Izvješće o provedenom savjetovanju - Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Institut za razvoj obrazovanja Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu 1. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. 2. Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civilno društvo dokazani partner u postizanju društvenog, ekonomskog i političkog boljitka zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge marginaliziranima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 5. 2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog progresivnom nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6. Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te smatramo kako je nužno povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine (14,21%) kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
2 Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu 1. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. 2. Organizacije civilnog društva još uvijek se nastoje oporaviti od razorne 2016. godine - stoga bi postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala svijest o tome da je civilno društvo dokazani partner u društvenom, ekonomskom i političkom boljitku zemlje. Podsjećamo da su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja nisu priložene analize ni objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu, što govori o propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4. Budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za tu svrhu nije dovoljno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice ako imamo na umu da će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. 5. 2018. godina je godina početka provedbe nove Strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, a brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6. Postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dovoljan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade ni za razvoj civilnog društva. Predlažemo povećanje postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
3 Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu 1. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. 2. Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civino društvo dokazani partner u društvenom, ekonomskom i političkom boljitku zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 5. 2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6. Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te ovime predlažemo povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
4 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara/HUPT kao i druge organizacije civilnog društva koje se financiraju kroz Centar znanja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, teško mogu djelovati na potrebnoj razini bez zadovoljavanja osnovnih financijskih potreba za redovan rad. Nakon što su Uredbom u 2016. godini udrugama umanjena sredstva za čak 30%, smanjenje se nastavilo u 2017. godini kada su nam sredstva smanjena za 15%, a isto toliko sredstava planira se u za 2018. što je neprihvatljivo, tim više što se udruge ne mogu javiti s obzirom da se financiraju putem Nacionalne zaklade na natječaje Ministarstava. Smatramo kako se uredbom treba vratiti postotak iz 2015. godine koji je iznosio (14,21%). HUPT kao i druge udruge osoba s invaliditetom svojim zagovorom, utjecajem na izmijene, dopune ili stvaranje novih politika, znatno doprinose poboljšanju statusa osoba s invaliditetom, tim više jer je Država zakonom o proglašenju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom preuzela obvezu uskladiti svoje zakonodavstvo, provedbu i odnos prema osobama s invaliditeton kako bi se spriječila njihova stalna diskriminacija i svakodnevno naruševanje njihovih osnovnih ljudskih i građanskih prava. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana.
5 Liga za prevenciju ovisnosti Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu Komentare koje vam upućujemo, uz Ligu za prevenciju ovisnosti, podržava još 18 organizacija civilnog društva kako slijedi: 1. Zajednica Mondo Nuovo; 2. Udruga Institut; 3. Udruga Terra; 4. Terapijska zajednica Moji dani; 5. Udruga Igra; 6. Udruga Ambidekster; 7. Udruga Sirius; 8. Udruga za kreativni socijalni rad; 9. Udruga Mentor; 10. Udruga Svima; 11. Udruga Stijena; 12. Udruga Zajednica Pape Ivana xxiii; 13. Udruga Help; 14. Humanitarna organizacija Zajednica Susret; 15. Udruga ANST 1700; 16. Udruga Vida; 17. Udruga San Patrignano; 18. SOS Dječje selo Hrvatska Pozdravljamo donošenje Prijedloga Uredbe u zadnjem kvartalu tekuće godine te vjerujemo da će Uredba biti i usvojena do siječnja 2018. kako bi se svi natječaji mogli raspisati i okončati u planiranim rokovima. Nažalost, iz Prijedloga Uredbe ne možemo iščitati namjeru ni volju da se u području prevencije i suzbijanja zlouporabe droga javna politika usmjeri prema stabilizaciji i unaprijeđenju sustava; kako u smislu ravnopravne participacije OCD-a u sustavu pružanja usluga tako ni na planu povećanja standarda kvalitete usluga za korisnike. Već unatrag nekoliko godina je jasna intencija usmjeravanja javne politike sprječavanja i suzbijanja zlouporabe droga prema javno-zdravstvenom sustavu, pa tako i putem financiranja javno-zdravstvenog sustava iz dijela lutrijskih sredstava namjenjenih organizacijama temeljem Čl.8 Zakona o igrama na sreću, čime se umanjuje značaj ali i mogućnosti doprinosa svih drugih dionika u ovom sustavu, a dominantno psihosocijalnog pristupa rješavanju problematike ovisnosti koji provode udruge. Da nas se ne shvati pogrešno, izrazito cijenimo doprinos i zavoda za javno zdravstvo i bolnica na planu prevencije i suzbijanja ovisnosti. Stoga, ne razumijemo zašto se njihovo financiranje ne riješi sustavno u okvirima državnog i županijskih proračuna (ili samo jednog - prenesene funkcije, iz sredstava namijenjenih financiranju zdravstva) nego ih se “tjera”da pišu projekte da bi im se financirala redovita djelatnost. Također, želimo istaknuti da udruge ne provode aktivnosti paralelne aktivnostima zavoda nego dopunjavaju rad uslugama koje nedostaju ili onda kada su kapaciteti zavoda nedovoljni da bi odgovorili na potrebe korisnika, što i jest primarna uloga civilnog društva. K tome, ukoliko netko misli da su ovakvi natječaji nužni da bi se javni i civilni sektor povezali - griješi. Naime suvremeno civilno društvo, dakle udruge, znaju da se zajednički ciljevi mogu ostvariti samo u sinergiji i redovito rade zajedno s javnim sektorom. Samo tako, i jedni i drugi možemo odgovoriti na potrebe korisnika/pacijenata. Stoga, s ovakvim natječajima ili bez njih, mi znamo da smo upućeni jedni na druge. I radimo zajedno. Naglašavamo da, dugotrajni psihosocijalni tretman ovisnika sa smještajem (terapijske zajednice, od kojih dio, zbog nedostatka sredstava, nema ugovorenu uslugu s Ministarstvom iako ispunjavaju sve propisane uvjete) u RH provode isključivo organizacije civilnog društva te da je postojećim planiranjem i projekcijom sredstava iz Prijedloga Uredbe opstanak, kako tih tako i drugih psihosocijalnih programa koje udruge provode na trajnoj osnovi i u kontinuitetu (kao, također neugovorene, usluge), trajno ugrožen i bez perspektive za održivost, a o razvoju da i ne govorimo. Republika Hrvatska u ovom trenutku ima samo dva projekta prevencije ovisnosti usklađena sa Europskim standardima za kvalitetnu prevenciju zlouporabe droga, a nositelji oba projekta su organizacije civilng društva. To govori o tome da su organizacije civilnog društva nositelji kvalitete i inovacija na ovom polju, a njihove se rezultate uporno ne valorizira na odgovarajući način. Nadalje, evaluacija posljednje Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga sugerira da je pristup sprječavanju i suzbijanju ovisnosti potrebno objediniti odnosno obuhvatiti sve vrste ovisnosti. To će, najvjerovatnije, biti implementirano kao dio nove Strategije koja je u izradi, što znači da će Akcijskim planom za 2018. godinu biti predviđen značajno veći fokus na razvoj novih pristupa i metoda rada s različitim skupinama ovisnika (alkoholizam, internet, kockanje i klađenje, duhan, ilegalne droge). Dakle, po svemu sudeći, biti će nužno povećati obujam aktivnosti i obuhvat korisnika što nužno rezultira potrebom povećanja kapaciteta nositelja aktivnosti (posebno kadrovskih). Da bi to bilo moguće, nužno je povećati, a ne kontinuirano smanjivati, ukupan postotak, a time u pravilu i apsolutni iznos sredstava koji se izdvaja za organizacije iz civilnog sektora koje doprinose borbi protiv zlouporabe droga i drugih ovisnosti. Inače se te (a i postojeće) aktivnosti, zbog nedostatka financijskih sredstava, neće moći provesti. Primljeno na znanje Financijska sredstva koja se izdvajaju iz sredstava od igara na sreću, a usmjeravaju se na aktivnosti prevencije u području ovisnosti primarno provede županijski zavodi za javno zdravstvo. Ovim sredstvima ne pokriva se financiranje aktivnosti koje se ugovaraju između zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Tijekom godina iznosi financijskih sredstava od igara na sreću za ove aktivnosti su se smanjivali. Ulaganja u dodatne aktivnosti koje provode zavodi za javno zdravstvo u suradnji s udrugama sukladno potrebama osiguravaju stručni i kontinuirani pristup preventivnim aktivnostima, dodanu koordinaciju s udrugama, osiguranje edukativnih programa i specijalizacije za zdravstvene djelatnike i specifične potrebe preventivnih programa na pojedinim područjima. Izdvajanje za programsko područje „Borba protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti“ u iznosu od 4% predviđeno je sukladno natječajima koji se predlažu provesti u 2017. godini i gledajući apsolutno izdvjanje za ovo područje povećano je u odnosu na prethodnu godinu.
6 HRVATSKI SAVEZ UDRUGA INVALIDA RADA Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu Hrvatski savez udruga invalida rada smatra da dodjeljena sredstva ovom Uredbom nisu dostatna za razvoj potencijala udruga osoba s invaliditetom. Ističemo da su nam već treću godinu za redom umanjena sredstva koja su odobrena za naše djelovanje. Naime, u 2016. godini su nam umanjena sredstva za čak 30%, trend smanjenja nastavio se i u 2017. godini kada su nam sredstva smanjena za 15%, a od gubitaka u 2016. godini još se nismo oporavili. Najava za 2018. godinu je da će nam se sredstva također umanjiti za 15% što smatramo nedopustivim. Ističemo kako Hrvatski savez udruga invalida rada od osnutka postepeno gradi i unapređuje svoj Savez, te sada zapošljava 22 osobe koje provode i pružaju direktno socijalne usluge (koje nisu osigurane u sustavu) kroz razne projekte i programe. Također, pružamo i pravno savjetovanje te su nam se npr. u 2016. godini direktno javile 772 osobe, a smanjenjem sredstava dovedeni smo do toga da nam nedostaju sredstva za podmirenje osnovnih režijskih troškova kroz godinu kako bi ured mogao nesmetano funkcionirati. Smatramo da samim svojim postojanjem kako našeg, tako i drugih Saveza udruga osoba s invaliditetom (ove godine obilježavamo 50 godina postojanja), nije u redu da smo dovedeni u situaciju da moramo smanjivati djelatnosti Saveza, a samim time stvara se osjećaj da se umanjuje rad Saveza osoba s invaliditetom, a time i osoba s invaliditetom koje su jedne od najranjivijih skupina u društvu. U 2016. i 2017. godini svjedočili smo teškom razdoblju i smatramo da se još uvijek javlja kriva percepcija o Savezima i udrugama osoba s invaliditetom. Udruge osoba s invaliditetom nisu izbor osoba s invaliditetom, nego je to sudbina. Osobe s invaliditetom žele provoditi vrijeme sa sličnima sebi, te jedino putem udruge osobe s invaliditetom mogu ostvarivariti svoja prava, zadovoljiti svakodnevne potrebe i interese, te ostvariti resocijalizaciju nakon proživljene traume u društvo. Moramo naglasiti da se već dugi niz godina sustavno smanjuju sredstva za brigu o problemima i potrebama osoba s invaliditetom, a ova je skupina osoba višestruko diskriminirana i izolirana. Umjesto da se potiče razvoj civilnog društva posebice udruga koje svojim radom pružaju socijalne usluge i time su partner državi u brzi o osobama s invaliditetom. Postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete iz 2016., kao ni za razvoj civilnog društva te smatramo kako je nužno povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine (14,21%). Savezima i udrugama osoba s invaliditetom takva je Uredba neprihvatljiva jer smatramo da će narušiti ugovorne obveze i dovesti u pitanje opstanak organizacija i egzistenciju djelatnika koji su kroz ove potpore zaposleni. Uredba je posebice neprihvatljiva jer se radi o organizacijama koje zastupaju najranjivije skupine društva. Te skupine oslonjene su na svoje udruge te nisu u mogućnosti same ostvarivati svoja prava jer su im institucije sustava nepristupačne fizički, orijentacijski i komunikacijski. Vjerujemo da nije potrebno naglašavati da zagovaraju preko 500.000 osoba s invaliditetom što s obitelji, u konačnici, čini oko jednu trećinu ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Izdvajanje za programsko područje „Problemi i zadovoljavanje osoba s invaliditetom“ u iznosu od 18.82% predviđeno je sukladno natječajima koji se predlažu provesti u 2018. godini i zahtjevima središnjih tijela državne uprave koji su korisnici ovog dijela prihoda od igara na sreću. Važno je spomenuti kako je, u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, u Konačnom prijedlogu uredbe, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva, dio sredstava iz ovog programskog područja u iznosu od 2 milijuna kuna (sa aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) preusmjeren Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva. Naime, Nacionalna zaklada će ova realocirana sredstva uložiti isključivo u financiranje institucionalnih podrški za udruge osoba s invaliditetom koje djeluju na lokalnoj i nacionalnoj razini. Nacionalna zaklada u 2018. godini također nastavlja financiranje 13 saveza udruga osoba s invaliditetom uključenih u Centar znanja za društveni razvoj u podruju unapređenja kvalitete življenja osoba s invaliditetom kao i financiranje i 22 udruge osoba s invaliditetom kroz institucionalne podrške odobrene u prethodnim godinama (podrška se dodjeljuje na 3 godine. Vezano uz postotne udjele za preostale aktivnosti unutar ovog područja isti su se povećali i to na način da apsolutno gledajući nije došlo do promjene izdvajanja u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju. Ističemo kako je apsolutno gledajući izdvajanje za ovo programsko područje povećano u odnosu na 2017. godinu za 3,6 milijuna kuna.
7 Info zona Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu 1. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. 2. Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civino društvo dokazani partner u društvenom, ekonomskom i političkom boljitku zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 5. 2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6. Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te ovime predlažemo povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
8 Zelena mreža aktivističkih grupa Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu Dodijeljena sredstva neće biti dostatna osigurati razvojne potencijale udruga, s obzirom da su ostavljanje ispod iznosa iz 2015. godine i s obzirom na razorne utjecaje Uredbe iz 2016. godine. Posebno se to odnosi na naše partnerske udruge iz sektora najranjivijih skupina koje okupljaju i bave se marginaliziranim skupinama, osobama s invaliditetom, mladima, socijalno ugroženim stanovništvom i drugima. Prilično je čudno da se Uredba nije raspravila na Savjetu za razvoj civilnog društva kako su nas obavijestili iz suradnih organizacija čiji članovi sjede u Savjetu, jer bi to bilo u duhu transparetnosti i dogovornog načina rada. Sredstva predviđena za sufinanciranje projekata iz fondova EU dodatno će unazadi potencijale udruga za povlačenjem tih sredstava što je iznimno zabrinjavajuće s obzirom na visoku razinu uspješnosti udruga u povlačenju tih sredstava u prijašnjim razdobljima. Sa štovanjem, Dražen Šimleša - Zelena mreža aktivističkih grupa Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Savjet za razvoj civilnog društva raspravio je Prijedlog uredbe na 6. sjednici održanoj 24. studenog 2017. Na temelju prijedloga sa sjednice Savjeta povećano je izdvajanje za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva za 2 milijuna kuna na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
9 Queer Sport Split Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu 1. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. 2. Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civilno društvo dokazani partner u postizanju društvenog, ekonomskog i političkog boljitka zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge marginaliziranima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 5. 2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog progresivnom nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6. Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te smatramo kako je nužno povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine (14,21%) kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
10 queerANarchive Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu 1. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. 2. Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civilno društvo dokazani partner u postizanju društvenog, ekonomskog i političkog boljitka zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge marginaliziranima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 5. 2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog progresivnom nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6. Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te smatramo kako je nužno povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine (14,21%) kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
11 Forum za slobodu odgoja Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu 1. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. 2. Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civino društvo dokazani partner u društvenom, ekonomskom i političkom boljitku zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 5. 2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6. Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te ovime predlažemo povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
12 Centar za ženske studije Zagreb Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu 1. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. 2. Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civino društvo dokazani partner u društvenom, ekonomskom i političkom boljitku zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 5. 2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6. Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te ovime predlažemo povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
13 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu 1. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. 2. Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civino društvo dokazani partner u društvenom, ekonomskom i političkom boljitku zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 5. 2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6. Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te ovime predlažemo povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
14 Sanda Malbaša Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu 1. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. 2. Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civino društvo dokazani partner u društvenom, ekonomskom i političkom boljitku zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 5. 2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6. Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te ovime predlažemo povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću
15 Centar za mirovne studije Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civino društvo dokazani partner u društvenom, ekonomskom i političkom boljitku zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge najslabijima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te ovime predlažemo povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
16 Hrvatski savez slijepih Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu Obzirom da se već dugi niz godina sustavno smanjuju sredstva za brigu o problemima i potrebama osoba s invaliditetom, a obzirom da je ova skupina osoba višestruko diskriminirana i izolirana, smatramo da se iznos Lutrijskih sredstava za ovu populaciju treba vratiti na iznos koji je bio određen 2015. godine. Predlažemo da se u kategoriji 4. onima koji se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom odobri 20,32%. Također potrebno je poticati razvoj civilnog društva posebice udruga koje svojim radom pružaju socijalne usluge i time su partner državi u brzi o osobama s invaliditetom. Predlažemo da se i u kategoriji 8. –onima koji pridonose razvoju civilnog društva iznos sredstava vrati na postotak iz 2015. godine odnosno 14,21%. Smatramo da je neprihvatljivo da Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodijele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu bude izrađena a da se o njoj nije raspravljalo na Savjetu za razvoj civilnog društva čiji je zadatak pratiti i aktivno sudjelovati pri donošenju zakona, drugih propisa i akata, a naročito pri donošenju normativnih akata od izravnog interesa za rad organizacija civilnoga društva. Primljeno na znanje Izdvajanje za programsko područje „Problemi i zadovoljavanje osoba s invaliditetom“ u iznosu od 18.82% predviđeno je sukladno natječajima koji se predlažu provesti u 2018. godini i zahtjevima središnjih tijela državne uprave koji su korisnici ovog dijela prihoda od igara na sreću. Važno je spomenuti kako je, u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, u Konačnom prijedlogu uredbe, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva, dio sredstava iz ovog programskog područja u iznosu od 2 milijuna kuna (sa aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) preusmjeren Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva. Naime, Nacionalna zaklada će ova realocirana sredstva uložiti isključivo u financiranje institucionalnih podrški za udruge osoba s invaliditetom koje djeluju na lokalnoj i nacionalnoj razini. Nacionalna zaklada u 2018. godini također nastavlja financiranje 13 saveza udruga osoba s invaliditetom uključenih u Centar znanja za društveni razvoj u podruju unapređenja kvalitete življenja osoba s invaliditetom kao i financiranje i 22 udruge osoba s invaliditetom kroz institucionalne podrške odobrene u prethodnim godinama (podrška se dodjeljuje na 3 godine). Vezano uz postotne udjele za preostale aktivnosti unutar ovog područja isti su se povećali i to na način da apsolutno gledajući nije došlo do promjene izdvajanja u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju. Ističemo kako je apsolutno gledajući izdvajanje za ovo programsko područje povećano u odnosu na 2017. godinu za 3,6 milijuna kuna. Savjet za razvoj civilnog društva raspravio je Prijedlog uredbe na 6. sjednici održanoj 24. studenog 2017. Na temelju prijedloga sa sjednice Savjeta povećano je izdvajanje za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva za 2 milijuna kuna na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
17 HRVATSKA GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu Hrvatska gorska služba spašavanja kao neprofitna organizacija s 21 temeljnom djelatnosti i 10 javnih ovlasti, podliježe zakonskim obvezama (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija )NN br.121/14), Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrole te izrade i izvršavanja financijskih planova neprofitnih organizacija ( NN br. 119/15) )zbog kojih je neophodan razvoj sustava unutarnjih kontrola. Iznos naveden u čl.3. st.4 ove Uredbe koji se odnosi na HGSS( 4,03% od ukupnog iznosa od 11,36% koji je dodijeljen socijalnoj i humanitarnoj djelatnosti) čini skoro polovicu ukupnih potreba HGSS-a te ne omogućava zadovoljavanje gore navedene potrebe s ciljem sustavnog ispunjavanja zakonskih obveza. Slijedom gore navedenog ističemo kako će HGSS s iznosom iz ovog prijedloga Uredbe biti u mogućnosti ispuniti samo dio svojih potreba zbog čega vas ovim putem još jednom molimo da uzmete u obzir traženi iznos sredstava od strane HGSS-a. Primljeno na znanje U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu za rad Hrvatske gorske službe spašavanja planirano je 10,6 milijuna kuna i to isključivo iz izvora financiranja opći prihodi i primici. U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu za rad ove službe iz izvora financiranja opći prihodi i primici planirano je 14,4 milijuna kuna. Uzrevši u obzir i sredstva predviđena Prijedlogom uredbe u iznosu od 2 milijuna kuna jasno je da je za rad HGSS-a u 2018. godini ukupno planirano 16,4 milijuna kuna što predstavlja značajno povećanje (u iznosu od 5,8 milijuna kuna) u odnosu na 2017. godinu.
18 Brodsko ekološko društvo-BED Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu Uspoređujući postotak izdvajanja za razvoj civilnog društva (članak 2., st 2, točka 8.) kroz godine ( 2011. 12,49 % 2012. 20,66 % 2013. 13,04 % 2014. 14,21% 2015. 14,21%, 2016. 6,88, 2017, 11,18 %) jasno se može vidjeti negativna tendencija u potpori onima koji pridonose razvoju civilnog društva. Ni u 2016., kao ni danas, takvo se smanjivanje ne potkrjepljuje ozbiljnim analizama nego ovisi očito o nekim drugim, primarno političkim faktorima. Smatramo da se time otežava ne samo funkcioniranje Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva nego i mogućnost organizacija civilnog društva da predfinanciraju i sufinanciraju najavljene projekte financirane sredstvima EU fondova. S obzirom da su udruge u predpristupnim fondovima bile jedne od najefikasnijih korisnika EU sredstava, nije teško zaključiti da će to imati negativan utjecaj na sve one usluge društvu koje su udruge kroz te projekte osiguravale, kao i na zaposlenost u samim udrugama. Smatramo da je ovakav postotak, smanjen u odnosu na period 2011.-2015., neopravdan, naročito uzimajući u obzir da je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u zadnje vrijeme proširila institucionalnu podršku i brigu i o skupinama koje prije nisu bile obuhvaćene tim programom. (udruge djece mladih, udruge iz Domovinskog rata, udruga osoba s invaliditetom) Predlažemo vraćanje postotka na onaj iz 2015. godine. Kod udruga za zaštitu okoliša i prirode, nažalost zbog dugogodišnjeg nepostojanja bilo kakvog natječaja za udruge Ministarstva zaduženog za zaštitu okoliša i prirode (koje je mijenjalo imena i nadležnosti kroz godine), te tek povremenih i problematičnih natječaja Fonda za zaštitu okoliša NZZRCD je bilo tijelo koje je često jedino moglo financirati njihove aktivnosti, uz sva ograničenja koja pruža institucionalna potpora. Osobito smatramo neprimjerenim da se nacrt Uredbe nije raspravio na Savjetu za razvoj civilnog društva čiji je zadatak pratiti i aktivno sudjelovati pri donošenju zakona, drugih propisa i akata, a naročito pri donošenju normativnih akata od izravnog interesa za rad organizacija civilnoga društva. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Savjet za razvoj civilnog društva raspravio je Prijedlog uredbe na 6. sjednici održanoj 24. studenog 2017. Na temelju prijedloga sa sjednice Savjeta povećano je izdvajanje za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva za 2 milijuna kuna na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
19 Mreža mladih Hrvatske Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 1. Mreža mladih Hrvatske pozdravlja iskorak u trajanju javnog savjetovanju u odnosu na provedbu istog procesa u 2017. Ipak, upozoravamo na potrebu da se u raspravu o prijedlogu Uredbe uključi i Savjet za razvoj civilnog društva Vlade RH; tijelo u kojem se operacionalizira načelo međusektorskog partnerstva između predstavnika države i organizacija civilnog društva. Također, ponavljamo prošlogodišnji apel da se raspodjela sredstava uređena Uredbom utemelji na jasnoj analitičkoj osnovi te poveže s ciljevima politike stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, u odnosu na postojeću praksu proizvoljnog razrezivanja kojom se riskira kratkoročna šteta, kao i dugoročan gubitak razvojnih potencijala. Primljeno na znanje Savjet za razvoj civilnog društva raspravio je Prijedlog uredbe na 6. sjednici održanoj 24. studenog 2017. Na temelju prijedloga sa sjednice Savjeta povećano je izdvajanje za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva za 2 milijuna kuna na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
20 ZAJEDNICA SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM HRVATSKE - SOIH Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 2. SOIH U odnosu na razvoj civilnog društva, Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u članku 2. stavku 2. propisuje da se prihodi od igara na sreću raspodjeljuju tako da organizacije koje pridonose razvoju civilnoga društva dobivaju 11,18% navedenih prihoda. Iako se u obrazloženju Uredbe navodi da postotna izdvajanja za programsko područje „Razvoj civilnog društva“ ostaju nepromijenjena u odnosu na istu Uredbu za 2017. godinu, naglašavamo da se radi o smanjenju izdvajanja u odnosu na 2014. i 2015. godinu, kada je izdvajanje za organizacije koje pridonose razvoju civilnoga društva iznosilo 14,21% prihoda od igara na sreću. Smatramo neophodnim vratiti izdvajanja za organizacije koje bave razvojem civilnog društva na razinu iz 2014. i 2015. godine iz više razloga. Organizacije civilnog društva presudne su za dobrobit Republike Hrvatske jer u najboljem slučaju nadopunjuju institucije države u njihovom radu, a u najgorem supstituiraju aktivnosti koje je država propustila provesti. Organizacije civilnog društva sadrže velik društveni kapital i potencijal i jedan su od osnovnih temelja i daljnjih pokretača poštovanja ljudskih prava i razvoja cjelokupnog društva. Organizacije osoba s invaliditetom, kao dio civilnog društva, djeluju kako bi spriječile diskriminaciju osoba s invaliditetom, izjednačile mogućnosti osoba s invaliditetom s mogućnostima osoba bez invaliditeta te stvorile preduvjete za puno uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih međunarodnim i nacionalnim propisima. S obzirom na to da je područje prava osoba s invaliditetom u razvoju koji ne smatramo dovoljnim te da institucije države u mnogim područjima nedostatno djeluju jednom dijelu osoba s invaliditetom organizacije civilnog društva jedina su mogućnost uključivanja u društvo. Da bi organizacije osoba s invaliditetom, koje su dio civilnog društva, mogle opstati te i dalje učinkovito pridonositi razvoju prava osoba s invaliditetom i civilnog društva uopće, nužna im je financijska potpora, stoga je potrebno raspodijeliti prihode od igara na sreću tako da se izdvajanja za organizacije koje pridonose razvoju civilnog društva povećaju, odnosno vrate na razinu izdvajanja od 14,20% kao i 2015.. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana.
21 ZELENA AKCIJA Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 2. Predlažemo da se članku 2. st. (2) nadoda odredba da se "raspodjelom dijela prihoda od igara na sreću utvrđuje i izdvajanje za organizacije koje", uz ostalo već navedeno, "promiču zaštitu okoliša i prirode, te održivi razvoj". Nije prihvaćen Područja djelovanja organizacija kojima se raspodjeljuje dio prihoda od igara na sreću ne propisuju se uredbom, već je isto propisano člankom 8. stavkom 1. Zakona o igrama na sreću.
22 ZELENA AKCIJA Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 2. 1. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. 2. Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civilno društvo dokazani partner u postizanju društvenog, ekonomskog i političkog boljitka zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge marginaliziranima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 5. 2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog progresivnom nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6. Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te smatramo kako je nužno povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine (14,21%) kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
23 GONG Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 2. 1. S obzirom na visoki udio sredstava usmjerenih na sport smatramo da je vrlo važno za transparentnost i dobro upravljanje detaljnije navesti pojedine kategorije financiranja, odnosno udjele pojedinih tipova sportskih aktivnosti koje će biti financirane budući da se iz najveće kategorije „Programi javnih potreba u sportu na državnoj razini“ koju se financira u iznosu od 98% od sredstava za promicanja sporta ne može iščitati o kojim se programima radi, za razliku od detaljno razrađenih kategorija u drugim točkama stavka 2 članka 2 ove uredbe. Važno je navesti u kojoj se mjeri ovaj postotak odnosi na financiranje profesionalnog sporta, a u kojoj se mjeri odnosi na financiranju rekreativnog sporta koji je potrebno zasebno pratiti i podržavati zbog njegovog doprinosa zdravlju i kvaliteti života šireg kruga pučanstva. Za rekreativni sport je važno pratiti u kojoj mjeri je on dostupan, odnosno u kojoj mjeri ovakve potpore omogućavaju uključivanja u rekreativne sportske sadržaje bez da ih krajnji korisnici moraju dodatno samostalno sufinancirati. Također, kod profesionalnog sporta je potrebno razlikovati udio koji se ulaže izravno u sport, odnosno provođenja sportskih aktivnosti od udjela koji se ulaže u popratne aktivnosti vezane uz promociju sporta, poput npr. izdavaštva ili rad sportske televizije. Stoga predlažemo da se raspodjeli sredstava unutar ukupnog udjela za sport detaljnije uredi ovom uredbom ili obvezom donošenja dodatne odluke koja će to određivati. 2. Republika Hrvatska ni na koji način direktno ne potiče razvoj i održivost istraživačkog novinarstva, usprkos neospornom doprinosu istraživačkih novinarki i novinara u funkcionalnom razvoju demokratskih društava. Istraživačko novinarstvo ne samo da raskrinkava društveno neprihvatljivo i devijantno ponašanje, već ujedno, prema tvrdnjama dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju Josepha Stiglitza, služi i kao prepreka razvoju takvog ponašanja; potencijalni prijestupnici puno će se teže odvažiti na prijestup u okruženju u kojem postoje veće šanse da javnost dozna za njihove aktivnosti. U prosincu 2016. godine, Europarlamentarci su prepoznali sustavne dezinformacijske kampanje kao znatnu ugrozu europskih vrijednosti, te preporučili državama članicama ulaganje u dodatni razvoj i jačanje istraživačkog novinarstva kako bi građanima Unije omogućili da kritički sagledaju medijske sadržaje kojima su izloženi. Stoga predlažemo raspodjelom dijela prihoda od igara na sreću utvrditi izdvajanje sredstava za istraživačko novinarstvo. Kako bi istraživačko novinarstvo bilo uistinu efikasno, ono mora biti i potpuno otporno na vanjske utjecaje i potencijalne pritiske od strane političkih aktera, oglašivača, vlasnika medija... Takvu vrstu neovisnosti istraživačkih novinarki i novinara nije moguće postići u uvjetima njihove egzistencijalne ugroženosti, a zbog čega je u konzultaciji s civilnim društvom i novinarskom strukom potrebno ustrojiti transparentan i od politike potpuno odvojen sustav institucionalnih državnih potpora za istraživački novinarski rad. Ulaganje u istraživačko novinarstvo pritom ne treba promatrati kao trošak. Prema podacima Međunarodne mreže istraživačkih novinara, sva sredstva uložena u istraživačko novinarstvo višestruko se isplaćuju bilo kroz onemogućavanje korupcije, bilo kroz naknadnu nadoknadu štete ostvarenu u sudskim procesima. Izvori: http://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20161118IPR51718/meps-sound-alarm-on-anti-eu-propaganda-from-russia-and-islamist-terrorist-groups https://www.youtube.com/watch?v=P0RIMDp_yPg https://gijn.org/2016/03/17/investigative-journalism-and-foreign-aid-a-huge-return-on-investment/ 3. S obzirom da nacrt Uredbe nije predstavljen i raspravljen na Savjetu za razvoj civilnog društva, a čiji je zadatak pratiti i aktivno sudjelovati pri donošenju zakona, zakonski propisa i akata, smatramo da je od iznimne važnosti uzeti u obzir sve iznesene komentare organizacija civilnog društva u ovom savjetovanju. Posebno, predloženi postotak za civilno društvo je neprikladan s obzirom da je previše smanjen u odnosu na postotak u periodu 2011.-2015.. Prilikom određivanja postotka za civilno društvo treba uzeti u obzir da dio sredstva odlazi na sufinanciranje europskih projekata što je u direktnoj koristi za gospodarstvo naše zemlje s obzirom da se većina sredstava koje se utroše za provođenje aktivnosti ostaje unutar zemlje (isplata plaća, honorara, potrošnja proizvoda i usluga, prijevoz i sl.). Dodatno, u kontekstu 2018. važno je uzeti u obzir da je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva proširila institucionalnu podršku na dvije velike skupine (udruge proizašle iz Domovinskog rata, te udruge osoba s invaliditetom). Stoga predlažemo vraćanje postotka sredstava za civilno društvo na razini postotka iz 2015. godine. Postotak koji je bio predviđen za civilno društvo 2016.g. višestruko je naštetio brojim organizacijama civilnog društva, te je neodrživ u kontekstu trenutnog institucionalnog okvira. Primljeno na znanje Iz obrazloženja Državnog proračuna te odredbi članka 75. Zakona o sportu jasno je kako se navedena aktivnost odnosi na programe pet krovnih športskih organizacija koje uključuju cjelokupni sustav športa državne razine od školskoga i akademskog kojega provode Hrvatski akademski sportski savez i Hrvatski školski sportski savez te cjelokupni sustav natjecateljskog športa državne razine za koji su nadležni Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski školski športski savez. Člankom 75. stavkom 1. su jasno i nedvosmisleno opisane sve javne potrebe u sportu pa tako i one koje se financiraju iz ove aktivnosti. Nadalje, stavkom 4., 5., 6 i 7. članka 75. detaljno je propisan način dostavljanja prijedloga programa, dok je stavkom 9. propisano davanje suglasnosti na navedene programe, stavkom 10. propisana je zabrana izmjena programa bez suglasnosti te stavkom 11. način donošenja Odluke o raspodjeli sredstava, dok je stavkom 12. propisana i obveza sklapanja ugovora s korisnicima sredstava. Uz sve navedeno je donesen i Pravilnik iz stavka 13. kojim je uz prethodno mišljenje Ministarstva financija, detaljnije propisana metodologija i rokovi za izradu i dostavu Programa javnih potreba, način izvršavanja Programa javnih potreba, način i rokovi izvještavanja o provedbi Programa javnih potreba te metodologija izrade financijskog plana. Sve navedeno upućuje na vrlo jasnu i definiranu proceduru dodjele i izvještavanja o namjenskom trošenju planiranih sredstava koja se usklađuje i sa strateškim dokumentima bitnima za razvoj športa. Posebno naglašavamo kako se rad Sportske televizije ne financira iz sredstava od prihoda od igara na sreću već iz vlastitih sredstava Hrvatskoga olimpijskog odbora te kako se iz ovih sredstava ne financiraju profesionalni športski klubovi. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kroz institucionalne podrške odobrene na trogodišnji rok od 2017. do 2019. godine financira nezavisni portal H-Alter kojeg vodi Udruga za nezavisnu medijsku kulturu. Uz navedeno zaklada financira i rad sljedećih udruga: Prostor rodne i medijske kulture K-Zona, CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje = portal www.libela.org ,Kurziv - platforma za pitanja kulture, medija i društva = portal www.kulturpunkt.hr i Udruga Iskorak - Centar za prava seksualnih i rodnih manjina = portal www.gay.hr Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana.
24 Savez udruga za autizam Hrvatske Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 2. 1. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. 2. Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civilno društvo dokazani partner u postizanju društvenog, ekonomskog i političkog boljitka zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge marginaliziranima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 5. 2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog progresivnom nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6. Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te smatramo kako je nužno povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine (14,21%) kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
25 Mreža mladih Hrvatske Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 2. Izdvajanje od 11,18% sredstava dijela prihoda od igara na sreću planirano za organizacije koje doprinose razvoju civilnog društva, iako naoko identično prošlogodišnjem, ocjenjujemo korakom unatrag. Osnovu za takav argument predstavlja činjenica da je, sukladno odredbama članka 3, stavka 8; u odnosu na prošlu godinu bitno smanjen podudjel predviđen za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva (s 92% na 86,72%). Napominjemo kako se ovo smanjenje događa u okolnostima povećanog financijskog pritiska na NZZRCD, koja je u svoj korisnički bazen tijekom 2017. prihvatila i udruge proizašle iz Domovinskog rata. Takva situacija zahtijeva dodatnu potrošnju akumulirane imovine NZZRCD te srednjoročno, financijsko iscrpljivanje institicije koja predstavlja ključan razvojni potporanj razvoju civilnog društva u Hrvatskoj. Istovremeno, povećanje iznosa za sufinanciranje EU projekata do kojeg će doći povećanjem pripadajućeg podudjela s 6,97% u 2017. na 12,32% smatramo korisnim i utemeljenim. Međutim, ono se ne bi trebalo događati na uštrb osnovne infrastrukture čiju kvalitetu treba očuvati i nakon što sredstva iz EU izvora ne budu više dostupna. Vjerujemo da sve ovo predstavlja prilog argumentu iznesenom i prošle godine od strane dobrog dijela organizacija koje djeluju u sklopu inicijative “Za snažno civilno društvo”: razvojna politika civilnog društva zahtijeva ukupno vraćanje ove pozicije na stanje iz 2015., točnije na približno 15% dijela prihoda od igara na sreću. Takav iznos uz pažljivo upravljanje može zajamčiti održivost osnovnih programa NZZRCD te dostatno sufinanciranje projekata organizacija civilnog društva financiranih iz EU izvora. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana.
26 Liga za prevenciju ovisnosti Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 2. Iz godine u godinu smanjuje se postotak udjela iz lutrijskih sredstava koji se izdvaja za financiranje prevencije i suzbijanja zlouporabe droga i drugih ovisnosti (2012. - 5,42%; 2013. - 5,58%; 2014. - 5,14%; 2015. - 5,14%; 2016. - 4,52%; 2017. - 4,00% ) što govori u prilog tome da ni ova Vlada RH rješavanje problema ovisnosti ne vidi kao jednu od prioritetnih socijalno-zdravstvenih potreba. Zbog toga, kao i zbog svega već navedenog u općem komentaru, predlažemo ukupan postotak financiranja u Čl.2., St.2., onima koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti povećati s predviđenih 4% na najmanje 5%. Primljeno na znanje Izdvajanje za programsko područje „Borba protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti“ u iznosu od 4% predviđeno je sukladno natječajima koji se predlažu provesti u 2017. godini i gledajući apsolutno izdvajanje za ovo područje povećano je u odnosu na prethodnu godinu.
27 Multimedijalni institut Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 2. 1. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. 2. Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civilno društvo dokazani partner u postizanju društvenog, ekonomskog i političkog boljitka zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge marginaliziranima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 5. 2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog progresivnom nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6. Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te smatramo kako je nužno povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine (14,21%) kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
28 Platforma Doma mladih Split Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 2. 1.U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. 2.Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civilno društvo dokazani partner u postizanju društvenog, ekonomskog i političkog boljitka zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge marginaliziranima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3.Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4.Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 5.2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog progresivnom nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6.Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te smatramo kako je nužno povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine (14,21%) kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
29 Razvojna organizacija zaštite potrošača Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 2. Nerazumljiv je nesrazmjer postotka između stavka 1., 6., i 8. . Naime stavak 6. i 8. zajedno imaju manji postotak od stavka 1. Neosporan je značaj sporta, ali sport je profesionaliziran, bar dio koji se financira s ovog područja, a otvorene su mu i sve opcije sponzorstva i marketinga. Kultura nije ništa manje značajna kategorija i ništa jeftinija, pače prava kultura je i skuplja. Sport je prolazan, a kultura ostaje zauvijek. Nadalje demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Najkraće rečeno, civilno društvo jesu građani koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja. Pa ako društvo više brine od sportu, nego razvoju civilnog društva, takvo društvo baš i nema neku perspektivu razvoja. Stoga predlažem da se vrijednosti postotka primjereno korigiraju. Primljeno na znanje Športske udruge i jesu udruge civilnoga društva te čine više od 30% posto svih udruga u Republici Hrvatskoj, a samo Hrvatski školski športski savez skrbi o redovitoj tjelesnoj aktivnosti više od 100.000 djece kroz izvannastavne i izvanškolske športske aktivnosti. Nadalje potrebno je naglasiti kako se kroz Hrvatski olimpijski odbor financira niz aktivnosti važnih za razvoj športa, a uključuje natjecanja i pripreme za športaše iz više od 80 nacionalnih športskih saveza, skrb o razvojnim programima za mlade športaše te stručni rad i stipendije športašima, a slično vrijedi i za programe Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog športskog saveza gluhih za šport osoba s invaliditetom te za akademski šport kroz aktivnosti Hrvatskog akademskog saveza.
30 Savez udruga Klubtura Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 2. 1. U Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018., postotak iznosa sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva (11.18%) prati trend izrazito niskog postotka izdvajanja sredstava dijela prihoda od igara na sreću za razvoj civilnog društva. Analizirajući prethodne godine, najniži postotak je bio 2011. godine, kad je on iznosio 12,5%. Pri analizi ne uzimamo u obzir 2016. godinu kad je bivša Vlada RH nastojala destabilizirati institucionalni okvir potpore civilnom društvu te kad su odluke Vlade bez odgode snažno pogodile organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja te je velik broj njih bio primoran na hitnu obustavu aktivnosti, ili značajno smanjenje njihova opsega, uz nužnosti smanjenja operativnih kapaciteta i hitnih otkaza ugovora o radu. 2. Imajući na umu kako se organizacije civilnog društva još uvijek nastoje oporaviti od razorne 2016. godine, postotak izdvajanja sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva u Uredbi bi trebao svake godine rasti kako bi Vlada pokazala dobru volju u saniranju štete nastale 2016. godine te kako bi pokazala svijest o tome da je civilno društvo dokazani partner u postizanju društvenog, ekonomskog i političkog boljitka zemlje. Nadalje, želimo podsjetiti kako su sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, sredstva za organizacije koje u svom djelovanju pružaju usluge marginaliziranima, odnosno, onima kojima sustav postojećih institucija u RH ne pruža nužnu pravnu ni socijalnu zaštitu, kao što su osobe s invaliditetom, osobe u riziku od društvene isključenosti te manjine i mladi. 3. Prilikom upućivanja Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu u proces javnog savjetovanja, nisu priložene analize niti objektivni prikazi potreba za ulaganjima u pojedinim područjima na temelju kojih su određeni postotci u Nacrtu prijedloga Uredbe za 2018. godinu. Ovo govori o ozbiljnom propustu u transparentosti djelovanja Vlade prema javnosti i zainteresiranim dionicima, kao i o nekvalitetnom procesu predlaganja i usvajanja javnih politika. 4. Nadalje, budući da se sredstva iz navedene stavke za Razvoj civilnog društva raspodjeljuju i na Ured za udruge Vlade RH za potrebe sufinanciranja projekata iz fondova EU, neznatno uvećanje dijela namijenjenog za ovu svrhu nije ni izdaleka dostatno za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice imajući na umu kako će tijekom 2018. godine biti raspisano nekoliko desetaka natječaja na koje će se organizacije moći prijavljivati. Naime, Ured za udruge je jedina institucija koja organizacijama pruža podršku za obavezno sufinanciranje projekata iz EU fondova, a potrebe za sufinanciranjem su mnogostruko veće od iznosa sredstava raspodijeljenih ovim prijedlogom Uredbe. 5. 2018. godina je godina kada će započeti s provedbom nova Strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Postotak sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za 2018. dovodi u pitanje smisao Strategije “poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, dok brojke govore u prilog progresivnom nazadovanju u odnosu na proteklo šestogodišnje razdoblje. 6. Konačno, postotak sredstava za razvoj civilnog društva za 2018. godinu nije dostatan za sanaciju štete počinjene u mandatu prošle Vlade, kao ni za razvoj civilnog društva te smatramo kako je nužno povećanje navedena postotka na iznos istovjetan onome iz 2015. godine (14,21%) kad je civilno društvo bilo u svojoj razvojnoj fazi. Primljeno na znanje Izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva u 2015. godini iznosila su 14,21 posto, u 2016. godini 6,88 posto, a u 2017. 11,18 posto. U Konačnom prijedlogu uredbe izdvajanja za Nacionalnu zakladu povećana su za ukupno 2 milijuna kuna, odnosno 0,52 postotna boda, (na teret aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) u odnosu na Prijedlog uredbe koji je bio na javnom savjetovanju, a sukladno prijedlogu sa 6. sjednice Savjeta za razvoj civilnog društva. Sukladno navedenom izdvajanja za programsko područje Razvoj civilnog društva predviđena su na razini od 11,64 posto. U odnosu na 2016. godinu razina izdvajanja skoro je dvostruko povećana. Vezano uz izdvajanja za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva ističemo kako se sukladno Prijedlogu očekuje izdvajanje za ovu aktivnost u iznosu od 11,84 posto, odnosno 6.017.653 kuna, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu (plan za 2017. godinu iznosi 3.173.359 kuna). Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
31 Gabriela Banić Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 2. S obzirom na trenutačnu gospodarstku situaciju u državi i katastrofalne pokazatelje siromaštva, smatram da bi se sredstva prihoda od igara na sreću trebala raspodijeliti u korist organizacija koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću na štetu organizacija koje promiču razvoj sporta, i to u dvoznamenkastom iznosu. Najprije bi od takve vrste raspodjele trebale profitirati udruge građana i Crveni križ. Primljeno na znanje Prihodi od igara na sreću su prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću. Izdvajanja za programsko područje „Socijalna i humanitarna djelatnost“ povećana su u odnosu na 2017. godinu gledajući i relativno i apsolutno.
32 Mreža mladih Hrvatske Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 3. Kombiniranom analizom Prijedloga Uredbe i Prijedloga proračuna usvojenog na 64. sjednici Vlade RH, upozoravamo na kumulativno smanjenje izdvajanja za aktivnost A558047 „Politika za mlade“ u iznosu od gotovo 690.000 kuna u odnosu na prijedlog iz 2017., što predstavlja smanjenje od gotovo 8%. Rezanje je još oštrije uzme li se u obzir projekcija za 2018. navedena u prošlogodišnjem proračunu: prijedlog je manji za gotovo 1.170.000 kuna ili vrlo značajnih 12,7% (oko 7,97 u odnosu na približno 9,14 milijuna kuna)! Vladi i odgovornim ministarstvima skrećemo pozornost kako je 2017. zadnja godina provedbe Nacionalnog programa za mlade 2014. – 2017., a s obzirom na činjenicu da još nije okupljena niti radna skupina za izradu novog dokumenta, izvjesno je da će se ta aktivnost protegnuti na 2018. te pasti na pripadajuću proračunsku poziciju. Mreža mladih Hrvatske se pita kakvom se procesu izrade, a onda i strateškom dokumentu, mladi u Hrvatskoj mogu nadati s ovakvim trendom rezanja ionako skromne proračunske potrošnje na ovoj poziciji. Takav NPM će vrlo vjerojatno predstavljati tek mrtvo slovo na papiru, a ne ozbiljnu podršku drugim, za mlade važnim politikama, poput demografske, politike zapošljavanja i obrazovanja. Stoga apeliramo na Vladu da ukupno izdvajanje iz proračunskih i sredstava igara na sreću u 2018. za ovu aktivnost minimalno podigne na razinu projekcije navedene u prijedlogu proračuna za 2017., odnosno da planirani iznos poveća s oko 7,97 na oko 9,14 milijuna kuna. Primjerenim rješenjem bismo ipak smatrali izdvajanje od 10 milijuna kuna. Primljeno na znanje Izdvajanje za aktivnost politika za mlade predviđeno je sukladno natječajima koji se predlažu provesti u 2018. godini. Također, sa ove pozicije je do 6. prosinca 2017. utrošeno milijun kuna, a za prijenos u 2018. godinu preostalo je 5,5 milijuna kuna što je pet puta više od ukupno izvršenog u ovoj godini. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva i dostavljenih zahtjeva već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
33 Liga za prevenciju ovisnosti Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 3. Od Prijedlogom Uredbe predviđenog postotka, 4% za organizacije koje doprinose borbi protiv ovisnosti, se i ove, kao što se i niz prijašnjih godina, značajan postotak sredstava usmjerava u javno zdravstveni sustav, odnosno u bolnice i županijske zavode za javno zdravstvo, a to onda otvara niz pitanja: - Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću se, temeljem Čl.8 St.2. Zakona o igrama na sreću, 50% prihoda od ukupnih lutrijskih sredstava izdvaja za programe organizacija, zašto se onda tim sredstvima onda financira javni sektor (zdravstvene ustanove) na uštrb civilnog sektora? Naime, drugih 50% prihoda od ukupnih lutrijskih sredstava usmjerava se u državni proračun pa nije jasno zašto javne ustanove, odnosno bolnice i županijske zavode za javno zdravstvo, ne financirate iz tog dijela sredstava? Izvorno, u prvoj Uredbi ove vrste je izričito bilo navedeno da su ova sredstva (50%) namijenjena za aktivnosti organizacija civilnog društva, da bi se tri godine nakon što se iz tih sredstava počeo financirati javni sektor, u vrijeme Vlade premjera Ivice Račana, ta formulacija preinačila u organizacije. Vi sami, u Obrazloženju Prijedloga Uredbe za 2018. godinu jasno kažete “Temeljem procjene prihoda od igara na sreću za 2018. godinu - dijela naknada za priređivanje igara na sreću (50%) i dijela prihoda iz dobiti Hrvatske lutrije (50%), organizacijama civilnoga društva raspoređuje se….”. Dakle, u Obrazloženju Prijedloga eksplicite navodite da je dio lutrijskih sredstava za koje se Uredbom određuju kriteriji i način raspodjele namjenjen organizacijama civilnog društva, a onda u Čl.3 St.2 Prijedloga Uredbe, kao korisnike, predviđate “Glavi 09625 Zavodi, agencije i ostali proračunski korisnici u sustavu zdravstva, RKP-u 26346 Hrvatski zavod za javno zdravstvo, za aktivnost A884001 - Hrvatski zavod za javno zdravstvo – 12,62%”. Osim što se Prijedlogom Uredbe u Čl.3., St.2. dio sredstava izdvaja direktno za javno zdravstvene ustanove, isto ponovo planirate činiti i sa sredstvima predviđenima za alokaciju u korist Ministarstva zdravstva “ u razdjelu 096 Ministarstvo zdravstva, Glavi 09605 Ministarstvo zdravstva, za aktivnost A795004 - Prevencija, rano otkrivanje, liječenje, rehabilitacija ovisnika i smanjenje šteta – 63,09%”. Naime Ministarstvo zdravstva, već godinama, najveći dio ovih sredstava, putem natječaja za zdravstvene organizacije u suradnji s udrugama, raspodjeljuje županijskim zavodima za javno zdravstvo i bolnicama. Osim što postojanje tog natječaja držimo spornim, ništa manje nam nije sporna ni netransparentnost u njegovoj prvedbi. Mislimo da je “pro forma”propisan uvjet suradnje s udrugama jer se ne zna ni koje su to udruge koje surađuju sa zavodima u projektima koji se prijavljuju na ove natječaje niti s kojim financijskim udjelom participiraju u odobrenim potporama. Naš pokušaj da saznamo te podatke nije dao rezultata. Podatci iz Odluka o raspodjeli financijskih sredstava iz 2014., 2015., 2016. i 2017. godine jasno potvrđuju naše tvrdnje da značajan dio lutrijskih sredstava predviđen za rad organizacija civilnog društva završava u javno zdravstvenom sustavu: 2014. godina, udrugama = 5.326.344,00 kn (Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH = 1.394.479,00 kn; Ministarstvo zdravlja = 939.459,00 kn; Ministarstvo socijalne politike i mladih = 2.992.406,00 kn); zdravstvenim ustanovama = 7.000.000,00 kn (Ministarstvo zdravlja). 2015. godina, udrugama 6.853.000,00 kn, nakon pritiska izvršenog od strane 50 udruga (Ministarstvo zdravlja = 4.353.00 kn; Ministarsvo socijalne politike i mladih =2.500.000,00 kn); zdravstvenim ustanovama = 6.225.000,00 kn (Ministarstvo zdravlja); 2016. godina, udrugama = 4.387.229,47 kn, za prevenciju, tretman i resocijalizaciju ovisnika (Ministarstvo zdravstva = 800.000,00 kn, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku = 2.500.000,00 kn, Ministarstvo pravosuđa= 129.808,63; Ured za suzbijanje zlouporabe droga = 957.420,84 kn) te 5.200.000,00 za smanjenje štete (Ministarstvo zdravlja); zdravstvenim ustanovama = 6.775.000,00 kn (Ministarstvo zdravstva). 2017. godina, udrugama = 5.598.268,88 kn (Ministarstvo zdravstva 800.000,00 kn, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku = 2.998.270,00 kn, Ured za suzbijanje zlouporabe droga = 1.799.998,88 kn), zdravstvenim ustanovama = 7.000.000,00 kn (Ministarstvo zdravstva). Iz navednog je vidljivo da se najveći dio financijskih sredstava od dijela prihoda od igara na sreću usmjerava u zdravstveni sustav čime su direkno narušena osnovna načela Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga (koju je, kao što svi znamo, usvojio Sabor) koja su u funkciji učinkovitog pristupa rješavanju problematike ovisnosti, a to su: Načelo sveobuhvatnog i kontinuiranog rješavanja problematike droga i Načelo uravnoteženog i multidisciplinarnog pristupa. Stoga predlažemo da u Čl.3, St.2 navedena sredstva predviđena za “glava 09625 Zavodi, agencije i ostali proračunski korisnici u sustavu zdravstva, RKP-u 26346 Hrvatski zavod za javno zdravstvo, za aktivnost A884001 - Hrvatski zavod za javno zdravstvo – 12,62%”preusmjerite Glavi 09605 Ministarstvo zdravstva, za aktivnost A795004 - Prevencija, rano otkrivanje, liječenje, rehabilitacija ovisnika i smanjenje šteta s namjenom financiranja aktivnosti koje provode organizacije civilnog društva. Također, predlažemo povećati udio u financiranju u razdjelu 020 Vlada Republike Hrvatske, Glavi 02090 Ured za suzbijanje zlouporabe droga, za aktivnost A530026 - Inovativni programi u području prevencije i resocijalizacije ovisnika i Glavi 10205 Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, za aktivnost A558053 - Potpora za programe usmjerene djeci i mladima, a smanjiti iznos sredstava Glavi 09605 Ministarstvo zdravstva. Ukoliko ne prihvaćate naše prijedloge onda barem, transparentnosti i vjerodostojnosti radi, u Uredbi iskažite stvarne postotke sredstava koji se izdvajaju za OCD. Primljeno na znanje Financijska sredstva koja se izdvajaju iz sredstava od igara na sreću, a usmjeravaju se na aktivnosti prevencije u području ovisnosti primarno provede županijski zavodi za javno zdravstvo. Ovim sredstvima ne pokriva se financiranje aktivnosti koje se ugovaraju između zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Tijekom godina iznosi financijskih sredstava od igara na sreću za ove aktivnosti su se smanjivali. Ulaganja u dodatne aktivnosti koje provode zavodi za javno zdravstvo u suradnji s udrugama sukladno potrebama osiguravaju stručni i kontinuirani pristup preventivnim aktivnostima, dodanu koordinaciju s udrugama, osiguranje edukativnih programa i specijalizacije za zdravstvene djelatnike i specifične potrebe preventivnih programa na pojedinim područjima. Izdvajanje za programsko područje „Borba protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti“ u iznosu od 4% predviđeno je sukladno natječajima koji se predlažu provesti u 2017. godini i gledajući apsolutno izdvajanje za ovo područje povećano je u odnosu na prethodnu godinu.
34 Razvojna organizacija zaštite potrošača Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu, Članak 3. U članku 2. smo naveli kako je za stavak 8. nerazumljivo mali postotak. U ovom članku točka 8. je nerazumljivo i neprimjereno da se pored malog postotka, samo simboličnih 0.96% planira za realizaciju aktivnosti A560054 - Nacionalni program za zaštitu potrošača. Naime zaštita potrošača je deklarirana od strane EK kao jedna od prioritetnih politika EU, time i Hrvatske kao članice EU. Nacionalni program zaštite potrošača kao strateški plan provedbe politike zaštite potrošača u Hrvatskoj je već godinama samo plan, upravo zbog ovakvog odnosa. Jer ako resorno ministarstvo uspije efikasno provesti sve planirane aktivnosti NPZP za iduću godinu sa oko 480.000 kn koliko iznosi novčano postotak od 0.96% onda su u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta vrsni mađioničari, jer nijedan stručnjak nije u stanju iz ničega napraviti nešto. Ovdje je značajno zapaziti da ne Nacionalnoj zakladi predviđeno skoro 90% sredstava, a Nacionalna zaklada ne podupire rad udruga za zaštitu potrošača, a još manje Nacionalni program zaštite potrošača. Temeljem toga predlažemo da se za aktivnost A560054 - Nacionalni program za zaštitu potrošača odredi veći postotak ili najmanje 10 puta više tj. 4.800.000,00 kn. Primljeno na znanje Za nacionalni program zaštite potrošača u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu, uz ovih 470 tisuća kuna predviđenih Prijedlogom uredbe, osigurano je 1,5 milijuna kuna. Također ističemo kako je do 6. prosinca 2017. iz prihoda od igara na sreću za ovaj program utrošeno 300 tisuća kuna.