Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Mladen Bilankov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, OBRAZLOŽENJE Članak 72. Stavak (4) Učenici koji na kraju školske godine imaju prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta prelaze u viši razred. -treba na kraju stavka dopisati: Izuzetak je dopušten učenicima koji žele ponovno upisati prvi razred u nekom drugom programu. Obrazloženje: -ovaj dodatak bi omogućio promjenu programa i pozitivno ocijenjenim učenicima. U protivnom proizlazi da pravo na promjenu programa nakon prvog razreda imaju samo negativno ocijenjeni učenici što je svojevrstan paradoks, jer sa lošim uspjehom ostvaruju dodatno pravo. Nije prihvaćen Članak 72. nije predmet izmjena ovog prijedloga.
2 Marija Kramer PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, OBRAZLOŽENJE Molim Vas da čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama glasi ovako: Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz st.6 ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Djelomično prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
3 JELENA BEKAVAC KRČADINAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, OBRAZLOŽENJE Molim Vas da za upis u srednju školu osim ocjena bude jednako vrednovano i znanje koje će učenici iskazati na prijemnom ispitu u srednju školu u koju se želi upisati. Učenici 7. razreda i 8.razreda izloženi su prevelikom stresu zbog ocjena, i zanemaruje se glavna svrha učenja, a to je trajno znanje i razumijevanje naučenoga. Nije prihvaćen Sukladno Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole srednje škole mogu, u opravdanim slučajevima, provoditi provjere posebnih znanja iz nastavnih predmeta posebno važnih za upis kandidata u pojedini program obrazovanja.
4 Šime Šuljić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, OBRAZLOŽENJE Članak 20. nadopuna je članka 75. koji govori o dopunskom nastavnom radu za učenike kojima je zaključna ocjena nastavnog predmeta nedovoljan (1). Dopunski nastavni rad uveden je unazad nekoliko godina i zamijenio je prvi rok popravnog ispita. Moj prijedlog za osnovnu školu je ukinuti ga, ali ukinuti i popravni ispit uopće. Ako je u pitanju samo jedan nastavni predmet sa zaključenom „negativnom” ocjenom učeniku treba dozvoliti prijelaz u viši razred s jednom takvom ocjenom. Obrazloženje. Kada govorimo o dopunskom nastavnom radu, onda statistički gledano riječ je o nastavnom predmetu Matematika. Iako je dopunski rad za uzrast učenika osnovne škole daleko bolji od popravnog ispita i iako u tom jednom tjednu individulnog pristupa učenik napreduje i uči kako učiti, naučeno nema veliku vrijednost i početkom sljedeće godine učenik u principu vrlo brzo gubi korak s razredom i zaostaje za razredom. Matematička znanja i vještine postaju trajno učenikovo „vlasništvo” ako se usvajaju polako kroz duže vrijeme. Za takvog učenika 140 redovnih nastavnih sati je izgubljeno vrijeme, njemu je potrebna pomoć što ranije, da se uključi u sudjeluje u razredu. Apsurdno je da takav učenik ne mora dolaziti na organiziranu nastavu u tjednu, kroz 35 tjedana ili da se ne osiguraju blagovremeni instrumenti pomoći učeniku. Nastava za vrijeme ljetnih praznika kazna je i posramljivanje učenika koji je još itekako dijete, htjeli mi to ili ne. Za srednje škole dajem prijedlog da se vrati popravni rok umjesto dopunskog nastavnog rada. Ne vidim niti jednog razloga da se ova važna stavka Zakona regulira na jedinstven način. Učenik srednje škole odgovoran je za svoj rezultat ali i za odabir upisane škole. Trebao bi biti dovoljno zreo da uz dobre udžbenike, internetske izvore, a uskoro i digitalne obrazovne sadržaje koje donosi projekt E-škole sam svlada propušteno gradivo. I ovdje je važno da nam se učenik ne uključuje post festum u stjecanje obrazovnih ishoda individualno, nego da radost učenja ostvaruje u razrednoj zajednici. Uz ovakav nastavni plan u srednjim školama dopunski rad je uglavnom nemoguće „uglaviti” u raspored ali svakako možemo uvoditi praksu pružanja informacija i savjeta roditelju i učeniku. O Dopunskom radu pisao sam u članku objavljenom na ineternetskom portalu Nastavnici.org kada je uveden: http://nastavnici.org/2015/06/02/skolstvo-na-produznoj-nastavi/ Primljeno na znanje Člankom 20. bilo je potrebno pojasniti da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu. Međutim, prijedlog o provođenju dopunske nastave kroz cijelu godinu prvenstveno za jačanje temeljnih kompetencija učenika razmatrat će se pri izradi novog Zakona.
5 Mirela Berlančić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, OBRAZLOŽENJE Izražavam nezadovoljstvo zato što prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja vezan uz izmjene i dopune članka 107., (pitanje upućivanja i primanja tehnoloških viškova) nije uvršten u javno savjetovanje. Smatram da se pitanje tehnoloških viškova treba zakonski regulirati te konačno zaustaviti anarhiju nekih ravnatelja. Ljude koji su u sustavu treba zaštititi, preraspodijeliti na nova radna mjesta, a sankcionirati one koji ne poštivaju zakone. Djelomično prihvaćen Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
6 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43. na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Navedene aktivnosti su izborne, te nije potrebno da Ministarstvo daje stručno mišljenje i suglasnost, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
7 Slavko Kopilović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43. Predlažem da se u Članku 43. – na prikladno mjesto doda slijedeća odredbu: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Navedene aktivnosti su izborne, te nije potrebno da Ministarstvo daje stručno mišljenje i suglasnost, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
8 Huđek Miroslav PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43. U članku 142. uz navedeno u prijedlogu dodaje se podstavak 6. i 7. "6. rashode za izgradnju školskog prostora te opremanje u slučajevima kada postojeći školski objekt zbog starosti nije moguće sanirati ili rekonstruirati kako bi se zadovoljio današnji pedagoški standard izgrađenosti i opremljenosti školskih ustanova utvrđene temeljem: - odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja, a na zahtjev osnivača školske ustanove. Dinamika izgradnje utvrđuje se sukladno raspoloživim financijskim sredstvima u državnom proračunu. "7. rashode za izgradnju školskog, predškolskog i dvoranskog prostora u slučajevima kada osnivači školskih i predškolskih ustanova ili jedinice lokalne samouprave nisu u mogućnosti financirati njihovu izgradnju temeljem: - odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja, a na zahtjev osnivača ili jedinice lokalne samouprave. Dinamika izgradnje utvrđuje se sukladno raspoloživim financijskim sredstvima u državnom proračunu. Nije prihvaćen Rashodi za infrastrukturu dodjeljuju se putem decentraliziranih sredstava osnivačima odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
9 Darko Pedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43. Predlažem odbacivanje predložene izmjene u članku 142. stavku 1. podstavku 3. Zakona koji govori o financiranju javno-privatnog partnerstva iz državnog proračuna. Nije prihvaćen Prijedlog nije obrazložen.
10 Grgo Mišković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43. U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Navedene aktivnosti su izborne, te nije potrebno da Ministarstvo daje stručno mišljenje i suglasnost, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
11 Karlo Vuković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43. Predložena izmjena u članku 142. stavku 1. podstavku 3. Zakona je katastrofalna. To treba obavezno iz-baciti, od-baciti ili što već god drugo ali ne smije se u-baciti. "Smrdi" na pogodovanje nekim privatnim interesima... Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća. Rashodi za navedenu namjenu ovisit će o programima Vlade Republike Hrvatske te raspoloživim sredstvima u državnom proračunu
12 LUCIJA VUKSAN ĆUSA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43. Predložem odbacivanje predložene izmjene u članku 142. stavku 1. podstavku 3. Zakona koji govori o financiranju javno-privatnog partnerstva iz državnog proračuna. Riječ je o legalizaciji nelegalno sklopljenih ugovora bivših ministara i nelegalno preuzetih višegodišnjih obveza na teret Ministarstva bez suglasnosti Ministarstva financija ili suglasnosti Vlade što bi imalo iznimno velik financijski učinak na državni proračun. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća. Rashodi za navedenu namjenu ovisit će o programima Vlade Republike Hrvatske te raspoloživim sredstvima u državnom proračunu
13 Jasmina Jašarević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predlažem da Ministarstvo znanosti i obrazovanja sakuplja sve te pisane suglasnosti pa bi novi tekst glasio: U članku 135. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima, osim u obveznim nastavnim predmetima, pa istu poslati na adresu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske (Donje Svetice 38,10 000 Zagreb).“ Nije prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
14 Nikola Vujačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Međupredmetni i interdisciplinarni sadržaji kao Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravstveni odgoj dio su kurikuluma škole, od iznimne su važnosti za razvoj djece, na tragu su svih dokumenata kojima je definirano obrazovanje u Republici Hrvatskoj, te se protivim tome da se za njih traži posebna suglasnost roditelja. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
15 Gimnazija Daruvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Mišljenja smo kako se dodatnim prikupljanjem suglasnosti za bilo koju izvannastavnu aktivnost gomila količina administrativnog posla i papirologije. Roditelj je zajedno s učenikom odabrao školu prema svojoj volji, Vijeće roditelja je upoznato s Godišnjim planom i programom rada škole i Školskim kurikulumom, na koje mogu dati svoje prethodno mišljenje i očitovanje te su isti dokumenti donešeni od strane školskog odbora. Aktivnosti koje su u tim dokumentima rezultat su promišljenog i stručnog rada svih djelatnika škole i postavlja se pitanje povjerenja u taj rad ako se za svaku manju aktivnost treba tražiti ponovna suglasnost roditelja. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
16 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavamo pravo roditelja da budu upoznati sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom. Međutim postavlja se pitanje dodatne papirologije, odnosno dodatnog uvećanja administrativnog opsega posla i gomilanja raznih vrsta suglasnosti koji se prikupljaju od roditelja. Zašto prikupljati suglasnosti za svaku pojedinu aktivnost ako se Godišnji plan i program rada škole i Školski kurikulum donose uz prethodno mišljenje i očitovanje Vijeća roditelja škole? Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
17 Anamarija Čondor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Nije prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
18 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. U članku 135. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima na početku nastavne godine“. Obrazloženje: Roditelji se mogu upoznati sa predmetnim i ostalim kurikulumima na mrežnim stranicama škole. Podrazumijeva se da trebaju biti upoznati sa svim planovima i programima kada su dijete upisali u tu školu. Što se suglasnosti tiče, međupredmetni i interdisciplinarni sadržaji kao Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravstveni odgoj dio su kurikuluma škole, od iznimne su važnosti za razvoj djece, na tragu su svih dokumenata kojima je definirano obrazovanje u Republici Hrvatskoj, te se protivim tome da se za njih traži posebna suglasnost roditelja. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
19 Hrvatska psihološka komora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predlažemo ovu odredbu formulirati tako da glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom, predmetnim kurikulumima i školskim kurikulumom, obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima, odnosno kurikulumima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima. Smatramo da stajalište Ustavnog suda omogućava roditeljima sudjelovanje u procesu oblikovanja nastavnih sadržaja, no ne i u njihovoj provedbi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
20 NEDELJKO MANDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. U članku 135. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima na početku nastavne godine“. Obrazloženje: Roditelji se mogu upoznati sa predmetnim i ostalim kurikulumima na mrežnim stranicama škole. Podrazumijeva se da trebaju biti upoznati sa svim planovima i programima kada su dijete upisali u tu školu. Što se suglasnosti tiče, međupredmetni i interdisciplinarni sadržaji kao Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravstveni odgoj dio su kurikuluma škole, od iznimne su važnosti za razvoj djece, na tragu su svih dokumenata kojima je definirano obrazovanje u Republici Hrvatskoj, te sam stoga protivna da se za njih traži posebna suglasnost roditelja. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
21 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. U članku 135. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima na početku nastavne godine“. Obrazloženje: Roditelji se mogu upoznati sa predmetnim i ostalim kurikulumima na mrežnim stranicama škole. Podrazumijeva se da trebaju biti upoznati sa svim planovima i programima kada su dijete upisali u tu školu. Što se suglasnosti tiče, međupredmetni i interdisciplinarni sadržaji kao Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravstveni odgoj dio su kurikuluma škole, od iznimne su važnosti za razvoj djece, na tragu su svih dokumenata kojima je definirano obrazovanje u Republici Hrvatskoj, te sam stoga protivna da se za njih traži posebna suglasnost roditelja. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
22 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Školski kurikulum i Godišnji plan i program rada škole su objavljeni na mrežnim stranicama škole i o njima prethodno raspravlja Vijeće roditelja, a suglasnost roditelja za izborne predmete je već riješena u drugim člancima. Postavlja se pitanje zašto prikupljati suglasnosti za svaku pojedinu aktivnost ako se Godišnji plan i program rada škole i Školski kurikulum donose uz prethodno mišljenje i očitovanje Vijeća roditelja škole? Bilo bi bolje da ako su roditelji obaviješteni na početku školske godine o svim sadržajima aktivnosti i programima, mogu dati pisanu suglasnost za sudjelovanje za cijelu godinu unaprijed ili za pojedine projekte što bi smanjilo papirologiju i administraciju. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
23 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predlažemo ovu odredbu formulirati tako da glasi: (3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom, predmetnim kurikulumima i školskim kurikulumom, obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima, odnosno kurikulumima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
24 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Članak 42. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi XV. PRAVA I OBVEZE RODITELJA U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 135. (3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima. PRIJEDLOG: Predlažemo ovu odredbu formulirati tako da glasi: (3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom, predmetnim kurikulumima i školskim kurikulumom, obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima, odnosno kurikulumima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima. OBRAZLOŽENJE: 1.) obrazloženje dano za članak 2. (4.) st. 9. 2.) Prema predloženom čl. 42 (135., st. 3), roditelj učenika daje pisanu suglasnost za sve navedene sadržaje osim obveznih nastavnih predmeta, iz čega proizlazi da su izborni svi međupredmetni i interdisciplinarni sadržaj, neovisno o prethodnom mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje o istaknutoj odgojnoj dimenziji u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova., čime je ovaj članak u neskladu s čl. 27., st. 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Međupredmetne teme su u NOK-u definirane na sljedeći način: "Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose međusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. Njima se razvijaju različite temeljne kompetencije učenika. Međupredmetne su teme obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati. Zato je važno voditi računa o njima tijekom kurikulumskoga programiranja u jezgrovnome i razlikovnome dijelu. Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na koje će ih ostvariti. Međupredmetne teme škole mogu ostvariti na više načina. Učinkovitost razvoja međupredmetnih kompetencija učenika veća je kada se, osim ugradbe u pojedine predmete, ostvaruju zajedničkim projektima ili modulima. " Iz toga proizlazi da su sadržaji međupredmetnih tema prvenstveno sadržani u svim nastavnim predmetima, a sugerira se mogućnost ostvarivanja i kroz zajedničke projekte ili module. Dakle, nije moguće tražiti roditeljsku suglasnost za međupredmetne teme, ako su one sastavni dio obaveznih predmeta. 3.) Od roditelja se ne traži suglasnost za neposredan odgojno-obrazovni rad stručnih suradnika. Oni obavljaju svoje odgojno-obrazovne zadaće u skladu sa Zakonom, statutom škole i godišnjim planom i programom škole. Predlažući da se od roditelja dobije suglasnost na sve aktivnosti učenika osim za obavezne predmete, dovodi se u pitanje i neposredni odgojno-obrazovni rad stručnih suradnika s učenicima što je njihova zadaća definirana u članku 101. Zakona o odgoju i obrazovanju u kojem se ne predlažu izmjene u ovoj javnoj raspravi. Kako iskustva školskih psihologa govore o tome da su se i do sada neki roditelji (u pravilu oni koji nisu djelovali u najboljem interesu djeteta) pozivali na pravo da se s djetetom može razgovarati isključivo u nazočnosti roditelja (što je odredba u Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja i odnosi se na službe izvan škole, a ne u školi), smatramo potrebnim naglasiti da za neposredan odgojno-obrazovni rad stručnih suradnika s učenicima nije potrebno tražiti suglasnost roditelja. U mišljenju Pravobraniteljice za djecu upućenom školama 14. srpnja 2009. vezano za potrebu pribavljanja suglasnosti roditelja pri psihološkoj obradi djeteta i kontakta stručnih suradnika s djetetom (prethodno je zatraženo ekspertno mišljenje Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatske psihološke komore), ističe se sljedeće: “pri tome ne bi trebala biti potrebna suglasnost roditelja, koja se ne traži niti za izvođenje pojedinih predmeta, razgovor razrednika i predmetnih nastavnika s djecom, ili primjenu tehnika podučavanja u školi, kao što se ne traži niti za ambulantnu liječničku obradu djece.” Predlažemo i da se ne uvode alternativni programi za sadržaje koji su vrijednosno određeni (vidi obrazloženje za članak 4.) 4.) Primjenom čl. 42. (135.), st. 3., građanski i zdravstveni odgoj nužno bi postali izborni sadržaji. Zdravstveni odgoj kroz 4 modula pokriva teme zdravog života, prevencije nasilničkog ponašanja, prevencije ovisnosti, spolno rodne ravnopravnosti i spolno odgovornog ponašanja, dok se građanskim odgojem 'uređuju svi aspekti života i rada u školi, što, osim nastave, uključuje demokratsko upravljanje školom, suradnju škole i lokalne zajednice te uspostavu demokratske školske kulture kao odgovarajućeg konteksta učenja za građanstvo’ (Kurikulum građanskog odgoja, 2012.). O razlozima da se ovakve teme obrađuju u školi bilo je već rečeno u obrazloženju danom za čl. 2. (4.), st. 9., a o nužnosti govore i istraživanja o stavovima, vrijednostima i znanjima mladih u Hrvatskoj koja pokazuju i zabrinjavajuću razinu nepoznavanja vlastitih prava i odgovornosti, načina funkcioniranja institucija vlasti kao i sklonost prema autoritarnim i nedemokratskim postupcima u određenim situacijama. Izbornost ovih sadržaja bi dovela u pitanje provođenje cilja odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama, kako ga definira čl. 4, st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: 'odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva'. Stajalište Ustavnog suda RH iz Odluke U-II-1118/2013 i dr. od 22. svibnja 2013. u sklopu postupka za ocjenu suglasnosti Kurikuluma zdravstvenog odgoja s Ustavom Republike Hrvatske navodi: “Pravo na obrazovanje i pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju i obrazovanju djece zajamčeno je Ustavom. Članak 63. stavci 1. i 2. Ustava glase: »Članak 63. Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece. Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. (...)« Sukladno tome, Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. (v. točku 12.2. obrazloženja ove odluke).' (…) 12.2. Sukladno tome, postoje pozitivne obveze države u području javnog školskog sustava u smislu članka 63. stavaka 1. i 2. Ustava i članka 2. Protokola br. 1 uz Konvenciju. Iz odgovornosti roditelja da osiguraju pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti proizlazi i obveza države da pri oblikovanju nastavnih programa uvažavaju različita uvjerenja roditelja te njihovo ustavno pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju vlastite djece. Tu ustavnu obvezu država može provesti samo tako da u proces oblikovanja nastavnih sadržaja uključi roditelje. Prema tome, omogućavanje sudjelovanja roditelja u procesu oblikovanja nastavnih sadržaja ustavna je obveza države proceduralne naravi, a posebno je naglašena kod nastavnih sadržaja s kojima su povezana različita »uvjerenja« odnosno »vjerovanja« roditelja u značenju opisanom u točki 12.1. obrazloženja ove odluke. Konačno, već je rečeno da je odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti. U tom je smislu zadaća javnog školskog sustava da bude neutralan i da u uravnoteženom nastavnom programu, u suradnji s roditeljima, omogući djeci temeljne informacije koje moraju biti prenesene na objektivan, kritički i pluralistički način.” Smatramo da ovo stajalište Ustavnog suda omogućava roditeljima sudjelovanje u procesu oblikovanja nastavnih sadržaja, no ne i u njihovoj provedbi. 5.) Osim svega navedenog, praktična primjena čl. 42. (135.), st. 3. dovela bi u pitanje i odredbu o sigurnosti i zaštiti zdravlja u školskim ustanovama (članak 67. Zakona o odgoju i obrazovanju). Izuzimanje određenog dijela učenika od pohađanja sadržaja za koje njihovi roditelji nisu dali pisanu suglasnost značilo bi da škole moraju osigurati osobu koja bi za vrijeme provođenja tog sadržaja brinule o njihovoj sigurnosti, pogotovo mlađih učenika. Osim toga, primjena ovog članka dovela bi i do pojačanog administrativnog opterećenja razrednika - sakupljanjem pisanih suglasnosti za sve sadržaje osim obveznih nastavnih predmeta, a to uključuje izuzetno velik broj svih aktivnosti predviđenih školskim kurikulumom, poput sudjelovanja učenika u eko-projektnom tjednu, nastupu na školskoj priredbi, večeri matematike, maskenbalu, radionici o profesionalnoj orijentaciji, gostovanju pisaca u školskoj knjižnici i slično. Primjena ovog članka mogla bi dovesti i do pojave da učitelji i stručni suradnici zaziru od implementacije pojedinih ciljeva i načela odgoja i obrazovanje (npr. čl. 4, st. 3 Zakona o odgoju i obrazovanju), posebno u slučaju poučavanja o ljudskim pravima manjinskih skupina o kojima postoji društveni prijepor (primjerice pravima LGBT osoba, izbjeglica, nacionalnih manjina i sl.). 15. Pismeno mišljenje Pravobraniteljice za djecu uspućenog školama 14. srpnja 2009. vezano za potrebu pribavljanja suglasnosti roditelja pri psihološkoj obradi djeteta i kontakta stručnih suradnika s djetetom 16. izvor i pregled istraživanja http://goo.hr/good-inicijativa/polazista/ 17. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_63_1257.html Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
25 Marina Bujas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Članak 135. stavak 3. je nepotreban jer se roditelji na Vijeću roditelja upoznaju s Godišnjim planom i programom i Školskim kurikulumom te daju svoje mišljenje na početku svake školske godine. Pisanom suglasnosti koju roditelji potpisuju za fotografiranje i snimanje učenika u odgojno - obrazovne svrhe obuhvaćena je i suglasnost izvođenja izvanučioničke nastave i sudjelovanja učenika u svim školskim aktivnostima. Člankom se samo nepotrebno izdvaja ono što se već radi u sustavu i gomila nepotrebna administracija. Stavak 3. treba izbrisati. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
26 MARIJA LUGARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Članak 42 je nepotreban i potrebno ga je brisati. Naime, svi programski (i kurikularni) dokumenti su javni i objavljeni u Narodnim novinama ina drugim mjestima. Školski kurikulum i Godišnji plan i program rada škole su objavljeni na mrežnim stranicama škole i o njima prethodno raspravlja Vijeće roditelja, a suglasnost roditelja za izborne predmete je već riješena u drugim člancima. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
27 Sandra Markov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Također, ako su roditelji obaviješteni na početku školske godine o svim sadržajima aktivnosti i programima, mogu dati pisanu suglasnost za sudjelovanje za cijelu godinu unaprijed ili za pojedine projekte što bi smanjilo papirologiju i administraciju. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
28 Osnovna škola Vjekoslava Paraća PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Mišljenje: Podržavamo pravo roditelja da budu upoznati sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, kao i o svim važnim pitanjima rada i djelovanja škole. Međutim postavlja se pitanje dodatne papirologije, odnosno dodatnog uvećanja administrativnog opsega posla i gomilanja raznih vrsta suglasnosti koji se prikupljaju od roditelja. Postavlja se i pitanje zašto prikupljati suglasnosti za svaku pojedinu aktivnost ako se Godišnji plan i program rada škole i Školski kurikulum donose uz prethodno mišljenje i očitovanje Vijeća roditelja škole. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
29 Kulturno umjetničko društvo Viničica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavamo definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažemo da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
30 Darko Pedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
31 Ivan Ubrekić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
32 Josip Markić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažemi da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
33 Žaklin Lukša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Roditelj bi unaprijed trebao biti upoznat s kurikulumom škole i pojedinog smjera pa upisom učenika u tu školu ili smjer roditelj pristaje na sve aktivnosti koje su obuhvaćene kurikulumom. Trebalo bi naglasiti da time prestaje potreba da za svaku pojedinu aktivnost roditelj zasebno daje suglasnost što otežava organizaciju rada, posebice izvanškolskih aktivnosti učenika u različitim oblicima nastave, posjete muzejima, terenske nastave i sl. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
34 IGOR SOLDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predlažem brisanje ovog članka, jer učitelji bi trebali prikupljati suglasnosti za svaku radionicu, projekt, izvannastavnu pa čak i izvanškolsku aktivnost, što samo povećava administraciju. Suglasnost jedino treba biti za izborne predmete. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
35 Grgo Mišković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
36 Goran Šestak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
37 Juraj Keglević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
38 Juraj Keglević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
39 Karlo Vuković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Slažem se sa definiranjem prava i obveza roditelja. Riječ "kurikulum" treba biti promjenjena u "kurikul". Roditelji premalo poznaju planove i programe po kojima njihova djeca uče i onda se tijekom nastavne godine "čudom čude" kad vide što sve njihova djeca rade u školi. Ova pisana suglasnost vjerojatno bi mnoge potaknula da se bolje informiraju o svemu tome. Slažem se sa nekim komentarima koji idu u tom smjeru da bi roditelji trebali imati još šira prava i obaveze u vezi poznavanja svih sadržaja odgoja i obrazovanja u kontekstu osnovnih i srednjih škola. Ovo pišem i iz perspektive roditelja ali i iz perspektive profesora. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
40 LUCIJA VUKSAN ĆUSA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
41 Dinko Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam uvođenje obvezne suglasnosti roditelja za izvannastavne, eksperimentalne programe isl. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
42 Helena Karlić Mujo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Stavak 3. je potpuno nepotreban jer su roditelji već upoznati. Planovi i programi svih predmeta su dostupni na internetu kao i školski kurikulum koji prije usvajanja na Školskom odboru mora biti usvojen na Vijeću roditelja. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
43 Daniel Bogešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
44 ŽANA PEDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
45 Igor Juha PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
46 Marko Jerčinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
47 Danilo Paripović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržati definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predložem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
48 Matea Somek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predlažem definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
49 Darko Radmanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
50 KATARINA ŠKOT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Ako već mora postojati ovakav stavak predlažem da glasi: "Roditelj je dužan pratiti mrežne stranice škole i informirati se o svim sadržajima obuhvaćenima godišnjim planom i programom te školskim kurikulumom." Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
51 IVONA ROGOŠIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Smatram kako je ovaj stavak u potpunosti suvišan i nepotreban jer se školski dokumenti već nalaze na stranicama škole dok se programi nastavnih predmeta nalaze na stranicama ministarstva. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
52 Katica Sunarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Ako već mora postojati ovakav stavak predlažem da glasi: "Roditelj je dužan pratiti mrežne stranice škole i informirati se o svim sadržajima obuhvaćenima godišnjim planom i programom te školskim kurikulumom." Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
53 ALEKSANDRA BRMBOTA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Ako već mora postojati ovakav stavak predlažem da glasi: "Roditelj je dužan pratiti mrežne stranice škole i informirati se o svim sadržajima obuhvaćenima godišnjim planom i programom te školskim kurikulumom." Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
54 Sindikat prometnika vlakova Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. a. Podržem definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predložem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
55 Dalibor Cvitković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
56 Anita Korenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja te predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Prava i obveze roditelja trebalo bi definirati ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
57 Adrijan Farkaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predložiti da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
58 JOSIP KLIČINOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Ovaj je stavak posve suvišan! Školski dokumenti (Godišnji plan i program, Školski kurikulum) su škole dužne staviti na mrežnu stranicu škole. Programi koje je propisalo ministarstvo još davnih godina su javno dostupni na mrežnim stranicama i ministarstva i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanje. Stoga zaključujem da je ovaj stavak suvišan jer su drugi propisi već propisali javnu dostupnost. Redudantnost je nešto što bi se u pravnim propisima trebalo izbjegavati, a ovaj je stavak donio upravo to. Jednako se odnosi i na pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u navedenim sadržajima. Za izborne predmete je već sada potrebno dati pisanu suglasnost. Za ostale sadržaje ne treba dati pisanu suglasnost. Naime, Kurikulum škole ide na odobravanje Vijeću roditelja. Kako sam siguran da je Vijeće roditelja ozbiljno tijelo, članovi Vijeća prosljeđuju Školski kurikulum roditeljima koje predstavljaju na čitanje i konačno odobravanje. Stoga je logično za pretpostaviti: ako je Vijeće roditelja podržalo Školski kurikulum bez rasprave ili prijedloga - svi se roditelji slažu sa Školskim kurikulumom! Tako da i tu vidim redudantnost, koje u zakonskim propisima ne bi smjelo biti. Bojim se da je taj dio o davanju pisane suglasnosti za sudjelovanje učenika u navedenim sadržajima propisan zbog protivljenja određenih skupina ljudi da učenici uče o stvarima koje im svjetonazorski nisu bliske. Ponovno upozoravam - prilikom donešenja Školskog kurikuluma, svi su se roditelji mogli protiviti nekim djelovima istog i predlagati promjene. Ako to nisu napravili, znači da se sa Školskim kurikulumom slažu. Iskreno se nadam da je predlagač pravno pismen i svjestan redudantnosti ovog stavka. I to redudantnost u svakom dijelu predloženog stavka. Predlažem ovaj stavak brisati. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
59 Ljiljana Studeni PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. U Čl.42. st.3 predlažem izbaciti dio teksta "te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.“. Obrazloženje: Dodatna administracija opterećuje učitelje i odmiče ih od njihovog primarnog posla - neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima. Roditelje se o svemu navedenome obavijsti na početku nastavne godine, na prvom roditeljskom sasstanku, što se evidentira u zapisniku. Je li potrebno tražiti i pisane suglasnosti roditelja ako su bili nazočni na roditeljskom sastanku? Osim opterećenja učitelja s administracijom (prikupljanje suglasnosti na početku nastavne godine, a zatim i za svaku pojedinačnu terensku nastavu ili nešto od navedenoga), treba razmišljati i o uvjetima u kojima radimo. Svaku tu suglasnost treba fotokopirati za svakog roditelja, a to je veliko opterećenje za škole koje nemaju uvjete za kopiranje, nemaju papir za kopiranje (takvih je puno). Koliko je to financijski zahtjevno za školu koja ima 1000 ili preko 1000 učenika? Ukoliko je roditelj informiran na roditeljskom sastanku, ukoliko je obaviješten putem mrežne stranice škole, čemu još i pisane suglasnosti? Treba se upititi koliko novaca škole troše na održavanje fotokopirnog aparata, na papir, koliko vremena učitelji gube od nastave prikupljajući i dijeleći suglasnosti te vodeći evidencije tko je od učenika donio suglasnost, a tko nije, itd. Što znači da je roditelj "obavezan" biti informiran? Je li to preporuka ili obaveza koja podrazumijeva određene sankcije za onoga tko nije informirao ili onoga koji treba biti informiran? Ovakvim suvišnim tekstom daje se prostor za manipulaciju onim roditeljima koji ne obavljaju roditeljsku dužnost te se uvijek pozivaju na ovakve ili slične dijelove Zakona - kada žele diskreditirati pojedinog učitelja, pozivaju nadzor, nadzor uoči kako učitelj nema potpisanu suglasnot nekog roditelja (što je mogući propust uslijed toliko besmislene administracije ili neadekvatnih uvjeta za realizaciju), a tada sustav proglašava učitelja "neprofesionalnim" i uvažava sve neosnovane pritužbe roditelja. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
60 Marita Maleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. U članku 12. i ovdje se spominje izvanškolska aktivnost i kako ju je potrebno definirati kurikulumom te upoznati roditelje. Ako se misli na nastavu koja se odvija van školske ustanove, kao terenska ili izvanučionička nastava, tada nije dobar izraz "izvanškolske aktivnosti". Taj izraz se u praksi koristi za učeničke aktivnosti van škole. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
61 Jakob Patekar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Razumijem da roditelj ima pravo biti upoznat s navedenim, ali ne vidim kako bi u praksi tu obvezu trebali odraditi učitelji i nastavnici - čitajući roditeljima nastavne planove i programe, odnosno buduće kurikule, naglas? Nije li smislenije zadržati se na tome da je to pravo pa tko želi informacije o nastavnom planu i programu može naći na internetu? Nadalje, proizlazi li iz ovoga stavka da roditelj daje pisanu suglasnost na izvođenje, primjerice, talijanskog jezika kao izbornog predmeta? Informatike? Vjeronauka? Čemu onda služe stručnjaci koji osmišljavaju kurikule, čemu služe javne rasprave kroz koje prolaze ti kurikuli i pri kojima svatko može reagirati na sadržaj na vrijeme? Čemu služe recenzenti? Je li struku potrebno još više ponižavati? Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
62 Miodrag Maričić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Ovaj je članak u cijelosti suvišan. Sve te informacije se već danas nalaze na mrežnim stranicama škola i dostupni su svim zainteresiranim roditeljima. Ukoliko bi se ti isti dokumenti povukli sa tih mrežnih stranica i stavili u e-imenike/dnevnike, nikako posebno propisivanje nije potrebno. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
63 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Potrebno je razmotriti potrebu potpuno profesionalizacije ravnateljskog posla u školama. Potrebno je potpuno depolitizirati izbor ravnatelja i to u smislu da ravnatelj ne smije biti u svom radu ovisan o tome tko je u kojoj županiji na vlasti, ali isto tako i o tome tko što o ravnatelju u zbornici misli. I jedna i druga ovisnost ima velikog utjecaja na rad ravnatelja koji u radu treba biti samostalan, a ne da je njegov reizbor ovisan o tome provodi li stranačku ili neku drugu politiku osnivača i sviđaju li se njegove odluke ili ne nekome u zbornici. Da bi to ravnatelj mogao smatram da je potrebno što prije uvesti licenciranje ravnatelja, kao i osnovati posebnu Agenciju za upravljanje školskim ustanovama koja bi izdavala licence i imenovala ravnatelje u školama prema njihovim sposobnostima, objektivnim pokazateljima na temelju vanjskog vrednovanja njihovog rada i specifičnim potrebama određene škole na području pojedine županije. Imenovanjem ravnatelja od strane posebne Agencije uvelike će se izbjeći politički utjecaji na njegov izbor, kao i negativna selekcija kod izbora u samom kolektivu, a omogućit će se da ravnateljima doista postaju osobe koje će školu voditi stručno i na pedagoškom i na poslovnom planu. Primljeno na znanje U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
64 Pametno PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Predlažemo da se mandat ravnatelja ograniči na maksimalno dva mandata, uz sljedeću formulaciju: “(4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja maksimalno dva mandata.“ Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
65 Ivan Bilobrk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. KOMENTAR: Stavak 4 dopuniti riječima "samo jednom." OBRAZLOŽENJE: Obzirom da osoba može biti predsjednik države samo dvaput, obzirom da osoba može biti rektor sveučilišta samo dvaput, ne vidim razloga zašto bi osoba mogla biti birana za ravnatelja više od dvaput. Tim više što mogućnošću opetovanog izbora ravnatelji stječu iznimnu moć i odlučivanje nad ljudskim sudbinama u smislu zapošljavanja što je tužno i žalosno. Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
66 Dijana Premuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Budući ravnatelj se prvo mora predstaviti učiteljskom, radničkom i vijeću roditelja, a tek onda školskom odboru. Nije prihvaćen Zakonom nije propisana obveza predstavljanja. Škola statutom uređuje postupak izbora i imenovanja.
67 IRENA POSAVEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Pozdravljam izmjenu da ravnatelj može biti ponovno imenovan bez ograničavanja broja mandata na koje može biti imenovan. Pozdravljam i dostavljanje programa rada, ali smatram da ga sam kandidat treba predstaviti na sjednici učiteljskog vijeća i zbora radnika te na sjednici vijeća roditelja kao i na sjedici školskog odbora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
68 MARIJA LUGARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Predlažem dopuniti članak odredbom koja omogućuje/obvezuje kandidate za ravnatelja da svoj program predstave Vijeću roditelja i Učiteljskom/Nastavničkom/Radničkom vijeću kako bi oni mogli kompetentnije izvršiti izbor. Predlažem vratiti normu iz postojećeg članka koja je propisivala rok u kojemu ŠO mora donijeti odluku o izboru za ravnatelja za onu osobu za koju je tražila prethodnu suglasnost ministra. Naime, u praksi se događalo da se sve odradi i dobije se suglasnost, a onda ŠO ne želi imenovati tu osobu... Nije prihvaćen Škola statutom uređuje postupak izbora i imenovanja.
69 Tomislav Dovranić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja maksimalno dva mandata uzastopno Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
70 Hrvatska zajednica županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. U odnosu na članak 40. predlažemo: - brisanje stavka 7. koji glasi: „(7) U postupku imenovanja ravnatelja članovi školskog odbora iz redova učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća, vijeća roditelja te radničkog vijeća na sjednicama su obvezni zastupati i iznositi stajališta tijela koje ih je imenovalo ili izabralo u školski odbor.“ - brisanje stavka 8. koji glasi: „(8) Stajališta tijela iz stavka 7. ovog članka donose se na sjednici učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća i vijeća roditelja te zbora radnika tajnim glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja školskom odboru“ Mišljenja smo da postojeća procedura tzv. prethodnog kandidacijskog postupka nije dijelom tradicije hrvatskog školstva, a prema našim saznanjima ne primjenjuje se niti kod izbora ravnatelja u ustanovama iz drugih djelatnosti pa kao takva nije na kvalitetan način zaživjela niti u praksi školskih ustanova. Također ističemo da bi ukidanje tzv. prethodnog kandidacijskog postupka doprinijelo daljnjem pojednostavljenju izborne procedure. Navedeno bi dovelo do manjeg broja ponavljanja postupaka izbora / imenovanja ravnatelja iz isključivo formalno pravnih razloga (greške u postupku), jer manji broj prethodnih postupaka sjenica, zapisnika i sl. smanjuje broj potencijalno formalno pravnih pogrešaka koje mogu biti od utjecaja na izbor kvalitetnog kandidata za ravnatelja. U svakom slučaju bespotrebno ponavljanje natječajnog postupka iziskuje dodatne troškove, dodatne poslove i gubitak vremena svih dionika i u konačnici mogućnost da se na ponovljeni natječaj više ne javi potencijalno najbolji kandidat za ravnatelja. Nije prihvaćen Promjene koje su vezano uz donošenje odluka školskih odbora uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
71 Sanja Janeš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Članak (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja. promijeniti u (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja maksimalno dva mandata uzastopno. Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
72 Verica Pleša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Slažem se s pojednostavljenjem postupka imenovanja ravnatelja,ali ne i sa statusom ravnatelja pogotovo onih koji su bili primorani promijeniti ugovor o radu iz neodređenog na određeno,a nije im dana mogućnost čuvanja radnog mjesta. Nadalje ravnatelji nemaju pravo na otpremninu kao ostali djelatnici škole pa ako ih Ured državne uprave ne rasporedi u propisanom periodu oni ne ostvaruju pravo na otpremninu kao što to pravo ostvaruju ostali radnici. Ističem da su svi ravnatelji do imenovanja bili učitelji i stručni suradnici. Kada će se status ravnatelja riješiti na prihvatljiv način da se ne stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike škole? U prijedlogu stoji da je kandidat za ravnatelja uz prijavu na natječaj dužan dostaviti i program rada za mandatno razdoblje i predstaviti ga Školskom odboru.Nije navedeno kada se program rada predstavlja Školskom odboru te zašto se ne predstavlja Učiteljskom vijeću,Radničkom vijeću i Vijeću roditelja koji ga biraju. Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. Statutom škole se uređuje postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
73 Primorsko-goranska županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. 5. U odnosu na članak 40. predlažemo: Brisanje stavaka (7) i (8) kako bi se pojednostavnila izborna procedura, ili ALTERNATIVNO uvođenje novog stavka (9) koji glasi: „Članovi školskog odbora koje imenuje osnivač na sjednicama školskih odbora dužni su zastupati stav osnivača, te postupati u skladu s uputama dobivenim od osnivača“. Stavak 9. postaje stavak 10. a stavak 10. postaje stavak 11. 6. Ukoliko se ne prihvati stav da osnivač treba imati većinu u školskom odboru s obzirom na sužene ovlasti osnivača, a odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanova, predlažemo promjenu članka 127. stavka 5. Prijedloga Zakona na način da ravnatelja školske ustanove imenuje osnivač odlukom koja stupa na snagu nakon dobivene suglasnosti ministra. Nije prihvaćen Promjene koje su vezano uz donošenje odluka školskih odbora uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
74 Josip Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Smatram u članku 3. nepotrebnim program rada. Predstavljanje svoje vizije i misije škole DA. No, kako će netko tko ne zna ništa o sustavu, o financiranju škole, o sastavu i svim podatcima djelatnika, izvršiteljima određenih zadataka, o do tada započetim planovima i projektima... napisati svoj program. To je čista iluzija. Ostavlja se puno prostora osobama koje su spremne puno toga obećati a bez da će ih netko tražiti izvješće za to. Smatram da osobe koje dobiju 2 mandata trebaju dobiti mogućnost vođenja škole do opoziva. Jer za vođenje ustanove je potrebno puno osobnog ulaganja i stručnog usavršavanja za koje ravnatelje nitko ne pripremi prije imenovanja. Kada steknu iskustvo, znanje i vještine onda se odgađa da ih netko drugi na natječaju može zamijeniti, a da oni ta iskustva i vještine nemaju mogućnost nigdje više primijeniti. Nije prihvaćen S obzirom da je ravnatelj voditelj ustanove koji organizira i vodi rad, te predstavlja i zastupa ustanovu, nužno je da kod kandidature predstavi i program rada.
75 Srednja škola Stjepana Sulimanca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Predlažemo izmjenu st.4. na način da glasi: (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti imenovana za ravnatelja najviše u dva uzastopna mandata. Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. Statutom škole se uređuje postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
76 Neven Maleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Stavak (4) ovog članka koji glasi: (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja treba izmijeniti u: (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.najviše dva mandata. Komentar Većina ravnatelja nakon izbora u trećem mandatu počinju se ponašati kao da je škola njihova privatna. Kako predsjednik države ne može biti više od dva mandata, tako bi trebalo ograničiti i našim ravnateljima max. dva mandata. Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
77 JOSIP JUKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Smatram da se kandidati za ravnatelja trebaju predstaviti svim tijelima koja ga biraju te da svako tijelo mora biti upoznato s rezultatima glasovanja onih koji su već odluku donijeli (primjerice Vijeće roditelja zadnje glasuje - prezentiraju mu se odluke Nastavničkog vijeća i Zaposleničkog vijeća) Nije prihvaćen Statutom škole se uređuje postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
78 Ana Miljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Iz razloga koje sam iznijela u prethodnom komentaru, predlažem da Predlagatelj prihvati dopunu odredbom koja će propisati dužnost školskog odbora da prije donošenja odluke o imenovanju, provede postupak provjere pravomoćne kaznene osuđivanosti, zahtjevanjem tog podatka na posebnim zakonom već predviđeni način (provjera kaznene evidencije). U sveukupnoj dokumentaciji kandidata je upravo to jedini podatak kojeg on nije ovlašten zatražiti za sebe kao fizička osoba, već je za to isključivo ovlašteno tijelo školske ustanove, pri čemu u svo zahtjevu Ministarstvu pravosuđa navodi i precizni pravni temelj na predviđenom obrascu. Slijedom tih činjenica, kandidat taj podatak nije u mogućnosti prilagati, a neophodan je prilikom utvrđivanja ispunjenja svih zakonskih uvjeta i nepostojanja svih zakonom propisanih zapreka. Dopuna bi glasila novim stavkom: "Postupanjem koje prethodi donošenju odluke o imenovanju ravnatelja, školski odbor se dužan uvjeriti da zapreke iz stavaka 1. i 2. članka 106. ovog Zakona ne postoje." Nije prihvaćen Zakon propisuje zapreku imenovanja u slučaja kažnjavanja, što se dokazuje izvodom i kaznene evidencije, čime su školske ustanove upoznate s proceduralnom obvezom koja prethodi imenovanju.
79 Ana Miljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Obzirom da se predviđa donošenje jedne odluke (o imenovanju), a ne dvije (o izboru i o imenovanju), otvara se dodatni prostor Predlagatelju da odluči nije li upravo sad prilika propisati da će tijekom ovog postupka školski odbor zahtjevati provjeru nepostojanja zapreka iz čl.126 st.2, što podrazumjeva i provjeru kaznene evidencije. Naime, upravo kao i kod svih zasnivanja radnih odnosa u školskim ustanovama ili imenovanja članova školskih odbora, nije riječ (samo) o uvjerenju da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak pred sudom i da nije donesena nepravomoćna osuda (čl.126 st2, posljedično i čl.106 st.3), a koje je fizička osoba ovlaštena zatražiti za sebe od nadležnog suda. Riječ je i o neophodnom podatku (čl.126 st.2, posljedično čl.106 st.1 i 2), kojeg od Odjela za kaznenu evidenciju Ministarstva pravosuđa može zahtjevati samo za to ovlaštena osoba u ustanovi/tijelu ustanove za kandidata (posebno uvjerenje iz čl.13 st.1 Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji). Ovaj se podatak morao dobiti prije donošenja odluke o imenovanju, kako odluke ne bi bile poništavane intervencijom prosvjetne inspekcije temeljem ciljanih prijava na upravo tu okolnost, što smo već imali prilike vidjeti. Međutim, do sada nije bilo pogrešno ako se taj postupak provede u razdoblju između donošenja odluke o izboru i odluke o imenovanju. U ovom slučaju (zapreke iz čl.106 st.1 i 2), o (ne)postupanju ovlaštenog tijela školske ustanove ovisi hoće li neophodna dokumentacija biti potpuna ili manjkava, a unatoč svemu što kandidat uredno priloži, stoga bi bilo uputno isto tijelo izričito obvezati ovom dužnošću. Iako je i do sada ova obveza školskih ustanova bila nedvojbeno jasna, dužnost postojala, logika ustrojstva rada nalagala da je po ovom pitanju odgovoran upravo školski odbor koji ravnatelja imenuje, postupak u suradnji s nadležnim uredom Ministarstva pravosuđa već godinama izrazito nezahtjevan i doista brz- provedba je bila sveukupno površna i manjkava. Ujedno, istim bi se činom riješile i "dugogodišnje dvojbe" u brojnim ustanovama je li to uopće potrebno, višekratna raspitivanja kod drugih jesu li imali kakav problem ako to nisu uradili, a kao krajnji cilj istovremeno spriječilo da temeljem tih iskustava donose odluke i o vlastitom- nepostupanju. Nije prihvaćen Odbija se jer je sada izmijenjana procedura imenovanja ravnatelja na način da se izbor i imenovanje obavlja istodobno i donosi se samo odluka o imenovanju. U tom smislu, navedenu potvrdu iz kaznene evidencije biti će potrebno pribaviti prije donošenja te odluke.
80 Tonka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Budući da članovi Školskog odbora u postupku izbora ravnatelja škole zastupaju mišljenje tijela koje predstavljaju, predlažem da kandidati predstave program rada svim tijelima (Školski odbor, Vijeće roditelja, Nastavničko vijeće i Radničko vijeće). Tek tada bi svi djelatnici škole, kao i roditelji, mogli kvalitetno promišljati o kandidatima. Preko predstavnika osnivača u Školskom odboru gdje su ponekad imenovane osobe bez ikakvih spoznaja o obrazovanju i zakonskim propisima potvrđuju se nekompetentni ravnatelji bez ikakve vizije koja je osobito značajna u strukovnim školama, a umanjuje se stav i mišljenje djelatnika škole i roditelja. Nije prihvaćen Statutom škole se uređuje postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
81 Kristina Bišćan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Predlažem da se Čl. 40., (2) glasi ovako: Natječaj se objavljuje na web stranici Hrvatskog zavoda da zapošljavanje i web stranici i oglasnoj ploči škole. Objavljivanje isključivo u dnevnom tisku ostavlja prostor za manipulaciju. Nije prihvaćen Smatramo kako je obveza objave natječaja u dnevnom tisku dovoljna za široku dostupnost, dok bi izbacivanjem dnevnog tiska i propisivanje obveza mrežnih stranica HZZ-a i škole, manje kandidata bilo u mogućnosti saznati za natječaj.
82 Ivan Nađ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Dodati članak da se natječaj za ravnatelja objavljuje i u Narodnim novinama. Nije prihvaćen Navedeno je već propisano Zakonom o ustanovama.
83 JOSIP KLIČINOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Svakako treba nadodati stavak da je škola dužna omogućiti svim kandidatima predstavljanje na svim školskim tijelima koje sudjeluju u glasanju o kandidatima. Kako taj propis sada ne postoji, postoji opasnost da škole neće dozvoliti da se kandidati predstave pred, na primjer, Vijećem roditelja. Jer ih na to ništa ne obvezuje. Kako da onda članovi Vijeća roditelja glasaju ako im se kandidati osobno ne predstave sebe i ne predstave svoj program osobno, nego ga samo netko pročita? Znam za primjer jedne osnovne škole u kojoj se dogodilo upravo to! Stoga treba unijeti zakonsku obvezu da je škola dužna kandidatima omogućiti predstavljanje na školskim tijelima koja sudjeluju u izboru za ravnatelja. Prihvaćen Statutom škole uređuje se način i postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
84 Ivana Slatina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Stavak 2. - zbog različitih tumačenja, neusklađenosti Zakona o ustanovama, transparentnosti i izbjegavanja većih financijskih izdataka članak 127. stavak 2. bi trebao glasiti: "Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnoj ploči školske ustanove" Nije prihvaćen Smatramo kako je obveza objave natječaja u dnevnom tisku dovoljna za široku dostupnost, dok bi izbacivanjem dnevnog tiska i propisivanje obveza mrežnih stranica HZZ-a i škole, manje kandidata bilo u mogućnosti saznati za natječaj.
85 Krunoslav Daković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Predlažem izmjenu članka 40. stavak 4. na način: (4) Ravnatelj se imenuje na četiri godine, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja. Nije prihvaćen Prijedlog nije obrazložen da bi se mogao razmatrati.
86 Krunoslav Daković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Predlažem izmjenu članka 40. stavak 2. na način: „Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova“ Nije prihvaćen Smatramo kako je obveza objave natječaja u dnevnom tisku dovoljna za široku dostupnost, dok bi izbacivanjem dnevnog tiska i propisivanje obveza mrežnih stranica HZZ-a i škole, manje kandidata bilo u mogućnosti saznati za natječaj.
87 MARKO VITEZ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Poštovani, predlažem promjenu članka 40, stavak 2 u: „Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, na način da je dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske.“ Objašnjenje: Vaš prijedlog ovog članka navodi „objavu natječaja u dnevnom tisku na način da je dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske“. Kao što je poznato, u Hrvatskoj izlazi desetak dnevnih novina, no nekoliko ih je regionalnog karaktera (poput Glasa Istre, Slobodne Dalmacije, Glasa Slavonije…). Uzmimo na primjer da neka osnovna/srednja škola iz Slavonije objavi natječaj u Glasu Istre. Je li taj natječaj dostupan svim zainteresiranim kandidatima u Hrvatskoj? U ovom slučaju ne. Zato je zbog veće transparentnosti bolje natječaje objavljivati na mrežnim stranicama i oglasnim pločama HZZ-a i školskih ustanova. Marko Vitez, mag. educ. geogr. et hist. Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o ustanovama natječaji se objavljuju i u Narodnim novinama.
88 Jakob Patekar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Ad (3) smatram da bi kandidati za ravnatelja program rada trebali predstaviti i vijeću roditelja, učiteljskom/nastavničkom vijeću te radničkom vijeću, a ne samo školskom odboru. Riječ je o tijelima koja biraju ravnatelja pa nema smisla da nisu upoznata s kandidatovim programom rada. Nije prihvaćen Statutom škole uređuje se način i postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
89 IVAN DUŠAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Mislim da bi u čl 40 st 2 bilo bolje da stoji "Natječaj će škola proslijediti u ministarstvo nadležno za obrazovanje koje će ga objaviti na svojim web stranicama". Ovo stoga što u današnje vrijeme ukoliko se raspisuje natječaj za bilo kakav posao jednostavnije je to objaviti na webu, tako je to na jednaki način dostupno svi građanima RH. Alterativno natječaj se može objaviti na web stranicama škole ili grada gdje škola ima sjedište. Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o ustanovama natječaji se objavljuju i u Narodnim novinama.
90 JANJA BANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Poštovani, budući da članovi Školskog odbora u postupku izbora ravnatelja škole zastupaju mišljenje tijela koje predstavljaju, predlažem da kandidati predstave program rada, ne samo Školskom odboru, već i svim tijelima (Vijeće roditelja, Nastavničko vijeće i Radničko vijeće). Tek tada bi svi djelatnici škole, kao i roditelji, mogli kvalitetno promišljati o kandidatima. Ne umanjujući važnost mišljenja osnivača škole koje se prenosi preko predstavnika osnivača u Školskom odboru, smatram da je u svakom slučaju izuzetno bitno mišljenje i stav djelatnika škole, jednako kao i roditelja. Nije prihvaćen Statutom škole uređuje se način i postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
91 BOJAN LAZIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Ovdje bi trebalo dodati i stavak koji bi predviđao kako kandidati za ravnatelje, uz ostalu propisanu dokumentaciju, trebaju dostaviti i dokaz o psihofizičkim sposobnostima za obavljanje poslova iz djelokruga ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove. Nije prihvaćen Ne prihvaća. Prijedlog nije cjelovit.
92 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39. Potrebno je razmotriti potrebu potpuno profesionalizacije ravnateljskog posla u školama. Potrebno je potpuno depolitizirati izbor ravnatelja i to u smislu da ravnatelj ne smije biti u svom radu ovisan o tome tko je u kojoj županiji na vlasti, ali isto tako i o tome tko što o ravnatelju u zbornici misli. I jedna i druga ovisnost ima velikog utjecaja na rad ravnatelja koji u radu treba biti samostalan, a ne da je njegov reizbor ovisan o tome provodi li stranačku ili neku drugu politiku osnivača i sviđaju li se njegove odluke ili ne nekome u zbornici. Da bi to ravnatelj mogao smatram da je potrebno što prije uvesti licenciranje ravnatelja, kao i osnovati posebnu Agenciju za upravljanje školskim ustanovama koja bi izdavala licence i imenovala ravnatelje u školama prema njihovim sposobnostima, objektivnim pokazateljima na temelju vanjskog vrednovanja njihovog rada i specifičnim potrebama određene škole na području pojedine županije. Imenovanjem ravnatelja od strane posebne Agencije uvelike će se izbjeći politički utjecaji na njegov izbor, kao i negativna selekcija kod izbora u samom kolektivu, a omogućit će se da ravnateljima doista postaju osobe koje će školu voditi stručno i na pedagoškom i na poslovnom planu. Nije prihvaćen U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
93 Gong PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39. Kako bi se razvijalo povjerenje javnosti i kvaliteta upravljanja školama nisu potrebne promjene sastava Školskog odbora, nego je ključno osigurati transparentnost i demokratičnost rada Školskih odbora i to na način da se javno osigura, preporučljivo na webu škole: najava vremena održavanaj sjednica, zapisnici sa sjednica te uključivanje zainteresiranih , osobito predstavnika/ica Vijeća učenika. Nije prihvaćen U skladu s drugim propisima škole su dužne na mrežnim stranicama objavljivati zapisnike sa sjednica školskog odbora. Škola statutom uređuje rad školskog odbora te se sudjelovanje drugih članova ne može propisati Zakonom.
94 BRANKO PLEADIN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39. U potpunosti podržavam predložene izmjene jer smatram da ravnatelj školske ustanove treba biti osoba koja ima dovoljno radnog iskustva upravo u odgojno-obrazovnom sustavu. Školska ustanova nije poduzeće u kojem vladaju zakoni tržišta, nego mjesto gdje u svakodnevnom radu treba uvažavati razne pedagoške principe. Upravo iz tog razloga ravnatelj školske ustanove treba imati iskustva u tom području i onaj stvarni "osjećaj" kako škola "diše". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
95 Hrvatska zajednica županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39. Predlažemo izmjenu članaka 126. aktualnog Zakona na način da poslove ravnatelja škole mogu obavljati i druge osobe koje prethodno nisu bile u sustavu odgoja i obrazovanja. (uvjet VSS 5 g. radnog iskustva) Obrazloženje: Zaposlenici školskih ustanova bolje poznaju rad i funkcioniranje školskih ustanova od ostalih, ali se postojećim zakonskim rješenjima šalje poruka da svi ostali građani RH, koji su stvarno sposobni uspješno voditi školske ustanove i profesionalno su se dokazali u nekim drugim segmentima (javnim ili privatnim), zapravo i nisu sposobni biti ravnateljima školskih ustanova i onemogućuje ih se u sudjelovanju na natječaju za ravnatelja. Sposoban ravnatelj može biti sposoban i u vođenju drugih javnih sustava, i obrnuto. Treba proširiti bazu izbora ljudi za ravnatelja, a ne suziti samo na obrazovni sektor. Ima puno primjera u javnom i privatnom sektoru gdje su na čelu ljudi koji izvorno nisu struka, ali su sposobni sa organizacijskim i intelektualnim kapacitetima, imaju diplomski ili integrirani studij i mogu donijeti kvalitetu obrazovnom sektoru. Nije prihvaćen U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja pa tako i njegovih kompetencija bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
96 Anto Škraba PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39. Predložena izmjena u članku 126. stavku 1. podstavku 1. dodavanjem točke „d) položen stručni ispit za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika izuzev u slučaju iz članka 157. stavka 1. i 2. Zakona.“ “, nije u skladu s ranijim propisima Naime, postoje slučajevi oslobađanja obveze polaganja stručnog ispita koje Zakon u članku 157. ne navodi, a navedeni su u Pravilniku o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (NN 88/2003, članak 28.). Nije prihvaćen Navedeni članak 157. obuhvaća i situacije (iznimke) opisane u članku 28. navedenog Pravilnika, jer su vjeroučitelji također učitelji.
97 JOSIP KLIČINOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39. Predložena točka (d) koja glasi "položen stručni ispit..." je suvišna. Naime, ostali dijelovi članka propisuju da osoba koja se natječe mora imati 8 godina rada u školi, od čega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama. No, očito se zaboravlja da postoji rok u kojemu se stručni ispit mora položiti, inače osoba dobiva otkaz. Taj rok je dvije godine. Tako da se ni ne može dogoditi da netko tko radi u školi pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima nema položen stručni ispit. Stoga predlažem uvjet položen stručni ispit izbrisati. Nije prihvaćen Obveza položenog stručnog ispita, uz iznimke propisane u članku 157. potrebna je zbog preciziranja uvjeta za izbor ravnatelja.
98 ŽELJKO MATIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38. Članak 119. (1) Školski odbor ima sedam članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana, a ostalih šest članova imenuje i razrješava: – učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće dva člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, – vijeće roditelja tri člana iz reda roditelja koji nisu radnici škole, – osnivač jednog člana samostalno. Objašnjenje: osnivač najčešće preko svojih članova školskog odbora i potom izabranog politički podobnog ravnatelja osigurava zapošljavanje "svojih" političkih podobnih nastavnika bez ikakve namjere da u interesu učenika i lokalne zajednice postigne da u školi rade najsposobniji nastavnici koji se mogu privući. Roditelji su znatno kompetentniji za stalni nadzor rada ravnatelja, zainteresiraniji za konstruktivne prijedloge jer dolaze iz zajednice i znaju što zajednici treba i što od svoje djece očekuju. Jedan član kojeg bira osnivač treba imati svrhu tek kontrolnog mehanizma u smislu informiranja osnivača o radu škole. Nije prihvaćen Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
99 BRANKO PLEADIN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38. Podržavam predložene izmjene članka 119., budući da je riječ uglavnom o "kozmetičkim" izmjenama. Ne slažem se s određenim prijedlozima navedenim u prethodnim komentarima u vezi broja članova koje osnivač imenuje u školski odbor. Nastavnici su najkompetentniji za ono što se događa u školi, pa je trenutno važeći način imenovanja članova školskog odbora sasvim pravedan (2 iz reda nastavnika, 1 iz reda radničkog vijeća, 1 iz vijeća roditelja i 3 od strane osnivača). U školskom odboru niti jedna strana ne bi trebala imati većinu kako ne bi dolazilo do jednostranog donošenja odluka ili jednostranog sprečavanja donošenja odluka. Što se tiče potencijalnih "štetnih" odluka koje navodi Hrvatska zajednica županija u svom komentaru, treba uzeti u obzir kako svaka škola sve financijske obaveze mora prethodno usklađivati s osnivačem od kojega treba dobiti suglasnost na prijedlog ključnih dokumenata kao što su statut škole, financijski plan, itd. Stoga smatram da osnivač itekako ima mogućnost pratiti svoje osnivačke obaveze i odgovornosti, a donošenje odluka na razini školskog odbora treba prepustiti pravedno izabranom sastavu školskog odbora prema trenutno važećim odredbama zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
100 Hrvatska zajednica županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38. Na utvrđeni prijedlog članka 38. mišljenja smo da izmjene i dopune predložene člankom 38. a koje se odnose na članak 119. Zakona, trebale bi biti sveobuhvatnije i značajnije. Predlažemo da broj članova školskih odbora ostane 7 (sedam) od čega osnivač imenuje 4 (četiri) člana, jednog člana imenuje učiteljsko, nastavničko odnosno odgajateljsko vijeće, jednog člana imenuje radničko vijeće i jednog člana vijeće roditelja. Predlažemo da riječ „samostalno“ odnosno „samostalno u pravilu“ ostane u članku 119. st. 1 podstavak 3. i podstavak 4. Višegodišnje iskustvo djelovanja školskih odbora omogućilo objektivno sagledavanje problema u funkcioniranju školskih ustanova koji su posljedica postojećeg sustava izbora odnosno imenovanja školskih odbora, a koji je sustav ustrojen temeljem navedenog članka zakona. Do sada je Člankom 119. Zakona, propisano je da školski odnosno domski odbor kao tijelo upravljanja školom ima sedam članova od kojih osnivač imenuje i razrješava tri člana samostalno. To znači da osnivač ne može utjecati na donošenje odluka školskog odbora, a što za posljedicu može imati, a nerijetko i ima, donošenje nezakoniti i/ili štetnih odluka. Time se osnivač dovodi u nezahvalnu situaciju da ima nerazmjerno velike osnivačke obveze i odgovornosti kako prema samim ustanovama, njihovim zaposlenicima i učenicima, tako i prema lokalnoj/područnoj/regionalnoj zajednici i hrvatskoj javnosti uopće – u odnosu na osnivačka prava koja su predmetnim zakonom i podzakonskim propisima svedena u nikad uže okvire. Predloženim izmjenama preveniralo bi se donošenje štetnih odluka školskih odbora, tj. odluka koje u konačnici mogu dovesti do sudskih sporova i obveze osnivača da osigura sredstva za financiranje obveza školskih ustanova koje su naložene pravomoćnim sudskim odlukama u vezi s isplatom plaća i naknada ako je do sudskih sporova došlo krivnjom školske ustanove ili ako je krivnjom školske ustanove donesena sudska odluka na štetu školske ustanove. Iako je Zakonom (članak 142. st.2) za takve slučajeve propisana obveza ustanove da sama osigura potrebna sredstva u stvarnosti se redovito događa da potrebna sredstva mora osigurati osnivač budući da školske ustanove tih sredstava najčešće nemaju, a temeljem članka 59. st.2. Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97, 47/99 i 35/88) osnivač ustanove odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanove. Nije prihvaćen Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
101 Primorsko-goranska županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38. Izmjene ovog članka trebale bi biti sveobuhvatnije i značajnije. 3. Posebno ističemo da je u odnosu na predloženi stavak 3. koji upućuje na kaznena djela iz članka 106. Zakona potrebno izmijeniti popis članka 106. u kojem su taksativno navedena kaznena djela starog Kaznenog zakona iz 2011., s obzirom da je donesen novi Kazneni zakon koji je u primjeni od 20. listopada 2017. godine, te uskladiti nazive taksativno navedenih kaznenih djela s nazivima u novom Kaznenom Zakonu. 4. U odnosu na stavak 4. predlažemo da se riječ „samostalno“ briše, a da riječi „u pravilu“ ostanu kako bi i dalje vrijedila iznimka od pravila kojim član školskog odbora kojeg osnivač imenuje, treba imati završen najmanje trogodišnji studij na kojem se stječe 180 ECTS jer će u ruralnim sredinama biti teško naći osobe koje će se imenovati u školski odbor, a zadovoljavaju uvjet u pogledu završenog studija. U odnosu na sve veći broj obveza u koje se Prijedlogom Zakona uključuje osnivač, a uzevši u obzir da su pritom osnivačka prava ostala nepromijenjena, ističemo potrebu da se kroz zakonodavni okvir ojača uloga osnivača. Dok osnivač nema većinu u školskom odboru, ne može utjecati na donošenje odluka školskog odbora, što za posljedicu može imati donošenje nezakonitih odnosno štetnih odluka. Ističemo da sukladno Zakonu o ustanovama, osnivač odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanove. Samim time, ukoliko nema utjecaja na donošenje odluka, ne može prevenirati situacije u kojima nezakonitim odlukama škole dolazi do sudskih sporova i obveze osnivača da osigura financijska sredstva proistekla po pravomoćnim sudskim odlukama. Premda je Zakonom propisana obveza ustanove da sama osigura potrebna sredstva, u stvarnosti se događa da ista mora osigurati osnivač, budući da škole tih sredstava nemaju. Stoga, jedno je od mogućih rješenja da broj članova školskog odbora ostane 7 (sedam), od čega osnivač imenuje 4 (četiri) člana, jednog člana imenuje učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće i jednog člana vijeće roditelja. Nije prihvaćen Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
102 Udruga općina u Republici Hrvatskoj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38. Sve jedinice lokalne samouprave, uključujući i one koje nisu osnivači ali na čijem se području osnovna ili srednja škola nalazi, sudjeluju u financiranju održavanja školske zgrade i opreme. Slijedom toga, smatramo da u školskom odboru mora biti predstavljena i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi školska zgrada, bez obzira na to je li ta JLS osnivač škole ili ne. Sukladno tome, predlažemo da se odredba na odgovarajući način nadopuni. Nije prihvaćen Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
103 Ana Miljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38. Stavak 3. članka 119. propisuje zapreke za imenovanje člana školskog odbora, te upućuje na pobrojane skupine kaznenih djela u stavcima 1. i 2. članka 106. (pravomoćne osude prema "starom" Kaznenom zakonu, te onom kasnijem iz 2012.). Ovom se odredbom predmnijeva prethodno traženje i dobivanje posebnog podatka od Odjela za kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa, kako bi uopće bilo moguće utvrditi da svih zapreka za imenovanje nema. Svjesni dugogodišnje i krajnje površne, te manjkave prakse brojnih školskih ustanova (iz neznanja ili ignoriranja, nebitno je), valja posebno istaknuti da tom zahtjevu nije udovoljeno samim ishođenjem uvjerenja nadležnog suda da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak i da nije nepravomoćno osuđivana (jer se time utvrđuje nepostojanja zapreka iz stavka 3. članka 106 i za isključivo/samo drugi dio odredbe ovog stavka, a točnije "odnosno protiv koje nije potkrenut kazneni postupak..."). Neosporne su činjenice da: A) je pribavljanje ovog podatka trebalo nužno prethoditi donošenju odluke o imenovanju (i ubuduće će), B) fizička osoba u RH ne može od Odjela za kaznene evidencije zahtjevati traženi podatak u ovu svrhu, jer za to nije ovlaštena, pa ga samim time nije u prilici/ mogućnosti ni prilagati, C) zatražiti taj podatak je ovlašteno isključivo tijelo školske ustanove (bez prethodne suglasnosti fizičke osobe za koju se traži, a prema posebom propisu, trenutno posebno uvjerenje iz čl.13 st.1 Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji), D) izrazito su rijetke školske ustanove koje su ikad ovu provjeru provele i svojim postupanjem utvrdile nepostojanje propisanih zapreka, E) malobrojne školske ustanove koje su do sada utvđivale nepostojanja svih zapreka, uvjerile su se da je postupak pribavljanja ovog podatka lako dostupan svima, nezahjevan i kratkotrajan, F) eventualni argument da za člana školskog odbora bivaju izabrane osobe koje su zaposlene u školskim ustanovama (što bi trebalo podrazumijevati da nisu pravomoćno osuđivane) ne bi bio dostatan niti valjan, jer školski odbor ima 7 članova od kojih samo 3 imaju zasnovan radni odnos u školskoj ustanovi, a do pravomoćne kaznene osuđivanosti može doći i naknadno (ne nužno kaznom zatvora "za koju znaju svi pa nam to ne treba"). *Stoga bi bilo uputno ovu dužnost posebno istaknuti propisivanjem obveze postupanja, a koja je i do sada beziznimno morala prethoditi svakoj odluci o imenovanju (i vrlo često izostajala). SlPredlagatelju ovog Nacrta valja skrenuti pozornost i da su školske ustanove, ovakav postupak dužne pokrenuti, te podatak iz čl.106 ijedom navedenog, obzirom da 4 člana školskog odbora imenuju tijela školske ustanove (podstavak 1. i 2. stavka 1. članka 119), a s namjerom dodatnog isticanja obveze izvršiti ovu dužnost, odredbu stavka 3. članka 119. bi valjalo u nastavku dopuniti sljedećim: "Postupanjem koje prethodi donošenju odluke o imenovanju članova iz podstavaka 1. i 2. stavka 1. ovog članka, tijelo školske ustanove koje člana imenuje je dužno utvrditi nepostojanje ovih zapreka." Iz istih razloga, a svjesni da 3 člana imenuje osnivač (podstavak 3. stavka 1. istog članka), valjalo bi i njega na isti način posebno obvezati na izvršenje ove svoje dužnosti, te odredbu nadalje dopuniti sljedećim: "Postupanjem koje prethodi donošenju odluke o imenovanju članova iz podstavka 3. stavka 1. ovog članka, osnivač je dužan utvrditi nepostojanje ovih zapreka." Predlagatelju ovog Nacrta valja skrenuti pozornost i da je na potpuno jednak način uređeno (i u praksi diljem RH mahom neprovođeno) da je prije sklapanja ugovora o radu poslodavac ovlašten i dužan pokrenuti ovakav postupak, te poseban podatak iz st.1 i 2. od Ministarstva pravosuđa dobiti prije sklapanja ugovora o radu i to za sva radna mjesta u školskoj ustanovi: Kako je riječ o potpuno istom i već postojećem zakonskom zahtjevu, koji je podjednako na snazi za imenovanja članova školskih odbora, imenovanja ravnatelja- ali podjednako i za zasnivanje svih radnih odnosa u školskim ustanovama, njih bi trebalo na jednak način normirati i nomotehnički urediti, odnosno dodatno istaknuti ovu već postojeću obvezu i dužnost školskih ustanova. Nije prihvaćen Kao i za ravnatelja, tako i za članove školskog odbora Zakon propisuje zapreku imenovanja u slučaja kažnjavanja, što se dokazuje izvodom i kaznene evidencije, čime su školske ustanove upoznate s proceduralnom obvezom koja prethodi imenovanju.
104 Jelena Pendelj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 37. Članak 115. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnono zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Stavak 2. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti Radno mjesto tajnika trebalo bi izjednačiti s koeficijentom stručnog suradnika u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Smatramo da je mjesto tajnika u školi podcijenjeno te neopravdano izostavljeno i da ga svakako treba uključiti u mogućnost napredovanja. Djelokrug rada tajnika u školama vrlo je širok te se neprestano povećava, a koeficijent radnog mjesta znatno je niži u usporedbi s koeficijentima svih ostalih radnih mjesta u školi na kojima rade osobe s visokom stručnom spremom. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
105 Verica Plesa PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 37. Članak 115. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnono zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Stavak 2. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti Radno mjesto tajnika trebalo bi izjednačiti s koeficijentom stručnog suradnika u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Smatramo da je mjesto tajnika u školi podcijenjeno te neopravdano izostavljeno i da ga svakako treba uključiti u mogućnost napredovanja. Djelokrug rada tajnika u školama vrlo je širok te se neprestano povećava, a koeficijent radnog mjesta znatno je niži u usporedbi s koeficijentima svih ostalih radnih mjesta u školi na kojima rade osobe s visokom stručnom spremom. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
106 OLIVER HIP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 37. Članak 115. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnono zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Stavak 2. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti Radno mjesto tajnika trebalo bi izjednačiti s koeficjentom stručnog suradnika u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Mislim da je mjesto tajnika u školi neopravdano izostavljeno i da ga svakako treba uključiti u mogućnost napredovanja. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
107 Ivana Slatina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 37. Članak 115. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnono zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Stavak 2. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti Radno mjesto tajnika trebalo bi izjednačiti s koeficjentom stručnog suradnika u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
108 ANTE AMIŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 37. Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
109 Josip Markić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36. Predlažem da se u uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
110 Danilo Paripović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
111 Dalibor Cvitković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36. Dodao bih članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditel Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
112 Ivana Slatina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36. Stavak 1. O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz pretnodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 90 dana. Stavak 2. Prethodna suglasnost školskog odbora nije potrebna u slučaju zamolbe radnika za sporazumnim raskidom radnog odnosa odnosno prestanka ugovora o radu na određeno radno vrijeme. .. Nije prihvaćen Prijedlog nije obrazložen.
113 Ivana Slatina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36. Prijedlog izmjene s rokom od 90. dana treba uskladiti s člankom 107. stavkom 10. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća.
114 Ivana Slatina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36. Zbog postojećih procedura i čekanja suglasnosti te efikasnijeg obavljanja poslova ravnatelj bi trebao imati ovlast na zapošljavanje osobe na vrijeme do 90 dana Nije prihvaćen Rok je usklađen sa člankom 107.
115 Krunoslav Daković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36. Predlažem uz izmjenu članka 114. stavak 1. i izmjenu članka 107. stavak 10. točka 1. na način: Članak 107. stavak 10. točka 1. mijenja se i glasi: – na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 90 dana, Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća.
116 Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 35. Procjenu psihičke sposobnosti ne može vršiti specijalist medicine rada, već ovlašteni specijalist psihijatar ili klinički psiholog. Procjena fizičke sposobnosti opet ovisi o čemu se radi; nije svejedno je li nastavnik ima problema sa leđima pa ne može odrađivati satnicu ili ima karcinom. U ovom drugom slučaju potrebna mu je i psihološka potpora uz regularno liječenje. No, naša je pretpostavka da se u ovom slučaju radi isključivo o psihičkoj procjeni. Kao i kod članka 23. nemamo pravo izricati nikakve mjere prema nastavnicima dok nemamo SUSATVNU SUPERVIZIJU, koja bi u konačnici riješila i ovakve probleme. S druge strane, postavlja se pitanje-Tko je to psihički sposobna osoba za rad s djecom? Ovo je već pitanje zapošljavanja ali i školovanja na fakultetima koji obrazuju buduće učitelje i nastavnike, te njihovim mogućnostima procjene studenata. Nije prihvaćen Prijedlog se ne može urediti ovim Zakonom, ali o istome valja razmotriti mogućnost konkretnog pronalaženja rješenja.
117 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 35. Ad. 8. Provjera sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnog rada s djecom Člankom 35. Nacrta prijedloga Zakona mijenja se članak 113. ZOOSŠ-a o upućivanju radnika na provjeru radne sposobnosti na način da se preciznije uređuje da se provjera radne sposobnosti obavlja pregledom kod izabranog doktora specijalista medicine rada, a kao novost se uvodi pokretanje postupka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti. Upoznati smo da se odgojno-obrazovne ustanove suočavaju s problemom postupanja prema radniku u slučaju sumnje na psihičke poteškoće koje utječu ili mogu utjecati na njegovu sposobnost za rad s djecom. Iako prema odredbama Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14) ZOOSŠ-a i Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju postoji mogućnost upućivanja radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti, provjera radne sposobnosti od strane specijalista medicine rada nije odgovarajuća za provjeru sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnih poslova i rad s djecom. Ta se provjera uglavnom svodi na zaključak da je radnik „radno sposoban“, iako okolnosti slučaja ukazuju da zbog određenih svojstava i ponašanja na štetu djece ne bi smio obavljati odgojno-obrazovni rad. Nailazimo i na situacije u kojima odgojno-obrazovni radnik odbija pristupiti provjeri radne sposobnosti, a odugovlačenjem s tim postupkom se izravno šteti djeci. Zaključujemo da ne postoji odgovarajuća provjera koja bi rezultirala nedvojbenom procjenom je li odgojno-obrazovni radnik sposoban upravo za odgojno-obrazovni rad s djecom, a ne samo za rad općenito. Smatramo potrebnim i stoga predlažemo da se, u međusobnoj suradnji nadležnih tijela kao što su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo zdravstva, propiše i detaljnije regulira posebna provjera sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnog rada s djecom. Smatramo također, da bi takvu provjeru bilo potrebno provoditi i periodično u okviru postupka licenciranja odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja, koji nažalost još nije uspostavljen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
118 Srednja škola Stjepana Sulimanca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 35. Iz predloženog članka je potrebno izbaciti Školski odbor, koji utvrđuje opravdanost prijedloga ravnatelja. Naime, ravnatelj ne može zloupotrijebiti ovlasti, budući da ovlašteni izabrani doktori specijalisti medicine rada nisu pod utjecajem ravnatelja, zbog čega niti ne može doći do zlouporabe ovlasti. Na ovaj način procedura se pojednostavljuje i ubrzava. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen jer školski odbor mora sudjelovati u postupku zasnivanja i prestanka radnog odnosa.
119 Krunoslav Daković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 35. Predlažem izmjenu članka 35. na način: Članak 113. mijenja se i glasi: (1) ) U slučaju sumnje da je radniku školske ustanove psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri da bi njegova radnu sposobnost mogla biti smanjena, ravnatelj će uputiti radnika na liječnički pregled kod ovlaštenog izabranog doktora specijaliste medicine rada radi utvrđivanja radne sposobnosti. (2) Radniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovog članka, otkazat će se ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa. (3) Ako se ovlaštenom prosudbom izabranog doktora specijaliste medicine rada utvrdi da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu ravnatelj će istu prosudbu uputiti izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite radnika radi pokretanja postupka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti.“. Obrazloženje: Nema potrebe za dodatnom procedurom oko Školskog odbora kada se može pojednostaviti procedura a s obzirom da ovlašteni izabrani doktori specijalisti medicine rada nisu pod utjecajem samovolje ravnatelja neće doći do zlouporabe prava od strane ravnatelja. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen jer školski odbor mora sudjelovati u postupku zasnivanja i prestanka radnog odnosa.
120 Branimir Mihalinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 34. Članak treba izbrisati. Pitanje otpremnina rješava se kroz pregovore za Temeljni kolektivni ugovor i Granske kolektivne ugovore. Nedopustivo je materiju o kojoj se pregovara urediti zakonom. Na taj način se onemogućuje rješavanje tog pitanja kroz pregovore. Upravo su završili pregovori o Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama. Vlada RH nije u pregovorima tražila pregovore o ovom pitanju, a bilo je otvoreno pitanje otpremnina. Upraco su u tijeku pregovori za Kolektivne ugovore za zaposlenike osnovnih škola, kao i zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama. Iz tog razloga ovome nema mjesta u Zakona o odgoju i obrazovanju. Djelomično prihvaćen S obzirom da se nekima odradnika upravo temeljem prednosti pri zapošljavanju posredovanjem Ureda pronađe drugi posao i prije isteka otkaznog roka kod prethodnog poslodavca, odnosno bez prekida nastavljaju radni odnos kod novog poslodavca, nije opravdano da im se istovremeno isplaćuje otpremnina iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, a istovremeno ih se bez prekida radnog kontinuiteta i bez natječaja zapošljava u drugoj školi. Ujedno, ako prekid radnog odnosa bude duži od roka utvrđenog ovom odredbom, oni neće izgubiti pravo na otpremninu.
121 Krunoslav Daković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 34. Predlažem izmjenu članka 112 na način: (1) Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu. (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske ustanove ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Obrazloženje: Iako je sudskom odlukom utvrđeno da ne postoji diskriminacija radnika iz članka 100. i ostalih zaposlenika čisto radi "osjećaja" ravnopravnosti predlažem ove izmjene Nije prihvaćen Učiteljima, nastavnicima i suradnicima poslovi su vezani uz odgojno -obrazovni proces koji se veže uz školsku godinu.
122 Krunoslav Daković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 33. Hoće li svaka privremena nesposobnost produžavati rok za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita? Radnik može biti tijekom perioda od godinu dana, odnosno dvije godine u nekoliko navrata privremeno nesposoban za rad a čije trajanje ne utječe na pripremu za polaganje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita. Kod korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta razumljivo je produženje. Predlažem izmjenu članka 33. na način: U članku 110. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: (3) Rok za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad dužeg od 30 dana neprekidno, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad. Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5. i 6. Nije prihvaćen Neovisno o trajanju privremene nesposobnosti, ona može utjecati na nemogućnost stjecanja pedagoških kompetencija ili polaganja stručnog ispita u roku, pa određivanje roka kako je predloženo ne pokriva dovoljno široko sve životne situacije.
123 Irena Smojver Koprivnikar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 32. Predlažem nadopunu teksta stavka 4. riječju - posvojiteljskog - tako da stavak 4. glasi: „(4) Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“. Prijedlog temeljim na odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama ("Narodne novine“, broj 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17) gdje su u tom smislu posebno regulirana i prava roditelja - posvojitelja djeteta (glava VII., članci 34. do 40.) Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
124 Ivica Boljat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. U članku 105. koji propisuje uvjete za zasnivanje radnog odnosa mijenjaju se stavci 6b, 6c i 15. Članak 105, stavak 6 b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla najmanje 55 ECTS-a iz pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja, od čega najmanje 15 ECTS-a odgovarajućeg metodičkog obrazovanja stečenog na visokoškolskoj ustanovi koja obrazuje nastavnike za određeni nastavni predmet (u daljnjem tekstu: pedagoške i metodičke kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ects bodova te je stekla pedagoške i metodičke kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. U tom slučaju osobi prestaje radni odnos ako u roku od četiri godine ne ispuni uvjete iz točke a) ili točke b). (15) do usvajanja standarda zanimanja i standarda kvalifikacija odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te okvirni program / nacionalni kompetencijski standard za stjecanje pedagoških kompetencija propisuje ministar, najkasnije u roku šest mjeseci od stupanja na snagu zakona. Obrazloženje: 6.b) AZOO je kao odgovarajuću uvažavao metodiku bilo kojeg nastavnog predmeta bez obzira na područje nastavnog predmeta, uključivo i tzv. “opću metodiku” koja je dio dopunskoga pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja na nekim visokoškolskim institucijama. Budući su metodike u hrvatskoj znanstvenoj klasifikaciji unutar znanstvenog područja kojem pripada supstratna znanost (optimalno bi bilo da su metodike u interdisciplinarnom području znanosti – obrazovne znanosti i supstratna znanost), logično je da se odgovarajuće metodičke kompetencije mogu steći samo na onim fakultetima koji obrazuju nastavnike tih nastavnih predmeta. Osobe iz čl. 6.a) završile su studij u kojem je cijeli kurikul prilagođen nastavničkom pozivu pa se metodičke kompetencije provlače i kroz niz kolegija uže struke, te je opravdano da su u prednosti u odnosu na ostale. Status studija za učitelje u predmetnoj nastavi regulira članak 107., stavak 11. U suprotnom imamo elegantno rješenje za hiperprodukciju magistara primarnog obrazovanja i deficit magistara edukacije matematike, fizike, informatike, možda i neurokirurga u skoroj budućnosti. 6.c) Od 1987. godine svi nastavnici predmetne nastave obrazovani su na četverogodišnjim dodiplomskim studijima, a od 2005. na petogodišnjim studijima. Neodgovorno bi bilo prema učenicima danas, tri desetljeća od podizanja praga minimalne razine obrazovanja nastavnika, omogućiti da se trajno zaposle nastavnici sa završenim trogodišnjim preddiplomskim obrazovanjem (u koje mogu biti uključene i pedagoške kompetencije!). One koji već imaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme treba obvezati da steknu potrebnu razinu obrazovanja u primjerenom roku. 15. U sklopu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira za sada je izrađeno 9 prijedloga standarda zanimanja učitelja/nastavnika predmetne nastave i standarda kvalifikacije magistara edukacije nastavnih predmeta. Oni propisuju koje kompetencije moraju imati učitelji, te koje ishode učenja i u kojem obimu moraju uključiti nastavnički studiji. Svaki studij koji ispunjava kriterije dvopredmetnih studija (otprilike 90 ECTS za predmete iz područja supstratne znanosti te odgovarajuće pedagoške i metodičke kompetencije) prikladan je za obavljanje poslova nastavnika predmetne nastave u osnovnoj i srednjoj školi. Pravo i obveza ministara da propišu odgovarajuću vrstu obrazovanja propisana je i prijašnjim zakonima, ali to nisu napravili od 1996. godine. Bi li pomoglo da se članak 151. referira i na ove propuste čije negativne posljedice ne može kompenzirati ni najnaprednija kurikularna reforma? Primljeno na znanje U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
125 Patricija Jakopović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Prijedlog: Članak 105. točka 7. mijenja se i glasi: Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski stručni studij, diplomski stručni ili sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije. Nije prihvaćen U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
126 Hrvatsko katoličko sveučilište PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. U članku 105. stavak 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) koji glasi: (6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. Mijenja se i glasi: "(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka." Obrazloženje: Držimo da ne postoji niti jedan valjan razlog zašto bi Zakon predviđao razlike u kvalifikacijama između osoba koje su završile studijske programe pod a) - nastavnički smjer odgovarajućeg predmeta i pod b) - odgovarajuće vrste s pedagoškim kompetencijama. Osobe koje su završile studijske programe pod a) - magistar edukacije (ukupno 120 ects) i pod b) - magistar struke (ukupno 120 ECTS) koji ima nastavničke kompetencije (dodatnih 60 ECTS) imaju istu razinu obrazovanja i oboje su osposobljeni za rad u školama, stoga osobe koje su završile studijske programe pod a) ne bi trebale imati automatsku prednost pri zapošljavanju, nego bi se odabir nastavnika trebao vršiti na temelju iskustva i kompetencija kandidata. Nije prihvaćen U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
127 MARIJA LUGARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Razumijem logiku i pragmatičnost ovoga prijedloga, ali mislim da nije dobar. Naime, kurikulumom bi se svakako trebale odrediti kompetencije nastavnika/učitelja za svaki predmet/sadržaj, ali popis kvalifikacija ipak treba ostati propisan pravilnikom. Nije prihvaćen Stručnjaci koji izrađuju kurikulum za pojedini predmet najbolje mogu procijeniti kompetencije potrebe za izvođenje nastave, pa tako i kvalifikacije. Pravilnik obuhvaća najrazličitija područja i polja pojedinih predmeta pa je organizacijski teško uključiti stručnjake koji bi kompetentno pokrili sve predmete.
128 Ana Poropat Janković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Zbog dugogodišnjeg deficita nekih stručnih kadrova smatram da bi u Zakon trebalo vratiti dio članka 105 stavak 14 koji je glasio: "14) Iznimno, kad postoji potreba, ministar može, na zahtjev ravnatelja škole, rješenjem odobriti izvođenje nastave iz određenog nastavnog predmeta osobi s odgovarajućom razinom obrazovanja neodgovarajuće vrste, ako je ona završila obrazovanje iz tog nastavnog predmeta na nižoj studijskoj razini od propisane razine obrazovanja ili ako je ispunila studijske obveze u najmanje četiri semestra iz tog nastavnog predmeta na visokom učilištu i to isključivo za rad u školi koja najmanje tri godine nije uspjela na tim poslovima zaposliti osobu koja ima propisanu razinu i vrstu obrazovanja." Ovaj članak je brisan izmjenama zooosš NN 86/12 Mnoge škole, u različitim dijelovima Hrvatske, a posebno manje i udaljene imaju velikih problema sa deficitom stručnog kadra, a ovako se ipak, barem nakon 3 godine, daje prilika da škole riješe ovaj problem. Nije prihvaćen Svaka nova izmjena zakonskog rješenja teži unaprijeđenu kvalitete odgoja i obrazovanja koja u najvećoj mjeri ovisi o kvaliteti nastavnika i učitelja.
129 Kristina Mijandrušić Ladavac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Za obavljanje posla učitelja Engleskog jezika kao prvog stranog jezika bilo bi potrebno regulirati rad u nižim i višim razredima osnovne škole na način da jedan učitelj radi ili samo u razredima 1.-4. ili samo (4.)5. - 8., posebice kad u jednoj ustanovi ima zaposlenika pod "A" i pod "B" (učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom i profesori engleskog jezika). U školi s pripadajućim područnim školama negdje je praksa da, zbog jednostavnosti organizacije rada i zaduženja, u područnoj školi jedan učitelj radi u razredima 1.-8. Prema spomenutom, a i s metodičkog aspekta, učenicima bi nastava stranog jezika u osnovnom školovanju bila još efikasnija kad bi imali priliku sresti se s novom učiteljskom osobom u 5.razredu. Uz obavljanje nastave po osam različitih nastavnih planova i programa, tim se učiteljima u zaduženje stavlja i razredništvo, a satovi dopunske i dodatne nastave nedostatni su za navedeni broj odjeljenja. Ukoliko bi pojedini učitelj ipak morao raditi u razredima 1.-8., zbog raspona u godinama učenika s kojima radi i razlici u metodikama predlažem da se na neki način taj rad dodatno vrednuje (kroz satnicu, micanje razredništva iz zaduženja...). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
130 Velimir Mijović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. nakon izmjene članka 105., slijedeći članak bi trebao glasiti: Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
131 Andrea Katavić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Članak 105, stavak 12: "Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije", dio “sveučilišni studij odgovarajuće vrste” treba jasno definirati, tj. konkretno navesti koji. U slučaju stručnog suradnika knjižničara, da je to diplomirani knjižničar/magistar knjižničarstva/informatologije s pedagoškim kompetencijama te ukoliko nema pedagoške kompetencije, (stavak 14) uz uvjet da ih stekne ako se na natječaj ne javi netko tko ih ima. Koliko god se to činilo “logičnim”, ovaj uopćeni dio oštetio je na natječajima mnoge kvalificirane dipl.knjižničare jer se, različitim tumačenjima zastarjelih pravilnika (u kojima neki poslodavci ne znaju tumačiti hijerarhiju nabrojanih struka) i uporištem u ovom Zakonu koji ne definira jasno struku, na to mjesto zapošljavaju osobe koje imaju pedagoške kompetencije (ponekad čak ni to!), ali nemaju veze sa strukom. Često smo svjedoci natječaja na kojima radno mjesto školskog knjižničara dobije profesor nekog predmeta bez diplome iz knjižničarstva/informatologije, a ne dobije puno kvalificiranija osoba s diplomom iz knjižničarstva i pedagoškim kompetencijama. Takve situacije narušavaju ugled cijelog odgojno-obrazovnog sustava. Nije prihvaćen Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.​
132 Ivica Inkret PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. NN 152/2014: U članku 105. stavak 6. mijenja se i glasi: "(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka“ Ovakvo stupnjevanje u kompetencijama za rad u školi nije postojalo prije 2014. i ne postoji valjan razlog zašto bi postojalo ubuduće. Nastavnici pod a) i pod b) imaju istu razinu obrazovanja i oboje su osposobljeni za rad u školama. Dapače, može se dogoditi da je nastavnik pod b) u međuvremenu postao učitelj/profesor mentor ili čak savjetnik, radio na poslovima voditelja županijskog/međužupanijskog stručnog vijeća, neko vrijeme bio/bila ravnatelj škole ili ima druge dodatne reference za rad u sustavu školstva, a škola/ravnatelj ga ne smije zaposliti, jer se na natječaj javila osoba pod a). Nije prihvaćen U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
133 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. U čl. 105. stavku 12. piše: "Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije." Smatram da je vrlo važno da se u zakonu definira koja je to odgovarajuća vrsta za školske knjižničare i da se jasno naglasi da prednost imaju diplomirani knjižničari (odnosno magistri informacijskih znanosti / knjižničarstva / informatologije, u skladu sa zvanjima koja se stječu na visokoškolskim programima odgovarajuće vrste). S obzirom na slobodna tumačenja u praksi, gdje se nerijetko knjižničare zaobilazi te na mjesta školskih knjižničara zapošljavaju nastavnici, iznimno je važno zaštititi knjižničarsku struku i nedvosmisleno joj dati prednost pred drugim strukama. Sukladno tome treba mijenjati i Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (čl. 2. st. 28.) te Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u srednjem školstvu (čl. 53. st. 5.), gdje se kao odgovarajuću stručnu spremu treba navesti ISKLJUČIVO magistre knjižničarstva, magistre informacijskih znanosti i magistre informatologije, odnosno obuhvatiti sva (i samo ta!) zvanja koja se stječu na visokoškolskim studijskim programima odgovarajuće vrste (najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja). Nije prihvaćen Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.​
134 Elda Pliško Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Čl. 105. stavak 12 nadopuniti zasebnim specificiranjem za svakog stručnog suradnika ponaosob. Stoga predlažem nadopunu za zaposlenje strućnog suradnika školskog knjižničara: Poslove stručnog suradnika školskog knjižničara može obavljati osoba koja je završila sveučilišni studij iz knjižničarstva ili dopunski studij uz završen drugi visokoškolski studij i uz posjedovanje pedagoških kompetencija. Ukoliko osoba nema pedagoške kompetencije dužna ih je steći u roku od 1 godine od početka zaposlenja. Stavak 15. Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog članka, radni odnos se može zasnovati s osobom koja ima završen drugi sveučilišni studij uz obavezu stjecanja propisane stručne spreme iz knjižničarstva u roku od 2 godine od početka zaposlenja. Nije prihvaćen Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.​
135 Jelena Ivanišević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Prema članku 105. stavak 12. Zakona o odgoju i obrazovanju poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Primjena ovog dijela Zakona u praksi trebala bi podrazumijevati zapošljavanje diplomiranog knjižničara/magistra bibliotekarstva na radno mjesto stručnog suradnika - knjižničara u školskim knjižnicama, koji uz odgovarajući diplomski sveučilišni studij knjižničarstva ima položen stručni ispit pri AZOO iz pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog programa. Magistri bibliotekarstva koji su obavili stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u školskoj knjižnici, pristupaju polaganju stručnih ispita pri AZOO za stručnog suradnika - knjižničara/školskog knjižničara, te pri Ministarstvu kulture za diplomiranog knjižničara. Oni koji su stručno osposobljavanje završili u primjerice narodnoj knjižnici polažu samo stručni ispit za diplomiranog knjižničara. Dakle, potonji nemaju istu/sličnu startnu poziciju. Treba napomenuti i da sveučilišni studiji knjižničarstva u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Zadru nude izborni pedagoški program, ali se njime stječe 35 ECTS bodova od sveukupnih 55 ECTS bodova. Ovo je mala digresija i služi poticanju prijedloga da se sveučilišni studiji knjižničarstva, MK i MZOŠ trebaju uskladiti i zajedno riješiti probleme sa kojima se suočavaju knjižničari na tržištu rada. Nadalje, u stavku 14. stoji sljedeće: ''Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog članka, radni odnos se može zasnovati s osobom koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, a nema potrebne pedagoške kompetencije uz uvjet stjecanja tih kompetencija''. Interpretacija članka 105. stavka 12. i stavka 14. trebala bi biti očigledna i nedvosmislena. Na radno mjesto stručnog suradnika - knjižničara ima se zaposliti diplomiranog knjižničara sa položenim pedagoškim kompetencijama, a ako se ne javi nitko takav zapošljava se diplomirani knjižničar uz naknadno stjecanje tih kompetencija. Ipak, u praksi je vrlo poznata činjenica da se Zakon tumači na različite načine i da najčešće prednost imaju učitelji i nastavnici budući da imaju pedagoške kompetencije. Potrebno je jasno naglasiti da diplomirani knjižničar bez obzira na pedagoške kompetencije ima prednost pred drugim visokim stručnim spremama. Edit: Također je potrebno istaknuti da odgovarajuće struke za radno mjesto stručnog suradnika-knjižničara obuhvaćaju zvanja svih studija u Republici Hrvatskoj iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti na kojima se stječu stručna zvanja iz knjižničarstva, što uključuje i magistre informatologije te informacijskih znanosti. Potrebno je uskladiti Zakon o odgoju i obrazovanju, Zakon o knjižnicima, Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te konačno i Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu. Zakon o odgoju i obrazovanju bi nas trebao štititi, međutim navedeni Zakoni ne definiraju jasno o kojim se odgovarajućim strukama radi, već je to definirano potonjim Pravilnicima. Ti Pravilnici izjednačuju diplomirane knjižničare sa drugim visokim stručnim spremama uz uvjet naknadnog završavanja studija knjižničarstva (vanredno u trajanju od dvije godine) ili pod odgovarajuće struke navode dodatne koje nisu vezane uz knjižničarstvo. Na natječajima za radna mjesta u školskim knjižnicama pozivaju se na Pravilnike, iako bi Zakon trebao biti hijerarhijski u prednosti. Tako procesi žalbi završavaju na štetu stručnog i kompetentnog knjižničara. Nije prihvaćen Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.​
136 Sonja Vuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Prijedlog članka 105. stavka 6: (6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija s modulom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. Nije prihvaćen U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
137 Dejana Bedeković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Prema čl. 105 Zakona o odgoju i obrazovanju, piše da u školi smiju raditi samo VSS odgovarajuće struke, točnije stavak 15: "Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije". A još uvijek se na radna mjesta stručnog suradnika knjižničara zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg studija i pedagoških kompetencija, iako imamo četiri studija knjižničarstva (Zagreb, Osijek, Zadar i Rijeka). Trebalo bi specificirati da, u slučaju da nema knjižničara s pedagoškim kompetencijama, prednost ima knjižničar bez pedagoških kompetencija u odnosu na učitelja-nastavnika bez studija knjižničarstva, uz uvjet da položi pedagoške kompetencije u roku od godinu dana! Znači, u tom slučaju se treba provoditi stavak 14 čl. 105. a ne da se taj članak Zakona tumači od škole do škole na različite načine, i nalaze uporište u raznoraznim pravilnicima kao da su pravilnici jači od Zakona. Stoga, predlažem sankcije u slučaju krivog tumačenja Zakona ili zapošljavanja mimo Zakona OIO, a prema pravilnicima, jer je Zakon uvijek jači od Pravilnika. Nije prihvaćen Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.​
138 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Smatram da bi se u članku 105. stavku 6. trebalo definirati da osoba koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij s modulom, odnosno osoba koja je završila studij razredne nastave s modulom ili pojačanim predmetom ulazi u skupinu b) Obrazloženje: Mišljenja sam da bi kod natječaja prednost trebalo dati osobama koje su završile studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta, a tek ako se takva osoba ne javi dati mogućnost studiju razredne nastave s modulom. Nije prihvaćen U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
139 Adela Stilin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Bilo bi dobro dodati članku 105. stavka 6. ovog Zakona da poslove predmetnih učitelja mogu obavljati i osobe koje su završile integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij s modulom. Također pod posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa dodati stavak o prednosti zapošljavanja osoba s položenim stručnim ispitom. Nije prihvaćen U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
140 ŽELJKO MATIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Očigledna je namjera uništavanja strukovnih škola, tj. sve strukovne nastavnike istjerati iz škola ovakvim zakonskim rješenjima a onda obrazovanje prepustiti našim gospodarstvenicima, tj. uvesti američki model i zanimanja tipa: monter lijevog kotača za Ford Focus. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
141 ŽELJKO MATIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Zar je moguće da netko misli kako nastavnik koji izvodi teoretsku nastavu ima veće opterećenje od nastavnika koji treba pripremiti kemikalije, mjerne uređaje, osmisliti vježbe, nerijetko za svakog učenika zasebno, osigurati siguran rad i radno okruženje. U vremenima koja dolaze škole bi trebale biti sve opremljenije, nastavnici sve osposobljeniji za praćenje najnovijih tehnologija a istovremeno ih se smatra radnicima na traci koji bi valjda u slobodno vrijeme trebali raditi pripreme, usavršavanja, uvoditi nova znanje i postupke. No, kad vidim kako u najnovijem kurikulumu za zanimanje ekonomist, prodavač,... informatiku može predavati netko sa 120-180 ECTS bodova (viša škola) dok istovremeno glumimo kako želimo švedski,... model obrazovanja (u kojem treba imati znanstveno zvanje magistra znanosti za rad u školi) sasvim je jasno da javno proklamirane želje nemaju korelacije sa napisanim, tj. sa zakonima i provedbenim propisima. Zato i ne čudi da ravnatelj ne želi zaposliti višegodišnjeg najboljeg studenta svoje generacije, dokazanog u svim segmentima obrazovanja nego onog koga traži stranački član ŠO. Za upravljanje ovim webom MZO plaća stotine tisuća kn, i najmanja općina za desetak objava godišnje plaća minimalno 70000 kn godišnje (jedna godišnja plaća), dok u školama nastavnici za znatno veći angažman (na web stranicama škola) ne dobiju ni hvala a kamoli 1 ili 2 sata. I takvih primjera je mnoštvo. Kako ne želimo napraviti pravedan sustav, onda sustava nećemo ni imati. I dalje će vladati snalažljivi i ad hoc rješenja. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
142 Roman Balen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
143 Jelena Konjevod PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
144 Sandra Vandekar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
145 Dobrijela Deranja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
146 Nikolina Kuraica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
147 Amela Obad PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
148 Iva Delonga Habek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Novi preloženi stavak 6. članka 104. vrlo će se ne precizno primjenjivati u strukovim školama s obzirom na veoma široku paletu obrazovnih programa koji se u njima provode te s obzirom na različitosti u aspektima rada NASTAVNIKA STRUČNIH PREDMETA te strukovih učitelja. Novi stavak 6. neće se moći sprovesti bez povrede dosadašnjih propisa u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi. Direktno vezano uz to, potrebno je spomenuti petogodišnji program obrazovanja za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar općeg njege. S obzirom na iznimnu SPECIFIČNOST i opsežnost kurikuluma po kojem nastavnici stručnih predmeta rade i izrađuju nastavne planove i programe, potrebno je da ministar (čl. 104. točka 6., Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) donese POSEBNU odluku o tjednoj normi nastavnika stručnih predmeta odnosno da se donese POSEBAN ČLANAK o normi nastavnika u zdravstvenim (medicinskim) školama kako ne bi došlo do pogrešaka u tumačenju norme. Prema članku 3. točke 4. Pravilnika o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10, za nastavnika strukovnih predmeta koji kurikulumom imaju propisanu izradu PROGRAMA, MJERENJA I ELABORATA s vježbama (program obrazovanja za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar općeg njege) norma mora iznositi 21 sat. Upravo se ta točka pravilnika odnosi na nastavnike stručnih predmeta u medicinskim/zdravstvenim školama koji su NOSITELJI teorijskog dijela predmeta te kliničke nastave koja se provodi u bolnici kao NEPOSREDNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD te spadaju u upravo tu kategoriju Pravilnika. S namjerom da se potkrijepi rečeno, spominjem članak 100. točka 3. jasno odjeljuje NASTAVNIKE, strukovne učitelji, suradnike u nastavi i odgajatelje. Isto tako spominjem i članak 101., točke 2. i 3, Nastavnici u srednjoj školi izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada, a strukovni učitelji samostalno izvode vježbe i praktičnu nastavu. Sukladno tome spominjem i članak 104., točku 5., Tjedna norma neposrednog nastavnog rada nastavnika, osim odgajatelja, uključujući 2 sata rada razrednika, za teorijsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktičnu nastavu i izvođenje obrazovnih programa u odgojnim skupinama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s učenicima 32 do 36 sati. Dakle, radi se o nastavnicima neposrednog odgojno obrazovnog rada u srednjoj školi koji ne provode praktičnu nastavu već samostalno provode kompletan stručni program tj. teoriju i kliničku NASTAVU u bolnici, a ne strukovnim (stručni) učiteljima koji samostalno izvode vježbe i praktičnu nastavu. Potrebno je naglasiti i da je raspon ECTS bodova nastavnika stručnih predmeta u medicinskim školama od 240 do 300, sukladno kurikulumu za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar opće njege. Sukladno tome, neophodna je JEDNAKOST u izračunu norme SVIH nastavnika u strukovim srednjim četverogodišnjim i petogodišnjim školama koji obavljaju neposredni odgojno-obrazovni rad. Isto tako, potrebna je i JEDNAKOST u nagrađivanju i poticanju rada nastavnika stručnih predmeta koja je sukladna njegovoj važnosti, složenosti te stupnju obrazovanja i uvjetima koji su potrebni u odgojno obrazovnom radu da se postignu zadani ishodi potrebni za dobivanje kompetencije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege. Prema tome, predlažem da Ministarstvo iskoristi mogućnost (čl. 104. točka 6.) da ministar donese posebnu odluku tj. članak o normi rada nastavnika stručnih predmeta u medicinskim školama koje provode program za zanimanje medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege kao regulirano i potvrđeno EU zanimanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
149 DIJANA JURIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
150 Patricija Jakopović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Novi preloženi stavak 6. članka 104. vrlo će se ne precizno primjenjivati u strukovim školama s obzirom na veoma široku paletu obrazovnih programa koji se u njima provode te s obzirom na različitosti u aspektima rada NASTAVNIKA STRUČNIH PREDMETA te strukovih učitelja. Novi stavak 6. neće se moći sprovesti bez povrede dosadašnjih propisa u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi. Direktno vezano uz to, potrebno je spomenuti petogodišnji program obrazovanja za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar općeg njege. S obzirom na iznimnu SPECIFIČNOST i opsežnost kurikuluma po kojem nastavnici stručnih predmeta rade i izrađuju nastavne planove i programe, potrebno je da ministar (čl. 104. točka 6., Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) donese POSEBNU odluku o tjednoj normi nastavnika stručnih predmeta odnosno da se donese POSEBAN ČLANAK o normi nastavnika u zdravstvenim (medicinskim) školama kako ne bi došlo do pogrešaka u tumačenju norme. Prema članku 3. točke 4. Pravilnika o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10, za nastavnika strukovnih predmeta koji kurikulumom imaju propisanu izradu PROGRAMA, MJERENJA I ELABORATA s vježbama (program obrazovanja za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar općeg njege) norma mora iznositi 21 sat. Upravo se ta točka pravilnika odnosi na nastavnike stručnih predmeta u medicinskim/zdravstvenim školama koji su NOSITELJI teorijskog dijela predmeta te kliničke nastave koja se provodi u bolnici kao NEPOSREDNI ODGOJNO OBRAZOVNI RAD te spadaju u upravo tu kategoriju Pravilnika. S namjerom da se potkrijepi rečeno, spominjem članak 100. točka 3. jasno odjeljuje NASTAVNIKE, strukovne učitelji, suradnike u nastavi i odgajatelje. Isto tako spominjem i članak 101., točke 2. i 3, Nastavnici u srednjoj školi izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada, a strukovni učitelji samostalno izvode vježbe i praktičnu nastavu. Sukladno tome spominjem i članak 104., točku 5., Tjedna norma neposrednog nastavnog rada nastavnika, osim odgajatelja, uključujući 2 sata rada razrednika, za teorijsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktičnu nastavu i izvođenje obrazovnih programa u odgojnim skupinama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s učenicima 32 do 36 sati. Dakle, radi se o nastavnicima neposrednog odgojno obrazovnog rada u srednjoj školi koji ne provode praktičnu nastavu već samostalno provode kompletan stručni program tj. teoriju i kliničku NASTAVU u bolnici, a ne strukovnim (stručni) učiteljima koji samostalno izvode vježbe i praktičnu nastavu. Potrebno je naglasiti i da je raspon ECTS bodova nastavnika stručnih predmeta u medicinskim školama od 240 do 300, sukladno kurikulumu za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar opće njege. Sukladno tome, neophodna je JEDNAKOST u izračunu norme SVIH nastavnika u strukovim srednjim četverogodišnjim i petogodišnjim školama koji obavljaju neposredni odgojno-obrazovni rad. Isto tako, potrebna je i JEDNAKOST u nagrađivanju i poticanju rada nastavnika stručnih predmeta koja je sukladna njegovoj važnosti, složenosti te stupnju obrazovanja i uvjetima koji su potrebni u odgojno obrazovnom radu da se postignu zadani ishodi potrebni za dobivanje kompetencije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege. Prema tome, predlažem da Ministarstvo iskoristi mogućnost (čl. 104. točka 6.) da ministar donese posebnu odluku tj. članak o normi rada nastavnika stručnih predmeta u medicinskim školama koje provode program za zanimanje medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege kao regulirano i potvrđeno EU zanimanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
151 Nikola Vujačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
152 AM PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
153 Mirjana Aviani PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
154 Grgo Mišković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
155 ANA GRGURINOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
156 Gordana Nikolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
157 Vesna Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
158 Iris Ivelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
159 Ivica Vlahović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
160 Dalibor Drinčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Počeo sam raditi u prosvjeti prije 5 godina. Do tada sam radio u privatnom sektoru gdje sam upoznao pojmove optimizacija i racionalizacija, a u cilju uštede i profita. Čitajuće izmjene, imam dojam kako su to pisale osobe koje ne znaju kako je održavati vježbe u nastavi ili osobe koje su dobili zadatak uzeti novce iz obrazovanja i preusmjeriti ih na neku drugu stranu. U svakom slučaju, moje je reći, a vaše je uzeti. Predajem u Tehničkoj školi nekoliko predmeta po novom kurikulumu gdje nema zajedničkih sati za teoriju, samo vježbe. Ima i smisla jer se radi o programiranju i web dizajniranju, to se prakticira, a ne uči napamet. Vježbe se održavaju po grupama svaki tjedan, zbog čega svaki vikend provedem minimalno po 2 sata pišući pripreme za novu nastavnu temu (priprema, razrada, testiranje, provjera, koncept radnog lista, ...). Literatura koju smo dobili nema dovoljno razrađene vježbe niti su prilagođene našoj opremljenosti učionica. Kada napišem pripremu, za sljedeću godinu moram je revidirati i dodati izmjene jer se uvijek nešto novo pojavi i otkrije što bi se moglo izvesti na vježbi (to se može nazvati usavršavanjem). Poslije vježbi potrebno je i ocjeniti usvojenost znanja za svaku temu i za to treba dodatno vremena izvan učionice. Ispada kako je potrebno duplo više vremena za pripreme i ocjenjivanje vježbi nego za samo izvođenje vježbi. Krenuli ste u krivom smjeru, satnica bi se trebala smanjivati, a ne povećavati! Ako se želi štedjeti na kvaliteti obrazovanja, onda odmah uvedite 40-satno radno vrijeme za rad s učenicima, gdje će prosvjetni radnici dolaziti na nastavu bez priprema i učenicima na satu pričati viceve. Tad bi svi bili sretni, od učenika, nastavnika i ministarstva, ali to više ne bi bila škola. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
161 Ivana Brozović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
162 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
163 Sanja Salaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
164 DUŠAN VULETIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
165 ANITA PAHLJINA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
166 Jelena Despot PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
167 NEDELJKO MANDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Izvodim laboratorijske vježbe iz fizike u srednjoj školi i za te satove treba još veća priprema nego za teoretsku nastavu, Ne postoji laborant koji priprema vježbe. Treba pribor pripremiti, postaviti, spremiti. Često učenici samostalno rade mjerenja i pregledavanje i ispravljanje njihovih vježbi zahtijeva više vremena nego ispravljanje pismenog ispita. Smatram nedopustivim da se izvođenje laboratorijskih vježbi tretira kao manje vrijedan sat pa onda treba profesore kazniti s većom normom. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
168 Luka Šimunović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
169 damir drezga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
170 Marija Čok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
171 Josip Brajković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
172 ANITA DONĐIVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
173 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
174 Mirjana Škugor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Usput, hitno treba mijenjati i Pravilnik o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi u dijelu koji se tiče nastavnika strukovnih predmeta, strukovnih učitelja i suradnika u nastavi koji nepravedno imaju znatno veću satnicu neposrednog rada u odnosu na nastavnike općih predmeta, iako su puno više opterećeni. Zna se da oni neprestano moraju pratiti razvoj novih tehnologija, neprestano se educirati, a i velike probleme imaju zbog nedostatka udžbenika i ostalih nastavnih sredstava osobito u trogodišnjim strukovnim školama. Također, izraditi izvedbeni plan i program, organizirati i provesti vježbe i praktičnu nastavu znatno je teže i zahtjeva znatno više vremena. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
175 Milena Vuković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
176 Ljiljana Prce PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
177 Sandra Petric PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
178 Kristina Nežmahen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
179 Martina Sanković Ivančić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
180 Darel Rak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
181 saša stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
182 Boris Stipetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
183 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
184 Branimir Piršić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
185 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Podržavam prijedlog za brisanjem Stavka 3. ovog članka i dolje navedeni argument: "Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon." Nastavnicima se norma utvrđuje Pravilnikom o normi pa predlažem brisanje članka jer će na u zbornice strukovnih škola uvesti pomutnju, a dijelu nastavnika sigurno nanijeti štetu. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
186 Jure Orlović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
187 Anka Čuić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
188 Irena Smojver Koprivnikar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Podržavam prijedlog za brisanjem Stavka 3. ovog članka i dolje navedeni argument: "Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon." Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
189 Tatjana Kamber PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
190 Nataša Posavec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
191 PERO BARTIČEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
192 Sanio Bečić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
193 Branimir Štimec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
194 Gianna Mazzieri-Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
195 Sanjin Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
196 SANJA GARAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
197 Josip Kovačević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
198 Tomislav Dovranić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
199 Ivana Slavica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
200 DRAGAN BRKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
201 Zoran Kalinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
202 Jasmina Cvetnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
203 LEOPOLDA MEDAKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
204 MAJA MLINARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
205 Jelka Šegan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
206 Barbara Krpota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
207 Barbara Krpota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
208 Rozika Kuti Stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
209 STJEPAN KOREN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
210 KATARINA DŽALTO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
211 KATARINA DŽALTO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
212 SINIŠA TOT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
213 SINIŠA TOT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
214 ANKICA PAVLOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
215 ANKICA PAVLOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
216 Ivana Grandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
217 MELITA PROLOŠČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
218 MELITA PROLOŠČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
219 Jere Bilan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
220 Damir Babić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
221 Vesna Šipek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
222 Dražen Nikolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
223 KORALJKA KORENIKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
224 Ivica Banovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
225 Antun Kovačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
226 Kristina Mijandrušić Ladavac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Za obavljanje posla učitelja Engleskog jezika kao prvog stranog jezika bilo bi potrebno regulirati rad u nižim i višim razredima osnovne škole na način da jedan učitelj radi ili samo u razredima 1.-4. ili samo (4.)5. - 8., posebice kad u jednoj ustanovi ima zaposlenika pod "A" i pod "B" (učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom i profesori engleskog jezika). U školi s pripadajućim područnim školama negdje je praksa da, zbog jednostavnosti organizacije rada i zaduženja, u područnoj školi jedan učitelj radi u razredima 1.-8. Prema spomenutom, a i s metodičkog aspekta, učenicima bi nastava stranog jezika u osnovnom školovanju bila još efikasnija kad bi imali priliku sresti se s novom učiteljskom osobom u 5.razredu. Uz obavljanje nastave po osam različitih nastavnih planova i programa, tim se učiteljima u zaduženje stavlja i razredništvo, a satovi dopunske i dodatne nastave nedostatni su za navedeni broj odjeljenja. Ukoliko bi pojedini učitelj ipak morao raditi u razredima 1.-8., zbog raspona u godinama učenika s kojima radi i razlici u metodikama predlažem da se na neki način taj rad dodatno vrednuje (kroz satnicu, micanje razredništva iz zaduženja...). Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
227 Nedeljka Pavlica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
228 Lidija Hreljac Trumbetaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
229 Hrvoje Turčinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
230 Zvonimir Lončar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
231 Marija Vučinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
232 Kristina Bašić Pintarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
233 Gabrijela Mahmutović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
234 Bojan Mrvoš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
235 BRANKO PLEADIN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
236 VERICA BUSIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
237 ZVJEZDANA FARKAŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
238 Kosana Jakšić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
239 Neven Musulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
240 Dejan Benko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
241 TOMISLAV BALENOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
242 DRAŽENKA MARIČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
243 Mateja Hanžić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
244 Sanja Medenica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
245 Vlasta Lovrić-Maras PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
246 NIKŠA GRABOVAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
247 Leo Zorica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
248 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
249 FIlip Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
250 Tonka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
251 Dražena Oršulić-Šuman PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
252 Vesna Čačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
253 Vlado Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
254 Dražen Rebernišak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
255 Silvana Bićanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
256 NADA LOVRIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Nastavnicima se norma utvrđuje Pravilnikom o normi pa predlažem brisanje članka jer će na u zbornice strukovnih škola uvesti pomutnju, a dijelu nastavnika sigurno nanijeti štetu. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
257 Dunja Frkovic PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
258 Miroslav Lončar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
259 Nenad Čatipović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Nenad Čatipović GGTŠ-Split Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
260 zdravko peran PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
261 Jadranka Rosić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
262 Marija Jozić-Mihaljević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
263 Srednja škola Stjepana Sulimanca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Pitanje norme nastavnika u srednjoj školi regulirano je Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi (NN94/10). Pravilnik donosi ministar. Predlažemo stoga da se obriše stavak 3, odnosno da se članak izmjeni na način da glasi: U članku 104. stavku 1. riječ: „rješenje“ zamjenjuje se riječju: „odluka“. U stavku 4. iza riječi: „stručnog suradnika“ dodaju se riječi: „u školskoj ustanovi“. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
264 Nikica Mihaljević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
265 Marko Rosić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Mario Milas 27.11.2017 10:15 0 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. jozo dadić 26.11.2017 21:39 0 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Dana Svaguša 26.11.2017 21:34 0 0 Tj. povećati normu nastavnicima strukovnih predmeta?! Ma super. Hoće li im se i plaća povećati? Neven Maleš 26.11.2017 20:20 0 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Ivica Inkret 26.11.2017 18:07 0 0 Predlažem da se stavak 3. ovog članka briše. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Mladen Maroslavac 26.11.2017 14:23 1 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Joško Ćurković 26.11.2017 12:58 1 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Mihajlo Lerinc 26.11.2017 11:59 1 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Saša Peček 26.11.2017 11:27 1 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. 123 xPromjene uspješno spremljene. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
266 BOJANA PRALICA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
267 Mario Milas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
268 jozo dadić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
269 Dana Svaguša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Tj. povećati normu nastavnicima strukovnih predmeta?! Ma super. Hoće li im se i plaća povećati? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
270 Neven Maleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
271 Ivica Inkret PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se stavak 3. ovog članka briše. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
272 MLADEN MAROSLAVAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
273 Joško Ćurković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
274 MIHAJLO LERINC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
275 Saša Peček PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
276 ŠTEFICA ERDEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
277 Helena Rostas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
278 DENIS KRUHAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
279 ALEKSANDRA BRMBOTA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
280 Tatjana Radić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
281 TONI ERDFELD PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
282 Branimir Mihalinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
283 Tonka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
284 ELZA KUJUNDŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem, iznimno, nastavnicima u programu za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar općeg njege, tjednu normu utvrđuje ministar zbog specifičnosti kurikuluma. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
285 ALEKSANDRA SALONTAI-PAVKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Članak 104. stavak 1. nedostaju učitelji edukatori rehabilitatori. U kasnijim stavcima nedostaje definiranje tjedne norme neposrednog rada učitelja edukatora-rehabilitatora. Nije prihvaćen Učitelj edukator-rehabilitator je radno mjesto učitelja, a ne kvalifikacija.
286 DEJAN IVANEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme." Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme. Ako se želi postići da norma bude cijeli broj može se propisati da se N zaokružuje na najbliži cijeli broj, ali smatram da ovo nije potrebno jer se nastavnik može zadužiti decimalnim brojem sati (npr. kod izračuna sati za vođenje praktične nastave). Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
287 Karla Marić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100. stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: "(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik". Smatram da je potrebno otvoriti radna mjesta za socijalne radnike u osnovnim i srednjim školama jer su obiteljske situacije sve kompleksnije što utječe i na odnose između učenika međusobno te učenika i zaposlenih u školama, a upravo su socijalni radnici stručnjaci koji povezuju obitelj i školu te su educirani u područjima rada s obitelji, grupom i pojedincem. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
288 Inga Jurić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100. stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: "(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik". U današnje vrijeme, sve kompleksnijih obiteljskih situacija i brojnih socijalnih problema, socijalni radnik je nužan član školskog tima stručnjaka jer svojim znanjem i kompetencijama može unaprijediti i poboljšati školsku svakodnevnicu djece i mladih, a u konačnici djelovati na poboljšanje njihovih životnih situacija koje, na žalost često ostaju netaknute jer se ne ulazi dublje u problematiku i jer se ne djeluje na uzroke pojedinih prolema već samo na njihove posljedice. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
289 Mia Stefanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100. stavku 4. dodaju se riječi (edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog), predlažem da se uz to doda i socijalni radnik. U stručnom timu škole trebao bi biti i socijalni radnik radi toga što su specijalizirani za rad i sa djecom i mladima a i sa odraslim osobama kao i sa različitim vrstama problema i poteškoća. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
290 Lorena Živković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. Kao što je već navedeno u nekim komentarima, u školama se javljaju mnoge složene obiteljske situacije, vršnjačko nasilje, individualni problemi pojedinca itd., u kojima bi socijalni radnik, kao dio stručnog tima, svojim znanjem i kompetencijama, te zakonskim ovlastima pridonio pozitivnim ishodima navedenih situacija i samog razvoja učenika. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
291 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100. stavku 1. iza riječi: „predmetne nastave“ dodaje se zarez i riječi: „učitelji edukatori rehabilitatori“. U stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped, socijalni pedagog i medicinski radnici).“. Nije prihvaćen Stručni suradnici obavljaju odgojno-obrazovni rad.
292 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Stručni tim školske ustanove potrebno je osnažiti zapošljavanjem medicinskog radnika (medicinske sestre ili brata). Zbog sve češćih nasilnih sukoba u školskim ustanovama te ozljeđivanja učenika i pružanja adekvatne prve pomoći do dolaska hitne pomoći potrebna je nazočnost medicinskog radnika. Medicinski radnik imao bi važnu ulogu u provođenju zdravstvenog odgoja učenika, razvijanja navika zdravog življenja kod učenika, a razvijanjem navika zdravog življenja, odgovorne brige o vlastitom zdravlju kod učenika stvara se u budućnosti učinak uštede - manje troškove za izdvajanje za zdravstvene usluge iz državnog proračuna. Nije prihvaćen Stručni suradnici obavljaju odgojno-obrazovni rad.
293 Društvo socijalnih radnika Krapinsko-zagorske županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Uvođenje socijalnog radnika u osnovne i srednje škole značajno bi olakšalo stjecanje uvida u prilike u kojima stanuje učenik ( obiteljske, socijalne, ekonomske i dr. ), u kapacitete njegove obitelji općenito na svim razinama. Također bi se lakše povezivale informacije o pravima i uslugama unutar različitih sustava ( socijalni, zdravstveni, pravosudni ), a koje stručnjacima moraju biti dostupne i jasne u radu s djecom s teškoćama u ponašanju, djecom s teškoćama u učenju te djecom koju roditelji ili ostali članovi obitelji zanemaruju ili zlostavljaju. Sve navedeno pridonijelo bi tome da se kod pojedinog djeteta na vrijeme otkrije eventualno područje potrebe za intervencijom te poduzme adekvatna mjera zaštite njegove dobrobiti i interesa. Slijedom naprijed navedenog članovi Društva socijalnih radnika Krapinsko-zagorske županije podržavaju inicijativu za uvođenje radnog mjesta socijalnog radnika u osnovne i srednje škole predlažu da se u čl. 100. 4. stavka: "Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila" unesu izmjene, te da glasi: "Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, magistri edukacijske rehabilitacije, magistri logopedije, magistri socijalne pedagogije, magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike". Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
294 Marina Bujas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100., stavku 1. dodati i "asistenti u nastavi" jer obavljaju odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi s učenicima s teškoćama u razvoju. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća. Asistenti u nastavi nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovnoga rada.
295 LIDIJA RAJKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Podržavam one koji su predložili magistra socijalnog rada/socijalne politike odnosno diplomiranog socijalnog radnika kao člana stručnog tima u školama. Socijalni radnik bi time postao član tima koji jedini ima pravo, obvezu i mogućnost ući u obitelj i obiteljske odnose. Razlozi za to su mnogobrojni: npr. obiteljsko nasilje, vršnjačko nasilje, siromaštvo, bilo koja vrsta socijalne isključnosti, jednoroditeljske obitelji, konfliktni razvodi braka ili konfliktni prekidi izvanbračne zajednice, maloljetnčke trudnoće, ovisnosti, zauštanje i zlostavljanje djece...... Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
296 Tamara Dubrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100.stavak 1. dodaju se riječi "učitelji edukatori rehabilitatori". Stručnjak tog profila ne postoji. Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu za provođenje edukacijsko rehabilitacijskih programa, te posebnih odgojno obrazovnih programa u posebnim i redovnim osnovnim i srednjim školama za školovanje učenika za teškoćama u razvoju educiraju se stručnjaci edukacijski rehabilitatori. U stavku 4. dodaju se riječi "edukator rehabilitator". Obzirom da stručnjak ovog naziva ne postoji potrebno je navesti službeni naziv tog stručnjaka, edukacijski rekabilitator. Nije prihvaćen Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
297 Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Referiramo se na članak 100.stavak 1. gdje se dodaju riječi "učitelji edukatori rehabilitatori". Stručnjak tog profila ne postoji, no postoji stručnjak edukacijski rehabilitator, stručnjak obrazovan na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu za provođenje edukacijsko rehabilitacijskih programa, te posebnih odgojno obrazovnih programa u posebnim i redovnim osnovnim i srednjim školama za školovanje učenika za teškoćama u razvoju. S obzirom da nemamo detaljnijih informacija o namjeri predlagatelja, spomenuto rješenje predlažemo preispitati. U stavku 4. dodaju se riječi "edukator rehabilitator" , stručnjak ovog naziva ne postoji već je potrebno navesti službeni naziv tog stručnjaka, edukacijski rekabilitator. Nije prihvaćen Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
298 Sara Akmačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i magistar socijalnog rada/socijalne politike. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
299 Lidija Perši PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. Socijalni radnik je neophodan član stručnog tima škole zbog uvida u socijalne i ekonomske prilike obitelji učenika u riziku. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
300 Osnovna škola Vjekoslava Paraća PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100. stavku 1. iza riječi: „predmetne nastave“ dodaje se zarez i riječi: „učitelji edukatori rehabilitatori“. U stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped, socijalni pedagog i medicinski radnici).“. Obrazloženje: Stručni tim školske ustanove potrebno je osnažiti zapošljavanjem medicinskog radnika (medicinske sestre ili brata). Zbog sve češćih nasilnih sukoba u školskim ustanovama te ozljeđivanja učenika i pružanja adekvatne prve pomoći do dolaska hitne pomoći potrebna je nazočnost medicinskog radnika. Medicinski radnik imao bi važnu ulogu u provođenju zdravstvenog odgoja učenika, razvijanja navika zdravog življenja kod učenika, a razvijanjem navika zdravog življenja, odgovorne brige o vlastitom zdravlju kod učenika stvara se u budućnosti učinak uštede - manje troškove za izdvajanje za zdravstvene usluge iz državnog proračuna. Osim navedenog nadzirao/la bi sanitarno-higijenske uvjete u školi, pružao/la savjetodavnu ulogu u prevenciji protiv niza zdravstvenih oboljenja (uključujući i ovisnosti). Nije prihvaćen Stručni suradnici obavljaju odgojno-obrazovni rad.
301 Martina Podobnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Slažem se s Gordanom Berc!! U članku 100. stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
302 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Ad. 7. Preispitivanje predloženog pojma „učitelja edukatora rehabilitatora“ i uređenje potrebnog obrazovanja, stručnih kompetencija i poslova U članku 28. kojim se mijenja članak 100. stavak 1. uvodi se kao novi pojam: „učitelj edukator rehabilitator“, odnosno posebna kategorija u okviru učitelja. Nismo upoznati s razlozima za uvođenje ove posebne kategorije učitelja, niti s informacijama na koji se točno profil stručnjaka misli, koje kvalifikacije i kompetencije osoba mora imati da bi mogla biti „učitelj edukator rehabilitator“, treba li imati odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje kao i učitelji, primjerice iz didaktike, metodike i slično, za što ne nalazimo obrazloženje uz članak koji se mijenja, niti u dijelu Nacrta prijedloga zakona kojim se uređuju osnovna pitanja koja se uređuju zakonom. Upoznati smo, naime, da je člankom 8. stavkom 4. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju propisano da posebne programe uz individualizirane postupke iz svih predmeta provode u posebnim razrednim odjelima škole edukacijski rehabilitatori i učitelji/nastavnici sukladno Zakonu i provedbenom propisu koji propisuje odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika. Pretpostavljamo, dakle, da sukladno spomenutom provedbenom propisu i „učitelji edukatori rehabilitatori“ moraju imati odgovarajuću vrstu obrazovanja i kompetencije za izvođenje nastave. S obzirom da nemamo detaljnijih informacija o namjeri predlagatelja, spomenuto rješenje predlažemo preispitati, po potrebi urediti u skladu s razgraničenjem potrebnog obrazovanja i stručnih kompetencija koje se stječu studijima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (ERF), jasno urediti njihove poslove, te isto obrazložiti u Nacrtu prijedloga zakona. Napominjemo da pozdravljamo predviđeno rješenje iz članka 100. u kojem se mijenja stavak 4. i u kojem se jasno razgraničuju stručnjaci ERF-a po područjima: edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog. Primjerice, dosadašnjim izostankom socijalnih pedagoga iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi zanemarivale su se potrebe učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i s problemima u ponašanju čije teškoće i intervencije zahtijevaju specifičan stručni pristup. Na žalost, koristimo spomenuti da još uvijek nije donesen pravilnik koji propisuje odgojno-obrazovnu podršku i stručni tretman za ove učenike, iako je rok za njegovo donošenje istekao krajem 2015. godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
303 Valentina Pansini Škunca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. S obzirom da je u današnje vrijeme sve više nasilja među učenicima, postoji potreba da se stručni tim škole proširi sa socijalnim radnicima koji bi kroz različite aktivnosti i programe radili na prevenciji takvog ponašanja te na učenju mladih kako riješiti sukobe bez upotrebe nasilja. Također, mogli bi pridonijeti učinkovitijem i pravovremenom rješavanju problema vezanih za različite složene obiteljske situacije s kojima se učenici suočavaju. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
304 Sara Vrabac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. Socijalni radnici svojim višedimenzionalnim pristupom predstavljaju poveznicu između pojedinaca, obitelji i škole te bi širokom područjem znanja i vještina kojim raspolažu bili dodatan i prijeko potreban izvor potpore učenicima. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
305 Elizabeta Matković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. Slažem se s Gordanom Berc i Udrugom Pragma. Mnoge teškoće u obrazovnom i socijalizacijskom procesu proizlaze iz složenosti obiteljskih okolnosti, a suradnja s ustanovama ne daje uvijek pravovremene i učinkovite ishode. Socijalni radnik kao član stručnog tima škole svojim stručnim kompetencijama i holističkim pristupom kroz povezivanje škole, obitelji učenika i različitih ustanova može pridonijeti učinkovitijem i pravovremenom rješavanju problema kroz preventivni i interventni rad s mnogobrojnim rizicima te vračanje socijalnih radnika u stručni tim škole pridonijelo bi kvalitetnijim socijalnim i obrazovnim ishodima učenika. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
306 Pragma PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažemo da se u čl. 100. 4. stavka: "Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila" unesu izmjene, te da glasi: "Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, magistri edukacijske rehabilitacije, magistri logopedije, magistri socijalne pedagogije, magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike". Pragma već više od 10 godina radi s djecom i mladima koji imaju različite osobne ili obiteljske teškoće, a posljednjih 6 godina smo se specijalizirali u području prevencije preranog napuštanja školovanja. Kvalitativno istraživanje koje smo proveli „Mladi pred izazovom nastavka obrazovanja“, s ravnateljima i stručnim suradnicima strukovnih srednjih škola i učeničkih domova, pokazali su kako postoji povećana potreba za stručnim radom s učenicima i roditeljima unutar škola, ali i u zajednici, te izrazita potreba za umreženosti različitih sustava i stručnjaka koji rade s mladima (iz obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa, zdravstva i civilnog sektora), a s obzirom na strukturu učenika, njihovih obitelji i socijalne podrške te poteškoće s kojima se škole u radu susreću. Ključni problemi koje odgojno-obrazovne ustanove ističu, kad su u pitanju mladi u riziku od napuštanja školovanja, su: nizak/loš akademski uspjeh učenika, niska motivacija za obrazovanjem i upisanim zanimanjem, veliki broj izostanaka s nastave, nedostatak radnih navika, poremećaji u ponašanju, emocionalne teškoće učenika, nedostatak vizije budućnosti, nizak socio-ekonomski status, slaba motivacija roditelja za obrazovanje učenika, nepravovremene reakcije roditelja na pojedine probleme, nedostatak adekvatnih sadržaja u školi, kao i stručne podrške učenicima. Navedene rezultate potvrđuje i rad našeg tima (socijalni radnici, mag. psihologije i mag. socijalne pedagogije) čijim koordiniranim radom dolazimo do pozitivnih ishoda, npr. povećana je motivacija učenika za školom, unaprijeđeni su odnosi između djece i roditelja te djece i nastavnika, smanjeno je neprihvatljivo ponašanje i povećano je prosocijalno ponašanje (dio učenika koji je iskazivao teškoće se uspješno zaposlio, neki su nastavili obrazovanje, neki su se uključili u rad udruga ili sportske organizacije i sl.). Osim neposrednog rada s učenicima kroz savjetovalište za mlade, predavanja i radionice za učenike i roditelje, Pragma provodi, sukladno Preporukama Europske komisije (2014.) strategije usmjerene smanjenju pojave kroz mjere prevencije (kojima je cilj rješavanje korijena problema koji mogu dovesti do ranog napuštanja); Intervencijske mjere, s ciljem rješavanja različitih poteškoća s kojima se suočavaju mladi (kroz poboljšanje kvalitete obrazovanja i osposobljavanja te pružanja ciljane i adekvatne podrške); te kroz kompenzacijske mjere, koje stvaraju nove mogućnosti za one koji su prerano napustili školovanje i osposobljavanje u cilju ostvarivanja potrebnih kvalifikacija. U svim tim mjerama rad socijalnih radnika zauzima važno mjesto te je neizostavni dio tima koji osmišljava i provodi sve mjere usmjerene djeci i mladima. U radu s odgojno-obrazovnim ustanovama primjećujemo nedostatak ljudskih kapaciteta za rješavanje postojećih problema učenika, ali i roditelja i nastavnika. Također, odgojno-obrazovne ustanove su, uslijed stalnih reformskih mjera, pod povećanim pritiskom provedbe ili suradnje u dodatnim izvannastavnim i izvanškolskim sadržajima, a koji zahtijevaju znanja iz organiziranje zajednice, odnosa s medijima, rješavanja kriznih situacija u zajednici, održavanja dobrih odnosa s dionicima, izrade i provedbe prijedloga projekata, suradnje s organizacijama civilnog društva i dr. Smatramo kako je potrebno odgojno-obrazovne ustanove ojačati sa stručnjacima – magistrima socijalnog rada i socijalne politike - koji imaju odgovarajuća znanja i vještine za sve kompleksnije probleme u školi, koji razumiju koncept „škole punih servisa“ te primjenjuju stručne metode socijalnog rada. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
307 Anđelko Ilčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Nije prihvaćen Prijedlog nije obrazložen.
308 Gordana Berc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100. stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. U današnje vrijeme škola sve se češće suočava s različitim problemskim situacijama koje su posljedica djelovanja višestrukih rizika kojima je izložen sve veći broj učenika i njihovih obitelji. Nerijetko teškoće u obrazovnom i socijalizacijskom procesu proizlaze iz složenosti obiteljskih okolnosti, pa rješavanje takvih situacija nadilazi postojeće resurse škole, a suradnja s ustanovama ne daje uvijek pravovremene i učinkovite ishode. Socijalni radnik kao član stručnog tima škole svojim stručnim kompetencijama i holističkim pristupom kroz povezivanje škole, obitelji učenika i različitih ustanova može pridonjeti učinkovitijem i pravovremenom rješavanju problema kroz preventivni i interventni rad s mnogobrojnim rizicima (različiti oblici društveno neprihvatljivog ponašanja, ovisnosti, razvod roditelja, teškoće učenika u razvoju, neopravdano učestalo izostajanje iz škole, ispadanja iz školskog sustava-osobito u strukovnim školama i slično). Novija istraživanja upućuju na porast nasilničkog ponašanja i sve ranijeg ovisničkog iskustva učenika, tako da ponovno proširivanje stručnog tima škole sa strukom socijalnog rada, nakon njenog neopravdanog izbacivanja iz Zakona 2008., pridonijelo bi kvalitetnijim socijalnim i obrazovnim ishodima učenika. U tom kontekstu funkcija socijalnog radnika u školi usmjerena je na neposredan rad s učenicima, na pružanje podrške i pomoći njihovim roditeljima/starateljima i članovima obitelji te na osnaživanje kapaciteta zaposlenika škole kroz individualni savjetodavni, konzultativni i grupni rad kako bi se ojačali potencijali, a umanjili rizici svih dionika u obrazovnom i socijalizacijskom procesu učenika. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
309 Andrea Damjanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Dodavanjem učitelja edukatora rehabilitatora je stavljanje u ravnopravan položaj s ostalim navedenim odgojno-obrazovnim djelatnicima koji obavljaju odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi. Kao što je definirano Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (članak 8. i 9.) gdje nastavu provodi edukacijski rehabilitator. Također ravnopravno je i sa stručnim ispitom i nazivom zanimanja - učitelj edukacijski rehabilitator koji se stječe pri Agenciji za odgoj i obrazovanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
310 ante antić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da u čl.28. stavak 1. iza riječi: „predmetne nastave“ dodate zarez i riječi: „učitelji edukacijsko rehabilitacijskog profila tj. edukatori rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi. Time bi se uvrstila sva tri profila stručnjaka koja se obrazuju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, a koja su osposobljena za različite vrste teškoća. Ukoliko ostavite samo riječi "učitelji edukatori rehabilitatori" time se isključuju stručnjaci logopedi i socijalni pedagozi, što ta dva edukacijsko-rehabilitacijska profila stavlja u nepovoljniji položaj, a učenicima onemogućava ostvarivanje zadovoljavanja njihovih potreba koja im ti stručnjaci pružaju. Nije prihvaćen Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
311 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Hrvatska udruga socijalnih pedagoga podržava intenciju zakonodavca da dodatno specificira stručne suradnike u osnovnim i srednjim školama jer je uistinu važno da se i na zakonodavnoj razini prepoznaju doprinosi socijalnih pedagoga, logopeda i edukacijskih rehabilitatora ostvarivanju ciljeva odgoja i obrazovanja, imajući u vidu posebne odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama. Međutim, smatramo da je u stavku 4 ovog članka potrebno izbrisati riječi „stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila“ i umjesto njih dodati riječi „edukacijski-rehabilitator, socijalni pedagog i logoped“, tako da stavak 4 članka 28 glasi: „Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, edukacijski-rehabilitator, socijalni pedagog i logoped.“ Predložene izmjene su u skladu sa studijskim programima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i stručnim kompetencijama koje se stječu završavanjem pojedinog diplomskog studija (sveučilišni magistar edukacijske rehabilitacije, sveučilišni magistar socijalne pedagogije i sveučilišni magistar logopedije). Posebno napominjemo da su socijalni pedagozi kompetentni za pružanje stručne podrške učenicima s teškoćama koje proizlaze iz problema u ponašanju i emocionalnih problema, odnosno učenicima čije su teškoće uvjetovane odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima (članak 65 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi). Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja također su uključeni u Orijentacijsku listu vrsta teškoća Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. Članak 65a Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da se za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenike s problemima u ponašanju provodi odgojno-obrazovna podrška i stručni tretman. Na žalost, način i oblik provođenja odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana još uvijek nije propisan. Međutim, jasno je da ti učenici iziskuju stručne intervencije koje su usmjerene promjenama neprihvatljivih ponašanja i usvajanju djelotvornih, individualno i društveno prihvatljivih ponašanja učenika. Kada su problemi u ponašanju učenika uznapredovali do poremećaja u ponašanju i učenik manifestira ponašanja koja znatno ometaju njegovo obrazovanje te ugrožavaju njegovu osobnu sigurnost i/ili sigurnost drugih učenika, potrebni su posebni uvjeti odgoja i obrazovanja koje je moguće realizirati unutar posebnih razrednih odjela (što je sukladno postojećoj praksi u hrvatskim školskim ustanovama). Kompetencije za vođenje takvih posebnih odjela svojim obrazovanjem stječu socijalni pedagozi. Uz to, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014) apostrofira izostanak sustavnog pristupa pružanju odgovarajuće podrške učenicima s problemima u ponašanju, pa kao jedan od ciljeva predviđa osiguravanje cjelovitog sustava podrške djeci i učenicima (unutar odgojno-obrazovnih institucija i izvan njih), podrazumijevajući pri tom podršku u učenju, psihološku podršku i karijerno savjetovanje, kao i dodatne specifične oblike podrške djeci i učenicima s teškoćama. U tom smislu, smatramo da nije potrebno u stavak 1 članka 28 dodavati riječi „učitelji edukatori rehabilitatori“. Naime, Državnim pedagoškim standardom je već definirano da je stručni suradnik „stručno osposobljena osoba za pomoć u nastavnome i školskome radu, koja obavlja poslove koji proizlaze iz pedagoškog rada ili su s njime u svezi te pruža edukacijsko-rehabilitacijsku potporu“ (članak 2) što upućuje na zaključak da edukacijski rehabilitatori (kao i ostali stručni suradnici) mogu sudjelovati u realizaciji nastave, odnosno pružati edukacijsko-rehabilitacijsku potporu. Izdvajanjem samo jednog profila stručnjaka koji pružaju podršku u učenju određenim grupama učenika s teškoćama, ostali se stavljaju u neravnopravan položaj, što nije u skladu s potrebama učenika s problemima u ponašanju. Također, stavak 1 se odnosi samo na osnovnu školu, što u neravnopravan položaj stavlja učenike s teškoćama koji su uključeni u srednjoškolsko obrazovanje. Prema tome, predlažemo da se iz izmjena i dopuna Zakona izuzme stavak 1 članka 28. Nije prihvaćen Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
312 Dejana Bouillet PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Budući da je u Državnom pedagoškom standardu stručni suradnik definiran kao "stručno osposobljena osoba za pomoć u nastavnome i školskome radu, koja obavlja poslove koji proizlaze iz pedagoškog rada ili su s njime u svezi te pruža edukacijsko-rehabilitacijsku potporu", a profesija "učitelj edukator rehabilitator" nije usklađena s nazivima koji se stječu završetkom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, predlažem odustajanje od dopune stavka 1. Istovremeno, pozdravljam navođenje socijalnih pedagoga, edukacijskih rehablitatora i logopeda u stavku 4 članka, budući da se radi o stručnjacima s različitim kompetencijama. Dodavanje učitelja edukacijskih rehablitatora u stavak 1 članka dodatno dovodi u neravnopravan položaj učenike srednjih škola (jer se stavak odnosi samo na osnovne škole), a također i učenike koji trebaju potporu socijalih pedagoga zbog teškoća uvjetovanih problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, odnosno s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima (stavak 65 Zakona). Radi se o učenicima koji sukladno članku 65a Zakona imaju pravo na odgojno-obrazovnu podršku i stručni tretman, a koji još uvijek nije reguliran odgovarajućim pravilnikom. Zbog propuštanja reguliranja njihovih prava, zadovoljavanje posebnih odgojno-obrazovnih potreba učenika s problemima u ponašanju u školama još uvijek nije primjereno uređene, a isticanjem samo jednog profila stručnjaka koji može realizirati nastavu primjerenu potrebama učenika s teškoćama dodatno stigmatizira upravo učenike s problemima u ponašanju koji zbog složenosti svojih potreba također ponekad iziskuju nastavu u posebnim uvjetima. Nije prihvaćen Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
313 Roman Balen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
314 Jelena Konjevod PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
315 Sandra Vandekar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
316 Vanja Novosel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Smatram da bi financijskim nagrađivanjem samo nastavnika koji rade na EU projektima zakinuli svi nastavnici koji rade izvrsne obrazovne projekte izvan propisane tjedne norme. Predlažem da se osmisli način praćenja i nagrađivanja takvog rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
317 Dobrijela Deranja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
318 Nikolina Kuraica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
319 Amela Obad PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
320 DIJANA JURIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
321 Nikola Vujačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
322 Gimnazija Daruvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Smatramo da rad na projektima treba biti u prekovremenim satima, iznad norme. Razloga tome je više: kada se satnica za projektne aktivnosti podijeli na nastavnike koji u njemu sudjeluju to može biti 2-3 sata tjedno pa postoji problem pronalaženja stručne zamjene za predmete koje nastavnik predaje. Drugi problem je taj što se stavkom 4 onemogućuju prekovremeni sati za bilo kojeg nastavnika, pa iz toga proizlazi da u slučaju nepronalaska stručne zamjene za nastavnika na projektu ostaje upitno tko će provoditi nastavu koja je umanjena u satnici. Treći problem su voditelji računovodstva, tajnici i ravnatelji koji vrlo često rade na poslovima provođenja EU projekta i za njih nije predviđen način honoriranja tog rada (a njihovo radno vrijeme nije moguće umanjiti). Isto tako smatramo kako škole provode brojne druge projekte (ne nužno EU projekte), koji su vrlo učinkoviti, često uključuju veći broj učenika i zahtjevni su za provođenje. Smatramo kako dodatan rad svakako treba nagraditi i vrednovati, posebno rad zaposlenika koji rade više i kvalitetnije od drugih i iznimno se zalažu i u drugim područjima rada škole, ne samo u provođenju EU projekata. Nije prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
323 AM PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
324 Agencija za mobilnost i programe Europske unije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Budući da iz stavka 1 istog članka proizlazi kako se obavljanje poslova na EU projektu može dozvoliti samo u slučaju onih projekata kada su osigurana sredstva za plaću, dakle iz kategorije troška koja je namijenjena plaćama, što često nije slučaj u Erasmus+ projektima, predlažemo izmjenu stavka na način da glasi: (1) Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu za koji se iz pojedinih kategorija troškova mogu osigurati sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca. Naime, kategorije troška koje postoje u Erasmus+ projektima i iz kojih je također moguće isplaćivati dodatke na plaću zaposlenicima su sljedeće: potpora za organizaciju, sredstva za upravljanje i provedbu projekta, sredstva za intelektualne rezultate itd. Predlažemo izmjenu članka 99.a, stavka 5 (sukladno predloženoj izmjeni stavka 1 istog članka), na način da glasi: (5) Radnik školske ustanove iz stavka 2. ovog članka za obavljanje poslova na EU projektu za koji se iz pojedinih kategorija troškova mogu osigurati sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca iz stavka 1. ovog članka, ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu. Pozdravljamo izričaj ove odredbe iz koje proizlazi kako se uvećanje obračunava za vrijeme u kojem se obavljaju poslovi na projektu, a koje nije ograničeno trajanjem projekta koje je navedeno u ugovoru o provedbi projekta. Naime, određeni poslovi na projektu mogu se obavljati i prije službenog početka trajanja projekta (priprema, pisanje, prijava), ali i poslije (predaja završnog izvješća). Predlažemo izmjenu članka 99.a, stavak 7, kako bi bilo jasno da se ne sklapa dodatni ugovor između radnika i poslodavca, već dodatak/aneks postojećem ugovoru, i to za vrijeme u kojem se obavljaju poslovi na projektu (sukladno stavku 5 istog članka), na način da nova odredba glasi: (7) O obavljanju poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ravnatelj školske ustanove i radnik školske ustanove sklapaju dodatak ugovoru o radu na određeno vrijeme kojim će na određeno vrijeme, najduže za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu iz stavka 1. ovog članka, izmijeniti odredbe ugovora o radu na jedan od načina kako je to uređeno stavcima 2. do 6. ovog članka. Sukladno izmjenama koje su predložene u stavku 7 ovoga članka, predlažemo usklađenje odredbe stavka 8 ovoga članka na način da nova odredba glasi: (8) Protekom vremena u kojem se obavljaju poslovi na projektu iz stavka 1. ovog članka sporazum iz stavka 7. ovog članka prestaje te radnik školske ustanove nastavlja radni odnos temeljem ugovora o radu koji je radnik školske ustanove imao prije sklapanja dodatka ugovora o radu iz stavka 7. ovog članka. Djelomično prihvaćen Primjedba je u odgovarajućem obliku ugrađena u izmjene. Prijedlog članka u skladu je sa odredbama Zakona o radu uz uvažavanje specifičnosti normiranog rada u odgoju i obrazovanju.
325 Agencija za mobilnost i programe Europske unije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Članak 99.a, stavak 1 propisuje kako ravnatelj školske ustanove, uz suglasnost školskog odbora, može omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu. Obuhvaća li pojam „radnik školske ustanove“ i samog ravnatelja? Ukoliko ne, Agencija za mobilnost i programe EU predlaže da se i ravnateljima školskih ustanova odredbom izričito omogući obavljanje poslova na EU projektima. Predlažemo i da se kriteriji prema kojima će ravnatelj, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti zaposlenicima obavljanje poslova na EU projektu (stavak 1) detaljnije propišu u relevantnim podzakonskim aktima ili internim aktima ustanova, kao i način na koji će se isplaćivati dodatci na plaću (stavak 5), sve kako bi se spriječilo nenamjensko trošenje sredstava koja su namijenjena za provedbu EU projekata. Vezano uz članak 99.a, stavak 2, koji propisuje umanjenje ukupnih tjednih obveza radniku školske ustanove koji obavlja poslove na projektu, i to srazmjerno umanjenje svih oblika rada, smatramo kako je potrebno dodatno pojasniti odredbu na način da se specificiraju oblici rada koji se umanjuju i način na koji se umanjuju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
326 Mirjana Aviani PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
327 Grgo Mišković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
328 ANA GRGURINOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
329 Marijana Tomić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Čl. 27 Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: - Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, - Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, - Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, - Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, - Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, - Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? - Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Moj je prijedlog da se ovaj problem riješi pravilnikom nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave. Nije prihvaćen Sredstva iz Strukturnih fondova namijenjena su unaprjeđenju kvalitete obrazovanja, a nositelji odgojno-obrazovnog procesa u najvećoj mjeri mogu utjecati na kvalitetu kroz različite projekte.
330 Gordana Nikolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
331 Vesna Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
332 Iris Ivelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
333 Ivana Brozović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
334 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
335 Sanja Salaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. • Nakon što ste zalijepili tekst kliknite na dodaj Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
336 DUŠAN VULETIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
337 ANITA PAHLJINA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
338 Jelena Despot PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
339 NEDELJKO MANDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: - Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, - Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, - Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, - Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, - Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, - Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? - Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Moj je prijedlog da se ovaj problem riješi pravilnikom nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​
340 Luka Šimunović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
341 Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Općenito pozdravljamo nagrađivanje bilo kakvog aktivnog sudjelovanja učitelja i nastavnika u izvannastavnim aktivnostima, a koje ne moraju nužno biti povezane s EU fondovima. Stavak 5. Radnik školske ustanove iz stavka 2. ovog članka za obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu proporiconalnom broju oslobođenih sati iz satnice, s uvećanjem od 10%. Naime, predviđeno je paušalno 30% uvećanje plaće u odnosu na punu satnicu. Ovo pak znači slijedeće. Ukoliko nastavnik radi 4 sat/mjesečno na projektu, oslobađaju se 8 sati u satnici. U odnosu na ukupnu mjesečnu satnicu od cca 168 sati, 8 radnih sati je 5% ukupne mjesečne satnice. Zbog čega bi se u slučaju oslobađanja 5% satnice nagradilo sa 30% uvećanjem. S druge strane, ukoliko se stavkom 2. oslobađa satnica za sudjelovanje u projektu, nije razvidno tko popunjava oslobođenu satnicu-novi zaposlenik, honorarac, iz kojih sredstava?!?! Nije prihvaćen Plaća za rad na projektu osigurat će se iz sredstava projekta, a sredstva za plaću za rad u nastavi i dalje se financiraju iz državnog proračuna.
342 Marija Čok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
343 Josip Brajković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
344 ANITA DONĐIVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
345 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: - Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, - Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, - Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, - Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, - Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, - Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? - Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Moj je prijedlog da se ovaj problem riješi dodatnim aktima nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​
346 Mirjana Škugor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. No, treba uzeti u obzir i vrednovanje rada na projektima koji nisu EU projekti, a privlače financijska i materijalna sredstva ili pridonose razvoju škole i vrijedni su za učenike, nastavnike, lokalnu i širu zajednicu (naravno iz područja su odgoja i obrazovanja). To bi se trebalo sustavnije definirati u Pravilniku o normama i Pravilniku o napredovanju u zvanje, ali i nekom novom pravnom aktu koji bi omogućio kvalitetno rješavanje problema naknade za takav rad nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave. Jer u suprotnom može doći do samovolje ravnatelja jer nije jasno tko će određivati eventualno smanjenje norme ili postotak stimulacije na plaću. Možda bi trebalo omogućiti nastavniku izbor smanjenja tjedne norme neposrednog rada u nastavi ili stimulaciju na plaću ili prekovremeni rad.. Jasno, osim za voditelja projekta treba riješiti problem priznavanja rada i ostalih koji rade na projektu. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
347 Milena Vuković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
348 Ljiljana Prce PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
349 Sandra Petric PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
350 Marina Bujas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Članak 99.a, stavak 9. - kako je regulirano umanjenje norme stručnog suradnika pedagoga i ostalih stručnih suradnika s obzirom na složenost posla i područja rada? Odnosno, može li se na radno mjesto stručnog suradnika pedagoga zbog obavljanja poslova na EU projektu zaposliti drugi stručni suradnik na preostali dio satnice u okviru tjednih obveza do pune norme? Kako će se odrediti područja rada na kojima ostaje postojeći stručni suradnik i područja rada koja će obavljati novozaposleni stručni suradnik? Možda bi bilo dobro preciznije definirati da se stavak odnosi i na stručne suradnike (ukoliko se odnosi) i na koji način. Primljeno na znanje S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
351 Martina Sanković Ivančić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
352 Kristina Nežmahen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
353 saša stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
354 Boris Stipetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
355 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Naš je prijedlog da se ovaj problem riješi pravilnikom nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​
356 Branimir Piršić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
357 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. Potrebno je, međutim, dodatno pojasniti i definirati stavke 2 i 9 Članka 99.a obzirom da će ravnatelji ustanova imati dodatni problem upošljavanja novog djelatnika na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta. Moje je mišljenje da bi tjedna norma učitelja mogla ostati nepromijenjena, a onaj tko želi sudjelovati u EU projektima izvan svog radnog vremena, radit će to kao i do sada, ali će za to biti primjereno motiviran uvećanjem plaće tijekom trajanja projekta. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
358 Duško Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog prihvaćen.
359 Duško Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
360 Jure Orlović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
361 Anka Čuić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
362 Irena Smojver Koprivnikar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Podržavam dolje navedene komentare i stavove : "1. Načelno pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima." Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
363 Tatjana Kamber PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
364 Nataša Posavec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
365 PERO BARTIČEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
366 Sanio Bečić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
367 Branimir Štimec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
368 Gianna Mazzieri-Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
369 Sanjin Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
370 SANJA GARAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
371 Josip Kovačević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
372 Tomislav Dovranić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
373 Ivana Slavica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
374 DRAGAN BRKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
375 Zoran Kalinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
376 Boris Pein PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
377 Jasmina Cvetnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
378 GRAD RIJEKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Predlažemo da se stavak 10. ovoga članka promijeni na način da glasi: „Školska ustanova može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će kao radnik školske ustanove obavljati samo poslove na projektu iz stavka 1. ovog članka, ukoliko ostali radnici školske ustanove nisu u mogućnosti obavljati sve poslove projektnog upravljanja i administracije te ukoliko bi se ta plaća mogla 100 posto plaćati iz projekta.“ Smatramo potrebnim omogućiti školama da mogu zaposliti osobu na određeno vrijeme za obavljanje poslova na EU projektima ukoliko nemaju mogućnosti da njihovi radnici obavljaju te poslove, a plaću je moguće osigurati u 100%iznosu iz projekta. Prihvaćen Nakon javne rasprave dodan je stavak: Školska ustanova može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će kao radnik školske ustanove obavljati samo poslove na projektu iz stavka 1. ovog članka, pri čemu se njegova plaća može ugovoriti, ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, maksimalno do najvećeg propisanog koeficijenta za radno mjesto savjetnika u školskim ustanovama, uvećanog za 30%.
379 LEOPOLDA MEDAKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
380 MAJA MLINARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Rad na projektima treba početi vrednovati ali i preciznije urediti. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. Isto tako ravnatelji bi trebali razmišljati o tome da je škola odgojno-obrazovna ustanova a ne ustanova za povlačenje sredstava EU fondova. Točnije definirati na koji način se radniku umanjuje tjedna norma i uzeti u obzir volju radnika a ne samo organizaciju škole i ravnatelja. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Dodatno još smatram da ovim člancima nije definirano na koje će se to način 'srazmjerno' umanjiti svi oblici rada. Također je čl. 10 potpuno nelogičan, ne vidim zašto školska ustanova ne bi mogla zasnovati radni odnos na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta, s osobom koja će raditi samo na projektu. Ovim stavkom se stvara dojam da je nastavnik zamjenjiv u nastavi dok traje projekt (umanjiti će mu se norma) , ali nije zamjenjiv na projektu. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​.
381 Jelka Šegan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
382 Barbara Krpota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
383 Rozika Kuti Stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
384 STJEPAN KOREN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
385 KATARINA DŽALTO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
386 SINIŠA TOT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
387 ANKICA PAVLOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
388 Ivana Grandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
389 MELITA PROLOŠČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
390 Jere Bilan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
391 Damir Babić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
392 Vesna Šipek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
393 Dražen Nikolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
394 KORALJKA KORENIKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
395 Ivica Banovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
396 Nedeljka Pavlica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
397 Lidija Hreljac Trumbetaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
398 Hrvoje Turčinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
399 Zvonimir Lončar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
400 Marija Vučinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
401 Kristina Bašić Pintarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
402 Gabrijela Mahmutović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
403 Bojan Mrvoš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
404 VERICA BUSIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
405 BRANKO PLEADIN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Smatram da je ovakav način rješavanja stimulacije nastavnika za dodatnim angažmanom u EU projektima nedorečen i podložan manipulacijama. Ovakvom zakonskom regulacijom vrlo lako bi se moglo dogoditi da se velik broj nastavnika uključi u projekte isključivo zbog povećanja vlastitih primanja. Iz svakodnevnih zapažanja mogu reći da nastavnici opterećeni projektima u manjoj ili većoj mjeri zapostavljaju samu nastavu. Rad na projektima svakako treba nagraditi, ali ovakvo rješenje će dovesti do zapostavljanja redovne nastave što je, s druge strane, nepravedno prema onim nastavnicima koji ostvaruju vrhunske rezultate u nastavi, a njihovo dodatno nagrađivanje nije posebno predviđeno zakonom. Stoga predlažem da se nagrađivanje sudjelovanja u EU projektima (i projektima financiranim iz drugih izvora) regulira kroz izmjene i dopune Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu. Bodovanje za napredovanje u zvanju bi trebalo obuhvatiti sve oblike doprinosa pojedinog nastavnika odgojno-obrazovnom sustavu, uključujući i izvanredna postignuća u redovnoj nastavi, sudjelovanje u EU i drugim projektima i sve ostalo što je već predviđeno tim pravilnikom, kao i ono što još nije a trebalo bi biti s obzirom na promjene koje su se dogodile u odgojno-obrazovnom sustavu od zadnjih izmjena tog pravilnika. Ako se kroz zakonske odredbe određene djelatnike nagradi, a druge zapostavlja, uvodi se nejednakost koja bi mogla imati ozbiljne posljedice za odgojno-obrazovni sustav. Ako bi se ovo pitanje riješilo kroz izmjene Pravilnika o napredovanju, dobili bismo puno pravedniji sustav poticanja nastavnika na izvrsnost u svim područjima, a ne samo u projektima. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​
406 ZVJEZDANA FARKAŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
407 Kosana Jakšić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
408 Neven Musulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
409 TOMISLAV BALENOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
410 DRAŽENKA MARIČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
411 Mateja Hanžić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
412 Sanja Medenica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
413 Vlasta Lovrić-Maras PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
414 Primorsko-goranska županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Predložen je novi članak 99a koji radnicima koji rade na EU projektima omogućava dodatnih 30% na plaću dok rade na projektu, ali nije definirano odakle će se to isplatiti, hoće li iz projekta ili će Ministarstvo osiguravati isplatu tih sredstava. U odnosu na stavak 1) koji glasi: 1) Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu za koji su osigurana sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavaca. Vidljivo je da nije definirano ni iz kojih izvora se osiguravaju sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose radnika koji radi na EU projektu, dali iz samog projekta ili drugog izvora. S obzirom da se razlikuju dvije kategorije osoba koje rade na projektu, u punom ili nepunom radnom vremenu, predlažemo: 7. da se stavak 1. dopuni na način da glasi: 1) Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove koji radi u punom radnom vremenu obavljanje poslova na EU projektu za koji su osigurana sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca. Primljeno na znanje Plaća za vrijeme rada na projektu financira se iz sredstava projekta.
415 Leo Zorica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
416 ANTONIO MORIĆ-ŠPANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. U potpunosti se slažem s dodatnim stimuliranjem nastavnog osoblja za sudjelovanje i rad na EU projektima. Međutim, člankom 99.a otvara se velik broj nejasnoća i nedoumica, kako u samoj provedbi, tako i u vrsti i razini EU projekata: 1. Što se sve smatra EU projektom? Većina nastavnog osoblja u školama se imala prilike susresti s eTwinnig projektima i sličnim Erasmus+ projektima. Osim navedenih tu su i područje Europskog socijalnog fonda, gdje je čitavo jedno prioritetno područje usmjereno na Obrazovanje iz čega se kasnije granaju projektni pozivi. Osim navedenih, sve se češće pojavljuju otvoreni pozivi koji nisu u ingerenciji MZO-a, već nekih drugih Ministarstava (npr. prošli tjedan je zatvoren poziv Ministarstva poljoprivrede za uvođenje i implementaciju novih metoda u agroobrazovnim dijelovima školskih programa). Slično se pitanje postavlja i kod natječaja drugih Ministarstava, a koji su u određenom segmentu povezani s o-o programima i nužnosti sudjelovanja nastavnog osoblja u njima. Osim EU projekata, pojavljuju se i neki drugi programi na EU razini koji se također tiču školstva (URBACT, EEA grants i sl.). Iako člankom 99.a, nisu obuhvaćeni, u obzir valja uzeti i projektne pozive jedinica regionalne i lokalne samouprave, posebno u jedinicama od posebne državne skrbi, otocima i pograničnim područjima, gdje škole imaju manji broj djece te nastavnog kadra te samim time, u startu teže apliciraju prema većim EU programskim područjima. Kod navedenih, kao i ostalih, škola treba uzeti u obzir i sudjelovanje na projektima koji su sufinancirani od strane nacionalnih tvrtki, institucija, zaklada, programa, fondacija itd., a nekad polučuju intenzivnije rezultate od EU projekata. Zaključno, nužno je donijeti Pravilnik u kojem će se klasificirati vrste projekata kroz koje će se vršiti stimulacija nastavnog osoblja s jasno definiranim kriterijima. 2. Nastavno na teze iznesene u prethodnoj točki i prijedlogom donošenja navedenog Pravilnika, postavlja se pitanje vrednovanja rada nastavnog osoblja uključenog na projektima i to s više kutova gledišta. Npr. - vrednuje li se isto rad nastavnika na Erasmus+ projektu ili projektu iz domene Europskog socijalnog fonda, koji znaju biti poprilično različiti u svom tematskom sadržaju? - vrednuje li se jednako rad koordinatora projekta, voditelja projekta (ukoliko je zaposlen pri matičnoj instituciji tj. nije vanjski suradnik), administratora projekta i člana radne skupine? - vrednuje li se rad nastavnika samo na projektu kojeg je već netko napisao, a koji je već odobren od nadležnih institucija i spreman za provedbu ili vrednuje li se (uopće / nekim dijelom) i pisanje projektne aplikacije nastavnog osoblja na neki natječaj, a ista ne biva sufinancirana od strane nadležne institucije? 3. Predloženim Pravilnikom (ili bilo kojim oblikom podzakonskog akta) valjalo bi, u suradnji s MZO-om i nadležnim ministarstvima i regionalnim agencijama izvršiti edukaciju zainteresiranog nastavnog osoblja za pripremu i provedbu EU projekata, čime se stvaraju izvrstni preduvjeti za angažiranje nastavnog osoblja na EU projektima, a nastavnom osoblju se navedene edukacije i sudjelovanje na projektima adekvatno vrednuju kroz prikupljanje bodova za napredovanje od strane Agencije za odgoj i obrazovanje. Primljeno na znanje Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​
417 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Nedopustivo je i nerazumno uključivati djelatnike kojina je osnovna zadaća odgojna i obrazovna djelatnost za rad na projektima. Za taj posao trebaju biti angažirani drugi djelatnici kojima će to jedina zadaća. Time se ne bi obezvrjeđivao odgojno obrazovni rad koji treba nagraditi, a ne rad na projektima za koji odgojno obrazovni djelatnici nisu niti dovoljno stručni i to još uz smanjenu satnicu u odgojno obrazovnom procesu. Nije prihvaćen Sredstva iz Strukturnih fondova namijenjena su unaprjeđenju kvalitete obrazovanja, a nositelji odgojno-obrazovnog procesa u najvećoj mjeri mogu utjecati na kvalitetu kroz različite projekte.
418 FIlip Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
419 Tonka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
420 Dražena Oršulić-Šuman PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
421 Vesna Čačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
422 Vlado Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
423 Dražen Rebernišak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
424 Silvana Bićanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
425 NADA LOVRIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Rad na projektima koji se financiraju iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika stoga predlažem brisanje članka. Prijedlog, izraditi uredbu- pravilnik.. koji će regulirati ovo područje. Ovako se otvara više pitanja nego što je ponuđeno odgovora. Zašto samo projekti koji se financiraju iz EU fondova (zar su ostali projekti manje vrijedni i važni, a nastavnici koji na njima rade za sustav manje "izvrsni"?), zašto 30% (ako se prilikom pisanja projekta planiraju sredstva za naknade - neka si zaračunaju koliko je prihvatljivo), znači li to da će nastavnicima uvećana naknada biti isplaćivana iz sredstava državnog proračuna dok se projekt ne odobri? Što će biti ako se projekt ne odobri? Nastavnicima niti je pružena mogućnost obrazovanja za rad na projektima, niti je svim nastavnicima dostupan rad na projektima ovog tipa. Hoće li svim nastavnicima koji rade na projektima biti isplaćivana uvećana naknada ili samo voditeljima projekta? Što je sa projektima tipa ERASMUS - je li i on obuhvaćen ovakvom odredbom? Dakle, nakon svih otvorenih pitanja vidljivo je da se ovoj problematici prišlo poprilično površno, pa predlažem da se ovaj članak briše, a materija obradi drugim podzakonskim aktima. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​
426 Dunja Frkovic PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
427 Miroslav Lončar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
428 Iva Lednicki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
429 Nenad Čatipović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Osnvni rad nastavnika je rad s učenicima u razredu, a evropski projekti su samo nadgradnja. Mora se povećati plaća za osnovni temeljni rad, jer evropske projekte opet netko ima prilike raditi a netko nema. Prema tome poruka ministrici je da ne baca javnosti prašinu u oči, kako je ovo povećanje plaće nastavnicima, jer nije! Što će oni koji nemaju priliku ili ne stižu ili jednostavno ne žele raditi nekakve evropske projekte nauštrb svog temeljnog posla. Nenad Čatipović GGTŠ Split Nenad Čatipović Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
430 Josip Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
431 zdravko peran PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
432 Jadranka Rosić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
433 Jadranka Rosić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
434 Marija Jozić-Mihaljević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
435 Srednja škola Stjepana Sulimanca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Kao škola koja redovito provodi EU projekte pozdravljamo pokušaj nagrađivanja rada na EU projektima. Međutim, osnovna uloga škola nije pisanje i sudjelovanje na EU projektima, nego je obrazovanje učenika. Nije normalno da se rad na EU projektima nagrađuje više nego rezultati postignuti u obrazovanju učenika. Stoga predlažemo da u čl. 27. doda i sljedeće: Iza članka 99.a dodaje se članak 99.b koji glasi: "Članak 99.b" (1) Radnik školske ustanove koji sudjeluje kao mentor učeniku ili ekipi učenika koja osvoje jedno od prva tri mjesta na županijskom, međužupanijskom ili regionalnom natjecanju iz kataloga natjecanja Agencije za odgoj i obrazovanje ili Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje kao jednokratno uvećanje plaće za mjesec u kojem je rezultat postignut. (2) Radnik školske ustanove koji sudjeluje kao mentor učeniku ili ekipi učenika koja osvoje jedno od prva tri mjesta na državnom natjecanju iz kataloga natjecanja Agencije za odgoj i obrazovanje ili Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 50% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje kao jednokratno uvećanje plaće za mjesec u kojem je rezultat postignut. (3) Radnik školske ustanove koji sudjeluje kao mentor učeniku ili ekipi učenika koja osvoje jedno od prva tri mjesta na međunarodnom natjecanju, ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 100% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje kao jednokratno uvećanje plaće za mjesec u kojem je rezultat postignut. Primljeno na znanje Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz EU fondova.
436 Nikica Mihaljević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
437 Marko Rosić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Mario Milas 27.11.2017 10:14 0 0 OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. jozo dadić 26.11.2017 21:38 0 0 OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Neven Maleš 26.11.2017 20:19 0 0 OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
438 BOJANA PRALICA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
439 Mario Milas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
440 jozo dadić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
441 Neven Maleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
442 Antonija Horvatek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Ovaj sam komentar objavila 5.11. u dijelu vezanom općenito uz ovaj prijedlog zakona, međutim moguće je da pripada pod članak 27., pa ga objavljujem i ovdje da ne bi bio neprihvaćen zbog iznošenja na krivom mjestu. Poštovani! U našim zakonima i pravilnicima učiteljima se uglavnom pokušava vrednovati i priznati njihov rad unaprijed propisujući koji se točno poslovi vrednuju. Takvi propisi zanemaruju rad učitelja koji sadržajem svog rada iskaču izvan predviđenih okvira (ali još uvijek se radi o radu iz područja obrazovanja), čiji je rad na korist cijelog društva i koji su postigli izvanredne nadprosječne rezultate u tom radu. Takav rad i takvi učitelji ostaju neprepoznati i nevrednovani od strane institucija, usprkos nadprosječnim rezultatima i usprkos koristi za društvo. Štoviše, ako takav učitelj, da bi mogao nastaviti svoj rad, zatreba pomoć krovnih institucija iz obrazovanja (MZO-a, AZOO-a,...), pomoć izostaje uz objašnjenje da propisi ne omogućuju takvo djelovanje institucija. Posljedica je nerijetko prestanak rada takvih učitelja u području u kojem su mogli još jako puno dati cijelom društvu. Šteta za društvo i šteta za neiskorišteni potencijal takvog pojedinca, a sve zbog kruto napisanih propisa koji ne omogućuju pružanje konkretne podrške. Jasno je da zakon ne može biti preopširno napisan i da bi u takvom slučaju postojala opasnost od zloupotrebe. Međutim, učitelja koji imaju iznimno nadoprosječne rezultate u radu na korist cijelog društva, nema mnogo, te ako se kriteriji dignu dovoljno visoko i ako se u Ministarstvu osnuje tijelo koje će raditi profesionalno, ne bi trebala nastati "gužva" kod primjene propisa koji omogućuju prepoznavanje iznimnih rezultata i na korist društva omogućuju surađuju institucija s takvim učiteljima u svrhu korištenja njihovog potencijala. Štoviše, smatram da krovne institucije i same trebaju brinuti o postojanju takvih pojedinaca, da trebaju imati razvijene instrumente detektiranja istih (npr. koristeći pritom i više savjetnike iz AZOO koji prate rad učitelja, ravnatelje i dr.), te da bi i same, kao institucije glavne za vođenje brige o cijelom društvu vezano uz obrazovanje, trebale krenuti u kontakt s takvim pojedincima i omogućiti njihov još veći doprinos. Pogotovo bi moralo doći do plodnosne suradnje ako se takav pojedinac obrati instituciji. PREDLAŽEM da se, slično članku 99.a, i u smjeru učitelja s ovakvim potencijalom, otvori mogućnost priznavanja i vrednovanja takvog rada, na način kako se sad ta mogućnost otvara u smjeru učitelja koji sudjeluju u EU projektima. UJEDNO PREDLAŽEM da se osmisle načini detektiranja takvih pojedinaca od strane institucija, te vođenje brige o tome da se rad takvih pojedinaca konkretno podrži u skladu s potrebama vezanima uz konkretni slučaj. Očekivati da se ovakvi učitelji trebaju uklopiti u EU projekte da bi ostvarili podršku, je na štetu korištenja tih pojedinaca baš u onome u čemu su jaki. Jer, upravo u tome u čemu su jaki, oni mogu dati nadprosječne rezultate, te će ukalupljivanje u neke projekte koji nisu baš iz tog područja, lako moguće, dovesti do spuštanja kvalitete i nekorištenja punog potencijala takvog učitelja. Smatram da zadovoljavanje potreba našeg društva i korištenje potencijala naših ljudi, ne bi trebalo ovisiti o tome hoće li EU projekti predvidjeti sredstva za baš te svrhe u čemu je neki nadprosječni pojedinac jak. Dobro je koristiti EU sredstva maksimalno koliko se može, ali treba otvoriti i mogućnost korištenja potencijala učitelja koji izlaze izvan tih okvira i čiji rezultati iskaču. Ovdje želim skrenuti pažnju na Čl. 99 sadašnjeg Zakona, u kojem stavci 6, 7 i 8 zvuče kao da omogućavaju realizacije suradnje institucija s iznimnim učiteljima. " Čl. 99. (6) Kada to zahtijevaju potrebe, o čemu odlucuje ministar, ravnatelj će radniku na prijedlog ministra i uz suglasnost radnika, omogućiti rad na poslovima vezanim uz spomenute potrebe u/ili izvan školske ustanove. (7) Za vrijeme rada na poslovima iz stavka 6. ovoga ĉlanka, koji ne može trajati dulje od godinu dana, škola može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati radnika iz stavka 6. ovoga ĉlanka na njegovim redovitim poslovima. (8) U slučajevima iz stavka 6. ovoga članka ministar, ravnatelj školske ustanove i radnik potpisuju sporazum kojim se uređuju međusobne obveze." U MZO tvrde da je gore citirani dio Zakona neprimjenjiv u individualnim slučajevima. Na kraju iznosim jedan primjer, ne zato da istaknem sebe i svoj rad, već da kroz primjer pojasnim kakve gubitke za društvo donosi nemogućnost pružanja konkretne podrške pojedincima od strane institucija. U zadnjih godinu dana tri sam puta pokušala ostvariti suradnju s MZO i tražila pomoć da se omogući moj daljnji rad na korist društva, i tri puta dobila odgovor da MZO nema instrumente. Na jednom sastanku iznijeli su mi prijedlog da se uključim u (ovu) javnu raspravu i predložim da se ti instrumenti stvore. Jasno, ne za samo jedan (moj) slučaj, već da općenito skrenem pažnju na opisani nedostatak. Kao učiteljica matematike radim 22 godine. U zadnih 5-6 godina snimila sam (samostalno i samoinicijativno) blizu 500 filmova u kojima objašnjavam gradivo matematike od 5. do 8. razreda. Filmove sam svima besplatno dala na korištenje putem YouTubea. Rezultati su: filmovi su dosad pogledani preko 6.000.000 puta, moj YouTube kanal u ovom trenutku broji preko 16.000 pretplatnika, povratne informacije učitelja, učenika i roditelja (usmeno, na forumima, e-mailovima,...) govore da se filmovi puno koriste, komentari ispod filmova govore o zadovoljstvu gledatelja i o potrebi za snimanjem ostatka. O potrebi za snimanjem ostatka govori i masovno kupovanje instrukcija iz matematike diljem RH, rezultati državne mature iz matematike, rezultati PISA testiranja, složenost i struktura predmeta Matematika,... Snimljenim sam filmovima pokrila možda oko 20% gradiva od 5. do 8. razreda. Sa snimanjem sam stala jer mi je takav prekomjerni rad (snimanje uz puno radno vrijeme u nastavi) ozbiljno narušio zdravlje. Nakon pauze i oporavka, obratila sam se MZO-u za pomoć - da mi se snimanje prizna u tjedna zaduženja i da mi se time omogući nastavak takvog rada na korist cijelog društva. Koje bi kvalitete bio sveukupni rezultat, daju naslutiti moji dosadašnji rezultati (a filmovi su samo DIO mog sveukupnog dosadašnjeg rada). Ovdje je važno napomenuti da za ovaj projekt imam i preporuke dviju metodičarki, a ujedno sam priložila i komentare mnogobrojnih učitelja, učenika i roditelja iz RH, Srbije, BiH, ali i drugih država, kao i ostale iznadprosječne rezultate mog preostalog rada. Tri puta sam uputila molbu u smjeru MZO, bila na dva sastanka u MZO-u i tri puta ostala bez konkretne pomoći. Znam da se propisi ne pišu da bi omogućili jedan slučaj (to niti ne predlažem), ali ovo nije jedini slučaj u kojem propisi i institucije ignoriraju kvalitetan rad pojedinaca koji je na korist cijelog društva, i čija je posljedica prestanak takvog rada. Ne samo kao pojedinac kojem je žao što se njegov potencijal neće iskoristiti, već i kao običan član društva kojem je stalo do napretka društva, predlažem da se stvore instrumenti za konretnu podršku rada takvih pojedinaca. Znam da će ovaj dopis mnogi protumačiti kao samopromociju, samoisticanje, traženje ustupaka za "svoj slučaj" itd. Nemam takve ciljeve, već sam svjesna toga da onaj tko nema takve rezultate, neće ni osjetiti potrebu tražiti ovakve izmjene u propisima. Onaj tko nema želju raditi na korist društva, i koga nesuradnja institucija nije zaustavila u takvom davanju, neće imati potrebu pokušati nešto na tom planu promijeniti. Onaj tko traži promjene, mora razjasniti zbog čega ih traži, zbog čega bi unošenje takvih promjena dovelo do napretka društva. U tom smislu je sav napisani tekst. Srdačan pozdrav, Antonija Horvatek Primljeno na znanje Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
443 MLADEN MAROSLAVAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
444 Joško Ćurković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
445 MIHAJLO LERINC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
446 MIHAJLO LERINC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
447 Saša Peček PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
448 ŠTEFICA ERDEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
449 Helena Rostas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
450 Katica Sunarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
451 DENIS KRUHAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
452 ALEKSANDRA BRMBOTA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Slažem se da rad na projektima treba vrednovati. 2. Nastavni proces ne može "patiti" zbog rada na projektu. Što ako se na mjesto nastavnika koji je na EU projektu ne može naći prikladna/stručna zamjena? Što će biti prioritet Škole: projekt ili nastava? 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Potrebno je definirati tko sve ima pravo na vrednovanja rada na projektima ( da li samo voditelj ili svi članovi projektnog tima). Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Temeljem čega je predloženo 30%? Treba odrediti način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Primljeno na znanje Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​ Stavak 1. je izmijenjen na način da glasi: Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu ili EU fondovima, ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, uz pripadajuće doprinose poslodavca, tako je za vrijeme obavljanja poslova radnika na projektu moguće osigurati nesmetani nastavak radnog procesa u školskoj ustanovi.
453 Marko Šolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Članak (2) - nije definirano tko i na temelju kojih kriterija odlučuje u kojoj mjeri se radniku školske ustanove smanjuju tjedne obveze. U članku (1) se navodi da ravnatelj uz suglasnost školskog odbora omogućava radniku obavljanje poslova na projektu, ali nije definirano znači li to i da ravnatelj samostalno procjenjuje kolike su tjedne obveze radnika na projektu. Također nije definirano ni smije li ravnatelj donijeti odluku prema kojoj kao pomoćnici na projektu u istom smiju raditi osobe koje u tekstu samog projekta nisu navedene, te koliki bi bio njihov obim poslova. U članku (5) nije definirano odnosi li se uvećanje plaće samo na sate rada u projektu, ili na osnovicu plaće. Ne navodi se ni iz kojih izvora se osiguravaju sredstva za povećanje plaće, odnosno moraju li ista biti osigurana iz proračuna projekta, ili će ta sredstva doći iz MZO. Ako bi morala doći iz proračuna projekta, nije naveden mehanizam isplate. Djelomično prihvaćen Stavak 1. je izmijenjen na način: Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu ili EU fondovima, ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, uz pripadajuće doprinose poslodavca, tako je za vrijeme obavljanja poslova radnika na projektu moguće osigurati nesmetani nastavak radnog procesa u školskoj ustanovi.
454 TONI ERDFELD PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
455 Branimir Mihalinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
456 Irena Šafarik Župić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Budući da upravo krećemo u jedan takav projekt (prijavili smo se prije nego što su prijedlozi promjene zakona uopće bili vidljivi ), ono što nas sada muči je sljedeće: - Agencija nam iz sredstava projekta osigurava novac za xy sati rada na projektu. No, budući da su Zakon o radu i Zakon o obrazovanju, te Zakon o obavezama i zaduženjima zaposlenika u obrazovanju mjestimično u koliziji, gotovo da nema načina da nam se u sadašnjem trenutku novci za rad na projektu isplate, a da se na našem mjestu u školi u kojoj radimo ne umanjuje naša satnica za onoliko koliko radimo na projektu (nitko od nas koji radimo ne želi umanjenje satnice - želimo uz naš redoviti posao odraditi i Projekt), za besmislenih nekoliko sati zapošljava nova osoba (kako ćete npr. zaposliti nekog novog i umanjiti satnicu za 160 sati godišnje, što je sat - dva tjedno?), omogući nam se prekovremeni rad, jer rad na projektu se ne može voditi kao prekovremeni, a ako nije, kako će nam se kao takav isplatiti, kako će se osobama koje nisu zaposlene na puno radno vrijeme isplaćivati sredstva kad ne mogu primati dohodak za prekovremeni rad, kako nam isplatiti dnevnice i sl. Naravno, to sve bez potezanja pitanja nagrade za dodatni angažman, za to što smo ustanovi u kojoj radimo donijeli vrijedan projekt (ne samo EU, već nastavnici godinama donose i rade na vrijednim projektima i ne primaju nikakve bonuse na svoje zaista izuzetne angažmane). Najbolje bi bilo omogućiti da nekim aneksom ugovora ili sl. zaposlenik ima mogućnost raditi na takvim projektima i dobivati za to plaću koliko je ugovoreno u projektu. Sada je situacija da ljudi rade, i od njihovog rada imaju koristi i Ministarstvo, i ustanova, i korisnici, svi osim njih koji su za obavljeni posao najviše zaslužni. Primljeno na znanje Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
457 Jakov Batinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. U čl. 99 a st. 4. navedeno je da: "Radnik školske ustanove ne može kod jednog ili više školskih ustanova odnosno poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno". Ukoliko radnik radi na dvije ili više škola, znači da u svakoj od škola radi na nepuno radno vrijeme. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoškolskim ustanovama (NN 34/2014) u čl. 18 propisuje kako se izračunava radno vrijeme u nepunom tjednom radnom vremenu. Taj izračun je osnova za plaću radniku. U slučaju da radnik npr. u jednoj školi ima nepuno radno vrijeme 12/27 (učitelj Informatike i Tehničke kulture – računa se norma povoljnija za radnika) a u drugoj 8/16 sati (učitelj Informatike), ukupno tjedno radno vrijeme tog djelatnika iznosi 27+16 = 43 sata. Ovakve situacije su nerijetke u školama i najčešće se rješavaju na način da se „ravnatelji dogovore“, odnosno, potezom pera promijene izračun propisan Pravilnikom i radniku umanje broj sati sa 43 na 40, iako na to nemaju pravo. Naime, dogovor ravnatelja propisan Pravilnikom se odnosi na situaciju u kojoj radnik koji radi na više škola ima pravo na puno radno vrijeme ako ostvaruje minimalan broj sati redovne nastave iz nekog predmeta (npr. učitelj Glazbene kulture koji radi na dvije škole i ima ukupno 16 sati redovne nastave na obje, ima pravo na puno radno vrijeme i tu se ravnatelji trebaju dogovoriti oko zaduženja poslovima neposrednog odgojno – obrazovnog rada do 16/22 sata). Ovo je iz razloga jer Pravilnik prepoznaje situacije kad, zbog nesuradnje škola ili drugih razloga, radnik koji na više škola ima minimum propisane satnice redovne nastave, a ipak nema puno radno vrijeme. Međutim, Pravilnik nikako ne predviđa situaciju u kojoj bi morao opovrgnuti svoj izračun na način da se zbroj ukupnog tjednog zaduženja potezom pera mijenja s 43, 44 ili 42 na 40. Kako je vidljivo da izmjene Zakona ne iskazuju potrebu dubljeg sagledavanja ovih situacija i ne vide mogućnost da se škole izlažu situacijama u kojima radnici mogu tražiti zaštitu svojih prava zbog gore navedenih problema, skrećem pozornost na neodrživost prijedloga ovog članka Zakona ukoliko i Pravilnik o tjednim radnim obvezama ostane isti u ovom dijelu izračuna nepune norme. Naime, ako je Pravilnik propisao način izračuna ukupnog tjednog zaduženja, onda se to MORA poštivati. Svaka škola je samostalna pravna osoba i samostalno sklapa ugovor o radu s djelatnikom temeljem izračuna tjednog zaduženja propisnog Pravilnikom, neovisno o drugim školama u kojima radnik radi. Situacija u kojoj se djelatniku koji radi na više škola (a zbroj njegovih sati prelazi 40) ta prava smanjuju zbog zakonske odredbe da ne može imati više od 40 sati tjedno (a izračun za svaku školu kaže drugačije), može imati različite posljedice. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća jer se radi o posebnom propisu te se isto određuje zbog specifičnosti radnog vremena, koje uključuje i normirani rad.
458 Kristina Bišćan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Isticanje i nagrađivanje za rad na projektima EU, a istodobo apsolutno zanemarivanje bilo kakvog vrednovanja rada na ostalim jednakovrijednim projektima je ponižavajuće za sve one koji godinama provode hvalevrijedne projekte u svojim školama, a da za to nisu nagrađeni čak niti bodom za napredovanje! Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova
459 Denis Vidaković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Jedna je stvar bitna koju treba predvidjeti u provedbi ovog članka, kako na kraju oni koji rade ne projektima ne bi bili zakinuti. Treba predvidjeti da Ministarstvo u svojoj redovitoj proceduri isplaćuje plaću za rad u nastavi i za rad na projektu sa uključenom nagradom, sve iz riznice. Naime praksa je agencije da kasni sa obradom ZNS-ova i po nekoliko mjeseci, te bi ukoliko isplata ne bude riješena na navedeni način, zaposleni na projektima u biti ostali bez plaća do isplate sredstava sukladno ZNS-u, odnosno bili bi kažnjeni za svoj rad. Ministarstvo bi se trebalo naplatiti od prijavitelja, za troškove plaća na projektu nakon odobrenja ZNS-ova, a iz redovitih sredstava iz riznice isplaćivati plaće sa jednog mjesta. Svi projekti su koncipirani kroz projektne elemente (od minimalno četiri do desetak elemenata), svi oni imaju svoju dinamiku, i zauzeće sudionika u pojedinom elementu je različita. U konačnici to znači da je i zauzeće pojedine osobe na projektu ovisno o zadatcima tijekom projekta različita za pojedine mjesece. Varijacije mogu biti velike. Početkom projekta je zauzeće malo pošto se rješavaju administrativni problemi, isto tako i na kraju projekta. Izvještavajući mi ćemo morati biti precizni sukladno projektnim aktivnostima kako bi nam na ZNS-u troškove plaća odobrili. Sa druge strane na platnoj listi ćemo imati stalan iznos od npr. 24%. Tu ćemo vrlo vjerojatno imati problema sa agencijom oko odobrenja sredstava. U biti je najjednostavnije kako je već netko napisao da se onima koji rade na projektu dozvoli, isplata predviđenih sredstava kroz modalitet drugog dohotka, a vašu nagradu uplatite kroz redovitu plaću sukladno u tom mjesecu realiziranim satima na projektima. Ukoliko netko hoće raditi to mu treba i omogućiti. Ovako će te mu omogućiti da ne radi u nastavi! U protivnom ćemo osobe koje nisu kompetentne zaposliti na 22% radnog vremena na 12 mjeseci primjera radi, samo promislite koliko će te kvalitetnog kadra iz STEM područja biti zainteresirano za takvu priliku. Mi ni sad ne možemo naći odgovarajući kadar. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
460 Jakob Patekar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Financijsko nagrađivanje isključivo onih koji rade na projektima EU-a znači da je zakonodavac odlučio izvrsnima proglasiti samo prosvjetare koji na takvim projektima rade. Time se, jasno, diskriminiraju svi ostali oblici izvrsnosti učitelja i nastavnika, a ima ih, i možda imaju veći učinak od projekta. Više bi smisla stoga imalo osmisliti bolji sustav napredovanja i financijski primjereno stimulirati one koji rade više i bolje, bez obzira na EU komponentu. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
461 ALENKA BANIĆ-JURIČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Pozdravljam prijedlog da se učiteljima i nastavnicima koji se dodatno zalažu u EU projektima i projektima općenito, a koji nisu sastavni dio njihovog tjednog zaduženja, kroz redovnu plaću omogući stimulacija u predloženom postotku na plaću. I sama sam upravo završila jedan dvogodišnji Erasmus+ projekt u kojemu je sudjelovalo 9 država i gdje sam bila glavni koordinator te znam iz vlastitog iskustva koliko je rada i truda uloženo, a da ne spominjem odgovornost koju imaju učitelji koji prate učenike na mobilnosti u inozemstvo. Potrebno je, međutim, dodatno pojasniti i definirati stavke 2 i 9 Članka 99.a obzirom da će ravnatelji ustanova imati dodatni problem upošljavanja novog djelatnika na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta. Moje je mišljenje da bi tjedna norma učitelja mogla ostati nepromijenjena, a onaj tko želi sudjelovati u EU projektima izvan svog radnog vremena, radit će to kao i do sada, ali će za to biti primjereno motiviran uvećanjem plaće tijekom trajanja projekta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
462 Ivan Kurečić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. U čl. 99a st. 4. regulirano je da: "Radnik školske ustanove ne može kod jednog ili više školskih ustanova odnosno poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno". Navedenom izmjenom derogira se čl. 61. st. 3. Zakona o radu kojim je regulirano da: " Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost" i čl. 62. st. 3. Zakona o radu kojim je regulirano da: " Radnik iz stavka 2. ovoga članka, a čije je ukupno radno vrijeme četrdeset sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost." Predloženom izmjenom, osim što se derogiraju odredbe Zakona o radu, u nepovoljan položaj stavlja se cijeli niz obrazovnih ustanova, budući da postoji niz škola koje su koristile navedene mogućnosti Zakona o radu, posebno u slučaju deficitarnih nastavničkih zanimanja (matematika, strani jezici, fizika itd.) kada po raspisanim natječajima za zapošljavanje nije bilo pristiglih prijava. Na temelju svega iznesenog potrebno je ili odustati od ovakve odredbe u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi budući da navedenu materiju regulira Zakon o radu ili detaljnije razraditi odredbu na način da se ostavi mogućnost koju predviđa Zakon o radu u čl. 61. st. 3. i čl. 62. st. 3. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća jer se radi o posebnom propisu te se isto određuje zbog specifičnosti radnog vremena, koje uključuje i normirani rad.
463 JANJA BANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Poštovani, predlažem prateću promjenu Pravilnika o napredovanju te sagledavanje kvalitetnog rada (iznad obveza utvrđenih rješenjem o tjednom zaduženju ili poslova za koje se sklapa ugovor o radu) svih djelatnika, neovisno o izvoru sredstava u slučajevima kada je dokaziv benefit njihovog rada i napora za učenike, djelatnike i školu samu. Napredovanje se može razraditi i kroz platne razrede, pa će kolege koji ne žele uložiti dodatne napore ostati na svojoj temeljnoj plaći, dok će drugi, barem koliko-toliko pravedno, biti nagrađeni većom plaćom i imati mogućnost stalnog rasta u više razrede. Tako bismo mogli možda pridonijeti i smanjenju negativne selekcije u školama, te potaknuti izvrsne studente da se zaposle u obrazovanju, ukoliko će imati vjeru u to da mogu napredovati i statusom i financijski kada i ako to zasluže. Podsjećam i kako zakon jamči napredovanje i nastavnika i ravnatelja, a potonje nije uređeno niti dozvoljeno. Stoga predlažem da se i to uredi, ili obriše ta odredba zakona. Pri svemu treba biti jako oprezan, svjesna sam mogućnosti zlouporabe od onih koji bi procjenjivali rad djelatnika u školi (ravnatelji za djelatnike/nastavnike, osnivači za ravnatelje ako se takva mogućnost otvori), no vjerujem kako je moguće pronaći model koji će takav rizik svesti na minimum. Primljeno na znanje Ministarstvo planira promjenu navedenog Pravilnika kroz široku javnu raspravu.
464 Miodrag Maričić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Pored EU projekata - tu se misli valjda na projekte koji se ostvaruju preko Agencije za mobilnost(?) bilo kao nositelj ili partner, postoje i čitav niz drugih projektnih oblika. Ako se samo gleda na gore navedene oblike projekata onda će zamrijeti projekti koji se ostvaruju s domaćim tvrtkama i gospodarstvenicima; s veleposlanstvima europskih i van europskih zemalja; projekti na dugoročnoj osnovi poput PASCH - škole, partneri budućnosti, s BDR-om, projekti u kojima se ostvaruju značajna nematerijalna prava i pogodnosti za učenike, nastavnike i škole; lektori iz stranih zemalja, itd. Dakle, ovakvo formuliranje je potpuno promašeno jer se favoriziranjem samo jednog oblika projektne suradnje u OŠ i SŠ, a dovode u pitanje drugi oblici i već započeti projekti. Osim toga, većina EU projekata za OŠ i Sš ne predviđa i ne dopušta isplate dnevnica ili bilo kakvih novčanih izadtaka za nositelje tj. odgovorne osobe. Umanjenjem norme i poslova ne rješeva se ništa jer se u stvarnosti projekti rade 24/7 i nema nikakvog jamstav da će se do kraja relaizirati! Prijedlog bi bio da se odredi novčani iznos u obliku postotka od proračuna škole za koji bi se dobila stimulacija ukoliko se ostavre materijalni ili nematerijalni probitci za školu! Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
465 Dejana Bedeković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Čl. 99. stavakom 1 može se dogoditi da samo određene osobe dobiju potporu za obavljanje poslova na EU projektu, i time da im se plaća poveća 30%, i do diskriminacije dijela radnika kojima to neće biti omogućeno jer nemaju potporu ravnatelja i ŠO. Smatram da u odlučivanju koji će radnici obavljati poslove na EU projektima u školama treba odlučivati i Učiteljsko vijeće i Radničko vijeće, a ne samo Školski odbor. Treba specificirati i da u timu radnika koji će obavljati EU projekte treba postojati tim radnika različitih znanstvenih područja (npr. učitelj informatike, učiteljica EJ, učiteljica HJ, učiteljica PID i učitelj razredne nastave), a ne istih znanstvenih polja (npr. 2 učiteljice EJ, 2 učiteljice razredne nastave, 2 učitelja povijesti). Također u čl. 99. stavak 2 moramo se zapitati je li osnovni cilj radnika u školi, tj. učitelja i stručnih suradnika rad s djecom ili rad na EU projektima. Treba specificirati da rad na EU projektima ne smije prelaziti više od 50% radnih odgojno-obrazovnih obaveza. Prihvaćen Projekti iz Strukturnih fondova u dijelu obrazovanja namijenjeni su upravo za unaprijeđenje kvalitete obrazovanja, a kvaliteta obrazovanja u najvećoj mjeri ovisi o kvaliteti rada nastavnika te je stoga nužan preduvjet da upravo nastavnici sudjeluju u projektima.
466 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Smatram da stavak 2. i 3. ovog članka ne trebaju biti predmet zakonskih promjena, nego predmet promjena pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja, odnosno nastavnika. Mišljenja sam da će paušlna odredba "umanjiti će se ukupne tjedne obveze u trajanju koje odgovara radnom vremenu na poslovima na projektu i to na način da se srazmjerno umanje svi oblici rada" dovesti do problema u organizaciji preostale satnice učitelja i nastavnika koji rade na EU projektima s obzirom na predmet koji predaju, odnosno ukupan broj sati koji predaju predmet u jednom razredu gdje se ne može podijeliti satnica da u istom razredu predaju 2 učitelja, a količina ostalih poslova se samo može umanjiti proporcionalno količini neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Zato sam mišljenja da ovo pitanje treba urediti u pravilniku s konkretnim brojkama u odnosu na propisani broj sati nastavnog predmeta, odnosno norme. Smatram da stavci 5. i 6. o povećanju plaće od 30% ne bi trebali biti predmet zakonskih promjena, nego da se visina plaće onih koji rade na projektu treba uređivati propisima kojima se uređuju plaće za sve zaposlenike u obrazovanju ili u javnim službama. Uređivanjem materijalnih prava, odnosno dodataka samo jednoj skupini zaposlenika u zakonu, odnosno samo onima koji provode EU projekte, smatram da se ostali zaposlenici u obrazovanju na koje se isti zakon odnosi stavljaju u neravnopravan položaj u smislu načina na koji se uređuju njihova materijalna prava. Smatram da u stavku 1. nije sasvim jasno na koji način, odnosno tko je osigurao sredstva za plaću radniku koji obavlja poslove na EU projektu te tko osigurava sredstva za pripadajuće doprinose poslodavca - poslodavac u smislu škola iz svojih sredstava i poslodavac u smislu škola iz sredstava Ministarstva. Mislim da bi stavak trebalo konkretizirati. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova. S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
467 BOJAN LAZIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 24. Iza stavka 1 treba dodati i stavak 2: "Stavak (3) ovoga članka postaje stavak (1). Prihvaćen Prihvaćeno.
468 Ivan Bilobrk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. KOMENTAR: Stavak 3 treba glasiti: "Izrečene pedagoške mjere poništavaju se učeniku koji u sljedećoj školskoj godini ne počini nijedan prekršaj koji bi rezultirao pedagoškom mjerom bilo kojeg stupnja." OBRAZLOŽENJE: Nemojmo biti naivni i praviti se da nema djece koja zlorabljuju sustav koji je manjkav. Nemojmo štititi nasilnike nauštrb ostatka razreda. Ako se učenik popravi, to treba i nagraditi, ali učenik koji zaradi mjeru strogog ukora zadnji tjedan trenutne nastavne godine ne može i ne smije biti čist ko suza iduće školske godine. Time se šalje potpuno pogrešna poruka i time se ruši moto "Škola je mjesto nulte tolerancije na nasilje." Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
469 Gimnazija Daruvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Smatramo da nije primjereno da ravnatelj škole odlučuje i riješava sve prigovore na odluke koje su donijeli razrednici, razredna ili nastavnička vijeća. Predlažemo da o prigovoru na pedagošku mjeru opomene odlučuje razredno vijeće, o prigovoru na ukor nastavničko vijeće, a o prigovoru na opomenu pred isključenje ravnatelj. Mišljenja smo da je potrebno doraditi Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera te u njemu preciznije definirati tko ima pravo i dužnost predložiti donošenje pedagoške mjere, u kojem obliku, tko i pod kojim uvjetima može ukinuti pedagošku mjeru i kada. Podržavamo prijedlog da pedagoške mjere se ne izriču u upravnom postupku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prijedlogu. Pravilnik će se mijenjati u skladu s izmjenama Zakona.
470 Dijana Premuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Smatram da bi se pedagoške mjere (osim opomene) trebale prenositi u sljedeću školsku godinu, uz mogućnost brisanja mjere ako dođe do poboljšanja ponašanja. Kada se izrečena pedagoška mjera briše završetkom tekuće školske godine, učenici se zadnjih nekoliko tjedana nastavne godine ne obaziru na mogućnost dobivanja pedagoške mjere. Pedagoške mjere koje su rezultat teške povrede dužnosti i nasilničkog ponašanja moraju vrijediti do kraja školovanja (opomena pred isključenje). Prema Zakonu, škole su dužne provoditi pedagoške mjere uvažavajući učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj. Smatram da bi u tom dijelu trebalo uzeti u obzir ne samo psihofizičko stanje učenika kojem se izriče mjera, već i sigurnost ostalih učenika i nastavnika. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
471 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. (7) Ravnatelj može odlukom privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv odluke o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba. Djelomično prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
472 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Termin "rješenje" zamijeniti terminom "odluka" kad se govori o privremenom udaljavanju učenika iz odgojno obrazovnog procesa. Mišljenja sam da kriterije i način donošenja odluke o privremenom udaljenju učenika iz odgojno-obrazovnog procesa treba donijeti ministar pravilnikom. Ukoliko se ovo pitanje ne uredi posebnim pravilnikom ili kao sastavni dio Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, doći će do šarolikosti u primjeni ove mjere od škole do škole, odnosno od ravnatelja do ravnatelja. Primljeno na znanje S obzirom da se ova mjera odnosi na izvanredne situacije u slučaju ugroze, ravnatelj treba imati mogućnost procjene.
473 Hrvatska psihološka komora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Predlažemo da se u članku 84. stavak 7. briše ili da se formulira tako da glasi: ‘Ravnatelj može rješenjem, a uz prethodnu pismenu suglasnost nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručnog povjerenstva škole privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja. Takvo rješenje ravnatelj može donijeti isključivo u slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika, o čemu ravnatelj treba sastaviti pisano obrazloženje.’ Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. U slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika postupak bi trajao predugo, a cilj je izricanja udaljavanja stvaranje sigurnog okruženja za učenike i zaposlenike škole.
474 Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Dodati Točka 1. (1) Pedagoške mjere izriču se na preporuku stručno razvojne službe škole (psiholog, socijalni pedagog, rehabilitator) i nadležnog djelatnika Centra za socijalnu skrb. (2) Pedagoške mjere izriču se nakon što je stručno razvojna služba škole i CZSS iscrpila sve metode psihosocijalnog tretmana djece s poremećajima u ponašanju, te metode stabilizacije obitelji. (3) Navedene mjere ne primjenjuju se na djecu sa teškoćama, kod kojih je moguće ponašanje koje odstupa od uobičajenog ponašanja djece u određenom okruženju i/ili dobi. (4) U slučaju mogućeg ponašanja iz stavka 3 ovog članka potrebno je imati pisani dokument psihijatra ili psihologa, te razrađen plan psihosocijalnog tretmana učenika. Obrazloženje: Mišljenja smo da za svako ponašanje postoji razlog, te da je dijete najmanje krivo za takvo ponašanje, a isto je samo signal nama u danom trenutku nepoznatih uzroka. No, uzevši u obzir naziv škole kao ODGOJNO obrazovne institucije, ovaj članak bez prethodno poduzetih mjera pomoći učeniku, smatramo iznimno upitnim. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Djelatnik Centra za socijalnu skrb nije zaposlenik škole. Isto tako, učenici s teškoćama u razvoju ne mogu biti u potpunosti izuzeti od izricanja pedagoških mjera. Nadalje, pomoć i potpora djetetu propisana je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Vidjeti čl. 5. i 6. Pravilnika o kriterijima pedagoških mjera.
475 Marija Čok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Predlažem nadopunu stavka 3. tekstom; pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu. Pedagoške mjere strogog ukora (OŠ) i opomene pred isključenje (SŠ) prenose se u slijedeću školsku godinu te traju do kraja školovanja učenika. Predlažem nadopunu stavka 9. tekstom; pedagošku mjeru opomene je u slučaju promjene ponašanja učenika moguće ukinuti u roku od 3 mjeseca nakon izricanja, pedagošku mjeru ukora je u slučaju promjene ponašanja učenika moguće ukinuti na kraju školske godine. Ukidanje pedagoške mjere opomene izriče razrednik, ukidanje pedagoške mjere ukora izriče razredno vijeće. Također, privremeno udaljenje učenika treba navesti kao pedagošku mjeru (jer sada nije pedagoška mjera iako je u ovom članku) te je potrebno propisati uvjete i okolnosti pod kojima se ona izriče. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Stavkom 3. propisano je da se pedagoške mjere izriču se za tekuću školsku godinu i nije isključena mogućnost ukidanja pedagoške mjere. Vidjeti st. 9.
476 IRENA POSAVEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. U članku nije opisano na koji način se provodi mjera preseljenja u drugu školu. Nije prihvaćen Navedeno se člankom 84. nije uređivalo ni do sada. Vidjeti čl. 85. Zakona
477 IRENA POSAVEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Smatram da se pedagoške mjere ne trebaju ukidati. Treba ostati trag da je u određenoj školskoj godini došlo do povreda dužnosti, nesipunjavanja obaveza ili nasiličkog ponašanja, a ne to zanemariti kao da ništa nije bilo. Isto tako, smatram da učenike ne treba udaljavati s nastave na 15 dana. Isto tako, ta ovlast ne može biti samo na ravnatelju, već to treba biti odluka Učiteljskog vijeća na prijedlog ravnatelja. Ako se već ostane pri toj odredbi, učenik može biti udaljen s nastave ali treba dolaziti u školu te bi s njim trebali raditi stručni suradnici prema unaprijed planiranom i osmišljenom tretmanu usmjerenom otklanjanju neprihvatljivih oblika ponašanja. Na koji način je npr. regulirano opravdavanje izostanaka za takvo isključenje s nastave? Nekim učenicima nedolazak u školu od 15 dana (radnih?) bila bi nagrada a ne kazna i ostali bi prepušteni sami sebi i isti takvi vratili bi se natrag na nastavu. Uz višednevni tretman sa stručnim suradnicima učenik bi dobio smjernice kako popraviti i kontrolirati svoje ponašanje i tako dobio pomoć koju treba. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Izrečena pedagoška mjera zabilježena je u školskoj i učenikovoj dokumentaciji i u slučaju njenog ukidanja. Udaljavanje učenika s nastave nije pedagoška mjera i treba se koristit samo kada je u pitanju sigurnost učenika.
478 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Protivim se uvođenju stavka 7. ovog članka. Za takvu pedagošku mjeru predviđena je odluka jedne osobe, ravnatelja, što je nedopustivo. Mislim da bi joj eventualno trebala prethoditi ocjena stručnjaka, psihologa, socijalnih radnika i sl. i isključivo ako su drugi učenici ugroženi blizinom tog učenika. Kako je uopće opravdana ovakva pedagoška mjera ? Nije prihvaćen Postupak koji prethodi izricanju pedagoške mjere propisan je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
479 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. ‘Ravnatelj može rješenjem, a uz prethodnu pismenu suglasnost nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručnog povjerenstva škole privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja. Takvo rješenje ravnatelj može donijeti isključivo u slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika, o čemu ravnatelj treba sastaviti pisano obrazloženje.’ Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. U slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika postupak bi trajao predugo, a cilj je izricanja udaljavanja stvaranje sigurnog okruženja za učenike i zaposlenike škole.
480 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Članak 23. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi VII. PEDAGOŠKE MJERE U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 84. (7) Ravnatelj može rješenjem privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv rješenja o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba. PRIJEDLOG: Predlažemo da se st. 7, čl. 23. (84.) briše ili da se formulira tako da glasi: ‘Ravnatelj može rješenjem, a uz prethodnu pismenu suglasnost nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručnog povjerenstva škole privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja. Takvo rješenje ravnatelj može donijeti isključivo u slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika, o čemu ravnatelj treba sastaviti pisano obrazloženje.’ OBRAZLOŽENJE: Pri izricanju pedagoških mjera, škole su “dužne uvažavati učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj” (čl. 84., st. 8 ovog Zakona). Svrha izricanja pedagoške mjere je “da se njezinim izricanjem utječe na promjenu ponašanja učenika kojem je mjera izrečena te da bude poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima. Pedagoške mjere trebaju potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju” (Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, čl. 2, st. 1). Smatramo da privremeno udaljavanje iz odgojno-obrazovnog procesa učenika ne potiče na preuzimanje odgovornosti, čime se svrha pedagoške mjere ne može ispuniti. Udaljavanje učenika zakida učenika i u njegovom pravu na školovanje, pogotovo u obaveznom osnovnom obrazovanju. Potrebno je stoga precizno definirati pod kojim okolnostima ravnatelj može donijeti takvu mjeru (npr. u slučaju da učenik kojem se izriče pedagoška mjera svojim ponašanjem značajno ugrožava sigurnost ostalih učenika). Traženjem suglasnosti nadležnog Centra za socijalnu skrb i školskog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, zajamčilo bi se uvažavanje okolnosti koje utječu na razvoj djeteta (pa i na ponašanje koje ugrožava druge učenike), kao i obiteljskih mogućnosti skrbi za učenika dok je privremeno udaljen iz škole. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Djelatnik Centra za socijalnu skrb nije zaposlenik škole. Pomoć i potprora djetetu propisana je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera te isto nije potrebno propisivati Zakonom. Vidjeti čl. 5. i 6. Pravilnika o kritetijima pedagoških mjera.
481 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Već su mnogi rekli, a ja ponavljam da se stavak 3 izmjeni. Nije dobro da je učenik "rehabilitiran" datumom. Učenike bismo trebali pripremati za život, a ovo nikako nije dobra poruka njihovom odgoju. Pedagoška mjera bi trebala imati svoj rok trajanja obzirom na težinu djela. Primjerice opomena 3 mjeseca, ukor 6 mjeseci i sl. Nije prihvaćen Stavkom 3. nije propisan datum do kojeg se izriče pedagoška mjera. Stavkom 9. predloženo je da se u slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.“ Dakle, izrečena mjera može s ukiniti kada za to bude razloga.
482 Marina Bujas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Članak 84. stavak 3. "pedagoške mjere izriču se za tekuću školsku godinu" - predlažem da strogi ukor i preseljenje u drugu školu ostanu na snazi do kraja osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja iz razloga što se te mjere vrlo rijetko izriču, a kada se ipak izreknu postoje vrlo opravdani razlozi za to. Učenike koji značajnije odstupaju u neprihvatljivom ponašanju od svojih vršnjaka u pravilu jedino zaustavljaju strože pedagoške mjere. Učenici 7. razreda trenutačno prestaju s neprihvatljivim ponašanjima nakon izrečenog strogog ukora za koji znaju da vrijedi do kraja osnovnoškolskog obrazovanja dok u 8. razredu njihovo ponašanje u potpunosti postaje prihvatljivo, u nekim slučajevima čak i uzorno. U tim (iznimnim) situacijama učenici doista mijenjaju svoje ponašanje i bilo bi dobro da postoji mogućnost ukidanja najstrože pedagoške mjere (ako se uvaži prijedlog na stavak 9. (ranije obrazložen)). U protivnom se učenicima šalje vrlo loša odgojna poruka, a ta je da mogu činiti što god žele i da za takva ponašanja neće snositi posljedice u sljedećoj školskoj godini ili da neće biti nagrađeni ukoliko promijene svoje ponašanje na bolje. Pedagoška mjera preseljenja u drugu školu ne bi smjela važiti samo za tekuću školsku godinu jer ako stavak 3. ostane na snazi znači li to da se premješteni učenik vraća u osnovnu školu iz koje je premješten? Ako ne, onda je potrebno preciznije definirati stavak 3. i u tom smislu ili dodati "osim pedagoških mjera strogi ukor i preseljenje u drugu školu". Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen.
483 Dean Cikovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Predlažem nadopunu stavka 3. tekstom; pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu. Pedagoške mjere strogog ukora (OŠ) i opomene pred isključenje (SŠ) prenose se u slijedeću školsku godinu te traju do kraja školovanja učenika. Predlažem nadopunu stavka 9. tekstom; pedagošku mjeru opomene je u slučaju promjene ponašanja učenika moguće ukinuti u roku od 3 mjeseca nakon izricanja, pedagošku mjeru ukora je u slučaju promjene ponašanja učenika moguće ukinuti na kraju školske godine. Ukidanje pedagoške mjere opomene izriče razrednik, ukidanje pedagoške mjere ukora izriče razredno vijeće. Obrazloženje: Kao doktorand pedagogije te osoba s radnim iskustvom kao pedagog, razrednik i profesor u dvije osnovne i tri srednje škole, odlučno tvrdim da pedagoške mjere strogog ukora i opomene pred isključenje ne smiju biti brisane nakon isteka tekuće školske godine. U nekoliko navrata su me kao razrednika učenici (SŠ) kojima su te mjere izrečene pitali prenose li se mjere iz prošle školske godine. Nakon više upita nadležnim tijelima, unatoč važećem pravilniku koji nalaže da se pedagoške mjere strogog ukora i opomene pred isključenje prenose u sljedeću školsku godinu, dobivam informaciju da se nalogom prosvjetne inspekcije predlaže brisanje izrečenih mjera. Kada sam učenicima prenio tu informaciju, nastavili su sa izostajanjem shvativši prijedlog inspekcije kao nagradu koja je za pojedine učenike u konačnici rezultirala najstrožom mjerom zbog prekomjernih izostanaka. Ukoliko se pedagoške mjere ne budu prenosile i odluke tijela ministarstva ne budu konzistentne zakonu, teško da će odgojni učinak kao i ishod biti pozitivan za same učenike. U svakom pogledu je s učenicima potrebno i raditi na otklanjanju neprihvatljivog ponašanja ali moraju biti svjesni postojanja granice u takvom ponašanju i ozbiljnosti institucije koja mjeru izriče. Jednako tako potrebno je imati u vidu da se zakon odnosi na rad svih škola, srednjih i osnovnih, koje nemaju ni približno jednaku socijalnu strukturu učenika kao i problematiku u savjetodavnom radu. Nije prihvaćen Stavkom 3. nije propisan datum do kojeg se izriče pedagoška mjera. Stavkom 9. predloženo je da se u slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.“ Dakle, izrečena mjera može s ukinuti kada za to bude razloga.
484 Marina Bujas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Članak 84. stavak 9. - dodati "u slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjere iz STAVKA 1. ovoga članka može se ukinuti" - kako bi i osnovne škole imale priliku ukinuti izrečene pedagoške mjere promjenom ponašanja učenika. Potrebno je točno precizirati postupak ukidanja pedagoške mjere - tko ukida koju pedagošku mjeru (razrednik, Razredno vijeće, Učiteljsko ili Nastavničko vijeće, ravnatelj?), treba li obrazlagati i pisati prijedlog za "ukidanje" ili se može "ukidati" usmenim iskazom razrednika, stručnog suradnika na sjednici (kojeg tijela)? Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen.
485 MARIJA LUGARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Predlažem da pedagoške mjere vrijede za cijeli ciklus (OŠ, SŠ) i istu vrstu programa tj da se prenose iz razreda u razred. Također, privremeno udaljenje učenika treba navesti kao pedagošku mjeru (jer sada nije pedagoška mjera iako je u ovom članku) te je potrebno propisati uvjete i okolnosti pod kojima se ona izriče. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Ako se mjera ne može ukinuti, učenik nema ni poticaja za promjenom ponašanja. Udaljavanje učenika s nastave nije pedagoška mjera i treba se koristit samo kada je u pitanju sigurnost učenika.
486 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Pedagoške mjere trebale bi se prenositi u sljedeću školsku godinu i trajati do kraja obrazovnog ciklusa (razredne nastave, predmetne nastave ili srednjoškolskog obrazovanja), uz mogućnost brisanja mjere ako dođe do poboljšanja ponašanja. Ako bi se izrečena pedagoška mjera brisala završetkom tekuće školske godine, učenicima bi se praktički dalo dopuštenje raditi što žele zadnjih nekoliko tjedana nastavne godine, jer koja god mjera im se izrekne, od 1.9. više neće važiti i opet se može nastaviti s nepriličnim ponašanjem Pedagoške mjere koje su rezultat teške povrede dužnosti i nasilničkog ponašanja moraju vrijediti do kraja školovanja (opomena pred isključenje). U suprotnom, pedagoška mjera kao takva gubi svoj značaj. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
487 Osnovna škola Vjekoslava Paraća PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Članak 84. mijenja se i glasi: (7) Ravnatelj može rješenjem - odlukom privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv rješenja – odluke o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba. Kriterije i način donošenja odluke o privremenom udaljenju učenika iz odgojno-obrazovnog procesa donijet će ministar pravilnikom. Obrazloženje: donošenje ove odluke ne izriče se u upravnom postupku stoga je primjerenije upotrebljavati termin odluka, a ne rješenje. Osim toga, kriterije i način donošenja odluke o privremenom udaljenju učenika iz odgojno-obrazovnog procesa treba donijeti ministar pravilnikom. Ukoliko se ovo pitanje ne uredi posebnim pravilnikom ili kao sastavni dio Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, dolazimo u situaciju potpune šarolikosti u primjeni ove mjere od škole do škole, odnosno od ravnatelja do ravnatelja. Mogućnost privremenog udaljenja učenika iz odgojno-obrazovnog procesa je vrlo značajna mjera koja se nužno mora bolje i preciznije definirati. Ovo pitanje je i kroz rasprave u javnom tisku ovih dana to potvrdilo. Primljeno na znanje Pravilnik će se mijenjati u skladu s izmjenama Zakona.
488 SANJA GARAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Ne slažem se sa stavcima 3 i 9 jer će na taj način pedagoške mjere izgubiti svaki smisao. Učenik počini teški prekršaj i dobije strogi ukor/opomenu pred isključenje koja mu se 31.8. briše ili mu se može ukinuti. I iduće školske godine sve ispočetka, isti učenik to može opet ponoviti. I tako do kraja školovanja. Time se problem ne rješava. I stoga predlažem članak 9 formulirati ovako: "U slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera opomene i ukora može se ukinuti na kraju nastavne godine, a pedagoška mjera strogog ukora i ukora pred isključenje ostaje do kraja školovanja." Najteže pedagoške mjere ne izriču se samo tako, za njih mora postojati jako dobar razlog, one su u našim školama prije iznimka nego pravilo. Upravo zato ne treba ih stavljati u isti rang s "blažim" pedagoškim mjerama opomene i ukora. Ne slažem se ni s točkom 4., jer je mogućnošću polaganja razrednog ispita u principu učenik nagrađen za svoje neprimjereno i incidentno ponašanje, ne dolaženje na nastavu. Samo rijetki učenici srednje škole dobiju mjeru isključenja iz škole. Takav učenik ne zaslužuje nagradu, ako je već isključen zbog svog ponašanja, ugrožavanja drugih učenika i nastavnika, tjelesnog i psihičkog maltretiranja učenika i nastavnika, znači da ne treba biti nagrađen. Ako učenik ne dolazi na nastavu i neopravdano izostaje, te skupi veliki broj neopravdanih izostanaka zbog kojih je na kraju i isključen, ne treba mu omogućiti polaganje razrednog ispita. Na taj način šalje se loša poruka ostalim učenicima. Smatram da je institut razrednog ispita prvenstveno ustanovljen radi učenika koji iz zdravstvenih ili nekih drugih opravdanih razloga izostanu sa nastave. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
489 DAJANA VIDAKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Pedagoške mjere trebale bi se prenositi u sljedeću školsku godinu i trajati do kraja obrazovnog ciklusa (razredne nastave, predmetne nastave ili srednjoškolskog obrazovanja), uz mogućnost brisanja mjere ako dođe do poboljšanja ponašanja. Ako bi se izrečena pedagoška mjera brisala završetkom tekuće školske godine, učenicima bi se praktički dalo dopuštenje raditi što žele zadnjih nekoliko tjedana nastavne godine, jer koja god mjera im se izrekne, od 1.9. više neće važiti i opet se može nastaviti s nepriličnim ponašanjem. Ako bi se mjere prenosile, a brisale tek ako dođe do poboljšanja ponašanja, to bi bila dodatna motivacija učenicima da svoje ponašanje poprave. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
490 JELENA BEKAVAC KRČADINAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Učenici pedagoški neprihvatljivog ponašanja prvenstveno trebaju stručnu pomoć dječjeg psihologa ili psihijatra, a obitelj često treba uz to i stručno savjetovanje socijalnog radnika. Prva pedagoška mjera neka ostane opomena, no odmah po izricanju opomene neka se i dijete i roditelji zakonski obvežu na suradnju s timom stručnjaka: psiholog, pedagog, socijalni radnik, psihijatar i ostalo. Nije cilj obrazovanja samo izricanje mjera, glavni cilj je usmjeriti učenika na pravi put i po odgoju i po obrazovanju, a to možemo samo ako se zakonski obveže roditelja na suradnju. Primljeno na znanje Postupak pružanja pomoći uređen je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Vidjeti čl. 5. Pravilnika o kriterijima pedagoških mjera.
491 Hrvatska zajednica županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. U članku 23. stavak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sadržaj postojeće odredbe utvrditi da glasi; (6) Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu na temelju prijedloga učiteljskog vijeća uz suglasnost osnivača, a o pedagoškoj mjeri isključenja iz škole na temelju prijedloga nastavničkog vijeća. O žalbi protiv rješenja odlučuje Ministarstvo. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen.
492 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Ad. 6. Uređenje prava na pravni lijek protiv izrečene pedagoške mjere i privremenog udaljenja iz nastave, ograničavanje mogućnosti udaljenja iz nastave te preispitivanje karaktera pedagoške mjere isključenja Člankom 23. Nacrta prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 84. u stavku 5. propisuje se da se mjere upozorenja, i to mjere: opomene, ukora, strogog ukora i opomene pred isključenje ne izriču u upravnom postupku te da protiv njih učenik ili roditelj ima pravo prigovora ravnatelju u roku od 8 dana od dana izricanja. Smatramo da je Nacrtom prijedloga Zakona potrebno predvidjeti pravni lijek kao oblik kontrole zakonitosti odluke ravnatelja o prigovoru za slučaj nezadovoljstva učenika ili roditelja odlukom o prigovoru. Nejasno je želi li se ostaviti mogućnost prava žalbe učeniku i roditelju prema članku 122. stavku 4. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) ili je prva sljedeća instanca kontrole zakonitosti odluke ravnatelja o prigovoru nadležni upravni sud pred kojim se može pokrenuti upravni spor. Smatramo također da bi prije pokretanja sudskog postupka trebalo omogućiti pravo žalbe protiv odluke o prigovoru, radi brže i jednostavnije zaštite u postupku povodom kontrole zakonitosti odluke ravnatelja škole. Smatramo svrsishodnim propisati navedeno kako u praksi u školama ne bi bilo dvojbi vezano uz primjenu odredbi o pravu na pravni lijek protiv pedagoške mjere. Naime, upoznati smo s brojnim slučajevima nesnalaženja škola u postupcima izricanja i provođenja pedagoških mjera i nepoštivanja zakonskih odredbi što rezultira povredama na štetu učenika. Predlažemo preispitati isključenje iz škole kao mjeru pedagoškog karaktera. Smatramo da pedagoške mjere trebaju imati za svrhu utjecaj na odgoj učenika, razvoj osobne odgovornosti, sprečavanje daljnjih neprihvatljivih oblika ponašanja te poticanje i usvajanje prihvatljivih oblika ponašanja, te je upitno može li se isto postići isključenjem iz škole. Smatramo da bi isključenje iz škole trebalo biti predviđeno kao krajnja mjera s jasnim obrazloženjem potrebe njena izricanja te da je potrebno jasno iskazati sve mjere i intervencije koje je škola prethodno poduzela od početka iskazivanja problema u ponašanju do trenutka razmatranja isključenja. Predlažemo da se, uz izricanje pedagoških mjera propiše donošenje individualnog plana rada s učenikom radi prevencije daljnjeg društveno neprihvatljivog ponašanja učenika. Naime, rana detekcija i intervencija pridonijela bi smanjivanju broja izrečenih težih pedagoških mjera. Kreatori programa bili bi stručni suradnici, razrednik, po potrebi ravnatelj, učenik i roditelj. Realizatori bi bili stručni suradnici, učitelji i nastavnici, a po potrebi i stručnjaci drugih tijela i institucija u međuresornoj suradnji. Nadalje, člankom 23. Nacrta prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 84. u stavku 7. smatramo potrebnim propisati pravo na pravni lijek učeniku kojeg ravnatelj rješenjem privremeno udaljuje iz odgojno-obrazovnog procesa do 15 dana. S obzirom da se rješenjem odlučuje o pravima učenika smatramo da je potrebno propisati pravo na redovni pravni lijek učeniku te da je potrebno brisati dio odredbe stavka 7. u kojoj se propisuje da učenik nema pravo na žalbu protiv rješenja o privremenom udaljenju. Osim toga, predlažemo da se preciznije regulira izricanje privremenog udaljenja s nastave učenika na način da se propiše koliko najviše puta ravnatelj može izreći tu mjeru te da se privremeno udaljenje može izreći samo do izricanja pedagoške mjere na način kako je to uređeno postojećom odredbom ZOOSŠ-a u članku 84. Ako se radi o udaljenju učenika iz odgojno-obrazovnog procesa, dakle o ograničavanju njegova prava na obrazovanje, za pretpostaviti je da bi se trebalo raditi o situacijama koje su takve težine i naravi da je izricanje takve mjere opravdano radi zaštite prava svih učenika u konkretnoj situaciji te da takve situacije u pravilu prati izricanje neke od pedagoških mjera. Ostavljanje ove mogućnosti bez ograničenja otvara put za zlouporabe na štetu učenika, a posebno imajući u vidu da se želi predvidjeti rješenje da učenik nema pravo na žalbu protiv takve odluke. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prijedlogu. Mjere opomene, ukora i strogog ukora su mjere upozorenja te se ne izriču rješenjem te se na njih ne odnosi postupanje po Zakonu o općem upravnom postupku. Osnovna škola je obvezna te se u slučaju potrebe zaštite prava učenika kojem se mjera izriče ili drugih učenika, u iznimnim slučajevima mora omogućiti i preseljenje u drugu školu.
493 IGOR SOLDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Stavak 3 treba glasiti: Pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu, a ostale do kraja obrazovanja. Stavak 9 treba glasiti: U slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera opomene i ukora može se ukinuti.“. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
494 Petra Kupsjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Pedagoške mjere koje su rezultat teške povrede dužnosti i nasilničkog ponašanja moraju vrijediti do kraja školovanja (opomena pred isključenje). U suprotnom, pedagoška mjera kao takva gubi svoj značaj. Ukidanje pedagoških mjera može vrijediti samo za pedagošku mjeru opomene ukoliko je učenik promijenio svoj pristup radu i okolini. Ukidanje pedagoških mjera ukora ili opomene pred isključenje ne bi smjelo dolaziti u obzir prvenstveno zbog zaštite drugih učenika. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
495 BRANKO PLEADIN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Pedagoška mjera opomene pred isključenje treba vrijediti do kraja srednjeg obrazovanja. Ako bi se krajem svake školske godine ta mjera poništila, otvorio bi se prostor učenicima da rade što ih volja, a roditeljima da ih pokrivaju u njihovim postupcima. Uostalom, nijedna odgojna mjera prije opomene pred isključenje ne izriče se nepromišljeno ni bez razloga, a kako se te mjere izriču uvažavajući sve okolnosti zbog kojih je došlo do određenog prijestupa (u većini slučajeva razmatrajući dobrobiti za učenika), opomena pred isključenje se definitivno izriče u slučaju učestalog ponavljanja prijestupa ili vrlo težeg prijestupa. Ako netko od učenika učestalo "ispituje granice" po pitanju discipline i školskog reda, trebaju postojati i posljedice prelaska tih granica. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
496 Primorsko-goranska županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Člankom 23. stavkom 6. koji se tiče odredbe članka 84 glasi: „6) Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu na temelju prijedloga učiteljskog vijeća, a o pedagoškoj mjeri isključenja iz škole na temelju prijedloga nastavničkog vijeća. O žalbi protiv rješenja odlučuje Ministarstvo.“ 2. Mišljenja smo da bi u postupak vezan uz izricanje pedagoške mjere preseljenja u drugu školu trebalo uključiti osnivača – na način da članak 23. stavak 6 glasi: 6) Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu na temelju prijedloga učiteljskog vijeća uz suglasnost osnivača, a o pedagoškoj mjeri isključenja iz škole na temelju prijedloga nastavničkog vijeća. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno.
497 Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Smatram da se pedagoška mjera zbog nasilničkog ponašanja ne može ukinuti. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
498 JOSIP MATKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Ne slažem se sa stavcima 3 i 9 jer će na taj način pedagoške mjere izgubiti svaki smisao. Učenik počini teški prekršaj i dobije strogi ukor/opomenu pred isključenje koja mu se 31.8. briše ili mu se može ukinuti. I iduće školske godine sve ispočetka, isti učenik to može opet ponoviti. I tako do kraja školovanja. Time se problem ne rješava. I stoga predlažem članak 9 formulirati ovako: "U slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera opomene i ukora može se ukinuti na kraju nastavne godine, a pedagoška mjera strogog ukora i ukora pred isključenje ostaje do kraja školovanja." Najteže pedagoške mjere ne izriču se samo tako, za njih mora postojati jako dobar razlog, one su u našim školama prije iznimka nego pravilo. Upravo zato ne treba ih stavljati u isti rang s "blažim" pedagoškim mjerama opomene i ukora. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
499 KATARINA ŠKOT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Pedagoške mjere zbog nasilničkog ponašanja se ne smiju ukinuti do svršetka školovanja. Prijedlog pedagoške mjere: uključiti učenika u neki oblik društveno korisnoga rada u školi ili lokalnoj zajednici. Čl. 84. (7) trebalo bi regulirati određene mjere za roditelje učenika koji je privremeno udaljen iz odgojno-obrazovnog procesa. Osim obavijesti koja se upućuje nadležnom centru za socijalnu skrb koji eventualno utvrđuje da je potreban nadzor obitelji, bilo bi dobro Zakonom regulirati da roditelj ima obavezu pohađati organiziranu školu za roditelje koju mnoge škole provode i na koje se roditelj, koji trebaju podršku u odgoju svoje djece, ne odazivaju samo uz preporuku. U praksi je evidentno da nadzor centra za socijalnu skrb nema dovoljno instrumenata u brojnim situacijama kada je riječ o disfunkcionalnim obiteljima. Za učenike koji dobiju pedeagošku mjeru, a posebice one koje se isključi iz odgojno-obrazovnog procesa, sustav bi mogao više učiniti - zakonski obavezati roditelja ili obitelj da prođe određena stručna pedagoško-psihološka savjetovanja, radionice za roditelje koje organiziraju stručni suradnici škola, ili udruge koje se bave podrškom roditelja u odgoju. Bezbroj je primjera u kojima dijete prolazi školovanje opterećeno brojnim pedagoškim mjerama koje nisu učinkovite jer se sustav nema instrumente kojima će pokušati otkloniti uzroke problema (najčešće je riječ o životu u disfunkcionalnim obiteljima kojima treba pomoć, a ne samo nadzor). Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
500 IVONA ROGOŠIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Predlažem da se pedagoška mjera opomene izriče za tekuću školsku godinu, a pedagoške mjere ukora i strogog ukora bi se trebale izricati tako da traju sve do kraja školovanja. Nikako se ne slažem s ukidanjem pedagoških mjera u slučaju promjene ponašanja učenika. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
501 Ivan Nađ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Dodati mogućnost udaljavanja učenika iz odgojno-obrazovnog procesa tijekom nastavnog sata, ako nastupi povreda dužnosti, ponašanje ili neispunjavanje obveza koje bi rezultiralo trenutnom pedagoškom mjerom opomene ili pravdanih razloga.većom.Pogotovo ako ravnatelj i/ili pedagog nisu u to vrijeme prisutni u školi iz raznih o Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Ako ravnatelj i stručni suradnici nisu u školi postavlja se pitanje što bi bilo s učenikom koji je udaljen sa sata.
502 Pavle Mamužić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. U st. 7 čl. 23 bilo bi važno naglasiti donosi li se rješenje o privremenom udaljavanju iz odgojno-obrazovnog procesa samo prilikom izricanja pedagoške mjere preseljenja/isključenja ili i bilo koje druge pedagoške mjere. Čini se nedovoljno jasnim i dvosmislenim - kao da je privremeno udaljavanje iz o-o procesa zasebna mjera. Djelomično prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
503 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. U članak 84. predlažemo da se prije sadašnjeg stavka 9 nakon stavka 8 ubaci koji glasi: (9) Škola ima obavezu za učenika kojem je izrečena pedagoška mjera napraviti procjenu potreba i sukladno procjeni osigurati stručnu pomoć s ciljem nadvladavanja teškoća. Primljeno na znanje Postupak koji slijedi izricanju pedagoške mjere uređen je Pravilnikom. Vidjeti čl. 5. Pravilnika o kriterijima pedagoških mjera.
504 Marina Gernhardt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Predlažem izmjenu stavka 3. članka 84.: (3) Pedagoška mjera opomene izriče se za tekuću školsku godinu, a pedagoške mjere ukora i strogog ukora izriču se do kraja školovanja. Smatram i da u stavku 7. članka 84. treba navesti određene mjere za roditelje učenika koji je privremeno udaljen iz odgojno-obrazovnog procesa. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
505 Igor Miošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Ovako predložene pedagoške mjere su potpuno promašene: 1. Sve su represivne i ne pridonose konstruktivnom rješenju problema. Kolega Mamužić je niže u svom komentaru to jasno obrazložio i predložio alternative. 2. Povreda dužnosti i neispunjavanje obveza nisu dijelom istog niza kao nasilničko ili prostačko ponašanje. Neprihvatljivo je da nasilnik/prostak bude (zbog principa postupnosti) kažnjen opomenom jer je "samo jednom" udario kolegu ili nastavnika, a inače solidan učenik može zbog opetovanog kašnjena biti čak i isključen iz škole. 3. Pedagoške mjere zbog nasilničkog ponašanja/prostatluka se ne smiju ukinuti do svršetka školovanja. Ukratko, predlažem da se osnuje hitna ekspertna skupina u kojoj će biti i nastavnici praktičari, a koja će osmisliti i razraditi praktično primjenjiv i učinkovit sustav pedagoških mjera. Primljeno na znanje Činjenica je da pedagoške mjere treba urediti na drugačiji način o čemu će se voditi računa pri izradi novoga Zakona. Isto tako, neki od prijedloga mogu se urediti Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
506 Ljiljana Studeni PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Prijedlog pedagoške mjere: uključiti učenika u neki oblik društveno korisnoga rada u školi ili lokalnoj zajednici za vrijeme isključenja iz odgojno-obrazovnog procesa. Primljeno na znanje Činjenica je da društveno-koristan rad može utjecati na ponašanje učenika, ali treba voditi računa da se ovaj Zakon primjenjuje na učenike od I. razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole te se o istom treba razmatrati vezano uz mogućnost uvođenja drugačijih pedagoških mjera. O navedenome će se voditi računa pri izradi novoga Zakona. Isto tako, neki od prijedloga mogu se urediti Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
507 Ljiljana Studeni PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Čl. 84. (7) trebalo bi regulirati određene mjere za roditelje učenika koji je privremeno udaljen iz odgojno-obrazovnog procesa. Osim obavijesti koja se upućuje nadležnom centru za socijalnu skrb koji eventualno utvrđuje da je potreban nadzor obitelji, bilo bi dobro Zakonom regulirati da roditelj ima obavezu pohađati organiziranu školu za roditelje koju mnoge škole provode i na koje se roditelj, koji trebaju podršku u odgoju svoje djece, ne odazivaju samo uz preporuku. U praksi je evidentno da nadzor centra za socijalnu skrb nema dovoljno instrumenata u brojnim situacijama kada je riječ o disfunkcionalnim obiteljima. Za učenike koji dobiju pedeagošku mjeru, a posebice one koje se isključi iz odgojno-obrazovnog procesa, sustav bi mogao više učiniti - zakonski obavezati roditelja ili obitelj da prođe određena stručna pedagoško-psihološka savjetovanja, radionice za roditelje koje organiziraju stručni suradnici škola, ili udruge koje se bave podrškom roditelja u odgoju. Bezbroj je primjera u kojima dijete prolazi školovanje opterećeno brojnim pedagoškim mjerama koje nisu učinkovite jer se sustav nema instrumente kojima će pokušati otkloniti uzroke problema (najčešće je riječ o životu u disfunkcionalnim obiteljima kojima treba pomoć, a ne samo nadzor). Primljeno na znanje Postupak pružanja pomoći uređen je drugim propisima kao i postupanje nadležnog centra za socijalnu skrb.
508 Pavle Mamužić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Kao obavezne pedagoške mjere konačno bi trebalo uvrstiti i dvije nerepresivne - medijaciju i restituciju. Za veliki broj neprimjerenih, ometajućih ponašanja koje trenutno ˝reguliramo˝ postojećim pedagoškim mjerama mogle bi se primijeniti medijacija i restitucija kao konstruktivni načini rješavanja sukoba ili nadoknade nastale štete. Prethodno bi trebalo učitelje i stručne suradnike educirati na tu temu ili barem dio njih koji bi činili školski tim za medijaciju i restituciju. Restitucija i medijacija ne samo da bi djelovale reaktivno, već bi imale i preventivni učinak. Na taj način bi se i djecu koja ˝trpe˝ i djecu ˝napadače˝ osnažilo u korištenju (pro)socijalnih vještina. Sve ostale konvencionalne pedagoške mjere mogle bi se primjenivati tek u slučaju da ove dvije nisu imale učinka. Gledajući realno, sve postojeće pedagoške mjere (osim preseljenja u drugu školu/isključenja iz škole) nemaju nikakvu praktičnu i opipljivu vrijednost. Za većinu učenika one su samo slovo na papiru bez nekih posljedica koje će osjetiti. Princip postupnog izricanja je također dvosjekli mač. Dok je s jedne strane u redu, uvažavajući specifičnost svakog djeteta, ići postupno, s druge strane ta postupnost dovodi do navikavanja. Psihologija učenja u svojim osnovama govori da je kažnjavanje najmanje učinkovito i treba ga izbjegavati, a kada se i odlučimo primijeniti ga, mora biti oštro, nikako postupno da bi imalo učinka. Primljeno na znanje O navedenome će se voditi računa pri izradi novoga Zakona.
509 DAMIR MIKOLJI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Bilo bi dobro da se dopuni i članak 3. stavak 2. alineja 4. na način da se iza riječi ''mjera'' dodaju riječi ''preseljenja u drugu školu i isključenja iz škole''. Nije prihvaćen Nejasan prijedlog.
510 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Stavak 3. bi trebalo promijeniti da glasi: Pedagoške mjere izriču se za tekuću školsku godinu, osim pedagoških mjera strogog ukora i opomene pred isključenje koje se izriču za tekuću i narednu školsku godinu i preseljenja u drugu školu, odnosno isključenja iz srednje škole koje se izriču do kraja osnovnoškolskog, odnosno srednješkolskog obrazovanja. Stavak 9. bi trebalo promijeniti tako da glasi: U slučaju promjene ponašanja učenika, izrečena pedagoška mjera opomena može se ukinuti nakon 3 mjeseca od dana donošenja odluke, a ukor na kraju nastavne godine. Obrazloženje: Pedagoške mjere sprječavanja definiraju se po stupnjevima, sukladno težini prekršaja, odnosno kršenja pravila za koje se izriču. S obzirom na težinu prekršaja nije dobro izjednačavati ih u smislu trajanja probacije, odnosno vremena promatranja ponašanja učenika nakon počinjenog kršenja pravila. Stoga sam mišljenja da bi se vremenski period nakon kojeg se pojedina pedagoška mjera ukida trebao stupnjevati s obzirom na težinu kršenja pravila, a one najteže pedagoške mjere bi trebale vrijediti i dulje od samo jedne nastavne godine, jer može se dogoditi da učenik mjesec dana pred kraj nastavne godine učini neko od težih prekršaja za strogi ukor i da mu mjera zapravo traje samo tjedan ili dva do kraja nastavne godine. Nije prihvaćen Stavkom 3. nije propisan datum do kojeg se izriče pedagoška mjera. Stavkom 9. predloženo je da se u slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.“.
511 BOJAN LAZIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Stavak 3. bi bilo dobro promijeniti u: "Izrečene pedagoške mjere vrijede do svršetka oblika školovanja." Na taj način dodatno se sprječava mogućnost ponavljanja povrede dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja po isteku tekuće školske godine, čime problem nije trajno riješen. Mjera predložena u stavku 7. je dobra, s tim da bi bilo dobro precizirati u kojim slučajevima ravnatelj može udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
512 Marija Čok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Predlažem da se čl. 22 izmjeni na način da glasi: U članku 79. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u iznimnim i opravdanim slučajevima učenik srednje škole može upisati isti razred i više od dva puta Odlukom Nastavničkog vijeća uz suglasnost ministra.“. Nije prihvaćen Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
513 ANITA DONĐIVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen Izmjenama članka 75. pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
514 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Ovaj stavak vrlo je neprecizno formuliran i otvara mogućnost zloupotrebe i izigravanja sustava. Čim je učenik dvaput pao isti razred to znači da nešto ozbiljno nije u redu. Postavlja se pitanje ako je učenik dvaput ponavljao razred ima li smisla dopustiti mu da ga polazi i treći put ili taj učenik ipak ozbiljno treba razmisliti o promjeni škole i/ili programa. Stavak 4 treba formulirati da učenik ili roditelj trebaju podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću da i treći put polazi isti razred uz detaljno obrazloženje zašto. Taj zahtjev Nastavničko vijeće može prihvatiti ili odbiti. Prihvati li ga onda se traži suglasnost Ministarstva, ne prihvati li ga važno je napisati da protiv te odluke nema prava žalbe jer to otvara Pandorinu kutiju zvanja inspekcije i tužakanja medijima. Dakle, ovaj slučaj mora biti izniman, a ne postati pravilo. Nije prihvaćen Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
515 Srednja škola Stjepana Sulimanca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Predlažemo da se čl. 22 izmjeni na način da glasi: U članku 79. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u iznimnim i opravdanim slučajevima učenik srednje škole može upisati isti razred i više od dva puta Odlukom Nastavničkog vijeća uz suglasnost ministra.“. Nije prihvaćen Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
516 KATARINA ŠKOT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Smatram da odluku o ponavljanju više od dva puta treba donijeti Nastavničko vijeće uz suglasnost ministra Nije prihvaćen Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
517 IVONA ROGOŠIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Smatram da bi ovaj članak trebao biti preciznije definiran kao ne bi došlo do zloupotrebe navedenog. Nije prihvaćen Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća ili nekog drugog tijela.
518 Marina Gernhardt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Slažem se s prethodnim komentarima, smatram da odluku o ponavljanju razreda više od 2 puta treba donijeti isključivo nastavničko vijeće uz suglasnost ministra. Nije prihvaćen Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
519 JOSIP MATKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Ovaj stavak vrlo je neprecizno formuliran i otvara mogućnost zloupotrebe i izigravanja sustava. Čim je učenik dvaput pao isti razred to znači da nešto ozbiljno nije u redu. Postavlja se pitanje ako je učenik dvaput ponavljao razred ima li smisla dopustiti mu da ga polazi i treći put ili taj učenik ipak ozbiljno treba razmisliti o promjeni škole i/ili programa. Stavak 4 treba formulirati da učenik ili roditelj trebaju podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću da i treći put polazi isti razred uz detaljno obrazloženje zašto. Taj zahtjev Nastavničko vijeće može prihvatiti ili odbiti. Prihvati li ga onda se traži suglasnost Ministarstva, ne prihvati li ga važno je napisati da protiv te odluke nema prava žalbe jer to otvara Pandorinu kutiju zvanja inspekcije i tužakanja medijima. Dakle, ovaj slučaj mora biti izniman, a ne postati pravilo. Nije prihvaćen Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
520 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Smatram da bi stavak 4. trebao glasiti: Iznimno od stavka 1. ovog članka u opravdanim slučajevima učenik može uputiti nastavničkom vijeću srednje škole zahtjev za upisivanjem istog razreda i više od dva puta. Treba dodati stavak 5. Odluku o opravdanosti zahtjeva iz stavka 4. ovog članka donosi nastavničko vijeće uz prethodnu suglasnost ministra. Obrazloženje: Treba jasnije propisati postupak u kojem se odlučuje o upisivanju istog razreda više od 2 puta i definirati tijelo koje odlučuje jesu li okolnosti za to opravdane. Da bi se to moglo potrebno je definirati i da je učenik dužan podnijeti zamolbu tom tijelu, na temelju koje će ono odlučiti te zatražiti prethodnu suglasnost ministra da može donijeti odluku. Nije prihvaćen Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
521 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 21. Ad. 5. Prava učenika pri polaganju ispita pred povjerenstvom i izuzeće iz povjerenstva učitelja odnosno nastavnika koji je učeniku zaključio ocjenu s kojom je nezadovoljan Smatramo potrebnim u članku 21. Nacrta prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 76. ZOOSŠ-a dodatno urediti prava učenika pri polaganju ispita pred povjerenstvom te propisati da učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključenom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od završetka nastavne godine, uz zahtjev za polaganje ispita pred povjerenstvom,podnijeti zahtjev za izuzećem iz povjerenstva učitelja, odnosno nastavnika koji je učenika ocjenjivao tijekom godine i zaključio mu ocjenu kojom nije zadovoljan. Predlažemo da o zahtjevu za izuzeće odlučuje učiteljsko/nastavničko vijeće u roku od 24 sata od podnošenja zahtjeva. Isto smatramo svrsishodnim propisati i u članku 75. stavku 5. ZOOSŠ-a kojim se regulira ispitno povjerenstvo za popravni ispit. Navedeno predlažemo stoga što smo upoznati sa slučajevima u kojima je neprofesionalno postupanje nekih učitelja i nastavnika dovelo do pojave školske fobije kod učenika koji su zbog toga podvrgnuti liječenju i psihosocijalnoj terapiji i koji zbog toga nisu bili u mogućnosti na odgovarajući način prezentirati svoje znanje pred ispitnim povjerenstvom u kojem se nalazi učitelj, odnosno nastavnik koji je tijekom školske godine vrednovao učenikovo znanje. Napominjemo da je, u slučaju prihvaćanja ovog prijedloga, potrebno predvidjeti i pravo na pravni lijek učenika ili roditelja protiv odluke učiteljskog/nastavničkog vijeća o zahtjevu za izuzeće. Nije prihvaćen Navedenim bi se prijedlogom onemogućilo da u školama sa manjim brojem učenika u povjerenstvu sudjeluje učitelj odgovarajuće vrste i razine obrazovanja jer je ta osoba jedini takav učitelj.
522 BLAŽENKA KUNAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Ukinuti dopunski rad ali omogućiti da svaki učitelj/nastavnik ima dopunsku nastavu tijekom godine na koju bi učenici za koje učitelj/nastavnik tako odredi, bilo OBAVEZNI dolaziti. Ovaj je članak nepravedan prema onim učiteljima/nastavnicima koji obično imaju učenike s nedovoljnim ocjene na kraju nastavne godine (posebno ako su i razrednici) u usporedbi s onima koji takve učenike nemaju. Opseg posla od kraja nastavne godine do početka godišnjega odmora je višestruko veći za one koji moraju odraditi dopunski rad. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
523 Roman Balen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
524 Pametno PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Dopunski nastavni rad zahtjeva korjenitu promjenu, za koju je potrebno: a) napraviti dubinsku analizu ovog dijela nastavnog procesa i b) provesti raspravu među nastavnicima. Do zaključka ovog procesa predlažemo da se sadašnji oblik dopunskog nastavnog rada ne mijenja, tj. da se izostavi rečenica „Učitelji/nastavnici obavljaju dopunski nastavni rad u okviru 40-satnog radnog tjedna.“. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
525 Jelena Konjevod PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
526 Jelena Konjevod PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Mišljenja sam da se dopunski rad za učenike koji na kraju nastavne godine iz najviše dva predmeta imaju ocjenu nedovoljan treba ukinuti. Za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju škola organizira prema čl. 33. dopunsku nastavu tijekom nastavne godine čime se potiče redovit rad i kontinuirana pomoć.Učenici koji su na kraju nastavne godine ocjenjeni negativnom ocjenom su učenici koji su izbjegavali dopunsku nastavu tijekom godine i sve ostale oblike rada i stoga ponovna organizacije dopunske nastave za takve učenike nema smisla. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
527 Sandra Vandekar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
528 Ivan Bilobrk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. KOMENTAR: Brisati u cijelosti. OBRAZLOŽENJE: Uvođenjem dopunskog rada učitelji različitih predmeta dovedeni su u nejednak položaj iako rade za istu plaću. Učitelji Hrvatskog jezika i Matematike podnose neravnomjeran teret u odnosu na mnoge druge predmete gdje je broj negativnih zaključnih ocjena neusporedivo manji ili pak nula. Nadalje, kakvu poruku šaljemo učeniku koji se čitave godine trudio i ostvario svoju dvicu ako učenik koji čitave godine ne makne prstom i onda u 10 dana instrukcija (jer dopunski rad je upravo to) ima priliku dobiti istu ili čak bolju ocjenu? Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
529 Dobrijela Deranja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
530 Nikolina Kuraica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
531 Amela Obad PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
532 Ana Dorešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Pišem u ime Stručnog aktiva profesora stranih jezika XVIII.gimnazije, Zagreb Članak 75., stavak 2. Treba brisati predloženo loše rješenje o nametanju dopunskog nastavnog rada u okviru 40-satnog tjednog radnog vremena jer je iznimno nepravedno prema učiteljima i nastavnicima koji će takav rad imati u odnosu na one koji ga neće imati. To je za učitelje dodatna obveza i stoga bi je trebalo i dodatno platiti, a ovim rješenjem Ministarstvo samo pokušava to izbjeći. Smatramo da se ti sati trebaju uvrstiti u neposredan odgojno-obrazovni rad, a ne u ostale poslove (administrativne i sl.). Dopunski nastavni rad treba platiti ili, ako to ne, onda ukinuti te vratiti popravni ispit krajem lipnja. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
533 DIJANA JURIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
534 Nikola Vujačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
535 AM PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
536 Mirjana Aviani PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
537 Grgo Mišković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
538 Gimnazija Daruvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Predlažemo da se dopunski rad u srednjim školama izvodi tijekom nastavne godine, kako bi imao kontinuitet i pravodobnost. U tom smislu potrebno je definirati uvjete prema kojima bi se takva nastava organizirala i omogućiti da nastava kao dopunska može biti plaćena nastavniku (u normi ili prekovremeno). Zbog toga je potrebno regulirati članak 6., stavak 2. Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi koji ograničava ukupan broj sati dodatne i dopunske nastave brojem razrednih odjela u srednjoškolskoj ustanovi. Smatramo kako broj razrednih odjela nije ni u kakvoj vezi s potrebama škole da se organizira dodatna i dopunska nastava a isto ne postoji kao uvjet u osnovnim školama. Predlažemo da se popravni ispiti odvijaju pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, prvi najranije 15 dana nakon završetka nastavne godine i drugi u kolovozu. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
539 ANA GRGURINOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
540 Marijana Tomić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
541 Gordana Nikolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
542 Dalibor Drinčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Produžna nastava je jedna od većih diskriminacija u školstvu i čudim se kako je gurate kroz nove zakone. Malo jači odvjetnički tim mogu je osporiti na sudu jer se radi o narušavanju ravnopravnosti što je zajamčeno Ustavom RH. Najjednostavniji primjer: kolega predaje matematiku, a ja programiranje. Kod njega učenik prolazi, a kod mene ide na produžnu jer, između ostalog, ne zna podijeli troznamenkasti broj (što je potrebno za brojevne sustave u programiranju). Kolega se želi riješiti dodatnih obveza u učionici u 6. mjesecu i daje učeniku prolaznu ocjenu, dok ja učenika upućujem na produžnu nastavu i pokušavam u nekoliko dana naučiti učenika ono što nije naučio u jednoj godini (uključujući i matematiku). Ja sam objektivan i savjestan, dok neki drugi radnici nisu. Želim pomoći učeniku. Na produženoj nastavi obično svi učenici prođu jer je suženo područje gradiva koje se moglo ponoviti u tih nekoliko dana. Bio sam rekorder u održanim satima i želji da učenike nešto naučim. Poslije sam uvidio kako sam potrošio dosta privatnog vremena u taj oblik rada koji mi poslije nije plaćen. Oni koji nisu imali produžnu nastavu imali su vremena za ostale (nenastavne) školske aktivnosti, a koje sam ja morao stizati poslije produžne nastave. I na kraju, oni mogu reći kako su uspjeli prenijeti minimalno znanje svojim učenicima u godinu dana, dok ja nisam uspio. Osjećam se povrijeđenim ovim člankom, jer unosi nejednakost u obrazovnom sustavu. A možda i želite osigurati izmjenamam Zakona da produžna nastava bude neplaćeni neposredni odgojno obrazovni rad kako biste izbjegli plaćanja produžne nastave sudskim tužbama ;) Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
543 Dijana Premuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
544 Vesna Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
545 Iris Ivelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
546 Ivana Brozović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
547 Sanja Salaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. • Nakon što ste zalijepili tekst kliknite na dodaj Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
548 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
549 DUŠAN VULETIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
550 ANITA PAHLJINA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
551 NEDELJKO MANDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
552 Luka Šimunović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
553 Marija Čok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
554 Danijel Golinac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Poštovani, predajem matematiku u Tehničkoj školi, u usmjerenjima koja imaju 4 sata matematike tjedno (140 sati godišnje). Tijekom školske godine, uz tih 140 sati nastave matematike, po potrebi u svakom razredu odradim nakon svakog ispita i nekoliko sati dopunske nastave (obično 4 sata prije ispravka ispita). Znači, tijekom nastavne godine moji učenici imaju preko 150 sati matematike. Da li je stvarno moguće kako vjerujete da ako učenik nije savladao gradivo tijekom 150 nastavnih sati, uz hrpu ispravaka (najmanje po dva ispravka za svaki ispit) i dopunsku nastavu nakon svakog ispita, da će savladati gradivo za vrijeme dopunske nastave koja se održi u tjedan - dva dana??? Molim Vas lijepo, ta dopunska nastava je besmislena u potpunosti ako smijem biti iskren. Iako znam da ovaj post neće ništa promijeniti, kao što nije ni volja 80% nastavnika koji su se u referendumu izajasnili za ukidanje dopunske nastave, moram napisati ovaj post. Odradio sam u zadnje dvije godine preko 140 sati dopunske nastave bez i jedne jedine plaćene kune i mislim da to stvarno nije u redu. Da li bi Vi odradili 140 sati posla bez i jedne kune, a da Vam to netko stavi u tjedno zaduženje, ostale poslove ili slično? Ako već doista ne želite ukinuti dopunski rad i nakon svega ga i dalje smatrate korisnim, onda taj rad nastavnicima treba biti pošteno plaćen. Stoga Vas molim, ako ništa drugo, odvojite koju minutu i barem samo pročitajte ovaj komentar. Hvala. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
555 Josip Brajković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
556 Mirjana Škugor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Treba ukinuti dopunski rad i vratiti dva roka za popravni ispit. Smatram da dopunski rad nema smisla. Kako će učenik u 10-25 sati dopunskog rada usvojiti ono što nije naučeno u 70 ili 105 i više sati tijekom nastavne godine? Kad bi to tako jednostavno i bilo, zašto nas Ministarstvo plaća cijele godine, ako učenika možemo naučiti za 10-25 sati. Dopunskim radom se samo potiče kampanjsko učenje te je jedan oblik prisile učitelja na poklanjanje pozitivnih ocjena. „Učenik srednje škole odgovoran je za svoj rezultat ali i za odabir upisane škole. Trebao bi biti dovoljno zreo da uz dobre udžbenike, skripte, internetske izvore, a uskoro i digitalne obrazovne sadržaje sam svlada propušteno gradivo. I ovdje je važno da nam se učenik ne uključuje post festum u stjecanje obrazovnih ishoda individualno, nego da radost učenja ostvaruje u razrednoj zajednici. Uz ovakav nastavni plan u srednjim školama dopunski rad je uglavnom nemoguće „uglaviti” u raspored ali svakako možemo uvoditi praksu pružanja informacija i savjeta roditelju i učeniku. Drugi problem je prijevoz učenika putnika na dopunsku nastavu.Osnivači teško plaćaju prijevoz jer se radi o malom broju djece na različitim relacijama.“ (citat iz jednog od komentara kolega s kojim se potpuno slažem). Pozitivna ocjena učenika nakon dopunskog rada (koji se velikim dijelom svodi na „natezanje“ između nastavnika i učenika), na kraju jednako vrijedi kao i pozitivna ocjena učenika koji je svoju ocjenu zaslužio radom kroz cijelu godinu. Nažalost, takva razlika se nigdje ne vidi i predstavlja ozbiljnu demotivaciju. Ukoliko se dopunski rad ne ukine, smatram da učiteljima treba biti dodatno plaćen, a ne ulaziti u postojeći 40-satni radni tjedan. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
557 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
558 Jessica Puž PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
559 Milena Vuković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
560 Jasmina Jašarević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
561 Ljiljana Prce PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
562 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Odustati od dopunskog rada jer od njega imaju koristi rijetki, a učiteljima i nastavnicima se stavlja na teret nerad učenika tijekom godine. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
563 Sandra Petric PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
564 Martina Sanković Ivančić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
565 Kristina Nežmahen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
566 saša stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
567 Boris Stipetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
568 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
569 Branimir Piršić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
570 Ivan Bićanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. 80 % nastavnika je za ukidanje dopunskog rada, a u ministarstvu to ne žele priznati. Ministarstvo jedino razmatra kako da to ne plati nastavnicima. Svaki dopunski ili dodatni rad mora biti plaćen. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
571 Duško Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
572 Jure Orlović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
573 Anka Čuić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
574 Irena Smojver Koprivnikar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Podržavam stav da se članak 75. briše i da se formulira novi članak 75. koji bi glasio: "(1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole." Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
575 Tatjana Kamber PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
576 Nataša Posavec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
577 PERO BARTIČEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
578 Sanio Bečić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
579 Branimir Štimec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
580 Gianna Mazzieri-Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
581 Sanjin Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
582 NEVIA GRBAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
583 SANJA GARAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
584 Josip Kovačević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
585 Tomislav Dovranić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
586 Ivana Slavica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
587 DRAGAN BRKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
588 Zoran Kalinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
589 Boris Pein PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
590 Jasmina Cvetnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
591 JELENA BEKAVAC KRČADINAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Dopunski rad koji se organizira nakon završetka nastavne godine ima smisla za one učenike koji su opravdano zbog bolesti izostajali s redovne nastave. Dopunski rad za učenika koji nije prisustvovao na većinu od 35 sati dopunske nastave tijekom nastavne godine (iz neopravdanih razloga) treba provoditi više stručna služba škole nego predmetni učitelj koji je svoj posao pošteno odradio tijekom redovne i dopunske nastave. Mišljenja sam da dopunski rad treba platiti i da ne ide u okviru 40-satnog radnog vremena. Svatko tko je radio dopunski rad zna koliko puno pedagoške, metodičke i stručne dokumentacije i pripreme iziskuje dopunski rad, a da ne govorimo o psihološko-pedagoškoj pripremi koju učitelj mora imati za vrijeme dopunskog rada zbog učenika koji mjesecima nisu pisali domaće zadaće i aktivno pratili nastavu. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
592 LEOPOLDA MEDAKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
593 MAJA MLINARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Osim toga mislim da bi bilo bolje dopunski rad organizirati tijekom godine i pomoći učenicima na vrijeme tijekom godine. Dopunski rad na kraju nastavne godine omogućuje učenicima da svjesno odustanu od svojih obveza jer znaju da im nastavnici na kraju godine moraju organizirati dopunski rad koji je obimom puno sažetiji od čitavog gradiva jedne godine. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
594 Jelka Šegan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
595 Sandra Grgurić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Obavezno ukidanje Članka 20. (dopunski rad ne može biti u okviru 40-satnog radnog tjedna.) Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
596 Tonka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
597 Barbara Krpota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
598 Rozika Kuti Stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
599 Ivana Grandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
600 Jere Bilan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
601 STJEPAN KOREN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
602 MELISSA VIDERŠČAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
603 Damir Babić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
604 Gabrijela Balković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. DOPUNSKI RAD TREBA UKINUTI. OBRAZLOŽENJE: Tijekom godine neki učenici "spavaju zimski san" a mi ih na kraju nastavne godine nagrađujemo "dopunskim radom" (trebao bi se zvati "produžna nastava"), a nastavnike kažnjavamo. Osobno radim na TRI ŠKOLE. Za pozitivnu ocjenu tražim da se učenik trudi, a kao vodilju za učenje dala sam, slovom i brojkom, JEDAN (1) LIST PAPIRA koji sam svima podijelila na početku školske godine, a tražim da se taj minimum mora znati do kraja nastavne godine. Na tom listu papira je sažetak svake lekcije u jednoj ili dvije rečenice. Na svakom satu nastave napomenem da pogledaju na taj list papira i zajednički prođemo što na njemu piše. Tijekom godine tražim da se s tog papira treba znati ono što smo prošli na satu (dakle, ništa unaprijed ne tražim). No, uvijek ima učenika koji se usude čak i reći da ćemo mi nastavnici svima takvima koji ne žele učiti "na kraju godine MORATI DATI DVOJKU". Ako sam jasno rekla što treba znati, kako treba učiti, te održavam dopunsku nastavu u osnovnoj školi, a u srednjoj školi konzultacije za učenike, onda imam PRAVO I OBAVEZU tražiti neki MINIMUM za pozitivnu ocjenu. Nadalje, POKUŠAJTE SASTAVITI RASPORED za ovo i reći da bi to trebalo biti BESPLATNO (u okviru 40-satnog radnog tjedna): Jedna osnovna škola: 7. razred (10 sati), 8. razred (10 sati) Druga osnovna škola: 7. razred (10 sati), 8. razred (10 sati) Jedna srednja škola: 1. razred (15 sati), 2. razred (15 sati) + DODATNO VRIJEME da se iz jedne škole stigne u drugu, a potopm i u treću školu ! To je SEDAMDESET (70) SATI DODATNOG "DOPUNSKOG RADA" (neposrednog rada s lijenim učenicima koji ne žele učiti niti jedan predmet - ne računajući pripreme) koji bi se trebao smatrati besplatnim i to U OKVIRU 40-SATNOG RADNOG TJEDNA. !!!!! ????? Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
605 IGOR SOLDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Potrebno je detaljnije definirati članak 75. stavak 2 vezano za trajanje dopunskog rada kako ne bi u slučaju određivanja manjeg broj od maksimalnih 25 sati, inspekcija u pravilu poništavala ocjenu. Nema koristi od raspona 10-25 ako učitelj može zaključiti negativnu ocjenu samo ako je utvrđeno i održano maksimalnih 25 sati. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
606 Zorka Bebić Tokić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
607 Zorka Bebić Tokić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Koji je smisao dopunskog rada kod učenika koji cijelu godinu ništa ne radi i ne dolazi na dopunsku nastavu. Mi bismo trebali nadoknaditi njegov nerad nakon pošteno odrađene cijele školske godine, i to besplatno. Kao da će za ta dva tjedna nešto naučiti. Dopunski rad treba ukinuti! Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
608 Vesna Šipek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
609 Sonja Eberling PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Dopunski rad ne može nadoknaditi nerad tijekom cijele nastavne godine. Negativne ocjene ne zaključujemo olako i bez valjanog razloga. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
610 KORALJKA KORENIKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
611 Dražen Nikolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
612 Ivica Banovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
613 Tihomir Lovrić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Dopunski rad su besplatne instrukcije za učenike koji se nisu potrudili usvojiti minimum potrebnih sadržaja za pozitivnu ocjenu. Ili to treba platiti kao neposredni rad, što i jest, ili ukinuti i vratiti polaganje popravnog ispita u dva roka. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
614 Zdenka Škrlec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 20. Smatram da dopunski rad treba ukinuti jer ako učenik tijekom 140 sati redovne nastave matematike i 35 sati dopunske nastave ne usvoji minimum znanja potreban za ocjenu dovoljan, onda ga neće usvojiti ni za tih 10 - 20 sati dopunskog nastavnog rada. Ako su učenici obvezni dolaziti na dopunski nastavni rad i pišu im se izostanci, zašto onda ne propisati da je dolazak na dopunsku nastavu obvezan za učenike kojima je (vidljivo) pomoć potrebna i bilježiti eventualne izostanke? Jer činjenica je, da neke škole izostanke pišu, a neke ne, uz obrazloženje da dopunska nastava nije obvezna. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
615 Nedeljka Pavlica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
616 Lidija Hreljac Trumbetaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
617 Hrvoje Turčinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
618 Zvonimir Lončar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
619 Marija Vučinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
620 Kristina Bašić Pintarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škol Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
621 Gabrijela Mahmutović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
622 Bojan Mrvoš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
623 VERICA BUSIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
624 ZVJEZDANA FARKAŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
625 Kosana Jakšić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
626 Neven Musulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
627 TOMISLAV BALENOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
628 RADMILA MILETIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
629 DRAŽENKA MARIČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
630 Mateja Hanžić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
631 Sanja Medenica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
632 Šime Šuljić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 20. nadopuna je članka 75. koji govori o dopunskom nastavnom radu za učenike kojima je zaključna ocjena nastavnog predmeta nedovoljan (1). Dopunski nastavni rad uveden je unazad nekoliko godina i zamijenio je prvi rok popravnog ispita. Moj prijedlog za osnovnu školu je ukinuti ga, ali ukinuti i popravni ispit uopće. Ako je u pitanju samo jedan nastavni predmet sa zaključenom „negativnom” ocjenom učeniku treba dozvoliti prijelaz u viši razred s jednom takvom ocjenom. Obrazloženje. Kada govorimo o dopunskom nastavnom radu, onda statistički gledano riječ je o nastavnom predmetu Matematika. Iako je dopunski rad za uzrast učenika osnovne škole daleko bolji od popravnog ispita i iako u tom jednom tjednu individulnog pristupa učenik napreduje i uči kako učiti, naučeno nema veliku vrijednost i početkom sljedeće godine učenik u principu vrlo brzo gubi korak s razredom i zaostaje za razredom. Matematička znanja i vještine postaju trajno učenikovo „vlasništvo” ako se usvajaju polako kroz duže vrijeme. Za takvog učenika 140 redovnih nastavnih sati je izgubljeno vrijeme, njemu je potrebna pomoć što ranije, da se uključi u sudjeluje u razredu. Apsurdno je da takav učenik ne mora dolaziti na organiziranu nastavu u tjednu, kroz 35 tjedana ili da se ne osiguraju blagovremeni instrumenti pomoći učeniku. Nastava za vrijeme ljetnih praznika kazna je i posramljivanje učenika koji je još itekako dijete, htjeli mi to ili ne. Za srednje škole dajem prijedlog da se vrati popravni rok umjesto dopunskog nastavnog rada. Ne vidim niti jednog razloga da se ova važna stavka Zakona regulira na jedinstven način. Učenik srednje škole odgovoran je za svoj rezultat ali i za odabir upisane škole. Trebao bi biti dovoljno zreo da uz dobre udžbenike, internetske izvore, a uskoro i digitalne obrazovne sadržaje koje donosi projekt E-škole sam svlada propušteno gradivo. I ovdje je važno da nam se učenik ne uključuje post festum u stjecanje obrazovnih ishoda individualno, nego da radost učenja ostvaruje u razrednoj zajednici. Uz ovakav nastavni plan u srednjim školama dopunski rad je uglavnom nemoguće „uglaviti” u raspored ali svakako možemo uvoditi praksu pružanja informacija i savjeta roditelju i učeniku. O Dopunskom radu pisao sam u članku objavljenom na ineternetskom portalu Nastavnici.org kada je uveden http://nastavnici.org/2015/06/02/skolstvo-na-produznoj-nastavi/ Primljeno na znanje Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
633 BRANKO PLEADIN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Smatram da dopunski rad nije ispunio svoju svrhu jer su nastavnici masovno poklanjali ocjene dovoljan kako bi izbjegli dodatno opterećenje. S druge strane, nema smisla uvesti ni dodatno plaćanje za održavanje dopunskog rada jer bi takav potez kod velikog dijela nastavnika izazvao suprotni efekt tj. inflaciju broja sati dopunskog rada zbog dodatne zarade. Iz gore navedenih razloga smatram prihvatljivijim rješenjem ponovno uvođenje 2 popravna roka. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
634 Vlasta Lovrić-Maras PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
635 Verica Plesa PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Predlažem ukidanje dopunskog rada i uvođenje prvog popravnog roka.U malim školama neki učitelji (kemija,fizika)dolaze 1 dan u tjednu,tj.rade 8 sati tjedno i trebaju realizirati dopunski rad u 2 tjedna koji je predviđen od 10 do 25 sati. Naša učiteljica iz kemije radi na 3 škole i u tom periodu trči od škole do škole kako bi realizirala dopunski rad..Učitelji koji održavaju dopunski rad jednako su plaćeni kao i oni koji ga ne održavaju. Drugi problem je prijevoz učenika putnika na dopunsku nastavu.Osnivači teško plaćaju prijevoz jer se radi o malom broju djece na različitim relacijama. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
636 Katica Vidojević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Dopunski rad svakako treba ukinuti jer ide na štetu i učenicima i nastavnicima, i svodi se na uzaludno trošenje vremena i jednih i drugih, posebno u srednjoj školi gdje su učenici sposobni učiti samostalno. Naime, nijedan se školski predmet ne može dodatno objasniti u 20 školskih sati, odnosno ne može se objasniti ništa što se tijekom nastavne godine nije već objasnilo i/ili izvježbalo, i to nekoliko puta. Dakle, ne radi se o učenicima koji nisu mogli naučiti, nego o učenicima koji nisu htjeli naučiti, a dopunska nastava im u tome ne može pomoći. Vrijeme koje provedu na dopunskoj nastavi bilo bi kvalitetnije potrošeno da kod kuće nauče minimum koji se od njih traži i pristupe prvom popravnom ispitu. Osim toga, učenici koji na dopunskom dobiju pozitivnu ocjenu potpuno su izjednačeni s onima koji su svoje ocjene zaslužili puno većim radom tijekom nastavne godine, što predstavlja ozbiljnu demotivaciju za redovito učenje (u svakom smislu). Nastavnici su u posebno lošoj poziciji jer su jednako plaćeni kao kolege koji taj dopunski rad ne održavaju (uglavnom zbog prirode predmeta koji predaju), ali i zbog različitih tumačenja odredbe o dopunskom radu kojima pojedini ravnatelji svojevoljno određuju nastavniku dopunski rad na način ili u mjeri koju zakon ne predviđa. Dakle, dopunski rad treba ukinuti i vratiti prvi popravni rok. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
637 NIKŠA GRABOVAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
638 Leo Zorica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
639 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
640 FIlip Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
641 Željko Antunović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.