Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ženska mreža Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Predlažemo da se članak 2. u cijelosti briše jer nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni članak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
2 Ženska mreža Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažemo da se stavak 7. članka 11. Prijedloga briše jer nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama u svrhu uskraćivanja određenih programa, odnosno informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
3 Ženska mreža Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažemo da se stavak 7. članka 11. Prijedloga briše jer nije u skladu s međunarodnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, praksom Europskog suda za ljudska prava te pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Svaki nastavni predmet ima odgojnu komponentu zbog čega je st. 7. kako je predložen podložan manipulacijama u svrhu uskraćivanja određenih programa, odnosno informacija djeci. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i znanstveno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava još je davne 1976. godine u slučaju Kjeldsen protiv Danske riješio pitanje da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Također, Europski sud za ljudska prava u predmetu Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrdio je svoje jasno stajalište kako obvezatni zdravstveni odgoj koji uključuje obvezatna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, prava djece na obrazovanje, ni prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nadalje, predmetni stavak je protivan ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja kako su propisani samim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u kojem je navedeno u čl. 4. st. 3. u da je cilj odgoja i obrazovanja „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom društvu, za poštivanje različitosti i toleranciju, te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
4 ŽELJKO MATIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38. Članak 119. (1) Školski odbor ima sedam članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana, a ostalih šest članova imenuje i razrješava: – učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće dva člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, – vijeće roditelja tri člana iz reda roditelja koji nisu radnici škole, – osnivač jednog člana samostalno. Objašnjenje: osnivač najčešće preko svojih članova školskog odbora i potom izabranog politički podobnog ravnatelja osigurava zapošljavanje "svojih" političkih podobnih nastavnika bez ikakve namjere da u interesu učenika i lokalne zajednice postigne da u školi rade najsposobniji nastavnici koji se mogu privući. Roditelji su znatno kompetentniji za stalni nadzor rada ravnatelja, zainteresiraniji za konstruktivne prijedloge jer dolaze iz zajednice i znaju što zajednici treba i što od svoje djece očekuju. Jedan član kojeg bira osnivač treba imati svrhu tek kontrolnog mehanizma u smislu informiranja osnivača o radu škole. Nije prihvaćen Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
5 ŽELJKO MATIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Očigledna je namjera uništavanja strukovnih škola, tj. sve strukovne nastavnike istjerati iz škola ovakvim zakonskim rješenjima a onda obrazovanje prepustiti našim gospodarstvenicima, tj. uvesti američki model i zanimanja tipa: monter lijevog kotača za Ford Focus. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
6 ŽELJKO MATIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Zar je moguće da netko misli kako nastavnik koji izvodi teoretsku nastavu ima veće opterećenje od nastavnika koji treba pripremiti kemikalije, mjerne uređaje, osmisliti vježbe, nerijetko za svakog učenika zasebno, osigurati siguran rad i radno okruženje. U vremenima koja dolaze škole bi trebale biti sve opremljenije, nastavnici sve osposobljeniji za praćenje najnovijih tehnologija a istovremeno ih se smatra radnicima na traci koji bi valjda u slobodno vrijeme trebali raditi pripreme, usavršavanja, uvoditi nova znanje i postupke. No, kad vidim kako u najnovijem kurikulumu za zanimanje ekonomist, prodavač,... informatiku može predavati netko sa 120-180 ECTS bodova (viša škola) dok istovremeno glumimo kako želimo švedski,... model obrazovanja (u kojem treba imati znanstveno zvanje magistra znanosti za rad u školi) sasvim je jasno da javno proklamirane želje nemaju korelacije sa napisanim, tj. sa zakonima i provedbenim propisima. Zato i ne čudi da ravnatelj ne želi zaposliti višegodišnjeg najboljeg studenta svoje generacije, dokazanog u svim segmentima obrazovanja nego onog koga traži stranački član ŠO. Za upravljanje ovim webom MZO plaća stotine tisuća kn, i najmanja općina za desetak objava godišnje plaća minimalno 70000 kn godišnje (jedna godišnja plaća), dok u školama nastavnici za znatno veći angažman (na web stranicama škola) ne dobiju ni hvala a kamoli 1 ili 2 sata. I takvih primjera je mnoštvo. Kako ne želimo napraviti pravedan sustav, onda sustava nećemo ni imati. I dalje će vladati snalažljivi i ad hoc rješenja. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
7 Željko Kajić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 2. a. Pohvaljujem / podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Pohvaljujem / podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Kao dodatno obrazloženje mogu navesti argumente: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predložiti da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
8 Željko Jakeljić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
9 Željko Antunović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
10 Željka Radnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
11 Željka Poleksić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
12 Željka Kardum Ban PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu u Zagrebu tražim da se u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje: Zakon), u dijelu Izvanškolske aktivnosti te u svim popratnim dokumentima škola u prirodi – oblik izvanučioničke nastave proglasi obaveznim dijelom obrazovnog programa te da je nastavno osoblje obavezno provoditi je. U ovom trenutku, prema dostupnim mi informacijama, odluka o provođenju škole u prirodi je prepuštena nastavnom osoblju škole, a u našoj školi to znači da djece 3. i 4. razreda ne pohađaju školu u prirodi. Time se dio djece u odnosu na svoje vršnjake u drugim školama stavlja u neravnopravan položaj. Također se dio djece zakida za iskustvo edukativnog boravka u prirodi sa svojim prijateljima te onemogućava iskustvo odvajanja od roditelja u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Također, tražim da se u Zakon uvede odredba da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa. Već se člankom 100. Zakona navodi psiholog kao stručni suradnik koji sudjeluje u odgojno-obrazovnom radu, ali bi to sudjelovanje trebalo biti obavezno, a ne samo mogućnost. S obzirom na povećanje međuvršnjačkog nasilja u školama te uzimajući u obzir trud i sredstva koja RH ulaže u sprječavanje istog ovakva odredba bi osigurala da su sve osnove škole stručno opremljene za, u najgorem slučaju rješavanje situacija međuvršnjačkog nasilja, a u najboljem slučaju prevenciju istog. Nadalje, tražim da se u dijelu Zakona vezanim za upis učenika u prvi razred osnovne škole doda odredba kojom se škola obvezuje barem tjedan dana prije početka nastave prvih razreda na ulaznim vratima škole i na web stranici škole objaviti popis upisanih učenika prvih razreda po razredima te imena nastavnika koji će ih voditi. Moje iskustvo u školi je da se tek prvi dan škole, u dvorani učenici javno prozivaju da istupe ispred svih roditelja i pridruže svom novom razredu te svojoj učiteljici/učitelju. Kako ni roditelji nisu upoznati u koji razred i s kim će dijete ići u školu, djeca su za taj trenutak nepripremljena te smo u više navrata prisustvovali suzama djece kad nisu prozvani u razred s najboljim prijateljem ili prijateljicom. Nijedan roditelj ne želi da taj poseban trenutak za koji se obitelj obično priprema i nekoliko mjeseci unaprijed bude stresan i neugodan kako za dijete tako i za roditelje. I za kraj, tražim da se u Zakon uvede odredba koja propisuje nadzor ulaza i izlaza osoba koji nisu učenici ili suradnici škole. Naime, dešava se da prilikom dolaska u školu bilo tko može ući u školu bez da ga itko na vratima dočeka, uputi ili upita koga i što treba. Škole su podkapacitirane sa osobljem, no problem postoji. Smatram da se mora onemogućiti nesmetan prolaz zlonamjernim osobama već na vratima, a ne nakon što takva osoba uđe u školu i napravi nešto, da se nakon toga gledaju snimke kamera ili sl. Sigurnost djece je na prvom mjestu te je bolje spriječiti nego liječiti. Trenutno ovakva odredba ne postoji te neke škole, kao npr. škola koju pohađa moje dijete, nemaju rješenje za ovaj problem tijekom cijele nastave. Nije prihvaćen Izvannastavne aktivnosti i organizacija rada škole su u nadležnosti školske ustanove. U Zakonu u članku 100. je definirano da je jedan od stručnih suradnika psiholog.
13 Žana Pedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
14 Žana Pedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da čl. 11. stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
15 ŽANA KULJIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikul i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
16 Žana Klisović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
17 Žaklin Lukša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Izbaciti navod (7) jer izborne predmete ionako biraju učenici (roditelji) koji to žele. S druge strane u svim temama i modulima koji se izvode i odobreni su u školama (ili će biti) trebali bi biti zadovoljeni kriteriji znanstvene primjerenosti i usklađenosti s opće prihvaćenim načelima, te ustavnim vrednotama pa uopće ne vidim potrebu za ovim tekstom. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
18 Žaklin Lukša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Roditelj bi unaprijed trebao biti upoznat s kurikulumom škole i pojedinog smjera pa upisom učenika u tu školu ili smjer roditelj pristaje na sve aktivnosti koje su obuhvaćene kurikulumom. Trebalo bi naglasiti da time prestaje potreba da za svaku pojedinu aktivnost roditelj zasebno daje suglasnost što otežava organizaciju rada, posebice izvanškolskih aktivnosti učenika u različitim oblicima nastave, posjete muzejima, terenske nastave i sl. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
19 Žaklin Lukša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Protivim se vraćanju zaključnih ocjena na polugodištu jer to nije relevantna informacija o učenikovom uspjehu i svakako ne bi trebala biti jedina motivacija učeniku za učenje. Potrebno je kontinuirano komunicirati i s učenikom i s roditeljem i dati jasnu informaciju o postignućima učenika, a zaključna ocjena to nikako nije. Ovakav pristup nije u skladu s deklariranim učenjem za život, a ne za ocjenu. Uz to nisu provedena nikakva relevantna istraživanja o učinku zaključnih ocjena na polugodištu pa mi nije jasno na temelju čega se ova promjena predlaže. Takav pristup u potpunoj je suprotnosti i s prijedlogom okvira za vrednovanje. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
20 Žaklin Lukša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19. Predlažem ukidanje općeg uspjeha i na kraju školske godine jer taj prosjek ne pokazuje ništa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Zvonka Babić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
22 Zvonimir Lončar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
23 Zvonimir Lončar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
24 Zvonimir Lončar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
25 ZVJEZDANA FARKAŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
26 ZVJEZDANA FARKAŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
27 ZVJEZDANA FARKAŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
28 Zvjezdana Bezlaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Zaključivanje ocjena na polugodištu je nepotrebno, povećava stres, daje lažan osjećaj završnosti za kratki vremenski period i samo ističe važnost brojke (ocjene), a ne znanja. Roditelji uvijek mogu imati uvid u napredovanje svog djeteta ako to žele - dolaskom u školu, razgovorom s djetetom, uvidom u e-dnevnik. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
29 zrinka radica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
30 Zrinka Kelčec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Slažem se s kolegama da je status tajnika u školama potrebno hitno mijenjati. S obzirom na složenost i raznovrsnost posla tajnika te odgovornost koja s njime dolazi, predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole te da se koeficijent adekvatno odredi. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
31 Zorka Bebić Tokić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
32 Zorka Bebić Tokić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Koji je smisao dopunskog rada kod učenika koji cijelu godinu ništa ne radi i ne dolazi na dopunsku nastavu. Mi bismo trebali nadoknaditi njegov nerad nakon pošteno odrađene cijele školske godine, i to besplatno. Kao da će za ta dva tjedna nešto naučiti. Dopunski rad treba ukinuti! Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
33 Zorka Bebić Tokić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se da bi se ocjene na kraju prvog obrazovnog razdoblja trebale zaključivati jer obrazovna razdoblja ne traju jednako dugo. Učenici ionako uče za ocjenu, a ne za znanje, a zaključna ocjena na kraju nastavne godine bi trebala proizlaziti iz svih elemenata vrednovanja tijekom cijele godine. O pritiscima roditelja ne želim ni misliti ako se vrati zaključivanje ocjena na polugodištu. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
34 Zoran Martinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
35 Zoran Martinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
36 Zoran Kordić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
37 Zoran Kalinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
38 Zoran Kalinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
39 Zoran Kalinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
40 Zoran jakšić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Srdačan pozdrav Zoran Jakšić Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
41 Zlatka Korošec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
42 zdravko peran PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
43 zdravko peran PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
44 zdravko peran PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
45 Zdravko Lučić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
46 Zdenka Škrlec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 20. Smatram da dopunski rad treba ukinuti jer ako učenik tijekom 140 sati redovne nastave matematike i 35 sati dopunske nastave ne usvoji minimum znanja potreban za ocjenu dovoljan, onda ga neće usvojiti ni za tih 10 - 20 sati dopunskog nastavnog rada. Ako su učenici obvezni dolaziti na dopunski nastavni rad i pišu im se izostanci, zašto onda ne propisati da je dolazak na dopunsku nastavu obvezan za učenike kojima je (vidljivo) pomoć potrebna i bilježiti eventualne izostanke? Jer činjenica je, da neke škole izostanke pišu, a neke ne, uz obrazloženje da dopunska nastava nije obvezna. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
47 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Predlažemo ovu odredbu formulirati tako da glasi: (3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom, predmetnim kurikulumima i školskim kurikulumom, obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima, odnosno kurikulumima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
48 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Članak 42. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi XV. PRAVA I OBVEZE RODITELJA U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 135. (3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima. PRIJEDLOG: Predlažemo ovu odredbu formulirati tako da glasi: (3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom, predmetnim kurikulumima i školskim kurikulumom, obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima, odnosno kurikulumima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima. OBRAZLOŽENJE: 1.) obrazloženje dano za članak 2. (4.) st. 9. 2.) Prema predloženom čl. 42 (135., st. 3), roditelj učenika daje pisanu suglasnost za sve navedene sadržaje osim obveznih nastavnih predmeta, iz čega proizlazi da su izborni svi međupredmetni i interdisciplinarni sadržaj, neovisno o prethodnom mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje o istaknutoj odgojnoj dimenziji u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova., čime je ovaj članak u neskladu s čl. 27., st. 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Međupredmetne teme su u NOK-u definirane na sljedeći način: "Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose međusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. Njima se razvijaju različite temeljne kompetencije učenika. Međupredmetne su teme obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati. Zato je važno voditi računa o njima tijekom kurikulumskoga programiranja u jezgrovnome i razlikovnome dijelu. Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na koje će ih ostvariti. Međupredmetne teme škole mogu ostvariti na više načina. Učinkovitost razvoja međupredmetnih kompetencija učenika veća je kada se, osim ugradbe u pojedine predmete, ostvaruju zajedničkim projektima ili modulima. " Iz toga proizlazi da su sadržaji međupredmetnih tema prvenstveno sadržani u svim nastavnim predmetima, a sugerira se mogućnost ostvarivanja i kroz zajedničke projekte ili module. Dakle, nije moguće tražiti roditeljsku suglasnost za međupredmetne teme, ako su one sastavni dio obaveznih predmeta. 3.) Od roditelja se ne traži suglasnost za neposredan odgojno-obrazovni rad stručnih suradnika. Oni obavljaju svoje odgojno-obrazovne zadaće u skladu sa Zakonom, statutom škole i godišnjim planom i programom škole. Predlažući da se od roditelja dobije suglasnost na sve aktivnosti učenika osim za obavezne predmete, dovodi se u pitanje i neposredni odgojno-obrazovni rad stručnih suradnika s učenicima što je njihova zadaća definirana u članku 101. Zakona o odgoju i obrazovanju u kojem se ne predlažu izmjene u ovoj javnoj raspravi. Kako iskustva školskih psihologa govore o tome da su se i do sada neki roditelji (u pravilu oni koji nisu djelovali u najboljem interesu djeteta) pozivali na pravo da se s djetetom može razgovarati isključivo u nazočnosti roditelja (što je odredba u Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja i odnosi se na službe izvan škole, a ne u školi), smatramo potrebnim naglasiti da za neposredan odgojno-obrazovni rad stručnih suradnika s učenicima nije potrebno tražiti suglasnost roditelja. U mišljenju Pravobraniteljice za djecu upućenom školama 14. srpnja 2009. vezano za potrebu pribavljanja suglasnosti roditelja pri psihološkoj obradi djeteta i kontakta stručnih suradnika s djetetom (prethodno je zatraženo ekspertno mišljenje Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatske psihološke komore), ističe se sljedeće: “pri tome ne bi trebala biti potrebna suglasnost roditelja, koja se ne traži niti za izvođenje pojedinih predmeta, razgovor razrednika i predmetnih nastavnika s djecom, ili primjenu tehnika podučavanja u školi, kao što se ne traži niti za ambulantnu liječničku obradu djece.” Predlažemo i da se ne uvode alternativni programi za sadržaje koji su vrijednosno određeni (vidi obrazloženje za članak 4.) 4.) Primjenom čl. 42. (135.), st. 3., građanski i zdravstveni odgoj nužno bi postali izborni sadržaji. Zdravstveni odgoj kroz 4 modula pokriva teme zdravog života, prevencije nasilničkog ponašanja, prevencije ovisnosti, spolno rodne ravnopravnosti i spolno odgovornog ponašanja, dok se građanskim odgojem 'uređuju svi aspekti života i rada u školi, što, osim nastave, uključuje demokratsko upravljanje školom, suradnju škole i lokalne zajednice te uspostavu demokratske školske kulture kao odgovarajućeg konteksta učenja za građanstvo’ (Kurikulum građanskog odgoja, 2012.). O razlozima da se ovakve teme obrađuju u školi bilo je već rečeno u obrazloženju danom za čl. 2. (4.), st. 9., a o nužnosti govore i istraživanja o stavovima, vrijednostima i znanjima mladih u Hrvatskoj koja pokazuju i zabrinjavajuću razinu nepoznavanja vlastitih prava i odgovornosti, načina funkcioniranja institucija vlasti kao i sklonost prema autoritarnim i nedemokratskim postupcima u određenim situacijama. Izbornost ovih sadržaja bi dovela u pitanje provođenje cilja odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama, kako ga definira čl. 4, st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: 'odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva'. Stajalište Ustavnog suda RH iz Odluke U-II-1118/2013 i dr. od 22. svibnja 2013. u sklopu postupka za ocjenu suglasnosti Kurikuluma zdravstvenog odgoja s Ustavom Republike Hrvatske navodi: “Pravo na obrazovanje i pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju i obrazovanju djece zajamčeno je Ustavom. Članak 63. stavci 1. i 2. Ustava glase: »Članak 63. Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece. Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. (...)« Sukladno tome, Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. (v. točku 12.2. obrazloženja ove odluke).' (…) 12.2. Sukladno tome, postoje pozitivne obveze države u području javnog školskog sustava u smislu članka 63. stavaka 1. i 2. Ustava i članka 2. Protokola br. 1 uz Konvenciju. Iz odgovornosti roditelja da osiguraju pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti proizlazi i obveza države da pri oblikovanju nastavnih programa uvažavaju različita uvjerenja roditelja te njihovo ustavno pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju vlastite djece. Tu ustavnu obvezu država može provesti samo tako da u proces oblikovanja nastavnih sadržaja uključi roditelje. Prema tome, omogućavanje sudjelovanja roditelja u procesu oblikovanja nastavnih sadržaja ustavna je obveza države proceduralne naravi, a posebno je naglašena kod nastavnih sadržaja s kojima su povezana različita »uvjerenja« odnosno »vjerovanja« roditelja u značenju opisanom u točki 12.1. obrazloženja ove odluke. Konačno, već je rečeno da je odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti. U tom je smislu zadaća javnog školskog sustava da bude neutralan i da u uravnoteženom nastavnom programu, u suradnji s roditeljima, omogući djeci temeljne informacije koje moraju biti prenesene na objektivan, kritički i pluralistički način.” Smatramo da ovo stajalište Ustavnog suda omogućava roditeljima sudjelovanje u procesu oblikovanja nastavnih sadržaja, no ne i u njihovoj provedbi. 5.) Osim svega navedenog, praktična primjena čl. 42. (135.), st. 3. dovela bi u pitanje i odredbu o sigurnosti i zaštiti zdravlja u školskim ustanovama (članak 67. Zakona o odgoju i obrazovanju). Izuzimanje određenog dijela učenika od pohađanja sadržaja za koje njihovi roditelji nisu dali pisanu suglasnost značilo bi da škole moraju osigurati osobu koja bi za vrijeme provođenja tog sadržaja brinule o njihovoj sigurnosti, pogotovo mlađih učenika. Osim toga, primjena ovog članka dovela bi i do pojačanog administrativnog opterećenja razrednika - sakupljanjem pisanih suglasnosti za sve sadržaje osim obveznih nastavnih predmeta, a to uključuje izuzetno velik broj svih aktivnosti predviđenih školskim kurikulumom, poput sudjelovanja učenika u eko-projektnom tjednu, nastupu na školskoj priredbi, večeri matematike, maskenbalu, radionici o profesionalnoj orijentaciji, gostovanju pisaca u školskoj knjižnici i slično. Primjena ovog članka mogla bi dovesti i do pojave da učitelji i stručni suradnici zaziru od implementacije pojedinih ciljeva i načela odgoja i obrazovanje (npr. čl. 4, st. 3 Zakona o odgoju i obrazovanju), posebno u slučaju poučavanja o ljudskim pravima manjinskih skupina o kojima postoji društveni prijepor (primjerice pravima LGBT osoba, izbjeglica, nacionalnih manjina i sl.). 15. Pismeno mišljenje Pravobraniteljice za djecu uspućenog školama 14. srpnja 2009. vezano za potrebu pribavljanja suglasnosti roditelja pri psihološkoj obradi djeteta i kontakta stručnih suradnika s djetetom 16. izvor i pregled istraživanja http://goo.hr/good-inicijativa/polazista/ 17. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_63_1257.html Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
49 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. ‘Ravnatelj može rješenjem, a uz prethodnu pismenu suglasnost nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručnog povjerenstva škole privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja. Takvo rješenje ravnatelj može donijeti isključivo u slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika, o čemu ravnatelj treba sastaviti pisano obrazloženje.’ Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. U slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika postupak bi trajao predugo, a cilj je izricanja udaljavanja stvaranje sigurnog okruženja za učenike i zaposlenike škole.
50 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Članak 23. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi VII. PEDAGOŠKE MJERE U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 84. (7) Ravnatelj može rješenjem privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv rješenja o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba. PRIJEDLOG: Predlažemo da se st. 7, čl. 23. (84.) briše ili da se formulira tako da glasi: ‘Ravnatelj može rješenjem, a uz prethodnu pismenu suglasnost nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručnog povjerenstva škole privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja. Takvo rješenje ravnatelj može donijeti isključivo u slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika, o čemu ravnatelj treba sastaviti pisano obrazloženje.’ OBRAZLOŽENJE: Pri izricanju pedagoških mjera, škole su “dužne uvažavati učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj” (čl. 84., st. 8 ovog Zakona). Svrha izricanja pedagoške mjere je “da se njezinim izricanjem utječe na promjenu ponašanja učenika kojem je mjera izrečena te da bude poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima. Pedagoške mjere trebaju potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju” (Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, čl. 2, st. 1). Smatramo da privremeno udaljavanje iz odgojno-obrazovnog procesa učenika ne potiče na preuzimanje odgovornosti, čime se svrha pedagoške mjere ne može ispuniti. Udaljavanje učenika zakida učenika i u njegovom pravu na školovanje, pogotovo u obaveznom osnovnom obrazovanju. Potrebno je stoga precizno definirati pod kojim okolnostima ravnatelj može donijeti takvu mjeru (npr. u slučaju da učenik kojem se izriče pedagoška mjera svojim ponašanjem značajno ugrožava sigurnost ostalih učenika). Traženjem suglasnosti nadležnog Centra za socijalnu skrb i školskog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, zajamčilo bi se uvažavanje okolnosti koje utječu na razvoj djeteta (pa i na ponašanje koje ugrožava druge učenike), kao i obiteljskih mogućnosti skrbi za učenika dok je privremeno udaljen iz škole. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Djelatnik Centra za socijalnu skrb nije zaposlenik škole. Pomoć i potprora djetetu propisana je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera te isto nije potrebno propisivati Zakonom. Vidjeti čl. 5. i 6. Pravilnika o kritetijima pedagoških mjera.
51 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Članak 18. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 73. (1) Na osnovi praćenja i vrednovanja tijekom nastavne godine zaključnu ocjenu na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine iz nastavnog predmeta utvrđuje učitelj, odnosno nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razredno vijeće na prijedlog razrednika. (2) Uspjeh učenika i zaključna ocjena za svaki nastavni predmet, kao i ocjena iz vladanja utvrđuje se javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine. PRIJEDLOG: Predlažemo da se briše dio koji se odnosi na zaključivanje ocjena na polugodištu iz nastavnih predmeta i da u svrhu praćenja i vrednovanja učenik na polugodištu dobije opisnu povratnu informaciju od učitelja i/ili predmetnog nastavnika. OBRAZLOŽENJE: Zaključna ocjena trebala bi služiti komuniciranju značajnih informacija o učenikovom napretku u određenom predmetu i postignutom uspjehu. Sam proces zaključivanja može nam poslužiti u svrhu: 1) Administracije; Zaključne ocjene nam pomažu odrediti uspjeh učenika (rang) unutar svoje obrazovne skupine i je li učenik spreman za nastavak obrazovanja u višem razredu. 2) Informiranja; Zaključne ocjene nam pomažu da informiramo o učenikovom napretku sve zainteresirane (učenika, roditelje, institucije u kojima će učenik nastaviti školovanje). Zaključna ocjena predstavlja konačan zaključak o učenikovom postignuću i govori o ostvarenim obrazovnim ciljevima i ishodima. 3) Motiviranja; Mnogo učenika više radi jer su ekstrinzično motivirani željom da imaju što više ocjene i zbog straha od niskih ocjena. 4) Usmjeravanja; Ocjene pomažu učenicima, roditeljima i savjetovateljima da izaberu primjeren oblik i razinu obrazovanja. Ocjene bi trebale osigurati konkretnu i detaljnu povratnu informaciju o tome koji učenik ima potrebu za dodatnom podrškom i koju razinu zahtjevnosti obrazovnog programa će moći pratiti (prema Santrock, 2009.) . Samo zaključne ocjene osiguravaju ograničene informacije o napretku učenika i njegovom ponašanju i načinu učenja. Ocjena nam ništa ne govori o aktivnosti učenika, pokazanom interesu i generalno razini suradnje. Smatramo da bi upravo na polugodišu, kada se učenik nalazi usred obrazovnog procesa, bilo uputno ponuditi učenicima i roditeljima detaljnu opisnu povratnu informaciju o postignutome i prostoru za napredak. Zaključivanje ocjena na polugodištu nema administrativno opravdanje, učenik i roditelji dobiju jako malo informacija o samom procesu učenja, utječe samo na ekstrinzičnu motivaciju (smanjuje intrinzičnu motivaciju) i nije korisno u svrhu usmjeravanja osim kada učenik ima zaključenu nedovoljnu ocjenu iz nekog predmeta. Istraživanja pokazuju da sumativno brojčano izvještavanje na polugodištu smanjuje predanost učenju na emocionalnoj i ponašajnoj razini u idućem obrazovnom razdoblju. Zaključna ocjena na polugodištu umjesto da bude posljedica rada učenika postaje pouzdan prediktor budućeg (ne)uspjeha (Poorthuis i sur, 2015.) . Stoga, kako bi učenike dadatno motivirali i osnažili predlažemo da na polugodištu učitelji/ nastavnici daju povratnu informaciju u kojoj bi istaknuli što je učenik dobro usvojio i na kojim područjima još treba raditi. Dobro bi bilo da učenik ima priliku i evaluirati vlastiti rad i iznijeti plan za iduće polugodište i postaviti cilj koji želi postići. Cijeli ovaj proces ima za svrhu povećanje motivacije učenika i preuzimanje odgovornosti za vlastiti akademski uspjeh (prema Santrock, 2009.) Ovaj način formativnog ocjenjivanja (Kingston i Brooke, 2011) pruža mogućnost izgradnji odnosa ravnopravnog dostojanstava između učitelja/nastavnika i učenika (Juul, 2010) . Danas je većina stručnjaka u području obrazovanja suglasna da je kvaliteta odnosa između učitelja/nastavnika i učenika najvažniji prediktor školskog uspjeha (prema Robinson, 2016.) . 10. Santrock, J., W. (2009), Educational Psychology, McGraw Hill, New York 11. Poorthuis, A., M., G.; Juvonen, J.; Thomaes, S., Denissen, J., J., A. (2015), Do Grades Shape Students’ School Engagement? The Psychological Consequences of Report Card Grades at the Beginning of Secondary School, Journal of Educational Psychology , Vol. 107, No. 3, 842–854 12. Kingston, N. i Nash, B. (2011), Formative Assessment: A Meta-Analysis and a Call for Research, Educational Measurement: Issues and Practice Winter 2011, Vol. 30, No. 4, pp. 28–37 13. Juul, J. (2010) Od poslušnosti do odgovornosti, Naklada Pelago Zagreb 14. Robinson, K. (2016), Creative Schools, Penguin Books, New York Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
52 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 13. Članak 13. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Eksperimentalni program ili kurikulum U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 29. (3) Eksperimentalni program ili kurikulum može donijeti školska ustanova, ministarstvo, agencija nadležna za obrazovanje ili druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja. PRIJEDLOG: Predlažemo da se osim navedenih institucija koje mogu predlagati eksperimentalni program ili kurikulum doda "i druge organizacije koje se bave odgojem i obrazovanjem." OBRAZLOŽENJE: Ima sve više vladinih i nevladinih organizacija koje se bave odgojem i obrazovanjem i okupljaju stručnjake kvalificirane za razvijanje i implementaciju takvih programa, a koje nisu iz sustava odgoja i obrazovanja. Ovakva odredba bi bila u skladu s Rezolucijom EU gdje se traži od država članica da potiču odgoj i obrazovanje kroz formalne i neformalne organizacije. Nije prihvaćen U RH obrazovanje provode ustanove, jer sukladno Zakonu o ustanovama, ako ustanove ostvaruju dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti.
53 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Članak 11. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Nastavni plan i program i kurikulumi U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 27. (7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. PRIJEDLOG: Predlažemo da se st.7., čl. 11 (27). briše. Ukoliko je potrebno, predlažemo da se u st. 8. ovog članka dodatno definira, odnosno naglasi princip poštivanja sustava vrijednosti obitelji svih učenika škole, kao što smo naveli u prijedlogu danom za čl.2 (4), st. 9. OBRAZLOŽENJE: 1.) obrazloženje dano za članak 2. (4.) st. 9. 2.) Smatramo da se ovom odredbom dovodi u pitanje ili relativizira odgojna funkcija svih drugih predmeta i aktivnosti, jer se svakom temom koja se obrađuje utječe ili bi se trebalo utjecati na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, pogotovo ako slijedimo definiranje ishoda učenja kao ishode na razini znanja, sposobnosti i vještina, te stavova i vrijednosti (NOK, str. 18), što kao struka podržavamo. Osim toga, upozoravamo da je nužno činiti razliku između odgojnog pristupa i sustava vrijednosti, a oboje se prepušta roditeljima i učenicima na izbor. I dok se osobne sustave vrijednosti, kulturu, tradiciju, vjeroispovijest svakog pojedinca treba i može poštovati primjenjujući principe o kojima smo govorili, nije moguće učitelju primijeniti više odgojnih pristupa odjednom. Osim toga psihologija govori o roditeljskim stilovima i pristupima , međutim oni nisu sasvim analogno primjenjivi u ustanovama odgoja i obrazovanja Kad bi svi roditelji imali dobar "odgojni pristup" ne bismo u ovom Zakonu trebali odredbe o Sigurnosti i zaštiti zdravlja u školskim ustanovama, o Obvezama zaštite prava učenika, ni o Pedagoškim mjerama zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja. (14) Kurikulume ili nastavne planove i programe obveznih i izbornih predmeta, programe koji proizlaze iz međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema kao posebnih predmeta i/ili modula uključujući i alternativne module donosi ministar odlukom, a fakultativni dio srednja škola. Članak 11. (27.), stavak 14. treba brisati "uključujući i alternativne module" 7. http://www.devpsy.org/teaching/parent/baumrind_styles.html https://www.parentingforbrain.com/4-baumrind-parenting-styles/ 8.http://www.jesperjuul.com/bibliography/books/category/croatia-2 9. http://www.jesperjuul.com/bibliography/books/item/od-poslusnosti-do-odgovornosti Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
54 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Članak 10. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi III. NACIONALNI KURIKULUM, NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI TE OBLICI RADA Nacionalni kurikulum U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 26. "(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma." Ni ove izmjene ne rješavaju niti, u uvjetima u kojima nemamo nacionalne kurikulume, mogu riješiti dvostruki načelni pristup odgoju i obrazovanju: jedan koji pretpostavlja nastavni plan i program koji je precizno definiran u sadržajima i u ishodima raspoređenima po razredima i koji donosi Ministarstvo s jedne strane i drugi, kurikularni, koji daje okosnicu i ostavlja lokalnim sredinama, školama, učiteljima, učenicima i roditeljima da ga sadržajno dorade i usklade s potrebama i mogućnostima svih dionika. Bilo bi korisno već sada početi se pripremati za izradu zakona koji će se u potpunosti temeljiti na kurikularnom pristupu i koji će trebati zakonski regulirati odgoj i poticanje osobne odgovornosti učenika temeljem izgradnje odnosa ravnopravnog dostojanstva (umjesto pedagoškim mjerama - kaznama i nagradama), sudjelovanje učenika u donošenju odluka o stvarima koje ih se tiču, kako bi se u potpunosti ostvarila paradigma o odgoju i obrazovanju usmjerenog na učenika te poštovale odredbe Konvencije o pravima djeteta. U tom pogledu naša struka i stručna tijela rado će sudjelovati uz primjenu znanja iz suvremene psihologije odgoja i obrazovanja. "(4). Okvir nacionalnog kurikuluma donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra. Ostale dokumente iz stavka 1. ovog članka, osim školskog kurikuluma, donosi ministar.“ ALTERNATIVNO: (4) Dokumente iz stavka 1. ovoga članka, osim školskog kurikuluma, donosi ministar." S obzirom na izuzetnu složenost sadržaja koji Okvir nacionalnog kurikuluma, kao i nacionalni kurikulumi imaju, smatramo da je nužno da se predvidi i u ovoj alinei navede način na koji će se oni oblikovati, kao i procedura usvajanja konačnih dokumenata (uključujući i javnu raspravu), a ne samo odredi tko ih u formalnom smislu donosi, odnosno proglašava. Ukoliko je procedura po kojoj se izrađuje Okvirni nacionalni kurikulum i ostali nacionalni kurikulumi opisana i ukoliko predviđa uključivanje stručnjaka koji se neposredno bave odgojem i obrazovanjem, te javnu raspravu, smatramo da je alternativno predloženo rješenje dostatno. Primljeno na znanje Prvi komentar je primljen na znanje. Vezano uz drugi komentar, a slijedom komentara iz javne rasprave u konačnom tekstu predloženo je da Okvir nacionalnog kurikuluma donosi Vlada RH na prijedlog ministra.
55 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Predlažemo da se dodano načelo briše ili da se formulira na sljedeći način: Roditelji imaju pravo samostalno odlučivati o odgoju djece poštujući pozitivne propise i najbolji interes djeteta, a škola je dužna u ostvarivanju odgojnih i obrazovnih ciljeva poštivati i uvažavati obiteljske vrijednosti, kulturu i tradiciju svih svojih učenika i promicati ih i poučavati u okružju poštovanja svih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog. OBRAZLOŽENJE: 1.) Članak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju navodi sljedeće ciljeve odgoja i obrazovanja - točka 3.: "odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva", a u točki 4. "... stjecanje temeljnih kompetencija u svjetlu ... znanstvenih spoznaja i dostignuća". Smatramo da je ove odgojne ciljeve nemoguće postići ako se sadržaji međupredmetnih tema ostave na izbor roditeljima, jer sama činjenica da je netko roditelj ne podrazumijeva kompetentnost za određivanje koje znanstvene spoznaje i dostignuća te koji sadržaji obrađeni kakvim specifičnim metodama poučavanja doista mogu ostvariti navedene ciljeve. S druge strane, učitelji, nastavnici i stručni suradnici dužni su ispunjavati posebne uvjete za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi (odgovarajuća vrsta i razina obrazovanja, pedagoške kompetencije, stručni ispit, što predviđa ovaj Zakon u člancima 105.-110.) te se imaju obavezu trajno stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo (čl. 115.). 2.) Ratificiranjem Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o ljudskim pravima, Republika Hrvatska preuzela je odgovornosti koje iz njih proizlaze, a odnose se na njezinu provedbu i obavezu prilagodbe postojećih zakonskih akata u skladu s tim međunarodnim dokumentima. Konvencija o ljudskim pravima određuje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (čl. 8.), slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti (čl. 9.) te zabranjuje diskriminaciju (čl. 14.), a Protokol iz 1952. godine govori i o pravu na obrazovanje (čl. 2) "Nitko ne može biti lišen prava na obrazovanje. U vršenju svih svojih funkcija u području obrazovanja i nastave država poštuje pravo roditelja da osiguraju takvo obrazovanje i nastavu koji su u skladu sa njihovim vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima." Međutim, valja uočiti kako ovaj dodatak iz Protokola govori o tome da država poštuje pravo roditelja da oni osiguraju obrazovanje, ali nije dužna takvo obrazovanje osigurati za njih, jer bi to doista bilo nemoguće u multikulturnom svijetu u kojem živimo početkom 21. stoljeća. Konvencija o pravima djeteta prati Konvenciju o ljudskim pravima u pogledu članaka 8., 9. i 14., međutim također u čl. 3 naglašava: "U svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost.". Nadalje, članak 13. propisuje: "1. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo mora uključivati slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmeno, pismeno ili tiskom, umjetničkim oblikom ili kojim drugim sredstvom prema izboru djeteta i bez obzira na granice. 2. Ostvarivanje ovoga prava može biti podvrgnuto samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i koja su prijeko potrebna radi: a) poštivanja prava i ugleda drugih, ili b) zaštite državne sigurnosti, javnog reda (ordre public), zdravlja ili morala." Članak 17. Konvencije kaže: "Države stranke ... će osigurati djetetu pristup informacijama i materijalima iz raznovrsnih domaćih i međunarodnih izvora, napose onih kojima je cilj promicanje socijalne, duhovne i moralne dobrobiti djeteta, kao i njegova tjelesnoga i duševnog zdravlja. ..." I što je najbitnije, članak 29. jasno definira oko čega su suglasne Države koje su prihvatile Konvenciju (a time i državne škole): “1. Države stranke su suglasne da odgoj i obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema: a) razvoju osobnosti, talenata i najviših potencijala duševnih i tjelesnih sposobnosti djeteta; b) razvoju poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda; c) razvoju poštivanja djetetovih roditelja, njegova kulturnog identiteta, jezika i vrijednosti, nacionalnih vrednota zemlje u kojoj živi i zemlje iz koje potječe i civilizacija drugačijih od njegove; d) pripremi djeteta za odgovoran život u slobodnom društvu u duhu razumijevanja, mira, snošljivosti, jednakosti/ravnopravnosti među spolovima i prijateljstva medu svim narodima, etničkim, nacionalnim i vjerskim grupama te osobama starosjedilačkog podrijetla; e) razvoju poštivanja zaštite prirodnog okoliša. 2. Ništa se u ovom članku ili u članku 28. ne smije tumačiti tako da ograničava slobodu pojedinaca i pravnih osoba u osnivanju i vođenju odgojno-obrazovnih ustanova, uz uvjet da poštuju načela iz stavka 1. ovoga članka i da obrazovanje u takvim ustanovama udovoljava minimalnim standardima kako ih propisuje država.” Ustav RH u članku 64. izrijekom kaže "Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece.", premda u 3. alinei dodaje i da dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb u slučaju da je tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno, što se onda dalje regulira Zakonom o obitelji te Zakonom o socijalnoj skrbi. Nama psiholozima iz prakse su, na žalost, dobro poznati slučajevi gdje roditelji nisu donosili odluke o odgoju djece u najboljem interesu djeteta, pa ponekad i kršeći pozitivne propise bivajući (seksualno) nasilni prema vlastitoj djeci (citat roditelja: "Bolje je da zna što je dobar seks, barem će moći bolje birati kad odraste"), primjenjujući tjelesno kažnjavanje kao poželjne i primjerene odgojne mjere ("Batina je izašla iz raja"), podržavajući nasilno ponašanje svoje djece prema drugoj djeci ("Mi ga kod kuće učimo da bude agresivan i bori se za sebe, jer kako će drugačije uspjeti u životu."), zabranjujući sudjelovanje u pojedinim školskim aktivnostima (‘ne može moj sin plesati folklor jer je to za pedere’), odlučujući o alternativnim ne-znanstvenim metodama liječenja (presuda Općinskog suda u Rijeci roditeljima V. Brnobić i H. Gržetić čije dijete je umrlo mjesec dana nakon dijagnosticiranja Non-Hodgkinovog limfoma jer su odbili liječenje) - da samo nabrojimo neke. Smatramo i da bi usvajanje ove odredbe značilo izuzimanje države potpisnice od odgovornosti preuzetih međunarodnim konvencijama, posebice čl. 3. Konvencije o pravima djeteta i čl. 24 Povelje o temeljnim pravima Europske unije, koje nalažu da se u svakom djelovanju usmjerenom prema djeci daje prednost najboljem interesu djeteta. Usvajanje ove odredbe implicira i da unutar odgojno-obrazovnih sadržaja koji se poučavaju u javnoj školi postoje dijelovi koji nisu u skladu s najboljim interesom djeteta. Ako se Konvencija o pravima djeteta, pa i Ustav RH ograđuju od davanja potpunog i ekskluzivnog prava roditeljima da samostalno odlučuju o odgoju djece, smatramo da je to potrebno napraviti i u ovom Zakonu. 3.) Brojna istraživanja iz razvojne i socijalne psihologije pokazuju da se identitet pojedinca formira i na temelju pripadnosti raznolikim socijalnim grupama. Obitelj je svakako prva i najutjecajnija referentna grupa za formiranje identiteta, no odrastanjem djetetu postaju važne i druge grupe kojima pripada, a grupni identiteti postaju razvojno posebno važni u adolescenciji. Dijete se snažno konformira grupama kojima pripada, na taj način razvija osjećaj pripadnosti, te se usporedbom s drugima informira i orijentira u odnosu na svijet. Proces kategoriziranja sebe i drugih u jedne, a ne u druge grupe ima za posljedicu i naglašavanje razlika među grupama, te sličnosti unutar grupa. To je kognitivni temelj za stvaranje stereotipa, uvjerenja o osobinama članova grupa koja mogu postati štetna ako se pretjerano generaliziraju. Takva pretjerana generalizacija može biti temelj za razvoj predrasuda, a prenaglašavanje razlika između vlastitih i vanjskih grupa onda i temelj za diskriminirajuća ponašanja prema drugima. Istraživanja pokazuju da je temeljna motivacija usporedbe s drugima očuvanje vlastita samopoštovanja i pozitivne slike o sebi. U toj usporedbi nužno smo pristrani prema onim grupama kojima pripadamo, a nepovoljnije ocjenjujemo grupe kojima ne pripadamo. Ta „obična“ pristranost može vrlo lako prerasti u predrasude ako se ne kultivira i dijete ne pouči o raznolikostima u neposrednoj i široj okolini. Djeca u vrlo ranoj dobi razvijaju i usvajaju stereotipe i predrasude koje vide u svojoj okolini, te su sama često meta predrasudnog i diskriminirajućeg ponašanja, pa i vršnjačkog nasilja temeljenog na različitim pripadnostima (npr. zbog nacionalnosti, boje kože, religijskih praksi, ali i seksualne orijentacije, imovinskog statusa, izgleda itd.). No djeca su također i počinitelji takva nasilja. Stoga djecu treba poučiti o raznolikostima grupnih pripadnosti i grupnim pristranostima, jer im to omogućava bolje poznavanje grupnih razlika i socijalne konstrukcije svijeta, čini ih osjetljivijima da prepoznaju i odbace diskriminirajuća ponašanja i razviju empatiju, štiti samopoštovanje djece, posebno one iz stigmatiziranih grupa, te općenito pridonosi učenju ravnopravnosti i socijalne pravednosti. Danas također znamo da je usvajanje pozitivnih međugrupnih stavova i suzbijanje predrasuda nemoguće ako među različitim grupama ne postoji kontakt. Taj kontakt, da bi bio uspješan, mora biti mnogostruk i izravan, što će omogućiti da se djeca kao članovi grupa susretnu u različitim okolnostima, dožive svoje različite uloge i razviju odnos poštovanja i prijateljstva. Istraživanja nedvosmisleno pokazuju da je upravo razvoj međugrupnih prijateljstava najbolji način borbe protiv predrasuda i doprinos društvenoj koheziji. Osim toga, još je davne 1954. čuveni socijalni psiholog Gordon Allport ustanovio da je potrebno zadovoljiti nekoliko uvjeta koji će omogućiti da kontakt među grupama bude učinkovito sredstvo za ublažavanje i borbu protiv predrasuda i sažeo ih u četiri vrlo važna uvjeta: 1. jednak status različitih grupa 2. postojanje zajedničkog višeg cilja ili zadatka oko kojih se članovi različitih grupa mogu okupiti 3. suradnički odnosi između grupa, te ključno 4. službena i institucionalna podrška međugrupnom kontaktu (što dovodi do stvaranja novih socijalnih normi). S obzirom da je RH članica EU i potpisnica njenih različitih dokumenata, naglašavamo da je EU Pariškom deklaracijom (2015.) definirala bazične vrijednosti (fundamental values): promicanje građanskog odgoja, slobode, tolerancije i ne-diskriminacije putem obrazovanja; a Europski parlament je 19. siječnja 2016. donio Rezoluciju (2015/2139(INI)) o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a. Ne želimo ovdje citirati mnoge njene odredbe relevantne za dužnosti države izvan i unutar sustava odgoja i obrazovanja, ali ćemo navesti samo nekoliko bitnih za ovo obrazloženje: D. budući da je važno omogućiti potrebna sredstva, posebno financijska, kojima bi se prednost dala financiranju programa za poticanje međukulturnog dijaloga i dijaloga među građanima u cilju jačanja međusobnog poštovanja u kontekstu snažne kulturne raznolikosti i rješavanja složene realnosti naših društava i suživota različitih kulturnih identiteta i vjerovanja, kao i u cilju isticanja doprinosa različitih kultura europskim društvima i baštini te učinkovitog upravljanja sukobima; G. budući da je za kvalitetan međukulturni dijalog potrebno dobro poznavanje vlastite i tuđe kulture; 3. zalaže se za to da je u području obrazovanja potrebno potaknuti međukulturni i međuvjerski pristup utemeljen na vrijednostima kako bi se razmotrili i promicali međusobno poštovanje, integritet, etička načela kulturne raznolikosti, socijalna uključenost i kohezija, između ostalog posredstvom programa razmjene i mobilnosti za sve; 13. naglašava da formalno, neformalno i informalno obrazovanje i pristup cjeloživotnom učenju pružaju znanje, vještine i kompetencije, ali i da bi se njima učenicima trebalo pomoći da razviju etičke i građanske vrijednosti i postanu aktivni, odgovorni članovi društva bez predrasuda; u tom pogledu ističe da je potrebno započeti s građanskim obrazovanjem u ranoj dobi i prepoznaje važnost suradnje između svih dionika u području obrazovanja; zagovara da se kod djece i mladih potakne osjećaj za inicijativu i uključenost kako bi se društvene veze ojačale te razvili osjećaj pripadnosti i etička načela za borbu protiv diskriminacije; 17. potiče države članice da razviju kvalitetne programe osposobljavanja kojima se promiče raznolikost, osnažuju nastavnici, mladi i radnici u zajednici, kao i savjetodavne službe u školama te neformalnom i informalnom obrazovnom okruženju koje usluge pružaju i djeci i roditeljima, u cilju zadovoljavanja potreba koje djeca iz različitih kulturnih i socijalnih pozadina imaju za obrazovanjem i osposobljavanjem te iskorjenjenja svih oblika diskriminacije i rasizma, uključujući vršnjačko nasilje i nasilje na internetu; napominje da je potrebno preispitati obrazovne resurse kako bi se potaknulo učenje koje u obzir uzima više perspektiva i uključuje više jezika te da je u tom kontekstu potrebno vrednovati i sustavno promicati iskustva i vještine nastavnika povezane s višejezičnosti i međukulturnosti; 18. ističe da je važno ulagati u programe cjeloživotnog učenja za nastavnike, osposobiti nastavnike s potrebnim pedagoškim kompetencijama na temu migracije, kulturne prilagodbe i socijalne psihologije te im omogućiti da se koriste raznolikošću kao bogatim izvorom za podučavanje u učionicama; 19. prima na znanje da nastavnici, u suradnji s obiteljima, imaju ključnu ulogu u jačanju socijalnih veza, stvaranju osjećaja pripadnosti i pomaganju mladima da razviju etičke i građanske vrijednosti; 26. prima na znanje da su formalno, neformalno i informalno učenje te volontiranje važni za promicanje samorazvoja koji je usmjeren na kognitivne i nekognitivne vještine i kompetencije, kritičko razmišljanje, sposobnost nošenja s različitim mišljenjima, medijsku pismenost, vještine i kompetencije povezane s nediskriminacijom i međukulturnim vrijednostima te učenje jezika, te da su socijalne i građanske kompetencije važne, uključujući učenje o kulturnoj baštini kao sredstvo za rješavanje suvremenih izazova pomoću osjetljivog tumačenja; 28. potiče institucije EU-a da prošire analizu svih oblika radikalizacije i da na nove načine razmotre prirodu i procese političkog ekstremizma i nasilja, počevši od pretpostavke da je radikalizacija dinamički i relacijski proces te neočekivana i nepredvidiva posljedica cijelog niza promjena; stoga pozdravlja Parišku deklaraciju potpisanu 17. ožujka 2015. o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije obrazovanjem kojim se nastoji potaknuti aktivni dijalog među kulturama te globalna solidarnost i međusobno poštovanje, uz isticanje važnosti građanskog obrazovanja, uključujući podizanje osviještenosti o jedinstvenoj ulozi koju sredstva iz područja kulture imaju u poticanju međusobnog poštovanja među učenicima i studentima; 40. ističe ulogu obitelji u očuvanju kulturnog identiteta, tradicija, etike i sustava vrijednosti društva i naglašava da upoznavanje djece s kulturom, vrijednostima i normama društva započinje u obitelji; Iz ove rezolucije, a i iz Konvencije o pravima djeteta, jasno proizlazi da je važno poštovati vrijednosti i identitet svake pojedine obitelji, te da obitelj jest mjesto gdje djeca usvajaju kulturu, vrijednosti i norme. Međutim, također je vrlo jasno da države članice EU imaju zadatak da djecu kroz formalni i neformalni oblik odgoja i obrazovanja izlože i drugim vrijednostima, kulturama i normama koje postoje u društvu u kojem žive i poučava ih se u poštivanju drugih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog. Taj se cilj ne može ostvariti ako dijete nije izloženo različitim obrazovnim sadržajima, vrijednostima, stavovima, i mišljenjima i ako nema priliku o njima razgovarati, propitati ih, sučeliti i raspraviti sa svojim nastavnicima i vršnjacima u razredu, te u krugu obitelji i drugih značajnih osoba. Npr. istraživanja jasno pokazuju da odgojne strategije usmjerene na izbjegavanje razgovora s djecom o različitim međugrupnim pristranostima nisu put za sprječavanje njihova razvoja . Upravo suprotno, s djecom treba razgovarati o svemu, primjereno njihovoj dobi, kognitivnom razvoju, emocionalnom kapacitetu i sukladno stupnju povjerenja koje dijete ima u svojega sugovornika. Istraživanje provedeno u 31 zemlji u Europi i svijetu na 14-godišnjacima dokazalo je da se školski utjecaj na dječje građanske kompetencije pokazao upravo kroz poticajnu demokratsku razrednu klimu u kojoj je djeci bio omogućen slobodan dijalog i kritička rasprava o kontroverznim političkim i društvenim pitanjima. Takva je demokratska atmosfera pridonijela i pozitivnim odnosima među djecom, te stvorila priliku da u razredu kroz kritički dijalog uče i primjenjuju demokratska načela i tako se pripremaju za aktivno sudjelovanje u svijetu. Također, dubinski intervjui s nastavnicima pokazali su da nastavnici misle da učenici imaju koristi od razgovora o kontroverznim temama u razredu, jer to pridonosi razvoju mišljenja, pomaže im stvoriti vlastito informirano stajalište, razviti toleranciju za one koji misle drukčije i razgovarati s njima bez kritiziranja i omalovažavanja njihovih stajališta. Za dječji intelektualni i socioemocionalni razvoj je ključno da društvo organizira međusobni kontakt djece koja pripadaju različitim grupama, uključujući i različit vrijednosni sustav. Naime, istraživanja također pokazuju kako na stvaranje predrasuda utječu različiti individualni faktori uključujući neznanje i nedostatak empatije, socijalni faktori kao što je natjecanje za raspoložive resurse i međugrupnu hijerarhiju, zatim opće kognitivne sposobnosti (IQ) kao i sposobnost prihvaćanja drugačijih stajališta, što čini kontakt s drugim grupama mentalno i emocionalno zahtjevnim zadatkom. Zbog toga ljudi koji njeguju predrasude imaju tendenciju izbjegavati susrete s drugim grupama. Ako međusobna interakcija nije organizirana i stručno vođena, djeca (i odrasli) s predrasudama neće se sami izložiti takvom iskustvu. Upravo je škola mjesto koje osigurava mogućnosti za kontakt pod uvjetima koji snažno povećavaju vjerojatnost da će djeca u sigurnoj i strukturiranoj atmosferi učiti o sebi i drugima. Zbog toga je važno da im u sklopu obaveznog i redovnog procesa odgoja i obrazovanja osiguramo iskustvo koje će im omogućiti informiranost i znanje (umjesto neznanja), poučavanjem o drugima, ali i izravnim kontaktom s njima, razumijevanje i prihvaćanje drugih na konkretnijim razinama kognitivnih funkcija, mogućnost razvoja empatije, a ako tome dodamo još i mogućnost da zajedno rade na nekom projektu koji je od zajedničkog interesa, onda doista možemo reći da potičemo dječji razvoj i djelujemo u skladu s Rezolucijom EU i ciljevima koji su definirani u početnim člancima ovog Zakona. 1. Bigler, R. S. and Wright, Y. F. (2014). Reading, writing, arithmetic, and racism? Risks and benefits to teaching children about intergroup biases. Child Development Perspectives, Vol 8(1), Mar, 2014 pp. 18-23. 2. Pettigrew, T. F. and Tropp, L. R. (2011). When groups meet: The dynamics of intergroup contact. New York: Psychology Press. 3. Pahlke, E., Bigler, R. S., & Suizzo, M. (2012). Relations between colorblind socialization and children’s racial bias: evidence from European American mothers and their preschool children. Child Development, 83, 1164–1179. 4. Isac, M. M., Maslowski, R., Creemers, B. and van der Werf, G. (2014). The contribution of schooling to secondary-school students' citizenship outcomes across countries, School Effectiveness and School Improvement, 25:1, 29-63. 5. Philpott, S., Clabough, J., McConkey, L. & Turner, T. (2011). ‘Controversial issues: To teach or not to teach? That is the question’ The Georgia Social Studies Journal, 1, 32-44. 6. Meta analiza različitih istraživanja: Gordon Hodson and Michael A. Busseri , Brock University, Bright Minds and Dark Attitudes: Lower Cognitive Ability Predicts Greater Prejudice Through Right-Wing Ideology and Low Intergroup Contact (research Article), Psychological Science published online 5 January 2012 http://scottbarrykaufman.com/wp-content/uploads/2012/02/Psychological-Science-2012-Hodson-0956797611421206.pdf Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
56 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Predlažemo da se dodano načelo briše ili da se formulira na sljedeći način: Roditelji imaju pravo samostalno odlučivati o odgoju djece poštujući pozitivne propise i najbolji interes djeteta, a škola je dužna u ostvarivanju odgojnih i obrazovnih ciljeva poštivati i uvažavati obiteljske vrijednosti, kulturu i tradiciju svih svojih učenika i promicati ih i poučavati u okružju poštovanja svih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
57 Zagrebačko psihološko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZAGREBAČKO PSIHOLOŠKO DRUŠTVO Savjetovanje s javnošću povodom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Očitovanje na pojedine članke, prijedlozi izmjena i obrazloženja Zagreb, 30. 11. 2017. Članak 2. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Ciljevi i načela odgoja i obrazovanja U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 4. (2) Načela odgoja i obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su: 9. Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. PRIJEDLOG: Predlažemo da se dodano načelo briše ili da se formulira na sljedeći način: Roditelji imaju pravo samostalno odlučivati o odgoju djece poštujući pozitivne propise i najbolji interes djeteta, a škola je dužna u ostvarivanju odgojnih i obrazovnih ciljeva poštivati i uvažavati obiteljske vrijednosti, kulturu i tradiciju svih svojih učenika i promicati ih i poučavati u okružju poštovanja svih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog. OBRAZLOŽENJE: 1.) Članak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju navodi sljedeće ciljeve odgoja i obrazovanja - točka 3.: "odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva", a u točki 4. "... stjecanje temeljnih kompetencija u svjetlu ... znanstvenih spoznaja i dostignuća". Smatramo da je ove odgojne ciljeve nemoguće postići ako se sadržaji međupredmetnih tema ostave na izbor roditeljima, jer sama činjenica da je netko roditelj ne podrazumijeva kompetentnost za određivanje koje znanstvene spoznaje i dostignuća te koji sadržaji obrađeni kakvim specifičnim metodama poučavanja doista mogu ostvariti navedene ciljeve. S druge strane, učitelji, nastavnici i stručni suradnici dužni su ispunjavati posebne uvjete za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi (odgovarajuća vrsta i razina obrazovanja, pedagoške kompetencije, stručni ispit, što predviđa ovaj Zakon u člancima 105.-110.) te se imaju obavezu trajno stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo (čl. 115.). 2.) Ratificiranjem Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o ljudskim pravima, Republika Hrvatska preuzela je odgovornosti koje iz njih proizlaze, a odnose se na njezinu provedbu i obavezu prilagodbe postojećih zakonskih akata u skladu s tim međunarodnim dokumentima. Konvencija o ljudskim pravima određuje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (čl. 8.), slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti (čl. 9.) te zabranjuje diskriminaciju (čl. 14.), a Protokol iz 1952. godine govori i o pravu na obrazovanje (čl. 2) "Nitko ne može biti lišen prava na obrazovanje. U vršenju svih svojih funkcija u području obrazovanja i nastave država poštuje pravo roditelja da osiguraju takvo obrazovanje i nastavu koji su u skladu sa njihovim vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima." Međutim, valja uočiti kako ovaj dodatak iz Protokola govori o tome da država poštuje pravo roditelja da oni osiguraju obrazovanje, ali nije dužna takvo obrazovanje osigurati za njih, jer bi to doista bilo nemoguće u multikulturnom svijetu u kojem živimo početkom 21. stoljeća. Konvencija o pravima djeteta prati Konvenciju o ljudskim pravima u pogledu članaka 8., 9. i 14., međutim također u čl. 3 naglašava: "U svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost.". Nadalje, članak 13. propisuje: "1. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo mora uključivati slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmeno, pismeno ili tiskom, umjetničkim oblikom ili kojim drugim sredstvom prema izboru djeteta i bez obzira na granice. 2. Ostvarivanje ovoga prava može biti podvrgnuto samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i koja su prijeko potrebna radi: a) poštivanja prava i ugleda drugih, ili b) zaštite državne sigurnosti, javnog reda (ordre public), zdravlja ili morala." Članak 17. Konvencije kaže: "Države stranke ... će osigurati djetetu pristup informacijama i materijalima iz raznovrsnih domaćih i međunarodnih izvora, napose onih kojima je cilj promicanje socijalne, duhovne i moralne dobrobiti djeteta, kao i njegova tjelesnoga i duševnog zdravlja. ..." I što je najbitnije, članak 29. jasno definira oko čega su suglasne Države koje su prihvatile Konvenciju (a time i državne škole): “1. Države stranke su suglasne da odgoj i obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema: a) razvoju osobnosti, talenata i najviših potencijala duševnih i tjelesnih sposobnosti djeteta; b) razvoju poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda; c) razvoju poštivanja djetetovih roditelja, njegova kulturnog identiteta, jezika i vrijednosti, nacionalnih vrednota zemlje u kojoj živi i zemlje iz koje potječe i civilizacija drugačijih od njegove; d) pripremi djeteta za odgovoran život u slobodnom društvu u duhu razumijevanja, mira, snošljivosti, jednakosti/ravnopravnosti među spolovima i prijateljstva medu svim narodima, etničkim, nacionalnim i vjerskim grupama te osobama starosjedilačkog podrijetla; e) razvoju poštivanja zaštite prirodnog okoliša. 2. Ništa se u ovom članku ili u članku 28. ne smije tumačiti tako da ograničava slobodu pojedinaca i pravnih osoba u osnivanju i vođenju odgojno-obrazovnih ustanova, uz uvjet da poštuju načela iz stavka 1. ovoga članka i da obrazovanje u takvim ustanovama udovoljava minimalnim standardima kako ih propisuje država.” Ustav RH u članku 64. izrijekom kaže "Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece.", premda u 3. alinei dodaje i da dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb u slučaju da je tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno, što se onda dalje regulira Zakonom o obitelji te Zakonom o socijalnoj skrbi. Nama psiholozima iz prakse su, na žalost, dobro poznati slučajevi gdje roditelji nisu donosili odluke o odgoju djece u najboljem interesu djeteta, pa ponekad i kršeći pozitivne propise bivajući (seksualno) nasilni prema vlastitoj djeci (citat roditelja: "Bolje je da zna što je dobar seks, barem će moći bolje birati kad odraste"), primjenjujući tjelesno kažnjavanje kao poželjne i primjerene odgojne mjere ("Batina je izašla iz raja"), podržavajući nasilno ponašanje svoje djece prema drugoj djeci ("Mi ga kod kuće učimo da bude agresivan i bori se za sebe, jer kako će drugačije uspjeti u životu."), zabranjujući sudjelovanje u pojedinim školskim aktivnostima (‘ne može moj sin plesati folklor jer je to za pedere’), odlučujući o alternativnim ne-znanstvenim metodama liječenja (presuda Općinskog suda u Rijeci roditeljima V. Brnobić i H. Gržetić čije dijete je umrlo mjesec dana nakon dijagnosticiranja Non-Hodgkinovog limfoma jer su odbili liječenje) - da samo nabrojimo neke. Smatramo i da bi usvajanje ove odredbe značilo izuzimanje države potpisnice od odgovornosti preuzetih međunarodnim konvencijama, posebice čl. 3. Konvencije o pravima djeteta i čl. 24 Povelje o temeljnim pravima Europske unije, koje nalažu da se u svakom djelovanju usmjerenom prema djeci daje prednost najboljem interesu djeteta. Usvajanje ove odredbe implicira i da unutar odgojno-obrazovnih sadržaja koji se poučavaju u javnoj školi postoje dijelovi koji nisu u skladu s najboljim interesom djeteta. Ako se Konvencija o pravima djeteta, pa i Ustav RH ograđuju od davanja potpunog i ekskluzivnog prava roditeljima da samostalno odlučuju o odgoju djece, smatramo da je to potrebno napraviti i u ovom Zakonu. 3.) Brojna istraživanja iz razvojne i socijalne psihologije pokazuju da se identitet pojedinca formira i na temelju pripadnosti raznolikim socijalnim grupama. Obitelj je svakako prva i najutjecajnija referentna grupa za formiranje identiteta, no odrastanjem djetetu postaju važne i druge grupe kojima pripada, a grupni identiteti postaju razvojno posebno važni u adolescenciji. Dijete se snažno konformira grupama kojima pripada, na taj način razvija osjećaj pripadnosti, te se usporedbom s drugima informira i orijentira u odnosu na svijet. Proces kategoriziranja sebe i drugih u jedne, a ne u druge grupe ima za posljedicu i naglašavanje razlika među grupama, te sličnosti unutar grupa. To je kognitivni temelj za stvaranje stereotipa, uvjerenja o osobinama članova grupa koja mogu postati štetna ako se pretjerano generaliziraju. Takva pretjerana generalizacija može biti temelj za razvoj predrasuda, a prenaglašavanje razlika između vlastitih i vanjskih grupa onda i temelj za diskriminirajuća ponašanja prema drugima. Istraživanja pokazuju da je temeljna motivacija usporedbe s drugima očuvanje vlastita samopoštovanja i pozitivne slike o sebi. U toj usporedbi nužno smo pristrani prema onim grupama kojima pripadamo, a nepovoljnije ocjenjujemo grupe kojima ne pripadamo. Ta „obična“ pristranost može vrlo lako prerasti u predrasude ako se ne kultivira i dijete ne pouči o raznolikostima u neposrednoj i široj okolini. Djeca u vrlo ranoj dobi razvijaju i usvajaju stereotipe i predrasude koje vide u svojoj okolini, te su sama često meta predrasudnog i diskriminirajućeg ponašanja, pa i vršnjačkog nasilja temeljenog na različitim pripadnostima (npr. zbog nacionalnosti, boje kože, religijskih praksi, ali i seksualne orijentacije, imovinskog statusa, izgleda itd.). No djeca su također i počinitelji takva nasilja. Stoga djecu treba poučiti o raznolikostima grupnih pripadnosti i grupnim pristranostima, jer im to omogućava bolje poznavanje grupnih razlika i socijalne konstrukcije svijeta, čini ih osjetljivijima da prepoznaju i odbace diskriminirajuća ponašanja i razviju empatiju, štiti samopoštovanje djece, posebno one iz stigmatiziranih grupa, te općenito pridonosi učenju ravnopravnosti i socijalne pravednosti. Danas također znamo da je usvajanje pozitivnih međugrupnih stavova i suzbijanje predrasuda nemoguće ako među različitim grupama ne postoji kontakt. Taj kontakt, da bi bio uspješan, mora biti mnogostruk i izravan, što će omogućiti da se djeca kao članovi grupa susretnu u različitim okolnostima, dožive svoje različite uloge i razviju odnos poštovanja i prijateljstva. Istraživanja nedvosmisleno pokazuju da je upravo razvoj međugrupnih prijateljstava najbolji način borbe protiv predrasuda i doprinos društvenoj koheziji. Osim toga, još je davne 1954. čuveni socijalni psiholog Gordon Allport ustanovio da je potrebno zadovoljiti nekoliko uvjeta koji će omogućiti da kontakt među grupama bude učinkovito sredstvo za ublažavanje i borbu protiv predrasuda i sažeo ih u četiri vrlo važna uvjeta: 1. jednak status različitih grupa 2. postojanje zajedničkog višeg cilja ili zadatka oko kojih se članovi različitih grupa mogu okupiti 3. suradnički odnosi između grupa, te ključno 4. službena i institucionalna podrška međugrupnom kontaktu (što dovodi do stvaranja novih socijalnih normi). S obzirom da je RH članica EU i potpisnica njenih različitih dokumenata, naglašavamo da je EU Pariškom deklaracijom (2015.) definirala bazične vrijednosti (fundamental values): promicanje građanskog odgoja, slobode, tolerancije i ne-diskriminacije putem obrazovanja; a Europski parlament je 19. siječnja 2016. donio Rezoluciju (2015/2139(INI)) o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a. Ne želimo ovdje citirati mnoge njene odredbe relevantne za dužnosti države izvan i unutar sustava odgoja i obrazovanja, ali ćemo navesti samo nekoliko bitnih za ovo obrazloženje: D. budući da je važno omogućiti potrebna sredstva, posebno financijska, kojima bi se prednost dala financiranju programa za poticanje međukulturnog dijaloga i dijaloga među građanima u cilju jačanja međusobnog poštovanja u kontekstu snažne kulturne raznolikosti i rješavanja složene realnosti naših društava i suživota različitih kulturnih identiteta i vjerovanja, kao i u cilju isticanja doprinosa različitih kultura europskim društvima i baštini te učinkovitog upravljanja sukobima; G. budući da je za kvalitetan međukulturni dijalog potrebno dobro poznavanje vlastite i tuđe kulture; 3. zalaže se za to da je u području obrazovanja potrebno potaknuti međukulturni i međuvjerski pristup utemeljen na vrijednostima kako bi se razmotrili i promicali međusobno poštovanje, integritet, etička načela kulturne raznolikosti, socijalna uključenost i kohezija, između ostalog posredstvom programa razmjene i mobilnosti za sve; 13. naglašava da formalno, neformalno i informalno obrazovanje i pristup cjeloživotnom učenju pružaju znanje, vještine i kompetencije, ali i da bi se njima učenicima trebalo pomoći da razviju etičke i građanske vrijednosti i postanu aktivni, odgovorni članovi društva bez predrasuda; u tom pogledu ističe da je potrebno započeti s građanskim obrazovanjem u ranoj dobi i prepoznaje važnost suradnje između svih dionika u području obrazovanja; zagovara da se kod djece i mladih potakne osjećaj za inicijativu i uključenost kako bi se društvene veze ojačale te razvili osjećaj pripadnosti i etička načela za borbu protiv diskriminacije; 17. potiče države članice da razviju kvalitetne programe osposobljavanja kojima se promiče raznolikost, osnažuju nastavnici, mladi i radnici u zajednici, kao i savjetodavne službe u školama te neformalnom i informalnom obrazovnom okruženju koje usluge pružaju i djeci i roditeljima, u cilju zadovoljavanja potreba koje djeca iz različitih kulturnih i socijalnih pozadina imaju za obrazovanjem i osposobljavanjem te iskorjenjenja svih oblika diskriminacije i rasizma, uključujući vršnjačko nasilje i nasilje na internetu; napominje da je potrebno preispitati obrazovne resurse kako bi se potaknulo učenje koje u obzir uzima više perspektiva i uključuje više jezika te da je u tom kontekstu potrebno vrednovati i sustavno promicati iskustva i vještine nastavnika povezane s višejezičnosti i međukulturnosti; 18. ističe da je važno ulagati u programe cjeloživotnog učenja za nastavnike, osposobiti nastavnike s potrebnim pedagoškim kompetencijama na temu migracije, kulturne prilagodbe i socijalne psihologije te im omogućiti da se koriste raznolikošću kao bogatim izvorom za podučavanje u učionicama; 19. prima na znanje da nastavnici, u suradnji s obiteljima, imaju ključnu ulogu u jačanju socijalnih veza, stvaranju osjećaja pripadnosti i pomaganju mladima da razviju etičke i građanske vrijednosti; 26. prima na znanje da su formalno, neformalno i informalno učenje te volontiranje važni za promicanje samorazvoja koji je usmjeren na kognitivne i nekognitivne vještine i kompetencije, kritičko razmišljanje, sposobnost nošenja s različitim mišljenjima, medijsku pismenost, vještine i kompetencije povezane s nediskriminacijom i međukulturnim vrijednostima te učenje jezika, te da su socijalne i građanske kompetencije važne, uključujući učenje o kulturnoj baštini kao sredstvo za rješavanje suvremenih izazova pomoću osjetljivog tumačenja; 28. potiče institucije EU-a da prošire analizu svih oblika radikalizacije i da na nove načine razmotre prirodu i procese političkog ekstremizma i nasilja, počevši od pretpostavke da je radikalizacija dinamički i relacijski proces te neočekivana i nepredvidiva posljedica cijelog niza promjena; stoga pozdravlja Parišku deklaraciju potpisanu 17. ožujka 2015. o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije obrazovanjem kojim se nastoji potaknuti aktivni dijalog među kulturama te globalna solidarnost i međusobno poštovanje, uz isticanje važnosti građanskog obrazovanja, uključujući podizanje osviještenosti o jedinstvenoj ulozi koju sredstva iz područja kulture imaju u poticanju međusobnog poštovanja među učenicima i studentima; 40. ističe ulogu obitelji u očuvanju kulturnog identiteta, tradicija, etike i sustava vrijednosti društva i naglašava da upoznavanje djece s kulturom, vrijednostima i normama društva započinje u obitelji; Iz ove rezolucije, a i iz Konvencije o pravima djeteta, jasno proizlazi da je važno poštovati vrijednosti i identitet svake pojedine obitelji, te da obitelj jest mjesto gdje djeca usvajaju kulturu, vrijednosti i norme. Međutim, također je vrlo jasno da države članice EU imaju zadatak da djecu kroz formalni i neformalni oblik odgoja i obrazovanja izlože i drugim vrijednostima, kulturama i normama koje postoje u društvu u kojem žive i poučava ih se u poštivanju drugih grupa i njihovih vrijednosti kroz međusobni dijalog. Taj se cilj ne može ostvariti ako dijete nije izloženo različitim obrazovnim sadržajima, vrijednostima, stavovima, i mišljenjima i ako nema priliku o njima razgovarati, propitati ih, sučeliti i raspraviti sa svojim nastavnicima i vršnjacima u razredu, te u krugu obitelji i drugih značajnih osoba. Npr. istraživanja jasno pokazuju da odgojne strategije usmjerene na izbjegavanje razgovora s djecom o različitim međugrupnim pristranostima nisu put za sprječavanje njihova razvoja . Upravo suprotno, s djecom treba razgovarati o svemu, primjereno njihovoj dobi, kognitivnom razvoju, emocionalnom kapacitetu i sukladno stupnju povjerenja koje dijete ima u svojega sugovornika. Istraživanje provedeno u 31 zemlji u Europi i svijetu na 14-godišnjacima dokazalo je da se školski utjecaj na dječje građanske kompetencije pokazao upravo kroz poticajnu demokratsku razrednu klimu u kojoj je djeci bio omogućen slobodan dijalog i kritička rasprava o kontroverznim političkim i društvenim pitanjima. Takva je demokratska atmosfera pridonijela i pozitivnim odnosima među djecom, te stvorila priliku da u razredu kroz kritički dijalog uče i primjenjuju demokratska načela i tako se pripremaju za aktivno sudjelovanje u svijetu. Također, dubinski intervjui s nastavnicima pokazali su da nastavnici misle da učenici imaju koristi od razgovora o kontroverznim temama u razredu, jer to pridonosi razvoju mišljenja, pomaže im stvoriti vlastito informirano stajalište, razviti toleranciju za one koji misle drukčije i razgovarati s njima bez kritiziranja i omalovažavanja njihovih stajališta. Za dječji intelektualni i socioemocionalni razvoj je ključno da društvo organizira međusobni kontakt djece koja pripadaju različitim grupama, uključujući i različit vrijednosni sustav. Naime, istraživanja također pokazuju kako na stvaranje predrasuda utječu različiti individualni faktori uključujući neznanje i nedostatak empatije, socijalni faktori kao što je natjecanje za raspoložive resurse i međugrupnu hijerarhiju, zatim opće kognitivne sposobnosti (IQ) kao i sposobnost prihvaćanja drugačijih stajališta, što čini kontakt s drugim grupama mentalno i emocionalno zahtjevnim zadatkom. Zbog toga ljudi koji njeguju predrasude imaju tendenciju izbjegavati susrete s drugim grupama. Ako međusobna interakcija nije organizirana i stručno vođena, djeca (i odrasli) s predrasudama neće se sami izložiti takvom iskustvu. Upravo je škola mjesto koje osigurava mogućnosti za kontakt pod uvjetima koji snažno povećavaju vjerojatnost da će djeca u sigurnoj i strukturiranoj atmosferi učiti o sebi i drugima. Zbog toga je važno da im u sklopu obaveznog i redovnog procesa odgoja i obrazovanja osiguramo iskustvo koje će im omogućiti informiranost i znanje (umjesto neznanja), poučavanjem o drugima, ali i izravnim kontaktom s njima, razumijevanje i prihvaćanje drugih na konkretnijim razinama kognitivnih funkcija, mogućnost razvoja empatije, a ako tome dodamo još i mogućnost da zajedno rade na nekom projektu koji je od zajedničkog interesa, onda doista možemo reći da potičemo dječji razvoj i djelujemo u skladu s Rezolucijom EU i ciljevima koji su definirani u početnim člancima ovog Zakona. Članak 10. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi III. NACIONALNI KURIKULUM, NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI TE OBLICI RADA Nacionalni kurikulum U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 26. (1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma. Ni ove izmjene ne rješavaju niti, u uvjetima u kojima nemamo nacionalne kurikulume, mogu riješiti dvostruki načelni pristup odgoju i obrazovanju: jedan koji pretpostavlja nastavni plan i program koji je precizno definiran u sadržajima i u ishodima raspoređenima po razredima i koji donosi Ministarstvo s jedne strane i drugi, kurikularni, koji daje okosnicu i ostavlja lokalnim sredinama, školama, učiteljima, učenicima i roditeljima da ga sadržajno dorade i usklade s potrebama i mogućnostima svih dionika. Bilo bi korisno već sada početi se pripremati za izradu zakona koji će se u potpunosti temeljiti na kurikularnom pristupu i koji će trebati zakonski regulirati odgoj i poticanje osobne odgovornosti učenika temeljem izgradnje odnosa ravnopravnog dostojanstva (umjesto pedagoškim mjerama - kaznama i nagradama), sudjelovanje učenika u donošenju odluka o stvarima koje ih se tiču, kako bi se u potpunosti ostvarila paradigma o odgoju i obrazovanju usmjerenog na učenika te poštovale odredbe Konvencije o pravima djeteta. U tom pogledu naša struka i stručna tijela rado će sudjelovati uz primjenu znanja iz suvremene psihologije odgoja i obrazovanja. (4). Okvir nacionalnog kurikuluma donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra. Ostale dokumente iz stavka 1. ovog članka, osim školskog kurikuluma, donosi ministar.“ ALTERNATIVNO: (4) Dokumente iz stavka 1. ovoga članka, osim školskog kurikuluma, donosi ministar. S obzirom na izuzetnu složenost sadržaja koji Okvir nacionalnog kurikuluma, kao i nacionalni kurikulumi imaju, smatramo da je nužno da se predvidi i u ovoj alinei navede način na koji će se oni oblikovati, kao i procedura usvajanja konačnih dokumenata (uključujući i javnu raspravu), a ne samo odredi tko ih u formalnom smislu donosi, odnosno proglašava. Ukoliko je procedura po kojoj se izrađuje Okvirni nacionalni kurikulum i ostali nacionalni kurikulumi opisana i ukoliko predviđa uključivanje stručnjaka koji se neposredno bave odgojem i obrazovanjem, te javnu raspravu, smatramo da je alternativno predloženo rješenje dostatno. Članak 11. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Nastavni plan i program i kurikulumi U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 27. (7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. PRIJEDLOG: Predlažemo da se st.7., čl. 11 (27). briše. Ukoliko je potrebno, predlažemo da se u st. 8. ovog članka dodatno definira, odnosno naglasi princip poštivanja sustava vrijednosti obitelji svih učenika škole, kao što smo naveli u prijedlogu danom za čl.2 (4), st. 9. OBRAZLOŽENJE: 1.) obrazloženje dano za članak 2. (4.) st. 9. 2.) Smatramo da se ovom odredbom dovodi u pitanje ili relativizira odgojna funkcija svih drugih predmeta i aktivnosti, jer se svakom temom koja se obrađuje utječe ili bi se trebalo utjecati na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, pogotovo ako slijedimo definiranje ishoda učenja kao ishode na razini znanja, sposobnosti i vještina, te stavova i vrijednosti (NOK, str. 18), što kao struka podržavamo. Osim toga, upozoravamo da je nužno činiti razliku između odgojnog pristupa i sustava vrijednosti, a oboje se prepušta roditeljima i učenicima na izbor. I dok se osobne sustave vrijednosti, kulturu, tradiciju, vjeroispovijest svakog pojedinca treba i može poštovati primjenjujući principe o kojima smo govorili, nije moguće učitelju primijeniti više odgojnih pristupa odjednom. Osim toga psihologija govori o roditeljskim stilovima i pristupima , međutim oni nisu sasvim analogno primjenjivi u ustanovama odgoja i obrazovanja Kad bi svi roditelji imali dobar "odgojni pristup" ne bismo u ovom Zakonu trebali odredbe o Sigurnosti i zaštiti zdravlja u školskim ustanovama, o Obvezama zaštite prava učenika, ni o Pedagoškim mjerama zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja. (14) Kurikulume ili nastavne planove i programe obveznih i izbornih predmeta, programe koji proizlaze iz međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema kao posebnih predmeta i/ili modula uključujući i alternativne module donosi ministar odlukom, a fakultativni dio srednja škola. Članak 11. (27.), stavak 14. treba brisati "uključujući i alternativne module" Članak 13. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Eksperimentalni program ili kurikulum U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 29. (3) Eksperimentalni program ili kurikulum može donijeti školska ustanova, ministarstvo, agencija nadležna za obrazovanje ili druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja. PRIJEDLOG: Predlažemo da se osim navedenih institucija koje mogu predlagati eksperimentalni program ili kurikulum doda "i druge organizacije koje se bave odgojem i obrazovanjem." OBRAZLOŽENJE: Ima sve više vladinih i nevladinih organizacija koje se bave odgojem i obrazovanjem i okupljaju stručnjake kvalificirane za razvijanje i implementaciju takvih programa, a koje nisu iz sustava odgoja i obrazovanja. Ovakva odredba bi bila u skladu s Rezolucijom EU gdje se traži od država članica da potiču odgoj i obrazovanje kroz formalne i neformalne organizacije. Članak 18. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 73. (1) Na osnovi praćenja i vrednovanja tijekom nastavne godine zaključnu ocjenu na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine iz nastavnog predmeta utvrđuje učitelj, odnosno nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razredno vijeće na prijedlog razrednika. (2) Uspjeh učenika i zaključna ocjena za svaki nastavni predmet, kao i ocjena iz vladanja utvrđuje se javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine. PRIJEDLOG: Predlažemo da se briše dio koji se odnosi na zaključivanje ocjena na polugodištu iz nastavnih predmeta i da u svrhu praćenja i vrednovanja učenik na polugodištu dobije opisnu povratnu informaciju od učitelja i/ili predmetnog nastavnika. OBRAZLOŽENJE: Zaključna ocjena trebala bi služiti komuniciranju značajnih informacija o učenikovom napretku u određenom predmetu i postignutom uspjehu. Sam proces zaključivanja može nam poslužiti u svrhu: 1) Administracije; Zaključne ocjene nam pomažu odrediti uspjeh učenika (rang) unutar svoje obrazovne skupine i je li učenik spreman za nastavak obrazovanja u višem razredu. 2) Informiranja; Zaključne ocjene nam pomažu da informiramo o učenikovom napretku sve zainteresirane (učenika, roditelje, institucije u kojima će učenik nastaviti školovanje). Zaključna ocjena predstavlja konačan zaključak o učenikovom postignuću i govori o ostvarenim obrazovnim ciljevima i ishodima. 3) Motiviranja; Mnogo učenika više radi jer su ekstrinzično motivirani željom da imaju što više ocjene i zbog straha od niskih ocjena. 4) Usmjeravanja; Ocjene pomažu učenicima, roditeljima i savjetovateljima da izaberu primjeren oblik i razinu obrazovanja. Ocjene bi trebale osigurati konkretnu i detaljnu povratnu informaciju o tome koji učenik ima potrebu za dodatnom podrškom i koju razinu zahtjevnosti obrazovnog programa će moći pratiti (prema Santrock, 2009.) . Samo zaključne ocjene osiguravaju ograničene informacije o napretku učenika i njegovom ponašanju i načinu učenja. Ocjena nam ništa ne govori o aktivnosti učenika, pokazanom interesu i generalno razini suradnje. Smatramo da bi upravo na polugodišu, kada se učenik nalazi usred obrazovnog procesa, bilo uputno ponuditi učenicima i roditeljima detaljnu opisnu povratnu informaciju o postignutome i prostoru za napredak. Zaključivanje ocjena na polugodištu nema administrativno opravdanje, učenik i roditelji dobiju jako malo informacija o samom procesu učenja, utječe samo na ekstrinzičnu motivaciju (smanjuje intrinzičnu motivaciju) i nije korisno u svrhu usmjeravanja osim kada učenik ima zaključenu nedovoljnu ocjenu iz nekog predmeta. Istraživanja pokazuju da sumativno brojčano izvještavanje na polugodištu smanjuje predanost učenju na emocionalnoj i ponašajnoj razini u idućem obrazovnom razdoblju. Zaključna ocjena na polugodištu umjesto da bude posljedica rada učenika postaje pouzdan prediktor budućeg (ne)uspjeha (Poorthuis i sur, 2015.) . Stoga, kako bi učenike dadatno motivirali i osnažili predlažemo da na polugodištu učitelji/ nastavnici daju povratnu informaciju u kojoj bi istaknuli što je učenik dobro usvojio i na kojim područjima još treba raditi. Dobro bi bilo da učenik ima priliku i evaluirati vlastiti rad i iznijeti plan za iduće polugodište i postaviti cilj koji želi postići. Cijeli ovaj proces ima za svrhu povećanje motivacije učenika i preuzimanje odgovornosti za vlastiti akademski uspjeh (prema Santrock, 2009.) Ovaj način formativnog ocjenjivanja (Kingston i Brooke, 2011) pruža mogućnost izgradnji odnosa ravnopravnog dostojanstava između učitelja/nastavnika i učenika (Juul, 2010) . Danas je većina stručnjaka u području obrazovanja suglasna da je kvaliteta odnosa između učitelja/nastavnika i učenika najvažniji prediktor školskog uspjeha (prema Robinson, 2016.) . Članak 23. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi VII. PEDAGOŠKE MJERE U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 84. (7) Ravnatelj može rješenjem privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb. Protiv rješenja o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba. PRIJEDLOG: Predlažemo da se st. 7, čl. 23. (84.) briše ili da se formulira tako da glasi: ‘Ravnatelj može rješenjem, a uz prethodnu pismenu suglasnost nadležnog Centra za socijalnu skrb i stručnog povjerenstva škole privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja. Takvo rješenje ravnatelj može donijeti isključivo u slučaju ugroze fizičke sigurnosti ostalih učenika, o čemu ravnatelj treba sastaviti pisano obrazloženje.’ OBRAZLOŽENJE: Pri izricanju pedagoških mjera, škole su “dužne uvažavati učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj” (čl. 84., st. 8 ovog Zakona). Svrha izricanja pedagoške mjere je “da se njezinim izricanjem utječe na promjenu ponašanja učenika kojem je mjera izrečena te da bude poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima. Pedagoške mjere trebaju potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju” (Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, čl. 2, st. 1). Smatramo da privremeno udaljavanje iz odgojno-obrazovnog procesa učenika ne potiče na preuzimanje odgovornosti, čime se svrha pedagoške mjere ne može ispuniti. Udaljavanje učenika zakida učenika i u njegovom pravu na školovanje, pogotovo u obaveznom osnovnom obrazovanju. Potrebno je stoga precizno definirati pod kojim okolnostima ravnatelj može donijeti takvu mjeru (npr. u slučaju da učenik kojem se izriče pedagoška mjera svojim ponašanjem značajno ugrožava sigurnost ostalih učenika). Traženjem suglasnosti nadležnog Centra za socijalnu skrb i školskog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, zajamčilo bi se uvažavanje okolnosti koje utječu na razvoj djeteta (pa i na ponašanje koje ugrožava druge učenike), kao i obiteljskih mogućnosti skrbi za učenika dok je privr Djelomično prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
58 Vlatko Bosna PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: "Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
59 Vlasta Lovrić-Maras PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
60 Vlasta Lovrić-Maras PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
61 Vlasta Lovrić-Maras PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
62 Vlasta Fekeža PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima te stoga predlažem da se čl. 11. st. 7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Smatram to izuzetno važnim i za budućnost naše djece ali i za ostvarenje naših roditeljska prava! Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
63 Vlado Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
64 Vlado Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
65 Vlado Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
66 vlado božičević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, molim da se „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
67 VIŠNJA ŠIMAŠEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Položaj i status tajnika u školama nije razmjeran ukupnosti njegovih obveza i odgovornosti. U tom smislu, zalažem se za dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Cilj ovog prijedloga je izjednačiti status tajnika škole sa statusom stručnog suradnika te omogućiti stručno usavršavanje tajnika, ali i ukazati na činjenicu da su tajnici tijela državne uprave u rangu službenika na rukovodećim položajima dok se tajnici u školama smatraju pukim administrativcima. Sukladno navedenom Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole te da se koeficijent adekvatno odredi sukladno položenom stručnom ispitu i napredovanju u zvanju, po uzoru na rješenje za učitelja, nastavnika, stručnog suradnika i odgajatelja. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
68 Višnja Kovač Vezmarović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U članku 11 navodi se da će se za izvođenje izborne nastave morati tražiti pisana suglasnot roditelja. Da li se to odnosi i na srednju školu? Učenici se za izbornu nastavu opredjeljuju prilikom upisa u razred. S obzirom da se uvodi zaključivanje ocjena na polugodištu( sa čime se uopće ne slažem) hoće li se prvo polugodište produžiti jer mi se čini loše da prvo polugodište traje 15 tjedana, a drugo 20. Prije svega doći će do toga da smo preopterećeni silnim ispitivanjem i provjerama u 12 mjesecu, s druge strane zaključna ocjena na prvom polugodištu trebala bi imati jednaku težini kao i ona u drugom polugodištu. Ukoliko sam dobro shvatila članak 99a osobe koje rade na projetkima EU, iako rade 40 sati tjedno imat će pravo na 30% veću plaću? Zbog čega se taj rad vrednuje više od nastavničkog rada? Hvala! Djelomično prihvaćen Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga. Ministarstvo će pokrenuti široku javnu raspravu o izmjenama pravilnika koji uređuje sustav napredovanja, kako bi se rad na kvaliteti svih nastavnika vrednovao.
69 Vinko Santini PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Predlaže se izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućavanje napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
70 Vinko Mioč PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
71 Viktorija Ciganović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem izmjenu stavka 7. članka 11. spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i predlažem da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
72 Viktorija Ciganović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Kao majka djeteta koje pohađa 6. razred osnovne škole zalažem se za mogućnost slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Stoga predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
73 Vigilare PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 2. Podržavamo činjenicu da je u novom nacrtu prijedloga Zakona svoje mjesto pronašla stavka odgoja kao nezaobilazan aspekt odgojno-obrazovnog sustava za osnovnoškolsku i srednjoškolsku razinu, kao i činjenicu da se spominje pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, što je u skladu s njihovim ustavom zajamčenim pravom. Predlažemo: Uvođenje nove kategorije – školovanje kod kuće. Ovu novu opciju u Hrvatskoj mogli bi koristiti roditelji koji to žele i koji su u mogućnosti. Bilo bi to dodatno obogaćivanje pluralnosti hrvatskog školstva kakvo u većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. Ovakav tip školovanja značio bi demokratizaciju i dodatno osuvremenjivanje hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava. Članak 5. Prema nacrtu prijedloga Zakona, za promjenu je predviđen stavak 9. članka 5. Zakona. Predlažemo da spomenuti glasi: „Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog OBVEZNOG programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije.“ Članak 10. Predlažemo stvaranje jedinstvenog Nacionalnog kurikula za osnovnu i srednju školu, umjesto dosadašnjeg koncepta od 23 različita dokumenta Cjelovite kurikularne reforme, a radi programske cjelovitosti i usustavljenosti te što jednostavnijeg korištenja sadržaja za krajnje korisnike (nastavnike i učenike). Članak 11. Podržavamo izbornost kod međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom stavkom. Predlažemo promjenu stavka 7. Članka 11. da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Članak 12. Predlažemo u članak 28. stavak 3. dodavanje teksta: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ Članak 42 Podržavamo dodavanje stavka 3. u članak 135. nacrta prijedloga Zakona. Predlažemo da se prava i obveze roditelja da budu upoznati sa nastavnim sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Članak 43. Predlažemo na prikladno mjesto u članku 43. dodati odredbu da fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te nadležnog ravnatelja škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Svi kurikulumski dokumenti koje donosi ministar prolaze javnu raspravu, te se objavljuju u Narodnim novinama. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
74 Vibor Kos PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
75 Vesna Vlašić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Poštovani, kako sam zaposlena na radnom mjestu pročelnice u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije koja je osnivač 11 osnovnih i osam srednjih škola te ima osnivačka prava, a nema upravljačka prava ( kao što je to npr. kod zdravstvenih ustanova) predlažem da se izmjene i dopune predložene člankom 38., a koje se odnose na članak 119. Zakona, izmjene i dopune. Neosporno je da je višegodišnje iskustvo djelovanja školskih odbora omogućilo objektivno sagledavanje problema u funkcioniranju školskih ustanova koji su posljedica postojećeg sustava izbora odnosno imenovanja školskih odbora, a koji je sustav ustrojen temeljem navedenog članka Zakona. Člankom 119. Zakona, između ostalog je propisano da školski odnosno domski odbor kao tijelo upravljanja školom, ima sedam članova od kojih osnivač imenuje i razrješava tri člana samostalno. To znači da osnivač ne može utjecati na donošenje odluka školskog odbora, što za posljedicu može imati, a nerijetko i ima, donošenje nezakonitih i/ili štetnih odluka. Time se osnivač dovodi u nezahvalnu situaciju da ima nerazmjerno velike osnivačke obveze i odgovornosti kako prema samim ustanovama, njihovim zaposlenicima i učenicima, tako i prema lokalnoj/područnoj/regionalnoj zajednici i hrvatskoj javnosti uopće - u odnosu na osnivačka prava koja su predmetnim zakonom i podzakonskim propisima svedena u nikad uže okvire. Predlažem: - izmjenu članka 119. stavka 1., na način da učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika imenuje i razrješava – jednog člana (kao što je propisano da to čine i radničko vijeće i vijeće roditelja), a osnivač da umjesto dosadašnje mogućnosti samostalnog imenovanja i razrješenja tri člana – ubuduće imenuje četiri člana školskog odbora. - da se u članku 119. stavku 1. podstavku 3., te u stavku 4. – ne brišu riječi: „samostalno“, odnosno “samostalno u pravilu“, suprotno prijedlogu predlagatelja. Obrazloženje: Brisanjem riječi „samostalno“, odnosno “samostalno u pravilu“, kako to predlaže predlagatelj, eksplicitno se ograničavaju dosadašnja prava osnivača na samostalan izbor članova školskog odbora, a također se sužava broj potencijalnih kandidata za članove školskih odbora. Predloženim izmjenama preveniralo bi se donošenje štetnih odluka školskih odbora, tj. odluka koje u konačnici mogu dovesti do sudskih sporova i obveze osnivača da osigura sredstva za financiranje obveza školskih ustanova koje su naložene pravomoćnim sudskim odlukama u vezi s isplatom plaća i naknada ako je do sudskih sporova došlo krivnjom školske ustanove ili ako je krivnjom školske ustanove donesena sudska odluka na štetu školske ustanove. Iako je Zakonom (članak 142. stavak 2.) za takve slučajeve propisana obveza ustanove da sama osigura potrebna sredstva, u stvarnosti se redovito događa da potrebna sredstva mora osigurati osnivač budući da školske ustanove tih sredstava najčešće nemaju, a temeljem članka 59. stavka 2. Zakona o ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97, 47/99 i 35/88) osnivač ustanove odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanove. Nije prihvaćen Primjedbe se vjerojatno odnose na članak 37. Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
76 Vesna Šipek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
77 Vesna Šipek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
78 Vesna Šipek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
79 Vesna Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
80 Vesna Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Komentar na podstavak 9. ovoga članka: Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće. U školi pravo djeteta na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Za roditelje koji ne vjeruju obrazovnom sustavu neka se omogući školovanje djeteta kod kuće. Ovom formulacijom se odustaje od službenog pristupa odgoju i obrazovanju. Ne može nešto biti odgojno, a da nije obrazovno ni obrnuto. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
81 Vesna Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
82 Vesna Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
83 Vesna Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
84 Vesna Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. U članku 2. podstavak 9. podržavam novo načelo da je "promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o "pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece". U čl. 10. predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Time bi se opseg teksta sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. U čl. 11. podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. Predlažem da stavak 7. glasi: Međupredmetna i / ili interdisciplinarna tema i/ ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i / ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i / ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. U čl. 12 radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje bi u školama mogle provoditi kojekakve udruge, predlažem da se u dijelu koji govori o Članku 28. i novom stavku 3. nadodaju riječi "pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva". U čl. 42. podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u čl. 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl.27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu "Prijedlog Zakona ..." predlažem da se iza čl. 36. doda čl.36. a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program / aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva. 2) Odluku o izvđenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnosti donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
85 VESNA MLINAR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
86 Vesna Kiseljak-Varelija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Radim u OŠ gotovo 25 godina i itekako sam upoznata s procesom rada ustanove. Usput, Škola je većeg obima i ima oko 850 učenika kao i 130 zaposlenih pa obveza ne nedostaje. U školi sam počela raditi nakon 10-tak godina rada provedenih u gospodarstvu u kojem mi je bilo kao pravniku vrlo izazovno i dobro raditi i ne bih bila otišla u prosvjetu da tih ranih 90-tih godina nije došlo do vala stečajeva od kojih je jedan zahvatio i poduzeće u kojem sam radila pa sam ocijenila da ta pravna osoba nema budućnosti (i nije imala, ugasila se). Posao je posao, može se obavljati manje ili više uspješno što je osobni stav pojedinca ali i kontrole nadređenih, ako smo na takvoj hijerarhijskoj ljestvici. Nakon skoro 11 godina u gospodarstvu gdje se točno znalo od kad do kad se radi, gdje se zakašnjavanje na posao nije toleriralo već se naprotiv, penaliziralo odbitkom na plaći, u školi sam zatekla znatno ležerniju radnu atmosferu, preciznije, ležerniju kod nastavnog kadra i stručnih suradnika. Dakle ono što me prvotno čudilo, a potom ljutilo jest stvarno radno vrijeme učitelja spram, u ovom slučaju tajnika jer o njima govorimo. Učitelj (i str. suradnik) je nakon svojih odrađenih norma sati odlazio kući i tamo se, po njihovim riječima, bavio svojim poslom ispravljanja zadaća, testova, pisanjem priprema i sl. iako se radno mjesto bez dozvole ne smije napuštati. Tako je barem propisano zakonom o radu. To je stanje koje doista stvara frustraciju. Nadalje, Zakonom (o odgoju i obrazovanju ) su propisani uvjeti za radna mjesta u školi, a uredbama pripadajući koeficijenti. Učitelj /str. suradnik je osoba koja ima: viši koeficijent za isti stupanj str. spreme, mogućnost napredovanja u zvanja, zakonsku podlogu za prolongiranje odlaska u starosnu mirovinu do 1 godine i u većini odrađuje samo svoje norma sate unutar škole. Na temelju svega priklanjam se prijedlogu kolegica i kolega tajnika da Ministarstvo obvezatno izjednači ova radna mjesta dajući im ista prava i zahtijevajući od njih iste obveze. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
87 VESNA ČELIK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
88 Vesna Čačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
89 Vesna Čačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
90 Vesna Čačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
91 Verica Pleša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Slažem se s pojednostavljenjem postupka imenovanja ravnatelja,ali ne i sa statusom ravnatelja pogotovo onih koji su bili primorani promijeniti ugovor o radu iz neodređenog na određeno,a nije im dana mogućnost čuvanja radnog mjesta. Nadalje ravnatelji nemaju pravo na otpremninu kao ostali djelatnici škole pa ako ih Ured državne uprave ne rasporedi u propisanom periodu oni ne ostvaruju pravo na otpremninu kao što to pravo ostvaruju ostali radnici. Ističem da su svi ravnatelji do imenovanja bili učitelji i stručni suradnici. Kada će se status ravnatelja riješiti na prihvatljiv način da se ne stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike škole? U prijedlogu stoji da je kandidat za ravnatelja uz prijavu na natječaj dužan dostaviti i program rada za mandatno razdoblje i predstaviti ga Školskom odboru.Nije navedeno kada se program rada predstavlja Školskom odboru te zašto se ne predstavlja Učiteljskom vijeću,Radničkom vijeću i Vijeću roditelja koji ga biraju. Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. Statutom škole se uređuje postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
92 Verica Plesa PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 37. Članak 115. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. stavak 1. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnono zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Stavak 2. Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj djelatnosti Radno mjesto tajnika trebalo bi izjednačiti s koeficijentom stručnog suradnika u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Smatramo da je mjesto tajnika u školi podcijenjeno te neopravdano izostavljeno i da ga svakako treba uključiti u mogućnost napredovanja. Djelokrug rada tajnika u školama vrlo je širok te se neprestano povećava, a koeficijent radnog mjesta znatno je niži u usporedbi s koeficijentima svih ostalih radnih mjesta u školi na kojima rade osobe s visokom stručnom spremom. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
93 Verica Plesa PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Predlažem ukidanje dopunskog rada i uvođenje prvog popravnog roka.U malim školama neki učitelji (kemija,fizika)dolaze 1 dan u tjednu,tj.rade 8 sati tjedno i trebaju realizirati dopunski rad u 2 tjedna koji je predviđen od 10 do 25 sati. Naša učiteljica iz kemije radi na 3 škole i u tom periodu trči od škole do škole kako bi realizirala dopunski rad..Učitelji koji održavaju dopunski rad jednako su plaćeni kao i oni koji ga ne održavaju. Drugi problem je prijevoz učenika putnika na dopunsku nastavu.Osnivači teško plaćaju prijevoz jer se radi o malom broju djece na različitim relacijama. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
94 Verica Lukačević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
95 Verica Busija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
96 Verica Busija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
97 Verica Busija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
98 Vera Antunović Božić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da se čl.11. stavak 7. promijeni i glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
99 Velimir Mijović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. nakon izmjene članka 105., slijedeći članak bi trebao glasiti: Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
100 Velimir Mijović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ČLANAK 107. > PRIMJENA: NEGATIVNI PRIMJERI IZ PRAKSE ZA PRAKSU !!! Izražavam nezadovoljstvo zato što prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja vezan uz izmjene i dopune članka 107., (pitanje upućivanja i primanja tehnoloških viškova) nije uvršten u javno savjetovanje. Mijović Velimir (Karlovačka županija), suprug dipl. uč. razredne nastave s više od 20 godina iskustva u odgojno-obrazovnom radu u školi (tehnološki višak, upućena na zavod za zapošljavanje). Ministrice Divjak, u intervjuu na portalu 24 sata izjavili ste da Vas najviše od svega smeta nepravda, da tražite entuzijaste, vizionare, te one koje su spremni na svojim leđima iznjedriti majku svih reformi, da želite školu za 21. stoljeće, a istovremeno učitelji se suočavaju s nepravdom, omalovažavanjem, diskriminacijom i degradacijom, a sve legalizirano spornim člankom 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. MZO potaknuto idejom i dobrom namjerom decentralizacije, te spuštanjem razine odgovornosti na niže razine (ravnatelje), otvorilo je pandorinu kutiju loših primjena članka 107., ali put u pakao popločen je dobrim namjerama. Primjer iz prakse za praksu (sabrana djela apsurda i ironije). Supruga je sukladno odredbama članka 107. nakon dugih 20 godina provedenih u sustavu, upućena na zavod za zapošljavanje. S uputnicama Ureda državne uprave (za sada njih 6) odbijena je na 4 radna mjesta na puno neodređeno radno vrijeme u školama: OŠ Vladimir Nazor, Duga Resa (2 radna mjesta na neodređeno vrijeme), OŠ Generalski Stol, Generalski Stol (na neodređeno) -LINK niže, OŠ Žakanje, Žakanje (na određeno, zamjena za bolovanje), OŠ Banija, Karlovac (na neodređeno). I saga se definitivno nastavlja i ne nazire joj se kraj. OŠ Generalski Stol LINK: http://radio-mreznica.hr/os-generalski-posao-supruzi-nacelnika-donacelnikovoj-kceri-ravnateljica-nista-sporno/ Očitovanje škola za ne zbrinjavanje viška Uredu državne uprave formalizirano je na teritorijalne, regionalne i organizacijske razloge. Ured državne uprave nakon očitovanja nema nikakve ingerencije vezano na odluku ravnatelja i školskog odbora koji u 99% slučajeva potvrđuje istu. Nismo upoznati s razlogom ne zbrinjavanja u OŠ Banija, obzirom da je supruga kao dijete išla u navedenu školu, cijeli život živi pored nje (300m), te je u navedenoj školi radila i istraživanja za postdiplomski (za vrijeme drugog ravnatelja). Apsurd i ironija cijele priče je što je supruga nekoliko mjeseci prije otkazivanja ugovora o radu bila predavačica na Županijskom stručnom vijeću učitelja pod okriljem Agencije za odgoj i obrazovanje i više savjetnice Jasmine Hamer s primjerima izvrsne prakse, e-Bilten Hrvatskog čitateljskog društva objavljuje njezin članak procijenivši kako pridonosi širenju i poticanju kulture čitanja, te Školske novine u br. 33./2017 (str. 26./27.). pišu o primjeru izvrsne prakse. Četverogodišnji projekt je i medijski popraćen od strane Jutarnjeg lista, TV4rijeke, Trend radia u emisiji Gost dana ... Očigledno sve navedeno i kompetencije koje je stekla u svojih 20 godina rada ravnateljima i školskom odboru više navedenih škola nisu bile dovoljan motiv za zbrinjavanje kolegice, te većina nije ni zatražila njezin životopis, ni priliku da im se predstavi. Razgovor je obavio/la samo jedan ravnatelj/ica i rekao/la da je životopis i više nego impresivan i da mu/joj je žao ali je neće zbrinuti. Napominjem da je supruga postala tehnološki višak zatvaranjem PŠ Siča u OŠ Barilović, školi koja je ove godine ima 11 učenika više, školi koja se hvali povećanjem broja učenika i pozitivnim trendovima i školi koja je ove godine imala dva kombinirana odjela od 15 i 16 učenika, ali se ravnateljica nije pozvala na Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojnoj-obrazovnoj skupini u OŠ (čl.5 st.1.) jer trendovi za sljedeću školsku godinu su pozitivni, uzlazni pogotovo iz upisnog područja koje je ove godine zatvoreno. S više navedenim upoznati Sindikat, Ured, Grad, Županija, MZO, a od ovog tjedna i Zavod za zapošljavanje. Apeliram na sve poštovane ravnateljice i ravnatelje da budu objektivni i nepristrani u postupku zbrinjavanja upućenih osoba, te pozitivan primjer djelatnicima i učenicima škole jer djeca uvijek slušaju što govorimo, upijaju i oponašaju naše postupke i ponašanja. Ako želimo bolju budućnost, treba radikalno mijenjati obrazovanje i obrasce ponašanja. Potrebna je HITNA izmjena članka 107. koji se u praksi pokazao loš, odnosno temelj za nepotizam i pogodovanje (zakonska crna rupa) te na osnovu članka 107. ravnatelji svojom samovoljom direktno utječu na materijalni i društveni položaj učitelja i posredno prave materijalnu štetu MZO-u koje mora odbijenim viškovima isplatiti otpremninu. Nepotrebno i neodgovorno ponašanje (jer ne ide iz njihovog džepa, već na račun nas, poreznih obveznika). IZMJENA I DOPUNA ZAKONA ČLANAK 107.: 8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. MIŠLJENJE: Navedena izmjena u praksi potencijalno NIŠTA ne mijenja, niti je garancija da će tehnološki višak biti zbrinut (u 99% slučaja školski odbor samo potvrđuje odluku ravnatelja). (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. MIŠLJENJE: Ukoliko ured državne uprave, kao više tijelo, neće imati nikakvu ingerenciju nad očitovanjem ravnatelja i školskog odbora (odbijanje zbrinjavanja iz teritorijalnih, regionalnih i organizacijski razloga su diskriminirajući), nema uvid u realno stanje učenika u razredima (osim službenih podataka koje im dostavljaju ravnatelji ???), potencijalnim učiteljima za mirovinu itd., neka se UKINE, jer u praksi nema nikakvu ulogu. ZAKLJUČAK: Ukoliko zaista postoji realna volja i želja MZO za rješavanje problematike tehnološkog viška, u članku 107. točke 8., 9., 10. i 11. treba objediniti točkom u kojoj bi se jednostavno, jasno, razumljivo i nedvosmisleno definirao prioritet zbrinjavanja istog. Bez navedene odluke članak 107. biti će i nadalje samo podloga nepotizmu i pogodovanju. Zašto bi bilo jednostavno kad može biti komplicirano?! Srdačan pozdrav, suprug ogorčene, diskriminirane, omalovažene i degradirane učiteljice, upućene na zavod za zapošljavanje Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
101 Vedrana Farkaš Pejazić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
102 Vedran Podolski PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, pohvalno je da je prijedlog izmjena i dopuna Zakona ugrađeno načelo prava roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Ono što je bažno istaknuti jest neodrživost predložene strukture reformskih kurikulskih dokumenata Borisa Jokića i umjesto takvog pristupa trebali napraviti njihovo objedinjavanje u jedan nacionalni kurikul. Ulazak raznoraznih pojedinaca i udruga u škole i provođenje njihovih projekata bez ikakvog pozitivnog stručnog mišljenja ili suglasnosti Ministarstva treba prekinuti. Vezano za Članak 2. Jako je pohvalno ugrađivanje odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Također je vrlo pohvalno uvođenje formulacije u podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Vezano za Članak 10. Predlažem napuštanje komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Na taj način izbjeglo bi se da učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme Također, Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Time bi se izbjegla cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste, a osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Vezano za Članak 11. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom Predložem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Vezano za Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Vezano za Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
103 Vedran Podolski PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Poštovani, pohvalno je da je prijedlog izmjena i dopuna Zakona ugrađeno načelo prava roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece. Ono što je bažno istaknuti jest neodrživost predložene strukture reformskih kurikulskih dokumenata Borisa Jokića i umjesto takvog pristupa trebali napraviti njihovo objedinjavanje u jedan nacionalni kurikul. Ulazak raznoraznih pojedinaca i udruga u škole i provođenje njihovih projekata bez ikakvog pozitivnog stručnog mišljenja ili suglasnosti Ministarstva treba prekinuti. Vezano za Članak 2. Jako je pohvalno ugrađivanje odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Također je vrlo pohvalno uvođenje formulacije u podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Vezano za Članak 10. Predlažem napuštanje komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Na taj način izbjeglo bi se da učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme Također, Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. Time bi se izbjegla cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste, a osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Vezano za Članak 11. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom Predložem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Vezano za Članak 12. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Vezano za Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
104 Vedran Jukica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Vezano na čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: Među predmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
105 Vatroslav Popović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem iza članka 17. dodati članak 17 a. koji glasi: U članku 67. u podstavku 3. iza riječi „sigurnosti učenika“ dodaje se zarez i riječi: „pri čemu se odgovarajuće primjenjuju posebni propisi kojima se uređuje zaštita na radu“. Postojeći članak 67. ovoga Zakona nema podzakonskih akata te sigurnost učenika nije nigdje detaljno propisana. Slijedom navedenog, propisi o zaštiti na radu primjenjuju se na nastavnike koji izvode praktičnu nastavu i/ili laboratorijske vježbe (rad sa strojevima, rad s izmjeničnom strujom, rad s kemikalijama itd.), ali ne i na učenike koji izvode iste. Nadalje, djeca u prvom razredu osnovne škole za vrijeme velikog odmora nose teške tacne s hranom i napitcima za cijeli razred (nošenje tereta), brišu ploču stojeći na stolcu (jer su premaleni da dosegnu vrh ploče). Za odrasle osobe - nastavnike bi u tom slučaju temeljem propisa o zaštiti na radu isto bilo zabranjeno (obavezna bi bila teleskopska drška ili odgovarajuće ljestve/podest), dok se na djecu ne primjenjuju nikakve mjere zaštite! Nije prihvaćen Članak 17. nije predmet ovih izmjena propisa.
106 Vatroslav Popović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Ovaj je podstavak problematičan iz više razloga. S obzirom da su člankom 1. ovog Zakona škole definirane kao ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja, odgojna dimenzija nije ograničena samo na međupredmetne i interdisciplinarne teme već je uključena u sve nastavne sadržaje. Budući da se ovim stavkom pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece (predloženi novi podstavak 9. članka 4.) tumači na način da se sadržaji koji uključuju odgojnu dimenziju proglašavaju izbornima, nužno proizlazi da se pravo roditelja na odabir ne može ograničiti samo na međupredmetne i interdisciplinarne teme, već bi moralo obuhvatiti sve nastavne sadržaje. Doslovna primjena ovakvog tumačenja značila bi da roditelji imaju pravo isključiti dijete od pohađanja bilo kojeg nastavnog sadržaja koji smatraju spornim. Uz navedeno, nejasno je na temelju kojih kriterija bi agencija odlučivala koji to sadržaji imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju. Nadalje, roditelji čija djeca ne pohađaju vjeronauk već se godinama suočavaju sa situacijom da su im djeca tijekom sata vjeronauka prepuštena sama sebi na školskom hodniku ili dvorištu. Budući da nadležno Ministarstvo desetljećima nije uspjelo (niti željelo) za djecu koja ne pohađaju vjeronauk osmisliti odgovarajuće zbrinjavanje, odnosno alternativni sadržaj, postavlja se pitanje gdje će se, kako, u kojim prostorima, u čijoj izvedbi, i uz koju satnicu osigurati zbrinjavanje djece koja ne pohađaju pojedini školski sat, odnosno provedba alternativnog modula. Ili će se možda na djecu čiji roditelji žele izbjeći npr. spolni odgoj primjenjivati drugačiji kriteriji nego na djecu pripadnika manjinskih vjerskih zajednica, agnostika i ateista? Predlažem da se ovaj stavak briše kako bi se svoj djeci pružila znanja temeljena na znanstvenim činjenicama, u skladu s Konvencijom o pravima djeteta. Djelomično prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
107 Vatroslav Popović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Predlažem brisanje podstavka 9: "Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece", budući da je jedina njegova svrha omogućavanje roditeljima da se u slučaju neslaganja s pojedinim sadržajima djetetu uskrate informacije o njima, čak i kada su ti sadržaji utemeljeni na znanstvenim činjenicama, a uskraćivanje znanja na štetu djeteta i njegovih prava zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta i Ustavom RH. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
108 Vanja Novosel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Smatram da bi financijskim nagrađivanjem samo nastavnika koji rade na EU projektima zakinuli svi nastavnici koji rade izvrsne obrazovne projekte izvan propisane tjedne norme. Predlažem da se osmisli način praćenja i nagrađivanja takvog rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
109 Vanja Novosel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se s ponovnim uvođenjem zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta. Smatram da bi u obrazloženju ponovnog uvođenja zaključivanja trebao biti dodatno objašnjen analitički pristup koji se spominje, kao i slaganje sa strukom- postoji li prethodna javna rasprava na kojoj se struka izjasnila za uvođenje zaključivanja. Također smatram da uvođenje zaključivanja nije na dobrobit svih dionika u sustavu, već da predstavlja nepotreban stres svima- nastavnicima, učenicima i roditeljima. Učenici i roditelji pomoću e-dnevnika ili informacija s razrednicima imaju uvid u sve ocjene, pa mogu pratiti postignuća učenika. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
110 Vanesa Šerić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlaže se izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da se uredi stavka vezana uz promjenu akademskog statusa. Naime, iako Zakon o akademskim stupnjevima imenuje titulu univ. spec u novom stupnju iznad mag. struke, ili titulama prije uvođenja bolonjskog sustava, de facto nema promjene koeficijenta. Tumačenje kolektivnog ugovora navodi da se većim koeficijentom ili postotkom na osnovicu nagrađuje isključivo mr. sci. i dr. sci. Napominjem da je titula mr. sci ukinuta 2003. god pa se prema tome diskriminiraju svi ostali uičitelji koji su akademski napredovali po bolonjskom sustavu od te godinena ovamo. Zalažem se za nagrađivanje učitelja i nastavnika prema sadašnjem Zakonu o akademskim stupnjevima. Nije prihvaćen Akademski nazivi uređuju se propisima u visokom obrazovanju.
111 Valerija Baran PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Čl.23 pedagoške mjere U slučaju izricanja pedagoške mjere zbog nasilnog ponašanja, predlažem da se učeniku i roditelju propiše OBVEZA uključivanja u psihosocijalni tretman koji preporuči školska liječnica u suradnji sa stručnim suradnicima škole. OBRAZLOŽENJE: U praksi se događa da pojedini učenici često ponavljaju neprimjerena ponašanja unatoč savjetovanjima u školi, a roditelji zanemaruju mentalno zdravlje djeteta i ne pružaju mu ( ili omogućavaju ) stručnu pomoć izvan škole unatoč preporukama stručne službe i školskog liječnika. Također vrlo često je potrebno obiteljsko savjetovanje koje se izbjegava. Čl. 40 imenovanje ravnatelja (3) Uz prijavu na natječaj kandidat je uz potrebnu dokumentaciju dužan dostaviti program rada za mandatno razdoblje i predstaviti ga školskom odboru. – dodati riječ OSOBNO OBRAZLOŽENJE: Nije isto nešto pročitati na papiru i dobiti puni dojam kada se kandidat treba predstaviti osobno i iznijeti svoje iskustvo i planove. Ravnatelj mora biti osoba koja je elokventna i jasno može predstaviti svoje planove i obrazložiti zašto se kandidira za ravnatelja. Taj dojam se ne može steći čitajući predloženi program rada za mandatno razdoblje, već kroz osobni susret s kandidatom. To će u svakom slučaju pomoći odabiru najkvalitetnijeg kandidata) (8) Stajališta tijela iz stavka 7. ovoga članka donose se na sjednici učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća i vijeća roditelja te zbora radnika tajnim glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja školskom odboru. Nakon riječi „ tajnim glasovanjem „ dodati rečenicu nakon osobnog predstavljanja svih kandidata za ravnatelja. OBRAZLOŽENJE: Učitelji, svi zaposlenici škole, te roditelji su do sada uglavnom birali kandidate na temelju čitanja zamolbi i ostale dokumentacije ( osim u školama čiji statuti dozvoljavaju osobno predstavljanje ) Raspravlja se o osobama koje nikada nisu uživo vidjeli i dobili dojam o stvarnoj sposobnosti osobe koja će voditi školu. Radi potrebe odabira što kvalitetnijeg kandidata potrebno je zakonom propisati osobno predstavljanje na svim tijelima koja donose odluku. Primljeno na znanje Primjedbe primljene na znanje.
112 Valentina Pansini Škunca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. S obzirom da je u današnje vrijeme sve više nasilja među učenicima, postoji potreba da se stručni tim škole proširi sa socijalnim radnicima koji bi kroz različite aktivnosti i programe radili na prevenciji takvog ponašanja te na učenju mladih kako riješiti sukobe bez upotrebe nasilja. Također, mogli bi pridonijeti učinkovitijem i pravovremenom rješavanju problema vezanih za različite složene obiteljske situacije s kojima se učenici suočavaju. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
113 Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Potrebno je razmotriti potrebu izmjene, odnosno dopune članka 121. kojim se propisuje raspuštanje školskog odbora i imenovanje povjerenstva koje privremeno zamjenjuje školski odbor. Potrebno je preciznije definirati iz kojih redova se imenuju preostala dva člana povjerenstva, odnosno da li su to službenici ureda ili predstavnici osnivača ili pak netko treći. Nadalje potrebno je ograničiti ovlast povjerenstva budući da ne može imati sve ovlasti školskog odbora jer ne sadrži sve članove, npr. donošenje odluke o imenovanju ravnatelja. Nije prihvaćen Članak 121. nije predmet ovih izmjena propisa.
114 Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 17. Traženjem prethodnog mišljenja osnivača nepotrebno se odugovlači postupak. Postavlja se pitanje što ukoliko osnivač uskrati mišljenje, odnosno što ako je mišljenje osnivača u suprotnosti s prijedlogom/nacrtom odluke? Budući da je jasno i nedvojbeno propisano u kojim slučajevima uredi državne uprave mogu odstupiti od odredbi Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi i da je u tim slučajevima potrebna suglasnost Ministarstva, ne vidi se svrha prethodnog mišljenja osnivača. Osnivače s ustrojem upoznaju ravnatelji ustanova. Nadalje, što za školu čiji je osnivač samo Ministarstvo (PK Centar Mađara, Osijek), budući da je pisana komunikacija između ureda i Ministarstva prilično spora, navedena škola bi u budućnosti imala poteškoća s dobivanjem odluke. Ukoliko se odlučite za navedenu odredbu, potrebno je propisati da ukoliko osnivač ne da mišljenje u roku 8 dana od dana primitka dopisa kojim se isto traži, smatra se da je mišljenje dano, odnosno da je suglasan s predloženim ustrojem. Nije prihvaćen S obzirom da broj razrednih odjela direktno utječe na financiranje potrebno je prethodno mišljenje osnivača.
115 Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14. Budući da produženi boravak organizira osnivač školske ustanove, bilo u samoj ustanovi ili u drugom prostoru uz odobrenje Ministarstva, a Ministarstvo nije u mogućnosti u svakom pojedinom slučaju obaviti očevid i utvrditi ispunjavaju li navedeni prostori propisane standarde, potrebno je prilikom donošenja pravilnika propisati da činjenicu ispunjavaju li predmetni prostori uvjete za izvođenje produženog boravka, rješenjem utvrđuju nadležni uredi državne uprave u županijama, odnosno Gradski ured Grada Zagreba. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
116 Udruga za ljudska prava i građansku participaciju "PaRiter" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter predlaže brisanje stavka 7. čl. 11. ovog Prijedloga koji glasi (izmjena članka 27.): „Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula.Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Ovo otvara prostor za uskraćivanje informacija djeci i odmicanje od ciljeva odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama sadržanim u Zakonu o odgoju i obrazovanju, čl. 4. (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17): „odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.“ Europski sud za ljudska prava je presudio u slučaju Konrad protiv Njemačke (2006.) da izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. U slučaju Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske (1976.) isti sud odlučio je da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i znanstveno utemeljenih informacija djeci. Koliko je važan odgoj i obrazovanje koji će promovirati demokratske vrijednosti, te „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“, podsjećaju i rezultati evaluacije provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja u više osnovnih škola u gradu Rijeci, koji su između ostalog pokazali da je eksperimentalna skupina 100 postotno pozitivno označila tvrdnju „Poštujem osobe koje su drugačije od mene (u mišljenjima, stavovima…)“. Radi navedenog predlažemo još jednom da se stavak 7. čl.11. ukloni. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
117 Udruga U ime obitelji PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI 3. Smatramo kako je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili podzakonskim aktom neophodno jasno definirati kriterije, uvjete i procedeuru ostvarivanja suradnje organizacija civilnog društva i škola, kao što je bilo predviđeno Prethodnim procjenama kao područje koje je potrebno urediti izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3204): -izvođenje odgojno-obrazovnih programa u školi ili izvan škole od drugih pravnih i fizičkih osoba koje imaju registriranu odgojno-obrazovnu djelatnost, za učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi te donošenje podzakonskog propisa kojim će se navedena pitanja jasno urediti, Ukoliko se ne propišu jasni kriteriji suradnje organizacija civilnog društva i škola te obaveze ravnatelja, tijela škole, roditelja, organizacija civilnog društva, Ministarstva obrazovanja i sporta i Agencije za odgoj i obrazovanje te ukoliko se ne definiraju kriteriji i procedura osvarivanja te suradnje, otvara se mogućnost zloporabe škola. Ne smije se dopustiti da različite organizacije izlažu djeci sadržaje bez da su zadovoljile kriterije i prošle propisanu provjeru i proceduru. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
118 Udruga U ime obitelji PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI 2. Kada je riječ o različitim modelima odgojno-obrazovnog pristupa, U ime obitelji smatra kako je krajnje vrijeme da Hrvatska, poput drugih zemalja Europske unije, ostvari obrazovni pluralizam u smislu da omogući da roditelji koji žele i mogu realiziraju obrazovanje svoje djece kod kuće i na daljinu, kao što je to bilo predloženo u Prethodnoj procjeni za Zakon o izmenama i dopunama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2016.: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3204. Model školovanja kod kuće koji se primjenjuje u Sloveniji, a preuzet je iz Danske, prilično je jednostavan, kvalitetan te ne zahtijeva prevelike promjene i prilagodbe. Slovenija je cijelo pitanje obrazovanja kod kuće/na daljinu riješila kroz samo pet članaka zakona još 1996., dakle prije više od 20 godina. Ukratko, ovaj model funkcionira tako da: 1. dijete bude upisano u školu i pripada pojedinom razredu, kao i sva druga djeca; 2. roditelj najkasnije tri mjeseca prije početka nove školske godine podnosi obrazloženu molbu školi kojoj dijete pripada tražeći da mu se omogući školovanje kod kuće; 3. dijete na kraju školske godine dolazi u školu i polaže razredne ispite iz svih predmeta; 4. dokle god dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta, roditelj zadržava pravo školovanja kod kuće, a u protivnom slučaju roditelj trajno gubi ovo pravo. Na ovaj se način izlazi u susret roditeljima, a školski sustav zadržava nadzor nad kvalitetom znanja koje djeca dobivaju. Omogućivanjem obrazovanja kod kuće/na daljinu izašlo bi se u susret i učenicima čiji roditelji zbog poslovnih obveza provode dulji period izvan mjesta prebivališta. Dijete na taj način ostaje dio škole u koju se upisalo i ne mora mijenjati društvenu sredinu. U nastavku donosimo prijevod članaka 88.-92. slovenskog Zakona o osnovnoj školi iz 1996. kao primjer modela obrazovanja kod kuće: https://www.uradni-list.si/glasilo-uradni-list-rs/vsebina?urlid=199612&stevilka=570 VII. OBRAZOVANJE KOD KUĆE Članak 88 (pravo na obrazovanje kod kuće) Roditelji imaju pravo organizirati osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće. Članak 89 (ostvarivanje prava na obrazovanje kod kuće) Roditelji moraju obavijestiti osnovnu školu u kojoj je dijete registrirano u pisanom obliku najmanje tri mjeseca prije početka školske godine. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati: javno valjan program prema kojem će dijete provesti osnovno školovanje kod kuće, ime i prezime djeteta, mjesto gdje se školovanje održava te ime i prezime osobe koja će podučavati dijete. Osnovna škola čuva dokumentaciju o učenju obrazovanja kod kuće. Članak 90 (testiranje znanja) Kućnim obrazovanjem učenici moraju steći barem ekvivalentni obrazovni standard koji zahtijeva obvezni javni školski program. Učenik mora proći test znanja na temelju kojeg se utvrđuje postignuti standard znanja. Ispitivanje znanja provodi se na kraju svake školske godine. Postignuti standard znanja provjerava osnovna škola u koju je učenik upisan. Za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće putem školovanih obrazovnih programa ili posebnog obrazovnog programa utvrđuju se provjere na temelju kojih se utvrđuje postignuti standard znanja. U prva tri razreda provjerava se poznavanje materinjeg jezika i matematike. Od 4. do 6. razreda provjerava se poznavanje materinskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Od 7. do 9. razreda provjerit će se poznavanje predmeta iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona. Ako učenik ne dostigne standard znanja za određeni razred, on se ima pravo ponovno ispitati prije početka sljedeće školske godine. Ako učenik ne prođe ispitivanje uspješno, mora nastaviti osnovno obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi u sljedećoj školskoj godini. Članak 91 (provjera na kraju razdoblja) Za provjeru znanja na kraju razdoblja primjenjuje se odredba članka 64. ovoga Zakona. Za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće u skladu s individualiziranim programima obrazovanja i prema posebnom programu obrazovanja primjenjuju se odredbe članka 67. ovoga Zakona za provjeru znanja na kraju razdoblja. Članak 92 (svjedodžba o odgoju i obrazovanju) Osnovna škola na koju je upisana učenik izdaje studentu svjedodžbu o odgoju i obrazovanju. Svjedodžba je javni dokument. Pri izdavanju svjedodžbe o odgoju i boravku u kući primjenjuju se odredbe članaka 83. do 87. ovoga Zakona. Za izdavanje svjedodžbi primjenjuju se odredbe članka 82. stavka 2. ovoga Zakona i članka 84. stavaka 3. i 4. ovoga stavka za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće u skladu s individualnim obrazovnim programima ili programom posebne izobrazbe. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
119 Udruga U ime obitelji PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI 1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi treba omogućiti da roditelji u startu mogu izabrati između više programa koji imaju “istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja” (čl. 27. Prijedloga Zakona), ukoliko se takvi programi provode u školama (poput zdravstvenog i građanskog odgoja), sukladno odredbi Ustava iz čl. 64. prema kojoj roditelji “imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece”. Ta ustavna odredba znači da roditelji imaju slobodu odlučiti kakvu vrstu odgojnog sadržaja i pristupa žele da njihova djeca primaju u sklopu formalnog obrazovanja, odnosno da odluče: o vrsti odgojno-obrazovne ustanove (npr. vjerska škola, montessori škola, jednospolna škola, državna škola, itd.) koju će njihovo dijete pohađati, o načinu ostvarivanja obrazovanja njihovog djeteta: u školi, kod kuće, na daljinu o tome koji će od više ponuđenih programa ili sadrža s istaknutom odgojnom dimenzijom njihovo dijete pohađati u državnoj školi, ukoliko se provode Prema sadašnjem Zakonu roditeljima se daje mogućnost izbora između više vrsta škola u koje mogu upisati svoju djecu, no ako izaberu državnu školu, prijedlog izmjena Zakona im ne pruža mogućnost izbora između više ponuđenih programa s istakuntom odgojnom dimenzijom, ukoliko se takav provodi, već im je samo ponuđeno da prihvate ili ne prihvate jedan program koji država propisuje, čime se ne omogućue stvarna sloboda odlučivanja roditelja o odgoju djece, zajamčena člankom 64. Ustava RH Udruga U ime obitelji smatra da roditelji trebaju imati jednaku i stvarnu mogućnost izbora više odgojnih sadržaja i pristupa koji njihova djeca primaju kod provođenja odgojnih programa u državnim školama, poput građanskog i zdravstvenog odgoja, kao što imaju i kod izbora vrste školske ustanove u koju će upisati svoje dijete. Smatramo da je u Hrvatskoj potrebno omogućiti pluralnost odgojno-obrazovnih modela i sadržaja, što će doprinijeti rezultatima koje učenici ostvaruju tijekom obrazovanja, odnosu roditelja i škole te cijelom odgojno-obrazovnom sustavu. Osim toga, kada je riječ o programima s istaknutom odgojnom dimenzijom koji se provode u državnim školama, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi bi trebao propisivati odgojne i znanstvene kriterije koje bi određeni odgojni program trebao zadovoljiti za provođenje u školi te odrediti razloge i potrebe koji trebaju postojati da opravdaju uvođenje novog predmeta/programa u škole i time dodatno opterećivanje učenika, nastavnika i cijelog sustava. Na taj način bi se osiguralo da se odgojno-obrazovni sustav ne koristi za nametanje ideoloških i neznanstvenih stavova i vrijednosti djeci, kao što je to bio slučaj kod zdravstvenog odgoja ministra Jovanovića te da se novi sadržaji ideološki i proizvoljno ne unose u sustav. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
120 Udruga socijalnih radnika grada Zagreba i Zagrebačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI čl. 100 st.4 mijenja se i glasi: (4) Stručni radnici u školskoj ustanovi su pedagog, psiholog, knjižničar, magistar edukacijske rehabilitacije, magistar logopedije, magistar socijalne pedagogije i magistar socijalnog rada. Obrazloženje: U mnogim društvima posljednjih dvadesetak godina kod djece i mladih zabilježen je porast problema s teškoćama mentalnog zdravlja kao i porast broja drugih oblika neprihvatljivog ponašanja (konzumiranje sredstava ovisnosti, vršnjačko nasilje…). Sve je veći broj obitelji koje su suočene sa siromaštvom, nasiljem u obitelji, rastavama roditelja i nemogućnošću da se dogovore oko sadržaja roditeljske skrbi i usmjere na potrebe djeteta. Sve je veći broj djece i mladih sa specifičnim poteškoćama učenja i djece i mladih koja su zbog različitih rizičnih faktora u obitelji ili užoj i široj okolini posebno osjetljiva i zahtijevaju integrirani pristup sa ciljem socijalnog uključivanja. U doba ekonomske i migracijske krize sve je veći broj djece i mladih bez pratnje koja dolaze iz drugačijeg obrazovnog i kulturološkog okruženja, a koju je potrebno zaštititi i integrirati u novu sredinu u promijenjenim uvjetima odrastanja. Djelatnost unutar struke socijalnog rada koja se bavi praktičnim djelovanjem u školi je školski socijalni rad, koji je usmjeren na koordinaciju škole, obitelji, lokalne zajednice u svrhu postizanja što boljeg školskog i razvojnog uspjeha, te socijalne integracije djeteta. Problem napuštanja učenika osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u nekim je zemljama razvijenog svijeta prepoznat kao ozbiljan društveni problem zbog sve većeg postotka učenika koji ili izlaze ili nisu uključeni u sustav obrazovanja, čime se približavaju ranjivim i socijalno isključenim skupinama. Upravo svrha školskog socijalnog rada može biti unaprjeđenje obrazovnog i psiho-socijalnog okruženja u školi, poticanje uspješne suradnje među učenicima, učiteljima i roditeljima učenika radi postizanja što boljih odgojnih i obrazovnih ishoda svakog učenika primjenjujući individualizirani pristup u svojem radu. Socijalni radnici u školi su u svom radu usmjereni na konstruktivno rješavanje postojećih problema i sukoba među učenicima, stjecanju socijalnih vještina kao i na unaprjeđenju njihovih osobnosti kroz grupni i individualni rad. Ključna vještina školskog socijalnog radnika je vještina procjenjivanja. Procjenjivanje kao način razumijevanja odnosa među učenicima u razredu, između članova obitelji, između obitelji i škole, procjena potreba, procjena rizika, te iznalaženje najadekvatnijih oblika stručne pomoći, integriranim pristupom koji pretpostavlja i obuhvaća istovremeni stručni rad i sa djetetom i roditeljima i drugim članovima obitelji kako bi se otklonili ili smanjili rizici na strani djeteta i/ili roditelja, te omogućila bolja socijalna integracija i uključenost u školi. Struka socijalnog rada može biti koristan partner u učinkovitoj provedbi preventivnih aktivnosti u području neprihvatljivih oblika ponašanja djece i mladih. Postojeća praksa u našem osnovnoškolskom sustavu ukazuje da se socijalni rad u školi provodi neorganizirano, nesustavno i bez izrađenih i usvojenih zajedničkih programa djelovanja prosvjetne, zdravstvene i socijalne službe na identifikaciji, dijagnosticiranju, programiranju i provođenju zajedničkih mjera i aktivnosti. Danas u hrvatskim osnovnim školama imamo svega 6 socijalnih radnika Suradnja škola s drugim institucijama odnosi se na rješavanje pojedinačnih slučajeva i to najčešće onih gdje su se problemi u ponašanju i razvoju učenika već toliko manifestirali da je potrebna hitna intervencija socijalne skrbi, a nije realno očekivati da Centri za socijalnu skrb mogu realizirati zadatke socijalnog rada u školi. Iskustva većine zemalja Europske Unije pokazuje potrebu za uvođenjem struke socijalnog rada u sustav obrazovanja (od 28 zemalja članica Europske Unije u njih 25 u školama rade i ravnopravno kao članovi stručnih tima sudjeluju socijalni radnici), kao profesije koja jedina istovremeno djeluje na tri razine; rada sa pojedincem/djetetom i članovima obitelji, grupom i širom društvenom zajednicom, a sa ciljem zaštite najboljeg interesa djece i mladih i integracije u društvo. Udruga socijalnih radnika grada Zagreba i Zagrebačke županije Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
121 Udruga općina u Republici Hrvatskoj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38. Sve jedinice lokalne samouprave, uključujući i one koje nisu osnivači ali na čijem se području osnovna ili srednja škola nalazi, sudjeluju u financiranju održavanja školske zgrade i opreme. Slijedom toga, smatramo da u školskom odboru mora biti predstavljena i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi školska zgrada, bez obzira na to je li ta JLS osnivač škole ili ne. Sukladno tome, predlažemo da se odredba na odgovarajući način nadopuni. Nije prihvaćen Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
122 Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Prijedlozi ogranka Osječko-baranjskog UHSR-a Članak 9. Stavak 10) „Iznimno od stavka 9. ovoga članka škola može upisati učenika i ako je od prekida obrazovanja prošlo više od dvije školske godine, uz suglasnost Ministarstva.“ Nije jasno koliko vremena može proći (tri godine ili više) te pobliže odrediti koji su to iznimni slučajevi (navesti „dulja bolest“ ili slično za što treba priložiti odgovarajuće dokaze u vidu medicinske dokumentacije). Obrazloženje: Moguće je da roditelji različite okolnosti smatraju iznimnima te je bolje odrediti na koje se to situacije može odnositi. Članak 12. Stavak 6) predlaže se brisanje potrebe pribavljanja pisane suglasnosti roditelja za sve aktivnosti, programe i projekte, osim izbornih predmeta Obrazloženje: ova odredba otežava rad na izvannastavnim školskim aktivnostima. Roditelji su samim upisom učenika u određenu školu dali suglasnost za aktivnosti koje se u školi provode. Nadalje, učenici se u različite aktivnosti i projekte uključuju dobrovoljno, a roditelji su dužni pratiti obrazovanje svoje djece te prema tome mogu odlučiti hoće li ili ne njihova djeca sudjelovati u nekoj aktivnosti ili projektu. Članak 18. Stavak 2) predlaže se da se ne donosi ocjena iz vladanja na kraju 1. polugodišta i da se provede temeljita analiza učinka zaključivanja ocjena na kraju 1. polugodišta Obrazloženje: tijekom godine izriču se pedagoške mjere koje se u tekućoj godini mogu i ukinuti te je nepotrebno zaključivati ocjenu iz vladanja na kraju 1. polugodišta. Dio ravnatelja smatra kako zaključivanje ocjena na kraju 1. polugodišta ima pozitivan psihološki učinak na učenike na kraju 1. polugodišta (uglavnom u trogodišnjim programima), dok drugi dio ravnatelja iznosi stav nastavnika prema koje zaključivanje ocjena na kraju 1. polugodišta stvara nepotreban pritisak učenicima, posebno zbog kratkoće 1. polugodišta, a roditelji svakako dobivaju izvješće o ocjenama iz e-dnevnika. Također nije jednaka važnost u osnovnoj i srednjoj školi, ali ni u srednjim strukovnim školama i gimnazijama. Novi strukovni kurikulumi orijentirani su prema ishodima učenja te postoji neusklađenost Zakona o strukovnom obrazovanju i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na što bi zakonodavac trebao obratiti pozornost. Članak 23. Stavak 3) pedagoške mjere izriču se za tekuću godinu, za razliku od ranijih odredaba kada je opomena pred isključenje vrijedila do kraja školovanja, te je potrebno odrediti da tu mjeru može ukinuti tijelo koje ju je donijelo, Nastavničko vijeće. Obrazloženje: ukoliko se ne donese ovakvo rješenje učenici kojima je donesena pedagoška mjera do kraja školovanja nisu u jednakom položaju s drugim učenicima. Članak 27. Predlaže se da se ovdje navedu svi članovi projektnog tima, što uključuje tajnike, računovođe, stručne suradnike i ravnatelje. Obrazloženje: ravnatelji, stručni suradnici i administrativno-tehničko osoblje također rade na projektima a njihov rad nije nagrađen ni u kom obliku, te su tako dovedeni u neravnopravan položaj. Također, u ovome članku se govori samo o europskim projektima, dok postoje i druge vrste projekata na kojima rade nastavnici i ostali djelatnici škola a njihov rad se ovim Prijedlogom Zakona ni na koji način ne spominje niti vrednuje. Članak 29. Stavak 6) predlaže se jasno definirati u kojim područjima i predmetima se primjenjuje određena norma. Obrazloženje: u nekim teorijskim predmetima predviđene su vježbe kao sastavni dio predmeta (informatika), kao i u najvećem dijelu strukovno-teorijskih predmeta, a neki su predmeti u nekim obrazovnim programima općeobrazovni, a u drugim strukovni (kemija, fizika, informatika), za što se primjenjuje različita norma. Nije jasno definirana razlika između praktične nastave u nekim programima (uglavnom trogodišnjim) i vježbi u drugima (u obrazovnom programu medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege i drugi programi u medicinskim školama), koje zahtijevaju visoku razinu pripreme za izvođenje i uključuju različita mjerenja, pripremu elaborata, izvođenje odgovornih medicinskih postupaka. Članak 37. Stavak 4) nije jasno definirano odnosi li se mirovanje statusa i na ravnatelje za vrijeme trajanja mandata. Obrazloženje: kako ravnatelji imaju pravo zatražiti mirovanje svoga radnog odnosa za vrijeme trajanja mandata, proizlazi da ukoliko imaju status profesora mentora/savjetnika i njihov status miruje do povratka na radno mjesto. Članak 42. Predlaže se u stavak 3) dodati kako roditelji mogu odbiti sudjelovanje svoje djece u onim aktivnostima koja su u suprotnosti s njihovim svjetonazorom. Obrazloženje: roditelji su dužni biti upoznati sa sudjelovanjem svoje djece u svim aktivnostima, kao i sa samim procesom obrazovanja. Odabirom obrazovnog programa odabrali su i sve obavezne i izborne predmete, odnosno odlučili koje izborne predmete će njihovo dijete imati, a za sve izvannastavne i izvanškolske aktivnosti ne postoji obaveza sudjelovanja svih učenika. Djelomično prihvaćen U članku 9. stavku 10. stavku se i navodi „iznimno“, a zahtjev mora biti opravdan jer i Ministarstvo daje suglasnost. Nakon javne rasprave odlučeno je da se ne uvodi zaključivanje ocjena na polugodištu. Članak 27. se odnosi na sve radnike školske ustanove. Predloženi stavak 6) u članku 29. se briše.
123 Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI PRIJEDLOZI ravnatelja Istarskog ogranka UHSR-a Članak 2. (…) Iza podstavka 8. dodaje se podstavak 9. koji glasi: „9. Ovaj stavak 9. potrebno je brisati jer je ovo Ustavom zajamčeno pravo. Članak 11. Članak 27. mijenja se i glasi: Izmjena stavka 3. na način da isti glasi: „ (3) Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, dio su odgojno-obrazovnog standarda, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete najkasnije do kraja nastavne godine za sljedeću školsku godinu. Za uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna je pisana suglasnost roditelja.“ Time bi se prije početka nove školske godine znalo koliko učenika će pohađati pojedini izborni predmet, a i raspodjela sati u srpnju bila bi jasnija i jednostavnija. Što je sa stranim jezicima? Trebalo bi precizirati jesu li oni izuzeti od ovoga članka („Strani jezik kojeg odaberu u 1. razredu obvezni su pohađati do kraja srednjoškolskog obrazovanja.“) Izmjena stavka 4.. (4) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do kraja nastavne godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom. Članak 18. Istarski ogranak UHSR-a s ne slaže prijedlogom vraćanja zaključne ocjene iz nastavnih predmeta i vladanja na kraju polugodišta! Članak 22. U članku 79. dodaje se stavak 4. koji glasi: Predloženo je vrlo neprecizna formulacija kojom se otvara mogućnost manipulacije sustava: što se smatra „opravdanim slučajevima“ odnosno tko je ovlašten procijeniti je li konkretan slučaj „opravdan“? Na školi je da odlučuje o zahtjevu za upis u isti razred više od dva puta, a uz prethodnu suglasnost ministra. U članku 79. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: „(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u opravdanim slučajevima učenik srednje škole može podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću za upis u isti razred i više od dva puta. (5) O opravdanosti zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka Nastavničko vijeće donosi odluku uz prethodnu suglasnost ministra.“ Istarski ogranak UHSR-a predlaže u čl. 79 stavak 5 da... Nastavničko vijeće donosi odluku uz „naknadnu“ suglasnost ministra. Članak 23. Članak 84. mijenja se i glasi: Izmjena stavka 3. na način da isti glasi: „(3) Pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu, dok se pedagoške mjere strogog ukora i preseljenja u drugu školu izriču do kraja osnovnoškolskog obrazovanja učenika, odnosno pedagoške mjere opomene pred isključenje i isključenje iz škole izriču do kraja srednjoškolskog obrazovanja učenika.“ Brisati stavak 9. Sadašnje rješenje, a i naš prijedlog je da se pedagoške mjere opomene i ukora izriču se za tekuću školsku godinu, dok se pedagoške mjere strogog ukora i preseljenja u drugu školu odnosno opomena pred isključenje i isključenje iz škole izriču do kraja osnovnoškolskog/srednjoškolskog obrazovanja učenika. Pedagoške mjere se izriču kao mjere upozorenja s ciljem da učenici poprave svoje ponašanje, dakle ne kao kazne, koje će se u slučaju popravljanja ponašanja brisati. Ukoliko je u postupku koji je stupnjevit došlo do izricanja pedagoške mjere strogog ukora u osnovnoj školi odnosno opomene pred isključenje u srednjoj školi, očito je da takav učenik ili se ne trudi dovoljno ili uopće ne želi raditi na tome da popravi svoje ponašanje, samim time je li opravdano i pedagoški brisati navedenu pedagošku mjeru. Ali čak da se ponašanje promijenilo u tolikoj mjeri, ovaj stavak nema smisla, jer čemu onda smisao izricanja pedagoških mjera ako ih u konačnici ipak ukidamo? Članak 24. U članku 86. stavci 1. i 2. brišu se. Dodaje se stavak 3. koji glasi: „Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 1.“ Članak 27. Iza članka 99. dodaje se članak 99.a koji glasi: „Članak 99.a Dodavanje ovog novog članka otvara niz novih pitanja. Da li predlagatelj dodavanjem ovog članka stavlja na prvo mjesto izvođenje odgojno-obrazovnog rada tj. nastavu ili rad na projektima (u ovom slučaju konkretno na EU projektima)? Istarski ogranak UHSR-a predlaže da se priznaju svi projekti koji se izvode kao npr. Eko škole, Zavičajna nastava, Adris, Hep... a ne samo Europski projekti), kao i definirati sustav nagrađivanja nastavnika za kvalitetan rad s učenicima ( mnogi nastavnici sa svojim učenicima sudjeluju na raznim natjecanjima i smotrama i postižu izvrsne rezultate). Stavak 1 U ovom članku predlagatelj govori isključivo o EU projektima čime se svi ostali projekti stavljaju u neravnopravan položaj. Zašto se ovdje ne bi podrazumijevali i ostali oblici projektne suradnje npr. suradnja školske ustanove i lokalnih gospodarstvenika ili suradnja školske ustanove s lokalnom/područnom (regionalnom) samoupravom, a koja se ne (su)financira iz EU fondova već iz nekih drugih ili sličnih izvora? „(…) omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova (…)“ – nije definirano kojih poslova: misli li se u ovom slučaju na radnika koji će obavljati poslove voditelja projekta ili će biti samo član projektnog tima. „(…) za koji su osigurana sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca (…)“ – tko osigurava ta sredstva odnosno iz kojih će se izvora osigurati sredstva za plaćanje (MZO-a ili iz projekta)? Stavak 4 Ovaj stavak 4 je suvišan te ga je potrebno brisati. Pitanje prekovremenog rada i dopunskog rada uređeno je u Zakonu o radu. Čl. 61. st. 3. i čl. 62. st. 3. Zakona o radu (NN, 93/14.) propisano je da radnik koji radi u punom radnom vremenu i radnik koji radi u nepunom radnom, ali kod više poslodavaca i ne ukupno duže od četrdeset sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost. Dakle ovaj predloženi stavak derogira odredbe Zakona o radu! Stavak 5 - Zbog čega je propisan fiksan iznos od 30%? Npr. projektom može biti predviđen i veći postotak. Nije jasno misli li se ovdje na povećanje osnovice ili je riječ o satima rada na projektu. Potrebno je preciznije definirati. Istarski ogranak UHSR-a predlaže da se to uredi kao što je u drugim europskim zemljama (tu se nismo usuglasili jer nekoliko nas je bilo za umanjenje norme dok su drugi bili za dodatak na plaći) Stavak 6 Što se događa u slučaju da (EU) projekt nije odobren ili nisu opravdana sva potraživana sredstva, između kojih i plaća nastavnika? Iz kojih se sredstava isplaćuje plaća radniku koji je angažiran na projektu, a Agencija kasni s obradom Izvješća i samim time plaćanjem? Članak 29. Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. Brisati novi stavak 6. Ovo pitanje nije potrebno ponovno uređivati u Zakonu kad je isto propisano u Pravilniku o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (NN, 94/10.). Istarski ogranak UHSR-a se slaže s prijedlogom izmjene/dopune. Posebno se raspravljalo o potrebi promjena Pravilnika o normi, koji bi trebao detaljnije i jasnije definirati tjedna zaduženja. Primjer: Vježbe kod nekih škola imaju normu od 22 sata tjedno a u nekim školama 28. Raspravljalo se i postavilo pitanje o Ekonomistima: kako definirati normu za Vježbeničku tvrtku- na 28 ili 22? Članak 31. U članku 108. stavku 3. Potrebno je preciznije definirati koliko je najduže trajanje „privremene nesposobnosti radnika za rad“. U članku 108. stavku 3. dodaje se rečenica koja glasi: „ Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad koja je trajala duže od 30 dana neprekidno, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“ Članak 32. U članku 109. dodaje se stavak 4. Potrebno je preciznije definirati koliko je najduže trajanje „privremene nesposobnosti radnika za rad“. U članku 109. stavku 4. dodaje se rečenica koja glasi: „ Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad koja je trajala duže od 30 dana neprekidno, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“ Članak 33. U članku 110. stavku 2. Potrebno je preciznije definirati koliko je najduže trajanje „privremene nesposobnosti radnika za rad“. U članku 110. stavku 2. dodaje se rečenica koja glasi: „ Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad koja je trajala duže od 30 dana neprekidno, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“ Članak 35. Članak 113. Svrha je da ovaj postupak bude pojednostavljen i ubrzan, donošenje odluke od strane Školskog odbora dodatno komplicira proceduru. Članak 113. Predlažemo drugačije definiranje: „(1) U slučaju sumnje da je radniku školske ustanove psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri da bi njegova radnu sposobnost mogla biti smanjena, ravnatelj će donijeti odluku o upućivanju radnika na liječnički pregled kod ovlaštenog izabranog doktora specijaliste medicine rada radi utvrđivanja radne sposobnosti. (2) Radniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovog članka, otkazat će se ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa. (3) Ako se ovlaštenom prosudbom izabranog doktora specijaliste medicine rada utvrdi da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu ravnatelj će istu prosudbu uputiti izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite radnika radi pokretanja postupka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti.“. Članak 39. U članku 126. stavku 1. podstavku 1. Ovaj stavak 1 je suvišan te ga je potrebno brisati. U čl. 126. st. 1. podstavku 3. propisan je uvjet „najmanje osam godina staža osiguranja u školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama.“: rok za polaganje stručnog ispita je 2 godine od zaposlenja, dakle netko ne može raditi u školi 5 godina, a da u tom razdoblju nije položio stručni ispit. Članak 40. Članak 127. Predlažemo promjenu: . Objava natječaja za ravnatelja u dnevnom tisku je veliki financijski izdatak za školske ustanove. Predlažemo: (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i škole na način da je dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske. (3) Uz prijavu na natječaj kandidat je uz potrebnu dokumentaciju dužan dostaviti program rada za mandatno razdoblje i predstaviti ga školskom odboru. Zašto samo školskom odboru, a ne i na ostalim tijelima koja biraju ravnatelja školske ustanove? Istarski ogranak UHSR-a se slaže s prijedlogom izmjene/dopune te smatra da kandidat mora dostaviti program rada uz osobno predstavljanje istog na Školskom odboru, radničkom vijeću te roditeljskom vijeću. Nepotrebno je i Nastavničkom vijeću! Članak 42. U članku 135. Predlažemo da se stavak 3. briše: Obrazloženje: Ovaj stavak je suvišan te ga je potrebno brisati. Svi školski akti su objavljeni i javno dostupni na mrežnim stranicama škole. Prije usvajanja školskog kurikuluma isti se prethodno predstavlja Vijeću roditelja koji daju svoju suglasnost na akt. Nekoliko pitanja Istarskog ogranka UHSR-a ostalo je bez odgovora a tiču se Zakona: 1) Prestanak Ugovora o radu sa navršenih 65 godina i 15 godina staža: što ako djelatnik ima 64 godine i 2 godine radnog staža? Da li se Ugovor o radu produljava do ispunjenja oba uvjeta? 2) DPPO- trebalo bi vratiti da djelatnik u roku od godinu dana mora položiti ispite 3) DEŽURSTVO! Zakon ga ne definira a ravnatelji zbog toga imaju velikih problema. Kolega iz Glazbene u Puli iz tog je razloga dao ostavku! Treba dežurstvo jasno definirati u Zakonu. Djelomično prihvaćen Vezano uz izborne predmete nakon javne rasprave prihvaćen je slijedeći prijedlog: Učenik bira izborni predmet ili izborne predmete pri upisu u prvi razred ili najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu. Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga. Prijedlog o produljenju važenja pedagoških mjera nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini. S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
124 Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Dodati u članku 66. (prestanak statusa učenika): -punoljetnom učeniku koji ne dolazi u školu u kontinuitetu od mjesec dana a učenik, roditelj ili staratelj ne obavijesti razrednika o razlozima izostanka Obrazloženje: Postoje situacije kad se ne može doći u kontakt s učenikom niti roditeljem/starateljem, a centar za socijalnu skrb nije nadležan za učenika koji je punoljetan te se škola u tom slučaju nema kome obratiti. Prema tome učenik bi mogao izostajati i nekoliko mjeseci, a status učenika bio bi nedefiniran. Članak 20. izmjena Članak 75. (NN 152/14) Predlažemo brisanje postojećeg stavka 1. umjesto toga predlažemo: 1.Za učenike kojima je potrebno, škola je dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski rad koji je učenik dužan pohađati tijekom nastavne godine. Planirani sati ulaze u normu. Obrazloženje: Dopunski rad u srednjoj školi treba se izvoditi tijekom nastavne godine te tijekom godine ima najbolje rezultate Time je na adekvatniji način riješena pravovremena kontinuirana podrška učenicima. Članak 21. izmjena Članak 76. (NN 152/14) (5) predlažemo brisanje ovog stavka za srednjoškolsko obrazovanje: U slučaju da je povjerenstvo učeniku utvrdilo ocjenu nedovoljan (1), a učenik ima zaključenu ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dvaju nastavnih predmeta, upućuje ga se na dopunski rad iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona Obrazloženje: Dopunski rad u srednjoj školi treba se izvoditi tijekom nastavne godine. Članak 22. izmjena Članak 79. (NN 152/14) U opravdanim slučajevima učenik srednje škole može upisati isti razred i više od dva puta uz suglasnost ministra. Dodati satvak: Pisani zahtjev za upisom podnosi roditelj ili staratelj učenika Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Obrazloženje: To je osobna odluka roditelja ili staratelja i učenika. Članak 23 izmjena, a tiče se članka Članak 84. (NN 152/14) Dodati u stavku (9) čl. 23 Donesene pedagoške mjere mogu se i ukinuti na kraju nastavne godine. Pedagošku mjeru ukida tijelo koje ju je i donijelo. Obrazloženje: Pedagošku mjeru ne treba ukidati prije isteka nastavne godine jer tada mjera gubi značaj. Članak 27. izmjena Članak 99.a Djelatnici škole koji rade na EU projektima rad se plaća kao prekovremeni rad sukladno broju sati koje su odradili za određeni projekt. Evidenciju o broju sati vodi voditelj projekta. Obrazloženje Člankom 27. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi omogućava se djelatnicima škola rad na EU projektima i ostvarivanje prava na povećanja plaće. No ovdje se ne omogućava da se takav rad plaća kao rad iznad norme /prekovremeni/, a to će biti nužno, jer kada se satnica učesnika u projektu razdjeli na tjedne to u većini projekata neće biti više od dva do tri sata što može u satnici biti i nedjeljivo, a uz to škole, osobito u manjim mjestima, teško će naći zamjenu za tako male satnice. Naravno tu su još i voditelji računovodstva, tajnici, ravnatelji, a ponekad i neki drugi nenastavni djelatnici, kojima nije moguće „skratiti“ radno vrijeme za onu količinu koliko sudjeluju u projektu EU. Nadalje u našim školama postoje i druge vrste projekata od onih strukovnih koje financiraju razna druga ministarstva /napr. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta/, pa razne TV kuće, banke i slično. Zatim su tu razni humanitarni, ekološki, odgojni, strukovni i drugi projekti koje provode djelatnici škola i koji su ponekad učinkovitiji od EU projekata (prije svega jer se neposredno provode u školama s većinom učenika), a za rad na njima se ne predviđaju nikakva sredstva, pa se njihovi provoditelji stavljaju u nepravedan, da ne kažemo, ponižavajući položaj. Ovdje treba spomenuti i razna natjecanja i smotre, prije svega LiDraNo, za koja nastavnici moraju u pripremi učenika utrošiti puno vremena, a za to isto tako nisu dodatno plaćeni, jer kroz eventualnu dodatnu nastavu (a koja je u satnici ograničena) to nije moguće kvalitetno provesti. Dakle ako se rad želi nagraditi, a to svakako treba, onda treba vrednovati svaki rad, a osobito onaj za kojeg su naši nastavnici školovani. /za EU projekte nisu/. Članak 107. zakona Dodati: (12) Ako se na natječaj ne javi niti jedna osoba, može se zasnovati radni odnos s osobom koja se nije javila na natječaj ugovorom o djelu. Obrazloženje: U određenim školama zaposlenici- predavači ne mogu sklapati ugovor o radu.(npr. Medicinske škole) Članak 31. izmjena Članak 108. Zakona (3) Pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana od isteka pripravničkog staža. Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad. Stručni ispit može se polagati u 3 roka. (s tim u vezi treba mijenjati i Pravilnik) Obrazloženje: U osnovnoj školi stručni ispit se može polagati u tri roka stoga nema razloga da se to ne bi moglo učiniti i u ne bi i u srednjoj školi. Nije prihvaćen Nastavno na Vaš komentar na članak 75. Zakona, obavještavamo Vas da se u tom dijelu Vaš komentar odbija s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
125 Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažemo: članak 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovoj i srednjoj školi, u stavku 11 dodati zadnju alineu „-s osobom kojoj je istekao ugovor o radu na radnom mjestu ravnatelja škole”. članak 128. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovoj i srednjoj školi – dodati: "Osobi koja nije izabrana za ravnatelja, a koja je radila na radnom mjestu ravnatelja i kojoj ugovor o radu nije mirovao do prestanka mandata, školska ustanova treba ponuditi radno mjesto sukladno stručnoj spremi". Obrazloženje: Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja predlaže izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji se tiču radnog odnosa ravnatelja odnosno povratka ravnatelja na poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika. Prema važećim zakonskim odredbama ravnatelji imaju pravo na mirovanje ugovora o radu za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika, najdulje za vrijeme trajanja dvaju uzastopnih mandata te se imaju pravo vratiti na rad u školsku ustanovu u kojoj su prethodno radili u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja ravnateljskih poslova. Ravnatelje kojima ugovor o radu miruje na poslovima učitelja, nastavnika ili stručnog suradnjika zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme. Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja predlaže da se ravnateljima kojima nije mirovao ugovor o radu za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika te koje na poslovima učitelja, nastavnika ili stručnog suradnjika ne zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme, ponudi radno mjesto sukladno stručnoj spremi bez natječaja. Ovakav zahtjev ravnatelja je zakonit i osnovan. Naime, ravnatelji sa školskom ustanovom sklapaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Istekom mandata ne prestaje i ugovor o radu. Stoga je poslodavac ponuditi radniku drugo radno mjesto i to sukladno njegovoj stručnoj spremi. Dakle, ne radi se o novom zapošljavanju već o raspodjeli na drugo radno mjesto iz kojeg razloga nije potrebno provoditi natječaj za sklapanje ugovora o radu. Zakonom o radu i to čl. 112. Propisani su načini prestanka ugovora o radu. U slučaju ispunjenja nekog od uvjeta za prestanak ugovora o radu, radni odnos između školske ustanove i ravnatelja će prestati. Dokle god se takvi uvjeti ne ostvare. Ugovor o radu je na snazi. Poslodavac je dužan organizirati rad radnika, pa tako i rad ravnatelja kojemu je istekao mandat. Članak 18. Izmjena i dopuna Zakona vezanog uz članak 73. Zakona stavak 2 predlaže se da se izbaci donošenje ocjene iz vladanja na kraju 1. polugodišta. Obrazloženje: budući da se ocjena iz vladanja donosi javno u razrednom odjelu, upitno je koliko je to moguće realizirati. Na primjer, ako je učenik izostao zadnje dane nastave u 1. polugodištu, a kasnije nije mogao dokazati da su ti izostanci opravdani, to može povlačiti određenu pedagošku mjeru, a samim tim i ocjenu iz vladanja koja nije bila poznata na kraju 1. polugodišta zbog navedenih okolnosti. Osim navedenog, ako se pedagoška mjera može kasnije ukinuti zbog promjene ponašanja, nema svrhe donositi ocjenu iz vladanja na polugodištu. stavak 2 – što se tiče vraćanja ocjene na kraju polugodišta mišljena ravnatelja su podijeljena, stoga predlažemo da se ukoliko se vraća ocjena predhodno javno obajave istraživanja provedena u srednjim školama RH kako je ukidanje ocjene na polugodištu utjecalo na učenje i uspjeh učenika na kraju školske godine. Obrazloženje: Neki od ravnatelja smatraju da se ne bi trebalo ponovo uvesti zaključivanje ocjena na 1. polugodištu, posebno zato što većina škola vodi e-dnevnik. U tome se slažu i nastavnička vijeća nekih škola. Udruga je provela rasprave i online upitnik i ustanovljeno je da većina škola s trogodišnjim programima smatra da se trebaju vratiti zaključne ocjene, a u četverogodišnjim strukovnim programima mišljenja su podiejljena doku u gimnazijskim programima je većina protiv vraćanja zaključne ocjene na polugodištu. Smatramo da je važno ossigurati kvalitetnu povratnu informaciju o učenju i napretku učenika, što ocjena na polugodištu sama po sebi ne osigurava. Članak 23. – stavak 5. koji govori da se svi prigovore na pedagoške mjere podnose ravnatelju škole trebalo bi izmijeniti na način kako je to bilo u prijašnji zakonima. Predlažemo izmjenu stavka 5. te da o prigovoru na pedagošku mjeru opomene odlučuje razredno vijeće, o prigovoru na ukor nastavničko vijeće, a o prigovoru na opomenu pred isključenje ravnatelj. Obrazloženje Nije primjereno da ravnatelj rješava sve prigovore bez obzira na razinu tjela koja je donijelo odluku. Članak 27. (koji se odnosi na novi članak zakona 99.a) – povećanje plaće za nastavnike koji rade na projektima predlažemo da se u stavak doda da će se povećati plaća za nastavnike, stručne suradnike, ravnatelje i administrativno-tehničko osoblje sukladno kriterijima kvalitete rada koji treba donijeti ministar. Obrazloženje reba preformulirati stavak 4) jer je protivan Zakonu o radu i diskriminirajući u ovom slučaju za nastavnike koji dodatno rade i koji su najbolji u sustavu. Za neke nastavnike će to biti možda demotivirajuće (npr. nastavnik matematike koji radi u drugoj školi zbog nedostatka stručnog kadra). Također, iz članka nije jasno navedeno hoće li ravnatelji ustanova biti nagrađeni većom plaćom (budući da jedan dio kolega odrađuje veći dio posla koji se odnosi na upravljanje projektom, ponekad i veći nego pojedini nastavnici). Općenito, slažemo i dugi niz godina se zalažemo da se dodatno nagrađuju zaposlenici koji rade više i kvalitetnije od ostalih, ali isto tako smatramo da bi Zakon trebao definirati kako nagrađivati nastavnike koji se iznimno zalažu i u nekim drugim područjima rada škole, a ne samo u provođenju projekata. Članak 38. – broj članova ŠO – predlaže se smanjenje na 5 članova i to jedan član iz reda nastavnika, jedan iz reda zaposlenika, dva člana predstavnika osnivača i jedan član predstavnik roditelja. Obrazloženje Škole u svim mjestima osim u Gradu Zagrebu imaju velike poteškoće u sastavljanju kvoruma; stoga se predlaže smanje broja članova s istim omjerom, odnosno jedan iz reda nastavnika, jedan iz reda zaposlenika, dva člana predstavnika osnivača i jedan član predstavnik roditelja. Članak 40. – natječaj za ravnatelje: Neki kolege smatraju da je prilaganje programa nepotrebno jer su školske ustanove „živi mehanizam“ podložan stalnim promjenama i teško je predviđati što će se događati sljedećih 5 godina. Primjer su projekti u koje škola ulazi. Teško je predvidjeti unaprijed u koje projekte će se škola moći uključiti, a bitni su za napredak škole. Članak 42. – novi stavak koji se dodaje (3), a donosi se na pisanu suglasnost roditelja za sve aktivnosti i sadržaje osim obveznih nastavnih predmeta, čini se vrlo problematičan za realnu provedbu pa predlažemo pisanu susglasnost za sadržaje koji zastupaju određene vrijednosne sustave. Obrazloženje Polazeći od pretpostavke da je pravno ispravno dati suglasnost za svaku aktivnost ili sadržaj posebno, veliki dio rada škole odnosit će se na administrativno prikupljanje suglasnosti roditelja. Za svaki, pa i najmanji projekt koji škola provodi, bit će potrebna pisana suglasnost roditelja, a to će u konačnici dovesti do još većeg smanjivanja autonomije škole i do još većih poteškoća u organizaciji rada. Smatramo da taj stavak treba preformulirati na način da se traže suglasnosti za sadržaje koji zastupaju neke određene vrijednosne sustave, izborne predmete, izborne module ili veće projekte (EU npr.), ali nije obvezna suglasnost za neke manje izvannastavne aktivnosti npr. projekt koji se odnosi na obilježavanje Mjeseca knjige, sportske aktivnosti i sl. Osim toga, upitno je kako roditelja upoznati sa sadržajem aktivnosti za koji mora dati pisanu suglasnost. Što ako se roditelj na odazove na roditeljski sastanak? Kojim putem ćemo ga upoznati (telefonski, pisanim putem)? Koja je sankcija za roditelja koji ne želi surađivati i ne izvrši navedenu obvezu? Kako treba škola postupiti u takvim slučajevima? Već i sada ima slučajeva da roditelji negoduju što moraju potpisivati razne suglasnosti koje škola traži od njih. Smatraju to nepotrebnim i zamarajućim. Djelomično prihvaćen U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja. Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga. Vezano uz primjedbe za nagrađivanje rada na EU projektima, naglašavamo da s obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova. Ministarstvo će krenuti u široku javnu raspravu vezanu uz Pravilnik o napredovanju kako bi i ostale aktivnosti koje utječu na kvalitetu bile vrednovane. Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih, te se izmjene u ovim izmjenama propisa ne razmatraju. S obzirom da je ravnatelj voditelj ustanove koji organizira i vodi rad, te predstavlja i zastupa ustanovu, nužno je da kod kandidature predstavi i program rada.
126 Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Smatramo da je u dvanestim izmjenama i dopunama Zakona došlo do poboljšanja nekih do sada nedogovarajućih rješenja, ali još uvijek niz članaka otežava svakodnevni rad u srednjoškolskim ustanovama. Posebno napominjemo da ni s ovim izmjenama nije riješeno pitanje radne sigurnosti ravnatelja kojima se ne čuva radno mjesto nakon prestanka rada na ravnateljskom mjestu. Stoga predlažemo da se naši prijedlozi vezano uz izmjene Zakona razmotre i usvoje te da e što prije pristupi izradi novog Zakona o odgoju i obrazovanju u srednjoškolskim ustanovama. Od 2008. ovaj zakon se puno puta mijenjao između ostalog i zbog toga što ne funkcioniraju ista rješenja za osnovnu i srednju školu, stoga je adekvatnije imati zasebne zakone. Osim toga smatramo da se treba hitno započeti s postupkom izmjena i dopuna niza pravilnika koji također nemaju odgovarajuća, kvalitetna rješenja koja su vezana uz rad u sustavu, a to su: Pravilnik kriterijima za izricanje pedagoških mjera, Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu, Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu, Pravilnik o polaganju stručnih ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, Pravilnik o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole, Pravilnik o plaganju stručnih ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom i srednjem školstvu.. Smatramo iznimno pohvalim da se počinje razmišljati o nagrađivanju nastavnika koji rade više i kvalitetnije, ali kako ne bi poticali samo jedan dio takvog rada potrebno je također kroz novi pravilnik razraditi kriterije koji će obuhvatiti sve aspekte rada nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja te administrativno-tehničkog osoblja. S tim u vezi ponovo ističemo da su u odnosu na sve druge javne službe koeficijenti za plaće u obrazovanju u nepovoljnijem položaju. Što se tiče ravnatelja, plaćeni su prema broju čenika, što je potpuno neprimjeren kriterij. Potrebno je promijeniti koeficijente u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Primljeno na znanje Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
127 Tvrtko Zelić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Obrazloženje: Ova izmjena omogućuje slobodan izbor između više ravnopravnih cjelovitih programa koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
128 Tonka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
129 Tonka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
130 Tonka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
131 Tonka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Budući da članovi Školskog odbora u postupku izbora ravnatelja škole zastupaju mišljenje tijela koje predstavljaju, predlažem da kandidati predstave program rada svim tijelima (Školski odbor, Vijeće roditelja, Nastavničko vijeće i Radničko vijeće). Tek tada bi svi djelatnici škole, kao i roditelji, mogli kvalitetno promišljati o kandidatima. Preko predstavnika osnivača u Školskom odboru gdje su ponekad imenovane osobe bez ikakvih spoznaja o obrazovanju i zakonskim propisima potvrđuju se nekompetentni ravnatelji bez ikakve vizije koja je osobito značajna u strukovnim školama, a umanjuje se stav i mišljenje djelatnika škole i roditelja. Nije prihvaćen Statutom škole se uređuje postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
132 Tonka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
133 Tonka Šarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Dopunski rad se obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme ukoliko ga nastavnik održava i to treba biti plaćeno . Uostalom na ovakav način su oštećeni nastavnici, a učenici su nagrađeni za nerad. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
134 Tonka Brailo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
135 Tonka Brailo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
136 TONI ERDFELD PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
137 TONI ERDFELD PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljam nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
138 TONI ERDFELD PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
139 Tomislav Vincek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji glasi: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Ćlanak 11., stavak 7. mijenja se i glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 28., u novom stavku 3. nadodaju se riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
140 Tomislav Vincek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Podržavam novi podstavak 9. članka 2. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom (navedeno u članku 11.) Ćlanak 42. - Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
141 Tomislav Horvatić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
142 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Potrebno je razmotriti potrebu potpuno profesionalizacije ravnateljskog posla u školama. Potrebno je potpuno depolitizirati izbor ravnatelja i to u smislu da ravnatelj ne smije biti u svom radu ovisan o tome tko je u kojoj županiji na vlasti, ali isto tako i o tome tko što o ravnatelju u zbornici misli. I jedna i druga ovisnost ima velikog utjecaja na rad ravnatelja koji u radu treba biti samostalan, a ne da je njegov reizbor ovisan o tome provodi li stranačku ili neku drugu politiku osnivača i sviđaju li se njegove odluke ili ne nekome u zbornici. Da bi to ravnatelj mogao smatram da je potrebno što prije uvesti licenciranje ravnatelja, kao i osnovati posebnu Agenciju za upravljanje školskim ustanovama koja bi izdavala licence i imenovala ravnatelje u školama prema njihovim sposobnostima, objektivnim pokazateljima na temelju vanjskog vrednovanja njihovog rada i specifičnim potrebama određene škole na području pojedine županije. Imenovanjem ravnatelja od strane posebne Agencije uvelike će se izbjeći politički utjecaji na njegov izbor, kao i negativna selekcija kod izbora u samom kolektivu, a omogućit će se da ravnateljima doista postaju osobe koje će školu voditi stručno i na pedagoškom i na poslovnom planu. Primljeno na znanje U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
143 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 39. Potrebno je razmotriti potrebu potpuno profesionalizacije ravnateljskog posla u školama. Potrebno je potpuno depolitizirati izbor ravnatelja i to u smislu da ravnatelj ne smije biti u svom radu ovisan o tome tko je u kojoj županiji na vlasti, ali isto tako i o tome tko što o ravnatelju u zbornici misli. I jedna i druga ovisnost ima velikog utjecaja na rad ravnatelja koji u radu treba biti samostalan, a ne da je njegov reizbor ovisan o tome provodi li stranačku ili neku drugu politiku osnivača i sviđaju li se njegove odluke ili ne nekome u zbornici. Da bi to ravnatelj mogao smatram da je potrebno što prije uvesti licenciranje ravnatelja, kao i osnovati posebnu Agenciju za upravljanje školskim ustanovama koja bi izdavala licence i imenovala ravnatelje u školama prema njihovim sposobnostima, objektivnim pokazateljima na temelju vanjskog vrednovanja njihovog rada i specifičnim potrebama određene škole na području pojedine županije. Imenovanjem ravnatelja od strane posebne Agencije uvelike će se izbjeći politički utjecaji na njegov izbor, kao i negativna selekcija kod izbora u samom kolektivu, a omogućit će se da ravnateljima doista postaju osobe koje će školu voditi stručno i na pedagoškom i na poslovnom planu. Nije prihvaćen U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije jedan od podciljeva je i Redefinirati ulogu ravnatelja što bio trebao provesti ekspertni tim u području rukovođenja/upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Stoga će redefiniranje uloge ravnatelja bit dio u okviru izrade novog zakonskog rješenja.
144 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Kao administrator FB grupe Školska zbornica koja broji 7757 članova koji su zaposlenici u osnovnom i srednjem školstvu Republike Hrvatske, prenosim većinsko stajalište članova grupe izraženo na anketi u vezi izmjene članka 73. stavka 1. Zakona. 571 član se izjasnio protiv navedene izmjene, odnosno protiv vraćanja zaključivanja ocjena za polugodištu. 197 članova se izjasnilo za navedenu izmjenu, odnosno vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
145 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Predlažem da se u članku 75. stavak 1. promijeni na način da glasi: "Učenik od 4. do 8. razreda osnovne škole i učenik srednje škole koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta upućuje se na popravni ispit koji se održava najranije tjedan dana od dana završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine" Stavak 2. i stavak 3. se brišu. Dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Učenik od 1. do 3. razreda osnovne škole koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz dva nastavna predmeta upućuje se na popravni ispit iz jednog od tih nastavnih predmeta koji odredi razredno vijeće, a koji se mora održati u rokovima propisanima u stavku 1. ovog članka." Stavak 4. postaje stavak 3. i mijenja se na način da glasi: "Ako se učeniku nakon popravnog ispita u lipnju ne zaključi prolazna ocjena, učenik se upućuje na 2. popravni ispit koji se održava krajem školske godine, a najkasnije do 25. kolovoza tekuće godine." Ujedno je potrebno i izmijeniti članak 78. stavak 1. koji bi glasio: "Iznimno od odredbe članka 72. stavka 4. ovoga Zakona, u viši razred može prijeći učenik od prvog do trećeg razreda osnovne škole koji je iz jednog nastavnog predmeta ocijenjen ocjenom nedovoljan (1)." OBRAZLOŽENJE: Dopunski nastavni rad treba zamijeniti s dva ispitna roka. Ovakav oblik dopunskog nastavnog rada nema svrhe jer učenici koji imaju poteškoća u učenju imaju mogućnost pohađati dopunsku nastavu ili koristiti druge oblike individualne pomoći učitelja tijekom nastavne godine. Trajanje i način održavanja dopunskog nastavnog rada su samo dodatna "nagrada" onim učenicima koji tijekom nastavne godine nisu ništa radili i nisu koristili sve mogućnosti pomoći u školi koja im se nudila tijekom nastavne godine. Ovakav oblik dopunskog rada na kraju nastavne godine je i opterećenje za nastavnike i učitelje na kraju nastavne godine koji na ovakav način bivaju kažnjeni dodatnim radom u vruće ljetno vrijeme jer su zaključili negativnu ocjenu učeniku koji tijekom nastavne godine nije svladao gradivo i nije koristio svu pomoć koja mu se pružala. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
146 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Radi izbjegavanja nepotrebnih krivih konotacija na podstavak 9. predlažem da se on izmjeni i glasi: "Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji se i na pravima roditelja koja proizlaze iz članka 64. Ustava Republike Hrvatske." S obzirom da je Ustavni sud dao šire tumačenje ove odredbe Ustava time se izbjegava tumačenje Zakona na način da je pravo roditelja iznad prava djeteta na slobodan pristup informacijama. Stavljanjem naglaska na Ustav Republike Hrvatske jasno se daje do znanja da se u ovom slučaju u obzir uzimaju i sva tumačenja Ustavnog suda na navedeno pravo iz kojeg proizlazi ovo načelo. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
147 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Smatram da prijedlozi tajnika u smislu izjednačavanja koeficijenta složenosti poslova ne mogu biti predmet zakonskih izmjena, nego izmjena uredbe o koeficijentima. Protiv sam toga da se izjednačavanje koeficijenta tajnika u školi provede na način da ih se proglasi stručnim suradnicima u školi. Isto tako i obveza i pravo stručnog usavršavanja tajnika ne bi trebala biti predmet zakonskih izmjena jer je rad tajnika i ostalog administrativnog i tehničkog osoblja propisan je posebnim pravilnikom, pa bi se to pitanje trebalo tamo urediti. Pitanje napredovanja tajnika u službi treba riješiti na način kako je propisano napredovanje drugih tajnika u ostalim javnim i državnim službama. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
148 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Smatram da se umjesto naziva kurikulum u zakonu treba koristiti hrvatski oblik kurikul. Naime, izvedenice od latinskih riječi na nastavak -um u hrvatski jezik preuzimamo tako da im odbacujemo nastavak -um, pa bi ispravan oblik trebao glasiti kurikul. Ujedno izvedenica pridjeva kurikularni nije ispravna, nego bi trebalo koristiti ispravan oblik kurikulski. Smatram da bi se u zakonu koji je temeljni dokument grane obrazovanja trebalo ispravno koristiti hrvatske izvedenice stranih riječi. Nije prihvaćen Izraz kurikulum koristi se i u drugim zakonskim propisima i strateškim dokumentima zato nije dio ovih izmjena zakona.
149 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Smatram da bi se u članku 105. stavku 6. trebalo definirati da osoba koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij s modulom, odnosno osoba koja je završila studij razredne nastave s modulom ili pojačanim predmetom ulazi u skupinu b) Obrazloženje: Mišljenja sam da bi kod natječaja prednost trebalo dati osobama koje su završile studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta, a tek ako se takva osoba ne javi dati mogućnost studiju razredne nastave s modulom. Nije prihvaćen U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
150 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Smatram da stavak 2. treba glasiti: U stavku 2. iza riječi: „na kraju“ dodaju se riječi: „prvoga polugodišta i“. Treba dodati novi stavak 4. koji bi glasio: Prijedlog ocjene iz vladanja razrednik utvrđuje javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine. Stavak 4. postaje stavak 5. Obrazloženje: Stavkom 1. članka 73. definirano je da ocjenu iz vladanja utvrđuje razredno vijeće na prijedlog razrednika. Ovakvom formulacijom stavka 2. kakav je predložen može se zaključiti da bi razredno vijeće trebalo javno u razredu utvrditi ocjenu iz vladanja. Mojim prijedlogom mislim da se jasnije precizira da se javno utvrđuje prijedlog ocjene iz vladanja koji će razrednik iznijeti pred razredno vijeće, a ne konačna ocjena. Primljeno na znanje Prihvaćen je prijedlog da članak 18. glasi: U članku 73. stavku 2. iza riječi: „nastavni predmet“ dodaje se zarez i riječi: „kao i ocjena iz vladanja“.
151 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Smatram da bi stavak 4. trebao glasiti: Iznimno od stavka 1. ovog članka u opravdanim slučajevima učenik može uputiti nastavničkom vijeću srednje škole zahtjev za upisivanjem istog razreda i više od dva puta. Treba dodati stavak 5. Odluku o opravdanosti zahtjeva iz stavka 4. ovog članka donosi nastavničko vijeće uz prethodnu suglasnost ministra. Obrazloženje: Treba jasnije propisati postupak u kojem se odlučuje o upisivanju istog razreda više od 2 puta i definirati tijelo koje odlučuje jesu li okolnosti za to opravdane. Da bi se to moglo potrebno je definirati i da je učenik dužan podnijeti zamolbu tom tijelu, na temelju koje će ono odlučiti te zatražiti prethodnu suglasnost ministra da može donijeti odluku. Nije prihvaćen Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
152 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Smatram da stavak 2. i 3. ovog članka ne trebaju biti predmet zakonskih promjena, nego predmet promjena pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja, odnosno nastavnika. Mišljenja sam da će paušlna odredba "umanjiti će se ukupne tjedne obveze u trajanju koje odgovara radnom vremenu na poslovima na projektu i to na način da se srazmjerno umanje svi oblici rada" dovesti do problema u organizaciji preostale satnice učitelja i nastavnika koji rade na EU projektima s obzirom na predmet koji predaju, odnosno ukupan broj sati koji predaju predmet u jednom razredu gdje se ne može podijeliti satnica da u istom razredu predaju 2 učitelja, a količina ostalih poslova se samo može umanjiti proporcionalno količini neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Zato sam mišljenja da ovo pitanje treba urediti u pravilniku s konkretnim brojkama u odnosu na propisani broj sati nastavnog predmeta, odnosno norme. Smatram da stavci 5. i 6. o povećanju plaće od 30% ne bi trebali biti predmet zakonskih promjena, nego da se visina plaće onih koji rade na projektu treba uređivati propisima kojima se uređuju plaće za sve zaposlenike u obrazovanju ili u javnim službama. Uređivanjem materijalnih prava, odnosno dodataka samo jednoj skupini zaposlenika u zakonu, odnosno samo onima koji provode EU projekte, smatram da se ostali zaposlenici u obrazovanju na koje se isti zakon odnosi stavljaju u neravnopravan položaj u smislu načina na koji se uređuju njihova materijalna prava. Smatram da u stavku 1. nije sasvim jasno na koji način, odnosno tko je osigurao sredstva za plaću radniku koji obavlja poslove na EU projektu te tko osigurava sredstva za pripadajuće doprinose poslodavca - poslodavac u smislu škola iz svojih sredstava i poslodavac u smislu škola iz sredstava Ministarstva. Mislim da bi stavak trebalo konkretizirati. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova. S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
153 Tomislav Duk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Stavak 3. bi trebalo promijeniti da glasi: Pedagoške mjere izriču se za tekuću školsku godinu, osim pedagoških mjera strogog ukora i opomene pred isključenje koje se izriču za tekuću i narednu školsku godinu i preseljenja u drugu školu, odnosno isključenja iz srednje škole koje se izriču do kraja osnovnoškolskog, odnosno srednješkolskog obrazovanja. Stavak 9. bi trebalo promijeniti tako da glasi: U slučaju promjene ponašanja učenika, izrečena pedagoška mjera opomena može se ukinuti nakon 3 mjeseca od dana donošenja odluke, a ukor na kraju nastavne godine. Obrazloženje: Pedagoške mjere sprječavanja definiraju se po stupnjevima, sukladno težini prekršaja, odnosno kršenja pravila za koje se izriču. S obzirom na težinu prekršaja nije dobro izjednačavati ih u smislu trajanja probacije, odnosno vremena promatranja ponašanja učenika nakon počinjenog kršenja pravila. Stoga sam mišljenja da bi se vremenski period nakon kojeg se pojedina pedagoška mjera ukida trebao stupnjevati s obzirom na težinu kršenja pravila, a one najteže pedagoške mjere bi trebale vrijediti i dulje od samo jedne nastavne godine, jer može se dogoditi da učenik mjesec dana pred kraj nastavne godine učini neko od težih prekršaja za strogi ukor i da mu mjera zapravo traje samo tjedan ili dva do kraja nastavne godine. Nije prihvaćen Stavkom 3. nije propisan datum do kojeg se izriče pedagoška mjera. Stavkom 9. predloženo je da se u slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.“.
154 Tomislav Dovranić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja maksimalno dva mandata uzastopno Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
155 Tomislav Dovranić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
156 Tomislav Dovranić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
157 Tomislav Dovranić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
158 Tomislav Balenović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
159 Tomislav Balenović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
160 Tomislav Balenović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
161 Tinka Zemunik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
162 Tina Gobov Dražinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: • na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, • s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, • do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, • na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, • s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: • Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: • ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, • ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), • ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, • ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), • ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona • ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona • ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, • ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, • ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, • ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, • ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. • Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
163 Tihomira Stepinac Fabijanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Čl. 11 st. 7 Zakona o izmjenama i dopunama trebala bi glasiti ovako: "Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju, usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6 ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
164 Tihomir Lovrić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da se izborni predmet u osnovnoj školi preimenuje u fakultativni. Fakultativni predmeti se mogu, ali ne moraju izabrati te se može izabrati više njih. Ako je predmet izborni, onda učenik mora izabrati između nekoliko ponuđenih jedan predmet. U osnovnoj školi učenik sada ne mora izabrati nijedan takav predmet pa, prema tome, to nije izborni, nego fakultativni predmet. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
165 Tihomir Lovrić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Dopunski rad su besplatne instrukcije za učenike koji se nisu potrudili usvojiti minimum potrebnih sadržaja za pozitivnu ocjenu. Ili to treba platiti kao neposredni rad, što i jest, ili ukinuti i vratiti polaganje popravnog ispita u dva roka. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
166 Tihomir Lovrić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne podržavam zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta. Roditelji uvijek ima uvid u ocjene učenika preko e-dnevnika, a u školama koje ga ne koriste može dobiti uvid na informacijama. Što se tiče ispravaka ocjena, nastavnik sam treba odrediti rok do kojeg učenici mogu ispraviti negativne ocjene, a ne to prepustiti njima. Osobno nemam nikakvih neugodnih iskustava jer potičem učenike da što prije isprave negativne ocjene. Ako ne uspiju do kraja polugodišta, jednostavno to učine na početku drugog. Bez zaključivanja ocjena manji je stres na kraju polugodišta, ostaje više vremena za obradu sadržaja i uvježbavanje zadataka. Osim toga, polugodišta nisu iste duljine te zaključivanje na kraju prvog ne daje pravu sliku o znanju učenika, naročito za učenike prvih razreda srednjih škola. Nisam ni za to da se roditeljima šalju pisane obavijesti o uspjehu, tj. ocjenama. U današnje vrijeme računala to je nepotrebno trošenje papira. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
167 TIHANA MODRIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja.  (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.  (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi.  (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa.  (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.  (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured.  (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana,s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda,do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme,na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja,s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova:ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona,ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.),ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona,ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.),ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakonaako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakonaako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona,ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona,ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona,ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona,ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona,ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona.Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
168 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
169 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Naš je prijedlog da se ovaj problem riješi pravilnikom nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​
170 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
171 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
172 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
173 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Komentar na stavak 9. ovoga članka Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće i ne treba se ostvarivati u školi. U školi djetetovo pravo na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Za roditelje koji ne vjeruju obrazovnom sustavu neka se omogući školovanje djeteta kod kuće. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
174 Teodora Beletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Komentari, primjedbe – e savjetovanje Čl.2 Komentar na stavak 9. ovoga članka Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće i ne treba se ostvarivati u školi. U školi djetetovo pravo na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Za roditelje koji ne vjeruju obrazovnom sustavu neka se omogući školovanje djeteta kod kuće. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti. Čl.11 Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Čl.18 Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike. Čl. 20 2 0 Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme. Čl. 27 Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Naš je prijedlog da se ovaj problem riješi pravilnikom nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave. Čl.29 2 0 Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Djelomično prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Zaključivanje na polugodištu se ne uvodi temeljem ishoda javne rasprave. Članak 29. briše se. Sudjelovanje u projektima doprinosi kvaliteti nastavnog procesa i unaprijeđenju kvalitete obrazovanja jer se iz Strukturnih fondova financiraju projekti čija je namjena upravo podizanje kvalitete obrazovnog sustava, a ključni dionici su i nastavnici.
175 Tea Bojić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
176 Tatjana Radić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
177 Tatjana Radić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Dopunski nastavni rad za učenike koji su sa nedovoljnom ocjenom završili nastavnu godinu nema nikakvog smisla. Kako će učenik koji u 70 ili 105 sati nastave nije savladao gradivo, savladati ga u 10 ili 15 h. To je jednostavno kampanjski rad i kažnjavanje nastavnika dodatnim neplaćenim radom. Predlažem da se umjesto toga vrati ljetni i jesenski rok polaganja popravnih ispita. Ukoliko već želimo pomoći učenicima koji imaju problema sa usvajanjem nastavnih sadržaja, trebalo bi i u srednjoj školi, kao što je u osnovnoj, uvesti dopunsku nastavu tijekom godine, koja bi imala smisla jer bi učenici kojima je pomoć potrebna, tu pomoć pravodobno i dobili. Osim toga izvođenje dopunske nastave bi trebalo biti i pravedno organizirano za nastavnike, tako da se izjednači sa satom redovne nastave, tj. primjereno uračuna u nastavnikovu normu i plati. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
178 Tatjana Radić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, vezano uz Članak 2. Kao profesor smatram da je jako važno i pohvalno što odgoju pridajete veću važnost u novom zakonu, jer mislim da je trenutno zanemaren u odnosu na obrazovanje, te da je potrebno i tu komponentu u radu adekvatno vrednovati. Također podržavam uvođenje podstavka 9. koji omogućuje roditeljima da samostalno odlučuju o odgoju djece i poštivanju vrijednosti koje njihova obitelj gaji, te da su u mogućnosti odabrati sadržaje koji nisu u koliziji sa njihovim principima i načinom života. Smatram da je bitno da se roditelji ne izjašnjavaju pojedinačno prema temama, te da u slučaju neprihvatljive teme svojem djetetu pišu ispričnicu za nepohađanje sata, nego da se naprave moduli prema temama i da roditelji izabiru teme za zdravstveni i građanski odgoj kojima žele da njihovo dijete prisustvuje, a prema svojim osobnim svjetonazorima. Također je potrebno ograničiti ulazak raznih Udruga i pojedinaca u škole ako nemaju izričitu suglasnost Ministarstva ili bi takva predavanja trebala biti najavljena i dozvoliti pohađanje istih djeci uz prethodnu suglasnost roditelja, gdje bi uz temu predavanja trebali biti navedeni i ishodi takvog predavanja. Prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
179 Tatjana Kamber PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
180 Tatjana Kamber PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
181 Tatjana Kamber PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
182 Tanja Dejanović Šagadin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem brisanje stavka (7) članka 11 (odnosno članka 27) iz sljedećih razloga: 1. obzirom da radim u školi znam da je dijeljenje učenika po alternativnim modulima u međupredmetnim područjima organizacijski neizvedivo. Kako će dijeliti učenike u sred sata npr. biologije ili povijesti jer dio sata (ili pojedini sat unutar ukupne satnice predmeta) imaju neko međupredmetno područje s "izraženom odgojnom komponentom". 2. Pretpostavka da će dva alternativna modula zadovoljiti svu raznolikost odgojnih pristupa i vrijednosti učenika i roditelja je naivna. U stvarnosti postoje brojne inačice odgojnih pristupa među roditeljima, čak i unutar iste obitelji i nemoguće je da odgojni sustav na tu činjenicu uspješno odgovori kreiranjem alternativnih modula. Dužnost je škola upoznati učenike sa znanstvenim činjenicama i vrijednostima koje kao društvo (i dio Europe) njegujemo te omogućiti učenicima prostor, vrijeme i komunikacijske vještine za konstruktivnu raspravu o različitim sustavima vrijednosti. Umjesto segregacije prema sustavima vrijednosti, škole bi trebale promicati dijalog i poštivanje temeljnih vrijednosti baziranih na Konvencijama UN-a, EU-a i Ustavu RH. 3. Nastava organizirana prema pretpostavkama iz stavka 7 potiče segregaciju među djecom od najranije dobi te time stvara temelje za jačanje podjela u društvu i produbljivanje i jačanje postojećih sukoba. 4. Stavak 7 stvara veliki prostor za manipulacije i pritisak na Agenciju za odgoj i obrazovanje u utvrđivanju koje su to teme s izraženim odgojnim komponentama (evolucija?, fizičko rješavanje sukoba među učenicima?, pubertet?, ljudska prava,prava djece, prava manjina, tolerancija različitosti...). Većina obrazovnih tema ima i odgojnu komponentu 5. Sustav vrijednosti i odgoj u određenoj obitelji može značajno odstupati od načela koji su u Ustavu RH, Strategiji obrazovanje, HNOS-u ili vrijednostima koje je RH dužna promicati prema Konvenciji o pravima djece i drugim potpisanim međunarodnim konvencijama i u sustavu odgoja i obrazovanja. Škole u RH su dužne osigurati svim učenicima pristup znanstveno utemeljenim činjenicama. Pravo roditelja je ograničeno pravom djeteta „na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti“ kako je to definirano čl. 64. st. 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je upravo to i naglasio u svojoj Odluci o Kurikulumu zdravstvenog odgoja (U-II-1118/2013 i dr., NN 63/2013) kada je jasno rekao da je “odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavka 2. Ustava ograničena pravom djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti” (t. 12.2.). Kako bi država kroz javni školski sustav postigla postavljene ciljeve, ali i poštivala pravo roditelja i pravo djeteta valja isti taj javni školski sustav organizirati na nači da se sadržaji prenose na „precizan, objektivan, korektan, pluralističan i znanstven način“ (Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske, 1976., t. 54). Samo poštivajući ta načela država izbjegava indoktrinaciju i poštuje pravo roditelja na vjersko i filozofsko uvjerenje. Republika Hrvatska je „demokratska (...) država“ (čl. 1. st. 1. Ustava) i zbog toga javni školski sustav treba oblikovati tako da unaprjeđuje demokraciju i ljudska prava. Isto se spominje i u ciljevima odgoja i obrazovanja kada se kaže kako je cilj:„3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva,“ Sličan cilj pred javni školski sustav stavlja i Opća deklaracija o ljudskim pravima u čl. 26. st. 2.: „2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.“ Demokracija podrazumijeva različitost i poštivanje različitosti. I da bi se postigao navedeni cilj djete (učenik/ica) treba biti izložen/a suprotnom i drugačije mišljenju. Štoviše, upravo se time unaprjeđuje demokracija i ljudska prava i sprema mlade osobe za „aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva“. Europski sud za ljudska prava je u presudi Konrad protiv Njemačke potvrdio takvo stajalište. Izlaganje djeteta (učenika/ice) suprotnim mišljenjima ne krši pravo roditelja na poštivanje njihovih vjerskih i filozofskih uvjerenja jer roditelji dijete mogu odgajati u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima izvan škole i vikendima. Naravno, i dalje stoji obveza države da ne koristi javni školski sustav za indoktrinaciju veća za ostvarenje legitminog cilja i javnog interesa. Ovdje se Europski sud složio sa Saveznim ustavnim sudom Njemačke koji smatra kako je javni školski sustav nema za cilj samo naučiti dijete određenim znanjima već isto tako svakodnevno izložiti dijete utjecaju druge djece kako bi razvio/la svoje društvene vještine, kako bi se integriralo u društvo i kako bi se djeci pružila prva društvena iskustva (t. 1.). Isto tako, Europski sud se složio kako je izlaganje djece drugačijim mišljenjima opravdan postupak kako bi se spriječilo pojavljivanje „paralelnih društava“ koja se temelje na vjerskim ili filozofskim uvjerenjima roditelja (t. 1.). No umjesto da država osigura i oblikuje takav javni školski sustav koji bi pripremao učenike za „poštivanje različitosti“ država predloženim zakonskim rješenjem zapravo različitost izbjegava. Na takav način država propušta ostvariti navedeni cilj definiran Zakonom o odgoju i obrazovanju i ispuniti javni interes. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
183 Tanja Dejanović Šagadin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. U uvodnom tekstu Prijedloga nije navedeno istraživanje koje je pokazalo loše učinke odustajanja od zaključivanja ocjena na kraju prvog polugodišta, niti stručni ili znanstveni izvori koji bi na taj zaključak upućivali. Obzirom da se radi o Ministarstvu znanosti i obrazovanja, neprihvatljivo je takvo paušalno davanje ocjena i postupanje bez znanstveno utemeljenih činjenica. Veliki broj škola je prešao ili prelazi u sustav e dnevnika, tako da je uvid u ocjene kontinuirano dostupan učenicima i roditeljima, a zaključivanje na "polugodištvu" (koje je bliže trećini nastavnih radnih dana, nego li polovini) samo dodatno povećava stres učenicima i roditeljima. Tanja Dejanović Šagadin, prof. psih. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
184 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. U članku 135. dodaje se stavak 3. koji glasi: „(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima na početku nastavne godine“. Obrazloženje: Roditelji se mogu upoznati sa predmetnim i ostalim kurikulumima na mrežnim stranicama škole. Podrazumijeva se da trebaju biti upoznati sa svim planovima i programima kada su dijete upisali u tu školu. Što se suglasnosti tiče, međupredmetni i interdisciplinarni sadržaji kao Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravstveni odgoj dio su kurikuluma škole, od iznimne su važnosti za razvoj djece, na tragu su svih dokumenata kojima je definirano obrazovanje u Republici Hrvatskoj, te sam stoga protivna da se za njih traži posebna suglasnost roditelja. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
185 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Protivim se uvođenju stavka 7. ovog članka. Za takvu pedagošku mjeru predviđena je odluka jedne osobe, ravnatelja, što je nedopustivo. Mislim da bi joj eventualno trebala prethoditi ocjena stručnjaka, psihologa, socijalnih radnika i sl. i isključivo ako su drugi učenici ugroženi blizinom tog učenika. Kako je uopće opravdana ovakva pedagoška mjera ? Nije prihvaćen Postupak koji prethodi izricanju pedagoške mjere propisan je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
186 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
187 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Predlažem brisanje članka, jer rad na projektima iz EU fondova nije u opisu radnog mjesta niti jednog nastavnika. Naravno da svaki rad nastavnika van nastavnog rada određenog normom treba vrednovati, međutim ovakvo rješenje otvara brojne probleme ,dvojbe i moguće diskriminacije: - Svim nastavnicima nije dostupan rad na projektima, - Ravnatelj sam odlučuje kome će ustupiti rad na projektu, - Otvara se problem naknade, vrijedi li ona samo za voditelje ili i za ostale koji rade na projektu, - Tko će i na koji način normirati rad nastavnika na projektu i shodno tome dodjeljivati naknadu, - Javljanje na raspisane natječaje je neizvjestan proces, ne zna se kada će stići sredstva, hoće li projekt biti odobren/prihvaćen, cijela procedura je složena i često kasni sa naknadama, - Što je sa radom nastavnika na projektima koji nisu EU projekti i ne povlače materijalna sredstva- je li to manje vrijedan rad ? - Jesu li nastavnici na svom radnom mjestu koji je primarno odgojno-obrazovan ovim rješenjem pozvani da „povlače“ sredstva za svoje škole i sebe. Moj je prijedlog da se ovaj problem riješi dodatnim aktima nakon pažljivo osmišljene stručne rasprave. Nije prihvaćen Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz sredstava EU fondova.​
188 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Obrazloženje: Ako se već inzistira na dopunskom radu s učenicima, odnosno ako se preko leđa nastavnika podilazi učenicima koji su, za razliku od svojih kolega kojima dopunski rad nije potreban, svoje obaveze olako shvaćali tijekom nastavne godine, onda se dopunski nastavni rad tim nastavnicima i učiteljima treba i platiti. Dopunski se nastavni rad obavlja kao neposredni rad s učenicima i ni po čemu se ne razlikuje od neposrednog rada s učenicima tijekom nastavne godine. Kako je neposredni rad s učenicima tijekom nastavne godine reguliran normom o tjednom zaduženju, tako i dopunski nastavni rad, koji je u suštini neposredni rad s učenicima, treba biti reguliran normom, odnosno voditi se kao rad iznad norme. Po završetku nastavne godine, svakom se nastavniku koji izvodi dopunski rad treba izdati novo tjedno zaduženje u kojem se sati dopunskog rada vode kao sati iznad norme. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
189 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Protivim se uvođenju zaključnih ocjena na kraju prvog obrazovnog razdoblja. U obrazloženju se navodi kako je ukidanje zaključne ocjene na kraju 1. obrazovnog razdoblja bio nepromišljen potez. Zanimaju nas rezultati istraživanja (tko ga je proveo i kojim metodama) koje je došlo do tog zaključka, i koji bi onda opravdali ove izmjene. Ako se takav zaključak ne može opravdati pozivanjem na rezultate istraživanja, onda je izmjena u smislu ponovnog uvođenja zaključne ocjene na kraju 1 obrazovnog razdoblja posve arbitrarna. Argumenti koji su svojevremeno navođeni kod ukidanja zaključivanja ocjena vrijede i danas : Prvo polugodište je prekratko razdoblje - naročito za jednosatne predmete, bespotreban stres učenicima i nastavnicima, dostupnost uvida u ocjene, dovoljno je istaknuti negativne ocjene koje upozoravaju učenike. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
190 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Komentar na stavak 7. ovog članka: Ovom se zakonskom odredbom krši Konvenciju o pravima djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, djeca imaju pravo na točnu i naučno utemeljenu informaciju. Europski sud za ljudska prava je presudio da stavovi roditelja ne mogu biti osnova za uskraćivanje točnih i naučno utemeljenih informacija djeci putem spolnog odgoja. Europski sud za ljudska prava potvrdio je svoje jasno stajalište kako obavezni zdravstveni odgoj koji uključuje obavezna predavanja o spolnim različitostima, seksualnosti, kontracepciji, seksualnom nasilju i sl. ne predstavlja povredu 1) temeljnog prava roditelja na slobodu odgoja i obrazovanja svoje djece, 2) temeljnog prava djece na obrazovanje i 3) temeljnog prava roditelja i djece na slobodu vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
191 Tanja Carić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Komentar na podstavak 9. ovoga članka koji treba izbrisati: Pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju djece ostvaruje se kod kuće i ne treba se ostvarivati u školi. U školi djetetovo pravo na obrazovanje ima prvenstvo nad roditeljevim pravom da odgaja dijete. Za roditelje koji ne vjeruju obrazovnom sustavu neka se omogući školovanje djeteta kod kuće. Ovom formulacijom se odustaje od službenog pristupa odgoju i obrazovanju. Ne može nešto biti odgojno, a da nije obrazovno ni obrnuto. Ustav roditeljima jamči pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, ali istodobno uspostavlja njihovu odgovornost kad je riječ o pravu svakog djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. To znači da su pravo odnosno sloboda roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoga djeteta ograničeni pravom samog djeteta da razvoj njegove osobnosti bude potpun i skladan. Nesporno je da iz tog prava djeteta proizlazi i obveza države da ustroji takav javni školski sustav koji će osigurati potpun i slobodan razvoj djetetove osobnosti. Ustavni sud je 2013. vrlo eksplicitno odlučio da “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprečavati im dotok temeljnih informacija ili sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti”. Takva odluka utemeljena je na sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ustavni sud RH citira Europski sud za ljudska prava koji je odlučio da “sustav izuzimanja učenika od nastave pojedinih spornih sadržaja nije funkcionalan te je nerazmjerno teretan za roditelje, nastavnike i učenike”. S obzirom da se Ustavni sud RH u svojim odlukama mora pridržavati prakse Europskog suda za ljudska prava, teško da ovo može proći ocjenu ustavnosti. Europski sud za ljudska prava je, naime, još 1976. godine odlučio da roditelji ne mogu tek tako intervenirati u školski kurikulum. Inzistiranje na Zakonu kakav je predložen, ako se isti namjerava koristiti kao osnova da bi se sabotirali kurikulumi zdravstvenog i građanskog odgoja, Republiku Hrvatsku otvara novim tužbama i neizbježnim kaznama pred Europskim sudom za ljudska prava. Obvezni spolni odgoj u državnim školama ni na koji način ne ugrožava pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Pozivajući se na odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kurikulum spolnog odgoja ni na koji način ne promiče nepoželjno seksualno ponašanje, niti utječe na pravo roditelja “da usmjeravaju svoju djecu u skladu s vlastitim religijskim ili filozofskim uvjerenjima”. Nastava spolnog odgoja ne može predstavljati diskriminaciju po vjerskoj osnovi, niti ugrožavati pravo roditelja na privatnost obiteljskog života i slobodu izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
192 Tanja Bulić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
193 Tamara Prodanović Kačarević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Vezano uz članak 115., u potpunosti se slažem da status tajnika u školama nije dobro reguliran te da je navedeni članak 115. potrebno hitno mijenjati. Uzimajući u obzir složenost i raznovrsnost posla kojeg tajnici obavljaju te odgovornost koja s tim dolazi, predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole te da se koeficijent adekvatno odredi. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
194 Tamara Nemeth PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
195 Tamara Dubrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. U članku 100.stavak 1. dodaju se riječi "učitelji edukatori rehabilitatori". Stručnjak tog profila ne postoji. Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu za provođenje edukacijsko rehabilitacijskih programa, te posebnih odgojno obrazovnih programa u posebnim i redovnim osnovnim i srednjim školama za školovanje učenika za teškoćama u razvoju educiraju se stručnjaci edukacijski rehabilitatori. U stavku 4. dodaju se riječi "edukator rehabilitator". Obzirom da stručnjak ovog naziva ne postoji potrebno je navesti službeni naziv tog stručnjaka, edukacijski rekabilitator. Nije prihvaćen Učitelj edukator rehabilitator je radno mjesto, a ne kvalifikacija.
196 Štefica Erdec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
197 Štefica Erdec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
198 Štefica Erdec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
199 Školski sindikat PREPOROD PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Primjedbe na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Članak 27., stavak 7. Predloženi stavak 7. treba brisati. Njime se dijeli odgojna od obrazovne komponente poučavanja što nije u skladu s modernim poimanjem nastave. Smisao školstva trebao bi biti susret različitosti, dijalog različitih sustava vrijednosti, a ne isključivanje jednoga od drugoga. Ovim stavkom ne poštuju se znanstveni dokazi, ugrožava se dignitet i autoritet struke, što roditelji, uz dužno poštovanje, nisu. Sve bi za posljedicu moglo imati nove podjele u ionako podijeljenom društvu, a sve temeljeno na uvjerenjima i ideologiji roditelja. Članak 75., stavak 2. Treba brisati predloženo loše rješenje o nametanju dopunskog nastavnog rada u okviru 40 - satnog tjednog radnog vremena jer je iznimno nepravedno prema učiteljima i nastavnicima koji će takav rad imati u odnosu na one koji ga neće imati. To je za učitelje dodatna obveza i stoga bi je trebalo i dodatno platiti, a ovim rješenjem Ministarstvo samo iznalazi rješenje kako to izbjeći. Dopunski nastavni rad treba platiti ili, ako to ne, onda ukinuti te vratiti popravni ispit krajem lipnja. Članak 84. Pedagoške mjere, naročito one najstrože trebaju se prenositi i vrijediti do kraja školovanja. Inače gube smisao i svrhu izricanja. Ovim rješenjem štite se oni učenici od kojih bi trebalo štititi druge učenike i učitelje. Nije prihvaćen Nastavno na Vaš komentar "Članak 75., stavak 2. Treba brisati ..." očitujemo se da s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
200 Šimun Radnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar..
201 Šime Šuljić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 20. nadopuna je članka 75. koji govori o dopunskom nastavnom radu za učenike kojima je zaključna ocjena nastavnog predmeta nedovoljan (1). Dopunski nastavni rad uveden je unazad nekoliko godina i zamijenio je prvi rok popravnog ispita. Moj prijedlog za osnovnu školu je ukinuti ga, ali ukinuti i popravni ispit uopće. Ako je u pitanju samo jedan nastavni predmet sa zaključenom „negativnom” ocjenom učeniku treba dozvoliti prijelaz u viši razred s jednom takvom ocjenom. Obrazloženje. Kada govorimo o dopunskom nastavnom radu, onda statistički gledano riječ je o nastavnom predmetu Matematika. Iako je dopunski rad za uzrast učenika osnovne škole daleko bolji od popravnog ispita i iako u tom jednom tjednu individulnog pristupa učenik napreduje i uči kako učiti, naučeno nema veliku vrijednost i početkom sljedeće godine učenik u principu vrlo brzo gubi korak s razredom i zaostaje za razredom. Matematička znanja i vještine postaju trajno učenikovo „vlasništvo” ako se usvajaju polako kroz duže vrijeme. Za takvog učenika 140 redovnih nastavnih sati je izgubljeno vrijeme, njemu je potrebna pomoć što ranije, da se uključi u sudjeluje u razredu. Apsurdno je da takav učenik ne mora dolaziti na organiziranu nastavu u tjednu, kroz 35 tjedana ili da se ne osiguraju blagovremeni instrumenti pomoći učeniku. Nastava za vrijeme ljetnih praznika kazna je i posramljivanje učenika koji je još itekako dijete, htjeli mi to ili ne. Za srednje škole dajem prijedlog da se vrati popravni rok umjesto dopunskog nastavnog rada. Ne vidim niti jednog razloga da se ova važna stavka Zakona regulira na jedinstven način. Učenik srednje škole odgovoran je za svoj rezultat ali i za odabir upisane škole. Trebao bi biti dovoljno zreo da uz dobre udžbenike, internetske izvore, a uskoro i digitalne obrazovne sadržaje koje donosi projekt E-škole sam svlada propušteno gradivo. I ovdje je važno da nam se učenik ne uključuje post festum u stjecanje obrazovnih ishoda individualno, nego da radost učenja ostvaruje u razrednoj zajednici. Uz ovakav nastavni plan u srednjim školama dopunski rad je uglavnom nemoguće „uglaviti” u raspored ali svakako možemo uvoditi praksu pružanja informacija i savjeta roditelju i učeniku. O Dopunskom radu pisao sam u članku objavljenom na ineternetskom portalu Nastavnici.org kada je uveden http://nastavnici.org/2015/06/02/skolstvo-na-produznoj-nastavi/ Primljeno na znanje Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
202 Šime Šuljić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, OBRAZLOŽENJE Članak 20. nadopuna je članka 75. koji govori o dopunskom nastavnom radu za učenike kojima je zaključna ocjena nastavnog predmeta nedovoljan (1). Dopunski nastavni rad uveden je unazad nekoliko godina i zamijenio je prvi rok popravnog ispita. Moj prijedlog za osnovnu školu je ukinuti ga, ali ukinuti i popravni ispit uopće. Ako je u pitanju samo jedan nastavni predmet sa zaključenom „negativnom” ocjenom učeniku treba dozvoliti prijelaz u viši razred s jednom takvom ocjenom. Obrazloženje. Kada govorimo o dopunskom nastavnom radu, onda statistički gledano riječ je o nastavnom predmetu Matematika. Iako je dopunski rad za uzrast učenika osnovne škole daleko bolji od popravnog ispita i iako u tom jednom tjednu individulnog pristupa učenik napreduje i uči kako učiti, naučeno nema veliku vrijednost i početkom sljedeće godine učenik u principu vrlo brzo gubi korak s razredom i zaostaje za razredom. Matematička znanja i vještine postaju trajno učenikovo „vlasništvo” ako se usvajaju polako kroz duže vrijeme. Za takvog učenika 140 redovnih nastavnih sati je izgubljeno vrijeme, njemu je potrebna pomoć što ranije, da se uključi u sudjeluje u razredu. Apsurdno je da takav učenik ne mora dolaziti na organiziranu nastavu u tjednu, kroz 35 tjedana ili da se ne osiguraju blagovremeni instrumenti pomoći učeniku. Nastava za vrijeme ljetnih praznika kazna je i posramljivanje učenika koji je još itekako dijete, htjeli mi to ili ne. Za srednje škole dajem prijedlog da se vrati popravni rok umjesto dopunskog nastavnog rada. Ne vidim niti jednog razloga da se ova važna stavka Zakona regulira na jedinstven način. Učenik srednje škole odgovoran je za svoj rezultat ali i za odabir upisane škole. Trebao bi biti dovoljno zreo da uz dobre udžbenike, internetske izvore, a uskoro i digitalne obrazovne sadržaje koje donosi projekt E-škole sam svlada propušteno gradivo. I ovdje je važno da nam se učenik ne uključuje post festum u stjecanje obrazovnih ishoda individualno, nego da radost učenja ostvaruje u razrednoj zajednici. Uz ovakav nastavni plan u srednjim školama dopunski rad je uglavnom nemoguće „uglaviti” u raspored ali svakako možemo uvoditi praksu pružanja informacija i savjeta roditelju i učeniku. O Dopunskom radu pisao sam u članku objavljenom na ineternetskom portalu Nastavnici.org kada je uveden: http://nastavnici.org/2015/06/02/skolstvo-na-produznoj-nastavi/ Primljeno na znanje Člankom 20. bilo je potrebno pojasniti da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu. Međutim, prijedlog o provođenju dopunske nastave kroz cijelu godinu prvenstveno za jačanje temeljnih kompetencija učenika razmatrat će se pri izradi novog Zakona.
203 Šime Miočić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
204 svjetlana hittner PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
205 Suzana Mlakar Pičuljan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi ispraviti sve nepravilnosti koje su se događale tijekom godina. Radno mjesto tajnika u školama zahtijeva odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja jer je prepoznata potrebna i znanje pravnog savjetnika zbog širine i opsega poslova koji se stavljaju u nadležnost škola. Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Poslovi i odgovornosti tajnika svakim danom su sve veće, a položaj tajnika u školama je podcijenjen i stavlja se u rang administrativnog radnika. Zar nismo visoko obrazovani kao i učitelji i stručni suradnici? Zar ne obavljamo svoje poslove 8 sati dnevno, a više puta i duže jer smo na pozicijama gdje obavljamo administrativne i mnoge druge poslove. Više puta tjedno doma satima nadograđujemo znanja putem literature jer nam dinamika posla ne omogućava da taj dio koji nam je prijeko potreban za svakodnevno funkcioniranje obavljamo za vrijeme radnog vremena. Cilj ovog prijedloga je izjednačiti status tajnika škole sa statusom stručnog suradnika te omogućiti stručno usavršavanje tajnika, ali i ukazati na činjenicu da su tajnici tijela državne uprave u rangu službenika na rukovodećim položajima. Sukladno navedenom Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je u javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u 2012. na temu ''statusa i djelokruga rada tajnika škola'' sljedeće: ''Sukus prijedloga: u javnoj je raspravi ukazano na veliku odgovornost i obveze tajnika škole koji (uz ravnatelje) obavljaju najodgovornije poslove te je, s tim u svezi, predložena izmjena i dopuna Zakona na način da se urede sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Prijedlog smatramo opravdanim, ali isti treba promatrati u sklopu trenutačnih financijskih sredstva osiguranih u državnome proračunu. Prijedlog će biti moguće implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje.'' Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
206 Suzana Đipalo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, U nastavku dostavljam svoje komentare na predloženi tekst: Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Obrazloženje: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Srdačno, Suzana Đipalo Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
207 Suzana Đipalo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ S poštovanjem, Suzana Đipalo Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
208 Sunčana Kapov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Ovakav prijedlog Zakona donosi u jednom dijelu članaka samo kozmetičke prepravke, a u nekim člancima i ozbiljno unazađuje postojeće propise. Tako se čankom 18. vraća zaključivanje ocjena na polugodištu. Valja se pitati koji je smisao te odluke i kakve će posljedice polugodišnje zaključivanje imati na konačan uspjeh učenika, a to ovim prijedlogom nije jasno određeno. Trajanje prvog i drugog polugodišta nije jednako (više se može govoriti o prvoj i ostale dvije trećine nastavne godine) pa niti zaključne ocjene ne mogu imati istu težinu. Prvo polugodište završava pred Božić pa će zaključivanje, uz sve aktivnosti koje se u školama u to vrijeme provode, generirati dodatni stres i "gubitak" radnih sati jer će se učenicima morati dati prilika da poboljšaju svoj uspjeh, umjesto da im se ostavi mogućnost da propuštene sadržaje "odrade" tijekom zimskih praznika. Također će se stvoriti i dodatna gužva u vremeniku pisanih ispita jer će svi željeti imati ocjene iz što je moguće više gradiva prvog polugodišta. Koji su predviđeni rokovi za žalbe na zaključnu ocjenu? Hoće li NV te žalbe rješavati 31.12., a eventualne ispite provoditi na Tri kralja? Ako je namjera Predlagača da se roditeljima omogući lakše praćenje napredovanja učenika, to se e-dnevnikom već postiglo. Za sve dodatne informacije roditelji imaju mogućnost (i obavezu) informirati se u direktnom kontaktu s predmetnim nastavnicima. Što se ocjene iz vladanja tiče, nju bi trebalo ili ukinuti, ili redefinirati jer po sadašnjim odredbama jedini koji s lakoćom dobiju sniženu ocjenu iz vladanja su učenici koji nekoliko puta tijekom godine zakasne na prvi sat. Svi ostali slučajevi su toliko komplicirani da se u praksi sve manje provode postupci za izricanje mjera i snižavanje ocjene iz vladanja. Uz to, kako utvrditi ocjenu iz vladanja javno, na satu, ako je tu ocjenu po postojećem zakonu, potvrđivalo NV? Dakle, predlažem da se članak 18. naprosto briše iz prijedloga zakona, ili preoblikuje i dopuni članak 23. jer smatram da kašnjenje, premda nije poželjno, nije najveće od svih zala koje se pedagoškim mjerama pokušavaju korigirati. Članak 19. treba nadopuniti da glasi: „Opći uspjeh ne utvrđuje se na kraju prvog polugodišta.niti na kraju nastavne godine“. Obrazloženje je jednostavno. S vrlo dobrim uspjehom razred završavaju i učenik s prosjekom 3,5 i učenik s prosjekom 4,4. Ako se baš nešto mora upisati, umjesto općeg uspjeha u svjedodžbama treba stajati prosjek. Članak 20. treba izbrisati jer je besmislen. Obrazloženje: pogledati što se sve dodalo u rubriku "ostalih poslova" u 40-satnom radnom tjednu u zadnjih dvadesetak godina. Moglo bi se, na primjer, ustanoviti da bi nastavnici s nešto dužim stažom morali državi vratiti dio novca koji im je tijekom prvih godina rada očito bio isplaćivan za nepostojeće poslove? Djelomično prihvaćen Vezano uz vraćanje ocjenjivanja na polugodištu, ishod javne rasprave je odustajanje od prijedloga. S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
209 Stoša Miočić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Radno mjesto tajnika škole je jedino radno mjesto čije postojanje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, člankom 102., predviđa u svakoj školi. Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebale bi pružiti okvir za početak profesionalizacije radnog mjesta tajnika škole, prvenstveno zbog sustavnog mentoriranja novih osoba, odnosno mogućnosti napredovanja postojećih kako bi spriječili odljev tajnika škola. Slijedom navedenoga predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. S poštovanjem! Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
210 Stjepan Moškatelo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Smatram opravdanim postojanje mogućnosti slobodnog izbora između više ravnopravnih cjelovitih programa, koje bi roditelji i djeca mogli birati u skladu sa svojim odgojnim vrijednostima, stoga predlažem da se čl.11. st.7 Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama promijeni i da glasi ovako: »Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.« Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
211 Stjepan Koren PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
212 Stjepan Koren PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
213 Stjepan Koren PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
214 Stjepan Aščić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 107., stavak 8.- definirati da ravnatelji budu OBAVEZNI zaposliti osobu koja je proglašena tehnološkim viškom, ili radi u nepunom radnom vremenu, a koja je upućena (Uputnicom) u tu školu. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
215 Stipo Sikirić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se čl.11. st.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
216 Stipe Perković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Molim da se članak.11. stavak.7 spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
217 Stijepo Stjepović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Molio bih da se izmjenama i dopunama zakona omogući školovanje kod kuće i to po slovenskom modelu odnosno po modelu koji je Slovenija preuzela od Danske. U Sloveniji ova mogućnost postoji još u zakonu iz 1996., dakle preko 20 godina. Ovakvo bi rješenje u današnjem globaliziranom društvu bilo prijeko potrebno. Molim da se ovim rješenjem izađe u susret učenicima čiji roditelji zbog poslovnih obveza provode dulji period izvan mjesta prebivališta. Dijete na taj način ostaje dio škole u koju se upisalo i ne mora mijenjati društvenu sredinu. Uzmimo da roditelji iz Zagreba moraju provesti pola godine u nekom drugom gradu u Hrvatskoj ili, još gore, u inozemstvu. Dijete se mora privikavati na novu sredinu, ili čak pohađati nastavu na stranom jeziku, i to zbog samo nekoliko mjeseci ili godinu dana. Stoga predlažem da: 1. dijete bude upisano u školu i pripada pojedinom razredu, kao i sva druga djeca; 2. roditelj najkasnije tri mjeseca prije početka nove školske godine podnosi obrazloženu molbu školi kojoj dijete normalno pripada tražeći da mu se omogući školovanje kod kuće; 3. dijete na kraju školske godine dolazi u školu i polaže razredne ispite iz svih predmeta; 4. dokle god dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta, roditelj zadržava pravo školovanja kod kuće, a u protivnom slučaju roditelj trajno gubi ovo pravo. Na ovaj se način izlazi u susret roditeljima koji moraju putovati kako bi privređivali, a školski sustav ima nadzor nad kvalitetom znanja koje djeca dobivaju. PRIJEDLOG DOPUNE TEKSTA JE SLJEDEĆI: IZA ČLANKA 41. DODAJU SE ČLANCI: Članak 42. Roditelji imaju pravo organizirati osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće. Roditelji moraju obavijestiti osnovnu školu u kojoj je dijete registrirano u pisanom obliku najmanje tri mjeseca prije početka školske godine. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati: javno valjan program prema kojem će dijete provesti osnovno školovanje kod kuće, ime i prezime djeteta, mjesto gdje se školovanje održava te ime i prezime osobe koja će podučavati dijete. Osnovna škola čuva dokumentaciju o obrazovanju kod kuće. Članak 43. Kućnim obrazovanjem učenici moraju steći odgovarajuću obrazovnu razinu koju zahtijeva obvezni javni školski program. Učenik mora proći provjeru znanja na temelju koje se utvrđuje postignuta razina znanja. Ispitivanje znanja provodi se na kraju svake školske godine. Postignutu razinu znanja provjerava osnovna škola u koju je učenik upisan. Od 1. do 4. razreda provjerava se poznavanje hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Od 5. do 8. razreda provjerava se znanje iz svih predmeta. Ako učenik ne dostigne razinu znanja za određeni razred, on se ima pravo ponovno ispitati prije početka sljedeće školske godine. Ako učenik ne prođe ispitivanje uspješno, mora nastaviti osnovno obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi u sljedećoj školskoj godini. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
218 Stijepo Stjepović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Molio bih da se izmjenama i dopunama zakona omogući školovanje kod kuće i to po slovenskom modelu odnosno po modelu koji je Slovenija preuzela od Danske. U Sloveniji ova mogućnost postoji još u zakonu iz 1996., dakle preko 20 godina. Ovakvo bi rješenje u današnjem globaliziranom društvu bilo prijeko potrebno. Molim da se ovim rješenjem izađe u susret učenicima čiji roditelji zbog poslovnih obveza provode dulji period izvan mjesta prebivališta. Dijete na taj način ostaje dio škole u koju se upisalo i ne mora mijenjati društvenu sredinu. Uzmimo da roditelji iz Zagreba moraju provesti pola godine u nekom drugom gradu u Hrvatskoj ili, još gore, u inozemstvu. Dijete se mora privikavati na novu sredinu, ili čak pohađati nastavu na stranom jeziku, i to zbog samo nekoliko mjeseci ili godinu dana. Stoga predlažem da: 1. dijete bude upisano u školu i pripada pojedinom razredu, kao i sva druga djeca; 2. roditelj najkasnije tri mjeseca prije početka nove školske godine podnosi obrazloženu molbu školi kojoj dijete normalno pripada tražeći da mu se omogući školovanje kod kuće; 3. dijete na kraju školske godine dolazi u školu i polaže razredne ispite iz svih predmeta; 4. dokle god dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta, roditelj zadržava pravo školovanja kod kuće, a u protivnom slučaju roditelj trajno gubi ovo pravo. Na ovaj se način izlazi u susret roditeljima koji moraju putovati kako bi privređivali, a školski sustav ima nadzor nad kvalitetom znanja koje djeca dobivaju. PRIJEDLOG DOPUNE TEKSTA JE SLJEDEĆI: IZA ČLANKA 41. DODAJU SE ČLANCI: Članak 42. Roditelji imaju pravo organizirati osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće. Roditelji moraju obavijestiti osnovnu školu u kojoj je dijete registrirano u pisanom obliku najmanje tri mjeseca prije početka školske godine. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati: javno valjan program prema kojem će dijete provesti osnovno školovanje kod kuće, ime i prezime djeteta, mjesto gdje se školovanje održava te ime i prezime osobe koja će podučavati dijete. Osnovna škola čuva dokumentaciju o obrazovanju kod kuće. Članak 43. Kućnim obrazovanjem učenici moraju steći odgovarajuću obrazovnu razinu koju zahtijeva obvezni javni školski program. Učenik mora proći provjeru znanja na temelju koje se utvrđuje postignuta razina znanja. Ispitivanje znanja provodi se na kraju svake školske godine. Postignutu razinu znanja provjerava osnovna škola u koju je učenik upisan. Od 1. do 4. razreda provjerava se poznavanje hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Od 5. do 8. razreda provjerava se znanje iz svih predmeta. Ako učenik ne dostigne razinu znanja za određeni razred, on se ima pravo ponovno ispitati prije početka sljedeće školske godine. Ako učenik ne prođe ispitivanje uspješno, mora nastaviti osnovno obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi u sljedećoj školskoj godini. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
219 Stijepo Stjepović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Molio bih da se izmjenama i dopunama zakona omogući školovanje kod kuće i to po slovenskom modelu odnosno po modelu koji je Slovenija preuzela od Danske. U Sloveniji ova mogućnost postoji još u zakonu iz 1996., dakle preko 20 godina. Ovakvo bi rješenje u današnjem globaliziranom društvu bilo prijeko potrebno. Molim da se ovim rješenjem izađe u susret učenicima čiji roditelji zbog poslovnih obveza provode dulji period izvan mjesta prebivališta. Dijete na taj način ostaje dio škole u koju se upisalo i ne mora mijenjati društvenu sredinu. Uzmimo da roditelji iz Zagreba moraju provesti pola godine u nekom drugom gradu u Hrvatskoj ili, još gore, u inozemstvu. Dijete se mora privikavati na novu sredinu, ili čak pohađati nastavu na stranom jeziku, i to zbog samo nekoliko mjeseci ili godinu dana. Stoga predlažem da: 1. dijete bude upisano u školu i pripada pojedinom razredu, kao i sva druga djeca; 2. roditelj najkasnije tri mjeseca prije početka nove školske godine podnosi obrazloženu molbu školi kojoj dijete normalno pripada tražeći da mu se omogući školovanje kod kuće; 3. dijete na kraju školske godine dolazi u školu i polaže razredne ispite iz svih predmeta; 4. dokle god dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta, roditelj zadržava pravo školovanja kod kuće, a u protivnom slučaju roditelj trajno gubi ovo pravo. Na ovaj se način izlazi u susret roditeljima koji moraju putovati kako bi privređivali, a školski sustav ima nadzor nad kvalitetom znanja koje djeca dobivaju. PRIJEDLOG DOPUNE TEKSTA JE SLJEDEĆI: IZA ČLANKA 41. DODAJU SE ČLANCI: Članak 42. Roditelji imaju pravo organizirati osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće. Roditelji moraju obavijestiti osnovnu školu u kojoj je dijete registrirano u pisanom obliku najmanje tri mjeseca prije početka školske godine. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati: javno valjan program prema kojem će dijete provesti osnovno školovanje kod kuće, ime i prezime djeteta, mjesto gdje se školovanje održava te ime i prezime osobe koja će podučavati dijete. Osnovna škola čuva dokumentaciju o obrazovanju kod kuće. Članak 43. Kućnim obrazovanjem učenici moraju steći odgovarajuću obrazovnu razinu koju zahtijeva obvezni javni školski program. Učenik mora proći provjeru znanja na temelju koje se utvrđuje postignuta razina znanja. Ispitivanje znanja provodi se na kraju svake školske godine. Postignutu razinu znanja provjerava osnovna škola u koju je učenik upisan. Od 1. do 4. razreda provjerava se poznavanje hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Od 5. do 8. razreda provjerava se znanje iz svih predmeta. Ako učenik ne dostigne razinu znanja za određeni razred, on se ima pravo ponovno ispitati prije početka sljedeće školske godine. Ako učenik ne prođe ispitivanje uspješno, mora nastaviti osnovno obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi u sljedećoj školskoj godini. Članak 44. Osnovna škola, u koju je učenik koji se školuje kod kuće upisan, izdaje učeniku svjedodžbu o uspješno završenom razredu. Svjedodžba je javni dokument. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
220 Stijepo Stjepović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Sve države s kojima Hrvatska graniči (osim BIH) dozvoljavaju školovanje kod kuće. U Sloveniji je ono regulirano zakonom iz 1996. i to sa samo pet članaka. Dakle, nije potrebno puno. Učenik je upisan u držanu školu, uči kod kuće i dolazi polagati ispite na kraju godine. Pozivam resorno ministarstvo da izađe u susret učenicima i roditeljima koji zbog raznih životnih okolnosti, primjerice čestih selidbi, trebaju ovakvu zakonsku mogućnost. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
221 Stijepo Stjepović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI IZA ČLANKA 41. DODAJU SE ČLANCI: Članak 42. Roditelji imaju pravo organizirati osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće. Roditelji moraju obavijestiti osnovnu školu u kojoj je dijete registrirano u pisanom obliku najmanje tri mjeseca prije početka školske godine. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati: javno valjan program prema kojem će dijete provesti osnovno školovanje kod kuće, ime i prezime djeteta, mjesto gdje se školovanje održava te ime i prezime osobe koja će podučavati dijete. Osnovna škola čuva dokumentaciju o obrazovanju kod kuće. Članak 43. Kućnim obrazovanjem učenici moraju steći odgovarajuću obrazovnu razinu koju zahtijeva obvezni javni školski program. Učenik mora proći provjeru znanja na temelju koje se utvrđuje postignuta razina znanja. Ispitivanje znanja provodi se na kraju svake školske godine. Postignutu razinu znanja provjerava osnovna škola u koju je učenik upisan. Od 1. do 4. razreda provjerava se poznavanje hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Od 5. do 8. razreda provjerava se znanje iz svih predmeta. Ako učenik ne dostigne razinu znanja za određeni razred, on se ima pravo ponovno ispitati prije početka sljedeće školske godine. Ako učenik ne prođe ispitivanje uspješno, mora nastaviti osnovno obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi u sljedećoj školskoj godini. Članak 44. Osnovna škola, u koju je učenik koji se školuje kod kuće upisan, izdaje učeniku svjedodžbu o uspješno završenom razredu. Svjedodžba je javni dokument. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
222 Stijepo Stjepović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Slovenci su školovanje kod kuće riješili sa samo 5 članaka u zakonu. Mali korak za državu, a velika pomoć za učenike i roditelje koji zbog poslovnih okolnosti povremeno mijenjaju mjesto stanovanja. Evo prijevoda dotičnih članaka na hrvatski: VII. OBRAZOVANJE KOD KUĆE Članak 88 (pravo na obrazovanje kod kuće) Roditelji imaju pravo organizirati osnovno obrazovanje svoje djece kod kuće. Članak 89 (ostvarivanje prava na obrazovanje kod kuće) Roditelji moraju obavijestiti osnovnu školu u kojoj je dijete registrirano u pisanom obliku najmanje tri mjeseca prije početka školske godine. Obavijest iz prethodnog stavka mora sadržavati: javno valjan program prema kojem će dijete provesti osnovno školovanje kod kuće, ime i prezime djeteta, mjesto gdje se školovanje održava te ime i prezime osobe koja će podučavati dijete. Osnovna škola čuva dokumentaciju o učenju obrazovanja kod kuće. Članak 90 (testiranje znanja) Kućnim obrazovanjem učenici moraju steći barem ekvivalentni obrazovni standard koji zahtijeva obvezni javni školski program. Učenik mora proći test znanja na temelju kojeg se utvrđuje postignuti standard znanja. Ispitivanje znanja provodi se na kraju svake školske godine. Postignuti standard znanja provjerava osnovna škola u koju je učenik upisan. Za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće putem školovanih obrazovnih programa ili posebnog obrazovnog programa utvrđuju se provjere na temelju kojih se utvrđuje postignuti standard znanja. U prva tri razreda provjerava se poznavanje materinjeg jezika i matematike. Od 4. do 6. razreda provjerava se poznavanje materinskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Od 7. do 9. razreda provjerit će se poznavanje predmeta iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona. Ako učenik ne dostigne standard znanja za određeni razred, on se ima pravo ponovno ispitati prije početka sljedeće školske godine. Ako učenik ne prođe ispitivanje uspješno, mora nastaviti osnovno obrazovanje u javnoj ili privatnoj osnovnoj školi u sljedećoj školskoj godini. Članak 91 (provjera na kraju razdoblja) Za provjeru znanja na kraju razdoblja primjenjuje se odredba članka 64. ovoga Zakona. Za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće u skladu s individualiziranim programima obrazovanja i prema posebnom programu obrazovanja primjenjuju se odredbe članka 67. ovoga Zakona za provjeru znanja na kraju razdoblja. Članak 92 (svjedodžba o odgoju i obrazovanju) Osnovna škola na koju je upisana učenik izdaje studentu svjedodžbu o odgoju i obrazovanju. Svjedodžba je javni dokument. Pri izdavanju svjedodžbe o odgoju i boravku u kući primjenjuju se odredbe članaka 83. do 87. ovoga Zakona. Za izdavanje svjedodžbi primjenjuju se odredbe članka 82. stavka 2. ovoga Zakona i članka 84. stavaka 3. i 4. ovoga stavka za učenike s posebnim potrebama koji studiraju kod kuće u skladu s individualnim obrazovnim programima ili programom posebne izobrazbe. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
223 Stijepo Stjepović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Podstavak 9. je u skladu s člankom 64. Ustava prema kojem roditelji "imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
224 Stijepo Stjepović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Molio bih da se izmjenama i dopunama zakona omogući školovanje kod kuće i to po slovenskom modelu odnosno po modelu koji je Slovenija preuzela od Danske. U Sloveniji ova mogućnost postoji još u zakonu iz 1996., dakle preko 20 godina. Ovakvo bi rješenje u današnjem globaliziranom društvu bilo prijeko potrebno. Molim da se ovim rješenjem izađe u susret učenicima čiji roditelji zbog poslovnih obveza provode dulji period izvan mjesta prebivališta. Dijete na taj način ostaje dio škole u koju se upisalo i ne mora mijenjati društvenu sredinu. Uzmimo da roditelji iz Zagreba moraju provesti pola godine u nekom drugom gradu u Hrvatskoj ili, još gore, u inozemstvu. Dijete se mora privikavati na novu sredinu, ili čak pohađati nastavu na stranom jeziku, i to zbog samo nekoliko mjeseci ili godinu dana. Stoga predlažem da: 1. dijete bude upisano u školu i pripada pojedinom razredu, kao i sva druga djeca; 2. roditelj najkasnije tri mjeseca prije početka nove školske godine podnosi obrazloženu molbu školi kojoj dijete normalno pripada tražeći da mu se omogući školovanje kod kuće; 3. dijete na kraju školske godine dolazi u školu i polaže razredne ispite iz svih predmeta; 4. dokle god dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta, roditelj zadržava pravo školovanja kod kuće, a u protivnom slučaju roditelj trajno gubi ovo pravo. Na ovaj se način izlazi u susret roditeljima koji moraju putovati kako bi privređivali, a školski sustav ima nadzor nad kvalitetom znanja koje djeca dobivaju. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama.
225 Srednja škola Stjepana Sulimanca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Predlažemo izmjenu st.4. na način da glasi: (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti imenovana za ravnatelja najviše u dva uzastopna mandata. Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata. Statutom škole se uređuje postupak izbora i imenovanja ravnatelja.
226 Srednja škola Stjepana Sulimanca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 35. Iz predloženog članka je potrebno izbaciti Školski odbor, koji utvrđuje opravdanost prijedloga ravnatelja. Naime, ravnatelj ne može zloupotrijebiti ovlasti, budući da ovlašteni izabrani doktori specijalisti medicine rada nisu pod utjecajem ravnatelja, zbog čega niti ne može doći do zlouporabe ovlasti. Na ovaj način procedura se pojednostavljuje i ubrzava. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen jer školski odbor mora sudjelovati u postupku zasnivanja i prestanka radnog odnosa.
227 Srednja škola Stjepana Sulimanca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Pitanje norme nastavnika u srednjoj školi regulirano je Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi (NN94/10). Pravilnik donosi ministar. Predlažemo stoga da se obriše stavak 3, odnosno da se članak izmjeni na način da glasi: U članku 104. stavku 1. riječ: „rješenje“ zamjenjuje se riječju: „odluka“. U stavku 4. iza riječi: „stručnog suradnika“ dodaju se riječi: „u školskoj ustanovi“. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
228 Srednja škola Stjepana Sulimanca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Kao škola koja redovito provodi EU projekte pozdravljamo pokušaj nagrađivanja rada na EU projektima. Međutim, osnovna uloga škola nije pisanje i sudjelovanje na EU projektima, nego je obrazovanje učenika. Nije normalno da se rad na EU projektima nagrađuje više nego rezultati postignuti u obrazovanju učenika. Stoga predlažemo da u čl. 27. doda i sljedeće: Iza članka 99.a dodaje se članak 99.b koji glasi: "Članak 99.b" (1) Radnik školske ustanove koji sudjeluje kao mentor učeniku ili ekipi učenika koja osvoje jedno od prva tri mjesta na županijskom, međužupanijskom ili regionalnom natjecanju iz kataloga natjecanja Agencije za odgoj i obrazovanje ili Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje kao jednokratno uvećanje plaće za mjesec u kojem je rezultat postignut. (2) Radnik školske ustanove koji sudjeluje kao mentor učeniku ili ekipi učenika koja osvoje jedno od prva tri mjesta na državnom natjecanju iz kataloga natjecanja Agencije za odgoj i obrazovanje ili Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 50% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje kao jednokratno uvećanje plaće za mjesec u kojem je rezultat postignut. (3) Radnik školske ustanove koji sudjeluje kao mentor učeniku ili ekipi učenika koja osvoje jedno od prva tri mjesta na međunarodnom natjecanju, ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 100% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje kao jednokratno uvećanje plaće za mjesec u kojem je rezultat postignut. Primljeno na znanje Povećanje plaće za osobe koje rade na projektu mora biti definirano zakonskim rješenjem, a ne podzakonskim aktom, kako bi povećanje plaće bilo prihvatljiv trošak za financiranje iz EU fondova.
229 Srednja škola Stjepana Sulimanca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 22. Predlažemo da se čl. 22 izmjeni na način da glasi: U članku 79. dodaje se stavak 4. koji glasi: „(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u iznimnim i opravdanim slučajevima učenik srednje škole može upisati isti razred i više od dva puta Odlukom Nastavničkog vijeća uz suglasnost ministra.“. Nije prihvaćen Kod procjene opravdanosti ministar može tražiti mišljenje Nastavničkog vijeća.
230 Srednja škola Stjepana Sulimanca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. "Dopunski nastavni rad" nije vrednovan Pravilnikom o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi, a budući da je jasno da se radi o poslovima neposrednog odgojno-obrazovnog rada (što proizilazi iz opisa poslova), evidentno je da dolazi do prekoračenja poslova u okviru 40-satnog radnog tjedna. Svakom nastavniku početkom školske godine ravnatelj škole izdaje "rješenje o tjednim i godišnjim zaduženjima", unutar kojih se točno normiraju poslovi utvrđeni spomenutim Pravilnikom. Budući da količinu posla unutar "dopunskog nastavnog rada" nije moguće planirati, jer nije poznat broj učenika koji će biti ili neće biti upućen na dopunski nastavni rad, vrlo je vjerojatno da će kod određenih nastavnih predmeta količina tog posla preći količinu posla koji se obavlja u okviru 40-satnog radnog tjedna, što će za posljedicu imati na stotine sudskih sporova i plaćanje milijunskih iznosa za neplaćeni prekovremeni rad. Molimo stoga da se rečenica koja se dodaje u stavku 2 ili izbriše ili izmjeni na način da glasi: „Učitelji/nastavnici obavljaju dopunski nastavni rad izvan okvira 40-satnog radnog tjedna.“. Na taj način bi se poslovi "dopunskog nastavnog rada" platili kao kao rad iznad norme, što oni u stvarnosti i jesu, jer to proizlazi čak i iz same semantike opisa posla "dopunski nastavni rad". Pridjev "dopunski" izveden je od glagola dopuniti, a čije osnovno značenje je "dodati čemu količinu". Eto! Primljeno na znanje Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
231 Srednja škola Stjepana Sulimanca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Predlažemo objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni uputnik za osnovnu i srednju školu. Prihvatljivo je i donošenje dva reformska dokumenta: Nacionalni uputnik za osnovnu školu i Nacionalni uputnik za srednju školu. Ovdje molimo da se iskoristi prilika i da se izbaci izraz "kurikulum", koji je - zbog neprovođenja slovopisne i morfološke prilagodbe, te mimo svih jezičnih zakona - prisilno, nakaradno i groteskno uključen u hrvatski jezik i da ga se zamjeni adekvatnim hrvatskim izrazom "uputnik". Inače, izraz UPUTNIK se godinama pojavljivao u raspravama i tekstovima bivšeg Ministarstva, znanosti, obrazovanja i športa (Vodič kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu školu, Zagreb, 2005.; Srećko Listeš, Temeljna načela hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda; Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010.). Ukoliko je to nije moguće, onda molimo da se latinski izraz kurikulum morfološki i slovopisno prilagodi hrvatskome jeziku i da ga se promjeni u KURIKUL, na isti način kao što su latinske riječi metallum, elementum, kriterium, i sl. u hrvatskome jeziku postale metal, element i kriterij. Nije prihvaćen Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
232 Srednja škola Ilok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se ovim izmjenama i dopunama Zakona regulira status tajnika, te da se koeficijent tajnika škole barem izjednači sa onim učitelja i stručnih suradnika. Potpuno je diskriminirajuće da tajnik uz istu stručnu spremu kao i učitelji i stručni suradnici, uz veliku odgovornost i obim poslova koje obavlja ima manji koeficijent. Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
233 Srećko Sviben PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Je li moguće zamisliti situaciju u kojoj stranka na (obiteljskom) sudu docira sucu ili zaposlenicima u Centru za socijalnu skrb o pravnim pitanjima. Zašto se u pravu zna tko je osposobljen donositi odluke, a u obrazovanju se pokušava ta granica pomaknuti na način da nastavnici koje se 5 godina obrazuju da budu nastavnici, da barataju činjenicama, da te činjenice znaju potkrijepiti argumentima, nakon toga se godinama usavršavaju u temama koja im nisu primarna struka budu u podređenom položaju pred osobama kojima je jedina kvalifikacija da su roditelji. Roditelji mogu odlučivati hoće li dijete pohađati trubu ili bubanj ako imaju talenta za oboje, engleski ili njemački, nogomet ili rukomet, ide li u školi biciklom ili autobusom, ali o činjenicama koje se podučavaju u državnim školama nema svjetonazorskih pitanja nego samo znanost i stručnost. Nije prihvaćen Navedeno načelo usklađeno je sa Ustavom Republike Hrvatske.
234 Sonja Vuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. Prijedlog članka 105. stavka 6: (6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija s modulom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste, te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka, c) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka. Nije prihvaćen U okviru Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđen je i podcilj Profesionalizacija učiteljskog zanimanja u kojem je jedna od mjera 4.1.1. Izraditi ključne dokumente za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni kompetencijski standard za učiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Tako izrađen kompetencijski standard bit će podloga i za zakonodavne izmjene.
235 SONJA FERIZ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predloženim člankom Članak 99.a ravnatelj može omogućiti radniku obavljanje poslova na EU projektima na način od stavka 2. do 10. Navedeno daje pravo i omogućuje radniku da se poziva na isto, ravnatelj ima odgovornost, a tajnik ustanove (zadužen za kadrovske poslove) ima obvezu reguliranja radnog odnosa izmjenom ugovora o radu prema sporazumu za vrijeme trajanja projekta. Prema dosadašnjim pokazateljima, tjedna angažiranost radnika na projektima nije kontinuirana i fluktuacija satnice je promjenjiva. Ako projekt iziskuje 4 do 5 sati tjedno umanjenja neposrednog tjednog zaduženja, na što je odnosno umanjenje ukupno radnog vremena i ugovor o radu na 32 do 33 sata tjedno, kao tajnica ustanove uvjerenja sam da je upitna mogućnost raspolaganja kadrovima za 7 do 8 sati zamjene radnika, posebice ako su dionici više radnika različitog zaduženja (učitelji razredne/predmetne nastave, nastavnici općih/stručnih predmeta, stručni suradnici…). Za računovođe navedeno iziskuje višestruke obračune: • osobni dohodak radnika na neodređeno i određeno vrijeme (COP) • primitak sredstava radnika preko projekta posebnim kontom • stimulacija 30% iz sredstava Ministarstva za sate rada na projektu i isto za sve sudionike projekta. Prijedlog je razmotriti mogućnost sklapanja ugovora o djelu za trajanja projekta, a isplatu vršiti prema izvješću radnika o utrošenim satima angažiranosti (ovisno o dinamici aktivnosti u određenom vremenskom intervalu), za koje predložena 30%-tna stimulacija odrađenih sati se isplati mjesečnim obračunom osobnog dohotka. Nije prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
236 Sonja Eberling PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Dopunski rad ne može nadoknaditi nerad tijekom cijele nastavne godine. Negativne ocjene ne zaključujemo olako i bez valjanog razloga. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
237 Sonja Eberling PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 19. POZDRAVLJAM neuvođenje općeg uspjeha na kraju I. polugodišta. PREDLAŽEM da se opći uspjeh ukine i na kraju nastavne godine. Aritmetička sredina ocjena nije nikakav pokazatelj uspjeha, posebno ako se zna da nisu svi predmeti zastupljeni istim brojem sati nastave, kao i to da se izvodi nekakav "prosjek" ocjena između „odgojnih“ i „obrazovnih“ predmeta. Izvođenje ocjene "općeg uspjeha" iz te aritmetičke sredine ima još manje smisla ako se zna da su, npr. u kategoriji "vrlo dobrih" učenici s prosjecima u intervalu [3.50, 4.50>. O navlačenju ocjena s ciljem postizanja "odličnog uspjeha" ne bih trošila riječi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
238 Sonja Eberling PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. NE SLAŽEM se s prijedlogom vraćanja zaključivanja ocjena na kraju I. polugodišta. - Polugodišta ne traju jednako dugo pa ocjene nemaju jednaku težinu - Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta povećava stres kod učenika - Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta potiče na učenje zbog ocjene, a ne zbog znanja - Zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta povećava pritisak učenika i roditelja na učitelje i nastavnike, a radi podizanja ocjena. Troši se jako puno vremena koje se može iskoristiti na puno bolje načine. - Obveza je roditelja informirati se i pratiti rezultate rada svoje djece. Uvođenjem eDnevnika roditeljima su u svakom trenutku dostupne vrlo detaljne informacije o radu i uspjehu njihove djece, što je puno više od jedne zaključne ocjene - Često se krivo tumačilo da pozitivna ocjena na kraju prvog polugodišta isključuje mogućnost zaključivanja negativne ocjene na kraju nastavne godine. - U obrazloženju za uvođenje zaključivanja ocjena na kraju I. polugodišta stoji: „…Postoje jasne naznake da predložena mjera nije polučila željene učinke, odnosno da donošenje te mjere nije cjelovito promišljeno, niti je bilo utemeljeno u praksi. Stoga, Ministarstvo predlaže mogućnost vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvoga polugodišta, a temeljem rezultata analitičkog pristupa i suglasja sa strukom, i prije svega u korist i na dobrobit djece, roditelja te svih dionika u sustavu.“ Koji su to analitički postupci provedeni i jesu li javno objavljeni? Koji su to pripadnici struke sudjelovali u analizi? Kako tumačite "korist i dobrobit roditelja"? Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
239 Sonja Banić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Predlažem da se za učenike 3. i 4. razreda četverogodišnje srednje škole ukine dopunski rad, i vrati polaganje ispita u dva roka, kako je bilo prije. To bi predstavljalo prijelaz iz srednje škole na studij, na kojem učenici moraju samostalno učiti i polagati ispite. Ujedno bi bitno pojednostavnilo situaciju u srednjim školama, u kojima nastavnici često moraju održavati i po 40, 50 sati dopunskog rada, što je nemoguće ostvariti. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
240 Sonja Banić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Članak 11. stavak 9. dopuniti: Pojedini nastavni predmet može istovremeno pripadati općeobrazovnom i posebnom stručnom dijelu programa. Članak 11. stavak 12. dopuniti: Općeobrazovni predmet može biti proširen sa stručnim sadržajima i istovremeno pripadati općeobrazovnom i posebnom stručnom dijelu programa. Obrazloženje: Pojedini općeobrazovni predmeti (na primjer: matematika, informatika, fizika, strani jezik) mogu biti od posebne važnosti za struku i prošireni sa sadržajima i ishodima koji nisu dio općeobrazovnog predmeta već spadaju u posebni stručni dio. Takav predmet povezuje općeobrazovne i strukovne sadržaje i i pripada u oba dijela programa. Ako bi se takvi sadržaji odvojeno poučavali u dva različita predmeta, to bi nepotrebno dodatno opterećivalo učenike, jako loše djelovalo na efikasnost učenja i stjecanje kompetencija u općrobrazovnom predmetu i u struci. Nije prihvaćen Navedeno se treba definirati strateškim dokumentima kojima se uređuje sustav strukovnog obrazovanja kao što je Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje.
241 snježana radić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
242 Snježana Mikac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Smatram da ozbiljno treba razmotriti i prihvatiti prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja o potrebi zakonskog reguliranja tehnoloških viškova,a ne da isti budu prepušteni na milost i nemilost ravnatelja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
243 Smilja Matijević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Nakon upućivanja prijedloga Sindikata hrvatskih učitelja dana 2. prosinca 2016. godine o načinu rješavanja gorućeg pitanja zasnivanja radnog odnosa, uređenog člankom 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a osobito vezan uz upućivanje i zbrinjavanje viškova (organizacijskih/tehnoloških/gospodarskih), doneseno je Izvješće kako se prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ne prihvaća jer nije predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, no kako će se razmotriti pri budućoj izradi zakonskog okvira. Iako se o tom pitanju raspravlja već duži niz godina, a SHU na taj problem uporno ukazuje, ponovno se dogodio isti scenarij, i to nakon što je u Izvješću rečeno da će se prijedlog razmotriti sljedeći puta. Sada, kada su ponovno na redu Izmjene i dopune Zakona, dogovorenog prijedloga Izmjena i dopuna članka 107. opet nema. Naime, tijekom radne skupine problematizirano je i analizirano, na više sastanaka, pitanje upućivanja i zbrinjavanja viškova. MZO je također predložilo svoj nacrt članka 107. kojim je pokazan znatniji iskorak te naznaka da se problem ipak želi riješiti. Radna je skupina tako došla do zajedničkog rješenja i ono je bilo prihvaćeno, no članak 107. ipak je u potpunosti izostavljen iz javnog savjetovanja. Postavlja se pitanje čemu radna skupina ako se najvažnija pitanja i donesena rješenja svaki puta izbace iz nacrta prijedloga upućenog u javno savjetovanje. Razlog sustavnog izbjegavanja transparentnog rješavanja pitanja viškova poznat je samo MZO-u, jer se već godinama na radnim skupinama ponovno otvara isto pitanje. Ovog se puta došlo do rješenja s kojim se usuglasila i radna skupina, no rješenje je ponovno odbačeno te nije ušlo u javno savjetovanje. Ponavljamo da se korupcija, nepotizam i samovolja onih koji odlučuju o sudbinama zaposlenika u ustanovama za odgoj i obrazovanje na ovaj se način i dalje potiču. Kada zakon omogućava da ravnatelji mogu odbiti učitelja s ponižavajućim i/ili neosnovanim obrazloženjima i kada za takvo postupanje nisu propisane nikakve sankcije, tada to jasno znači da taj zakon hitno treba mijenjati. Trošak neosnovanog obijanja učitelja nepotreban je trošak za državu, a oni koji ga ovakvim postupanjem dopuštaju, krše i Zakon o fiskalnoj odgovornosti jer se ujedno stvara povećani trošak za državni proračun. Oni koji to dopuštaju moraju snositi odgovornost te zakon, za takvo postupanje, mora propisivati i sankcije. Ovim putem jasno poručujemo da nastavljamo borbu za kvalitetniji i pravedniji sustav te nećemo posustati sve dok se ovaj problem ne riješi. Omalovažavanju i ponižavanju učitelja koji ostaju na cesti mora se stati na kraj! Stoga se u nastavku PONOVNO dostavlja prijedlog SHU-a (koji je poslan na radnu skupinu te je ušao i u konačni tekst prijedloga radne skupine), no iz ovog je savjetovanja opet izostavljen. Prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
244 Slobodan Cica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlazem da se cl .11.st.7 spomenutog zakona o izmjenama i dopunama promjeni i da glasi ovako Medjupredmetna ili interdisciplarna tema i modul koji ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova vrijednosti i izbora ponasanja u dijelu izvan obveznih predmeta utvrdjuje se izbornim sadrzajem i provodi kroz posebne programe i module iz stavka 6 ovoga clanka Ucenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
245 SLAVKO PERAČKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U cijelosti podržavam promjene koje predlaže udruga Vigilare i tražim da se u izmjene unese slijedeće: ) Školovanje kod kuće Objašnjenje: potpuno nova stavka u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu koja bi omogućila roditeljima, koji žele i mogu, da svoju djecu školuju u skladu s vlastitim uvjerenjima i vrijednostima. U većini zemalja u Europi, ali i susjedstvu, ovakav tip školovanja već postoji. Ova mjera je moderna, jednostavna i ne predstavlja dodatne troškove za hrvatsko školstvo. b) Članak 11., st. 7 – promijeniti da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Radi zaštite djece od neprikladnog i neželjenog sadržaja koje u školama provode kojekakve udruge, predlažemo: c) U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ d) U Članku 43. – na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Koncept školovanja kod kuće treba osigurati poštivanje svih načela definiranih Zakonom, te je stoga eventualno definiranje mogućnosti školovanja kod kuće potrebno razmotriti u okviru izrade novog Zakona, a ne u njegovim izmjenama. Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
246 Slavko Kopilović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 43. Predlažem da se u Članku 43. – na prikladno mjesto doda slijedeća odredbu: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Navedene aktivnosti su izborne, te nije potrebno da Ministarstvo daje stručno mišljenje i suglasnost, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
247 Slavko Kopilović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Poštovani! Predlažem da se u Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) – dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
248 Slavko Kopilović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
249 Slavko Horvatek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Smatram da dopunski rad treba ukinuti jer: 1. tijekom školske godine učenik ima dovoljno prilika za ispravak jedinice, ako želi naučiti, 2. gradivo za ocjenu dovoljan (2), koje će biti pitano na popravnom ispitu, dovoljno je jednostavno da se može samostalno naučiti. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
250 Slavica Semialjac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Čl. 2. 1.odredbu o ugrađivanju odgoja kao važne smjernice sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednoj školi-podržavam 2.uvođenje novog načela da je promicanje odgojnih vrijed. i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostlanog odlučuje o odogju djece, što je uskladno odredbi čl. 64 Ustava koji govori o pravu roditelja da samostlano odlučuje o odgoju svoje djece- hvalim Čl. 10 predlažemo napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokuemanta i objedinjavnaja svih reformskih dokumenta u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za os.i srednju školu- naime time bi se osigurala cjelovitost predviđena kurikularnom reformom čl. 28, novi stavak 3. nadodaje riječ "pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnot ministra". čl. 42 podržavam definiranje prava i obveza rodilteja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona- predlažem predlažem također da se odredba prava i obveza roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokuemnte na kojima se temelji odgoj i obrazo,. koji će biti propisani izmjenjenim čl. 27: zakona o od.i obrzo u osn.i sred. školi čl. 11. vezano za stavak 6 ovog članka- učenici i njihovi roditleji mogj odabrati onaj program ili modul koji je u skladu sa njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti-predlažem također vezano za ovaj čl. 11 podržavamo izbornost u dijelovima međupredmetnihj tema s naglašenom odgojnom komponentom U Prijedlogu Zakona da se doda čl. 36.a. koji bi glasio -druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti poid uvjetom da program ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglast ministarstv - odluku o prethodnom u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglastno školskog odbora - odluku o uključivnaju učenika u ponuđeni program/aktivnost donosi roditelj Lp Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
251 Slavica Relja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: · na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, · s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, · do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, · na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, · s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: · Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: · ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, · ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), · ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, · ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), · ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona · ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona · ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, · ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, · ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, · ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, · ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. · Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
252 SINIŠA TOT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Predlažem da se u stavku 6. doda iza riječi "sati" doda "po formuli "N = A/U*20+B/U*21+C/U*22+D/U*28 pri čemu je A - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 20, B - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 21, C - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 22, D - broj sati kojima je nastavnik zadužen s tjednom normom 28, U = A+B+C+D - ukupan broj sati kojima je nastavnik zadužen i N - srednja vrijednost norme zaokružena na kraju na najbliži cijeli broj. Obrazloženje: Ovime bi se izbjegla različita tumačenja načina izračuna srednje vrijednosti norme po strukovnim školama istog sektora.U dosadašnjem načinu zaokruživanja javljaju se floskule, pa kod nekih odnosa teorijske i praktične nastave plaćeni ste isto, radili sat više ili manje, što je ne dopustivo. Primljeno na znanje Slijedom javne rasprave stavak 6. se briše.
253 SINIŠA TOT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
254 SINIŠA TOT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
255 Sindikat prometnika vlakova Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlažem da se čl.11. st.7 promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
256 Sindikat prometnika vlakova Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA Predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
257 Sindikat prometnika vlakova Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. a. Podržem definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predložem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
258 Sindikat prometnika vlakova Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Predložem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Nije prihvaćen Školski kurikulum treba osigurati prepoznatljiv rad i aktivnosti pojedine škole te je stoga to dio autonomije škole.
259 Sindikat prometnika vlakova Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predložem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Djelomično prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
260 Sindikat prometnika vlakova Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. a. Pohvalio bih i podržao odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Pohvaljujem i podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
261 Sindikat prometnika vlakova Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. Koristim priliku predložiti napuštanje komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Kao dodatno obrazloženje mogu navesti slijedeće argumenate: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Nije prihvaćen Nazivi i struktura dokumenata usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
262 Sindikat hrvatskih učitelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Nakon upućivanja prijedloga Sindikata hrvatskih učitelja dana 2. prosinca 2016. godine o načinu rješavanja gorućeg pitanja zasnivanja radnog odnosa, uređenog člankom 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a osobito vezan uz upućivanje i zbrinjavanje viškova (organizacijskih/tehnoloških/gospodarskih), doneseno je Izvješće kako se prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ne prihvaća jer nije predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, no kako će se razmotriti pri budućoj izradi zakonskog okvira. Iako se o tom pitanju raspravlja već duži niz godina, a SHU na taj problem uporno ukazuje, ponovno se dogodio isti scenarij, i to nakon što je u Izvješću rečeno da će se prijedlog razmotriti sljedeći puta. Sada, kada su ponovno na redu Izmjene i dopune Zakona, dogovorenog prijedloga Izmjena i dopuna članka 107. opet nema. Naime, tijekom radne skupine problematizirano je i analizirano, na više sastanaka, pitanje upućivanja i zbrinjavanja viškova. MZO je također predložilo svoj nacrt članka 107. kojim je pokazan znatniji iskorak te naznaka da se problem ipak želi riješiti. Radna je skupina tako došla do zajedničkog rješenja i ono je bilo prihvaćeno, no članak 107. ipak je u potpunosti izostavljen iz javnog savjetovanja. Postavlja se pitanje čemu radna skupina ako se najvažnija pitanja i donesena rješenja svaki puta izbace iz nacrta prijedloga upućenog u javno savjetovanje. Razlog sustavnog izbjegavanja transparentnog rješavanja pitanja viškova poznat je samo MZO-u, jer se već godinama na radnim skupinama ponovno otvara isto pitanje. Ovog se puta došlo do rješenja s kojim se usuglasila i radna skupina, no rješenje je ponovno odbačeno te nije ušlo u javno savjetovanje. Ponavljamo da se korupcija, nepotizam i samovolja onih koji odlučuju o sudbinama zaposlenika u ustanovama za odgoj i obrazovanje na ovaj se način i dalje potiču. Kada zakon omogućava da ravnatelji mogu odbiti učitelja s ponižavajućim i/ili neosnovanim obrazloženjima i kada za takvo postupanje nisu propisane nikakve sankcije, tada to jasno znači da taj zakon hitno treba mijenjati. Trošak neosnovanog obijanja učitelja nepotreban je trošak za državu, a oni koji ga ovakvim postupanjem dopuštaju, krše i Zakon o fiskalnoj odgovornosti jer se ujedno stvara povećani trošak za državni proračun. Oni koji to dopuštaju moraju snositi odgovornost te zakon, za takvo postupanje, mora propisivati i sankcije. Ovim putem jasno poručujemo da nastavljamo borbu za kvalitetniji i pravedniji sustav te nećemo posustati sve dok se ovaj problem ne riješi. Omalovažavanju i ponižavanju učitelja koji ostaju na cesti mora se stati na kraj! Stoga se u nastavku PONOVNO dostavlja prijedlog SHU-a (koji je poslan na radnu skupinu te je ušao i u konačni tekst prijedloga radne skupine), no iz ovog je savjetovanja opet izostavljen. Prijedlog Sindikata hrvatskih učitelja ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
263 Simona Lucić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja.  (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.  (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi.  (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa.  (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.  (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured.  (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
264 Silvana Bićanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
265 Silvana Bićanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
266 Silvana Bićanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
267 saša stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
268 saša stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
269 saša stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
270 SAŠA PERIČAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Komentar na članak 11., stavak 7. Cijeli stavak bi trebalo brisati jer ostavlja prostor za zlouporabu i manipulaciju. Roditelji imaju pravo i dužnost odgajanja svoje djece, ali isto tako se djecu, posebno u školskoj ustanovi, ne smije zakidati za znanstveno utvrđene činjenice. "Istaknuta odgojna dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja" je problematična konstrukcija pošto se, ovisno o tumačenju, aposlutno sve čemu je čovjek izložen, može tamo uvrstiti. Izlaganje osobe činjenicama, znanstvenoj metodi i kritičkom načinu promišljanja itekako utječe na "osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbor ponašanja", ali društvo i školski sustav bi trebali težiti takvom usmjeravanju cijele populacije, a posebno mlađeg dijela. Naravno da je bilo kakva indoktrinacija i nametanje stavova neprihvatljiva, ali samim time što je modul/tema prošao recenzije i uveden u redovnu nastavu treba jamčiti da toga nema, ali to mora jamčiti i profesionalnost nastavnika koji nastavu izvode. Nema potrebe za razdvajanjem učenika već međupredmetne teme i module treba (kao što je i do sad bio slučaj) izrađivati tako da budu općedruštveno prihvatljivi i ideološki neutralne, ali da učenicima ne uskraćuju pravo na informaciju. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
271 Saša Peček PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
272 Saša Peček PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
273 Saša Peček PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
274 Saša Kovačec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, Ugodno me iznenadilo što ste naglasili i kroz sami tekst Zakona, da je uloga školskog sustava kako obrazovna tako i odgojna i da ta uloga mora biti usklađena s pravom roditelja da samostalno odlučjuju o odgoju svoje djece. Nadalje, predlažem: U članku 5. Promjenu stavka 10. članka 9. da glasi: „(10) Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog obveznog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije." U članku 10. Napustitit predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. U članku 11: Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom. I predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." U članku 12: Predlažem da se u članku 28. novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." U članku 42: Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. I predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U članku 43: Predlažem odbacivanje predložene izmjene u članku 142. stavku 1. podstavku 3. Zakona koji govori o financiranju javno-privatnog partnerstva iz državnog proračuna. Riječ je o legalizaciji nelegalno sklopljenih ugovora bivših ministara i nelegalno preuzetih višegodišnjih obveza na teret Ministarstva bez suglasnosti Ministarstva financija ili suglasnosti Vlade što bi imalo iznimno velik financijski učinak na državni proračun. U uvodnom dijelu: Predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
275 Sara Vrabac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i socijalni radnik“. Socijalni radnici svojim višedimenzionalnim pristupom predstavljaju poveznicu između pojedinaca, obitelji i škole te bi širokom područjem znanja i vještina kojim raspolažu bili dodatan i prijeko potreban izvor potpore učenicima. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
276 Sara Akmačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Predlažem da se u članku 100. stavku 4. briše točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog) i magistar socijalnog rada/socijalne politike. Nije prihvaćen U članku 26. dodaje se kao stručni suradnik i socijalni pedagog čije kompetencije su i namijenjene radu sa učenicima u školskoj ustanovi.
277 Sanjin Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 11. Predlaže se brisanje stavka 7. Podržavam stav da je : „Nejasno i time teško primjenjivo. Koja je definicija istaknute odgojne dimenzije? Svaki učitelj/nastavnik u svakom predmetu ima i odgojni utjecaj na učenike. Ovim se člankom uvodi neizvedivo i nemjerljivo i nije jasna namjera, cilj ili motiv uvrštavanja istog. Na koji način je moguće definirati granicu unutar samog predmeta. Kod međupredmetnih sadržaja je potpuno neizvedivo. Struka mora biti ključna u odabiru strategije odgoja i obrazovanja. …Ovakav zakonski prijedlog može dovesti do nezanemarivih praktičnih problema, kao što su teškoće u organiziranju i izvedbi nastave, nepostojanje alternativnog modula zbog čega bi djeca koja bi bila „izuzeta“ iz pojedinog dijela teme ili modula ostala zakinuta za informaciju odnosno nastavni sadržaj, do teškoća u upoznavanju roditelja sa sadržajem i ishodima učenja i poučavanja kako bi mogli odlučili hoće li i iz kojeg dijela teme ili modula izuzeti dijete.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
278 Sanjin Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
279 Sanjin Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
280 Sanjin Sanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
281 Sanja Salaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
282 Sanja Salaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. • Nakon što ste zalijepili tekst kliknite na dodaj Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
283 Sanja Salaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. • Nakon što ste zalijepili tekst kliknite na dodaj Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
284 Sanja Salaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 10. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. • Nakon što ste zalijepili tekst kliknite na dodaj Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
285 Sanja Salaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 12. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen Ovaj komentar se vjerojatno odnosi na članak 20. Izmjenama članka 20. pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
286 Sanja Medved Graovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
287 Sanja Medenica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
288 Sanja Medenica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
289 Sanja Medenica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
290 Sanja Janeš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. Članak (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja. promijeniti u (4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja maksimalno dva mandata uzastopno. Nije prihvaćen Člankom 128. predviđeno je da ako osoba na mjestu ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika ugovor o radu mu može mirovati do najdulje dva mandata.
291 Sanja Janeš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Uz e-dnevnike zaključivanje ocjena, iz pojedinih predmeta, na polugodištu je izgubilo smisao jer roditelj u svakom trenutku ima dostupnu informaciju o napredovanju svog djeteta. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
292 Sanja Janeš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 6. ¨Osnovna škola traje osam godina¨ znači li to da se odustaje od devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja? Primljeno na znanje U okviru Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije predviđen je cijeli niz mjera i aktivnosti koje se moraju ispuniti kako bi se uvela devetogodišnja osnovna škola. Stoga je nužan preduvjet za uvođenje devetogodišnje osnovne škole realizacija mjera i aktivnosti iz Strategije.
293 SANJA GARAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Ne slažem se sa stavcima 3 i 9 jer će na taj način pedagoške mjere izgubiti svaki smisao. Učenik počini teški prekršaj i dobije strogi ukor/opomenu pred isključenje koja mu se 31.8. briše ili mu se može ukinuti. I iduće školske godine sve ispočetka, isti učenik to može opet ponoviti. I tako do kraja školovanja. Time se problem ne rješava. I stoga predlažem članak 9 formulirati ovako: "U slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera opomene i ukora može se ukinuti na kraju nastavne godine, a pedagoška mjera strogog ukora i ukora pred isključenje ostaje do kraja školovanja." Najteže pedagoške mjere ne izriču se samo tako, za njih mora postojati jako dobar razlog, one su u našim školama prije iznimka nego pravilo. Upravo zato ne treba ih stavljati u isti rang s "blažim" pedagoškim mjerama opomene i ukora. Ne slažem se ni s točkom 4., jer je mogućnošću polaganja razrednog ispita u principu učenik nagrađen za svoje neprimjereno i incidentno ponašanje, ne dolaženje na nastavu. Samo rijetki učenici srednje škole dobiju mjeru isključenja iz škole. Takav učenik ne zaslužuje nagradu, ako je već isključen zbog svog ponašanja, ugrožavanja drugih učenika i nastavnika, tjelesnog i psihičkog maltretiranja učenika i nastavnika, znači da ne treba biti nagrađen. Ako učenik ne dolazi na nastavu i neopravdano izostaje, te skupi veliki broj neopravdanih izostanaka zbog kojih je na kraju i isključen, ne treba mu omogućiti polaganje razrednog ispita. Na taj način šalje se loša poruka ostalim učenicima. Smatram da je institut razrednog ispita prvenstveno ustanovljen radi učenika koji iz zdravstvenih ili nekih drugih opravdanih razloga izostanu sa nastave. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Učeniku treba dati mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja. U slučaju počinjenja nekog od neprimjerenih ponašanja, učeniku se ista može izreći u tekućoj školskoj godini.
294 SANJA GARAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
295 SANJA GARAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
296 SANJA GARAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
297 Sanio Bečić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
298 Sanio Bečić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
299 Sanio Bečić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
300 Sandra Vandekar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
301 Sandra Vandekar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
302 Sandra Vandekar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
303 Sandra Tomić Ilić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem dopunu članka 115. stavka 1. i 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo.Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedene izmjene nisu predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Zakona.
304 Sandra Petric PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
305 Sandra Petric PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. OPĆENITI KOMENTAR NA ČLANAK: 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
306 Sandra Petric PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
307 Sandra Petric PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se sa zaključivanjem ocjena na kraju 1. polugodišta. Vodeći se argumentima za vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu koji su izneseni u javnosti („Bolja povratna informacija roditeljima i učenicima“, „ Učenici se opuste i ne uče“, „Nerealna procjena znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha na polugodištu“), prilažemo protuargumente i argumente zašto ne treba vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu. 1. Uvođenjem e- dnevnika učenici i roditelji imaju u svakom trenutku povratnu informaciju o svim ocjenama i bilješkama o radu učenika. Zaključna ocjena nije jedina povratna informacija o radu učenika. Ukoliko škole nisu opremljene e- dnevnicima, roditelji su svakako dužni dolaziti na informacije i na taj način dobiti povratnu informaciju o ocjeni, radu i ponašanju svog djeteta, a škola može poslati pisana polugodišnja izvješća roditeljima na kojima su prepisane sve ocjene. 2. Dobra komunikacija učenika i profesora uklanja bilo kakve „nejasne povratne informacije“. Ako profesor ima jasne kriterije i dobru komunikaciju s učenicima, svi jako dobro znaju na čemu još treba poraditi i što usavršavati. 3. Povratna informacija nije samo sumativno ocjenjivanje ( brojčana ocjena), već i formativno ocjenjivanje (sve bilješke o radu i postignućima učenika). Naglasak obrazovanja budućnosti mora biti na formativnom ocjenjivanju koje se odnosi na razvoj znanja i vještina. Formativnog vrednovanja bi trebalo biti više, što je i omogućeno bilješkama u e- imeniku gdje ima dovoljno prostora za redovito praćenje i bilježenje dostupno roditeljima i učenicima. 4. Učenje ne smije postojati samo radi ocjene, ocjena ne smije biti glavni motiv za učenje!!! 5. Opuštenija atmosfera učenika u razredu nije negativna pojava. Dobar profesor je zna usmjeriti i potaknuti kreativniji rad učenika pri čemu se gubi „ kampanjski rad za ocjenu“ a dobiva se kvalitetniji rad. 6. Dio nastavne godine do zimskog odmora učenika kraće je od drugog dijela (polugodište nije na polovini nastavne godine) pa zaključna ocjena na polugodištu ne bi imala jednaku težinu kao ocjena drugog dijela nastavne godine. Sve ocjene bi trebale biti jednako vrijedne jer se kontinuirano prati rad učenika kroz cijelu godinu. Učenik svakako ima priliku napredovati i popraviti svoj uspjeh do kraja nastavne godine. Zimski odmor učenika bi trebao služiti kao pauza u procesu odgoja i obrazovanja, a ne kao kraj odgojno obrazovnog razdoblja nakon kojeg se mora donijeti zaključna ocjena. 7. Vraćanje zaključivanja ocjena na polugodištu povećava nepotrebni stres učenicima i profesorima. Otežava normalni tijek nastavnog procesa jer se onda još „mora“ nešto ispraviti, popraviti, dobiti još ocjena... 8. U Slobodnoj Dalmaciji (7. 10. 2016.) izašao je članak o argumentima za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena. Citirano: „Argument za povratak zaključivanja polugodišnjih ocjena trebala bi biti analiza Ministarstva tehničkog ministra Predraga Šustara ( analizirali su zaključne ocjene od 2010./2011. pa sve do prošle 2015./2016. školske godine, dakle vrijeme prije i poslije zaključivanja ocjena na polugodištu)...“ Analiza je pokazala kako “nedostatak zaključne ocjene na polugodištu dovodi do nerealne procjene znanja na kraju školske godine jer ne postoji objektivna usporedba općeg uspjeha iz svakog pojedinačnog predmeta na polugodištu....“ Smatramo da objektivnost ocjene na kraju godine proizlazi iz jasnih kriterija donešenih na stručnim aktivima, a s kojima su upoznati i učenici. Dodatna zaključna ocjena na polugodištu ne povećava objektivnost ocjene na kraju nastavne godine. „... u osnovnim školama značajno se smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena, dok četvorke stagniraju....U srednjim školama se nakon ukidanja zaključivanja ocjena naglo povećao broj zaključenih četvorki i petica, a smanjio broj ocjena dovoljan i dobar, što se prije ukidanja zaključivanja nije događalo, pokazuje analiza MZOS-a... Ovo je kontradiktorno argumentu gdje se govori da se učenici opuste i ne uče. Ako ne uče, kako je moguće da se „značajno smanjuje broj zaključenih jedinica, dvojki i trojki, najviše raste broj zaključenih odličnih ocjena“?! Iz iskustva- nema povećanja broja nedovoljnih ocjena ali nema ni značajnog smanjenja. Ako imamo smanjenje broja nedovoljnih ocjena na kraju nastavne godine, onda je to isključivo zbog rada i truda tih učenika. Učenici redovito znaju što i kada trebaju ispraviti i za koju ocjenu. 9. Obrazovanje budućnosti treba biti usmjereno na kompetencijski sustav i učenička postignuća (NOK), što zahtijeva i određene slobode i rasterećenja oko načina obrazovanja i količine sumativnih ocjena. Vraćanjem zaključne ocjene na polugodištu vraćamo se unatrag, umjesto da tražimo nove načine vrednovanja i unaprijeđivanja Hrvatskog odgojno - obrazovnog sustava. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
308 Sandra Markov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predložem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program i aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
309 Sandra Markov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 42. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Također, ako su roditelji obaviješteni na početku školske godine o svim sadržajima aktivnosti i programima, mogu dati pisanu suglasnost za sudjelovanje za cijelu godinu unaprijed ili za pojedine projekte što bi smanjilo papirologiju i administraciju. Djelomično prihvaćen Nakon javne rasprave navedeni stavak glasi: Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
310 Sandra Markov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 2. Pohvaljujem odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Također podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je "promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava. Nama, kao roditeljima je od iznimne važnosti biti uključen u odgoj naše djece.Vjerujem da kod roditelja kojima to nije bitno, prepustit će taj posao drugim institucijama. Oduzeti pravo roditelju da odgaja svoje dijete po svom svjetonazoru nije demokratski. Svi smo različiti i to pravo treba poštivati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
311 Sandra Majsec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, predlažem promjenu u čl.11.st.7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama te da glasi ovako: Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti. Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
312 Sandra Kocijan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
313 sandra kimovec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
314 Sandra Kelava PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
315 Sandra Kelava PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar..
316 Sandra Grgurić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Obavezno ukidanje Članka 20. (dopunski rad ne može biti u okviru 40-satnog radnog tjedna.) Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
317 Sandra Đapić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja.  (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu.(7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka.(8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom.(9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima.(10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos.(11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad.(13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom.(14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana,s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda,do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme,na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja,s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja.(15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.Članak 114. dopunjuje se i glasi:(1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona.Članak 151. dopunjuje se i glasi:Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova:ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona,ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.),ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona,ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.),ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakonaako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakonaako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona,ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona,ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona,ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona,ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona,ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona.Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
318 Rozika Kuti Stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
319 Rozika Kuti Stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
320 Rozika Kuti Stiković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
321 Romana Jadrijević Lozančić, voditeljica knjižnice KBC-a Split PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 30. U čl. 105. stavku 12. piše: "Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije." Smatram da je vrlo važno da se u zakonu definira koja je to odgovarajuća vrsta za školske knjižničare i da se jasno naglasi da prednost imaju diplomirani knjižničari (odnosno magistri informacijskih znanosti / knjižničarstva / informatologije, u skladu sa zvanjima koja se stječu na visokoškolskim programima odgovarajuće vrste). S obzirom na slobodna tumačenja u praksi, gdje se nerijetko knjižničare zaobilazi te na mjesta školskih knjižničara zapošljavaju nastavnici, iznimno je važno zaštititi knjižničarsku struku i nedvosmisleno joj dati prednost pred drugim strukama. Sukladno tome treba mijenjati i Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (čl. 2. st. 28.) te Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u srednjem školstvu (čl. 53. st. 5.), gdje se kao odgovarajuću stručnu spremu treba navesti ISKLJUČIVO magistre knjižničarstva, magistre informacijskih znanosti i magistre informatologije, odnosno obuhvatiti sva (i samo ta!) zvanja koja se stječu na visokoškolskim studijskim programima odgovarajuće vrste (najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja). Nije prihvaćen Vezano uz postupak zapošljavanja u ovim izmjenama Zakona školama se uvodi se obveza izrade pravilnika koji će definirati način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata. Stoga u postupku zapošljavanja škole mogu provjeravati stečene kompetencije, a ne kao do sad samo administrativno ispunjavanje uvjeta.​
322 Roman Balen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 29. Stavak 3. ovog članka briše se. Normu nastavnika za pojedini predmet sukladno članku 104. stavak 6. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donosi ministar. Ovo je pitanje riješeno Pravilnikom o normi rada u srednjoškolskoj ustanovi NN94/10. Nema razloga da se elementi Pravilnika unose u Zakon. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
323 Roman Balen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. 1. Načelno pozdravljamo nastojanje da se rad na projektima vrednuje. 2. Ravnatelj školske ustanove pri odluci o omogućavanju rada na projektima treba uzeti u obzir nastavni proces. Razlog za eventualno odbijanje zamolbe radnika za rad na projektu mora biti obrazložena poslovno uvjetovanim razlozima. 3. Umjesto obveznog umanjenja ukupne tjedne radne obveze potrebno je redefinirati stavak na način da se radniku mogu umanjiti ukupne tjedne obveze, također uzimajući u obzir nastavni proces te volju radnika. Potrebno je i konkretnije definirati kome, koliko i pod kojim uvjetima se umanjuje norma. 4. Prijedlogom zakona nije definirano odnosi li se mogućnost vrednovanja rada na projektima samo na voditelja ili i članove projektnog tima, odnosno ukoliko se odnosi na voditelje i članove jednako se vrednuje njihov rad. Ravnatelj školske ustanove odlučuje za koliko će se sati rada od ugovorenog radnog vremena nastavniku priznati kao vrijeme rada na projektu. 5. Nepotrebno je ograničenje radnog vremena na četrdeset sati tjedno. Nije nužno da se rad na projektu izjednači s radom sukladno Zakonu o radu. Ujedno nije niti mjesto da se to pitanje uređuje ovim člankom jer njime se otvaraju druga pitanja, kao primjerice pitanje prekovremenog rada ili mogućnosti dopunskog rada kod drugih poslodavca sukladno Zakonu o radu. 6. Treba se brisati stavak s konkretnim iznosima (30%), a odrediti samo način financiranja. Ne može se ovim Zakonom odrediti visina naknade. Cilj je da u konačnici radnik ne može imati manju plaću od one koju je imao prije rada na projektima, već samo veću plaću. 7. Ne može se nagrađivati samo dobivanje sredstava iz EU fondova i rad na EU projektima. Treba nagrađivati i vrednovati rad i na drugim projektima. Privlačenja sredstava iz EU potrebno je nagrađivati bonusima i/ili modelom dodatnih stimulacija - to se ne može uređivati zakonom već ugovorom o radu i odgovarajućim pravilnicima. Potrebno je razraditi model u kojem bi se razvoj takvog sustava stimuliranja financirao primarno EU sredstvima. Djelomično prihvaćen S obzirom da se rad na projektu obavlja u redovno radno vrijeme nužno je, u slučaju da radnik radi puno radno vrijeme, umanjiti njegovu radnu obvezu za vrijeme koje će raditi na projektu kako bi se unutar radnog vremena koje je utvrđeno Zakonom o radu omogućilo obavljanje svih njegovih poslova.
324 Roman Balen PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
325 Roditeljski institut za odgoj i obrazovanje PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI PODRŽAVAMO Članak 2. jer smatramo važnim unijeti odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Osim toga, Iznimno je važno da roditelji i učenici mogu sami izabirati programe/module koji imaju istaknutu odgojnu dimenziju. Iz tog razloga za Članak 11., stavka 7 predlažemo da glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Nadalje, U Članku 12. (koji govori o Članku 28. i novom stavku 3) smatramo bitnim dodati tekst: „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva.“ U Članku 43. potrebno je na prikladno mjesto dodati odredbu da: fizičke i pravne osobe u školama mogu provoditi svoje aktivnosti samo pod uvjetom da su kao organizacija i njihov program dobili pozitivno stručno mišljenje i suglasnost Ministarstva te ravnatelja dotične škole, kao i suglasnost školskog odbora, dok konačnu odluku o sudjelovanju učenika u toj aktivnosti donose isključivo djetetovi roditelji. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
326 Robert Majerić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Poštovani, svoje prijedloge iznosim u tekstu ispod. Hvala. Srdačan pozdrav. R.Majerić Članak 2. a. Podržavam odredbe o ugrađivanju odgoja kao važne komponente sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. b. Podržavam novi podstavak 9. koji uvodi novo načelo da je „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece" što je sukladno odredbi čl. 64. Ustava koji govori o pravu roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece." Članak 10. a. Predlažem napuštanje predložene komplicirane strukture kurikulskih dokumenata i objedinjavanje svih reformskih dokumenata u jedan dokument pod nazivom Nacionalni kurikul za osnovnu i srednju školu. Kao dodatno obrazloženje navodim sljedeće: - Učitelj razredne nastave mora uzimati u obzir 23 različita dokumenta pripremljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme - Objedinjavanjem dokumenata opseg teksta bi se sveo na podnošljivu količinu i ne bi bilo niza ponavljanja koja su prisutna u sadašnjim zasebnim dokumentima. - Izbjegla bi se cijela „šuma" dokumenata i preklapanje postojećih planova i programa s novim kurikulima različite razine i vrste. - Osigurala bi se „cjelovitost" predviđena kurikularnom reformom Članak 11. a. Podržavam izbornost u dijelovima međupredmetnih tema s naglašenom odgojnom komponentom b. Predlažem da stavak 7. glasi: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti." Članak 12. a. Predlažem da se u članku 28., novom stavku 3. nadodaju riječi „pod uvjetom da imaju prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva." Članak 42. a. Podržavam definiranje prava i obveza roditelja ugradnjom novog stavka u članak 135. Zakona. b. Predlažem da se odredba prava i obveze roditelja da bude upoznat sa sadržajima proširi i na sve ostale dokumente na kojima se temelji odgoj i obrazovanje koji će biti propisani izmijenjenim čl. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Stavkom 9. propisuje se načelo odgoja i obrazovanja u skladu s kojim se promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temelji na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece. Stavkom 10. propisuje se načelo da svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Stavkom 11. propisuje se pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju. Struktura kurikularnih dokumenata definirana je Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
327 Robert Ćaran PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U uvodnom dijelu „Prijedlog Zakona..." predlažem da se iza članka 36. doda članak 36.a koji bi glasio: 1) Druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva. 2) Odluku o izvođenju programa / aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u školskoj ustanovi donosi ravnatelj uz suglasnost školskog odbora. 3) Odluku o uključivanju učenika u ponuđeni program / aktivnost donosi roditelj. Nije prihvaćen Prijedlog da druge pravne i fizičke osobe mogu u školskoj ustanovi izvoditi programe i aktivnosti u koje se uključuju učenici pod uvjetom da program/aktivnost ima prethodno pozitivno stručno mišljenje i suglasnost ministarstva odbacuje se jer su navedene aktivnosti izbornog karaktera, a člankom 41. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.
328 Robert Ćaran PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Predlažem da se čl.11. st.7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi promijeni i da glasi ovako: „Međupredmetna i/ili interdisciplinarna tema i/ili modul, koja ima istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja, u dijelu izvan obveznih predmeta utvrđuje se izbornim sadržajem i provodi kroz posebne programe i/ili module iz stavka 6. ovoga članka. Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj program i/ili modul koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.“ Nije prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
329 Renata Pintar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Predlažem ili ukinuti dopunski rad ili ga platiti onima koji ga provode. Nije prihvaćen Izmjenama ovog članka pojašnjava se da, s obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu.
330 Renata Pintar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 18. Ne slažem se sa zaključivanjem na kraju polugodišta. Polugodišta ne traju jednako. roditelji imaju povratnu informaciju ako redovito dolaze na roditeljske sastanke i informacije kod razrednika čak i u školama koje nemaju ednevnik. Prihvaćen Prihvaćen prijedlog.
331 Renata Madaras PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: - na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, - s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, - do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, - s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: - ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, - ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), - ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, - ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), - ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona - ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona - ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, - ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, - ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, - ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, - ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
332 Renata Krsnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Podržavam prijedlog SHU-a vezano za članak 107. jer postoje nepravilnosti u zbrinjavanju tehnološkog viška. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
333 Renata Dražović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
334 Rajka Šore PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
335 RAJKA ŠAGODIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Mislim da je Sindikat hrvatskih učitelja dao izvrstan prijedlog. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak 107. mijenja se i glasi: (1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. (2) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana. (3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. (4) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa. (5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. (6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te ih u skladu s njihovom kvalifikacijom upućuje na zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) Ravnatelj školske ustanove zasniva radni odnos bez prethodne suglasnosti školskog odbora s osobom koja je, u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka, iskazana organizacijskim, tehnološkim ili gospodarskim viškom. (9) Ukoliko ravnatelj odbije primiti upućenu osobu, mora se o tome pisano očitovati. Očitovanje mora biti obrazloženo i potkrijepljeno objektivnim razlozima. (10) O opravdanosti razloga za odbijanje odlučuje školski odbor većinom ukupnog broja članova. Ukoliko školski odbor donese odluku da razlozi za odbijanje nisu opravdani, sa upućenom osobom zasniva se radni odnos. (11) U slučaju da školski odbor donese odluku da su razlozi odbijanja opravdani, isti o tome mora pisano obavijestiti ured državne uprave odnosno Gradski ured. (12) Školska ustanova može raspisati natječaj tek kada od ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda iz stavka 11. ovog članka zaprimi obavijest da u evidenciji nema osoba koje ispunjavaju uvjete za rad. (13) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka 6., 7. i 12. ovog članka obavlja na način i u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. (14) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. (15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. Članak 114. dopunjuje se i glasi: (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana i u slučaju iz članka 107. stavka 8. ovoga Zakona. Članak 151. dopunjuje se i glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj školska ustanova: ako nije donijela školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s odredbama članka 28. ovog Zakona, ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno posebnom zakonu (članak 56.), ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada protivno odredbama članka 92. stavka 1. ovoga Zakona, ako prihod ne upotrijebi za razvoj djelatnosti (članak 145.), ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama članka 107. stavaka 1. do 4. i članka 127. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ako ne postupa sukladno s odredbama članka 107. stavka 5. te stavcima 8. do 10. ovoga Zakona ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu odredbama članka 138. stavka 1., članka 139. stavka 1. i članka 140. stavka 1. ovoga Zakona, ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja protivno odredbi članka 59. ovoga Zakona, ako se ne pridržava odluke o upisu iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona, ako se ne pridržava elemenata i kriterija za izbor kandidata iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, ako podaci nisu upisani u evidenciju u roku iz članka 139., stavka 3. ovoga Zakona, ako postupa protivno članku 106. ovoga Zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog. Ured državne uprave, odnosno Gradski ured vodit će evidenciju u suradnji s tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom. Način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, uređivat će se pravilnikom koji donosi ministar.
336 Rafaela Grozdić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI STATUS TAJNIKA ŠKOLE Poštovana ministrice Divjak, molim Vas ispravite nepravdu kojoj su dugi niz godina izloženi tajnici škola. Podsjećam, 2012 godine Ministarstvo je objavilo da Prijedlog tajnika škola smatra opravdanim, ali da će prijedlog moći biti implementiran tek kada ga poprati odgovarajuće proračunsko uređenje. Obzirom da je financijska situacija u Državi znatno bolja, a obzirom na broj škola u RH, te obzirom da je u svakoj školi zaposlen samo jedan tajnik, ukupan trošak usklađivanja koeficijenata tajnika škole sa koeficijentom stručnih suradnika za Državni proračun bio bi uistinu minimalan - zanemariv trošak. Ministarstvo je 2012 g. također navelo da Prijedlog promjena odredbi članaka kojima se uređuju status i djelokrug rada tajnika u školskim ustanovama nije predviđen predloženim izmjenama i dopunama Zakona, jer je potrebno pristupiti temeljitoj i dubljoj analizi ovoga problema kako bi se predložene mjere mogle razmatrati prilikom izrade novog zakona o odgoju i obrazovanju. Pet godina nakon toga, prijedlog još uvijek nije predviđen izmjenama i dopunama zakona, bez obzira na dugogodišnje i apsolutno opravdane zahtjeve tajnika škole. Svaka Vlada taj problem odlaže za neka druga vremena, jer se nikome ne da pristupiti takvoj temeljitoj i detaljnoj analizi problema, dok je istovremeno obim posla i odgovornost tajnika škole iz godine u godinu sve veća. Od tajnika se zahtijeva da pored složenih poslova tajnika škole istovremeno obavlja i poslove nekoliko drugih radnih mjesta ( poslove administrativnog referenta, službenika za informiranje, djelatnika u pisarnici, djelatnika u pismohrani - uz obvezu polaganja zahtjevnog ispita za djelatnika u pismohrani, koji se tajniku, nakon što ga položi, ni na koji način ne vrednuje….itd ), te se taj niz konstantno povećava, a sve te poslove tajnici moraju odraditi precizno, detaljno i temeljito za minimalan koeficijent 1,212 što je apsolutno diskriminirajuće. Sukladno Zakonu o radu i Zakonu o suzbijanju diskriminacije Pravo napredovanja u struci mora biti dostupno jednako svim radnicima u školskoj ustanovi. Tajnici ne mogu uspješno obavljati složene poslove iz svoga djelokruga rada bez dodatnih edukacija, zbog stalnih promjena i izmjena propisa. Na koji način bi tajnici škola trebali biti motivirani za svoj rad, ako im je za svu odgovornost koju nose, jedino moguće povećanje plaće - povećanje na temelju minulog rada ( cca 25 kuna godišnje )? Položaj tajnika u školama je apsolutno podcijenjen, a opseg posla ogroman i neizdrživ. Imajući u vidu sve prednje navedeno, smatram hitnim i bitnim dopunu članka 115. stavka 1. i članka 116. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 115. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. Članak 116. (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i tajnici školske ustanove mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja. Nakon provedene promjene, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trebalo bi uskladiti na način da se u članku 7. točka b) na odgovarajuća mjesta unese i tajnik škole. Nije prihvaćen Navedeni prijedlozi nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
337 RADMILA MILETIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 20. Članak 75. briše se. Donosi se novi članak 75. koji glasi: (1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave. (4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole. Nije prihvaćen S obzirom na to da dopunski rad ulazi u 40-satno radno vrijeme nastavnika, a radno vrijeme nastavnika ne odnosi se samo na nastavnu, nego na cijelu školsku godinu, ne radi se o prekovremenom radu što se ujedno i pojašnjava ovim člankom.
338 Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI Ovim izmjenama i dopunama ništa značajno se nije promijenilo. Činjenica je da još uvijek nemamo Pravilnike koji prate Zakon, pa dokument smatramo "kozmetičkim" promjenama. Terminološki, kurikulum/plan i program rada...uistinu jedna ista stvar. Neovisno koliko to trenutno bio IN termin smatramo ga nepotrebnim i nije nam jasno što nedostaje pojmu "Nacionalni Obrazovni Standard". Što se Kurikuluma kao dokumenta tiče, a koji je dijelom vezan za ovaj Zakon, barem u ovom treminološkom dijelu, napomena. Ne postoji niti projekt, a kamoli strateški dokument koji se može raditi bez prethodne procjene ljudskih i prostornih kapaciteta određenog sustava. Činjenica da se pokušavaju uvesti međupredmetni sadržaji, u trenutku dok niti postojeće ne možemo izvoditi u jednosmjenskom modulu, uistinu je vrlo upitno. S druge strane, uvođenjem inkluzivnog obrazovanja (mada ga po nama nit nema op.a.) i nastavnici i roditelji i djeca gurnuta su u provaliju. Zbog čega? 1. Manjak stručnog kadra! 2. Manjak prostornog kapaciteta za provedbu aktivnosti potrebnih djeci s teškoćama! 3. Nepostojanje supportivnih mehanizama! (pomoćnici u nastavi; stručni komunikacijski posrednici, etc.) 4. Nepostojanje načina financiranja! 5. Nejasno je tko piše IOOP-e i do kojeg datuma, kao što je jako dobro znano da se roditelji moraju izboriti da ih opće vide! Ovo je samo jedan primjer kako se naprečac donose odluke, koje utječu na živote naših učenika i nastavnika. Kada su sankcije prema sudionicima obrazovnog procesa u pitanju tu su izmjene prilično rigidne, ali i dalje nema prethodnih procjena. Izbaciti ćemo učenika iz škole, ali se nećemo pitati zašto radi nered??? Poslat ćemo profesora na psihofizičku procjenu, a bez supervizije...barem jednom u dvije godine. Primljeno na znanje Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela je cijeli niz mjera i aktivnosti koje je potrebno realizirati kako bi se izmijenila struktura obrazovanja, te unaprijedila kvaliteta obrazovanja. Nakon što se ispune nužne pretpostavke iz Strategije ići će se u izradu cjelovitog novog zakonskog rješenja.
339 Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 35. Procjenu psihičke sposobnosti ne može vršiti specijalist medicine rada, već ovlašteni specijalist psihijatar ili klinički psiholog. Procjena fizičke sposobnosti opet ovisi o čemu se radi; nije svejedno je li nastavnik ima problema sa leđima pa ne može odrađivati satnicu ili ima karcinom. U ovom drugom slučaju potrebna mu je i psihološka potpora uz regularno liječenje. No, naša je pretpostavka da se u ovom slučaju radi isključivo o psihičkoj procjeni. Kao i kod članka 23. nemamo pravo izricati nikakve mjere prema nastavnicima dok nemamo SUSATVNU SUPERVIZIJU, koja bi u konačnici riješila i ovakve probleme. S druge strane, postavlja se pitanje-Tko je to psihički sposobna osoba za rad s djecom? Ovo je već pitanje zapošljavanja ali i školovanja na fakultetima koji obrazuju buduće učitelje i nastavnike, te njihovim mogućnostima procjene studenata. Nije prihvaćen Prijedlog se ne može urediti ovim Zakonom, ali o istome valja razmotriti mogućnost konkretnog pronalaženja rješenja.
340 Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Općenito pozdravljamo nagrađivanje bilo kakvog aktivnog sudjelovanja učitelja i nastavnika u izvannastavnim aktivnostima, a koje ne moraju nužno biti povezane s EU fondovima. Stavak 5. Radnik školske ustanove iz stavka 2. ovog članka za obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu proporiconalnom broju oslobođenih sati iz satnice, s uvećanjem od 10%. Naime, predviđeno je paušalno 30% uvećanje plaće u odnosu na punu satnicu. Ovo pak znači slijedeće. Ukoliko nastavnik radi 4 sat/mjesečno na projektu, oslobađaju se 8 sati u satnici. U odnosu na ukupnu mjesečnu satnicu od cca 168 sati, 8 radnih sati je 5% ukupne mjesečne satnice. Zbog čega bi se u slučaju oslobađanja 5% satnice nagradilo sa 30% uvećanjem. S druge strane, ukoliko se stavkom 2. oslobađa satnica za sudjelovanje u projektu, nije razvidno tko popunjava oslobođenu satnicu-novi zaposlenik, honorarac, iz kojih sredstava?!?! Nije prihvaćen Plaća za rad na projektu osigurat će se iz sredstava projekta, a sredstva za plaću za rad u nastavi i dalje se financiraju iz državnog proračuna.
341 Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Dodati Točka 1. (1) Pedagoške mjere izriču se na preporuku stručno razvojne službe škole (psiholog, socijalni pedagog, rehabilitator) i nadležnog djelatnika Centra za socijalnu skrb. (2) Pedagoške mjere izriču se nakon što je stručno razvojna služba škole i CZSS iscrpila sve metode psihosocijalnog tretmana djece s poremećajima u ponašanju, te metode stabilizacije obitelji. (3) Navedene mjere ne primjenjuju se na djecu sa teškoćama, kod kojih je moguće ponašanje koje odstupa od uobičajenog ponašanja djece u određenom okruženju i/ili dobi. (4) U slučaju mogućeg ponašanja iz stavka 3 ovog članka potrebno je imati pisani dokument psihijatra ili psihologa, te razrađen plan psihosocijalnog tretmana učenika. Obrazloženje: Mišljenja smo da za svako ponašanje postoji razlog, te da je dijete najmanje krivo za takvo ponašanje, a isto je samo signal nama u danom trenutku nepoznatih uzroka. No, uzevši u obzir naziv škole kao ODGOJNO obrazovne institucije, ovaj članak bez prethodno poduzetih mjera pomoći učeniku, smatramo iznimno upitnim. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Djelatnik Centra za socijalnu skrb nije zaposlenik škole. Isto tako, učenici s teškoćama u razvoju ne mogu biti u potpunosti izuzeti od izricanja pedagoških mjera. Nadalje, pomoć i potpora djetetu propisana je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Vidjeti čl. 5. i 6. Pravilnika o kriterijima pedagoških mjera.
342 Pro Mente Hrvatska, Klaster za razvoj ljudskih potencijala PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14. U stavku 2 potrebno je brisati riječi "...ili drugom prostoru sukladno propisanim standardima..:" Vanjske usluge prehrane pokazale su se iznimno nekvalitetne kod pojedinih fakulteta, pa nema smisla eksperimentirati na maloj djeci u osnovnim školama. Ukoliko škola nema kapacitete, neće imati produženi boravak. Tko plaća produženi boravak je u ovom dijelu nejasno? Prihvaćen Prihvaćeno.
343 Primorsko-goranska županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 27. Predložen je novi članak 99a koji radnicima koji rade na EU projektima omogućava dodatnih 30% na plaću dok rade na projektu, ali nije definirano odakle će se to isplatiti, hoće li iz projekta ili će Ministarstvo osiguravati isplatu tih sredstava. U odnosu na stavak 1) koji glasi: 1) Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu za koji su osigurana sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavaca. Vidljivo je da nije definirano ni iz kojih izvora se osiguravaju sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose radnika koji radi na EU projektu, dali iz samog projekta ili drugog izvora. S obzirom da se razlikuju dvije kategorije osoba koje rade na projektu, u punom ili nepunom radnom vremenu, predlažemo: 7. da se stavak 1. dopuni na način da glasi: 1) Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove koji radi u punom radnom vremenu obavljanje poslova na EU projektu za koji su osigurana sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca. Primljeno na znanje Plaća za vrijeme rada na projektu financira se iz sredstava projekta.
344 Primorsko-goranska županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 40. 5. U odnosu na članak 40. predlažemo: Brisanje stavaka (7) i (8) kako bi se pojednostavnila izborna procedura, ili ALTERNATIVNO uvođenje novog stavka (9) koji glasi: „Članovi školskog odbora koje imenuje osnivač na sjednicama školskih odbora dužni su zastupati stav osnivača, te postupati u skladu s uputama dobivenim od osnivača“. Stavak 9. postaje stavak 10. a stavak 10. postaje stavak 11. 6. Ukoliko se ne prihvati stav da osnivač treba imati većinu u školskom odboru s obzirom na sužene ovlasti osnivača, a odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanova, predlažemo promjenu članka 127. stavka 5. Prijedloga Zakona na način da ravnatelja školske ustanove imenuje osnivač odlukom koja stupa na snagu nakon dobivene suglasnosti ministra. Nije prihvaćen Promjene koje su vezano uz donošenje odluka školskih odbora uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
345 Primorsko-goranska županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 38. Izmjene ovog članka trebale bi biti sveobuhvatnije i značajnije. 3. Posebno ističemo da je u odnosu na predloženi stavak 3. koji upućuje na kaznena djela iz članka 106. Zakona potrebno izmijeniti popis članka 106. u kojem su taksativno navedena kaznena djela starog Kaznenog zakona iz 2011., s obzirom da je donesen novi Kazneni zakon koji je u primjeni od 20. listopada 2017. godine, te uskladiti nazive taksativno navedenih kaznenih djela s nazivima u novom Kaznenom Zakonu. 4. U odnosu na stavak 4. predlažemo da se riječ „samostalno“ briše, a da riječi „u pravilu“ ostanu kako bi i dalje vrijedila iznimka od pravila kojim član školskog odbora kojeg osnivač imenuje, treba imati završen najmanje trogodišnji studij na kojem se stječe 180 ECTS jer će u ruralnim sredinama biti teško naći osobe koje će se imenovati u školski odbor, a zadovoljavaju uvjet u pogledu završenog studija. U odnosu na sve veći broj obveza u koje se Prijedlogom Zakona uključuje osnivač, a uzevši u obzir da su pritom osnivačka prava ostala nepromijenjena, ističemo potrebu da se kroz zakonodavni okvir ojača uloga osnivača. Dok osnivač nema većinu u školskom odboru, ne može utjecati na donošenje odluka školskog odbora, što za posljedicu može imati donošenje nezakonitih odnosno štetnih odluka. Ističemo da sukladno Zakonu o ustanovama, osnivač odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanove. Samim time, ukoliko nema utjecaja na donošenje odluka, ne može prevenirati situacije u kojima nezakonitim odlukama škole dolazi do sudskih sporova i obveze osnivača da osigura financijska sredstva proistekla po pravomoćnim sudskim odlukama. Premda je Zakonom propisana obveza ustanove da sama osigura potrebna sredstva, u stvarnosti se događa da ista mora osigurati osnivač, budući da škole tih sredstava nemaju. Stoga, jedno je od mogućih rješenja da broj članova školskog odbora ostane 7 (sedam), od čega osnivač imenuje 4 (četiri) člana, jednog člana imenuje učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće i jednog člana vijeće roditelja. Nije prihvaćen Promjene koje su vezano uz školske odbore uvedene 2011. godine nisu pokazale veće probleme u funkcioniranju istih.
346 Primorsko-goranska županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Člankom 23. stavkom 6. koji se tiče odredbe članka 84 glasi: „6) Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu na temelju prijedloga učiteljskog vijeća, a o pedagoškoj mjeri isključenja iz škole na temelju prijedloga nastavničkog vijeća. O žalbi protiv rješenja odlučuje Ministarstvo.“ 2. Mišljenja smo da bi u postupak vezan uz izricanje pedagoške mjere preseljenja u drugu školu trebalo uključiti osnivača – na način da članak 23. stavak 6 glasi: 6) Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu na temelju prijedloga učiteljskog vijeća uz suglasnost osnivača, a o pedagoškoj mjeri isključenja iz škole na temelju prijedloga nastavničkog vijeća. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno.
347 Primorsko-goranska županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 14. 1. Predlažemo da se odredba članka 34 a izmijeni tako da glasi: 1) Za učenike osnovne škole može se organizirati produženi boravak uz suglasnost osnivača. 2) Produženi boravak organizira školska ustanova, a može se izvoditi u školskoj ustanovi i drugom prostoru sukladno propisanim standardima uz odobrenje Ministarstva. 3) Organizaciju i provedbu produženog boravka propisuje ministar pravilnikom.“ Nije prihvaćen Školska ustanova ne može biti odgovorna za provođenje produženog boravka u drugom prostoru.
348 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI U sklopu javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje u tekstu: Nacrt Zakona), Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova želi se osvrnuti na dvije novine koje se ovim propisom uvode, a koje su vezane uz područje rada Pravobraniteljice. 1) Pravobraniteljica pozdravlja uvođenje prava na mirovanje rokova i stečenih prava za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta. Nacrt Zakona kroz izmjene i dopune članaka 108., 109., 110. i 116. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predviđa uvođenje prava na mirovanje roka za polaganje stručnog ispita, roka za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita te prava na mirovanje stečenog zvanja. Ove izmjene i dopune su u Nacrt Zakona uvrštene sukladno najavi iz dopisa Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od 1. kolovoza 2016. godine u kojem je Ministarstvo obavijestilo Pravobraniteljicu da će uvažiti njezino stajalište u predmetu vezanom za nemogućnost mirovanja stečenog zvanja jedne srednjoškolske nastavnice za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta i pristupiti planu promjene važećeg zakonskog okvira. Budući da su u velikoj većini žene te koje koriste rodiljni i roditeljski dopust (zbog čega se nalaze u nepovoljnijem položaju na tržištu rada), ta promjena predstavlja doprinos promicanju ravnopravnosti spolova u području zapošljavanja i rada. 2) S druge strane, Pravobraniteljica upozorava da uvođenje mogućnosti uskraćivanja učeničkog pohađanja dijelova međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula od strane njihovih roditelja u slučaju ako ti sadržaji nisu u skladu s roditeljskim „odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti“, koja se uvodi izmjenom i dopunom čl.27. st.7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, predstavlja korak unatrag u smislu odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Naime, međupredmetne i interdisciplinarne teme i moduli imaju veliki značaj upravo zbog toga što se kroz njih (prije svega kroz Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, NN 107/14) uvode odgojno-obrazovni sadržaji vezani za ljudska prava koji nedostaju u okviru programa obveznih nastavnih predmeta u osnovnim i srednjim školama. Njihov značaj je tim veći što je Ministarstvo 2015. godine odustalo od već započetog projekta uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja kao obveznog nastavnog predmeta. Spomenutom odredbom ukida se obveza pohađanja nastave anti-diskriminacijskih odgojno-obrazovnih sadržaja uvedenih međupredmetnim i interdisciplinarnim pristupom. Sukladno Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, međupredmetne teme su „obvezne u svim nastavnim predmetima“ i „svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi su ih obvezni ostvarivati“. Međutim, ukoliko se ova odredba usvoji, nastava tih tema će biti obvezna za škole da ih izvode, no ne i za učenike/ce da ih pohađaju. Pravobraniteljica se zalaže i daje preporuku da Republika Hrvatska ravnopravnost spolova i prava spolnih i rodnih manjina ne tretira kao predmet rasprava i različitih tumačenja zbog kojih se nacionalni sustav odgoja i obrazovanja prilagođava osobnim preferencijama i individualnim vrijednosnim stavovima. Radi se o sastavnim dijelovima ljudskih prava i civilizacijskim tekovinama koje se Hrvatska, kao demokratska zemlja i članica Europske unije, obvezala promicati nacionalnim i međunarodnim pravnim aktima. Prema čl.14. st.2. i 3. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08 i 69/17) Republika Hrvatska ima dužnost provoditi odgoj i obrazovanje za ravnopravnost spolova, a ne ukidati obvezu njegovog pohađanja. U tom smislu Pravobraniteljica podsjeća da praksa Europskog suda za ljudska prava u predmetima Kjeldsen, Busk Madsen i Pedersen protiv Danske (1976.) i Dojan i drugi protiv Njemačke (2011.) potvrđuje da pravo djece na cjeloviti odgoj i obrazovanje i pravo države da im taj odgoj i obrazovanje osigura ne narušava pravo roditelja na odgoj djece u skladu s osobnim uvjerenjima. Ukoliko Ministarstvo ustraje na uvrštavanju ovakve odredbe u Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, odnosno na izbornom karakteru međupredmetnih i interdisciplinarnih tema i modula, Pravobraniteljica Ministarstvu preporučuje da osmisli mehanizam putem kojega će odgoj i obrazovanje za ravnopravnost spolova kao ustavne vrednote na drugačiji način učiniti obveznim nastavnim sadržajem u osnovnoškolskom i srednjoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja. Djelomično prihvaćen Sukladno javnoj raspravi bilo je potrebno navedeni članak promijeniti na način da je u načela odgoja i obrazovanja uvršteno pravo djece na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Također, uvršteno je i pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima prenošenim na objektivan, kritički i pluralistički način, u skladu s kriterijima utvrđenim Ustavom, pravom Europske unije te međunarodnim pravom, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i Europsku socijalnu povelju.
349 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 35. Ad. 8. Provjera sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnog rada s djecom Člankom 35. Nacrta prijedloga Zakona mijenja se članak 113. ZOOSŠ-a o upućivanju radnika na provjeru radne sposobnosti na način da se preciznije uređuje da se provjera radne sposobnosti obavlja pregledom kod izabranog doktora specijalista medicine rada, a kao novost se uvodi pokretanje postupka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti. Upoznati smo da se odgojno-obrazovne ustanove suočavaju s problemom postupanja prema radniku u slučaju sumnje na psihičke poteškoće koje utječu ili mogu utjecati na njegovu sposobnost za rad s djecom. Iako prema odredbama Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14) ZOOSŠ-a i Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju postoji mogućnost upućivanja radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti, provjera radne sposobnosti od strane specijalista medicine rada nije odgovarajuća za provjeru sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnih poslova i rad s djecom. Ta se provjera uglavnom svodi na zaključak da je radnik „radno sposoban“, iako okolnosti slučaja ukazuju da zbog određenih svojstava i ponašanja na štetu djece ne bi smio obavljati odgojno-obrazovni rad. Nailazimo i na situacije u kojima odgojno-obrazovni radnik odbija pristupiti provjeri radne sposobnosti, a odugovlačenjem s tim postupkom se izravno šteti djeci. Zaključujemo da ne postoji odgovarajuća provjera koja bi rezultirala nedvojbenom procjenom je li odgojno-obrazovni radnik sposoban upravo za odgojno-obrazovni rad s djecom, a ne samo za rad općenito. Smatramo potrebnim i stoga predlažemo da se, u međusobnoj suradnji nadležnih tijela kao što su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo zdravstva, propiše i detaljnije regulira posebna provjera sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnog rada s djecom. Smatramo također, da bi takvu provjeru bilo potrebno provoditi i periodično u okviru postupka licenciranja odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja, koji nažalost još nije uspostavljen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
350 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 28. Ad. 7. Preispitivanje predloženog pojma „učitelja edukatora rehabilitatora“ i uređenje potrebnog obrazovanja, stručnih kompetencija i poslova U članku 28. kojim se mijenja članak 100. stavak 1. uvodi se kao novi pojam: „učitelj edukator rehabilitator“, odnosno posebna kategorija u okviru učitelja. Nismo upoznati s razlozima za uvođenje ove posebne kategorije učitelja, niti s informacijama na koji se točno profil stručnjaka misli, koje kvalifikacije i kompetencije osoba mora imati da bi mogla biti „učitelj edukator rehabilitator“, treba li imati odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje kao i učitelji, primjerice iz didaktike, metodike i slično, za što ne nalazimo obrazloženje uz članak koji se mijenja, niti u dijelu Nacrta prijedloga zakona kojim se uređuju osnovna pitanja koja se uređuju zakonom. Upoznati smo, naime, da je člankom 8. stavkom 4. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju propisano da posebne programe uz individualizirane postupke iz svih predmeta provode u posebnim razrednim odjelima škole edukacijski rehabilitatori i učitelji/nastavnici sukladno Zakonu i provedbenom propisu koji propisuje odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika. Pretpostavljamo, dakle, da sukladno spomenutom provedbenom propisu i „učitelji edukatori rehabilitatori“ moraju imati odgovarajuću vrstu obrazovanja i kompetencije za izvođenje nastave. S obzirom da nemamo detaljnijih informacija o namjeri predlagatelja, spomenuto rješenje predlažemo preispitati, po potrebi urediti u skladu s razgraničenjem potrebnog obrazovanja i stručnih kompetencija koje se stječu studijima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (ERF), jasno urediti njihove poslove, te isto obrazložiti u Nacrtu prijedloga zakona. Napominjemo da pozdravljamo predviđeno rješenje iz članka 100. u kojem se mijenja stavak 4. i u kojem se jasno razgraničuju stručnjaci ERF-a po područjima: edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog. Primjerice, dosadašnjim izostankom socijalnih pedagoga iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi zanemarivale su se potrebe učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i s problemima u ponašanju čije teškoće i intervencije zahtijevaju specifičan stručni pristup. Na žalost, koristimo spomenuti da još uvijek nije donesen pravilnik koji propisuje odgojno-obrazovnu podršku i stručni tretman za ove učenike, iako je rok za njegovo donošenje istekao krajem 2015. godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
351 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, Članak 23. Ad. 6. Uređenje prava na pravni lijek protiv izrečene pedagoške mjere i privremenog udaljenja iz nastave, ograničavanje mogućnosti udaljenja iz nastave te preispitivanje karaktera pedagoške mjere isključenja Člankom 23. Nacrta prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 84. u stavku 5. propisuje se da se mjere upozorenja, i to mjere: opomene, ukora, strogog ukora i opomene pred isključenje ne izriču u upravnom postupku te da protiv njih učenik ili roditelj ima pravo prigovora ravnatelju u roku od 8 dana od dana izricanja. Smatramo da je Nacrtom prijedloga Zakona potrebno predvidjeti pravni lijek kao oblik kontrole zakonitosti odluke ravnatelja o prigovoru za slučaj nezadovoljstva učenika ili roditelja odlukom o prigovoru. Nejasno je želi li se ostaviti mogućnost prava žalbe učeniku i roditelju prema članku 122. stavku 4. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) ili je prva sljedeća instanca kontrole zakonitosti odluke ravnatelja o prigovoru nadležni upravni sud pred kojim se može pokrenuti upravni spor. Smatramo također da bi prije pokretanja sudskog postupka trebalo omogućiti pravo žalbe protiv odluke o prigovoru, radi brže i jednostavnije zaštite u postupku povodom kontrole zakonitosti odluke ravnatelja škole. Smatramo svrsishodnim propisati navedeno kako u praksi u školama ne bi bilo dvojbi vezano uz primjenu odredbi o pravu na pravni lijek protiv pedagoške mjere. Naime, upoznati smo s brojnim slučajevima nesnalaženja škola u postupcima izricanja i provođenja pedagoških mjera i nepoštivanja zakonskih odredbi što rezultira povredama na štetu učenika. Predlažemo preispitati isključenje iz škole kao mjeru pedagoškog karaktera. Smatramo da pedagoške mjere trebaju imati za svrhu utjecaj na odgoj učenika, razvoj osobne odgovornosti, sprečavanje daljnjih neprihvatljivih oblika ponašanja te poticanje i usvajanje prihvatljivih oblika ponašanja, te je upitno može li se isto postići isključenjem iz škole. Smatramo da bi isključenje iz škole trebalo biti predviđeno kao krajnja mjera s jasnim obrazloženjem potrebe njena izricanja te da je potrebno jasno iskazati sve mjere i intervencije koje je škola prethodno poduzela od početka iskazivanja problema u ponašanju do trenutka razmatranja isključenja. Predlažemo da se, uz izricanje pedagoških mjera propiše donošenje individualnog plana rada s učenikom radi prevencije daljnjeg društveno neprihvatljivog ponašanja učenika. Naime, rana detekcija i intervencija pridonijela bi smanjivanju broja izrečenih težih pedagoških mjera.