Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Adela Stilin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Bilo bi dobro dodati članku 105. stavka 6. ovog Zakona da poslove predmetnih učitelja mogu obavljati i osobe koje su završile integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij s modulom. Također pod posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa dodati stavak o prednosti zapošljavanja osoba s položenim stručnim ispitom. Nije prihvaćen U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
2 Adrijan Farkaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI predložiti da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
3 Adrijan Farkaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predložiti da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
4 Adrijan Farkaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Predložiti da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
5 Adrijan Farkaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predložiti da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
6 Adrijan Farkaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Agencija za mobilnost i programe Europske unije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Budući da iz stavka 1 istog članka proizlazi kako se obavljanje poslova na EU projektu može dozvoliti samo u slučaju onih projekata kada su osigurana sredstva za plaću, dakle iz kategorije troška koja je namijenjena plaćama, što često nije slučaj u Erasmus+ projektima, predlažemo izmjenu stavka na način da glasi: (1) Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu za koji se iz pojedinih kategorija troškova mogu osigurati sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca. Naime, kategorije troška koje postoje u Erasmus+ projektima i iz kojih je također moguće isplaćivati dodatke na plaću zaposlenicima su sljedeće: potpora za organizaciju, sredstva za upravljanje i provedbu projekta, sredstva za intelektualne rezultate itd. Predlažemo izmjenu članka 99.a, stavka 5 (sukladno predloženoj izmjeni stavka 1 istog članka), na način da glasi: (5) Radnik školske ustanove iz stavka 2. ovog članka za obavljanje poslova na EU projektu za koji se iz pojedinih kategorija troškova mogu osigurati sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca iz stavka 1. ovog članka, ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu. Pozdravljamo izričaj ove odredbe iz koje proizlazi kako se uvećanje obračunava za vrijeme u kojem se obavljaju poslovi na projektu, a koje nije ograničeno trajanjem projekta koje je navedeno u ugovoru o provedbi projekta. Naime, određeni poslovi na projektu mogu se obavljati i prije službenog početka trajanja projekta (priprema, pisanje, prijava), ali i poslije (predaja završnog izvješća). Predlažemo izmjenu članka 99.a, stavak 7, kako bi bilo jasno da se ne sklapa dodatni ugovor između radnika i poslodavca, već dodatak/aneks postojećem ugovoru, i to za vrijeme u kojem se obavljaju poslovi na projektu (sukladno stavku 5 istog članka), na način da nova odredba glasi: (7) O obavljanju poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ravnatelj školske ustanove i radnik školske ustanove sklapaju dodatak ugovoru o radu na određeno vrijeme kojim će na određeno vrijeme, najduže za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu iz stavka 1. ovog članka, izmijeniti odredbe ugovora o radu na jedan od načina kako je to uređeno stavcima 2. do 6. ovog članka. Sukladno izmjenama koje su predložene u stavku 7 ovoga članka, predlažemo usklađenje odredbe stavka 8 ovoga članka na način da nova odredba glasi: (8) Protekom vremena u kojem se obavljaju poslovi na projektu iz stavka 1. ovog članka sporazum iz stavka 7. ovog članka prestaje te radnik školske ustanove nastavlja radni odnos temeljem ugovora o radu koji je radnik školske ustanove imao prije sklapanja dodatka ugovora o radu iz stavka 7. ovog članka. Djelomično prihvaćen Primjedba je u odgovarajućem obliku ugrađena u izmjene. Prijedlog članka u skladu je sa odredbama Zakona o radu uz uvažavanje specifičnosti normiranog rada u odgoju i obrazovanju.
8 Agencija za mobilnost i programe Europske unije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Članak 99.a, stavak 1 propisuje kako ravnatelj školske ustanove, uz suglasnost školskog odbora, može omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu. Obuhvaća li pojam „radnik školske ustanove“ i samog ravnatelja? Ukoliko ne, Agencija za mobilnost i programe EU predlaže da se i ravnateljima školskih ustanova odredbom izričito omogući obavljanje poslova na EU projektima. Predlažemo i da se kriteriji prema kojima će ravnatelj, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti zaposlenicima obavljanje poslova na EU projektu (stavak 1) detaljnije propišu u relevantnim podzakonskim aktima ili internim aktima ustanova, kao i način na koji će se isplaćivati dodatci na plaću (stavak 5), sve kako bi se spriječilo nenamjensko trošenje sredstava koja su namijenjena za provedbu EU projekata. Vezano uz članak 99.a, stavak 2, koji propisuje umanjenje ukupnih tjednih obveza radniku školske ustanove koji obavlja poslove na projektu, i to srazmjerno umanjenje svih oblika rada, smatramo kako je potrebno dodatno pojasniti odredbu na način da se specificiraju oblici rada koji se umanjuju i način na koji se umanjuju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Agencija za mobilnost i programe Europske unije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Vezano uz dopunu članka 28. stavka 4. kojim se proširuje sadržaj koji se utvrđuje školskim kurikulumom, Agencija za mobilnost i programe Europske unije pozdravlja prijedlog da strategija razvoja škole postane obvezna sastavnica školskoga kurikuluma. U programu Erasmus+ odgojno-obrazovne ustanove zainteresirane za provođenje projekata mobilnosti obvezne su prirediti Europski razvojni plan. Spomenuti će plan zacijelo sačinjavati temeljni dio potencijalno obuhvatnije strategije razvoja škole. Europski je razvojni plan usmjeren modernizaciji i internacionalizaciji odgojno-obrazovnih ustanova odnosno promišljanju njihovih potreba vezanih uz razvoj kvalitete korištenjem Erasmusa+ i eTwinninga. Europski razvojni plan opisuje na koji će način škole integrirati kompetencije stečene putem Erasmusa+ i eTwinninga u svoje kurikulume i strategije razvoja. Iz ovoga će razloga provedba Erasmusa+ pridonijeti osnaživanju škola u strateškome promišljanju i pomoći im u priređivanju svojih strategija razvoja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Agencija za mobilnost i programe Europske unije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. U okviru međupredmetnih tema Agencija za mobilnost i programe EU predlaže voditi računa o razradi kurikuluma s temama vezanim uz profesionalno usmjeravanje i razvoj vještina i radnih navika učenika radi razvitka buduće karijere i cjeloživotne zapošljivosti. Ne predlažemo izmjene i/ili dopune odredbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Agnezija Milković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje dvije razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) i točka c) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
12 Aleksandar Lukadinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
13 Aleksandra Bešlić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave. Prihvaćen Izvannastavne aktivnosti kao i organizacija rada škole dio su autonomije školske ustanove. U Zakonu člankom 100. definirano je da je psiholog stručni suradnik.
14 Aleksandra Brmbota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Ako već mora postojati ovakav stavak predlažem da glasi: "Roditelj je dužan pratiti mrežne stranice škole i informirati se o svim sadržajima obuhvaćenima godišnjim planom i programom te školskim kurikulumom." Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
15 Aleksandra Brmbota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
16 Aleksandra Brmbota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Slažem se da rad na projektima treba vrednovati. 2. Nastavni proces ne može "patiti" zbog rada na projektu. Što ako se na mjesto nastavnika koji je na EU projektu ne može naći prikladna/stručna zamjena? Što će biti prioritet Škole: projekt ili nastava? 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Potrebno je definirati tko sve ima pravo na vrednovanja rada na projektima ( da li samo voditelj ili svi članovi projektnog tima). Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Temeljem čega je predloženo 30%? Treba odrediti način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Primljeno na znanje Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​ Stavak 1. je izmijenjen na način da glasi: Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu ili EU fondovima, ako su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, uz pripadajuće doprinose poslodavca, tako je za vrijeme obavljanja poslova radnika na projektu moguće osigurati nesmetani nastavak radnog procesa u školskoj ustanovi.
17 Aleksandra Brmbota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Ne slažem se sa predloženom izmjenom članka 75. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
18 Aleksandra Brmbota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne treba mijenjati članak 73. kako je navedeno. Nepotrebno je zaključivati ocjene na polugodištu (koje ionako nema jednaku težinu zbog kraćega trajanja kao i ocjena u drugom polugodištu). Roditelji su dužni pratiti napredak svoje djece, ne treba im zaključena ocjena da bi znali koliko im je (ne)uspješno dijete. Izbjegao bi se stres zbog zaključivanja, a što je najbitnije vrijeme utrošeno na zaključivanje i "navlačenje"većih ocjena bi se korisno iskoristilo na poučavanje i ponavljanje. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
19 ALEKSANDRA SALONTAI-PAVKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Dodavanjem novog podstavka 9. u članku 4. "Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" direktno se poništava podstavak 5. istog članka u kojem piše: "odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnoga obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima". Bojim se da se autonomija te sloboda pedagoškog i metodičkog rada gubi ukoliko se roditelju da pravo da samostalno odlučuje i da će se ovaj članak zlouporabiti i stvoriti poveći nered u sustavu. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
20 ALEKSANDRA SALONTAI-PAVKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Članak 104. stavak 1. nedostaju učitelji edukatori rehabilitatori. U kasnijim stavcima nedostaje definiranje tjedne norme neposrednog rada učitelja edukatora-rehabilitatora. Nije prihvaćen Učitelj edukator-rehabilitator je radno mjesto učitelja, a ne kvalifikacija.
21 Alen Jurčević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
22 Alenka Banić Juričić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Pozdravljam prijedlog da se učiteljima i nastavnicima koji se dodatno zalažu u EU projektima i projektima općenito, a koji nisu sastavni dio njihovog tjednog zaduženja, kroz redovnu plaću omogući stimulacija u predloženom postotku na plaću. I sama sam upravo završila jedan dvogodišnji Erasmus+ projekt u kojemu je sudjelovalo 9 država i gdje sam bila glavni koordinator te znam iz vlastitog iskustva koliko je rada i truda uloženo, a da ne spominjem odgovornost koju imaju učitelji koji prate učenike na mobilnosti u inozemstvo. Potrebno je, međutim, dodatno pojasniti i definirati stavke 2 i 9 Članka 99.a obzirom da će ravnatelji ustanova imati dodatni problem upošljavanja novog djelatnika na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta. Moje je mišljenje da bi tjedna norma učitelja mogla ostati nepromijenjena, a onaj tko želi sudjelovati u EU projektima izvan svog radnog vremena, radit će to kao i do sada, ali će za to biti primjereno motiviran uvećanjem plaće tijekom trajanja projekta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 Alica Špehar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
24 AM PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
25 AM PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
26 AM PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
27 Amela Obad PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
28 Amela Obad PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
29 Amela Obad PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
30 Amila Kačarević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
31 Amra Sarunović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 18. stavak 1. - Vodeći se argumentima za vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu koji su izneseni u javnosti („Bolja povratna informacija roditeljima i učenicima“, „ Učenici se opuste i ne uče“, „Nerealna procjena znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha na polugodištu“), prilažemo protuargumente i argumente zašto ne treba vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu. 1. Uvođenjem e- dnevnika učenici i roditelji imaju u svakom trenutku povratnu informaciju o svim ocjenama i bilješkama o radu učenika. Zaključna ocjena nije jedina povratna informacija o radu učenika. Ukoliko škole nisu opremljene e- dnevnicima, roditelji su svakako dužni dolaziti na informacije i na taj način dobiti povratnu informaciju o ocjeni, radu i ponašanju svog djeteta, a škola može poslati pisana polugodišnja izvješća roditeljima na kojima su prepisane sve ocjene. 2. Dobra komunikacija učenika i profesora uklanja bilo kakve „nejasne povratne informacije“. Ako profesor ima jasne kriterije i dobru komunikaciju s učenicima, svi jako dobro znaju na čemu još treba poraditi i što usavršavati. 3. Povratna informacija nije samo sumativno ocjenjivanje ( brojčana ocjena), već i formativno ocjenjivanje (sve bilješke o radu i postignućima učenika). Naglasak obrazovanja budućnosti mora biti na formativnom ocjenjivanju koje se odnosi na razvoj znanja i vještina. Formativnog vrednovanja bi trebalo biti više, što je i omogućeno bilješkama u e- imeniku gdje ima dovoljno prostora za redovito praćenje i bilježenje dostupno roditeljima i učenicima. 4. Učenje ne smije postojati samo radi ocjene, ocjena ne smije biti glavni motiv za učenje!!! 5. Opuštenija atmosfera učenika u razredu nije negativna pojava. Dobar profesor je zna usmjeriti i potaknuti kreativniji rad učenika pri čemu se gubi „ kampanjski rad za ocjenu“ a dobiva se kvalitetniji rad. 6. Dio nastavne godine do zimskog odmora učenika kraće je od drugog dijela (polugodište nije na polovini nastavne godine) pa zaključna ocjena na polugodištu ne bi imala jednaku težinu kao ocjena drugog dijela nastavne godine. Sve ocjene bi trebale biti jednako vrijedne jer se kontinuirano prati rad učenika kroz cijelu godinu. Učenik svakako ima priliku napredovati i popraviti svoj uspjeh do kraja nastavne godine. Zimski odmor učenika bi trebao služiti kao pauza u procesu odgoja i obrazovanja, a ne kao kraj odgojno obrazovnog razdoblja nakon kojeg se mora donijeti zaključna ocjena. 7. Vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu povećava nepotrebni stres učenicima i profesorima. Otežava normalni tijek nastavnog procesa jer se onda još „mora“ nešto ispraviti, popraviti, dobiti još ocjena... 8. U Slobodnoj Dalmaciji (7. 10. 2016.) izašao je članak o argumentima za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena. Citirano: „Argument za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena trebala bi biti analiza Ministarstva tehničkog ministra Predraga Šustara ( analizirali su zaključne ocjene od 2010./2011. pa sve do prošle 2015./2016. školske godine, dakle vrijeme prije i poslije zaključivanja ocjena na polugodištu)...“ Analiza je pokazala kako “nedostatak zaključne ocjene na polugodištu dovodi do nerealne procjene znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha iz svakog pojedinačnog predmeta na polugodištu....“ Smatramo da objektivnost ocjene na kraju godine proizlazi iz jasnih kriterija donešenih na stručnim aktivima, a s kojima su upoznati i učenici. Dodatna zaključna ocjena na polugodištu ne povećava objektivnost ocjene na kraju nastavne godine. „... u osnovnim školama značajno se smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena, dok četvorke stagniraju....U srednjim školama se nakon ukidanja zaključivanja ocjena naglo povećao broj zaključenih četvorki i petica, a smanjio broj ocjena dovoljan i dobar, što se prije ukidanja zaključivanja nije događalo, pokazuje analiza MZOS-a... Ovo je kontradiktorno argumentu gdje se govori da se učenici opuste i ne uče. Ako ne uče, kako je moguće da se „značajno smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena“?! Iz iskustva- nema povećanja broja nedovoljnih ocjena ali nema ni značajnog smanjenja. Ako imamo smanjenje broja nedovoljnih ocjena na kraju nastavne godine, onda je to isključivo zbog rada i truda tih učenika. Učenici redovito znaju što i kada trebaju ispraviti i za koju ocjenu. 9. Obrazovanje budućnosti treba biti usmjereno na kompetencijski sustav i učenička postignuća (NOK), što zahtijeva i određene slobode i rasterećenja oko načina obrazovanja i količine sumativnih ocjena. Vraćanjem zaključne ocjene na polugodištu vraćamo se unatrag, umjesto da tražimo nove načine vrednovanja i unaprijeđivanja Hrvatskog odgojno - obrazovnog sustava. Članak 18. stavak 2. - Ocjena iz vladanja se određuje na prijedlog razrednika na razrednom vijeću, a razredna vijeća se sazivaju nakon nastavne godine. Dakle, nemoguće je da se ocjena iz vladanja utvrđuje javno u razrednom odjelu dok traje nastavna godina. Članak 21. - Nije moguće donijeti ocjenu iz vladanja u tako kratkom roku jer se razredna vijeća održavaju nakon kraja nastavne godine. Nije moguće tako brzo održati razredno vijeće, donijeti ocjenu iz vladanja, isprintati i provjeriti svjedodžbe i izdati ih učeniku. Predlažemo da roditelj ima pravo na žalbu u roku od 2 dana, ali ne dva dana od kraja nastavne godine nego dva dana od datuma izdavanja svjedodžbe ili od preuzimanja svjedodžbe. Članak 42. – iz ovakve formulacije proizlazi da će se suglasnosti roditelja tražiti svakodnevno (osobito za škole koje učenicima nude puno dodatnih sadržaja), mislimo da se treba zadržati na pohađanju izbornih i fakultativnih predmeta i za njih tražiti suglasnost, a ne za sve ostalo. Prihvaćen Prihvaća se prijedlog o odustajanju od vraćanja ocjena na polugodištu.
32 Ana Čuljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI "Nakon upućivanja prijedloga Sindikata hrvatskih učitelja dana 2. prosinca 2016. godine o načinu rješavanja gorućeg pitanja zasnivanja radnog odnosa, uređenog člankom 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a osobito vezan uz upućivanje i zbrinjavanje viškova (organizacijskih/tehnoloških/gospodarskih), doneseno je Izvješće kako se prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ne prihvaća jer nije predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, no kako će se razmotriti pri budućoj izradi zakonskog okvira. Iako se o tom pitanju raspravlja već duži niz godina, a SHU na taj problem uporno ukazuje, ponovno se dogodio isti scenarij, i to nakon što je u Izvješću rečeno da će se prijedlog razmotriti sljedeći puta. Sada, kada su ponovno na redu Izmjene i dopune Zakona, dogovorenog prijedloga Izmjena i dopuna članka 107. opet nema. Naime, tijekom radne skupine problematizirano je i analizirano, na više sastanaka, pitanje upućivanja i zbrinjavanja viškova. MZO je također predložilo svoj nacrt članka 107. kojim je pokazan znatniji iskorak te naznaka da se problem ipak želi riješiti. Radna je skupina tako došla do zajedničkog rješenja i ono je bilo prihvaćeno, no članak 107. ipak je u potpunosti izostavljen iz javnog savjetovanja. Postavlja se pitanje čemu radna skupina ako se najvažnija pitanja i donesena rješenja svaki puta izbace iz nacrta prijedloga upućenog u javno savjetovanje. Razlog sustavnog izbjegavanja transparentnog rješavanja pitanja viškova poznat je samo MZO-u, jer se već godinama na radnim skupinama ponovno otvara isto pitanje. Ovog se puta došlo do rješenja s kojim se usuglasila i radna skupina, no rješenje je ponovno odbačeno te nije ušlo u javno savjetovanje. Ponavljamo da se korupcija, nepotizam i samovolja onih koji odlučuju o sudbinama zaposlenika u ustanovama za odgoj i obrazovanje na ovaj se način i dalje potiču. Kada zakon omogućava da ravnatelji mogu odbiti učitelja s ponižavajućim i/ili neosnovanim obrazloženjima i kada za takvo postupanje nisu propisane nikakve sankcije, tada to jasno znači da taj zakon hitno treba mijenjati. Trošak neosnovanog obijanja učitelja nepotreban je trošak za državu, a oni koji ga ovakvim postupanjem dopuštaju, krše i Zakon o fiskalnoj odgovornosti jer se ujedno stvara povećani trošak za državni proračun. Oni koji to dopuštaju moraju snositi odgovornost te zakon, za takvo postupanje, mora propisivati i sankcije. Ovim putem jasno poručujemo da nastavljamo borbu za kvalitetniji i pravedniji sustav te nećemo posustati sve dok se ovaj problem ne riješi. Omalovažavanju i ponižavanju učitelja koji ostaju na cesti mora se stati na kraj! Stoga se u nastavku PONOVNO dostavlja prijedlog SHU-a (koji je poslan na radnu skupinu te je ušao i u konačni tekst prijedloga radne skupine), no iz ovog je savjetovanja opet izostavljen. Prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna." Sindikat hrvatskih učitelja Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
33 Ana Dorešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19. Pišem u ime Stručnog aktiva profesora stranih jezika XVIII.gimnazije, Zagreb Čl.74, stavak 1 Slažemo se s neuvođenjem općeg uspjeha na kraju 1.polugodišta, te predlažemo da se opći uspjeh ukine i na kraju nastavne godine. Aritmetička sredina ocjena nije nikakav pokazatelj uspjeha ako su, npr. u kategoriji "vrlo dobrih" učenici s prosjecima od 3,5-4.4. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 Ana Dorešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Pišem u ime Stručnog aktiva profesora stranih jezika XVIII.gimnazije, Zagreb Čl.73, stavak 1 Protivimo se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. Obrazloženje: Polugodišta ne traju jednako dugo pa ocjene nemaju jednaku težinu. Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta povećava stres kod učenika i potiče na učenje zbog ocjene, a ne zbog znanja. Treba se pratiti učenikov kontinuirani rad što se jedino može ocjenama tijekom cijele godine. Znamo da je zaključna ocjena 3 od 2,5 do 3,4 tako da su učenici s "dobrim trojkama" kod zaključivanja na kraju prvoga polugodišta oštećeni. Obveza je roditelja informirati se i pratiti rezultate rada svoje djece. Uvođenjem e-Dnevnika roditeljima su u svakom trenutku dostupne vrlo detaljne informacije o radu i uspjehu njihove djece, što je puno više od jedne zaključne ocjene. Roditelji uvijek imaju uvid u ocjene učenika preko e-Dnevnika, a u školama koje ga ne koriste mogu dobiti uvid na informacijama. Navodi se kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Čl.73, stavak 2 nejasno je formuliran jer kaže da se i ocjena iz vladanja utvrđuje javno. Kako ocjenu iz vladanja utvrđuje Razredno vijeće na prijedlog razrednika to bi značilo da ono mora održati javnu sjednicu pred učenicima. Stoga stavak treba glasiti da razrednik javno u razrednom odjelu utvrđuje prijedlog ocjene iz vladanja. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
35 Ana Dorešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Pišem u ime Stručnog aktiva profesora stranih jezika XVIII.gimnazije, Zagreb Članak 75., stavak 2. Treba brisati predloženo loše rješenje o nametanju dopunskog nastavnog rada u okviru 40-satnog tjednog radnog vremena jer je iznimno nepravedno prema učiteljima i nastavnicima koji će takav rad imati u odnosu na one koji ga neće imati. To je za učitelje dodatna obveza i stoga bi je trebalo i dodatno platiti, a ovim rješenjem Ministarstvo samo pokušava to izbjeći. Smatramo da se ti sati trebaju uvrstiti u neposredan odgojno-obrazovni rad, a ne u ostale poslove (administrativne i sl.). Dopunski nastavni rad treba platiti ili, ako to ne, onda ukinuti te vratiti popravni ispit krajem lipnja. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
36 Ana Dundović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Na temelju čega se donosi mišljenje iz stavka 7? Ovaj stavak zajedno sa st.9. čl.2. omogućuje vrijednosnu manipulaciju nastavnim sadržajem koja ne mora imati nikakvo znanstveno niti praktično utemeljenje. Ponovno se pojavljuje problem razlike između mišljenja i znanja i zadaće sustava obrazovanja. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
37 Ana Dundović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Ovim stavkom omogućavaju se intervencije roditelja u sve nastavne sadržaje, samo zbog vlastitog mišljenja koje ne mora biti niti najbolje za dijete, niti znanstveno utemeljeno. Postoji razlika između znanja i mišljenja koja ovim stavkom postaje nevažna. Čemu onda sustav javnog obrazovanja? Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
38 ANA GRGURINOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
39 ANA GRGURINOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
40 ANA GRGURINOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
41 Ana Hinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, U Prijedlogu Zakona Članak 27. Stavak 7 nije jasan. Naime, svi obrazovni sadržaji u odgojno- obrazovnom procesu su istovremeno i odgojni, a moraju se temeljiti na znanstvenim spoznajama. Promjenom članka 73. Zakona, u stavku 1. i 2. se propisuje da se, osim na kraju nastavne godine, zaključna ocjena iz nastavnog predmeta utvrđuje i na kraju prvoga polugodišta. Prvo obrazovno razdoblje znatno je kraće od drugoga Odlukom o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola. Ocjene u elementima ocjenjivanja, uz pripadajuće bilješke o ocjenjivanju, za učenika i roditelje su adekvatna informacija o savladavanju ishoda učenja učenika, temeljitija od zaključne ocjene na kraju prvog obrazovnog razdoblja, osim ako se ne namjerava ukinuti postojanje e- dnevnika i uvesti neko alternativno vođenje bilješki učeničkih postignuća. U Prijedlogu Zakona ne nalazi se prijedlog izmjena i dopuna zakona koje je izradila Radna skupina pa predlažem kako slijedi: ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Nakon analize javne rasprave prijedlog odustalo se od prijedloga zaključivanja ocjena na polugodištu. Vezano uz zapošljavanje, djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
42 Ana Ivančić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Bitno je da svi imamo slobodu izbora, hvala. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
43 Ana Kalinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
44 Ana Kovačević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
45 Ana Lovrić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se ovim izmjenama i dopunama Zakona regulira i status tajnika škole. Naime tajnik škole je tajnik ustanove ( isti status kao i ostali tajnici javnih i državnih ustanova). Ovo predlažem iz razloga : samo tajnik škole u školi ima status administrativno tehničkog zaposlenika ( znači tajnik škole je u kategoriji tehničkog osoblja škole,) bez obzira što obavljamo najodgovornije poslove ( uz ravnatelja škole) tajnik škole ima veliku odgovornost i velike obveze na svom radnom mjestu. Smatram da bi trebalo radno mjesto tajnika škole Zakonom odrediti kao stručnog suradnika - pravne struke ili da ima status kao i ostali tajnici u javnim i državnim službama, jer na kraju krajeva svi se bavimo istim ili sličnim poslovima te radno mjesto tajnika škole vrednovati s adekvatnim koeficijentom za poslove koje obavlja. Stoga predlažem: - status tajnika izjednačiti s sa statusom stručnog suradnika ili ga izjednačiti što se tiče koeficijenta s tajnicima u ostalim javnim i državnim službama - zakonom omogućiti da se tajnik može stručno usavršavati - omogućiti napredovanje tajnika - treba izjednačiti da poslove tajnika kod zapošljavanja može obavljati osoba koja završi i preddiplomski stručni studij upravne struke ( ovim bi se ispravila nepravda i diskriminacija.) Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
46 Ana Miljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi priječi imenovanje ili zasnivanje radnog odnosa osobama koje su pravomoćno osuđivane, te se nalaze u kaznenoj evidenciji sve do isteka propisanog razdoblja rehabilitacije koja započinje po isteku dosuđene kazne, a u trajanju od najmanje 3 godine, pa do 20 godina. Pri tom valja istaknuti kako nije riječ (samo) o osobama osuđenim na kaznu zatvora, već i uvjetno osuđenima, osuđenima na kaznu radom za opće dobro, plaćanje novčane kazne itd, i to- za sve zastarjele, izdržane ili oproštene kazne. 1. Svi potrebni propisi i njihove odredbe koje to uređuju, postoje i na snazi su. 2. Sav pravni i proceduralni instrumentarij neophodan da bi nepostojanje zapreka bilo utvrđeno, postoji i funkcionira (za hrvatske prilike čak iznimno brzo). 3. "U praksi" se ne provodi, što je lako ali nedvojbeno moguće utvrditi precizno pomoću samo 2 podatka: A= zbroj zahtjeva upućenih Odjelu za kaznene evidencije Ministartsva pravosuđa, pravnim temeljem čl. 106 st.1 i 2, čl. 119. st.3 i čl.126 st.2 ZOOOSŠ B= zbroj skopljenih ugovora o radu i odluka o imenovanju ravnatelja/ članova školskih odbora B-A= X (broj neutvrđenih nepostojanja zapreka za zaposlenja i imenovanja, u prethodnom razdoblju određenom po želji) Naime, u druge svrhe se nije moguće poslužiti ovim pravnim temeljem radi ishodovanja posebnog podatka iz kaznene evidencije, a ujedno obuhvaća sve zahtjeve školskih ustanova i osnivača jer su na obrascu zahtjeva se dužni na njega precizno pozvati. Savršeno je jasno da ZOOOSŠ ne predmnijeva vjeru i nadu da netko nema zapreka, baš kao što ne predmnijeva ni vjeru i nadu da netko ispunjava zakonske uvjete, već školske ustanove u postupcima sve potrebne podatke zahtjevaju. Nažalost, ovo je jedini podatak kojeg fizička osoba nije ovlaštena za sebe zatražiti, pa dakle ni priložiti, stoga vjerojatno izostaje upravo radi toga. Ovaj podatak je dužan, a i ovlašten ishoditi poslodavac (u slučaju sklapanja ugovora o radu), odnosno tijelo koje imenuje (školski odbor za ravnatelja, školska tijela i osnivač- svaki za članove koje imenuje). Nadležno MZO ima već iskustava sa nužnim primjenama odredbi i naknadnim otkazivanjima ugovora o radu osobama koje nisu ni trebale biti zaposlene, a i iskustvo ukidanja odluke i imenovanju ravnatelja. Nažalost, do informacija o postojanju zapreka (a potom predviđenoj provjeri) je dolazilo temeljem inzistiranja trećih osoba, a ne poštivanjem predviđenih zakonskih odredbi u procedurama. Obzirom da je školskim ustanovama i tijelima ovlaštenim za imenovanja na raspolaganju postupak kojim to mogu utvrditi na vrijeme, nema valjanog razloga da ih ne provode. Kako, unatoč nedopustivo velikom broju godina, ovo još uvijek nije postala uobičajena praksa, već je još uvijek iznimka (dapače, nisu nam strani ni otpori primjeni upravo pod neadekvatnim izgovorom kako "to nije praksa"), valjalo bi ovlaštene dodatno obvezati na izvršavanje ove njihove već postojeće dužnosti. Upravo kako je kandidat za radno mjesto ili bilo koje od imenovanja, dužan podastrijeti dokaz uvjerenjem nadležnog suda da se protiv njega kazneni postupak ne vodi i nije nepravomoćno osuđivan (st.3 čl.106), podjednako je poslodavac prije sklapanja ugovora o radu ili tijelo koje imenuje a prije donošenja odluke o imenovanju- dužno pribaviti podatak da ne postoje zapreke iz st.1 i 2 čl.106. Na isti način kako je predloženo na izvršenje ove (već postojeće) dužnosti dodatno obvezati osnivača i školska tijela prije donošenja odluka o imenovanjima (članova školskih odbora i ravnatelja), a glede dopuna čl.38 i čl.40 ovog Nacrta, na isti način i iz istih razloga bi valjalo obvezati na ispunjenje dužnosti i poslodavca prije sklapanja ugovora o radu i zasnivanja svakog radnog odnosa u školskim ustanovama. Pri tom bi bilo dovoljno dopuniti postojeći stavak 4. članka107. ZOOOSŠ: (4) "Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se sa osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnih odnosa." koji bi dopunjen glasio: "Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se sa osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnih odnosa, te za njegovo zasnivanje ne postoje zapreke iz stavaka 1., 2. i 3. članka 106. ovog Zakona." Naime, uvjet i zapreka nisu istoznačnice, a u jedno i drugo se poslodavac treba uvjeriti prije sklapanja ugovora o radu. Ukoliko Predlagatelj ovog Nacrta smatra da nije potrebno posebno obvezivati na ovu dužnost poslodavca, ni gorespomenuta tijela ovlaštena donostit odluke o imenovanjima, jer su odredbe propisa i do sada bile potpuno jasne, nedvojbene i lako primjenjive (op. i jesu), predlažem da osnivačima i školskim ustanovama uputi okružni naputak kojim će im ovu njihovu dužnost pojasniti, baš kao i u drugim slučajevima kad je u provedbi izostajalo ujednačeno i zakonom predviđeno postupanje unutar ustanova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
47 Ana Miljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38. Stavak 3. članka 119. propisuje zapreke za imenovanje člana školskog odbora, te upućuje na pobrojane skupine kaznenih djela u stavcima 1. i 2. članka 106. (pravomoćne osude prema "starom" Kaznenom zakonu, te onom kasnijem iz 2012.). Ovom se odredbom predmnijeva prethodno traženje i dobivanje posebnog podatka od Odjela za kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa, kako bi uopće bilo moguće utvrditi da svih zapreka za imenovanje nema. Svjesni dugogodišnje i krajnje površne, te manjkave prakse brojnih školskih ustanova (iz neznanja ili ignoriranja, nebitno je), valja posebno istaknuti da tom zahtjevu nije udovoljeno samim ishođenjem uvjerenja nadležnog suda da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak i da nije nepravomoćno osuđivana (jer se time utvrđuje nepostojanja zapreka iz stavka 3. članka 106 i za isključivo/samo drugi dio odredbe ovog stavka, a točnije "odnosno protiv koje nije potkrenut kazneni postupak..."). Neosporne su činjenice da: A) je pribavljanje ovog podatka trebalo nužno prethoditi donošenju odluke o imenovanju (i ubuduće će), B) fizička osoba u RH ne može od Odjela za kaznene evidencije zahtjevati traženi podatak u ovu svrhu, jer za to nije ovlaštena, pa ga samim time nije u prilici/ mogućnosti ni prilagati, C) zatražiti taj podatak je ovlašteno isključivo tijelo školske ustanove (bez prethodne suglasnosti fizičke osobe za koju se traži, a prema posebom propisu, trenutno posebno uvjerenje iz čl.13 st.1 Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji), D) izrazito su rijetke školske ustanove koje su ikad ovu provjeru provele i svojim postupanjem utvrdile nepostojanje propisanih zapreka, E) malobrojne školske ustanove koje su do sada utvđivale nepostojanja svih zapreka, uvjerile su se da je postupak pribavljanja ovog podatka lako dostupan svima, nezahjevan i kratkotrajan, F) eventualni argument da za člana školskog odbora bivaju izabrane osobe koje su zaposlene u školskim ustanovama (što bi trebalo podrazumijevati da nisu pravomoćno osuđivane) ne bi bio dostatan niti valjan, jer školski odbor ima 7 članova od kojih samo 3 imaju zasnovan radni odnos u školskoj ustanovi, a do pravomoćne kaznene osuđivanosti može doći i naknadno (ne nužno kaznom zatvora "za koju znaju svi pa nam to ne treba"). *Stoga bi bilo uputno ovu dužnost posebno istaknuti propisivanjem obveze postupanja, a koja je i do sada beziznimno morala prethoditi svakoj odluci o imenovanju (i vrlo često izostajala). SlPredlagatelju ovog Nacrta valja skrenuti pozornost i da su školske ustanove, ovakav postupak dužne pokrenuti, te podatak iz čl.106 ijedom navedenog, obzirom da 4 člana školskog odbora imenuju tijela školske ustanove (podstavak 1. i 2. stavka 1. članka 119), a s namjerom dodatnog isticanja obveze izvršiti ovu dužnost, odredbu stavka 3. članka 119. bi valjalo u nastavku dopuniti sljedećim: "Postupanjem koje prethodi donošenju odluke o imenovanju članova iz podstavaka 1. i 2. stavka 1. ovog članka, tijelo školske ustanove koje člana imenuje je dužno utvrditi nepostojanje ovih zapreka." Iz istih razloga, a svjesni da 3 člana imenuje osnivač (podstavak 3. stavka 1. istog članka), valjalo bi i njega na isti način posebno obvezati na izvršenje ove svoje dužnosti, te odredbu nadalje dopuniti sljedećim: "Postupanjem koje prethodi donošenju odluke o imenovanju članova iz podstavka 3. stavka 1. ovog članka, osnivač je dužan utvrditi nepostojanje ovih zapreka." Predlagatelju ovog Nacrta valja skrenuti pozornost i da je na potpuno jednak način uređeno (i u praksi diljem RH mahom neprovođeno) da je prije sklapanja ugovora o radu poslodavac ovlašten i dužan pokrenuti ovakav postupak, te poseban podatak iz st.1 i 2. od Ministarstva pravosuđa dobiti prije sklapanja ugovora o radu i to za sva radna mjesta u školskoj ustanovi: Kako je riječ o potpuno istom i već postojećem zakonskom zahtjevu, koji je podjednako na snazi za imenovanja članova školskih odbora, imenovanja ravnatelja- ali podjednako i za zasnivanje svih radnih odnosa u školskim ustanovama, njih bi trebalo na jednak način normirati i nomotehnički urediti, odnosno dodatno istaknuti ovu već postojeću obvezu i dužnost školskih ustanova. Nije prihvaćen Kao i za ravnatelja, tako i za članove školskog odbora Zakon propisuje zapreku imenovanja u slučaja kažnjavanja, što se dokazuje izvodom i kaznene evidencije, čime su školske ustanove upoznate s proceduralnom obvezom koja prethodi imenovanju.
48 Ana Miljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Iz razloga koje sam iznijela u prethodnom komentaru, predlažem da Predlagatelj prihvati dopunu odredbom koja će propisati dužnost školskog odbora da prije donošenja odluke o imenovanju, provede postupak provjere pravomoćne kaznene osuđivanosti, zahtjevanjem tog podatka na posebnim zakonom već predviđeni način (provjera kaznene evidencije). U sveukupnoj dokumentaciji kandidata je upravo to jedini podatak kojeg on nije ovlašten zatražiti za sebe kao fizička osoba, već je za to isključivo ovlašteno tijelo školske ustanove, pri čemu u svo zahtjevu Ministarstvu pravosuđa navodi i precizni pravni temelj na predviđenom obrascu. Slijedom tih činjenica, kandidat taj podatak nije u mogućnosti prilagati, a neophodan je prilikom utvrđivanja ispunjenja svih zakonskih uvjeta i nepostojanja svih zakonom propisanih zapreka. Dopuna bi glasila novim stavkom: "Postupanjem koje prethodi donošenju odluke o imenovanju ravnatelja, školski odbor se dužan uvjeriti da zapreke iz stavaka 1. i 2. članka 106. ovog Zakona ne postoje." Nije prihvaćen Zakon propisuje zapreku imenovanja u slučaja kažnjavanja, što se dokazuje izvodom i kaznene evidencije, čime su školske ustanove upoznate s proceduralnom obvezom koja prethodi imenovanju.
49 Ana Miljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Obzirom da se predviđa donošenje jedne odluke (o imenovanju), a ne dvije (o izboru i o imenovanju), otvara se dodatni prostor Predlagatelju da odluči nije li upravo sad prilika propisati da će tijekom ovog postupka školski odbor zahtjevati provjeru nepostojanja zapreka iz čl.126 st.2, što podrazumjeva i provjeru kaznene evidencije. Naime, upravo kao i kod svih zasnivanja radnih odnosa u školskim ustanovama ili imenovanja članova školskih odbora, nije riječ (samo) o uvjerenju da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak pred sudom i da nije donesena nepravomoćna osuda (čl.126 st2, posljedično i čl.106 st.3), a koje je fizička osoba ovlaštena zatražiti za sebe od nadležnog suda. Riječ je i o neophodnom podatku (čl.126 st.2, posljedično čl.106 st.1 i 2), kojeg od Odjela za kaznenu evidenciju Ministarstva pravosuđa može zahtjevati samo za to ovlaštena osoba u ustanovi/tijelu ustanove za kandidata (posebno uvjerenje iz čl.13 st.1 Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji). Ovaj se podatak morao dobiti prije donošenja odluke o imenovanju, kako odluke ne bi bile poništavane intervencijom prosvjetne inspekcije temeljem ciljanih prijava na upravo tu okolnost, što smo već imali prilike vidjeti. Međutim, do sada nije bilo pogrešno ako se taj postupak provede u razdoblju između donošenja odluke o izboru i odluke o imenovanju. U ovom slučaju (zapreke iz čl.106 st.1 i 2), o (ne)postupanju ovlaštenog tijela školske ustanove ovisi hoće li neophodna dokumentacija biti potpuna ili manjkava, a unatoč svemu što kandidat uredno priloži, stoga bi bilo uputno isto tijelo izričito obvezati ovom dužnošću. Iako je i do sada ova obveza školskih ustanova bila nedvojbeno jasna, dužnost postojala, logika ustrojstva rada nalagala da je po ovom pitanju odgovoran upravo školski odbor koji ravnatelja imenuje, postupak u suradnji s nadležnim uredom Ministarstva pravosuđa već godinama izrazito nezahtjevan i doista brz- provedba je bila sveukupno površna i manjkava. Ujedno, istim bi se činom riješile i "dugogodišnje dvojbe" u brojnim ustanovama je li to uopće potrebno, višekratna raspitivanja kod drugih jesu li imali kakav problem ako to nisu uradili, a kao krajnji cilj istovremeno spriječilo da temeljem tih iskustava donose odluke i o vlastitom- nepostupanju. Nije prihvaćen Odbija se jer je sada izmijenjana procedura imenovanja ravnatelja na način da se izbor i imenovanje obavlja istodobno i donosi se samo odluka o imenovanju. U tom smislu, navedenu potvrdu iz kaznene evidencije biti će potrebno pribaviti prije donošenja te odluke.
50 Ana Podnar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
51 Ana Poropat Janković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Zbog dugogodišnjeg deficita nekih stručnih kadrova smatram da bi u Zakon trebalo vratiti dio članka 105 stavak 14 koji je glasio: "14) Iznimno, kad postoji potreba, ministar može, na zahtjev ravnatelja škole, rješenjem odobriti izvođenje nastave iz određenog nastavnog predmeta osobi s odgovarajućom razinom obrazovanja neodgovarajuće vrste, ako je ona završila obrazovanje iz tog nastavnog predmeta na nižoj studijskoj razini od propisane razine obrazovanja ili ako je ispunila studijske obveze u najmanje četiri semestra iz tog nastavnog predmeta na visokom učilištu i to isključivo za rad u školi koja najmanje tri godine nije uspjela na tim poslovima zaposliti osobu koja ima propisanu razinu i vrstu obrazovanja." Ovaj članak je brisan izmjenama zooosš NN 86/12 Mnoge škole, u različitim dijelovima Hrvatske, a posebno manje i udaljene imaju velikih problema sa deficitom stručnog kadra, a ovako se ipak, barem nakon 3 godine, daje prilika da škole riješe ovaj problem. Nije prihvaćen Svaka nova izmjena zakonskog rješenja teži unaprijeđenu kvalitete odgoja i obrazovanja koja u najvećoj mjeri ovisi o kvaliteti nastavnika i učitelja.
52 Ana Simović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
53 ANA TUŠKAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Nakon upućivanja prijedloga Sindikata hrvatskih učitelja dana 2. prosinca 2016. godine o načinu rješavanja gorućeg pitanja zasnivanja radnog odnosa, uređenog člankom 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a osobito vezan uz upućivanje i zbrinjavanje viškova (organizacijskih/tehnoloških/gospodarskih), doneseno je Izvješće kako se prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ne prihvaća jer nije predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, no kako će se razmotriti pri budućoj izradi zakonskog okvira. Iako se o tom pitanju raspravlja već duži niz godina, a SHU na taj problem uporno ukazuje, ponovno se dogodio isti scenarij, i to nakon što je u Izvješću rečeno da će se prijedlog razmotriti sljedeći puta. Sada, kada su ponovno na redu Izmjene i dopune Zakona, dogovorenog prijedloga Izmjena i dopuna članka 107. opet nema. Naime, tijekom radne skupine problematizirano je i analizirano, na više sastanaka, pitanje upućivanja i zbrinjavanja viškova. MZO je također predložilo svoj nacrt članka 107. kojim je pokazan znatniji iskorak te naznaka da se problem ipak želi riješiti. Radna je skupina tako došla do zajedničkog rješenja i ono je bilo prihvaćeno, no članak 107. ipak je u potpunosti izostavljen iz javnog savjetovanja. Postavlja se pitanje čemu radna skupina ako se najvažnija pitanja i donesena rješenja svaki puta izbace iz nacrta prijedloga upućenog u javno savjetovanje. Razlog sustavnog izbjegavanja transparentnog rješavanja pitanja viškova poznat je samo MZO-u, jer se već godinama na radnim skupinama ponovno otvara isto pitanje. Ovog se puta došlo do rješenja s kojim se usuglasila i radna skupina, no rješenje je ponovno odbačeno te nije ušlo u javno savjetovanje. Ponavljamo da se korupcija, nepotizam i samovolja onih koji odlučuju o sudbinama zaposlenika u ustanovama za odgoj i obrazovanje na ovaj se način i dalje potiču. Kada zakon omogućava da ravnatelji mogu odbiti učitelja s ponižavajućim i/ili neosnovanim obrazloženjima i kada za takvo postupanje nisu propisane nikakve sankcije, tada to jasno znači da taj zakon hitno treba mijenjati. Trošak neosnovanog obijanja učitelja nepotreban je trošak za državu, a oni koji ga ovakvim postupanjem dopuštaju, krše i Zakon o fiskalnoj odgovornosti jer se ujedno stvara povećani trošak za državni proračun. Oni koji to dopuštaju moraju snositi odgovornost te zakon, za takvo postupanje, mora propisivati i sankcije. Ovim putem jasno poručujemo da nastavljamo borbu za kvalitetniji i pravedniji sustav te nećemo posustati sve dok se ovaj problem ne riješi. Omalovažavanju i ponižavanju učitelja koji ostaju na cesti mora se stati na kraj! Stoga se u nastavku PONOVNO dostavlja prijedlog SHU-a (koji je poslan na radnu skupinu te je ušao i u konačni tekst prijedloga radne skupine), no iz ovog je savjetovanja opet izostavljen. Prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
54 Ana-Marija Bašić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
55 Anamarija Boričević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlaže se izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućavanje napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Zakonom o odgoju i obrazovanju, čl. 105, st. 16. propisano je da poslove tajnika može obavljati osoba koja je završila: sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave, te podredno: preddiplomski stručni studij upravne struke, čime je dodatno ukazano na složenost poslova tajnika škole. Tajnik škole, prema propisanoj stručnoj spremi te vrsti i količini poslova koju obavlja, uz ravnatelja škole, sudjeluje- a najčešće i samostalno vodi (kao i tajnici u tijelima državne uprave), veliki broj poslova koji su od velikog značaja za vođenje škole. Stoga je potrebno omogućiti stručno usavršavanje pod istim uvjetima koji vrijede i za ostale zaposlenike škole. Pogotovo s obzirom na široki djelokrug rada i broj propisa koji se istovremeno prate. Tajnik treba biti motiviran za trajno učenje, a što bi za rezultat logično trebalo imati- mogućnost napredovanja u zvanja, kao i kod ostalih zaposlenika škole. Također, potrebno je status tajnika uskladiti s obujmom i vrstom posla koju stvarno obavlja te "tajnika" koji implicira pretežito obavljanje jednostavnih administrativnih poslova, izjednačiti s ulogom stručnog suradnika što više odgovara prirodi i obujmu posla koje obavlja. Naročito s obzirom da je potrebna i općenita 'modernizacija' određenih radnih mjesta. Tako danas više ne možemo govoriti o pukoj "kadrovskoj amdninistraciji", već je potreban niz znanja i vještina u vođenju ljudskih rasursa, u području međuljudskih odnosa općenito, organizacije i razvoja radnih procesa, a u slučaju ravnatelja-niz menađerskih vještina. Stoga se predlaže izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednoj školi u odgovarajućim člancima te sukladno tome, napraviti diferencijaciju u koeficijentu složenosti poslova tajnika obzirom na položen stručni/pravosudni ispit i postignuta napredovanja. S poštovanjem. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
56 Anamarija Čondor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
57 Anamarija Čondor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Nije prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
58 Anamarija Čondor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
59 Anamarija Čondor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Djelomično prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
60 Anamarija Čondor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Predlažem objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Nije prihvaćen Nazivi dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
61 Anamarija Čondor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. KOMENTAR NA čl.2. a. Pohvaljujem odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Pohvaljujem novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
62 Andrea Damjanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Dodavanjem učitelja edukatora rehabilitatora je stavljanje u ravnopravan položaj s ostalim navedenim odgojno-obrazovnim djelatnicima koji obavljaju odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi. Kao što je definirano Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (članak 8. i 9.) gdje nastavu provodi edukacijski rehabilitator. Također ravnopravno je i sa stručnim ispitom i nazivom zanimanja - učitelj edukacijski rehabilitator koji se stječe pri Agenciji za odgoj i obrazovanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
63 Andrea Jakelić Glavor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
64 Andrea Katavić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Članak 105, stavak 12: "Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije", dio “sveučilišni studij odgovarajuće vrste” treba jasno definirati, tj. konkretno navesti koji. U slučaju stručnog suradnika knjižničara, da je to diplomirani knjižničar/magistar knjižničarstva/informatologije s pedagoškim kompetencijama te ukoliko nema pedagoške kompetencije, (stavak 14) uz uvjet da ih stekne ako se na natječaj ne javi netko tko ih ima. Koliko god se to činilo “logičnim”, ovaj uopćeni dio oštetio je na natječajima mnoge kvalificirane dipl.knjižničare jer se, različitim tumačenjima zastarjelih pravilnika (u kojima neki poslodavci ne znaju tumačiti hijerarhiju nabrojanih struka) i uporištem u ovom Zakonu koji ne definira jasno struku, na to mjesto zapošljavaju osobe koje imaju pedagoške kompetencije (ponekad čak ni to!), ali nemaju veze sa strukom. Često smo svjedoci natječaja na kojima radno mjesto školskog knjižničara dobije profesor nekog predmeta bez diplome iz knjižničarstva/informatologije, a ne dobije puno kvalificiranija osoba s diplomom iz knjižničarstva i pedagoškim kompetencijama. Takve situacije narušavaju ugled cijelog odgojno-obrazovnog sustava. Nije prihvaćen Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.​
65 Andrea Matoković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
66 Andreja Dorić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
67 Andreja Markulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
68 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavamo pravo roditelja da budu upoznati sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom. Međutim postavlja se pitanje dodatne papirologije, odnosno dodatnog uvećanja administrativnog opsega posla i gomilanja raznih vrsta suglasnosti koji se prikupljaju od roditelja. Zašto prikupljati suglasnosti za svaku pojedinu aktivnost ako se Godišnji plan i program rada škole i Školski kurikulum donose uz prethodno mišljenje i očitovanje Vijeća roditelja škole? Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
69 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100. stavku 1. iza riječi: „predmetne nastave“ dodaje se zarez i riječi: „učitelji edukatori rehabilitatori“. U stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped, socijalni pedagog i medicinski radnici).“. Nije prihvaćen Stručni suradnici obavljaju odgojno-obrazovni rad.
70 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Stručni tim školske ustanove potrebno je osnažiti zapošljavanjem medicinskog radnika (medicinske sestre ili brata). Zbog sve češćih nasilnih sukoba u školskim ustanovama te ozljeđivanja učenika i pružanja adekvatne prve pomoći do dolaska hitne pomoći potrebna je nazočnost medicinskog radnika. Medicinski radnik imao bi važnu ulogu u provođenju zdravstvenog odgoja učenika, razvijanja navika zdravog življenja kod učenika, a razvijanjem navika zdravog življenja, odgovorne brige o vlastitom zdravlju kod učenika stvara se u budućnosti učinak uštede - manje troškove za izdvajanje za zdravstvene usluge iz državnog proračuna. Nije prihvaćen Stručni suradnici obavljaju odgojno-obrazovni rad.
71 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. (7) Ravnatelj može odlukom privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv odluke o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba. Djelomično prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
72 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Termin "rješenje" zamijeniti terminom "odluka" kad se govori o privremenom udaljavanju učenika iz odgojno obrazovnog procesa. Mišljenja sam da kriterije i način donošenja odluke o privremenom udaljenju učenika iz odgojno-obrazovnog procesa treba donijeti ministar pravilnikom. Ukoliko se ovo pitanje ne uredi posebnim pravilnikom ili kao sastavni dio Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, doći će do šarolikosti u primjeni ove mjere od škole do škole, odnosno od ravnatelja do ravnatelja. Primljeno na znanje S obzirom da se ova mjera odnosi na izvanredne situacije u slučaju ugroze, ravnatelj treba imati mogućnost procjene.
73 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 17. U članku 52. stavku 2. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „uz prethodno mišljenje osnivača, koje treba biti dostavljeno uredu u roku od 15 dana.“ Nije prihvaćen S obzirom da broj razrednih odjela direktno utječe na financiranje potrebno je prethodno mišljenje osnivača. Osnivač bi trebao uspostaviti proceduru u kojoj je potrebno provjeriti jesu da li postoji financijski učinak i u kojoj mjeri je to opravdano.
74 Andrija Čaljkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 17. Mišljenje je da je nužno potrebno odrediti odgovarajući rok u kojem osnivači trebaju dati svoje prethodno mišljenje. Naime, cijela procedura donošenja odluke o broju RO u školi se često odulji (prije svega kod graničnih slučajeva), pa škole često dosta kasno dobivaju odluke o broju RO. Na taj način bitno je otežano ustrojavanje odjela i rad škole. Zbog navedenog mišljenja sam da je potrebno odrediti odgovarajući rok u kojem se osnivači moraju očitovati na prijedlog broja RO od strane ureda državne uprave, kako se procedura ne bi još više dodatno produljila. Nije prihvaćen S obzirom da broj razrednih odjela direktno utječe na financiranje potrebno je prethodno mišljenje osnivača. Osnivač bi trebao uspostaviti proceduru u kojoj je potrebno provjeriti jesu da li postoji financijski učinak i u kojoj mjeri je to opravdano.
75 Andrijana Šunjara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
76 Anđelko Ilčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Nije prihvaćen Prijedlog nije obrazložen.
77 Anđelko Ilčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Trebalo bi svima biti jasno da velika većina predmeta koji se predaju u osnovnoj i srednjoj školi nemaju nikakav vrijednosno svjetonazorski predznak. No, kad su u pitanju zdravstveni i građanski odgoj činjenica je da se zadire u teme koje zahtijevaju i određenu vrijednosnu kvalifikaciju. Smatram da se o tim temama treba pred svu djecu postepeno tijekom školovanja (u skladu sa njihovom dobi i sazrijevanjem) iznijeti sve raspoložive znanstveno provjerene činjenice. Što se tiče vrijednosno-svjetonazorskog okvira unutar kojeg bi se te činjenice iznosile mislim da on kao prvo mora biti u skladu sa vrijednostima unesenim u Ustav RH. No, budući da postoje značajne razlike između pojedinih vrijednosno-svjetonazorskih pristupa, a koji su jednako u skladu sa vrijednostima Ustava RH, predlažem da se, pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva, omogući slobodan izbor između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Praktična provedba različitih programa nije tako veliki problem kao što bi neki htjeli prikazati i makar zahtjeva dodatan trud oko organizacije i planiranja nastave mislim da to nije dovoljan razlog da se roditeljima onemogući da odlučuju o odgoju svoje djece. Zato predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
78 Anita Ban PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
79 Anita Bušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
80 Anita Donđivić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
81 Anita Donđivić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
82 Anita Donđivić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen Izmjenama članka 75. pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
83 Anita Korenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Smatram da je iznimno važna mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Stoga predlažem da čl.11. st.7 glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
84 Anita Korenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se iza članka 36. doda novi članak koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
85 Anita Korenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja te predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Prava i obveze roditelja trebalo bi definirati ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
86 Anita Korenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i predlažem objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Argumenti: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir cca 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Nije prihvaćen Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
87 Anita Korenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi - PODRŽAVAM. Novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." - APSOLUTNO PODRŽAVAM!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
88 Anita Pahljina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
89 Anita Pahljina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
90 Anita Pahljina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
91 Anita Pervan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da se čl.11. st.7 promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
92 Anita Prlić Ćebo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
93 Anka Čuić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
94 Anka Čuić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
95 Anka Čuić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
96 Anka Čuić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
97 Ankica Jakeljić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
98 ANKICA PAVLOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
99 ANKICA PAVLOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
100 ANKICA PAVLOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
101 Ankica Rosandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
102 ANTE AMIŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
103 ANTE AMIŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 37. Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
104 ante antić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da u čl.28. stavak 1. iza riječi: „predmetne nastave“ dodate zarez i riječi: „učitelji edukacijsko rehabilitacijskog profila tj. edukatori rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi. Time bi se uvrstila sva tri profila stručnjaka koja se obrazuju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, a koja su osposobljena za različite vrste teškoća. Ukoliko ostavite samo riječi "učitelji edukatori rehabilitatori" time se isključuju stručnjaci logopedi i socijalni pedagozi, što ta dva edukacijsko-rehabilitacijska profila stavlja u nepovoljniji položaj, a učenicima onemogućava ostvarivanje zadovoljavanja njihovih potreba koja im ti stručnjaci pružaju. Nije prihvaćen Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
105 Ante Buterin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Podstavak 9 nužan je i dio je temeljnog ljudskog prava da roditelji svoju djecu mogu odgajati u skladu sa svojim uvjerenjima i vrijednosim sustavom. Što se tiče svjetonazorskih pitanja, nitko treći (pa ni škola) nema se pravo nametati u odgoj roditelja, nego se u tim pitanjima treba ostaviti mogućnost da učenik zajedno sa svojim roditeljima izabere ono što je bliže njegovim uvjerenjima i sustavu vrijednosti. Svatko vjeruje da je upravo njegov svjetonazor ispravan, ali nitko nema pravo nametati svoj svjetonazor drugome. Suprotno bi značilo nametanje onih ideja i stavova koji su tom učeniku/njegovim roditeljima strani, tj. indoktrinaciju od strane pojedinih ideoloških skupina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
106 Ante Buterin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Dobro je što se omogućuje da učenici i njihovi roditelji mogu samostalno odabrati predmete koji se tiču stavova i sustava vrijednosti. Budući da se ti predmeti tiču domene svjetonazora (a ne domene npr. egzaktnih znanosti kao što su matematika, biologija,...) te se u demokratskom društvu ne može nametati jedan svjetonazorski pogled na štetu drugih pogleda, bilo bi potpuno neprihvatljivo kada bi se netko treći (npr. škola) pokušao nametnuti u tom dijelu odgoja učenika. Ostavljanje prostora za izbor sukladan vlastitm uvjerenjima i sustavima vrijednosti jedino je prihvatljivo rješenje. Prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
107 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Školski kurikulum i Godišnji plan i program rada škole su objavljeni na mrežnim stranicama škole i o njima prethodno raspravlja Vijeće roditelja, a suglasnost roditelja za izborne predmete je već riješena u drugim člancima. Postavlja se pitanje zašto prikupljati suglasnosti za svaku pojedinu aktivnost ako se Godišnji plan i program rada škole i Školski kurikulum donose uz prethodno mišljenje i očitovanje Vijeća roditelja škole? Bilo bi bolje da ako su roditelji obaviješteni na početku školske godine o svim sadržajima aktivnosti i programima, mogu dati pisanu suglasnost za sudjelovanje za cijelu godinu unaprijed ili za pojedine projekte što bi smanjilo papirologiju i administraciju. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
108 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Već su mnogi rekli, a ja ponavljam da se stavak 3 izmjeni. Nije dobro da je učenik "rehabilitiran" datumom. Učenike bismo trebali pripremati za život, a ovo nikako nije dobra poruka njihovom odgoju. Pedagoška mjera bi trebala imati svoj rok trajanja obzirom na težinu djela. Primjerice opomena 3 mjeseca, ukor 6 mjeseci i sl. Nije prihvaćen Stavkom 3. nije propisan datum do kojeg se izriče pedagoška mjera. Stavkom 9. predloženo je da se u slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.“ Dakle, izrečena mjera može s ukiniti kada za to bude razloga.
109 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Odustati od dopunskog rada jer od njega imaju koristi rijetki, a učiteljima i nastavnicima se stavlja na teret nerad učenika tijekom godine. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
110 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19. Kao i većina kolega mišljenja sam da se opći uspjeh kao takav općenito treba ukinuti. To bi se trebalo učiniti prvenstveno zbog dobrobiti učenika jer se stvara kriva slika o uspjehu (savršenstvo), pa se vrši pritisak da se pojedine ocjene podignu kako bi se postigao famozni 5,0. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
111 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se s uvođenjem zaključne ocjene na kraju prvoga polugodišta. Zaključivanjem ocjena na polugodištu velika većina učenika smatra da ono što je zaključeno je zapravo i završeno te smatraju da onda ih se više taj dio nastavnih sadržaja ne treba ispitivati. Generacije učenika koji nisu imali zaključivanje ocjena na polugodištu sasvim dobro funkcioniraju bez toga. Za zaključivanjem ocjena najviše žale kampanjci i roditelji koji krenu poduzimati nešto kad je već sve na kraju. Ako se redovito radi i prati onda nema nikakve potrebe za dodatnim stresom zaključivanja ocjena na polugodištu. Uostalom, učenici bi trebali učiti za znanje, a ne ocjene. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
112 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14. U stavku 3 treba obavezno navesti rok donošenja pravilnika. Prihvaćen Prihvaćeno.
113 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Stavak 7 - Dakle, što ako u istom odjeljenju dio roditelja želi neku temu, a drugi dio ne? Kako će se onda to izvoditi? Opet se stavlja mišljenje roditelja iznad struke. Forum za slobodu odgoja i drugi, koji su za brisanje ovog stavka, su naveli i brojne druge bitne činjenice te ih u tome podržavam. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
114 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Kao učitelj razredne nastave nemam problema s iščitavanjem 23 različita dokumenta jer su oni zapravo vrlo slični. Široki raspon dokumenta omogućuje da nema nepotrebne generalizacije i da se postigne veća točnost i jasnoća na nacionalnoj razini. Nije prihvaćen Struktura dokumenata usklađena je sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
115 Antea Rukavina Ivanjko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. „9. Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece.“ - podstavak je potrebno obrisati jer je neprecizan i općenit te može dovesti samo do nepotrebnih rasprava. Pravo djeteta na potpunu informaciju je iznad prava roditelja da odlučuje koje teme želi da njihovo dijete uči u školi. Zbog toga predlažem da se briše. Ovim stavkom omogućavaju se intervencije roditelja u sve nastavne sadržaje, samo zbog vlastitog mišljenja koje ne mora biti niti najbolje za dijete. Postoji razlika između znanja i mišljenja koja ovim stavkom postaje nevažna. Pravobraniteljica za djecu i GONG su detaljno razradili argumente. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
116 Anto Škraba PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39. Predložena izmjena u članku 126. stavku 1. podstavku 1. dodavanjem točke „d) položen stručni ispit za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika izuzev u slučaju iz članka 157. stavka 1. i 2. Zakona.“ “, nije u skladu s ranijim propisima Naime, postoje slučajevi oslobađanja obveze polaganja stručnog ispita koje Zakon u članku 157. ne navodi, a navedeni su u Pravilniku o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (NN 88/2003, članak 28.). Nije prihvaćen Navedeni članak 157. obuhvaća i situacije (iznimke) opisane u članku 28. navedenog Pravilnika, jer su vjeroučitelji također učitelji.
117 Antonija Amižić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole zbog širine i složenosti poslova koje obavljaju u djelokrugu svoga rada. Položaj i status tajnika u školama nije razmjeran ukupnosti njegovih obveza i odgovornosti. Vezano uz navedeno, članke 115. i 116. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, potrebno je hitno dopuniti. U tom smislu, zalažem se za dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Cilj ovog prijedloga je izjednačiti status tajnika škole sa statusom stručnog suradnika te omogućiti stručno usavršavanje tajnika, ali i ukazati na činjenicu da su tajnici tijela državne uprave u rangu službenika na rukovodećim položajima dok se tajnici u školama smatraju pukim administrativcima. Sukladno navedenom Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole te da se koeficijent adekvatno odredi sukladno položenom stručnom ispitu i napredovanju u zvanju, po uzoru na rješenje za učitelja, nastavnika, stručnog suradnika i odgajatelja. Također, smatram da je potrebno donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, umjesto njegovih opetovanih izmjena i dopuna. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
118 Antonija Capan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Smatram da nije potrebno ponovno vratiti zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta. 1. Polugodišta nisu jednakog trajanja. 2. Učenici i roditelji tijekom cijele godine znaju i trebaju znati kakva je situacija s ocjenama (čemu služi e - Dnevnik ili informacije kod predmetnih nastavnika?) 3. Učitelji imaju dovoljno administracije i bez tog zaključivanja koje nema nikakvu svrhu osim "povratne informacije". 4. Vrijeme za ispravljanje ocjena na kraju polugodišta treba koristiti za obradu i vježbu nastavnih sadržaja i poticanje učenika na učenje za znanje, a ne za ocjenu. 5. Ta zaključna ocjena bi bila, kao i do sada, "alibi" roditeljima za "pregovaranje" oko završne ocjene. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
119 Antonija Horvatek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Ovaj sam komentar objavila 5.11. u dijelu vezanom općenito uz ovaj prijedlog zakona, međutim moguće je da pripada pod članak 27., pa ga objavljujem i ovdje da ne bi bio neprihvaćen zbog iznošenja na krivom mjestu. Poštovani! U našim zakonima i pravilnicima učiteljima se uglavnom pokušava vrednovati i priznati njihov rad unaprijed propisujući koji se točno poslovi vrednuju. Takvi propisi zanemaruju rad učitelja koji sadržajem svog rada iskaču izvan predviđenih okvira (ali još uvijek se radi o radu iz područja obrazovanja), čiji je rad na korist cijelog društva i koji su postigli izvanredne nadprosječne rezultate u tom radu. Takav rad i takvi učitelji ostaju neprepoznati i nevrednovani od strane institucija, usprkos nadprosječnim rezultatima i usprkos koristi za društvo. Štoviše, ako takav učitelj, da bi mogao nastaviti svoj rad, zatreba pomoć krovnih institucija iz obrazovanja (MZO-a, AZOO-a,...), pomoć izostaje uz objašnjenje da propisi ne omogućuju takvo djelovanje institucija. Posljedica je nerijetko prestanak rada takvih učitelja u području u kojem su mogli još jako puno dati cijelom društvu. Šteta za društvo i šteta za neiskorišteni potencijal takvog pojedinca, a sve zbog kruto napisanih propisa koji ne omogućuju pružanje konkretne podrške. Jasno je da zakon ne može biti preopširno napisan i da bi u takvom slučaju postojala opasnost od zloupotrebe. Međutim, učitelja koji imaju iznimno nadoprosječne rezultate u radu na korist cijelog društva, nema mnogo, te ako se kriteriji dignu dovoljno visoko i ako se u Ministarstvu osnuje tijelo koje će raditi profesionalno, ne bi trebala nastati "gužva" kod primjene propisa koji omogućuju prepoznavanje iznimnih rezultata i na korist društva omogućuju surađuju institucija s takvim učiteljima u svrhu korištenja njihovog potencijala. Štoviše, smatram da krovne institucije i same trebaju brinuti o postojanju takvih pojedinaca, da trebaju imati razvijene instrumente detektiranja istih (npr. koristeći pritom i više savjetnike iz AZOO koji prate rad učitelja, ravnatelje i dr.), te da bi i same, kao institucije glavne za vođenje brige o cijelom društvu vezano uz obrazovanje, trebale krenuti u kontakt s takvim pojedincima i omogućiti njihov još veći doprinos. Pogotovo bi moralo doći do plodnosne suradnje ako se takav pojedinac obrati instituciji. PREDLAŽEM da se, slično članku 99.a, i u smjeru učitelja s ovakvim potencijalom, otvori mogućnost priznavanja i vrednovanja takvog rada, na način kako se sad ta mogućnost otvara u smjeru učitelja koji sudjeluju u EU projektima. UJEDNO PREDLAŽEM da se osmisle načini detektiranja takvih pojedinaca od strane institucija, te vođenje brige o tome da se rad takvih pojedinaca konkretno podrži u skladu s potrebama vezanima uz konkretni slučaj. Očekivati da se ovakvi učitelji trebaju uklopiti u EU projekte da bi ostvarili podršku, je na štetu korištenja tih pojedinaca baš u onome u čemu su jaki. Jer, upravo u tome u čemu su jaki, oni mogu dati nadprosječne rezultate, te će ukalupljivanje u neke projekte koji nisu baš iz tog područja, lako moguće, dovesti do spuštanja kvalitete i nekorištenja punog potencijala takvog učitelja. Smatram da zadovoljavanje potreba našeg društva i korištenje potencijala naših ljudi, ne bi trebalo ovisiti o tome hoće li EU projekti predvidjeti sredstva za baš te svrhe u čemu je neki nadprosječni pojedinac jak. Dobro je koristiti EU sredstva maksimalno koliko se može, ali treba otvoriti i mogućnost korištenja potencijala učitelja koji izlaze izvan tih okvira i čiji rezultati iskaču. Ovdje želim skrenuti pažnju na Čl. 99 sadašnjeg Zakona, u kojem stavci 6, 7 i 8 zvuče kao da omogućavaju realizacije suradnje institucija s iznimnim učiteljima. " Čl. 99. (6) Kada to zahtijevaju potrebe, o čemu odlucuje ministar, ravnatelj će radniku na prijedlog ministra i uz suglasnost radnika, omogućiti rad na poslovima vezanim uz spomenute potrebe u/ili izvan školske ustanove. (7) Za vrijeme rada na poslovima iz stavka 6. ovoga ĉlanka, koji ne može trajati dulje od godinu dana, škola može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati radnika iz stavka 6. ovoga ĉlanka na njegovim redovitim poslovima. (8) U slučajevima iz stavka 6. ovoga članka ministar, ravnatelj školske ustanove i radnik potpisuju sporazum kojim se uređuju međusobne obveze." U MZO tvrde da je gore citirani dio Zakona neprimjenjiv u individualnim slučajevima. Na kraju iznosim jedan primjer, ne zato da istaknem sebe i svoj rad, već da kroz primjer pojasnim kakve gubitke za društvo donosi nemogućnost pružanja konkretne podrške pojedincima od strane institucija. U zadnjih godinu dana tri sam puta pokušala ostvariti suradnju s MZO i tražila pomoć da se omogući moj daljnji rad na korist društva, i tri puta dobila odgovor da MZO nema instrumente. Na jednom sastanku iznijeli su mi prijedlog da se uključim u (ovu) javnu raspravu i predložim da se ti instrumenti stvore. Jasno, ne za samo jedan (moj) slučaj, već da općenito skrenem pažnju na opisani nedostatak. Kao učiteljica matematike radim 22 godine. U zadnih 5-6 godina snimila sam (samostalno i samoinicijativno) blizu 500 filmova u kojima objašnjavam gradivo matematike od 5. do 8. razreda. Filmove sam svima besplatno dala na korištenje putem YouTubea. Rezultati su: filmovi su dosad pogledani preko 6.000.000 puta, moj YouTube kanal u ovom trenutku broji preko 16.000 pretplatnika, povratne informacije učitelja, učenika i roditelja (usmeno, na forumima, e-mailovima,...) govore da se filmovi puno koriste, komentari ispod filmova govore o zadovoljstvu gledatelja i o potrebi za snimanjem ostatka. O potrebi za snimanjem ostatka govori i masovno kupovanje instrukcija iz matematike diljem RH, rezultati državne mature iz matematike, rezultati PISA testiranja, složenost i struktura predmeta Matematika,... Snimljenim sam filmovima pokrila možda oko 20% gradiva od 5. do 8. razreda. Sa snimanjem sam stala jer mi je takav prekomjerni rad (snimanje uz puno radno vrijeme u nastavi) ozbiljno narušio zdravlje. Nakon pauze i oporavka, obratila sam se MZO-u za pomoć - da mi se snimanje prizna u tjedna zaduženja i da mi se time omogući nastavak takvog rada na korist cijelog društva. Koje bi kvalitete bio sveukupni rezultat, daju naslutiti moji dosadašnji rezultati (a filmovi su samo DIO mog sveukupnog dosadašnjeg rada). Ovdje je važno napomenuti da za ovaj projekt imam i preporuke dviju metodičarki, a ujedno sam priložila i komentare mnogobrojnih učitelja, učenika i roditelja iz RH, Srbije, BiH, ali i drugih država, kao i ostale iznadprosječne rezultate mog preostalog rada. Tri puta sam uputila molbu u smjeru MZO, bila na dva sastanka u MZO-u i tri puta ostala bez konkretne pomoći. Znam da se propisi ne pišu da bi omogućili jedan slučaj (to niti ne predlažem), ali ovo nije jedini slučaj u kojem propisi i institucije ignoriraju kvalitetan rad pojedinaca koji je na korist cijelog društva, i čija je posljedica prestanak takvog rada. Ne samo kao pojedinac kojem je žao što se njegov potencijal neće iskoristiti, već i kao običan član društva kojem je stalo do napretka društva, predlažem da se stvore instrumenti za konretnu podršku rada takvih pojedinaca. Znam da će ovaj dopis mnogi protumačiti kao samopromociju, samoisticanje, traženje ustupaka za "svoj slučaj" itd. Nemam takve ciljeve, već sam svjesna toga da onaj tko nema takve rezultate, neće ni osjetiti potrebu tražiti ovakve izmjene u propisima. Onaj tko nema želju raditi na korist društva, i koga nesuradnja institucija nije zaustavila u takvom davanju, neće imati potrebu pokušati nešto na tom planu promijeniti. Onaj tko traži promjene, mora razjasniti zbog čega ih traži, zbog čega bi unošenje takvih promjena dovelo do napretka društva. U tom smislu je sav napisani tekst. Srdačan pozdrav, Antonija Horvatek Primljeno na znanje Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.
120 Antonija Horvatek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Ovaj sam komentar 11.11. zabunom stavila pod krivi članak, pa ga sad dodajem i ovdje gdje pripada. 1. Predlažem da se ukine dopunski rad i da se vrati mogućnost polaganja popravnog ispita kroz dva roka, kao što smo imali prije uvođenja dopunskog rada. Naime, smatram (i na mojim je satovima tako), da svaki učitelj koji dobro radi svoj posao, učeniku sigurno pruži sve što je potrebno za bilo koju ocjenu, uključujući i ocjenu dovoljan. Ako neki učenik ne uspije na kraju godine imati pozitivnu ocjenu, gotovo uvijek se radi o kroničnom nemaru od strane učenika i roditelja, a nerijetko i o lošem radu socijalnih službi. Za svoje učenike znam da je dovoljno da se ONI trude i to će biti dovoljno da se zaradi pozitivna ocjena (neovisno o roditeljima i ostalim službama). Zakonodavac je našao rješenje - ako sve drugo ne funkcionira, neka učitelj onda još dodatno radi s tim učenikom. Zašto, ako je učitelj na svojim satovima sve korektno odradio, a do nedovoljne ocjene je došlo zbog nekih drugih propusta? U tom smislu smatram da je dopunski rad nepotreban. Dovoljno je omogućiti dva roka popravih ispita. 2. Drugo, smatram da, ako se nastavlja s dopunskim radom, taj rad učiteljima treba biti dodatno plaćen. Nije u redu da se dopunski rad učitelju jednostavno "smjesti" u tjedna zaduženja. Po kojoj logici vrijedi da, ako svi učenici imaju iz nekog predmeta zaključenu pozitivnu ocjenu, onda je učitelj odradio svoju normu i bez da je radio tih dodatnih 10-25 sati, a ako neki učenici imaju negativnu ocjenu, onda učitelj mora odraditi i te sate da bi mu norma bila odrađena? Ovdje se očigledno radi više!A zapravo se radi i o većem broju sati od 10-25, jer se i za taj rad učitelj mora pripremati. Ako se radi o npr. 25 sati dopunskog rada, to je više od tjedne norme, dakle taj mjesec učitelj radi 25% više od uobičajenog, a da mu se to ne plati. To je jako puno! Smatram da se na taj način učitelje motivira da zaključe pozitivnu ocjenu i onda kad ona nije zaslužena ili da prihvate omalovažavanje svog rada time što im se on ne vrednuje. Ovime se ujedno zakida upravo one učitelje koji predaju "teže" predmete, teže u smislu da se radi o predmetima iz kojih neki učenici imaju problema s postizanjem pozitivne zaključne ocjene. Iz godine u godinu, lako je moguće da će učitelj matematike imati dopunski rad i morati odrađivati te sate na kraju školske godine, dok npr. učitelj likovne kulture nikad neće. Plaća će im to pritom biti jednaka, iako je jasno da će učitelj matematike, uz taj dopusnki rad morati odraditi i sve one druge poslove koje mora i učitelj likovne kulture. 3. U slučaju da se nastavi s dopunskim radom po školama, predlažem da se naziv "dopunski rad" zamijeni s nekim koji neće dovoditi do nesporazuma i stalne potrebe za pojašnjenjem na što se točno misli. Naime, "dopunski rad" i "dopunska nastava" jako slično zvuče, a oboje su i rad i nastava, pa riječi "rad" i "nastava" u tim nazivima ništa ne pojašnjavaju. U razgovoru s roditeljima, kad pričamo o "dopunskom radu", ako ne istaknemo da mislimo na ono da se nakon završetka nastave ide na "produžnu nastavu", oni obično niti ne shvate o čemu pričamo, a to otkrijemo tek u nastavku razgovora. Isto tako, kad i mi prosvjetni djelatnici razgovaramo o dopunskom radu, često jedni drugima postavljamo dodatno pitanje "Misliš li baš na dopunski rad ili možda ipak na dopunsku nastavu?". Vjerujem da je svaki prosvjetni djelatnik barem jednom naišao na taj problem, a vjerojatno i puno puta. Problem se stalno nastavlja. Nekad smo imali naziv "produžna nastava". Ako je on u današnje vrijeme neprikladan, predlažem da smislite prikladniji koji neće dovoditi do nesporazuma i potrebe za stalnim dodatnim pojašnjenjima. Srdačan pozdrav, Antonija Horvatek Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
121 Antonija Horvatek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Smatram da općenito kod rasprava o prijedlozima zakona o izmjenama i dopunama u nekim zakonima, pa tako i kod rasprave o ovom prijedlogu zakona, nije korektno automatski odbaciti komentare vezane uz članke starog zakona koji nisu predviđeni za izmjene, a isto tako ni odbaciti predlaganje stvaranja skroz novih članaka (što se događa na e-Savjetovanjima). PREDLAŽEM da sve takve komentare također razmotrite. Naime, u izmjene zakona se ne kreće često. Ako se već krenulo u izmjene i ako MZO nije uočio neke nedostatke starog zakona, a netko izvan MZO-a jest, zašto sad kad se vrše izmjene, ne iskoristiti priliku i za izmjene nedostataka uočenih izvan MZO-a? Ako mi izvan MZO-a ne možemo na taj način utjecati na promjene, na koji način možemo? Na korist je cijelog društva da se nedostaci otklanjaju što prije i uz što jednostavnije procedure, npr. razmatranjem svih komentara vezanih uz zakon u vezi kojeg se donose izmjene. Ovdje ću i napomenuti da sam u lipnju 2017. bila na sastanku s pomoćnikom ministrice g. Momirom Karinom, na kojem mi je rečeno da MZO nema instrumente za ono što sam tada predlagala, te mi je g. Karin predložio da se javim na buduću raspravu o izmjenama zakona (raspravu u kojoj sad ovo pišem) i da tu iznesem svoje prijedloge. To su, dakle, prijedlozi o stvarima kojih dosad u zakonu nije bilo, a nema ih ni u zakonu o izmjenama. Jasno da ih nema, kad je nešto novo. S jedne strane mi se iz MZO predlaže da se javim na raspravu s tom novom temom, a s druge strane postoji mogućnost da se komentari na tu temu odbiju jer rasprava o tome nije unaprijed predviđena. Birokratski začarani krug koji onemogućava raspravu o konkretnim pomacima naprijed? Na korist društva to sigurno nije. Na čiju je? Svaki prijedlog kojim se predlaže nešto skroz novo ili koji se odnosi na članke starog zakona koje niste planirali mijenjati, treba shvatiti kao prijedlog da se zakon o izmjenama DOPUNI člancima kojima će se regulirati izmjene starog zakona u određenom smjeru. Primljeno na znanje Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
122 Antonija Horvatek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Predlažem da ukinemo zaključivanje ocjena po predmetima na način koji sad imamo te da umjesto toga uvedemo da završna ocjena iz predmeta bude - prosjek ocjena zaokružen na jednu decimalu. Taj bi prosjek trebao biti zabilježen u svjedodžbi i koristiti se dalje za upise na sljedeći stupanj školovanja. Pojašnjenje: 1. Zaključivanje ocjena koje sad provodimo u predmetima izrazito je NEPRAVEDNO jer izjednačava uspjeh učenika koji npr. ima prosjek 4,4 s onim tko ima prosjek 3,5. Razlika prosjeka ta dva učenika je SKORO ZA JEDNU CIJELU OCJENU, a zaključuje im se ista. Time rad jednog učenika prikazujemo lošijim, a rad drugoga boljim nego što jest. 2. Dok učenicima iz prošlog primjera, koji imaju prosjek različit čak za 0,9, zaključna ocjena izjednačava uspjeh, istovremeno se nekim učenicima koji imaju jako blizak prosjek, različit samo za 0,1 (npr. učenicima s prosjecima 3,4 i 3,5), zaključna ocjena razlikuje čak za JEDNO CIJELO - za deset puta više nego što je razlika prosjeka ocjena odnosno njihovog rada. 3. Sadašnji način zaključivanja za posljedicu ima ogroman kaos po školama na kraju nastavne godine (po novom prijedlogu ponovo i na kraju prvog polugodišta), kad se upravo zbog zaokruživanja ocjene na cijeli broj, otvara mogućnost da se učenikov uspjeh predstavi kao osjetno bolji od onoga kakav zaista jest, pa npr. učenik koji ima prosjek 3,4 svakako želi odgovarati i navući prosjek 3,5 da bi prošao s 4. Takvo navlačenje ocjena, osim što odgojno nije dobro, ujedno za posljedicu ima trošenje vremena na navlačenje ocjena umjesto na rad vezan uz gradivo. Učenici koji redovito rade i koji nemaju potrebu za navlačenjem ocjena, time gube. A dobivaju često upravo kampanjci koji si proračunavaju koliko minimalno trebaju raditi da bi imali željenu ocjenu. 4. Sad kad imamo e-Imenike i druge e-sustave, to zaključivanje na jednu decimalu, kao i ispis takvih prosjeka u svjedodžbe ne bi trebao predstavljati nikakav problem - sve to može vršiti sustav. Već sad u e-Imenicima imamo prikazan prosjek ocjena. 5. Ako se prihvati ovaj prijdlog, neće postojati potreba niti za posebnim zaključivanjem ocjena na kraju prvog polugodišta. Iz istih razloga predlažem i ukidanje općeg uspjeha zaokruženog na cijeli broj. Njega bi također trebalo iskazivati brojem zaokruženim na jednu decimalu. Ili ga možda u potpunosti ukinuti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Navedeni prijedlog zahtijeva širu javnu raspravu.
123 Antonija Horvatek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI 1. Predlažem da se ukine dopunski rad i da se vrati mogućnost polaganja popravnog ispita kroz dva roka, kao što smo imali prije uvođenja dopunskog rada. Naime, smatram (i na mojim je satovima tako), da svaki učitelj koji dobro radi svoj posao, učeniku sigurno pruži sve što je potrebno za bilo koju ocjenu, uključujući i ocjenu dovoljan. Ako neki učenik ne uspije na kraju godine imati pozitivnu ocjenu, gotovo uvijek se radi o kroničnom nemaru od strane učenika i roditelja, a nerijetko i o lošem radu socijalnih službi. Za svoje učenike znam da je dovoljno da se ONI trude i to će biti dovoljno da se zaradi pozitivna ocjena (neovisno o roditeljima i ostalim službama). Zakonodavac je našao rješenje - ako sve drugo ne funkcionira, neka učitelj onda još dodatno radi s tim učenikom. Zašto, ako je učitelj na svojim satovima sve korektno odradio, a do nedovoljne ocjene je došlo zbog nekih drugih propusta? U tom smislu smatram da je dopunski rad nepotreban. Dovoljno je omogućiti dva roka popravih ispita. 2. Drugo, smatram da, ako se nastavlja s dopunskim radom, taj rad učiteljima treba biti dodatno plaćen. Nije u redu da se dopunski rad učitelju jednostavno "smjesti" u tjedna zaduženja. Po kojoj logici vrijedi da, ako svi učenici imaju iz nekog predmeta zaključenu pozitivnu ocjenu, onda je učitelj odradio svoju normu i bez da je radio tih dodatnih 10-25 sati, a ako neki učenici imaju negativnu ocjenu, onda učitelj mora odraditi i te sate da bi mu norma bila odrađena? Ovdje se očigledno radi više!A zapravo se radi i o većem broju sati od 10-25, jer se i za taj rad učitelj mora pripremati. Ako se radi o npr. 25 sati dopunskog rada, to je više od tjedne norme, dakle taj mjesec učitelj radi 25% više od uobičajenog, a da mu se to ne plati. To je jako puno! Smatram da se na taj način učitelje motivira da zaključe pozitivnu ocjenu i onda kad ona nije zaslužena ili da prihvate omalovažavanje svog rada time što im se on ne vrednuje. Ovime se ujedno zakida upravo one učitelje koji predaju "teže" predmete, teže u smislu da se radi o predmetima iz kojih neki učenici imaju problema s postizanjem pozitivne zaključne ocjene. Iz godine u godinu, lako je moguće da će učitelj matematike imati dopunski rad i morati odrađivati te sate na kraju školske godine, dok npr. učitelj likovne kulture nikad neće. Plaća će im to pritom biti jednaka, iako je jasno da će učitelj matematike, uz taj dopusnki rad morati odraditi i sve one druge poslove koje mora i učitelj likovne kulture. 3. U slučaju da se nastavi s dopunskim radom po školama, predlažem da se naziv "dopunski rad" zamijeni s nekim koji neće dovoditi do nesporazuma i stalne potrebe za pojašnjenjem na što se točno misli. Naime, "dopunski rad" i "dopunska nastava" jako slično zvuče, a oboje su i rad i nastava, pa riječi "rad" i "nastava" u tim nazivima ništa ne pojašnjavaju. U razgovoru s roditeljima, kad pričamo o "dopunskom radu", ako ne istaknemo da mislimo na ono da se nakon završetka nastave ide na "produžnu nastavu", oni obično niti ne shvate o čemu pričamo, a to otkrijemo tek u nastavku razgovora. Isto tako, kad i mi prosvjetni djelatnici razgovaramo o dopunskom radu, često jedni drugima postavljamo dodatno pitanje "Misliš li baš na dopunski rad ili možda ipak na dopunsku nastavu?". Vjerujem da je svaki prosvjetni djelatnik barem jednom naišao na taj problem, a vjerojatno i puno puta. Problem se stalno nastavlja. Nekad smo imali naziv "produžna nastava". Ako je on u današnje vrijeme neprikladan, predlažem da smislite prikladniji koji neće dovoditi do nesporazuma i potrebe za stalnim dodatnim pojašnjenjima. Srdačan pozdrav, Antonija Horvatek Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim izmjenama.
124 Antonija Horvatek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani! U našim zakonima i pravilnicima učiteljima se uglavnom pokušava vrednovati i priznati njihov rad unaprijed propisujući koji se točno poslovi vrednuju. Takvi propisi zanemaruju rad učitelja koji sadržajem svog rada iskaču izvan predviđenih okvira (ali još uvijek se radi o radu iz područja obrazovanja), čiji je rad na korist cijelog društva i koji su postigli izvanredne nadprosječne rezultate u tom radu. Takav rad i takvi učitelji ostaju neprepoznati i nevrednovani od strane institucija, usprkos nadprosječnim rezultatima i usprkos koristi za društvo. Štoviše, ako takav učitelj, da bi mogao nastaviti svoj rad, zatreba pomoć krovnih institucija iz obrazovanja (MZO-a, AZOO-a,...), pomoć izostaje uz objašnjenje da propisi ne omogućuju takvo djelovanje institucija. Posljedica je nerijetko prestanak rada takvih učitelja u području u kojem su mogli još jako puno dati cijelom društvu. Šteta za društvo i šteta za neiskorišteni potencijal takvog pojedinca, a sve zbog kruto napisanih propisa koji ne omogućuju pružanje konkretne podrške. Jasno je da zakon ne može biti preopširno napisan i da bi u takvom slučaju postojala opasnost od zloupotrebe. Međutim, učitelja koji imaju iznimno nadoprosječne rezultate u radu na korist cijelog društva, nema mnogo, te ako se kriteriji dignu dovoljno visoko i ako se u Ministarstvu osnuje tijelo koje će raditi profesionalno, ne bi trebala nastati "gužva" kod primjene propisa koji omogućuju prepoznavanje iznimnih rezultata i na korist društva omogućuju surađuju institucija s takvim učiteljima u svrhu korištenja njihovog potencijala. Štoviše, smatram da krovne institucije i same trebaju brinuti o postojanju takvih pojedinaca, da trebaju imati razvijene instrumente detektiranja istih (npr. koristeći pritom i više savjetnike iz AZOO koji prate rad učitelja, ravnatelje i dr.), te da bi i same, kao institucije glavne za vođenje brige o cijelom društvu vezano uz obrazovanje, trebale krenuti u kontakt s takvim pojedincima i omogućiti njihov još veći doprinos. Pogotovo bi moralo doći do plodnosne suradnje ako se takav pojedinac obrati instituciji. PREDLAŽEM da se, slično članku 99.a, i u smjeru učitelja s ovakvim potencijalom, otvori mogućnost priznavanja i vrednovanja takvog rada, na način kako se sad ta mogućnost otvara u smjeru učitelja koji sudjeluju u EU projektima. UJEDNO PREDLAŽEM da se osmisle načini detektiranja takvih pojedinaca od strane institucija, te vođenje brige o tome da se rad takvih pojedinaca konkretno podrži u skladu s potrebama vezanima uz konkretni slučaj. Očekivati da se ovakvi učitelji trebaju uklopiti u EU projekte da bi ostvarili podršku, je na štetu korištenja tih pojedinaca baš u onome u čemu su jaki. Jer, upravo u tome u čemu su jaki, oni mogu dati nadprosječne rezultate, te će ukalupljivanje u neke projekte koji nisu baš iz tog područja, lako moguće, dovesti do spuštanja kvalitete i nekorištenja punog potencijala takvog učitelja. Smatram da zadovoljavanje potreba našeg društva i korištenje potencijala naših ljudi, ne bi trebalo ovisiti o tome hoće li EU projekti predvidjeti sredstva za baš te svrhe u čemu je neki nadprosječni pojedinac jak. Dobro je koristiti EU sredstva maksimalno koliko se može, ali treba otvoriti i mogućnost korištenja potencijala učitelja koji izlaze izvan tih okvira i čiji rezultati iskaču. Ovdje želim skrenuti pažnju na Čl. 99 sadašnjeg Zakona, u kojem stavci 6, 7 i 8 zvuče kao da omogućavaju realizacije suradnje institucija s iznimnim učiteljima. " Čl. 99. (6) Kada to zahtijevaju potrebe, o čemu odlucuje ministar, ravnatelj će radniku na prijedlog ministra i uz suglasnost radnika, omogućiti rad na poslovima vezanim uz spomenute potrebe u/ili izvan školske ustanove. (7) Za vrijeme rada na poslovima iz stavka 6. ovoga ĉlanka, koji ne može trajati dulje od godinu dana, škola može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati radnika iz stavka 6. ovoga ĉlanka na njegovim redovitim poslovima. (8) U slučajevima iz stavka 6. ovoga članka ministar, ravnatelj školske ustanove i radnik potpisuju sporazum kojim se uređuju međusobne obveze." U MZO tvrde da je gore citirani dio Zakona neprimjenjiv u individualnim slučajevima. Na kraju iznosim jedan primjer, ne zato da istaknem sebe i svoj rad, već da kroz primjer pojasnim kakve gubitke za društvo donosi nemogućnost pružanja konkretne podrške pojedincima od strane institucija. U zadnjih godinu dana tri sam puta pokušala ostvariti suradnju s MZO i tražila pomoć da se omogući moj daljnji rad na korist društva, i tri puta dobila odgovor da MZO nema instrumente. Na jednom sastanku iznijeli su mi prijedlog da se uključim u (ovu) javnu raspravu i predložim da se ti instrumenti stvore. Jasno, ne za samo jedan (moj) slučaj, već da općenito skrenem pažnju na opisani nedostatak. Kao učiteljica matematike radim 22 godine. U zadnih 5-6 godina snimila sam (samostalno i samoinicijativno) blizu 500 filmova u kojima objašnjavam gradivo matematike od 5. do 8. razreda. Filmove sam svima besplatno dala na korištenje putem YouTubea. Rezultati su: filmovi su dosad pogledani preko 6.000.000 puta, moj YouTube kanal u ovom trenutku broji preko 16.000 pretplatnika, povratne informacije učitelja, učenika i roditelja (usmeno, na forumima, e-mailovima,...) govore da se filmovi puno koriste, komentari ispod filmova govore o zadovoljstvu gledatelja i o potrebi za snimanjem ostatka. O potrebi za snimanjem ostatka govori i masovno kupovanje instrukcija iz matematike diljem RH, rezultati državne mature iz matematike, rezultati PISA testiranja, složenost i struktura predmeta Matematika,... Snimljenim sam filmovima pokrila možda oko 20% gradiva od 5. do 8. razreda. Sa snimanjem sam stala jer mi je takav prekomjerni rad (snimanje uz puno radno vrijeme u nastavi) ozbiljno narušio zdravlje. Nakon pauze i oporavka, obratila sam se MZO-u za pomoć - da mi se snimanje prizna u tjedna zaduženja i da mi se time omogući nastavak takvog rada na korist cijelog društva. Koje bi kvalitete bio sveukupni rezultat, daju naslutiti moji dosadašnji rezultati (a filmovi su samo DIO mog sveukupnog dosadašnjeg rada). Ovdje je važno napomenuti da za ovaj projekt imam i preporuke dviju metodičarki, a ujedno sam priložila i komentare mnogobrojnih učitelja, učenika i roditelja iz RH, Srbije, BiH, ali i drugih država, kao i ostale iznadprosječne rezultate mog preostalog rada. Tri puta sam uputila molbu u smjeru MZO, bila na dva sastanka u MZO-u i tri puta ostala bez konkretne pomoći. Znam da se propisi ne pišu da bi omogućili jedan slučaj (to niti ne predlažem), ali ovo nije jedini slučaj u kojem propisi i institucije ignoriraju kvalitetan rad pojedinaca koji je na korist cijelog društva, i čija je posljedica prestanak takvog rada. Ne samo kao pojedinac kojem je žao što se njegov potencijal neće iskoristiti, već i kao običan član društva kojem je stalo do napretka društva, predlažem da se stvore instrumenti za konretnu podršku rada takvih pojedinaca. Znam da će ovaj dopis mnogi protumačiti kao samopromociju, samoisticanje, traženje ustupaka za "svoj slučaj" itd. Nemam takve ciljeve, već sam svjesna toga da onaj tko nema takve rezultate, neće ni osjetiti potrebu tražiti ovakve izmjene u propisima. Onaj tko nema želju raditi na korist društva, i koga nesuradnja institucija nije zaustavila u takvom davanju, neće imati potrebu pokušati nešto na tom planu promijeniti. Onaj tko traži promjene, mora razjasniti zbog čega ih traži, zbog čega bi unošenje takvih promjena dovelo do napretka društva. U tom smislu je sav napisani tekst. Srdačan pozdrav, Antonija Horvatek Primljeno na znanje Ministarstvo će pokrenuti široku javnu raspravu o izmjenama pravilnika koji uređuje sustav napredovanja.
125 Antonio Morić-Španić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. U potpunosti se slažem s dodatnim stimuliranjem nastavnog osoblja za sudjelovanje i rad na EU projektima. Međutim, člankom 99.a otvara se velik broj nejasnoća i nedoumica, kako u samoj provedbi, tako i u vrsti i razini EU projekata: 1. Što se sve smatra EU projektom? Većina nastavnog osoblja u školama se imala prilike susresti s eTwinnig projektima i sličnim Erasmus+ projektima. Osim navedenih tu su i područje Europskog socijalnog fonda, gdje je čitavo jedno prioritetno područje usmjereno na Obrazovanje iz čega se kasnije granaju projektni pozivi. Osim navedenih, sve se češće pojavljuju otvoreni pozivi koji nisu u ingerenciji MZO-a, već nekih drugih Ministarstava (npr. prošli tjedan je zatvoren poziv Ministarstva poljoprivrede za uvođenje i implementaciju novih metoda u agroobrazovnim dijelovima školskih programa). Slično se pitanje postavlja i kod natječaja drugih Ministarstava, a koji su u određenom segmentu povezani s o-o programima i nužnosti sudjelovanja nastavnog osoblja u njima. Osim EU projekata, pojavljuju se i neki drugi programi na EU razini koji se također tiču školstva (URBACT, EEA grants i sl.). Iako člankom 99.a, nisu obuhvaćeni, u obzir valja uzeti i projektne pozive jedinica regionalne i lokalne samouprave, posebno u jedinicama od posebne državne skrbi, otocima i pograničnim područjima, gdje škole imaju manji broj djece te nastavnog kadra te samim time, u startu teže apliciraju prema većim EU programskim područjima. Kod navedenih, kao i ostalih, škola treba uzeti u obzir i sudjelovanje na projektima koji su sufinancirani od strane nacionalnih tvrtki, institucija, zaklada, programa, fondacija itd., a nekad polučuju intenzivnije rezultate od EU projekata. Zaključno, nužno je donijeti Pravilnik u kojem će se klasificirati vrste projekata kroz koje će se vršiti stimulacija nastavnog osoblja s jasno definiranim kriterijima. 2. Nastavno na teze iznesene u prethodnoj točki i prijedlogom donošenja navedenog Pravilnika, postavlja se pitanje vrednovanja rada nastavnog osoblja uključenog na projektima i to s više kutova gledišta. Npr. - vrednuje li se isto rad nastavnika na Erasmus+ projektu ili projektu iz domene Europskog socijalnog fonda, koji znaju biti poprilično različiti u svom tematskom sadržaju? - vrednuje li se jednako rad koordinatora projekta, voditelja projekta (ukoliko je zaposlen pri matičnoj instituciji tj. nije vanjski suradnik), administratora projekta i člana radne skupine? - vrednuje li se rad nastavnika samo na projektu kojeg je već netko napisao, a koji je već odobren od nadležnih institucija i spreman za provedbu ili vrednuje li se (uopće / nekim dijelom) i pisanje projektne aplikacije nastavnog osoblja na neki natječaj, a ista ne biva sufinancirana od strane nadležne institucije? 3. Predloženim Pravilnikom (ili bilo kojim oblikom podzakonskog akta) valjalo bi, u suradnji s MZO-om i nadležnim ministarstvima i regionalnim agencijama izvršiti edukaciju zainteresiranog nastavnog osoblja za pripremu i provedbu EU projekata, čime se stvaraju izvrstni preduvjeti za angažiranje nastavnog osoblja na EU projektima, a nastavnom osoblju se navedene edukacije i sudjelovanje na projektima adekvatno vrednuju kroz prikupljanje bodova za napredovanje od strane Agencije za odgoj i obrazovanje. Primljeno na znanje Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​
126 Antun Budimir PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 16. U članku 51. stavku 1. iza riječi: „nastava“ dodati riječi: "zajedničkih i izbornih predmeta“. Obrazloženje: izborni su predmeti obvezni jednako kao i zajednički predmeti. Prijedlog redovne satnice od "obveznih predmeta" je opasan, jer u sebi nosi dvosmislenost i može biti izvor teških sukoba. Ni u kojem slučaju postojeći prijedlog ne smije proći u daljnju proceduru, jer bi to moglo dovesti do teške zlouporabe i sukoba. Za ilustraciju mogućega razdora dovoljno je navesti primjer zlonamjernika koji bi na temelju predložene odrednice zahtijevao izbacivanje Katoličkoga vjeronauka iz redovnog nastavnog rasporeda, premda je Vjeronauk obvezan i redovni predmet, mada pripada u skupinu izbornih predmeta. Nije prihvaćen Već sada broj sati obveznih predmeta i broj sati svih izbornih predmeta premašuje ograničenje iz Zakona jer o izboru izbornih predmeta odlučuju učenici i roditelji. Stoga se pojašnjava da se ograničenje odnosi na broj sati obveznih predmeta.
127 Antun Budimir PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 13. Kurikul je hrvatski oblik latinske riječi curriculum. Nije prihvaćen S obzirom da je u svim zakonskim propisima i strateškim dokumentima korišten izraz kurikulum za sada se izraz kurikulum ne mijenja u ovim izmjenama.
128 Antun Budimir PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Predlažem: „(3) Školski kurikul određuje nastavni plan fakultativnih predmeta, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, fakultativnih međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte te njihove kurikule ako nisu određeni nacionalnim kurikulumom.” Obrazloženje: Bit kurikulnoga obrazovanja je u mnogovrsnosti i različitosti ponuda i odabira. Ukoliko svaki predmet/međupretmetna tema/interdisciplinarni sadržaj/modul postaje obveza za sve učenike potire se kurikulna intencija obrazovanja. U stavak 4 ne dodavati „- strategija razvoja škole” kao novi podstavak 1. (6) Za sudjelovanje učenika u fakultatitvnim predmetima, aktivnostima, modulima, programima i projektima koji nisu redoviti niti obvezni potrebno je informirati roditelje i pribaviti njihovu pisanu suglasnost.“ Obrazloženje: Školski kurikul mjerodavan je samo za rasporedbu fakultativnih predmeta, programa, aktivnosti, tema i modula i tu činjenicu treba jasno istaknuti u Zakonu. Djelomično prihvaćen U kurikulumima međupredmetnih tema navedeno je koji se sadržaji provode kroz obvezne predmete, a koji kroz druge oblike nastave.
129 Antun Budimir PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. U naslovu iznad članka 27. iza riječi: „ program“ dodaju se riječi: „ i kurikuli“. (1) Nastavnim planom utvrđuje se trajanje, nastavni predmeti, godišnji broj nastavnih sati za zajedničke, izborne i fakultativne predmete, kao i programa iz školskoga kurikula (međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module), te njihov raspored po razredima. 1a) Nastavni predmeti u osnovnoj školi dijele se u tri skupine: zajednički (jezgrovni), izborni i fakultativni predmeti. Obrazloženje: Nastavni predmeti iz zajedničke i izborne skupine su obvezni i redoviti, te čine obrazovni standard učenika, a njhova se ocjena unosi u školsku svjedodžbu. Fakultativni predmeti stvar su školskoga kurikula prema interesima i potrebama škole, odnosno njezinih učenika (mađarski u Baranji, a talijanski u Istri kao drugi strani jezik). Opterećenje učenika izbornim predmetima mora biti jednako u osnovnoj školi, pa je ministarstvo dužno uvesti predmet Etiku kao alternativu konfesionalnim vjeronaucima. Time će konačno biti dokinuta diskriminacija učenika bez vjeronauka za pravo na cjelovit odgoj i obrazovanje i na etičkoj razini. (2) Kurikulom... Obrazloženje: jezično jedino ispravno, a praktično jednostavnije i isplativije (4) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom. Obrazloženje: brisati "srednje škole" ili dodati "i osnovne škole" jer bi bila velika diskriminacija različito opterećivati učenika u obveznom školovanju kako je sada slučaj zbog nepostojanja Etike kao alternativnoga predmeta konfesionalnim vjeronaucima. Stavak 5 brisati, jer je bismislen i pokazuje temeljno nerazumijevanje izborne nastave. Takvo što je moguće ukoliko se radi o fakultativnim predmetima ili programima iz školskog kurikula. Stavak 3 određuje izborne predmete kao "dio odgojno-obrazovnog standarda". Može li se govoriti o standardu, a tijekom pojedinoga razreda ili nakon njih dozvoljavati odustajanje od standarda????? Zato je nužna trodioba nastavnih predmeta u osnovnoj školi na zajedničke i izborne koji su obvezni i redoviti, te na fakultativne koji to nisu. (7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije mjerodavne za odgoj i obrazovanje, Obrazloženje: Mjerodavno je jezično ispravnije i bliže suvremenom duhu odgoja od nadležnoga koje ima prizvuk vlasti i straha. Još je bolje stavak 7 brisati, jer će inače postati povodom brojnih navala besprizornih udruga i likova na hrvatske škole (brojni komentari na ovaj stavak to potvrđuju). Ako, unatoč svemu, stavak 7 ostaje može se svrstati jedino u fakultativne programe i sadržaje. Nikako u izborne. (13) Fakultativni dio kurikuluma ili nastavnog plana i programa u srednjoj i osnovnoj školi obuhvaća nastavne predmete, Obrazloženje: dodati riječi "i osnovnoj" jer se fakultativni predmeti poučavaju i na toj razini. (14) Kurikulume ili nastavne planove i programe zajedničkih i izbornih predmeta, Obrazloženje: Riječ "obveznih" zamijeniti riječju "zajedničkih".Naime, nastavne predmete treba dijeliti u tri skupine: zajednički, izborni i fakultativni. Izborni predmeti imaju atribute "obvezni" i "redovni" kao i zajednički predmeti. Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba da učenik bira izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu.
130 Antun Budimir PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Članak 26. mijenja se i glasi: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju Hrvatskoga nacionalnog kurikula, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma. Obrazloženje: Iz nepreglednoga i nesuvisloga konglomerata 52 kurikulna dokumenta kreirati jasan i smislen Hrvatski nacionalni kurikul kao višegodišnji dokument. Drugi i Treći stavak brisati, jer su suvišni u prepisivanju definicija iz dokumenata koji se predlažu biti temeljem odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Novi stavak 2. može glasiti: 2) Hrvatski nacionalni kurikul donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra. Djelomično prihvaćen 1.) Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. 2.) Prihvaćen prijedlog
131 Antun Kovačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
132 B.N. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, imamo komentar na članak 105., stavak 7. važećega Zakona. Sadašnja formulacija stavka 7. u članku 105. Zakona glasi: „(7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.“ Smatramo da je ovakva formulacija neprecizna te da omogućava neregularnosti pri zapošljavanju na mjestima nastavnika predmetne nastave u srednjim školama. Naime, česti je slučaj da nastavnik ima završen dvopredmetni diplomski studij (uobičajena mogućnost na Filozofskim fakultetima u Hrvatskoj), s tim da postoji i mogućnost da je jedan od završenih studija nastavnički, a drugi istraživački. To zapravo znači da je osoba koja je odabrala takav model diplomskoga studija stekla pedagoško-psihološko-didaktično-metodičke kompetencije (kako je propisano Zakonom iznad 55 ECTS bodova), ali je zapravo stekla znanja iz metodike struke samo na onom studiju na kojem je završila nastavnički smjer. Pri zapošljavanju nastavnika u srednjim školama često se ne obraća pozornost upravo na ovaj segment – a to je da osoba mora imati položenu metodiku struke za nastavni predmet na kojem se zapošljava, a ne općenito pedagoško-psihološko-didaktično-metodičke kompetencije. Iz iskustva znamo da se ovakvi previdi u hrvatskim srednjim školama događaju te da se na mjesta prof. likovne umjetnosti zapošljavaju kandidati koju su završili istraživački smjer povijesti umjetnosti, a nastavnički smjer na drugom studiju (npr. kroatistika, anglistika i dr.), bez ikakve obaveze naknadnog stjecanja metodičkih kompetencija struke, što je posve neregularno. Obzirom na to da je metodika svakoga nastavnog predmetna specifična smatramo da se stavak 7. članka 105. treba precizirati obzirom na iznesenu problematiku, na primjer: (7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkoga smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija na kojem se stječe najmanje 120 ECTS bodova ili na razini integriranog preddipplomskog i diplomskog studija na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija na kojem se stječe najmanje 120 ECTS bodova ili na razini integriranog preddipplomskog i diplomskog studija na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktično-metodičko obrazovanje unutar kojih se stječe najmanje 55 ECTS bodova, s obavezom da je iz metodike struke ostvareno najmanje 25 ECTS bodova, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) dr. sc. Josipa Alviž, Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet, Zagreb dr. sc. Jasmina Nestić, Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet, Zagreb Primljeno na znanje U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
133 Barbara Krpota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
134 Barbara Krpota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
135 Barbara Krpota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
136 Barbara Krpota PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
137 Barbara Mandušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
138 Benita Vladušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja.  (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.  (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi.  (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa.  (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.  (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured.  (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
139 Berislav Jurkić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se u zakon ugradi mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima, odnosno da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
140 Bibijana Šlogar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. U ime Nastavničkog vijeća Gimnazije A.G.Matoša u Zaboku želim obrazložiti jednoglasno iskazan stav protiv prijedloga vraćanja ocjena na polugodište. Zaključivanje ocjena na polugodištu je nepotrebno iz sljedećih razloga: • sve više škola ima e-imenik (a pretpostavljamo da će ga u dogledno vrijeme koristiti gotovo sve škole u RH jer takva je tendencija) te o roditelji i razrednici imaju konstantan uvid u ocjene i bilješke o učenicima, bilo preko elektronskog identiteta samih učenika, bilo preko sustava e građani, • analiza naših kvartalnih sjednica unatrag nekoliko godina nam govori kako učenici vidljivo generalno kroz kvartale dižu svoj uspjeh kako nastavna godina ide kraju te da ih nezaključivanje ocjena na polugodištu ne pasivizira ako se vrednovanju i suradnji na relaciji nastavnik -učenik – roditelj pristupa kontinuirano, kvalitetno i smisleno, • vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu u našem kontekstu, koji nije toliko specifičan da se ne bi mogao uzeti kao primjenjiv za cjelinu, samo je vraćanje i izmjena Zakona na staru praksu koja ne donosi nikakvo realno poboljšanje za učenike i nastavnike, • vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu je ujedno vraćanje ogromne količine stresa učenicima (koji pred blagdane moraju navrat-nanos pisati sve testove i odgovarati sve predmete kako bi ocjene mogle biti zaključene dok danas bez problema testove pišemo u siječnju ili veljači, bez potrebe da se ubrzava vrednovanje radi zadanog datuma) i • povećanje administriranja predmetnim profesorima i razrednicima (opet – nasilno ocjenjivanje jer se ocjene moraju zaključiti). • smatramo da ovi naši zaključci i argumenti ne vrijede samo za gimnazijske programe i strukovne škole nego sa sve dionike obrazovnog procesa Hvala na razumijevanju i uvažavanju naših sugestija i mišljenja Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
141 Biljana Štetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
142 Blanka Somogy PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
143 Blaženka Kunac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Ukinuti dopunski rad ali omogućiti da svaki učitelj/nastavnik ima dopunsku nastavu tijekom godine na koju bi učenici za koje učitelj/nastavnik tako odredi, bilo OBAVEZNI dolaziti. Ovaj je članak nepravedan prema onim učiteljima/nastavnicima koji obično imaju učenike s nedovoljnim ocjene na kraju nastavne godine (posebno ako su i razrednici) u usporedbi s onima koji takve učenike nemaju. Opseg posla od kraja nastavne godine do početka godišnjega odmora je višestruko veći za one koji moraju odraditi dopunski rad. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
144 Blaženka Kunac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Podstavak 3. : dodati da učenici koji nisu na izbornom predmetu koji se odvija u smjeni u kojoj je organizirana većina nastave moraju biti pod nečijom paskom i definirati pod čijom. Podstavak 9. brisati. Iako bi bilo vrlo "zanimljivo" vidjeti kako je organizirana nastava neke međupredmetne ili interdisciplinarne teme ili nekog modula u slučaju da, primjerice, desetak roditelja želi alternativni modul (jer se ne slažu niti s jednim već ponuđenim), za pretpostaviti je da se sve te teme i moduli zasnivaju na znanstveno utemeljenim činjenicama i da su u skladu sa svim pozitivnim normama odgoja i obrazovanja. Stoga su alternativni moduli nepotrebni. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
145 Blaženka Kunac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Podstavak 9. brisati! Roditelji imaju pravo kod kuće odgajati dijete kako žele, ali u školama djeca imaju pravo dobiti sve informacije kako o temama unutar pojedinih predmeta, tako i u međupredmetnim temama. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
146 Bogomir Buklijaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, U nastavku šaljem svoje komentare: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Obrazloženje: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. S poštovanjem, Bogomir Buklijaš Djelomično prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
147 Bogomir Buklijaš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Predlažem da se da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Srdačno, Bogomir Buklijaš Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
148 Bojan Lazić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Ovdje bi trebalo dodati i stavak koji bi predviđao kako kandidati za ravnatelje, uz ostalu propisanu dokumentaciju, trebaju dostaviti i dokaz o psihofizičkim sposobnostima za obavljanje poslova iz djelokruga ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove. Nije prihvaćen Ne prihvaća. Prijedlog nije cjelovit.
149 Bojan Lazić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 24. Iza stavka 1 treba dodati i stavak 2: "Stavak (3) ovoga članka postaje stavak (1). Prihvaćen Prihvaćeno.
150 Bojan Lazić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Stavak 3. bi bilo dobro promijeniti u: "Izrečene pedagoške mjere vrijede do svršetka oblika školovanja." Na taj način dodatno se sprječava mogućnost ponavljanja povrede dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja po isteku tekuće školske godine, čime problem nije trajno riješen. Mjera predložena u stavku 7. je dobra, s tim da bi bilo dobro precizirati u kojim slučajevima ravnatelj može udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
151 Bojan Lazić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. U stavku tri, kod riječi "ema" vjerojatno nedostaje slovo "t", pa bi riječ trebala glasiti "tema". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
152 Bojan Lazić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. U stavku 6 kod sintagme "e su dio kurikuluma" vjerojatno nedostaje slovo "t", pa bi sintagma, pretpostavljam, trebala glasiti "te su dio kurikuluma". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
153 Bojan Mrvoš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
154 Bojan Mrvoš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
155 Bojan Mrvoš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
156 Bojana Pralica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
157 Bojana Pralica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
158 Bojana Pralica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
159 Boris Jokić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Članak 11 st. 7 (odnosi se na članak 27 Zakona o odgoju i obrazovanju) treba brisati. Usvajanje ovog članka može imati izrazito negativne posljedice na sustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. U sklopu Cjelovite kurikularne reforme izrađeni su kurikulumi sedam međupredmetnih tema, i to Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Građanski odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Za svaku su temu jasno određena odgojno-obrazovna očekivanja od učenika čije je ispunjavanje obvezno na svim razinama i u svim vrstama odgoja i obrazovanja. Ciljevi i očekivanja ostvaruju se različitim načinima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, pri čemu se neki od njih izravno ugrađuju u nacionalne predmetne kurikulume, a neki se ostvaruju planiranjem i izvedbom kurikuluma škole ili vrtića. Riječ je o obveznom i podjednako važnom dijelu sustava odgoja i obrazovanja kao što su to i nastavni predmeti. Izrazito je važno za mladu osobu i društvo usvajanje znanja, vještina i stavova vezanih uz npr. Ekonomsku i financijsku pismenost (Poduzetništvo), Upravljanje vlastitim učenjem (Učiti kako učiti), Mentalno i socijalno zdravlje (Zdravlje), Ljudska prava (Građanski odgoj i obrazovanje). Mnogi bi rekli da su učenje o financijskoj pismenosti, demokraciji, prvoj pomoći ili tome kako regulirati emocije vezane uz učenje za život mladog čovjeka važnije od usvajanja mnoštva činjenica u većini predmeta. Kao i ostali, kurikulumi međupredmetnih tema izrađeni su poštujući načela koja, među ostalim, uključuju znanstvenu i činjeničnu osnovu. U predloženim izmjenama, Ministarstvo dijeli odgojnu i obrazovnu dimenziju procesa učenja i poučavanja. Navedeno je protivno suvremenom shvaćanju odgoja i obrazovanja, načelima i uporištima iskazanima u Zakonu o odgoju i obrazovanju i Okviru nacionalnog kurikuluma te samoj praksi rada u vrtićima i školama. Ne postoji dio sustava koji je isključivo obrazovni ili odgojni. Dovoljno je pitati nastavnice matematike ili fizike ima li učenje i poučavanje njihovih predmeta istaknutu odgojnu dimenziju? Pitajte nastavnika bilo kojeg predmeta u školi utječe li njihov rad na osobnu izgradnju i usvajanje stavova i vrijednosti i izbor ponašanja učenika? Izrazito je problematičan dio koji govori “alternativnom modulu” koji će učenici, i mi kao njihovi roditelji, moći odabrati u skladu s odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Ljudi imaju vrlo različite sustave vrijednosti čiju brojnost i raznolikost ni jedan sustav na svijetu ne može zadovoljiti. Neke ne bi nikada niti trebao jer su suprotni temeljnim postavkama iznesenima u Ustavu Republike Hrvatske. Još je gora situacija vezana uz pojam odgojnih pristupa. Roditelji se izrazito razlikuju u pristupima odgoju koji su u rasponu od pretjerano zaštitničkih do onih koji životno ugrožavaju djecu i mlade osobe. K tome, kao što zna svatko tko ima djecu, sami roditelji pojedinog djeteta često imaju oprečne odgojne pristupe. Nadalje, ovakav prijedlog otvara i nevjerojatan niz praktičnih i organizacijskih problema na razini sustava i razini samih škola. Na razini sustava postavlja se pitanje kako zadovoljiti potrebe vrlo heterogenih vrijednosti i odgojnih pristupa roditelja u osam tema? O kolikom broju modula je riječ po pojedinoj temi? Tko će ih izraditi i na čiju inicijativu? Kako pratiti promjene u zahtjevima roditelja i učenika iz godine u godinu i prilagođavati ponudu i sadržaj modula? Ako situaciju dovedemo do apsurda, možda bi bilo najpravednije i najprikladnije da sami roditelji izrade modul za svoje dijete. Tko od roditelja ima stručnost u raznovrsnim područjima koja obuhvaćaju međupredmetne teme, kao što su Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Održivi razvoj i sl.? Na razini škole problem je kako organizirati izvođenje različitih modula za učenike. Otvara se i etičko pitanje o nužnosti izvođenja različitih modula za nastavnike različitih vrijednosnih orijentacija i odgojnih pristupa. Trebaju li nastavnici i učitelji uložiti ‘prigovor savjesti’ za izvođenje određenog modula koji osobno smatraju spornim ili se s njim ne slažu? Što to govori o statusu odgojno-obrazovnih radnika? Kakvu poruku navedeno šalje mladim osobama? Uloga roditelja u sustavu odgoja i obrazovanja iznimno je važna, ali nije li smisao javnog školstva susret, sučeljavanje argumenata i dijalog različitih sustava vrijednosti? Usvajanje ovih članaka dodatno će ugroziti profesionalni dignitet odgojno-obrazovnih radnika. Završnica je to, od države desetljećima sustavno vođenog, procesa urušavanja autoriteta odgojiteljica, učiteljica, stručnih suradnika, ravnateljica i svih onih koji svakodnevno predano i vrijedno rade zahtjevan posao. Put je to i k potiranju znanstvenog, činjeničnog i argumentiranog iz sustava odgoja i obrazovanja, a posljedično i iz hrvatskog društva. Najgore je što će navedeno biti osnova dodatnih podjela, pa čak i moguće segregacije, mladih osoba na osnovi vjerovanja njihovih roditelja u zemlji koja svakim danom postaje sve više podijeljenom. Predložena rješenja mogu značiti kraj cjelovitog, povezanog i znanstveno utemeljenog javnog sustava odgoja i obrazovanja. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
160 Boris Jokić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 2 (odnosi se na članak 4 Zakona o odgoju i obrazovanje) i članak 11 st. 7 (odnosi se na članak 27 Zakona o odgoju i obrazovanju) treba brisati. Usvajanje ovih članaka može imati izrazito negativne posljedice na sustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. U sklopu Cjelovite kurikularne reforme izrađeni su kurikulumi sedam međupredmetnih tema, i to Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Građanski odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Za svaku su temu jasno određena odgojno-obrazovna očekivanja od učenika čije je ispunjavanje obvezno na svim razinama i u svim vrstama odgoja i obrazovanja. Ciljevi i očekivanja ostvaruju se različitim načinima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, pri čemu se neki od njih izravno ugrađuju u nacionalne predmetne kurikulume, a neki se ostvaruju planiranjem i izvedbom kurikuluma škole ili vrtića. Riječ je o obveznom i podjednako važnom dijelu sustava odgoja i obrazovanja kao što su to i nastavni predmeti. Izrazito je važno za mladu osobu i društvo usvajanje znanja, vještina i stavova vezanih uz npr. Ekonomsku i financijsku pismenost (Poduzetništvo), Upravljanje vlastitim učenjem (Učiti kako učiti), Mentalno i socijalno zdravlje (Zdravlje), Ljudska prava (Građanski odgoj i obrazovanje). Mnogi bi rekli da su učenje o financijskoj pismenosti, demokraciji, prvoj pomoći ili tome kako regulirati emocije vezane uz učenje za život mladog čovjeka važnije od usvajanja mnoštva činjenica u većini predmeta. Kao i ostali, kurikulumi međupredmetnih tema izrađeni su poštujući načela koja, među ostalim, uključuju znanstvenu i činjeničnu osnovu. U predloženim izmjenama, Ministarstvo dijeli odgojnu i obrazovnu dimenziju procesa učenja i poučavanja. Navedeno je protivno suvremenom shvaćanju odgoja i obrazovanja, načelima i uporištima iskazanima u Zakonu o odgoju i obrazovanju i Okviru nacionalnog kurikuluma te samoj praksi rada u vrtićima i školama. Ne postoji dio sustava koji je isključivo obrazovni ili odgojni. Dovoljno je pitati nastavnice matematike ili fizike ima li učenje i poučavanje njihovih predmeta istaknutu odgojnu dimenziju? Pitajte nastavnika bilo kojeg predmeta u školi utječe li njihov rad na osobnu izgradnju i usvajanje stavova i vrijednosti i izbor ponašanja učenika? Izrazito je problematičan dio koji govori “alternativnom modulu” koji će učenici, i mi kao njihovi roditelji, moći odabrati u skladu s odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Ljudi imaju vrlo različite sustave vrijednosti čiju brojnost i raznolikost ni jedan sustav na svijetu ne može zadovoljiti. Neke ne bi nikada niti trebao jer su suprotni temeljnim postavkama iznesenima u Ustavu Republike Hrvatske. Još je gora situacija vezana uz pojam odgojnih pristupa. Roditelji se izrazito razlikuju u pristupima odgoju koji su u rasponu od pretjerano zaštitničkih do onih koji životno ugrožavaju djecu i mlade osobe. K tome, kao što zna svatko tko ima djecu, sami roditelji pojedinog djeteta često imaju oprečne odgojne pristupe. Nadalje, ovakav prijedlog otvara i nevjerojatan niz praktičnih i organizacijskih problema na razini sustava i razini samih škola. Na razini sustava postavlja se pitanje kako zadovoljiti potrebe vrlo heterogenih vrijednosti i odgojnih pristupa roditelja u osam tema? O kolikom broju modula je riječ po pojedinoj temi? Tko će ih izraditi i na čiju inicijativu? Kako pratiti promjene u zahtjevima roditelja i učenika iz godine u godinu i prilagođavati ponudu i sadržaj modula? Ako situaciju dovedemo do apsurda, možda bi bilo najpravednije i najprikladnije da sami roditelji izrade modul za svoje dijete. Tko od roditelja ima stručnost u raznovrsnim područjima koja obuhvaćaju međupredmetne teme, kao što su Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Održivi razvoj i sl.? Na razini škole problem je kako organizirati izvođenje različitih modula za učenike. Otvara se i etičko pitanje o nužnosti izvođenja različitih modula za nastavnike različitih vrijednosnih orijentacija i odgojnih pristupa. Trebaju li nastavnici i učitelji uložiti ‘prigovor savjesti’ za izvođenje određenog modula koji osobno smatraju spornim ili se s njim ne slažu? Što to govori o statusu odgojno-obrazovnih radnika? Kakvu poruku navedeno šalje mladim osobama? Uloga roditelja u sustavu odgoja i obrazovanja iznimno je važna, ali nije li smisao javnog školstva susret, sučeljavanje argumenata i dijalog različitih sustava vrijednosti? Usvajanje ovih članaka dodatno će ugroziti profesionalni dignitet odgojno-obrazovnih radnika. Završnica je to, od države desetljećima sustavno vođenog, procesa urušavanja autoriteta odgojiteljica, učiteljica, stručnih suradnika, ravnateljica i svih onih koji svakodnevno predano i vrijedno rade zahtjevan posao. Put je to i k potiranju znanstvenog, činjeničnog i argumentiranog iz sustava odgoja i obrazovanja, a posljedično i iz hrvatskog društva. Najgore je što će navedeno biti osnova dodatnih podjela, pa čak i moguće segregacije, mladih osoba na osnovi vjerovanja njihovih roditelja u zemlji koja svakim danom postaje sve više podijeljenom. Predložena rješenja mogu značiti kraj cjelovitog, povezanog i znanstveno utemeljenog javnog sustava odgoja i obrazovanja. Djelomično prihvaćen U konačnoj verziji izmjena na temelju javne rasprave proširena su načela odgoja i obrazovanja na slijedeći način: Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
161 Boris Pein PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
162 Boris Pein PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
163 Boris Pein PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Kao profesor, ne slažem se s vraćanjem zaključivanja ocjena na polugodištu zbog: - nejednakog trajanja polugodišta - većeg opterećenja administracijom za učitelje i razrednike na kraju polugodišta - velikog pritiska za ispravljanjem ocjena na kraju polugodišta koje utječe na kvalitetu nastave za ostalu djecu i dodatno opterećuje učitelje - neopravdanosti istoga (osim rekla-kazala navoda roditelja o slabijim rezultatima, nema istraživanja o utjecaju nezaključivanja) Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
164 Boris Pein PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Stavak 7 krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
165 Boris Pein PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Podstavak bi mogao uvesti veliki nered u sustav zbog svoje neodređenosti, uz manipulacije od strane konzervativnih udruga (vezano za zdravstveni i građanski odgoj). Dijete ima pravo na dobivanje provjerenih i znanstveno utemeljenih informacija u školi. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
166 Boris Stipetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
167 Boris Stipetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
168 Boris Stipetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
169 Borjan Komarica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. ČLANAK 18 (u kojem se mijenja stari Članak 73) U članku 73. stavku 1. iza riječi: „zaključnu ocjenu“ dodaju se riječi: „na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine“. U stavku 2. iza riječi: „nastavni predmet“ dodaje se zarez i riječi: „kao i ocjena iz vladanja“, a iza riječi: „na kraju“ dodaju se riječi: „prvoga polugodišta i“. Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka učeniku I. razreda osnovne škole ne zaključuje se ocjena na kraju prvoga polugodišta.“. Ovdje bih samo uvrstio molbu da ne popustite bilo kakvim interesnim grupama (bilo roditelja učenika ili samih nastavnika) koji bi htjeli da ne bude ocijenjivanja na kraju 1. polugodišta. Budući da sam i sam nastavnik, vidim koliko i jedna takva „mjerica“ utječe na ponašanje učenika, poglavito njihov rad i trud i ispravljanje loših ocjena. Da, treba nam zaključivanje ocjena na polugodištu! Da se mene pita, imali bi i 3 cjeline za zaključivanje ocjena (pred zimske, proljetne i ljetne praznike)... Nije prihvaćen Sukladno ishodu javne rasprave zaključeno je da se sa prijedlogom vraćanja zaključivanja na polugodištu ne ide u ovim izmjenama propisa. Ministarstvo će pojačati potrebne aktivnosti kako bi svim školama omogućilo korištenje e-Dnevnika kao jasne i transparentne informacije o učenikovom uspjehu.
170 Borjan Komarica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ČLANAK 11 (u kojem se mijenja stari Članak 27, stavak 7) (7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Ovaj cijeli članak se mora izbrisati ili preformulirati. Pa naravno da škola, kao i roditelji, ima konstantno „uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora“. Izlaganje djetetovog ili bilo čijeg uma bilo kakvim novim informacijama utječe na njegovu osobnu izgradnju, uvjerenja, vrijednosti i stavova. Morate biti notorni idiot pa da tvrdite da ne mijenjate svoja uvjerenja, vrijednosti i stavove (jednom rječju ponašanje) s uplivom novih informacija. Naravno da ima i takvih ljudi koji ne žele znati ni čuti ništa novo u odnosu na ono što dosad „znaju“, ali imamo li pravo – kao moderna država i društvo – i djeci takvih roditelja uskratiti pravo na informaciju? Ukratko, ovim se člankom želi omogućiti roditeljima da njihova djeca ostanu zatucani primitivci kao što su i sami roditelji. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
171 bozo duderija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažemo da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažemo da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatramo da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavamo definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što smo već istaknuli, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također, naš prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažemo da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
172 bozo duderija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Smatram da se sustav predmeta u školi bi trebao biti na uzorku fakultetskih predmeta kao u visokom školstvu, te da učenik može birati više izbornih predmeta koji proizlaze iz temeljnih predmeta kao dodatni sadržaj koji se posebno vrednovao i priznavao fakultetski, kao u sustavu obrazovanja u SAD-u. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
173 bozo duderija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Tražim da se sljedeći članci zakona promjene: - čl. 75. st. 1. da riječi "iz najviše dva nastavna predmeta" da se promijeni u: "iz najviše tri nastavna predmeta" - čl. 75. st. 2. da se riječi "u dva ispitna roka" da se promijeni te da glasi: "u tri ispitna roka" (jer ima oni učenika kojima uvijek je potrebno vrlo malo za pozitivni prolaz, pa smatram da se treba i zakonski omogućiti 3. ispitni rok, da se iziđe učeniku u susret i omogući dopunska nastava da roditelj ne trebaju plaćati privatne repeticije, jer nitko nema koristi na učenik ponovno ponavlja isti razred, zbog jednog predmeta) -čl. 74. st. 5. koji glasi: "Učenik kojemu je opći uspjeh utvrđen ocjenom nedovoljan (1) ponavlja razred." stoga tražim se navedeni stavak promjeni: "Učenik kojemu je opći uspjeh utvrđen ocjenom nedovoljan (1) ponavlja razred, ukoliko ima tri ili više nedovoljno ocjenjenih predmeta, a sve nepoložene predmete dužan je položiti u sljedećem razdoblju, a o načinu polaganja određuje nadležni Ministar" (Zato što ima učenika koji zbog različitih problema ne uspiju položiti sve predmete, smatram da ih je treba uzeti u obzir i učenicima pružiti šansu, jer znam mnogo koji su zbog samo JEDNOG predmeta izgubili godinu, što je iznimno nepravedno i nedopustivo, tražim od Vas da ovaj dio ozbiljno uzmete u obzir i razmotrite, jer svaki kraj školske godine ponavlja se isti problem za kojeg nema sluha, dok djeca ispaštaju, jer im zakon ne dopušta tu mogućnost. Nije prihvaćen Učeniku je organizirana pomoć u učenju kroz dopunski rad, kao i popravni ispit.
174 bozo duderija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da se promjeni čl. 11 st. 4. sadašnjeg zakona promjeni iz sadašnjega koji glasi: "Srednjim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja." promjeni te da glasi ovako: "Srednjim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja, dok učenici koji završavaju srednjoškolsko gimnazijsko obrazovanje, dužni su nastaviti obrazovanje u visokoškolskim ustanovama" Razlog je tomu, što postoji dio učenika koji završi gimnazijski program i ne upišu nikada visokoškolsko obrazovanje, te sutradan imaju probleme sa zapošljavanje i stečenim kompetecijama koje su nedovoljne za strukovno zapošljavanje bez prekvalifikacije. Nije prihvaćen Navedeni prijedlog nije moguće prihvatiti.
175 bozo duderija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 4. Smatram da je konačno vrijeme da se srednjoškolsko obrazovanje proglasi obveznim za sve, jer nam nema obrazovnog napretka, jer uvijek se nađu pojedinci koji zbog neopravdanih razloga ne završe srednjoškolsko obrazovanje. Smatram da se ova promjena mora hitno učiniti, da i taj mali broj koji neopravdano izbjegnu srednjoškolsko obrazovanje, da im se nametne obveza. Primljeno na znanje Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se osnovna škola produžila sa osam na devet godina. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja u kojem će se razmatrati i obveznost srednje škole.
176 bozo duderija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 4. Predlažem da se promjeni čl. 4. st. 2. toč. 1. se iza riječi "Osnovno " dodaju riječi: "i srednjoškolsko" tako da navedena promjena izgleda ovako: "Osnovno i srednjoškolsko školovanje je obvezno za sve učenike u Republici Hrvatskoj." Primljeno na znanje Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se osnovna škola produžila sa osam na devet godina. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja u kojem će se razmatrati i obveznost srednje škole.
177 bozo duderija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Tražim da se čl. 11. st. 7. promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
178 Božena Čizmin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Učenici i njihovi roditelji trebaju moći odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Nije prihvaćen U načela odgoja i obrazovanja uvršteno je pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
179 Božica Majhen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI RAVNATELJI Prijedlog vezan uz položaj ravnatelja koji si po važećem zakonu ne mogu čuvati radno mjesto i u slučaju ne imenovanja ostaju na ulici. Predlažem da ravnatelji koji ne prođu na reizboru( iz gore navedene kategorije)imaju pravo biti zbrinuti u svojoj školi npr; kao savjetnici ili pomoćnici ravnatelja do ispunjenja uvjeta za mirovinu ili dok sami ne odu na neko drugo radno mjesto po natječaju ( ako se radi o mlađim osobama).To se ne odnosi na ravnatelje koji su imenovani nakon zakona koji im je omogućio čuvanje radnog mjesta dva mandata. Nikako nisam za to da se pravi razlika između ravnatelja koji dolaze iz škole u kojoj su ravnatelji ili su došli iz druge škole ili druge odgojno-obrazovne ustanove. EU PROJEKTI Predlažem da učitelji i ostali djelatnici koji u školama provode EU projekte budu plaćeni iz projekta u kojem je njihov rad budžetiran, a da u isto vrijeme dobivaju i svoju punu plaću ( do sada su ta sredstva ostajala školi - nije se moglo ljudima isplatiti). Na taj način će učitelji i ostali djelatnici koji rade na EU projektima biti najbolje motivirani i zadovoljni. Nikako se ne slažem da se umanjuje satnica ( bit će organizacijskih i drugih problema).Kako će se umanjiti satnica ravnatelju/ ci .Zaposliti ćemo novog ravnatelja/cu na 30 % radnog vremena? S ljudima treba sklopiti ugovor o djelu i platiti im za njihov rad na projektu,nitko neće imati ništa protiv da taj posao oko provedbe projekta obavlja izvan svog redovnog posla. Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
180 Branimir Mihalinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 34. Članak treba izbrisati. Pitanje otpremnina rješava se kroz pregovore za Temeljni kolektivni ugovor i Granske kolektivne ugovore. Nedopustivo je materiju o kojoj se pregovara urediti zakonom. Na taj način se onemogućuje rješavanje tog pitanja kroz pregovore. Upravo su završili pregovori o Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama. Vlada RH nije u pregovorima tražila pregovore o ovom pitanju, a bilo je otvoreno pitanje otpremnina. Upraco su u tijeku pregovori za Kolektivne ugovore za zaposlenike osnovnih škola, kao i zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama. Iz tog razloga ovome nema mjesta u Zakona o odgoju i obrazovanju. Djelomično prihvaćen S obzirom da se nekima odradnika upravo temeljem prednosti pri zapošljavanju posredovanjem Ureda pronađe drugi posao i prije isteka otkaznog roka kod prethodnog poslodavca, odnosno bez prekida nastavljaju radni odnos kod novog poslodavca, nije opravdano da im se istovremeno isplaćuje otpremnina iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, a istovremeno ih se bez prekida radnog kontinuiteta i bez natječaja zapošljava u drugoj školi. Ujedno, ako prekid radnog odnosa bude duži od roka utvrđenog ovom odredbom, oni neće izgubiti pravo na otpremninu.
181 Branimir Mihalinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
182 Branimir Mihalinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
183 Branimir Mihalinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
184 Branimir Piršić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
185 Branimir Piršić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
186 Branimir Piršić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
187 Branimir Štimec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
188 Branimir Štimec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
189 Branimir Štimec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
190 Branka Bajo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
191 Branka Bosanac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Smatram da bi se trebalo ukinuti dopunsku nastavu te uvesti prvi i drugi popravni rok. Takodjer, zaalžem se za ponovno zaključivanje ocjena na polugodištu. Primljeno na znanje Izmjenama članka 75. pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu. Nakon provedene javne rasprave prihvaćen je prijedlog da se ne vraća zaključivanje ocjena na polugodištu.
192 BRANKA BRDAR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI NAPREDOVANJE - RADNO MJESTO TAJNIK ŠKOLE Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
193 Branka Marcelić Panjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
194 Branka Martinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, predlažem sljedeće izmjene/dopune Zakona: a) Školovanje kod kuće Potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. b) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažem: c) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ d) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. S poštovanjem, Branka Martinović Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
195 Branka Martinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Poštovani, smatram da se u Zakon trebaju uvesti sljedeće mjere, tj. nadopune: a) Školovanje kod kuće Potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. b) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažem: c) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ d) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
196 Branka Sabljić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da se čl.11. st.7 promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
197 Branko Bardun PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stajališta, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
198 Branko Pleadin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39. U potpunosti podržavam predložene izmjene jer smatram da ravnatelj školske ustanove treba biti osoba koja ima dovoljno radnog iskustva upravo u odgojno-obrazovnom sustavu. Školska ustanova nije poduzeće u kojem vladaju zakoni tržišta, nego mjesto gdje u svakodnevnom radu treba uvažavati razne pedagoške principe. Upravo iz tog razloga ravnatelj školske ustanove treba imati iskustva u tom području i onaj stvarni "osjećaj" kako škola "diše". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
199 Branko Pleadin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38. Podržavam predložene izmjene članka 119., budući da je riječ uglavnom o "kozmetičkim" izmjenama. Ne slažem se s određenim prijedlozima navedenim u prethodnim komentarima u vezi broja članova koje osnivač imenuje u školski odbor. Nastavnici su najkompetentniji za ono što se događa u školi, pa je trenutno važeći način imenovanja članova školskog odbora sasvim pravedan (2 iz reda nastavnika, 1 iz reda radničkog vijeća, 1 iz vijeća roditelja i 3 od strane osnivača). U školskom odboru niti jedna strana ne bi trebala imati većinu kako ne bi dolazilo do jednostranog donošenja odluka ili jednostranog sprečavanja donošenja odluka. Što se tiče potencijalnih "štetnih" odluka koje navodi Hrvatska zajednica županija u svom komentaru, treba uzeti u obzir kako svaka škola sve financijske obaveze mora prethodno usklađivati s osnivačem od kojega treba dobiti suglasnost na prijedlog ključnih dokumenata kao što su statut škole, financijski plan, itd. Stoga smatram da osnivač itekako ima mogućnost pratiti svoje osnivačke obaveze i odgovornosti, a donošenje odluka na razini školskog odbora treba prepustiti pravedno izabranom sastavu školskog odbora prema trenutno važećim odredbama zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
200 Branko Pleadin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
201 Branko Pleadin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Smatram da je ovakav način rješavanja stimulacije nastavnika za dodatnim angažmanom u EU projektima nedorečen i podložan manipulacijama. Ovakvom zakonskom regulacijom vrlo lako bi se moglo dogoditi da se velik broj nastavnika uključi u projekte isključivo zbog povećanja vlastitih primanja. Iz svakodnevnih zapažanja mogu reći da nastavnici opterećeni projektima u manjoj ili većoj mjeri zapostavljaju samu nastavu. Rad na projektima svakako treba nagraditi, ali ovakvo rješenje će dovesti do zapostavljanja redovne nastave što je, s druge strane, nepravedno prema onim nastavnicima koji ostvaruju vrhunske rezultate u nastavi, a njihovo dodatno nagrađivanje nije posebno predviđeno zakonom. Stoga predlažem da se nagrađivanje sudjelovanja u EU projektima (i projektima financiranim iz drugih izvora) regulira kroz izmjene i dopune Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu. Bodovanje za napredovanje u zvanju bi trebalo obuhvatiti sve oblike doprinosa pojedinog nastavnika odgojno-obrazovnom sustavu, uključujući i izvanredna postignuća u redovnoj nastavi, sudjelovanje u EU i drugim projektima i sve ostalo što je već predviđeno tim pravilnikom, kao i ono što još nije a trebalo bi biti s obzirom na promjene koje su se dogodile u odgojno-obrazovnom sustavu od zadnjih izmjena tog pravilnika. Ako se kroz zakonske odredbe određene djelatnike nagradi, a druge zapostavlja, uvodi se nejednakost koja bi mogla imati ozbiljne posljedice za odgojno-obrazovni sustav. Ako bi se ovo pitanje riješilo kroz izmjene Pravilnika o napredovanju, dobili bismo puno pravedniji sustav poticanja nastavnika na izvrsnost u svim područjima, a ne samo u projektima. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​
202 Branko Pleadin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Pedagoška mjera opomene pred isključenje treba vrijediti do kraja srednjeg obrazovanja. Ako bi se krajem svake školske godine ta mjera poništila, otvorio bi se prostor učenicima da rade što ih volja, a roditeljima da ih pokrivaju u njihovim postupcima. Uostalom, nijedna odgojna mjera prije opomene pred isključenje ne izriče se nepromišljeno ni bez razloga, a kako se te mjere izriču uvažavajući sve okolnosti zbog kojih je došlo do određenog prijestupa (u većini slučajeva razmatrajući dobrobiti za učenika), opomena pred isključenje se definitivno izriče u slučaju učestalog ponavljanja prijestupa ili vrlo težeg prijestupa. Ako netko od učenika učestalo "ispituje granice" po pitanju discipline i školskog reda, trebaju postojati i posljedice prelaska tih granica. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
203 Branko Pleadin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Smatram da dopunski rad nije ispunio svoju svrhu jer su nastavnici masovno poklanjali ocjene dovoljan kako bi izbjegli dodatno opterećenje. S druge strane, nema smisla uvesti ni dodatno plaćanje za održavanje dopunskog rada jer bi takav potez kod velikog dijela nastavnika izazvao suprotni efekt tj. inflaciju broja sati dopunskog rada zbog dodatne zarade. Iz gore navedenih razloga smatram prihvatljivijim rješenjem ponovno uvođenje 2 popravna roka. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
204 Centar za mirovne studije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Centar za mirovne studije traži brisanje stavka 7. Smatramo da se pluralizam u može ostvariti u nastavnom i izvannastavnom procesu na puno drugačijih načina dok su izmjene izražene stavkom 7 neprihvatljive iz nekoliko razloga koja argumentiramo u nastavku. Navedene izmjene: (1) U suprotnosti su s ciljem i temeljnim načelima obrazovanja definiram Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (2) Mogu dovesti do provedbe programa koji su u suprotnosti s pravom djeteta na obrazovanje i informiranost temeljene na znanstvenom činjenicama te su time suprotne Konvenciji o pravima djeteta i nekoliko presuda Europskog suda za ljudska prava i temeljne slobode (3) Neprovedive su u našem odgojno – obrazovnom sustavu bez daljnjih podjela djece u odgojno-obrazovnim i nastavnom procesu (1) Ciljevi i načela odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovnim ustanovama u RH navedena su u Zakonu o odgoju i obrazovanju te Strategiju obrazovanja, tehnologije i sporta: „Obrazovanje će biti zasnovano na sljedećim načelima: opće osnovno obrazovanje bit će obvezno, bit će osigurana horizontalna i vertikalna prohodnost sustava, sve osobe – a napose one izložene marginalizaciji i isključenosti – bit će uključene u sustav obrazovanja koje će biti utemeljeno na znanstvenim spoznajama, poštovat će se ljudska prava i prava djece, svi djelatnici u sustavu bit će kompetentni i poštovat će profesionalnu etiku.. (Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Hrvatski Sabor, 2014.) Također - Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, obaveza je: „Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Obrazovanje mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti, čime unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i sprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke potvrdio takvo stajalište. Izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Naravno, i dalje stoji obveza države da ne koristi javni školski sustav za indoktrinaciju veća za ostvarenje legitminog cilja i javnog interesa. Ovdje se Europski sud složio sa Saveznim ustavnim sudom Njemačke koji smatra kako je javni školski sustav nema za cilj samo naučiti dijete određenim znanjima već isto tako svakodnevno izložiti dijete utjecaju druge djece kako bi razvio/la svoje društvene vještine, kako bi se integriralo u društvo i kako bi se djeci pružila prva društvena iskustva (t. 1.). Isto tako, Europski sud se složio kako je izlaganje djece drugačijim mišljenjima opravdan postupak kako bi se spriječilo pojavljivanje „paralelnih društava“ koja se temelje na vjerskim ili filozofskim uvjerenjima roditelja (t. 1.). Nadalje (2) Konvencijom o pravima djeteta RH se obvezala: „promicati će međunarodnu suradnju u području obrazovanja, osobito u cilju suzbijanja neznanja i nepismenosti diljem svijeta te olakšanja pristupa znanstvenim i tehničkim spoznajama i suvremenim metodama podučavanja…“ a također „Pri donošenju svih odluka ili izvršenju postupaka koji utječu na dijete, ili na djecu kao skupinu, najvažnija mora biti dobrobit djeteta.“ (3)Zadnje preporuke provedbe međupredmetnih područja kao npr. Građanskog odgoja i obrazovanja od strane Agencije za odgoj i obrazovanje su da se provodi međupredmetno, integrirano u postojeće predmete, na svakom satu usklađeno s postojećim obveznim sadržajima. Usvojivši ovu izmjenu Zakona doveli bi u pitanje boravak djece na obaveznim školskim predmetima i/ili njihovo udaljavanje s nastave određeni nije sata što je protivno samom Zakonu kao i načelu nediskriminacije. Za samu djecu više uznemirujuće mogu biti posljedice ovakvih podjela od činjenice da će na nastavi čuti sadržaje koji se razlikuju od svjetonazorskih stavova roditelja. Smatramo da je navedeni prijedlog izmjene i dopune zakona u suprotnosti s gore navedenim jer bi biranjem odgojnih sadržaja od strane roditelja te odvajanjem odgojnih sadržaja od obrazovnih djeca u školama djeci bila uskraćena prilika za cjelovit razvoj - izgradnju vlastitih stavova, uvažavanje i vježbanje tolerancije u formativnim godinama. U konačnici, rezultirali bi smanjenom socijalnom kompetencijom i osposobljenosti za život u demokratskom društvu. Ovako formulirane dopune Zakona i stavljanje prava roditelja na izbor odgojnih programa ispred prava djece na obrazovanje temeljeno na znanstvenim činjenicama u suprotnosti je s Konvencijom o pravim djece. Usvajanje navedenog prijedloga otvara put daljnjim zahtjevima za interveniranjem u odgojno-obrazovni sustav i nastavni proces što smatramo neprihvatljivim budući se Država Hrvatska Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije obvezala da: „preuzima odgovornost za razvoj i upravljanje obrazovnim sustavom“ (Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Hrvatski Sabor, 2014.) Slijedom navedenog, Centar za mirovne studije podržava ergumente Foruma za slobodu odgoja i Inicijative GOOD. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
205 Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
206 CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Potrebne su izmjene i dopune posebnih nastavnih planova i programa za osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, popis obveznih i izbornih nastavnih predmeta, rehabilitacijskih programa, međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih sadržaja i/ili modula, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati, godišnji broj sati, te jasno opisani ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta i rehabilitacijskog programa za učenike s TuR. Nije prihvaćen Nije jasno definiran prijedlog.
207 CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Potrebne su izmjene i dopune okvira nacionalnog kurikuluma za potrebe osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja za učenike s TuR za sve predviđene razine i vrste odgoja i obrazovanja – također je regulirano Pravilnikom NN 24/2015. (članci programske potpore, rehabilitacijski programi). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
208 CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 7. čl. 12. NOVI STAVAK 2.)Učenici s višestrukim teškoćama imaju obvezu pohađati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje do 21. god. života, To je regulirano PRIJAŠNJIM ČL. 12 Zakona i čl. 9. Pravilnika (NN 24 /2015)., Stavak 2.a) Pravo prekida školovanja učenika s višestrukim teškoćama regulira se zdravstvenom dokumentacijom o promjenama u psihofizičkom razvoju i zdravlju i/ili ostalim opravdanim razlozima koje utvrđuju nadležna povjerenstva i/ili tijela škole. Nije prihvaćen Na ovaj način u ravnopravan položaj se stavljaju svi učenici. Osnovno obrazovanje je obvezno za sve učenike u pravilu do petnaeste godine života. Nakon toga učenici donose odluku o nastavku školovanja.
209 CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 5. U članku 9. stavku 2. dodaje se : f) popis centara potpore za učenike s teškoćama u razvoju sa pripadajućim stručnim timovima Primljeno na znanje Primljen na znanje.
210 CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 5. Čl. 5 – Za DPS za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje potrebno je definirati i uključiti i materijalne, kadrovske, tehničke, informatičke i ostale uvjete za rad centra potpore i pripadajućeg stručnog tima za potrebe učenika s TuR u redovnom sustavu odgoja i obrazovanja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
211 CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 4. U skladu s ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja navedenima u čl. 4. Zakona, potrebno je izvršiti izmjene sadržaja i satnice posebnih nastavnih planova i programa za učenike s teškoćama u posebnim i redovnim OŠ i SŠ svrhu osposobljavanja za život i rad u suvremenom društvu prema načelu uspješnog inkluzivnog uključivanja u zajednicu i svijet rada. Primljeno na znanje Navedeno će se uređivati nastavnim planovima i kurikulumima.
212 CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Zakonom je potrebno preciznije definirati odredbe vezane uz nastavni plan i program i kurikulum nastavnih predmeta – za učenike s teškoćama u razvoju. tj. posebne nastavne planove i programe potrebno je uskladiti s suvremenim odrednicama odgoja i obrazovanja u određenom vremenskom okviru, s obzirom na činjenicu kako se još uvijek primjenjuju posebni nastavni planovi i programi objavljeni u Glasniku 1996. i s obzirom na uključivanje većeg broja učenika s TuR u redovne OŠ i SŠ gdje su uključeni u redovne razredne odjele i školuju se kroz individualizirane odgojno obrazovne programe različite vrste i razine što potražuje također različite vrste i oblike podrške u odgoju,obrazovanju kao i potrebu za rehabilitacijskim programima. U Zakonu čl. 65. st. 3. definira : Posebne nastavne planove i programe za školovanje učenika iz st. 1. (učenici s TuR) donosi ministar. Ovim izmjenama i dopunama Zakona potrebno je propisati da mreža školskih ustanova, sadrži i popis ustanova u kojima se provode usluge centra potpore i usluge stručnog tima za učenike s teškoćama, osim redovitih programa i posebnih programa za djecu s teškoćama u posebnim razrednim odjelima. S ciljem usklađivanja dosadašnjih zakonskih odredaba s praksom i potrebama odgojno-obrazovnog sustava, potrebno je bolje urediti pitanje dnevnog trajanja nastave učenika u školama s posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja, za osnovnoškolske i srednjoškolske programe, za koje je potrebno godišnji i tjedni broj nastavnih sati vezati uz nastavni plan i program, odnosno kurikulum. U skladu s ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja navedenima u čl. 4. Zakona, potrebno je izvršiti izmjene sadržaja i satnice posebnih nastavnih planova i programa za učenike s teškoćama u posebnim i redovnim OŠ i SŠ svrhu osposobljavanja za život i rad u suvremenom društvu prema načelu uspješnog inkluzivnog uključivanja u zajednicu i svijet rada. Kad učenik s teškoćama u razvoju završi srednje obrazovanje, potrebno je osigurati potporu prilikom zapošljavanja i socijalizacije do 3 god. po završetku školovanja u suradnji nadležnih službi i srednje škole koja provodi posebne programe srednjoškolskog obrazovanja za učenike s TuR (Pojašnjenje – regulirano čl. 20. Pravilnika (NN 24 /2015) Primljeno na znanje Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja, a poseban cilj je Razviti cjeloviti sustav podrške učenicima koji obuhvaća i djecu sa teškoćama u razvoju. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
213 Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Referiramo se na članak 100.stavak 1. gdje se dodaju riječi "učitelji edukatori rehabilitatori". Stručnjak tog profila ne postoji, no postoji stručnjak edukacijski rehabilitator, stručnjak obrazovan na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu za provođenje edukacijsko rehabilitacijskih programa, te posebnih odgojno obrazovnih programa u posebnim i redovnim osnovnim i srednjim školama za školovanje učenika za teškoćama u razvoju. S obzirom da nemamo detaljnijih informacija o namjeri predlagatelja, spomenuto rješenje predlažemo preispitati. U stavku 4. dodaju se riječi "edukator rehabilitator" , stručnjak ovog naziva ne postoji već je potrebno navesti službeni naziv tog stručnjaka, edukacijski rekabilitator. Nije prihvaćen Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
214 Crkva cjelovitog evandelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Školovanje kod kuće i školovanje na daljinu Članak 1. Predlaže se izmjena stavka 1. (1) Ovim se Zakonom uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama, kao i školovanje kod kuće, odnosno školovanje na daljinu. Članak 2. Prijedlog je da se doda stavak 4. Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja mogu obavljati i roditelji kroz školovanje kod kuće ili obrazovanjem na daljinu, pod uvjetima iz ovog Zakon. Članak 12. Prijedlog dopune članka 12. tako da se dodaju stavci (5) i (6) (5) Roditelji imaju pravo organizirati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje svoje djece kod kuće.“ (6) Roditelj može organizirati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje svoje djece na način da se dijete obrazuje na daljinu. Predlaže se dodavanje posebnog članka kojim bi se reguliralo školovanje kod kuće Članak (1) Roditelji koji odaberu provoditi osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu, dužni su pisanim putem najkasnije dva mjeseca prije početka školske godine obavijestiti školu s upisnog područja prebivališta djeteta o namjeri školovanja djeteta kod kuće, odnosno o namjeri školovanja djeteta na daljinu. (2) Obavijest iz stavka 1. treba sadržavati: ime i prezime djeteta, nastavni plan i program ili kurikulum po kojem će dijete pohađati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, adresu gdje će se obrazovanje realizirati, ime i prezime i razinu obrazovanja osobe ili osoba koja(e) će ga podučavati. (3) Osnovna škola kojoj je podnesena obavijest iz stavka 2. ovog članka vodit će dokumentaciju o djetetu koje pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće. Članak (1) Roditelji imaju mogućnost odabrati hoće li školovanje kod kuće biti provedeno sukladno nastavnom planu i programu ili kurikulumu ministarstva nadležnog za obrazovanje ili će se učenik školovati kod kuće ili na daljinu prema planu i programu škola i učilišta koji pružaju mogućnost osnovnog školovanja na daljinu u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu. (2) Roditelji mogu upisati dijete i u: a. školu u drugoj zemlji članici EU b. školu koja posjeduje akreditaciju međunarodnog bakalaureata (MB) iz Ženeve c. Međunarodnu školu čijim završetkom se stječe svjedodžba koja je jednakovrijedna svjedodžbi u Republici Hrvatskoj, a o čemu mišljenje daje agencija nadležna za odgoj i obrazovanje. Članak (1) U slučaju kada se dijete pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće prema nastavnom planu i programu ili kurikulumu ministarstva nadležnog za obrazovanje usvojenost odgojno-obrazovnih postignuća provjeravaju roditelji tijekom školske godine u savjetovanju sa školom, a na kraju prvog polugodišta, odnosno na kraju nastavne godine škola s upisnog područja. (2) Provjeru iz stavka 1. ovog članka osnovna škola provodi u: a. U prva dva razreda osnovne škole iz hrvatskog jezika, matematike i stranog jezika. b. Od trećeg do četvrtog razreda osnovne škole iz hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika te još jednog predmeta prema odabiru škole c. Od petog do šestog razreda provjera se vrši iz hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika te dva predmeta prema odabiru škole d. Od sedmog do osmog razreda provjera se vrši iz svih predmeta (3) Ukoliko učenik na provjeri iz prethodnog stavka ne postigne prolaznu ocjenu za pojedini razred, ima pravo na ponovnu provjeru znanja prije početka sljedeće školske godine. (4) Ukoliko učenik na ponovnoj provjeri znanja ne postigne prolaznu ocjenu u sljedećoj školskoj godini ponavlja razred i mora nastaviti osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi. (5) Ukoliko učenik završnog razreda osnovne škole ne dobiju prolaznu ocjenu na ponovnoj provjeri, može ponoviti završni razred ili imati mogućnost popravnog ispita. (6) Način i postupak provjere znanja učenika koji se obrazuju kod kuće na kraju jednog polugodišta, odnosno na kraju nastavne godine propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje. Članak (1) U slučaju kad učenik pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva roditelji su dužni s njime upoznati školu s upisnog područja, koja može tražiti mišljenje agencije nadležne za poslove odgoja i obrazovanja. (2) U slučaju kad učenik pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva provjere znanja provode se prema kriterijima koje propisuje ta škola, a o čemu roditelj upoznaje školu s upisnog područja djeteta te ju istome redovito izvještava. (3) U slučaju kad učenik pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva završnu ocjenu za svaki razred mora potvrditi škola iz inozemstva prema čijem programu se provodi obrazovanje kod kuće ili na daljinu i roditelj te se potvrda dostavlja školi s upisnog područja. (4) Roditelji djeteta koje pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu dužni su u svim pitanjima surađivati sa školom s upisnog područja djeteta. Članak (1) Osnovna škola s upisnog područja djetetovog prebivališta učeniku izdaje potvrdu o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju kod kuće kad se ono provodi prema nastavnom planu i programu ili kurikulumu ministarstva nadležnog za obrazovanje. (2) Osnovna škola s upisnog područja djetetovog prebivališta učeniku izdaje potvrdu o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanje kod kuće ili na daljinu, a prema drugom nastavnom planu i programu ili kurikulumu škole iz inozemstva, a na temelju potvrde škole ili učilišta koje djetetu omogućava školovanje na daljinu. (3) Potvrde iz stavka 1. i 2. ovog članka daju učeniku koji pohađa osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kod kuće ili na daljinu status redovitog učenika. (4) Potvrde iz stavka 1. i 2. ovog članka propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
215 Dajana Jaklin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Povodom rezultata javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ''statusa i djelokruga rada tajnika škola'' objavilo je sljedeće: ''Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.'' Od navedenog prijedloga prošlo je više od 5 godina. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Zalažem se i za uvođenje zakonske obveze polaganja stručnog ispita za radno mjesto tajnika, uz pripadajuće uvećanje koeficijenta složenosti - po uzoru na nastavno osoblje. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
216 Dajana Vidaković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Pedagoške mjere trebale bi se prenositi u sljedeću školsku godinu i trajati do kraja obrazovnog ciklusa (razredne nastave, predmetne nastave ili srednjoškolskog obrazovanja), uz mogućnost brisanja mjere ako dođe do poboljšanja ponašanja. Ako bi se izrečena pedagoška mjera brisala završetkom tekuće školske godine, učenicima bi se praktički dalo dopuštenje raditi što žele zadnjih nekoliko tjedana nastavne godine, jer koja god mjera im se izrekne, od 1.9. više neće važiti i opet se može nastaviti s nepriličnim ponašanjem. Ako bi se mjere prenosile, a brisale tek ako dođe do poboljšanja ponašanja, to bi bila dodatna motivacija učenicima da svoje ponašanje poprave. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
217 Dajana Vidaković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se s prijedlogom vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta. Time bi se nepotrebno povećala administracija ionako preopterećenih razrednika, a na zaključivanje (a osobito na navlačenje ocjena u svrhu podizanja decimala i dizanja općeg uspjeha) se trošilo dragocjeno vrijeme za obradu i uvježbavanje nastavnih sadržaja - kojega je ionako premalo. Zbog navedenoga, zaključna ocjena na polugodištu češće je uljepšana slika nego odraz stvarnog stanja i relevantna povratna informacija roditeljima. Umjesto toga, povratna informacija roditeljima o uspjehu njihove djece treba biti svaka pojedinačna ocjena koju učenik zaradi, a roditelj je zakonski dužan redovito se informirati o ocjenama svog djeteta. U svjetlu svega toga, vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu je kontraproduktivno i potpuno promašeno. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
218 Dalia Mirt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
219 Dalibor Cvitković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36. Dodao bih članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditel Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
220 Dalibor Cvitković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditel Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
221 Dalibor Cvitković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
222 Dalibor Cvitković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
223 Dalibor Cvitković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Djelomično prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
224 Dalibor Cvitković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Kao dodatno obrazloženje navodim neke od argumenata: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Nije prihvaćen Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
225 Dalibor Cvitković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Članak 2. a. Pohvaljujem odnosno podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Također,pohvaljujem odnosno podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
226 Dalibor Drinčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Produžna nastava je jedna od većih diskriminacija u školstvu i čudim se kako je gurate kroz nove zakone. Malo jači odvjetnički tim mogu je osporiti na sudu jer se radi o narušavanju ravnopravnosti što je zajamčeno Ustavom RH. Najjednostavniji primjer: kolega predaje matematiku, a ja programiranje. Kod njega učenik prolazi, a kod mene ide na produžnu jer, između ostalog, ne zna podijeli troznamenkasti broj (što je potrebno za brojevne sustave u programiranju). Kolega se želi riješiti dodatnih obveza u učionici u 6. mjesecu i daje učeniku prolaznu ocjenu, dok ja učenika upućujem na produžnu nastavu i pokušavam u nekoliko dana naučiti učenika ono što nije naučio u jednoj godini (uključujući i matematiku). Ja sam objektivan i savjestan, dok neki drugi radnici nisu. Želim pomoći učeniku. Na produženoj nastavi obično svi učenici prođu jer je suženo područje gradiva koje se moglo ponoviti u tih nekoliko dana. Bio sam rekorder u održanim satima i želji da učenike nešto naučim. Poslije sam uvidio kako sam potrošio dosta privatnog vremena u taj oblik rada koji mi poslije nije plaćen. Oni koji nisu imali produžnu nastavu imali su vremena za ostale (nenastavne) školske aktivnosti, a koje sam ja morao stizati poslije produžne nastave. I na kraju, oni mogu reći kako su uspjeli prenijeti minimalno znanje svojim učenicima u godinu dana, dok ja nisam uspio. Osjećam se povrijeđenim ovim člankom, jer unosi nejednakost u obrazovnom sustavu. A možda i želite osigurati izmjenamam Zakona da produžna nastava bude neplaćeni neposredni odgojno obrazovni rad kako biste izbjegli plaćanja produžne nastave sudskim tužbama ;) Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
227 Dalibor Drinčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Počeo sam raditi u prosvjeti prije 5 godina. Do tada sam radio u privatnom sektoru gdje sam upoznao pojmove optimizacija i racionalizacija, a u cilju uštede i profita. Čitajuće izmjene, imam dojam kako su to pisale osobe koje ne znaju kako je održavati vježbe u nastavi ili osobe koje su dobili zadatak uzeti novce iz obrazovanja i preusmjeriti ih na neku drugu stranu. U svakom slučaju, moje je reći, a vaše je uzeti. Predajem u Tehničkoj školi nekoliko predmeta po novom kurikulumu gdje nema zajedničkih sati za teoriju, samo vježbe. Ima i smisla jer se radi o programiranju i web dizajniranju, to se prakticira, a ne uči napamet. Vježbe se održavaju po grupama svaki tjedan, zbog čega svaki vikend provedem minimalno po 2 sata pišući pripreme za novu nastavnu temu (priprema, razrada, testiranje, provjera, koncept radnog lista, ...). Literatura koju smo dobili nema dovoljno razrađene vježbe niti su prilagođene našoj opremljenosti učionica. Kada napišem pripremu, za sljedeću godinu moram je revidirati i dodati izmjene jer se uvijek nešto novo pojavi i otkrije što bi se moglo izvesti na vježbi (to se može nazvati usavršavanjem). Poslije vježbi potrebno je i ocjeniti usvojenost znanja za svaku temu i za to treba dodatno vremena izvan učionice. Ispada kako je potrebno duplo više vremena za pripreme i ocjenjivanje vježbi nego za samo izvođenje vježbi. Krenuli ste u krivom smjeru, satnica bi se trebala smanjivati, a ne povećavati! Ako se želi štedjeti na kvaliteti obrazovanja, onda odmah uvedite 40-satno radno vrijeme za rad s učenicima, gdje će prosvjetni radnici dolaziti na nastavu bez priprema i učenicima na satu pričati viceve. Tad bi svi bili sretni, od učenika, nastavnika i ministarstva, ali to više ne bi bila škola. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
228 Dalibor Tomašek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI S obzirom na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove, predlažem izmjenu i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Ove izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
229 Damijan Srdoč PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Svakako molim da ovim Zakonom omogućite slobodni izbor između više ravnopravnih cjelovitih programa, koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. U tom smislu molim da se čl.11, st.7. ovog Zakona izmijeni, i da glasi ovako: "Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Srdačan pozdrav, Damijan Srdoč Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
230 Damir Babić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
231 Damir Babić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
232 Damir Babić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
233 damir drezga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
234 Damir Lozina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Zakon bi svakako trebalo dati smjernice o „preopterećenju djece izvannastavnim učenjem“ Pokušao sam doći do odgovora na sljedeća pitanja ali nisam uspio: 1. Koliko djeca u osnovnoj školi (po razredima od 1. do 8.) trebaju naučiti (usvojiti gradiva) u školi a koliko kući (u postotcima po predmetima)? 2. Koliko vremenski (dnevno) „prosječno dijete" trebala učiti kući (izvannastavno). Nadam se da je netko zbrojio vrijeme potrebno za pročitati lektiru, napisati domaće radove, naučiti pjesmice napamet (meni je to bilo najteže), vježbati, ispuniti radne bilježnice, …? Treba postojati zakonska obaveza propisivanja pedagoških standarda - normi ("Ministarstva znanosti i obrazovanja" ili "Agencije za odgoj i obrazovanje") o izvannastavnom učenju. Molio bi odgovor predlagača zakona na postavljena pitanja! Neka mi se slobodno javi bilo tko na ovu temu. Primjećujem da moje dijete u osnovnoj školi previše izvannastavno uči i to uglavnom nepotrebne stvari. p.s. inženjer sam i u mojem poslu su propisana vremena trajanja određenih aktivnosti, znam da je puno toga individualno ali postoji „prosječno inteligentno dijete“ Primljeno na znanje U okviru izrade novog zakonskog rješenja uzet će se u obzir ukupno opterećenje učenika.
235 Damir Mikolji PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Bilo bi dobro da se dopuni i članak 3. stavak 2. alineja 4. na način da se iza riječi ''mjera'' dodaju riječi ''preseljenja u drugu školu i isključenja iz škole''. Nije prihvaćen Nejasan prijedlog.
236 Damir Mikolji PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Povodom rezultata javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ''statusa i djelokruga rada tajnika škola'' objavilo je sljedeće: ''Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.'' Od navedenog prijedloga prošlo je više od 5 godina. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
237 damir ostreš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Nakon upućivanja prijedloga Sindikata hrvatskih učitelja dana 2. prosinca 2016. godine o načinu rješavanja gorućeg pitanja zasnivanja radnog odnosa, uređenog člankom 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a osobito vezan uz upućivanje i zbrinjavanje viškova (organizacijskih/tehnoloških/gospodarskih), doneseno je Izvješće kako se prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ne prihvaća jer nije predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, no kako će se razmotriti pri budućoj izradi zakonskog okvira. Iako se o tom pitanju raspravlja već duži niz godina, a SHU na taj problem uporno ukazuje, ponovno se dogodio isti scenarij, i to nakon što je u Izvješću rečeno da će se prijedlog razmotriti sljedeći puta. Sada, kada su ponovno na redu Izmjene i dopune Zakona, dogovorenog prijedloga Izmjena i dopuna članka 107. opet nema. Naime, tijekom radne skupine problematizirano je i analizirano, na više sastanaka, pitanje upućivanja i zbrinjavanja viškova. MZO je također predložilo svoj nacrt članka 107. kojim je pokazan znatniji iskorak te naznaka da se problem ipak želi riješiti. Radna je skupina tako došla do zajedničkog rješenja i ono je bilo prihvaćeno, no članak 107. ipak je u potpunosti izostavljen iz javnog savjetovanja. Postavlja se pitanje čemu radna skupina ako se najvažnija pitanja i donesena rješenja svaki puta izbace iz nacrta prijedloga upućenog u javno savjetovanje. Razlog sustavnog izbjegavanja transparentnog rješavanja pitanja viškova poznat je samo MZO-u, jer se već godinama na radnim skupinama ponovno otvara isto pitanje. Ovog se puta došlo do rješenja s kojim se usuglasila i radna skupina, no rješenje je ponovno odbačeno te nije ušlo u javno savjetovanje. Ponavljamo da se korupcija, nepotizam i samovolja onih koji odlučuju o sudbinama zaposlenika u ustanovama za odgoj i obrazovanje na ovaj se način i dalje potiču. Kada zakon omogućava da ravnatelji mogu odbiti učitelja s ponižavajućim i/ili neosnovanim obrazloženjima i kada za takvo postupanje nisu propisane nikakve sankcije, tada to jasno znači da taj zakon hitno treba mijenjati. Trošak neosnovanog obijanja učitelja nepotreban je trošak za državu, a oni koji ga ovakvim postupanjem dopuštaju, krše i Zakon o fiskalnoj odgovornosti jer se ujedno stvara povećani trošak za državni proračun. Oni koji to dopuštaju moraju snositi odgovornost te zakon, za takvo postupanje, mora propisivati i sankcije. Ovim putem jasno poručujemo da nastavljamo borbu za kvalitetniji i pravedniji sustav te nećemo posustati sve dok se ovaj problem ne riješi. Omalovažavanju i ponižavanju učitelja koji ostaju na cesti mora se stati na kraj! Stoga se u nastavku PONOVNO dostavlja prijedlog SHU-a (koji je poslan na radnu skupinu te je ušao i u konačni tekst prijedloga radne skupine), no iz ovog je savjetovanja opet izostavljen. Prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
238 Damira Lambaša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Click here to Reply, Reply to all, or Forward 7.72 GB (51%) of 15 GB used Manage Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
239 Dana Svaguša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Tj. povećati normu nastavnicima strukovnih predmeta?! Ma super. Hoće li im se i plaća povećati? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
240 Dana Svaguša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Uvođenje dopunskog rada treba platiti onim nastavnicima koji ga provode nakon zaključene negativne ocjene ili ga ukinuti. Uvijek se izmišljaju nove obveze koje se nameću nastavnicima s ciljem pomoći učenicima koji jedino zbog lijenosti u toku školske godine ne mogu zaslužiti ocjenu dovoljan (vremenik pisanih provjera imaju dostupan na početku školske godine, pisane provjere se usprkos tome često ponavljaju zbog loših ocjena i učenici se uvijek mogu javiti i usmeno ispraviti loše ocjene iako nastavnik nema toliko vremena da stigne odraditi kompletan program i bude maksimalno susretljiv učenicima). Nije rijetkost da učenik svjesno ne uči određeni predmet jer je odlučio da će ga imati zaključen negativno, a zatim će na produžnoj nastavi usvojiti minimum i položiti ga. Tada roditelji vrše pritisak na nastavnike i njihove nadređene i očekuje se da se nastavnik opet bavi takvim učenikom, ulaže maksimalan trud jer je učenik u toku godine spavao zimski san i naravno ophodi se s takvim učenikom i roditeljima s velikom dozom opreza jer se rad nastavnika secira do maksimuma i jer danas svatko uzima sebi za pravo petljati se u našu struku. Ako se želi dodatno izaći u susret učenicima jednostavno se u školama omogući onoliki broj sati dopunske nastave u toku školske godine koje nastavno osoblje iskaže kao neophodno i plati,naravno! Postoje mnoga rješenja, ali uvijek se netko domisli baš onakvog rješenje koje neće biti plaćano. Zbog svega navedenog podržajem postojanje 2 roka za poprave ispite, a sve dodatno treba dodatno i platiti. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
241 Danica Galešić Ljubanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predložem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
242 Daniel Bogešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
243 Daniel Bogešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Predlažem da se ukine produžna nastava i vrati polaganje popravnog ispita u dva roka. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
244 Daniel Bogešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne podržavam vraćanje zaključnih ocjena na kraju polugodišta. Smatram da je prosječna ocjena dovoljni pokazatelj. Možda bi iskazivanjem zaključnih ocjena u obliku prosječne ocjene zaokružene na jednu decimalu zaključivanje postalo pravednije i lišeno pretjeranog stresa. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
245 Daniel Bogešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Pohvaljujem odredbu o izbornosti u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmet, utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
246 Daniel Bogešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
247 Daniel Bogešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Predlažem objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za OŠ i SŠ Nije prihvaćen Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
248 Daniela Ivkošić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
249 Danijel Ciganović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predložite da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
250 Danijel Ciganović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se članak 11. stavak 7. predloženog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Kao otac djeteta koje pohađa osnovnu školu zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Lijep pozdrav! Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
251 Danijel Golinac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Poštovani, predajem matematiku u Tehničkoj školi, u usmjerenjima koja imaju 4 sata matematike tjedno (140 sati godišnje). Tijekom školske godine, uz tih 140 sati nastave matematike, po potrebi u svakom razredu odradim nakon svakog ispita i nekoliko sati dopunske nastave (obično 4 sata prije ispravka ispita). Znači, tijekom nastavne godine moji učenici imaju preko 150 sati matematike. Da li je stvarno moguće kako vjerujete da ako učenik nije savladao gradivo tijekom 150 nastavnih sati, uz hrpu ispravaka (najmanje po dva ispravka za svaki ispit) i dopunsku nastavu nakon svakog ispita, da će savladati gradivo za vrijeme dopunske nastave koja se održi u tjedan - dva dana??? Molim Vas lijepo, ta dopunska nastava je besmislena u potpunosti ako smijem biti iskren. Iako znam da ovaj post neće ništa promijeniti, kao što nije ni volja 80% nastavnika koji su se u referendumu izajasnili za ukidanje dopunske nastave, moram napisati ovaj post. Odradio sam u zadnje dvije godine preko 140 sati dopunske nastave bez i jedne jedine plaćene kune i mislim da to stvarno nije u redu. Da li bi Vi odradili 140 sati posla bez i jedne kune, a da Vam to netko stavi u tjedno zaduženje, ostale poslove ili slično? Ako već doista ne želite ukinuti dopunski rad i nakon svega ga i dalje smatrate korisnim, onda taj rad nastavnicima treba biti pošteno plaćen. Stoga Vas molim, ako ništa drugo, odvojite koju minutu i barem samo pročitajte ovaj komentar. Hvala. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
252 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43. na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Navedene aktivnosti su izborne, te nije potrebno da Ministarstvo daje stručno mišljenje i suglasnost, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
253 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
254 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
255 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Školovanje kod kuće Objašnjenje: potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
256 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Članak 11, stavak 7 Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
257 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
258 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Nedopustivo je i nerazumno uključivati djelatnike kojina je osnovna zadaća odgojna i obrazovna djelatnost za rad na projektima. Za taj posao trebaju biti angažirani drugi djelatnici kojima će to jedina zadaća. Time se ne bi obezvrjeđivao odgojno obrazovni rad koji treba nagraditi, a ne rad na projektima za koji odgojno obrazovni djelatnici nisu niti dovoljno stručni i to još uz smanjenu satnicu u odgojno obrazovnom procesu. Nije prihvaćen Sredstva iz Strukturnih fondova namijenjena su unaprjeđenju kvalitete obrazovanja, a nositelji odgojno-obrazovnog procesa u najvećoj mjeri mogu utjecati na kvalitetu kroz različite projekte.
259 Danijel Vrbanc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
260 Danijela Ciglar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
261 Danijela Uljević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
262 Danilo Paripović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 36. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
263 Danilo Paripović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržati definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predložem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
264 Danilo Paripović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Podržavat izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom Predložem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
265 Danilo Paripović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Predložem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Kao dodatno obrazloženje mogu se navesti neki od argumenata: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Nije prihvaćen Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
266 Danilo Paripović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Predložem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
267 Darel Rak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
268 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. U članku 135. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima na početku nastavne godine“. Obrazloženje: Roditelji se mogu upoznati sa predmetnim i ostalim kurikulumima na mrežnim stranicama škole. Podrazumijeva se da trebaju biti upoznati sa svim planovima i programima kada su dijete upisali u tu školu. Što se suglasnosti tiče, međupredmetni i interdisciplinarni sadržaji kao Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravstveni odgoj dio su kurikuluma škole, od iznimne su važnosti za razvoj djece, na tragu su svih dokumenata kojima je definirano obrazovanje u Republici Hrvatskoj, te se protivim tome da se za njih traži posebna suglasnost roditelja. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
269 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
270 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
271 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Komentar na podstavak 9. ovoga članka: Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće i ne treba se ostvarivati u školi. U školi djetetovo pravo na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Ovom formulacijom se odustaje od službenog pristupa odgoju i obrazovanju. Ne može nešto biti odgojno, a da nije obrazovno ni obrnuto. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
272 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
273 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
274 Daria Škrinjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
275 Darija Pandžić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
276 Dario Ivković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
277 Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Smatram da se pedagoška mjera zbog nasilničkog ponašanja ne može ukinuti. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
278 Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Slažem se s komentarom kolegice Bibijane Šlogar. Također smatram da je zaključivanja ocjena na polugodištu nepotrebno, a razlozi su sljedeći: • ne postoji temeljita analiza i praćenje na koji je način ukidanje zaključivanja ocjena utjecalo na konačan uspjeh učenika pa nije jasno na temelju kojih činjenica je donesena odluka o vraćanju istog • ocjenjivanje u razredu je javno, učenici i roditelji imaju uvid u ocjene i bilješke nastavnika tijekom cijele godine • završetak prvog obrazovnog razdoblja pada u tjednu prije Božićnih blagdana i primjerenije je u razredu posvetiti se prigodnim temama ili projektnoj nastavi nego pod stresom i na silu (prvo obrazovno razdoblje bitno je kraće od drugog) zaključivati ocjene • dok su ocjene zaključivane na kraju polugodišta učenici i roditelji često nisu razumjeli da ocjena na kraju školske godine treba proizlaziti iz vrednovanja tijekom cijele školske godine • nije napravljena opsežna anketa u relevantnoj učeničkoj populaciji pa ne znamo što učenici misle o tome Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
279 Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 16. Smatram da se stavak 2. treba promijeniti na način da se ipak propiše najveći mogući tjedni broj ukupnih nastavnih sati (obvezne, izborne i fakultativne nastave), a koji ne bi smio biti veći od 40 sati (zakonom propisanog radnog tjedna radnika). Trenutno škola nema zakonskog načina za ograničavanje odabranih izbornih i fakultativnih programa. Prihvaćen Na temelju javne rasprave stavak dva mijenja se i glasi: Za učenike srednje škole godišnji i tjedni broj nastavnih sati propisuje se nastavnim planom i kurikulumom, pritom ukupan broj tjednih sati ne smije prelaziti 40.
280 Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem brisanje stavka 7. Stavak sugerira da odgojna komponenta nastave nije dovoljno promišljena. Opet se miješa odgoj i svjetonazor. Škola treba za svu djecu promicati isti odgojni općeprihvaćeni sustav vrijednosti (moral, radna etika, poštenje itd.). Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
281 Darka Sudarević, ravnateljica III. gimnazije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Predlažem brisanje predloženog podstavka 9. članka 2., a odnosi se na članak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju Smatram da pravo roditelja na samostalno odlučivanje o odgoju djeteta ne znači da roditelj ima pravo odlučivati o sadržaju kurikuluma bilo kojeg predmeta ili međupredmetne teme (modula) koji je odobren od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. Podnesak 9. vrlo je općenit te se može široko tumačiti pa i na način da bi u svakom predmetu moglo biti sadržaja koji se tiču odgoja, a na koji bi roditelji imali pravo utjecati. Tko će u pojedinom konkretnom slučaju odrediti radi li se o odgojnom ili svjetonazorskom sadržaju? Smatram da ovako napisan podnesak urušava autoritet Ministarstva znanosti i obrazovanja kao krovne institucije koja brine o odgoju i obrazovanju te sugerira da se u školama radi neprofesionalno jer zašto bi inače bilo potrebno naglašavati pravo roditelja u kontekstu odgoja koji se provodi u školi. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
282 Darko Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10.ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Kako u javnoj raspravi NIJE prijedlog izmjena i dopuna zakona koje je izradila Radna skupina u kojoj je radila i predsjednica sindikata Šprem bilo bio dobro da se i to uključi… Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
283 Darko Pedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43. Predlažem odbacivanje predložene izmjene u članku 142. stavku 1. podstavku 3. Zakona koji govori o financiranju javno-privatnog partnerstva iz državnog proračuna. Nije prihvaćen Prijedlog nije obrazložen.
284 Darko Pedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
285 Darko Pedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
286 Darko Pedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
287 Darko Pedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Bilo bi dobro kada bi se svi dokumenti objedinili u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Vrlo je važno da Vlada Republike Hrvatske donosi Okvir nacionalnog kurikula. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
288 Darko Pedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Pohvaljujem podstavak 9. Smatram izuzetno važnim pravo roditelja da odlučuje samostalno o odgoju svoje djece. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
289 Darko Radmanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
290 Darko Radmanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
291 Darko Radmanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
292 Darko Radmanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
293 Darko Radmanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. -kao primjer navdim: Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. Nije prihvaćen Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
294 Darko Radmanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Pohvaljujem to što će roditelji moći odlučivati o odgoju svoga djeteta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
295 Darko Tukač PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Prilikom izrade izvješća o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 2012. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ”statusa i djelokruga rada tajnika škola” (u okviru kojega su i 2012. godine pristigle brojne primjedbe o reguliranju statusa tajnika školskih ustanova) objavilo je sljedeće: ”Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.” Dakle, već 2012. godine prepoznata je velika odgovornost kao i brojnost obveza tajnika školskih ustanova od strane resornog ministarstva kao i opravdanost zahtjeva tajnika školskih ustanova za kvalitetnijim reguliranjem statusa. Samo od navedenog perioda pa do danas uvelike su se povećale radne obveze tajnika školskih ustanova. Kako je od navedenog savjetovanja i izvješća prošlo više od pet godina, a imajući u vidu da je u navedenom razdoblju hrvatsko gospodarstvo pokazalo znakove oporavka te kako i budući pokazatelji procjenjuju daljnji gospodarski rast idealno je vrijeme da se na kvalitetniji način uredi status tajnika školskih ustanova i valorizira prijedlog koji je već 2012. godine resorno ministarstvo smatralo opravdanim. Ako komparativno pogledamo radna mjesta u javnim i državnim službama vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica i sl. službenici na rukovodećim pozicijama te da su njihove odgovorne pozicije i popraćene odgovarajućim platnim koeficijentima, kao i mogućnošću permanentnog usavršavanja i napredovanja. O važnosti radnog mjesta tajnika školske ustanove svjedoči i činjenica da je to jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi valjalo bi pristupiti i izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama na način da se u članku 7. točki b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
296 Darko Vlahov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
297 Davor Denkovski PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu «Rapska» u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanju istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju, rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. Ponekada postoje ozbiljni i opravdani razlozi, i to pedagoške i psihološke prirode, zbog kojih bi roditelji i djeca ranije trebali biti upoznati s tim detaljem, jer kasnije ravnatelj/ica odbija napraviti bilo kakve izmjene s obrazloženjem da je to nemoguće nakon što je popis već napravljen. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave. Prihvaćen Izvannastavne aktivnosti i organizacija rada škole dio su autonomije školske ustanove. Zakon u članku 100. definira da je jedan od stručnih suradnika i psiholog.
298 DAVOR KOLENO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Povodom rezultata javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temu ”statusa i djelokruga rada tajnika škola” objavilo je sljedeće: ”Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.” Od navedenog prijedloga prošlo je više od 5 godina. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
299 DAVOR KOLENO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/2008) kada je donesen propisano je da u članku 105. stavku 17. „Poslove tajnika može obavljati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij pravne, odnosno stručni studij upravne struke.“ te Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi – Pročišćenom tekstu (NN 126/2012) u članku 105. stavku 16. je propisano da „Poslove tajnika tajnika može obavljati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij pravne, odnosno stručni studij upravne struke.“ što je u skladu sa odredbama Ustava. Navedeni uvjeti za poslove tajnika vrijedile su do izmjena i dopuna Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 152/2014) gdje izmijenjen članak 105. stavak 16. da „Poslove tajnika može obavljati osoba koja je završila: a) sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave, b) preddiplomski stručni studij upravne struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.“ Navedenim izmjenama odredbe Zakona građani koji su završili prediplomski stručni studij upravne struke stavljeni su u nejednak položaj, ne povoljniji položaj i diskriminirani položaj u odnosu na građane koji su završili sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave jer su oni navedenim izmjenama Zakona ostvarili prednost, odnosno povoljniji položaj što nije u skladu sa člancima 3., 5, 16. i 44. Ustava Republike Hrvatske. Članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Člankom 105. stavkom 16. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi narušava se jednakost koji spadaju u najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske (dalje: RH) iz čl. 3. Ustava i temelj su tumačenja Ustava. Nitko se ne smije navedenim člankom staviti u nejednaki položaj, povoljniji položaj prilikom uvjeta za zasnivanje radnog odnosa tajnika u školi. Navedenim Zakonom osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave imaju prednost pri zapošljavanju za radno mjesto tajnika nad osobama koje su završili prediplomski stručni studij upravne struke što je suprotno čl. 3. Ustava. Članak 5. U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. Sporna odredba Zakona nije u suglasnosti s Ustavom, pa tako niti s čl. 5. Ustava. Članak 16. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Navedenim člankom Ustava bi trebali biti svi jednaki što u Zakonu nije propisano jer osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave imaju prednost pri zapošljavanju za radno mjesto tajnika nad osobama koje su završili prediplomski stručni studij upravne struke što je suprotno čl. 16. Ustava jer nismo svi pred zakonom jednaki. Članak 44. Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe. Čl. 44., Ustava jamči svakom državljanu Republike Hrvatske da pod jednakim uvjetima bude primljen u javne službe, koje je ZAKONOM direktno ugroženo budući osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave imaju prednost pri zapošljavanju za radno mjesto tajnika nad osobama koje su završili prediplomski stručni studij upravne struke što je suprotno čl. 44. Ustava, jer osobe koje su završili prediplomski stručni studij upravne struke nije im omogućeno primanje u javne službe pod jednakim uvjetima. Imajući u vidu sve navedeno, predlažem da se izmjeni sporna odredba Zakona kako bi se spriječilo navedeno kršenje Ustavom zajamčenih prava i sloboda te kako bi se spriječila šteta koja će u protivnom izvjesno nastati građanima koji su završili prediplomski stručni studij upravne struke i prijavljuju se na natječaje da budu primljeni u javnu službu, odnosno natječaje za radno mjesto tajnika škole. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
300 Davorka Radovanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Ja sam za ukidanje popravnih ispita i dopunske nastave jer ne sluze nicemu. S jednom negativnom ocjenom moze se ici u slijedeci razred, ali da u svjedodzbi stoji pad iz tog i tog predmeta. S dvije i vise negativne ocjene ponavljanje razreda. Obavezna matura za sve, s time da treba uvesti jedinstvenu strukovnu maturu jer u strukovnim skolama najvise na tapeti budu profesori ona 3 obvezna predmeta, a strukovnjaci nikom nista, a skoluju određeni kadar! Obavezna mala matura, vracanje praga za upise u SŠ. Zakljucivanje ocjena na polugodistu je uzaludno i van pameti, trebalo bi ukinuti zakljucivanje sveukupno jer je nepravedno i izjednacava ucenike razlicitih prosjeka. Umjesto toga u svjedodzbe unijeti prosjek kako stoji u e-dnevniku ili postotak. To je objektivnije i postenije. Primljeno na znanje Izmjenama članka 75. pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu. Nakon provedene javne rasprave prihvaćen je prijedlog da se ne vraća zaključivanje ocjena na polugodištu.
301 Davorka Radovanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Zašto se roditeljima dozvoljava da ignoriraju profesionalno usmjeravanje i upisuju djecu po vlastitim željama u škole u kojima ima mjesta? Zbog takve slobode događa se da učenici s dvojkama upisuju gimnazije ili teža strukovna zanimanja koja jednostavno nisu u stanju završiti. Također, pri upisima u srednje škole, papiri o IOOP-ima iz osnovnih škola misteriozno nestaju pa nastavnici zapravo ni ne znaju koga dobivaju. To nije za dobrobit djece, to je medvjeđa usluga djeci. Djeca imaju pravo na obrazovanje U SKLADU SA SVOJIM MOGUĆNOSTIMA a ne u skladu sa željama roditelja. Profesionalna orijentacija i usmjeravanje moralo bi imati važniju i neizostavnu (a ne savjetodavnu i neobavezujuću) ulogu pri upisu u školu. Nije prihvaćen Nije jasan komentar. Kriteriji za upis razrađeni su pravilnikom.
302 Dean Cikovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Predlažem nadopunu stavka 3. tekstom; pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu. Pedagoške mjere strogog ukora (OŠ) i opomene pred isključenje (SŠ) prenose se u slijedeću školsku godinu te traju do kraja školovanja učenika. Predlažem nadopunu stavka 9. tekstom; pedagošku mjeru opomene je u slučaju promjene ponašanja učenika moguće ukinuti u roku od 3 mjeseca nakon izricanja, pedagošku mjeru ukora je u slučaju promjene ponašanja učenika moguće ukinuti na kraju školske godine. Ukidanje pedagoške mjere opomene izriče razrednik, ukidanje pedagoške mjere ukora izriče razredno vijeće. Obrazloženje: Kao doktorand pedagogije te osoba s radnim iskustvom kao pedagog, razrednik i profesor u dvije osnovne i tri srednje škole, odlučno tvrdim da pedagoške mjere strogog ukora i opomene pred isključenje ne smiju biti brisane nakon isteka tekuće školske godine. U nekoliko navrata su me kao razrednika učenici (SŠ) kojima su te mjere izrečene pitali prenose li se mjere iz prošle školske godine. Nakon više upita nadležnim tijelima, unatoč važećem pravilniku koji nalaže da se pedagoške mjere strogog ukora i opomene pred isključenje prenose u sljedeću školsku godinu, dobivam informaciju da se nalogom prosvjetne inspekcije predlaže brisanje izrečenih mjera. Kada sam učenicima prenio tu informaciju, nastavili su sa izostajanjem shvativši prijedlog inspekcije kao nagradu koja je za pojedine učenike u konačnici rezultirala najstrožom mjerom zbog prekomjernih izostanaka. Ukoliko se pedagoške mjere ne budu prenosile i odluke tijela ministarstva ne budu konzistentne zakonu, teško da će odgojni učinak kao i ishod biti pozitivan za same učenike. U svakom pogledu je s učenicima potrebno i raditi na otklanjanju neprihvatljivog ponašanja ali moraju biti svjesni postojanja granice u takvom ponašanju i ozbiljnosti institucije koja mjeru izriče. Jednako tako potrebno je imati u vidu da se zakon odnosi na rad svih škola, srednjih i osnovnih, koje nemaju ni približno jednaku socijalnu strukturu učenika kao i problematiku u savjetodavnom radu. Nije prihvaćen Stavkom 3. nije propisan datum do kojeg se izriče pedagoška mjera. Stavkom 9. predloženo je da se u slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.“ Dakle, izrečena mjera može s ukinuti kada za to bude razloga.
303 Dejan Benko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
304 DEJAN IVANEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Smatram da se treba ukinuti dopunski rad i vratiti dva roka za popravni ispit. Također, umjesto dopunskog rada nakon već zaključene negativne ocjene, treba i u srednjim školama omogućiti da svaki nastavnik ima u zaduženjima dopunsku i dodatnu nastavu za svoje učenike, kao što je omogućeno i u osnovnim školama. Ovim bi se efikasnije smanjio broj negativnih ocjena. Dopunska nastava kroz nastavnu godinu treba biti obavezna za one učenike koje nastavnik odredi. Primljeno na znanje Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
305 DEJAN IVANEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19. Predlažem da članak 19. glasi: "U članku 74. brišu se stavci 1.-3. Stavak 4. postaje stavak 1. i mijenja se u: "Učenik kojemu je na na kraju nastavne godine zaključena ocjena nedovoljan (1) iz najmanje tri predmeta, odnosno nije položio popravni ispit u propisanim rokovima ponavlja razred." Stavak 5. briše se." Obrazloženje: opći uspjeh utvrđen pomoću aritmetičke sredine ocjena iz svih predmeta ne pruža nikakvu relevantnu informaciju. Ujedno, time bi se značajno smanjilo "žicanje" viših ocjena radi postizanja boljeg općeg uspjeha. Primljeno na znanje Predložene promjene trebale bi proći širu javnu raspravu.
306 DEJAN IVANEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Smatram da nije potrebno uvoditi zaključivanje ocjena na polugodištu. Zaključena ocjena na polugodištu mnogo je slabija informacija od uvida u sve ocjene iz pojedinog predmeta. Uvođenjem e-dnevnika omogućen je konstantan uvid u sve ocjene svakog predmeta. Ujedno, postoji i obaveza roditelja da se redovito informiraju o napretku učenika, tako da zaključna ocjena na polugodištu ne doprinosi mnogo ukupnoj informiranosti ni učenika ni roditelja. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
307 DEJAN IVANEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme." Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme. Ako se želi postići da norma bude cijeli broj može se propisati da se N zaokružuje na najbliži cijeli broj, ali smatram da ovo nije potrebno jer se nastavnik može zadužiti decimalnim brojem sati (npr. kod izračuna sati za vođenje praktične nastave). Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
308 Dejan Tibinac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
309 Dejana Bedeković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Čl. 99. stavakom 1 može se dogoditi da samo određene osobe dobiju potporu za obavljanje poslova na EU projektu, i time da im se plaća poveća 30%, i do diskriminacije dijela radnika kojima to neće biti omogućeno jer nemaju potporu ravnatelja i ŠO. Smatram da u odlučivanju koji će radnici obavljati poslove na EU projektima u školama treba odlučivati i Učiteljsko vijeće i Radničko vijeće, a ne samo Školski odbor. Treba specificirati i da u timu radnika koji će obavljati EU projekte treba postojati tim radnika različitih znanstvenih područja (npr. učitelj informatike, učiteljica EJ, učiteljica HJ, učiteljica PID i učitelj razredne nastave), a ne istih znanstvenih polja (npr. 2 učiteljice EJ, 2 učiteljice razredne nastave, 2 učitelja povijesti). Također u čl. 99. stavak 2 moramo se zapitati je li osnovni cilj radnika u školi, tj. učitelja i stručnih suradnika rad s djecom ili rad na EU projektima. Treba specificirati da rad na EU projektima ne smije prelaziti više od 50% radnih odgojno-obrazovnih obaveza. Prihvaćen Projekti iz Strukturnih fondova u dijelu obrazovanja namijenjeni su upravo za unaprijeđenje kvalitete obrazovanja, a kvaliteta obrazovanja u najvećoj mjeri ovisi o kvaliteti rada nastavnika te je stoga nužan preduvjet da upravo nastavnici sudjeluju u projektima.
310 Dejana Bedeković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Prema čl. 105 Zakona o odgoju i obrazovanju, piše da u školi smiju raditi samo VSS odgovarajuće struke, točnije stavak 15: "Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije". A još uvijek se na radna mjesta stručnog suradnika knjižničara zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg studija i pedagoških kompetencija, iako imamo četiri studija knjižničarstva (Zagreb, Osijek, Zadar i Rijeka). Trebalo bi specificirati da, u slučaju da nema knjižničara s pedagoškim kompetencijama, prednost ima knjižničar bez pedagoških kompetencija u odnosu na učitelja-nastavnika bez studija knjižničarstva, uz uvjet da položi pedagoške kompetencije u roku od godinu dana! Znači, u tom slučaju se treba provoditi stavak 14 čl. 105. a ne da se taj članak Zakona tumači od škole do škole na različite načine, i nalaze uporište u raznoraznim pravilnicima kao da su pravilnici jači od Zakona. Stoga, predlažem sankcije u slučaju krivog tumačenja Zakona ili zapošljavanja mimo Zakona OIO, a prema pravilnicima, jer je Zakon uvijek jači od Pravilnika. Nije prihvaćen Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.​
311 Dejana Bouillet PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Budući da je u Državnom pedagoškom standardu stručni suradnik definiran kao "stručno osposobljena osoba za pomoć u nastavnome i školskome radu, koja obavlja poslove koji proizlaze iz pedagoškog rada ili su s njime u svezi te pruža edukacijsko-rehabilitacijsku potporu", a profesija "učitelj edukator rehabilitator" nije usklađena s nazivima koji se stječu završetkom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, predlažem odustajanje od dopune stavka 1. Istovremeno, pozdravljam navođenje socijalnih pedagoga, edukacijskih rehablitatora i logopeda u stavku 4 članka, budući da se radi o stručnjacima s različitim kompetencijama. Dodavanje učitelja edukacijskih rehablitatora u stavak 1 članka dodatno dovodi u neravnopravan položaj učenike srednjih škola (jer se stavak odnosi samo na osnovne škole), a također i učenike koji trebaju potporu socijalih pedagoga zbog teškoća uvjetovanih problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, odnosno s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima (stavak 65 Zakona). Radi se o učenicima koji sukladno članku 65a Zakona imaju pravo na odgojno-obrazovnu podršku i stručni tretman, a koji još uvijek nije reguliran odgovarajućim pravilnikom. Zbog propuštanja reguliranja njihovih prava, zadovoljavanje posebnih odgojno-obrazovnih potreba učenika s problemima u ponašanju u školama još uvijek nije primjereno uređene, a isticanjem samo jednog profila stručnjaka koji može realizirati nastavu primjerenu potrebama učenika s teškoćama dodatno stigmatizira upravo učenike s problemima u ponašanju koji zbog složenosti svojih potreba također ponekad iziskuju nastavu u posebnim uvjetima. Nije prihvaćen Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
312 DENIS KRUHAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
313 DENIS KRUHAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
314 DENIS KRUHAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
315 Denis Plazibat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „ Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
316 Denis Vidaković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Jedna je stvar bitna koju treba predvidjeti u provedbi ovog članka, kako na kraju oni koji rade ne projektima ne bi bili zakinuti. Treba predvidjeti da Ministarstvo u svojoj redovitoj proceduri isplaćuje plaću za rad u nastavi i za rad na projektu sa uključenom nagradom, sve iz riznice. Naime praksa je agencije da kasni sa obradom ZNS-ova i po nekoliko mjeseci, te bi ukoliko isplata ne bude riješena na navedeni način, zaposleni na projektima u biti ostali bez plaća do isplate sredstava sukladno ZNS-u, odnosno bili bi kažnjeni za svoj rad. Ministarstvo bi se trebalo naplatiti od prijavitelja, za troškove plaća na projektu nakon odobrenja ZNS-ova, a iz redovitih sredstava iz riznice isplaćivati plaće sa jednog mjesta. Svi projekti su koncipirani kroz projektne elemente (od minimalno četiri do desetak elemenata), svi oni imaju svoju dinamiku, i zauzeće sudionika u pojedinom elementu je različita. U konačnici to znači da je i zauzeće pojedine osobe na projektu ovisno o zadatcima tijekom projekta različita za pojedine mjesece. Varijacije mogu biti velike. Početkom projekta je zauzeće malo pošto se rješavaju administrativni problemi, isto tako i na kraju projekta. Izvještavajući mi ćemo morati biti precizni sukladno projektnim aktivnostima kako bi nam na ZNS-u troškove plaća odobrili. Sa druge strane na platnoj listi ćemo imati stalan iznos od npr. 24%. Tu ćemo vrlo vjerojatno imati problema sa agencijom oko odobrenja sredstava. U biti je najjednostavnije kako je već netko napisao da se onima koji rade na projektu dozvoli, isplata predviđenih sredstava kroz modalitet drugog dohotka, a vašu nagradu uplatite kroz redovitu plaću sukladno u tom mjesecu realiziranim satima na projektima. Ukoliko netko hoće raditi to mu treba i omogućiti. Ovako će te mu omogućiti da ne radi u nastavi! U protivnom ćemo osobe koje nisu kompetentne zaposliti na 22% radnog vremena na 12 mjeseci primjera radi, samo promislite koliko će te kvalitetnog kadra iz STEM područja biti zainteresirano za takvu priliku. Mi ni sad ne možemo naći odgovarajući kadar. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
317 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Podržavam prijedlog za brisanjem Stavka 3. ovog članka i dolje navedeni argument: "Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon." Nastavnicima se norma utvrđuje Pravilnikom o normi pa predlažem brisanje članka jer će na u zbornice strukovnih škola uvesti pomutnju, a dijelu nastavnika sigurno nanijeti štetu. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
318 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. Potrebno je, međutim, dodatno pojasniti i definirati stavke 2 i 9 Članka 99.a obzirom da će ravnatelji ustanova imati dodatni problem upošljavanja novog djelatnika na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta. Moje je mišljenje da bi tjedna norma učitelja mogla ostati nepromijenjena, a onaj tko želi sudjelovati u EU projektima izvan svog radnog vremena, radit će to kao i do sada, ali će za to biti primjereno motiviran uvećanjem plaće tijekom trajanja projekta. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
319 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Pedagoške mjere trebale bi se prenositi u sljedeću školsku godinu i trajati do kraja obrazovnog ciklusa (razredne nastave, predmetne nastave ili srednjoškolskog obrazovanja), uz mogućnost brisanja mjere ako dođe do poboljšanja ponašanja. Ako bi se izrečena pedagoška mjera brisala završetkom tekuće školske godine, učenicima bi se praktički dalo dopuštenje raditi što žele zadnjih nekoliko tjedana nastavne godine, jer koja god mjera im se izrekne, od 1.9. više neće važiti i opet se može nastaviti s nepriličnim ponašanjem Pedagoške mjere koje su rezultat teške povrede dužnosti i nasilničkog ponašanja moraju vrijediti do kraja školovanja (opomena pred isključenje). U suprotnom, pedagoška mjera kao takva gubi svoj značaj. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
320 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Ovaj stavak vrlo je neprecizno formuliran i otvara mogućnost zloupotrebe i izigravanja sustava. Čim je učenik dvaput pao isti razred to znači da nešto ozbiljno nije u redu. Postavlja se pitanje ako je učenik dvaput ponavljao razred ima li smisla dopustiti mu da ga polazi i treći put ili taj učenik ipak ozbiljno treba razmisliti o promjeni škole i/ili programa. Stavak 4 treba formulirati da učenik ili roditelj trebaju podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću da i treći put polazi isti razred uz detaljno obrazloženje zašto. Taj zahtjev Nastavničko vijeće može prihvatiti ili odbiti. Prihvati li ga onda se traži suglasnost Ministarstva, ne prihvati li ga važno je napisati da protiv te odluke nema prava žalbe jer to otvara Pandorinu kutiju zvanja inspekcije i tužakanja medijima. Dakle, ovaj slučaj mora biti izniman, a ne postati pravilo. Nije prihvaćen Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
321 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se s prijedlogom vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta. Polugodišta ne traju jednako dugo pa ocjene nemaju jednaku težinu. Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta povećava stres kod učenika. Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta potiče na učenje zbog ocjene, a ne zbog znanja. Troši se jako puno vremena koje se može iskoristiti na puno bolje načine. Obveza je roditelja informirati se i pratiti rezultate rada svoje djece. Uvođenjem e-Dnevnika roditeljima su u svakom trenutku dostupne vrlo detaljne informacije o radu i uspjehu njihove djece, što je puno više od jedne zaključne ocjene. Roditelji uvijek ima uvid u ocjene učenika preko e-Dnevnika, u školama koje ga ne koriste može dobiti uvid na informacijama. Općenito zaključivanje ocjena na kraju školske godine treba izmijeniti jer učenici iz nekih „lakših“ predmeta navuku prosjek na vrlo dobar ili odličan a nisu odlikaši. Predlažem ukidanje općeg uspjeha i na kraju školske godine jer taj prosjek ne pokazuje ništa. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
322 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 16. Zadržati zakonsko ograničenje, odnosno gornju granicu godišnjeg i tjednog broja nastavnih sati za učenike srednjih škola. Djelomično prihvaćen Na temelju javne rasprave stavak dva mijenja se i glasi: Za učenike srednje škole godišnji i tjedni broj nastavnih sati propisuje se nastavnim planom i kurikulumom, pritom ukupan broj tjednih sati ne smije prelaziti 40.
323 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. "Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom." - izbaciti. U praksi škola neće moći uvijek ponuditi drugu izborni predmet. Nije prihvaćen Nije prihvaćen prijedlog.
324 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 4. Srednjoškolsko obrazovanje trebalo bi proglasiti obveznim za sve, jer pojedinci zbog neopravdanih razloga ne završavaju srednjoškolsko obrazovanje. Primljeno na znanje Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se osnovna škola produžila sa osam na devet godina. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja u kojem će se razmatrati i obveznost srednje škole.
325 Diana Musić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. „9. Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece.“ - podstavak je potrebno obrisati jer je neprecizan i općenit te može dovesti samo do nepotrebnih rasprava. Pravo djeteta na potpunu informaciju je iznad prava roditelja da odlučuje koje teme želi da njihovo dijete uči u školi. Zbog toga predlažem da se briše. Ovim stavkom omogućavaju se intervencije roditelja u sve nastavne sadržaje, samo zbog vlastitog mišljenja koje ne mora biti niti najbolje za dijete. Postoji razlika između znanja i mišljenja koja ovim stavkom postaje nevažna. Sustav javnog obrazovanja gubi smisao. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
326 Dijana Ivelić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Zakon bi obvezno trebao sadržavati zbrinjavanje tehnološkog viška kao i dopunu satnice. Ukoliko se to ne dogodi, bojim se da će ravnatelji dobiti još veću mogućnost zapošljavanja novih djelatnika bez konzultacija s Uredom i Sindikatom. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
327 DIJANA JURIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
328 DIJANA JURIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
329 DIJANA JURIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
330 Dijana Premuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Smatram da zaključivanje ocjena na kraju 1. polugodišta nije potrebno, pogotovo jer škole imaju ili će uskoro imati e-dnevnike i imenike te učenici i roditelji kontinuirano mogu pratiti učenikova postignuća. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
331 Dijana Premuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Budući ravnatelj se prvo mora predstaviti učiteljskom, radničkom i vijeću roditelja, a tek onda školskom odboru. Nije prihvaćen Zakonom nije propisana obveza predstavljanja. Škola statutom uređuje postupak izbora i imenovanja.
332 Dijana Premuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Smatram da bi se pedagoške mjere (osim opomene) trebale prenositi u sljedeću školsku godinu, uz mogućnost brisanja mjere ako dođe do poboljšanja ponašanja. Kada se izrečena pedagoška mjera briše završetkom tekuće školske godine, učenici se zadnjih nekoliko tjedana nastavne godine ne obaziru na mogućnost dobivanja pedagoške mjere. Pedagoške mjere koje su rezultat teške povrede dužnosti i nasilničkog ponašanja moraju vrijediti do kraja školovanja (opomena pred isključenje). Prema Zakonu, škole su dužne provoditi pedagoške mjere uvažavajući učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj. Smatram da bi u tom dijelu trebalo uzeti u obzir ne samo psihofizičko stanje učenika kojem se izriče mjera, već i sigurnost ostalih učenika i nastavnika. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
333 Dijana Premuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
334 Dijana Premuš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
335 DIJANA ŠUĆUR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U ime članova Aktiva računovođa osnovnih škola grada Splita, iznosimo svoje sugestije i komentare u sklopu savjetovanja s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi s ciljem poboljšanja našeg statusa u školstvu. Neshvatljivo je da u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nisu uvrštena radna mjesta voditelja računovodstva, administrativnog radnika/referenta i računovodstvenog radnika/referenta budući su nužna za normalno funkcioniranje obrazovne institucije i da su obuhvaćena Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Smatramo da na ovome treba inzistirati, prvenstveno kako bismo zaštitili svoja legitimna prava te kako bismo stali na kraj daljnjoj diskriminaciji i nepravednom položaju. Također, zahtjevamo da nam se omogući stručno napredovanje u zvanje mentora, savjetnika i višeg savjetnika kako bi se napokon izjednačili s nastavnim osobljem i stručno-razvojnom službom. Činjenica je kako nijedna školska ustanova ne može funcionirati bez računovodstva čija je uloga iz dana u dan sve veća i važnija. Poslovi koje obavljamo izuzetno su složeni, a odgovornost prevelika. Treba li spominjati kako godišnji odmor ne možemo iskoristiti jer jednostavno nemamo kada. Zimski praznici za nas ne postoje, dapače, to je za nas najstresniji i najzahtjevniji dio godine. Bez pitanja i dodatne edukacije nameću nam se novi poslovi (shema školskog mlijeka i voća, EU projekti, produženi i cjelodnevni boravak, stručno osposobljavanje i dr.) čime smo postali osobe za sve i svašta, ali bez ikakve naknade i priznanja. Sramotno je da pojedine kolege/ice ne mogu, i to već godinama, ostvariti svoja prava zbog Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenicima i namještenicima u javnim službama čime su prisiljeni obavljati posao koji je zakonom predviđen za dvoje djelatnika. Spomenuli smo samo dio onoga što nas muči, nažalost toga ima još. Mišljenja smo kako je krajnje vrijeme da se nešto promijeni te se nadamo da će se naše mišljenje uzeti u obzir. Primljeno na znanje Navedeni prijedlozi nisu dio ovih izmjena propisa.
336 Dinko Kraljević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U potpunosti podržavam stajališta udruge Grozd i predlažem da se prihvati njihova intervencija te da članak 11., stavak 7. Zakona o izmjenama i dopunama glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
337 Dinko Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam uvođenje obvezne suglasnosti roditelja za izvannastavne, eksperimentalne programe isl. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
338 Dinko Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Podržavam izbornost u predmetima s naglašenom odgojnom komponentom. U pluralnom društvu se ne može postići konsenzus ni oko temeljnih vrijednosti na kojim se bazira odgoj. Temeljno je pravo roditelja odabrati vrijednosti koje žele prenijeti svojoj djeci. Škola se ne bi smjela kofrontirati s roditeljskim odgojnim pristupom i vrijednostima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
339 Dinko Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Predložena struktura kurikulskih dokumenata je previše komplicirana. Predlažem objedinjavanje dokumenata u Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Nije prihvaćen Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
340 Dinko Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Podržavam afirmaciju odgojne komponente u školama jer je zanemarena. Odgojno djelovanje se temelji na vrijednostima/vrednotama koje roditelji, kao prvi odgojitelji, trebaju imajti mogućnost odabrati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
341 Dobrijela Deranja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
342 Dobrijela Deranja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
343 Dobrijela Deranja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
344 Dom za odgoj djece i mladeži - Split PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Nastava u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi Članak.42. U prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi potrebno je uvrstiti mogućnost privremenog oblika odgoja i obrazovanja za djecu i mlade koji se nalaze na usluzi smještaja tijekom timske procjene/dijagnostike u ustanovama socijalne skrbi. Naime, ustanove socijalne skrbi temeljem Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, i 16/17) i Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN br. 40/14 i 66/15), pružaju usluge smještaja tijekom timske procjene/dijagnostike djeci s područja cijele RH, pri čemu djeca u tijeku školske godine privremeno mijenjaju boravište u najkraćem trajanju od 30 dana. Navedena socijalna usluga uključuje, između ostalog, i procjenu djetetovih obrazovnih sposobnosti, mogućnosti i ograničenja, pa je od iznimne važnosti za donošenje pravilne odluke redovno pohađanje nastave tijekom pružanja socijalne usluge. Budući je riječ o boravku ograničenog trajanja, isključena je mogućnost promjene škole čime se, dovodi u pitanje njihovo pravo na obrazovanje sukladno Konvenciji o pravima djeteta. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (čl. 42.) i Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (čl. 16. st.1.), predvidio je privremeni oblik odgoja i obrazovanja za učenike na liječenju u zdravstvenim ustanovama , ali ne i za djecu s teškoćama iz članka 65. Zakona koja su upućena na timsku procjenu/dijagnostiku u ustanove socijalne skrbi. Zakon i Pravilnik su manjkavi u tom pogledu jer ne prepoznaju i ispuštaju cijelu jednu kategoriju djece i mladih unutar sustava socijalne skrbi. Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a slijedom toga i Pravilnika, potrebno je i tu kategoriju djece prepoznati i omogućiti im ravnopravan pristup obrazovanju tijekom provođenja timske procjene/dijagnostike u ustanovama socijalne skrbi. Ustanove socijalne skrbi za djecu i mlade s problemima u ponašanju dužne su svojim korisnicima osigurati obrazovanje. Međutim, za provođenje obrazovnog procesa nadležno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje treba kvalitetnije sagledati ovaj problem te ga putem ovih izmjena i dopuna Zakona riješiti u interesu i dobrobiti djece i mladih kojima je dosadašnjim zakonskim rješenjima iz nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja onemogućeno praćenje nastave tijekom provođenja timske procjene/dijagnostike u ustanovama socijalne skrbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
345 Domagoj Šare PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
346 Doris Smolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Smatram da dopunski rad (produžnu nastavu) u osnovnim i srednjim školama treba ukinuti i vratiti mogućnost polaganja popravnog ispita u dva roka. U potpunosti se slažem s osvrtom koji je ovdje iznijela Antonija Horvatek 11.11.2017 15:13. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava navedenim člankom.
347 DRAGAN BRKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
348 DRAGAN BRKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
349 DRAGAN BRKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
350 Dragan Bubalo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Dragan Bubalo,prof., Obrtnička škola Gojka Matuline Zadar Predlažem izmjenu članka 77. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu više od 30% ukupnog godišnjeg fonda sati iz jednog ili više predmeta i biti ocijenjen iz tih predmeta, upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita. Nije prihvaćen Navedeni članak nije dio ovih izmjena propisa.
351 DRAGAN JOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Smatram da ponovno uvođenje zaključivanja ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja nije potrebno. Iziskuje dodatne napore i od učitelja/nastavnika i od strane učenika, a kao povratna informacija o učenikovu napretku i uspjehu postoje ocjene (i brojčane i opisne) vidljive i učenicima i roditeljima. Dragan Jović, mag. educ. geogr. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
352 Dragan Matić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
353 Dražen Nikolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
354 Dražen Nikolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
355 Dražen Nikolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
356 Dražen Rebernišak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
357 Dražen Rebernišak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
358 Dražen Rebernišak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
359 Dražena Oršulić-Šuman PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
360 Dražena Oršulić-Šuman PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
361 Dražena Oršulić-Šuman PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
362 DRAŽENKA MARIČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
363 DRAŽENKA MARIČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
364 DRAŽENKA MARIČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
365 Društvo socijalnih radnika Krapinsko-zagorske županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Uvođenje socijalnog radnika u osnovne i srednje škole značajno bi olakšalo stjecanje uvida u prilike u kojima stanuje učenik ( obiteljske, socijalne, ekonomske i dr. ), u kapacitete njegove obitelji općenito na svim razinama. Također bi se lakše povezivale informacije o pravima i uslugama unutar različitih sustava ( socijalni, zdravstveni, pravosudni ), a koje stručnjacima moraju biti dostupne i jasne u radu s djecom s teškoćama u ponašanju, djecom s teškoćama u učenju te djecom koju roditelji ili ostali članovi obitelji zanemaruju ili zlostavljaju. Sve navedeno pridonijelo bi tome da se kod pojedinog djeteta na vrijeme otkrije eventualno područje potrebe za intervencijom te poduzme adekvatna mjera zaštite njegove dobrobiti i interesa. Slijedom naprijed navedenog članovi Društva socijalnih radnika Krapinsko-zagorske županije podržavaju inicijativu za uvođenje radnog mjesta socijalnog radnika u osnovne i srednje škole predlažu da se u čl. 100. 4. stavka: "Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila" unesu izmjene, te da glasi: "Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, magistri edukacijske rehabilitacije, magistri logopedije, magistri socijalne pedagogije, magistri socijalnog rada, magistri socijalne politike". Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
366 DUBRAVKA BIĆANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djeca 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno - obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici / učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata svjedočili suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko dočeka na vratima, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave. Nije prihvaćen Izvannastavne aktivnosti i organizacija rada škole u autonomiji su školske ustanove. U članku 100. Zakona definirano je psiholog jedan od stručnih suradnika.
367 Dunja Frkovic PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
368 Dunja Frkovic PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
369 Dunja Frkovic PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
370 Dunja Vojnović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Ako komparativno pogledamo ostale organizacije vidljivo je da su tajnici ministarstava/sudova/agencija/fondova/vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
371 DUŠAN VULETIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
372 DUŠAN VULETIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
373 DUŠAN VULETIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
374 Duško Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog prihvaćen.
375 Duško Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
376 Duško Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
377 Dživo Brčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 2. Prije svega želim pohvaliti odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. U potpunosti podržavam novi podstavak 9. koji uvodi promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota, a sve temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece, što je u skladu s čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece. Članak 10. Mislim da bi bilo neophodno napustiti predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata te ujedno objediniti sve reformske dokumente u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Trenutno stanje: Učitelj razredne nastave mora konzultirati 23 različita dokumenta u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Ukoliko bi se dokumenti objedinili opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Ujedno bi se izbjeglo preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste te bi se osigurala „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom. Članak 11. Svakako podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Nadalje, predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. Smatram potrebnim definirati prava i obveze roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." smatram da bi bilo neophodno iza članka 36. nadodati i članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
378 Đurđica Krtanjek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
379 ELA KOVAČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI UDRUGA TAJNIKA I RAČUNOVOĐA U ŠKOLSTVU OBALA BANA BERISLAVIĆA 16, 21220 TROGIR Trogir, 1. 12. 2017. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Uprava za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 10000 Zagreb Predmet: Prijedlog Udruge tajnika i računovođa u školstvu Prijedlozi za izmjenu i dopunu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Poštovani, Udruga tajnika i računovođa u školstvu obavijestila je sve škole kako je u periodu od 3. 11. do 3. 12. 2017. otvoreno Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te zamolila kolege i kolegice tajnike i računovođe da se uključe i svojim prijedlogom pokrenu lavinu našeg dugogodišnjeg nezadovoljstva statusom tajnika i računovođa u školstvu. Ovim putem javno zahvaljujem svim kolegama i kolegicama koji su se Udruzi javili sa svojim prijedlozima, kao i svima koji su javno dali prijedloge. Sve prijedloge Udruga podržava. Čitajući sve objavljene prijedloge, mogu pohvaliti doprinos svih tajnika i računovođa koji su svojim komentarima ostavili trag u sustavu koji već godinama ignorira, degradira i ponižava postojanje tajnika i računovođa u školstvu. Do kada će biti tako? Ostaje nam nadati se da će se napokon dugogodišnja nepravda, koja se vuče još od razdoblja ministrice Vokić, biti ispravljena jer još uvijek čekamo vračanje digniteta tajnika i računovođa u školstvu. O statusu tajnika i računovođa u školstvu već smo dosta govorili i sada je vrijeme da svi konkretno i djelujemo. Potrebno je što hitnije regulirati stvarno stanje na terenu, a to je da škola ima tajnika i voditelja računovodstva. Radno mjesto tajnika jest, ali radno mjesto voditelja računovodstva nije zakonski regulirano tako da na radnom mjestu trenutno može raditi skoro pa bilo tko s bilo kojom stručnom spremom. Stoga, zakonski treba regulirati sljedeće: 1.) Svaka škola treba imati voditelja računovodstva s odgovarajućom propisanom stručnom spremom. 2.) Treba omogućiti napredovanje tajnika i voditelja računovodstva u zvanja mentora i savjetnika. 3.) Status tajnika i voditelja računovodstva treba izjednačiti sa statusom stručnog suradnika. 4.) Treba omogućiti stručno usavršavanje tajnika i voditelja računovodstva. Obrazloženje: Potrebno je omogućiti napredovanje na radnom mjestu tajnika i voditelja računovodstva. U nastavku predlažem sljedeće izmjene i dopune Zakona: Iza članka 102. dodaje se novi članak 102. a koji glasi: Školska ustanova ima voditelja računovodstva, a djelokrug rada voditelja računovodstva propisuje ministar. Članak 103. mijenja se i glasi: Administrativno-računovodstvene, tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u školskoj ustanovi, popis poslova, broj izvršitelja te količinu radnog vremena na tim poslovima propisuje ministar. Članku 105. dodaje se novi stavak koji glasi: (17) Poslove voditelja računovodstva može obavljati osoba koja je završila: a) sveučilišni diplomski studij ekonomske struke ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomske struke b) preddiplomski stručni studij ekonomske struke, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka. Članku 156. dodaje se novi stavak koji glasi: (2) Voditelj računovodstva školske ustanove koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u školskoj ustanovi, a nema vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Zakonom, nastavlja s obavljanjem poslova svog radnog mjesta. Obrazloženje: Voditelj računovodstva u školskim ustanovama ustrojava vođenje računovodstvenih evidencija preko kojih se bilježi i prati kretanje imovine i poslovanja u školskim ustanovama, i u pravilu, kao jedina kompetentna osoba u školskoj ustanovi za područje računovodstvenog i financijskog poslovanja, donosi samostalno odluke o financijskom poslovanju školske ustanove. Planira financijsko poslovanje kroz financijske planove, prati i kontrolira financijsko poslovanje, obračunava i isplaćuje plaće i druge naknade. Osnova za njihov rad jesu Zakon o proračunu, Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu te Pravilnik o financijskom izvještavanju. Voditelj računovodstva mora pratiti i primjenjivati i druge zakonske i ine propise (Zakon o radu, kolektivne ugovore, porezne propise i dr.) koji se odnose na računovodstveno poslovanje. Voditelj računovodstva organizira rad na izvješćima, objedinjuje poslove i izrađuje konačan oblik izvješća. S obzirom na to da ima stalan uvid u stanje imovine i poslovanje školskih ustanova u kojima rade, usko surađuje s ravnateljem i školskim odborom te se često nalazi u ulozi savjetodavaca. Zbog potrebe usklađivanja velikoga broja podataka, raznovrsnosti i brojnosti poslova te potrebe da sve bude obavljeno na vrijeme te zbog odgovornosti za točnost iskazivanja stanja imovine i poslovanja, voditelj računovodstva je povremeno izložen znatnijim psihičkim pritiscima. Iz navedenog, smatram da voditelj računovodstva treba uči u Zakon te da je potrebno propisati vrstu i razinu obrazovanja za obavljanje odgovornih i složenih računovodstveno-financijskih poslova. Članak 112. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi glasi: (1) Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. (3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske ustanove iz članka 100. ovog Zakona, ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža . U članku 100. stavcima 1. – 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je koji su odgojno-obrazovni radnici. Prijedlog izmjene članka 112. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, mijenja se i glasi: (1) Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu (st.1). (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske ustanove ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Obrazloženje: Člankom 99. stavkom 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da su radnici školskih ustanove osobe koje u školskoj ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima, kao i druge osobe potrebne za rad školske ustanove u školi rade tajnici i voditelji računovodstva, računovodstveni ili administrativni referenti, kuharice, spremačice, domari, kućni majstori i dr.). Sadašnji članak 112. Zakona u ovakvom obliku je diskriminirajući u odnosu na druge osobe koje rade u školskoj ustanovi, sukladno Ustavu RH i Zakonu o diskriminaciji. Ustavom RH utvrđeno je da svatko ima pravo na rad i slobodu rada (čl. 54.), a poseban zakon ga stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na druge osobe u istoj ustanovi i kod istog poslodavca. Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije ostali radnici škole koji ne sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu su stavljeni u nepovoljniji položaj od drugih osoba te se radi o izravnoj diskriminaciji. Svi zaposleni u školskoj ustanovi moraju biti u ravnopravnom položaju kod prestanka radnog odnosa, nema privilegija. U Članak 27. Nacrta - članak 99. a komentar: osobi koja radi na projektu EU treba omogućiti isplatu u smislu prekovremenih sati jer zapošljavanje novih ljudi i dioba postojećih zaduženja je besmislena, a dobro znamo da će u to viti uključeni i tajnici i računovođe za koje se sigurno neće odobriti adekvatne zamjene. Predlažemo da se u članku 115. Zakona doda obveza stručnog usavršavanja za tajnike škola i voditelje računovodstva te da se stručni skupovi tajnika i voditelja računovodstva uvrste u katalog Agencije za odgoj i obrazovanje kao što je to bila praksa i onda kada se Udruga tajnika i računovođa u školstvu (UTIRUŠ) izborila za taj status na samom početku postojanja Udruge. Obrazloženje: Obim posla tajnika i voditelja računovodstva ne možemo smanjiti, a to nam nije ni cilj, već želimo da netko konačno prizna koliko je odgovoran i osjetljiv posao tog radnog mjesta. O obimu i vrsti poslova koje obavljaju tajnik i voditelj računovodstva upoznati su svi ravnatelji i mjerodavni u Ministarstvu znanosti i obrazovanja te nije teško dokazati o kakvoj vrsti, količini i naporu se radi. Tajnici i voditelji računovodstva su uistinu prvi savjetnici svakog ravnatelja, a pogotovo novog ravnatelja koji se nalazi u prvom mandatu. Krajnje je vrijeme da se učini nešto više od samog govora kako je svima jasno što i koliko radimo, a da su nam koeficijenti i nakon 20 godina rada manji od nastavnika s položenim stručnim ispitom nakon prve godine rada. To je sramotno. Obveze koje imamo bi trebale biti nagrađene upravo pravima koje svih ovih godina nemamo. Plaća je vrijednost našeg rada, a naša vrijednost je niža od rada nastavnika početnika. Vrijeme je da se krene dalje u izjednačavanju naših prava i omogućavanju jednakih uvjeta rada te je potrebno što hitnije izjednačavanje statusa tajnika škole i voditelja računovodstva sa statusom stručnih suradnika. Zbog sve više obveza koje imaju tajnici škola i sve veće odgovornosti (uz ravnatelja, u školi obavljamo najodgovornije poslove) smatramo da je vrijeme da se prekine s marginalizacijom radnog mjesta tajnika škole i konačno uredi njegovo izjednačavanje sa stručnim suradnicima. Predlažemo: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, tajnici,voditelji računovodstva i ravnatelji školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici,tajnici i voditelji računovodstva i ravnatelji mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti tako da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese tajnik škole i voditelj računovodstva. Obrazloženje: Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek onda kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje. Ako komparativno pogledamo ostale organizacije, vidljivo je da su tajnici ministarstava / sudova / agencija / fondova / vatrogasnih zajednica službenici na rukovodećim pozicijama. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja. Ako se vratimo na mogućnost financiranja koeficijenata tajnika i voditelja računovodstva dajem ujedno i rješenje. Potrebno je normirati rad, normirati posao koji se radi za novac, a novac je vrijeme. Postavljam pitanje: Čije vrijeme? U školstvu postoji popularni naziv: nastavno i nenastavno osoblje. Mi spadamo opet u onu nepovoljnu kategoriju. Kategoriju koja radi 8 sati i ima mogućnost korištenja 30 minuta dnevne stanke, što nastavno osoblje nema. Kada ovo pišem, ne pišem da bi se izrugala ili da bih nastavno osoblje označila kao nešto negativno. Ne. Upravo suprotno – govorim o jednakim uvjetima rada koje nema nenastavno osoblje u odnosu na nastavno. Sada će netko reći da nenastavno osoblje može koristiti godišnji odmor kada želi, a nastavno može samo u vrijeme nenastavnih dana. Ja bih, da se mene pita, svakom nastavniku dala beneficirani radni staž jer zaista je teško raditi u današnjim vremenima na radnom mjestu nastavnika. Ovdje se ne govori o NAMA ili o NJIMA. OVDJE SE RADI O SUSTAVU KOJI REGULIRA ISTA PRAVA NA DRUGAČIJI NAČIN. Mislim da bi se napokon trebao početi plaćati RAD, a kada mislim na RAD - tada mislim na STVARNI RAD. To je ono što pišemo u Evidenciji radnog vremena. Zato se pitam i čemu služi ta Evidencija radnog vremena. Služi prikrivanju NERADA i to NERADA koji se plaća kao rad pod okriljem svih sindikata. Primjerice, plaćamo rad od 40 sati tjedno - puno radno vrijeme, kojeg evidentiramo nastavnom i nenastavnom osoblju na drugačije načine kao rad u školi i rad kod kuće. Zatim se ispostavi da nenastavno osoblje ima mogućnost korištenja dnevne stanke od 30 minuta, što nastavno osoblje NEMA, pa se dodaje 11 dana godišnje kao slobodni dani koji se koriste za vrijeme nenastavnih dana. Zar to nije nečiji novac? To je možda upravo novac tajnika i računovođa. Država bi trebala vidjeti gdje novac curi te ga usmjeriti u pravom smjeru. Status tajnika i računovođa u školi trebalo bi možda zakonski definirati kao stručne suradnike pravne i financijske struke, a ne ih kao sada strpati u administrativno-tehničko osoblje. Tajnik škole i voditelj računovodstva su radna mjesta koje su zahtjevna i nose sa sobom veliku odgovornost (nismo mi nikakvi administratori) nego u školi jedine stručne osobe iz područja prva i financija. Smatram da bi se ovakvom odredbom u Zakonu mogle izboriti i za financijski status (plaću) koji je, u odnosu na ostale tajnike javnih ustanova i voditelje računovodstva, sramotan. Na kraju, nitko ne zna što točno ulazi u opis posla tajnika škole i voditelja računovodstva za koji primamo plaću. Mišljenje je da svi poslovi ulaze u tu našu plaću. Primjera radi, stvari koje bi se inače dodatno platile npr. nastavnom osoblju (dodatni obračuni, dodatni projekti, sufinanciranja programa, EU projekti i slično) voditeljima računovodstva i tajnicima nisu dodatno plaćeni, iako upravo mi pratimo izvršenje plana, ulazne račune i naplatu, šaljemo zahtjeve institucijama, radimo obračune, sklapamo ugovore, prijavljujemo mirovinskom, pišemo izvještaje i, naravno, sve to dovodimo papirnato do samog kraja. Ne moramo uzimati za primjer samo nastavno osoblje (iako su nam oni najbliži), već i za određene poslove (arhiva, osnovna sredstva) ustanova može platiti vanjsku uslugu, ali kada istu odrađujemo mi, podrazumijeva se da je u opisu našega posla. Dakle, do koje granice voditelj računovodstva, tajnik i administrator moraju prihvaćati kao svoju radnu obvezu svaki nalog koji dođe od ravnatelja neke institucije s kojom nije sklopio ugovor o radu, Sindikalnog povjerenika ili bilo kojeg zaposlenika? (Npr. prikupljanje dokumentacije i izrada improviziranih obračuna plaće zaposlenika za potrebe privatne tužbe i slično). Zaključak: U gore navedenom, vidljivo je kako je posao tajnika i voditelja računovodstva uistinu jedan kompleksan posao pun stresa jer se sve mora izvršiti u zadanom roku bez obzira bili mi na bolovanju, godišnjem ili plaćenom dopustu. Posao uvijek moramo završiti u roku. S poštovanjem, Predsjednica UTIRUŠ-a Ela Kovačić,dipl.iur. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
380 Elda Pliško Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Čl. 105. stavak 12 nadopuniti zasebnim specificiranjem za svakog stručnog suradnika ponaosob. Stoga predlažem nadopunu za zaposlenje strućnog suradnika školskog knjižničara: Poslove stručnog suradnika školskog knjižničara može obavljati osoba koja je završila sveučilišni studij iz knjižničarstva ili dopunski studij uz završen drugi visokoškolski studij i uz posjedovanje pedagoških kompetencija. Ukoliko osoba nema pedagoške kompetencije dužna ih je steći u roku od 1 godine od početka zaposlenja. Stavak 15. Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog članka, radni odnos se može zasnovati s osobom koja ima završen drugi sveučilišni studij uz obavezu stjecanja propisane stručne spreme iz knjižničarstva u roku od 2 godine od početka zaposlenja. Nije prihvaćen Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.​
381 Elda Pliško Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Podstavak 9. je užas i ne smije biti uvršten u zakon. Predlažem: "Promicanje odgojnih vrijednosti...roditelja da suodlučuju o odgoju djece." Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
382 Eli Pijaca Plavšić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Izražavam zabrinutost zbog rješenja u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama koji je trenutno u postupku javne rasprave. Posebnu zabrinutost izaziva prijedlog novog članka 27. točnije stavak 7. koji glasi: "Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti" Ovakvim zakonskim rješenjem stječe se dojam kako obrazovne vlasti nemaju jasnu sliku hrvatskog obrazovanja i nemaju jasnu viziju hrvatskog/e učenika/ice. Valja podsjetiti kako se Republika Hrvatska Ustavom odlučila oblikovati javni školski sustav pred koji je stavila sljedeće ciljeve: 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. (čl. 4 Zakona o odgoju i obrazovanju, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) U oblikovanju javnog školskog sustava država je dužna poštovati pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece. Prema Ustavu (čl. 64), prema sudskoj praksi Ustavnog suda, hrvatskim zakonima i međunarodnim dokumentima roditelji su ti koji imaju pravo i obvezu brinuti se i odlučivati o odgoju i obrazovanju djece. Isto tako država je dužna poštovati vjerska i filozofska uvjerenja roditelja kako je to određeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima (članak 2. Protokola br. 1.) tj. država nema pravo na indoktrinaciju djece kroz javni školski sustav (v. Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske; 1976.) No, to pravo roditelja je ograničeno pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“ kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci o Kurikulumu zdravstvenog odgoja (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013) kada je jasno rekao da je “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti” (t. 12.2.). Kako bi država kroz javni školski sustav postigla postavljene ciljeve, ali i poštivala pravo roditelja i pravo djeteta valja isti taj javni školski sustav organizirati na nači da se sadržaji prenose na „precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstven način“ (Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske, 1976., t. 54). Samo poštivajući ta načela država izbjegava indoktrinaciju i poštuje pravo roditelja na vjersko i filozofsko uvjerenje. Valja isto tako podsjetiti kako je Republika Hrvatska „demokratska (...) država“ (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Isto se spominje i u ciljevima odgoja i obrazovanja kada se kaže kako je cilj „3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva,“ Sličan cilj pred javni školski sustav stavlja i Opća deklaracija o ljudskim pravima (Odluka o objavi – „Narodne novine“ Međunarodni ugovori broj 12/09.) kada u čl. 26. st. 2. kaže: „2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti. I da bi se postigao navedeni cilj djete (učenik/ica) treba biti izložen/a suprotnom i drugačije mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i sprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke potvrdio takvo stajalište. Izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Naravno, i dalje stoji obveza države da ne koristi javni školski sustav za indoktrinaciju veća za ostvarenje legitminog cilja i javnog interesa. Ovdje se Europski sud složio sa Saveznim ustavnim sudom Njemačke koji smatra kako je javni školski sustav nema za cilj samo naučiti dijete određenim znanjima već isto tako svakodnevno izložiti dijete utjecaju druge djece kako bi razvio/la svoje društvene vještine, kako bi se integriralo u društvo i kako bi se djeci pružila prva društvena iskustva (t. 1.). Isto tako, Europski sud se složio kako je izlaganje djece drugačijim mišljenjima opravdan postupak kako bi se spriječilo pojavljivanje „paralelnih društava“ koja se temelje na vjerskim ili filozofskim uvjerenjima roditelja (t. 1.). No umjesto da država osigura i oblikuje takav javni školski sustav koji bi pripremao učenike za „poštivanje različitosti“ država predloženim zakonskim rješenjem zapravo različitost izbjegava. Na takav način država propušta ostvariti navedeni cilj definiran Zakonom o odgoju i obrazovanju i ispuniti javni interes. Umjesto da se ulože znatni napori u organizaciju obrazovnog sustava, pripremu kurikulumskih dokumenata, stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika, da se radi na kvalitetnim nastavnim materijalima i razvijanju dijaloga i aktivnijeg uključivanja roditelja u proces, država jednostavno sve predaje na volju roditeljima, a s obzirom na društveno-politički kontekst predaje se fundametalističkoj manjini. Ukratko, umjesto da škola bude mjesto učenja, dijaloga, razgovora i susreta hrvatska obrazovna politika predlaže podijelu i segregaciju učenika. Dopuštanjem ovakvog nasumičnog zakonskog rješenja država se odriče javnog interesa kojeg bi školski sustav trebao imati i potencijalno omogućuje stvaranje paralelnog društva, odnosno produbljivanje daljnjih društvenih podjela. Nadalje, nije jasno zašto se navedeni stavak odnosi samo na „dijelove međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula“. Posebno to nije jasno zato što: 1. Nacionalni okvirni kurikulum (2011.) jasno određuje kako su međupredmente teme „obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojnoobrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati“ (str. 23). 2. U istom ovom prijedlog izmjena i dopuna zakona u novom čl. 26 se kaže: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.“ Iz čega je razvido kako je međupredmetne teme spadaju pod obvezne sadržaje. Dakle, iako se međupredmetne teme stavljaju kao obvezen a priori – bez da se zna što i kako će se podučavati – država predaje na volju roditeljima da odlučuju o tome. Stoga je potrebno odustati od navedene zakonske odredbe i svu pažnju i resurse usmjeriti na oblikovanje našeg školskog sustava koji će zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole, standarde uspostavljene od strane Europskog suda za ljudska prava, ali prije svega školskog sustava koji će jasno i nedvosmisleno ići u smjeru ispunjavanja već postaljenih ciljeva odgoja i obrazovanja. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
383 Elisabetta Budicin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI 1) Predlažem da se ovim izmjenama i dopunama Zakona regulira status tajnika, te da se koeficijent tajnika škole barem izjednači s onim učitelja i stručnih suradnika. Tajnik škole, uz istu stručnu spremu kao i učitelji i stručni suradnici, uz veliku odgovornost i obim poslova koje obavlja ima manji koeficijent, a obavlja poslove koji su od vitalne važnosti za poslovanje škole. Stoga, predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. 2) Predlažem da se ukine dopunski rad i da se vrati mogućnost polaganja popravnog ispita u ljetnom i jesenskom roku. Učenik koji se tijekom godine imalo trudi, uspjet će zadovoljiti barem za ocjenu dovoljan, a ukoliko se to ne desi, riječ je o apsolutnom neradu i nemaru spram školskih obveza koji teško da će biti nadoknađeni u 10 - 25 školskih sati dopunskog rada. Nije prihvaćen 1.) Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona. 2.) S obzirom da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
384 Elizabeta Matković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. Slažem se s Gordanom Berc i Udrugom Pragma. Mnoge teškoće u obrazovnom i socijalizacijskom procesu proizlaze iz složenosti obiteljskih okolnosti, a suradnja s ustanovama ne daje uvijek pravovremene i učinkovite ishode. Socijalni radnik kao član stručnog tima škole svojim stručnim kompetencijama i holističkim pristupom kroz povezivanje škole, obitelji učenika i različitih ustanova može pridonijeti učinkovitijem i pravovremenom rješavanju problema kroz preventivni i interventni rad s mnogobrojnim rizicima te vračanje socijalnih radnika u stručni tim škole pridonijelo bi kvalitetnijim socijalnim i obrazovnim ishodima učenika. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
385 Elizabeta Trepotec Marić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
386 ELZA KUJUNDŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem, iznimno, nastavnicima u programu za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra/tehničar općeg njege, tjednu normu utvrđuje ministar zbog specifičnosti kurikuluma. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
387 Emina Vranjković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
388 Eva Kirchmayer Bilić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Prijedlog: da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
389 Fani Duhović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
390 FIlip Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
391 FIlip Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
392 FIlip Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
393 Forum za slobodu odgoja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Forum za slobodu odgoja i GOOD Inicijativa izražavaju zabrinutost zbog rješenja u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama koji je trenutno u postupku javne rasprave. Posebnu zabrinutost izaziva prijedlog novog članka 27. točnije stavak 7. koji glasi: "Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti" Ovakvim zakonskim rješenjem stječe se dojam kako obrazovne vlasti nemaju jasnu sliku hrvatskog obrazovanja i nemaju jasnu viziju hrvatskog/e učenika/ice. Valja podsjetiti kako se Republika Hrvatska Ustavom odlučila oblikovati javni školski sustav pred koji je stavila sljedeće ciljeve: 1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, 4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. (čl. 4 Zakona o odgoju i obrazovanju, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17) U oblikovanju javnog školskog sustava država je dužna poštovati pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece. Prema Ustavu (čl. 64), prema sudskoj praksi Ustavnog suda, hrvatskim zakonima i međunarodnim dokumentima roditelji su ti koji imaju pravo i obvezu brinuti se i odlučivati o odgoju i obrazovanju djece. Isto tako država je dužna poštovati vjerska i filozofska uvjerenja roditelja kako je to određeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima (članak 2. Protokola br. 1.) tj. država nema pravo na indoktrinaciju djece kroz javni školski sustav (v. Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske; 1976.) No, to pravo roditelja je ograničeno pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“ kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci o Kurikulumu zdravstvenog odgoja (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013) kada je jasno rekao da je “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti” (t. 12.2.). Kako bi država kroz javni školski sustav postigla postavljene ciljeve, ali i poštivala pravo roditelja i pravo djeteta valja isti taj javni školski sustav organizirati na nači da se sadržaji prenose na „precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstven način“ (Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske, 1976., t. 54). Samo poštivajući ta načela država izbjegava indoktrinaciju i poštuje pravo roditelja na vjersko i filozofsko uvjerenje. Valja isto tako podsjetiti kako je Republika Hrvatska „demokratska (...) država“ (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Isto se spominje i u ciljevima odgoja i obrazovanja kada se kaže kako je cilj „3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva,“ Sličan cilj pred javni školski sustav stavlja i Opća deklaracija o ljudskim pravima (Odluka o objavi – „Narodne novine“ Međunarodni ugovori broj 12/09.) kada u čl. 26. st. 2. kaže: „2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti. I da bi se postigao navedeni cilj djete (učenik/ica) treba biti izložen/a suprotnom i drugačije mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i sprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke potvrdio takvo stajalište. Izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Naravno, i dalje stoji obveza države da ne koristi javni školski sustav za indoktrinaciju veća za ostvarenje legitminog cilja i javnog interesa. Ovdje se Europski sud složio sa Saveznim ustavnim sudom Njemačke koji smatra kako je javni školski sustav nema za cilj samo naučiti dijete određenim znanjima već isto tako svakodnevno izložiti dijete utjecaju druge djece kako bi razvio/la svoje društvene vještine, kako bi se integriralo u društvo i kako bi se djeci pružila prva društvena iskustva (t. 1.). Isto tako, Europski sud se složio kako je izlaganje djece drugačijim mišljenjima opravdan postupak kako bi se spriječilo pojavljivanje „paralelnih društava“ koja se temelje na vjerskim ili filozofskim uvjerenjima roditelja (t. 1.). No umjesto da država osigura i oblikuje takav javni školski sustav koji bi pripremao učenike za „poštivanje različitosti“ država predloženim zakonskim rješenjem zapravo različitost izbjegava. Na takav način država propušta ostvariti navedeni cilj definiran Zakonom o odgoju i obrazovanju i ispuniti javni interes. Umjesto da se ulože znatni napori u organizaciju obrazovnog sustava, pripremu kurikulumskih dokumenata, stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika, da se radi na kvalitetnim nastavnim materijalima i razvijanju dijaloga i aktivnijeg uključivanja roditelja u proces, država jednostavno sve predaje na volju roditeljima, a s obzirom na društveno-politički kontekst predaje se fundametalističkoj manjini. Ukratko, umjesto da škola bude mjesto učenja, dijaloga, razgovora i susreta hrvatska obrazovna politika predlaže podijelu i segregaciju učenika. Dopuštanjem ovakvog nasumičnog zakonskog rješenja država se odriče javnog interesa kojeg bi školski sustav trebao imati i potencijalno omogućuje stvaranje paralelnog društva, odnosno produbljivanje daljnjih društvenih podjela. Nadalje, nije jasno zašto se navedeni stavak odnosi samo na „dijelove međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula“. Posebno to nije jasno zato što: 1. Nacionalni okvirni kurikulum (2011.) jasno određuje kako su međupredmente teme „obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojnoobrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati“ (str. 23). 2. U istom ovom prijedlog izmjena i dopuna zakona u novom čl. 26 se kaže: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.“ Iz čega je razvido kako je međupredmetne teme spadaju pod obvezne sadržaje. Dakle, iako se međupredmetne teme stavljaju kao obvezen a priori – bez da se zna što i kako će se podučavati – država predaje na volju roditeljima da odlučuju o tome. Osim gore navedenog, ovaj zakonski prijedlog postavlja i niz drugih pitanja: • Kada će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o odgojnoj dimenziji pojedinih dijelova s obzirom na to da kurikulume donosi ministar? • Tko podnosi zahtjev za odlučivanje agenciji nadležnoj za odgoj i obrazovanje? • Tko će i na koji način odlučivati o tome? • U kojoj vrsti postupka će se o tome odlučivati? • Koji su kriteriji na temelju kojih će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o „odgojnoj dimenziji“ dijelova međupredmetnih tema? • Vrijedi li navedena odluka samo za podnositelja ili se mora primjenjivati u svim školama? • Hoće li se dopustiti alternativni moduli koji su u skladu sa sustavom vrijednosti roditelja, ali su suprotni temeljnim vrednotama Ustava Republike Hrvatske? • Tko će odlučivati o alternativnim modulima? • Do kada se ti alternativni moduli trebaju definirati i treba li agencija nadležna za odgoj i obrazovanje donijeti odluku i o njima imaju li „odgojne dimenzije“? • Koja je procjena financijskog učinka ove odredbe? Ovo su samo neka od pitanja koja ako se ne riješe na vrijeme mogu uzrokovat kaos na praktičnoj i svakodnevnoj razini što ozbiljno može ugroziti pravo djeteta na kvalitetno obrazovanje, a slijedom toga i tužbe prema Europskom sudu za ljudska prava (usp. Folgerø i dr. protiv Norveške). Na kraju, pozivamo Vladu Republike Hrvatske i nadležno Ministarstvo da odustanu od navedene zakonske odredbe i da svu pažnju i resurse usmjere na oblikovanje našeg školskog sustava koji će zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole, standarde uspostavljene od strane Europskog suda za ljudska prava, ali prije svega školskog sustava koji će jasno i nedvosmisleno ići u smjeru ispunjavanja već postaljenih ciljeva odgoja i obrazovanja. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
394 Frano Vučković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
395 Franjo Korpar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI PRESTANAK RADNOG ODNOSA Članak 112. Stavak 3. mijenja se i glasi: Iznimno od stavka 2. ovog članka radnici školske ustanove koji žele mogu temeljem pisane izjave nastaviti s radom do kraja školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Obrazloženje: Jednakosti i ravnopravnosti radi treba omogućiti svima jednako pravo, pa svi radimo u istoj ustanovi. I zbog jasnoće treba staviti da to pravo može koristiti radnik koji to želi, a ne da poslije priča kako su ga tajnik i ravnatelj natjerali da JOŠ MORA raditi do kraja školske godine. Nije prihvaćen Učiteljima, nastavnicima i suradnicima poslovi su vezani uz odgojno -obrazovni proces koji se veže uz školsku godinu.
396 Franjo Korpar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 107. Stavak 10. dodati podstavak 6. - s osobom koja temeljem natječaja ima zasnovan radni odnos na određeno vrijeme a ukazala se potreba za radom na neodređeno vrijeme na istim poslovima. Obrazloženje: Ovdje nema zasnivanja radnog odnosa jer je radni odnos već zasnovan putem natječaja, samo se mijenja uvjet rada -umjesto određenog na neodređeno vrijeme. I ovdje bi to bilo sukladno Zakonu o radu, članku 13. Stav. 4. prema kojem je poslodavac dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima koji bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme te i omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Dakle tu bi neobjavljivanje javnog natječaja bilo puno bliže oživotvorenju navedene zakonske odredbe nego kada bi se javni natječaj objavljivao. Treba malo i nagraditi one koji se javljaju na sve natječaje i prihvaćaju poslove na određeno vrijeme. Osoba radi na zamijeni radnika nekoliko godina, zaposlena putem natječaja, radnik kojeg zamjenjuje napusti kolektiv, trebamo raspisati natječaj, otkazati ugovor o radu osobi koja je dobro radila na zamjeni i ako netko ima bolju preporuku ili je bolji s ravnateljem/ravnateljicom takva osoba nikakve izglede da se na istim poslovima ponovo zaposli nema. I BESPOTREBNO JE RASPISIVATI NATJEČAJ I DAVATI LAŽNU NADU NEZAPOSLENIMA KAD U ŠKOLI RADNIK VEĆ NEKOLIKO MJESECI ILI ČAK GODINA RADI A ZAPOSLEN JE PUTEM NATJEČAJA. Primljeno na znanje Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.​
397 Franjo Korpar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 34. U članku 112. dodaje se stavak 7. koji glasi: Radniku iz stavka 1. ovog članka koji je do dana stupanja na snagu ovog Zakona ostvario pravo na otpremninu pravomoćnom sudskom presudom, ustanova mora isplatiti otpremninu na teret državnog proračuna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
398 Gabrijela Balković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. DOPUNSKI RAD TREBA UKINUTI. OBRAZLOŽENJE: Tijekom godine neki učenici "spavaju zimski san" a mi ih na kraju nastavne godine nagrađujemo "dopunskim radom" (trebao bi se zvati "produžna nastava"), a nastavnike kažnjavamo. Osobno radim na TRI ŠKOLE. Za pozitivnu ocjenu tražim da se učenik trudi, a kao vodilju za učenje dala sam, slovom i brojkom, JEDAN (1) LIST PAPIRA koji sam svima podijelila na početku školske godine, a tražim da se taj minimum mora znati do kraja nastavne godine. Na tom listu papira je sažetak svake lekcije u jednoj ili dvije rečenice. Na svakom satu nastave napomenem da pogledaju na taj list papira i zajednički prođemo što na njemu piše. Tijekom godine tražim da se s tog papira treba znati ono što smo prošli na satu (dakle, ništa unaprijed ne tražim). No, uvijek ima učenika koji se usude čak i reći da ćemo mi nastavnici svima takvima koji ne žele učiti "na kraju godine MORATI DATI DVOJKU". Ako sam jasno rekla što treba znati, kako treba učiti, te održavam dopunsku nastavu u osnovnoj školi, a u srednjoj školi konzultacije za učenike, onda imam PRAVO I OBAVEZU tražiti neki MINIMUM za pozitivnu ocjenu. Nadalje, POKUŠAJTE SASTAVITI RASPORED za ovo i reći da bi to trebalo biti BESPLATNO (u okviru 40-satnog radnog tjedna): Jedna osnovna škola: 7. razred (10 sati), 8. razred (10 sati) Druga osnovna škola: 7. razred (10 sati), 8. razred (10 sati) Jedna srednja škola: 1. razred (15 sati), 2. razred (15 sati) + DODATNO VRIJEME da se iz jedne škole stigne u drugu, a potopm i u treću školu ! To je SEDAMDESET (70) SATI DODATNOG "DOPUNSKOG RADA" (neposrednog rada s lijenim učenicima koji ne žele učiti niti jedan predmet - ne računajući pripreme) koji bi se trebao smatrati besplatnim i to U OKVIRU 40-SATNOG RADNOG TJEDNA. !!!!! ????? Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
399 Gabrijela Mahmutović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
400 Gabrijela Mahmutović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
401 Gabrijela Mahmutović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
402 Gianna Mazzieri-Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
403 Gianna Mazzieri-Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
404 Gianna Mazzieri-Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
405 Gimnazija Daruvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Mišljenja smo kako se dodatnim prikupljanjem suglasnosti za bilo koju izvannastavnu aktivnost gomila količina administrativnog posla i papirologije. Roditelj je zajedno s učenikom odabrao školu prema svojoj volji, Vijeće roditelja je upoznato s Godišnjim planom i programom rada škole i Školskim kurikulumom, na koje mogu dati svoje prethodno mišljenje i očitovanje te su isti dokumenti donešeni od strane školskog odbora. Aktivnosti koje su u tim dokumentima rezultat su promišljenog i stručnog rada svih djelatnika škole i postavlja se pitanje povjerenja u taj rad ako se za svaku manju aktivnost treba tražiti ponovna suglasnost roditelja. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
406 Gimnazija Daruvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Smatramo da rad na projektima treba biti u prekovremenim satima, iznad norme. Razloga tome je više: kada se satnica za projektne aktivnosti podijeli na nastavnike koji u njemu sudjeluju to može biti 2-3 sata tjedno pa postoji problem pronalaženja stručne zamjene za predmete koje nastavnik predaje. Drugi problem je taj što se stavkom 4 onemogućuju prekovremeni sati za bilo kojeg nastavnika, pa iz toga proizlazi da u slučaju nepronalaska stručne zamjene za nastavnika na projektu ostaje upitno tko će provoditi nastavu koja je umanjena u satnici. Treći problem su voditelji računovodstva, tajnici i ravnatelji koji vrlo često rade na poslovima provođenja EU projekta i za njih nije predviđen način honoriranja tog rada (a njihovo radno vrijeme nije moguće umanjiti). Isto tako smatramo kako škole provode brojne druge projekte (ne nužno EU projekte), koji su vrlo učinkoviti, često uključuju veći broj učenika i zahtjevni su za provođenje. Smatramo kako dodatan rad svakako treba nagraditi i vrednovati, posebno rad zaposlenika koji rade više i kvalitetnije od drugih i iznimno se zalažu i u drugim područjima rada škole, ne samo u provođenju EU projekata. Nije prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
407 Gimnazija Daruvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Smatramo da nije primjereno da ravnatelj škole odlučuje i riješava sve prigovore na odluke koje su donijeli razrednici, razredna ili nastavnička vijeća. Predlažemo da o prigovoru na pedagošku mjeru opomene odlučuje razredno vijeće, o prigovoru na ukor nastavničko vijeće, a o prigovoru na opomenu pred isključenje ravnatelj. Mišljenja smo da je potrebno doraditi Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera te u njemu preciznije definirati tko ima pravo i dužnost predložiti donošenje pedagoške mjere, u kojem obliku, tko i pod kojim uvjetima može ukinuti pedagošku mjeru i kada. Podržavamo prijedlog da pedagoške mjere se ne izriču u upravnom postupku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prijedlogu. Pravilnik će se mijenjati u skladu s izmjenama Zakona.
408 Gimnazija Daruvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Predlažemo da se dopunski rad u srednjim školama izvodi tijekom nastavne godine, kako bi imao kontinuitet i pravodobnost. U tom smislu potrebno je definirati uvjete prema kojima bi se takva nastava organizirala i omogućiti da nastava kao dopunska može biti plaćena nastavniku (u normi ili prekovremeno). Zbog toga je potrebno regulirati članak 6., stavak 2. Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi koji ograničava ukupan broj sati dodatne i dopunske nastave brojem razrednih odjela u srednjoškolskoj ustanovi. Smatramo kako broj razrednih odjela nije ni u kakvoj vezi s potrebama škole da se organizira dodatna i dopunska nastava a isto ne postoji kao uvjet u osnovnim školama. Predlažemo da se popravni ispiti odvijaju pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, prvi najranije 15 dana nakon završetka nastavne godine i drugi u kolovozu. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
409 Gimnazija Daruvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Predlažemo da ocjene iz nastavnih predmeta ne zaključuju na polugodištu. Zaključnu ocjenu na kraju nastavne godine ionako nastavnici zaključuju na temelju praćenja i vrednovanja učenikova rada tijekom cijele godine. Zaključivanje ocjene na polugodištu donosi nepotrebno gubljenje vremena i nastavnih sati, stres za učenike i nastavnike, privremenu informaciju koja ne mora biti relevantna za kraj godine i kao takva nema svoju svrhu niti funkciju. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
410 Glas roditelja za djecu - GROZD PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Primjedbe udruge Glas roditelja za djecu – GROZD Članak 2. Svakako je dobro da se „odgoj“ vraća nakon što je neopravdano bio izostavljen. Ne samo da škola ima dužnost pomagati roditeljima u odgoju djece, već je odgoj važan i za samo obrazovanje jer bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Također, jako je dobro da se uvodi načelo „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece". Na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Članak 10. Predložena struktura dokumenata je prekomplicirana i preopsežna, odnosno sadrži nepotrebno velik broj dokumenata u kojima se puno stvari duplicira i multiplicira, a takva struktura otvara velik prostor neusklađenosti. Opravdanost ovih bojazni vidi se u prijedlogu koji je izradila ekspertna radna skupina (ERS) pod vodstvom Borisa Jokića i predmetne stručne radne skupine (SRS). Prema ovom prijedlogu dogodilo bi se da učitelj razredne nastave u pripremi za nastavu treba uzimati u obzir 23 različita dokumenta. Uz već postojeće dugogodišnje probleme preopterećenosti nastavnika i preniskog vrednovanja njihova rada, ovi novi zahtjevi mogli bi se dodatno negativno odraziti na obrazovni proces. Ako nastavnici to neće moći pratiti, reforma bi mogla u praksi zakazati tj. ostati samo na papiru. Stoga predlažemo da se odustane od predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i da se svi reformski dokumenti objedine u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Tim objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Članak 11. Predlažemo da se st.7 ovog članka promijeni i glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Postojeći čl.11 st.7 kako je predložen u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama omogućuje različite interpretacije i manipulaciju prava roditelja koje je načelno istaknuto u članku 2. Sam pojam „alternativnog“ modula koji se spominje u postojećoj formulaciji čl.11 st.7 ukazuje na to da bi postojao jedan službeni dominantni program, određen i favoriziran od Ministarstva. „Alternativni“ modul u izbornom dijelu kurikula nikako ne bi mogao biti cjelovit, jer bi roditelji mogli „izvući“ djecu samo sa nekih satova službenog programa i uključiti ih u potencijalni „alternativni“ modul. S obzirom na to, taj alternativni modul ne bi mogao ostvariti gotovo nikakve rezultate. Djeca koja bi pohađala dio jednog modula, a dio drugog, „alternativnog“ modula bila bi diskriminirana, stavljena u nepovoljniji položaj jer bi bila uskraćena za cjelovitost programa. Nesporno je da će one dijelove međupredmetnih tema koji se provode kroz redovne predmete pohađati sva djeca. Međutim, dijelovi međupredmetnih tema koji se ne provode u redovnim predmetima moraju se ostvarivati kao posebni programi, kao što je uostalom predviđeno u čl.11 st.6 ovog prijedloga Zakona. Kod međupredmetnih tema koje imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju, poput zdravstvenog ili građanskog odgoja, mora postojati više ravnopravnih cjelovitih programa tako da roditelji i učenici mogu odabrati onaj program koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Dakle, učenici i roditelji imaju pravo na cjelovit program tj. moraju moći izabrati cijeli program (naravno, u dijelu izvan redovnih predmeta), a ne samo nekoliko nepovezanih, rascjepkanih satova. Članak 12. Smatramo da se u članku 28., novom stavku 3. trebaju nadodati riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva." Naime, Zakon bi trebao zaštititi djecu od sadržaja koje bi provodile razno-razne udruge u školama bez pozitivnog stručnog mišljenja i suglasnosti Ministarstva. Članak 42. Podržavamo definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Kao što smo već istaknuli, na taj se način Zakon usklađuje s čl. 64 Ustava koji roditeljima daje pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Također, naš prijedlog izmjena čl.11 ovog prijedloga u skladu je s ovim stavkom. Dodavanje novog članka 15. Predlažemo da se članci od 15. do 45. ovog Prijedloga Zakona nazovu člancima 16. do 46., (dakle da se svaki članak od 15. na dalje nazove za jedan broj više), a da se nadoda novi članak 15. koji bi glasio: Iza članka 36. dodaje se članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa/aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
411 Gong PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39. Kako bi se razvijalo povjerenje javnosti i kvaliteta upravljanja školama nisu potrebne promjene sastava Školskog odbora, nego je ključno osigurati transparentnost i demokratičnost rada Školskih odbora i to na način da se javno osigura, preporučljivo na webu škole: najava vremena održavanaj sjednica, zapisnici sa sjednica te uključivanje zainteresiranih , osobito predstavnika/ica Vijeća učenika. Nije prihvaćen U skladu s drugim propisima škole su dužne na mrežnim stranicama objavljivati zapisnike sa sjednica školskog odbora. Škola statutom uređuje rad školskog odbora te se sudjelovanje drugih članova ne može propisati Zakonom.
412 Gong PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. GONG i GOOD Inicijativa predlažu brisanje predloženog stavka 7. Ovakvim zakonskim rješenjem odmičemo se od provedbe postojeće vizije razvoja učeničkih kompetencija među kojima su ciljevi: „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva (čl. 4 Zakona o odgoju i obrazovanju, NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17)“. Republika Hrvatska je demokratska država (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Sličan cilj pred javni školski sustav stavlja i Opća deklaracija o ljudskim pravima (Odluka o objavi – „Narodne novine“ Međunarodni ugovori broj 12/09.) kada u čl. 26. st. 2. ističe: „2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost, ucenje o različitostima i uvažavanje različitosti, a da bi se postigao navedeni cilj, dijete (učenik/ica) treba biti izložen/a drugačijem mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i priprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Segregacija djece prema uvjerenjima roditelja i sprečavanje prijenosa informacija o različitostima koje postoje u društvu je dugoročno štetan pristup kojim se krše dječja prava i onemogućava njihov razvoj, te se onemogućava da javne institucije budu mjesto uvažavanja različitosti i susreta između ljudi različitih uvjerenja koji zajedno žive u pluralnom društvu. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke (2006.) potvrdio takvo stajalište presudivši da izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Ovaj sud je i u slučaju Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske (1976.) odlučio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci. Uz utjecaj na ugrožavanje dječjih prava i cjelovitog razvoja osobnosti, uključujući i otežavanje susreta s različitostima nužnim za demokratsko pluralno društvo, ovakvo nasumično i nejasno rješenje izmjena i dopuna Zakona teško je provedivo u školama. Budući da nisu uspostavljeni jasni kriteriji za procjenu sadržaja koji se proglašavaju odgojnim i nije uspostavljen i opisan jasan postupak izuzeća ovakvo rješenje može dovesti do organizacijskog kaosa u pogledu svakodnevne, praktične provedbe. To u konačnici može dovesti do toga da se ugrozi pravo učenika na obrazovanje. Budući da se sadržaji obuhvaćeni ovim promjenama provode međupredmetno pitanje je kako provesti uključivanje učenika u alternativni sadržaj u trenu kad ostatak razreda ima npr. biologiju ili geografiju. Stavljanjem obveze/mogućnosti uvođenja alternativnog programa ili više njih za one koji se budu isključili iz određenih dijelova nastave, opet se pred škole postavljaju dodatni kadrovske, financijske, prostorne i druge obveze. U uvjetima kada nemaju sredstava niti za osnovnu nastavu škole teško mogu ispuniti ove zahtjeve, što opet otvara mogućnost kršenja prava učenika na obrazovanje i posljedično tužbi protiv Republike Hrvatske. Neopravdano je, i u praksi neizvedivo, primijeniti predloženu odredbu o roditeljskom izboru na „dijelove međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula“ zato što su međupredmetne teme obvezni sadržaji koji se provode unutar nastavnih predmeta: 1. Nacionalni okvirni kurikulum (2011.) jasno određuje kako su međupredmente teme „obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati“ (str. 23). 2. U istom ovom prijedlog izmjena i dopuna zakona u novom čl. 26 se kaže: „(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.“ Iz toga je razvidno kako je međupredmetne teme spadaju pod obvezne sadržaje. Zabrinjavajuće što se navedene izmjene i dopune odnose na međupredmetne teme i interdisciplinarne sadržaje koji se većim dijelom provode unutar redovne nastave pa se otvara pitanje hoće li roditelji moći isključiti djecu s pojedinih predmeta na kojima se te teme obrađuju čime će izravno kršiti dječje pravo na obrazovanje te brojne nacionalne i međunarodne propise. Osim gore navedenog, ovaj zakonski prijedlog postavlja i niz drugih pitanja: • Kada će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o odgojnoj dimenziji pojedinih dijelova s obzirom na to da kurikulume donosi ministar? • Tko podnosi zahtjev za odlučivanje agenciji nadležnoj za odgoj i obrazovanje? • Tko će i na koji način odlučivati o tome? • U kojoj vrsti postupka će se o tome odlučivati? • Koji su kriteriji na temelju kojih će agencija nadležna za odgoj i obrazovanje odlučivati o „odgojnoj dimenziji“ dijelova međupredmetnih tema? • Vrijedi li navedena odluka samo za podnositelja ili se mora primjenjivati u svim školama? • Hoće li se dopustiti alternativni moduli koji su u skladu sa sustavom vrijednosti roditelja, ali su suprotni temeljnim vrednotama Ustava Republike Hrvatske? Što kad se uvjerenja roditelja međusobno razlikuju - hoće li dijete tada pohađati više alternativnih programa? Koliko programa će biti razvijeno da odgovara različitim uvjerenjima i je li uopće moguće napraviti programe koji odgovaraju svim različitostima među uvjerenjima? • Tko će odlučivati o alternativnim modulima? • Do kada se ti alternativni moduli trebaju definirati i treba li agencija nadležna za odgoj i obrazovanje donijeti odluku i o njima imaju li „odgojne dimenzije“? • Koja je procjena učinka propisa, uključujući procjenu financijskog učinka ove odredbe? Ovo su samo neka od pitanja koja ako se ne riješe na vrijeme mogu uzrokovati teškoće u provedbi i ozbiljno ugroziti pravo djeteta na kvalitetno obrazovanje, a slijedom toga i mogućnost tužbi pred Europskim sudom za ljudska prava (usp. Folgerø i dr. protiv Norveške). Inzistiranje na aktualnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Republiku Hrvatska otvara mogućnost grubog kršenja dječjih prava te vjerojatnost novih tužbi pred Europskim sudom za ljudska prava. Država kroz obrazovni sustav treba zadovoljiti javni interes za razvojem kompetencija mladih kako bi mogli sudjelovati u društvu i u radu, kao i poštivati pravo roditelja na vjerska i filozofska uvjerenja. Umjesto da škola bude mjesto učenja, dijaloga, razgovora i susreta hrvatska obrazovna politika predlaže podjelu i segregaciju učenika. Bitno je doći do rješenja koje će zadovoljiti uvjete koji su postavljeni pred javni školski sustav, a to je da se u školama sadržaji trebaju obrađivati i prenositi na precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstven način. Stoga GONG i druge organizacije GOOD inicijative pozivaju Vladu Republike Hrvatske i nadležno Ministarstvo da odustanu od predložene zakonske odredbe i da svoju pažnju i resurse usmjere na oblikovanje obrazovnog sustava koji će zadovoljavati suvremene standarde demokratske škole i koji će ići u smjeru ispunjavanja već postavljenih ciljeva odgoja i obrazovanja te koji će poštovati standarde Europskog suda za ljudska prava. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
413 Gong PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. U oblikovanju javnog školskog sustava država je dužna poštovati pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece. Prema Ustavu (čl. 64), prema sudskoj praksi Ustavnog suda, hrvatskim zakonima i međunarodnim dokumentima roditelji su ti koji imaju pravo i obvezu brinuti se i odlučivati o odgoju i obrazovanju djece što i čine kroz svakodnevni odgoj u obitelji. Isto tako država je dužna poštovati vjerska i filozofska uvjerenja roditelja kako je to određeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima (članak 2. Protokola br. 1.). No, to pravo roditelja je ograničeno pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“ kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci o Kurikulumu zdravstvenog odgoja (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013) kada je jasno rekao da je “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013): “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Iz prava djeteta proizlazi i obveza “države za ustrojavanjem javnog školskog sustava koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti što je potvrđeno i u odluci Ustavnog suda. Iz prava djeteta proizlazi i obveza “države za ustrojavanjem javnog školskog sustava koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti što je sadržano i u odluci Ustavnog suda. Dodatno, u presudi Ustavnog suda obrazloženo je da država svoju ustavnu obvezu može provesti samo tako da u proces oblikovanja nastavnih sadržaja uključi roditelje. Prema ESLJP-u, ta je dužnost široka jer se odnosi ne samo na sadržaj i provedbu školskih kurikuluma, nego i na izvršavanje svih funkcija koje država preuzima. Ona uključuje organizaciju i financiranje javnog školstva, određivanje i planiranje kurikuluma, prenošenje informacija ili znanja sadržanog u kurikulumu na objektivan, kritički i pluralistički način (čime bi se državi zabranilo ostvarivanje cilja indoktrinacije za koju se može smatrati da ne poštuje vjerska i filozofska uvjerenja roditelja), kao i uređenje školskog okruženja, uključujući prisutnost križeva u Potrebno je provesti procjenu učinka propisa, a ne pred javnost donijeti nedorađeno rješenje koje je upitne provedivosti i krši dječja prava. Posebno je zabrinjavajuće što se navedene izmjene i dopune odnose na međupredmetne teme i interdisciplinarne sadržaje koji se većim dijelom provode unutar redovne nastave pa se otvara pitanje hoće li roditelji moći povlačiti djecu s pojedinih predmeta na kojima se te teme obrađuju čime će izravno kršiti dječje pravo na obrazovanje te brojne nacionalne i međunarodne propise. Europski sud za ljudska prava je u slučaju Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske odlučio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci. U presudi je obrazloženo kako u javnom obrazovnom sustav ima sadržaja koji su suprotni vjerskim i filozofskim uvjerenjima roditelja, ali ako se ti sadržaji podučavaju na precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstveni način, ako se njima ostvaruje određeni javni interes i ako se s tim sadržajima želi postići legitiman cilj onda oni nisu indoktrinacija, već ostvarenje prava djeteta na obrazovanje. Izlaganje učenika drugačijim i suprotnim razmišljanjima nikako ne krši pravo roditelja na odgoj djece koji se može odvijati prije i poslije škole, te vikendima kao što je navedeno u presudi Europskog suda za ljudska prava u slučaju Konrad i drugi protiv Njemačke, a takvi sadržaji vezani uz upoznavanje i uvažavanje različitosti u školama bitno doprinose smanjivanju radikalizacije i nasilja u društvu što je veliki izazov današnje Europe koji ugrožava demokraciju i ljudska prava. U predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011) Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja niti povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece niti povredu prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti, a ovim sadržajima ostvaruje se pravo djece na obrazovanje. Stoga predlažemo brisanje predloženog podstavka 9. koji zanemaruje pravo djeteta. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
414 Goran Livaja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Pohvalno je što ste u prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama (čl.2) prihvatili načelo da se roditeljima omogući pravo da odlučuju o odgoju svoje djece. No, pošto postoji mogućnost različite interpretacije i manipulacije pravima roditelja i to pogotovo u odgojno osjetljivim temama poput zdravstvenog i građanskog odgoja predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
415 Goran Šestak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
416