Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Luka Jurković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Povećanje za 0.5% je u redu, ali bilo bi svrsishodnije da se to povecanje odnosi na programe i projekte u studentskoj organizaciji te koje studenti izvršavaju. Prihvaćen Primjedbe prihvaćene.
2 Katarina Zgombić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Postovani, Slazem se s povecanjem za 0.5% ali smatram da bi se to povecanje trebalo odnositi na programe i projekte koje organiziraju i provode studenti jer ogranicavanjem programa na sport i kulturu dolazi do diskreditiranja ostalih programa usmjerenih na edukaciju i sl.kojim studenti stjecu znanja i vjestine koje ih pripremaju za trziste rada Prihvaćen Primjedbe prihvaćene.
3 Tamara Jakšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Poštovani, kao predsjednica studentske udruge Poduzetnici bez granica koja djeluje pri Ekonomskom fakultetu u Osijeku, dužnost mi je istaknuti kako smatram da naknade za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova iz članka 12. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona posrednici nebi trebali biti dužni koristiti namjenski u svrhu financiranja samo kulturnih i sportskih aktivnosti isključivo namijenjenih studentima, nego i ostalih aktivnosti poput primjerice edukativnih, ali i u svrhu financiranja ostalih programa i projekata koje provode studenti i studentske organizacije. Misija Udruge jest edukacija što većeg broja ljudi o poduzetništvu kako bi se razvila njihova poduzetnička svijest te stvaranje mogućnost da će upravo oni biti ti koji će se aktivno boriti za stvaranje poticajnog poduzetničkog okruženja što će u konačnici rezultirati brojnim pozitivnim posljedicama, posebice kada se radi o smanjenju stope nezaposlenosti. Kako bismo u tome uspjeli i kako bi naše djelovanje bilo efikasno, organiziramo razne projekte namijenjene studentima, ali za te projekte potrebna su nam sredstva do kojih vrlo teško dolazimo. Ne želim osporiti važnost financiranja sportskih i kulturnih događaja, no želim istaknuti kako pored nas postoje i brojne druge studentske udruge koje rade projekte iznimno interesantne i kvalitetne za studente i kako takvi projekti nebi trebali biti zakinuti za financijska sredstva. Prihvaćen Primjedbe prihvaćene.
4 Poduzetnički inkubator ZIP d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Iznimno podržavamo uvođenje novina prema kojima izvanredni studenti koji do sada nisu mogli sada također mogu obavljati studentske poslove. Ne podržavamo uvođenje minimalnih satnica nego mislimo da se to treba prepustiti tržištu. U praksi na području Zagreba ionako su studentske satnice koje se postižu već više od sada zamišljenih cca 20 kn po satu, ali nismo sigurni da je to ostvarivo u manjim manje razvijenim sredinama te bi ovakvo uvećanje satnice moglo uroditi umanjenjem angažiranih studenata. Isto tako nije jasno zašto se minimalna satnica koja je kod studenata definirana netto iznosom vezuje za brutto minimalnu plaću jer je moguće da takvo postavljanje izračuna dovede studente u nepovoljniji položaj jer postaju skuplji od stalno zaposlenoga radnika što može umanjiti angažiranost studenata na studenstkim polovima. Nije prihvaćen Potrebno je uvesti ograničenje zbog mogućih zlouporaba.
5 Stjepan Rede NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Poštovani, Izvanredni sam student Sveučilišta u Zagrebu. Kao ni ostali izvanredni studenti diljem Republike Hrvatske nemam studentska prava kao što imaju redoviti studenti. Smatram da bi se izvanrednim studentima trebalo omogućiti pravo rada posredstvom student servisa jer sve troškove studiranja (kao i životne) snosimo samostalno. Problem leži u činjenici što većina izvanrednih studenata nije u stalnom radnom odnosu, suprotno definiciji izvanrednih studenata. Protivnici ove ideje smatraju da ćemo u budućnosti ukoliko nam se omogući navedeno pravo zahtijevati i ostala. Smatram da je nužno da nam se omogući pravo rada posredstvom student servisa jer bi svojim radom mogli nadomjestiti nedostupna prava (pa ih sigurno ne bi zahtijevali) odnosno troškove koje tijekom svojega studiranja snosimo. Također smatram kako ne bi ugrozili redovite studente dobivanjem navedenog prava jer su izvanredni studenti koji nisu u stalnom radnom odnosu, dosada radili na "crno" odnosno ilegalno preko tuđih ugovora, tako da bi se omogućavanjem ovog prava izvanrednim studentima gotovo potpuno iskorijenile navedene radnje. Nevezano uz navedene poteškoće izvanrednih studenata, smatram kako je ne pošteno što smo izostavljeni traženog prava, a recimo polaznici privatnih fakulteta redovitog smjera koji su kao i izvanredni studenti platili kako bi bili u mogućnosti nastaviti svoje obrazovanje nisu zakinuti. Prihvaćen Primjedbe prihvaćene.
6 Marko Leskovar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Poštovani, Kao pokretač inicijative i peticije 'Izvanrednistudenti' kojom se traži da se izvanrednim studentima omogući rad posredstvom student servisa moram reagirati na komentare pojedinih institucija. Naime pojedine institucije se pozivaju na Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 86., stavak 6. (NN 94/13, 139/13) koji glasi „Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave.“ Ovdje želim naglasiti i pojasniti da ta definicija ne odražava pravo stanje u praksi. Naime većina izvanrednih studenata nije u radnom odnosu, stoga smatram da je izvanrednim studentima nužno omogućiti rad posredstvom student servisa. Izvanredni studenti su kategorija studenata koji sami snose troškove studija koji polaze, te kako većina nije u radnom odnosu postavlja se pitanje kako podmiriti troškove studija. Nadalje moram naglasiti kako izvanredni studenti nemaju nikakva prava u odnosu na redovne studente. To su prava poput subvencije prijevoza, smještaja u studentskim domovima, subvencije prehrane, besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, čak niti pravo na sistematski pregled koji imaju svi redovni studenti, te se postavlja pitanje da li je zdravlje izvanrednih studenata koji nisu u radnom odnosu manje bitno od zdravlja redovnih studenata. Kako bi izvanredno studiranje poprimilo svoj smisao, smatram kao i 7145 potpisnika ove peticije da je nužno izvanrednim studentima omogućiti rad posredstvom student servisa. Smatram da bi se sva ostala prava koja izvanredni studenti nemaju u odnosu na redovne studente, mogla nadomjestiti ukoliko se izvanrednim studentima omogući rad posredstvom student servisa. Marko Leskovar Prihvaćen Primjedbe prihvaćene.
7 Institut za razvoj obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Predlažemo drugačiju formulaciju naziva zakona. Smatramo da ovaj zakon govori o studentskom radu ili o poslovima koji obavljaju studenti, a ne o studentskim poslovima. Ovaj naziv (pogrešno) implicira da postoji određeni tip posla koji je inherentno studentski, što ovaj zakon ne definira. Predlažemo naziv „Zakon o studentskom radu“. Nije prihvaćen Kako bi se napravila jasna distinkcija između studentskih poslova i radnog odnosa u smislu Zakona o radu, ponajprije zbog povremene i privremene prirode studentskih poslova (čl. 11. st. 3.), potrebno je terminološki razlučiti između navedenih poslova i radnog odnosa. Studenti mogu povremeno raditi ako su upisani na visoko učilište. U tom slučaju mogu raditi preko ovlaštenih posrednika. S njima se ne sklapa uobičajeni ugovor o radu, već ugovor o djelu koji se trenutno za redovite studente naziva ugovor o djelu redovitog studenta. Studentima propisi ne ograničavaju opseg rada, odnosno oni mogu raditi tijekom cijele godine. Upravo je povremenost rada karakteristika koja uvelike obilježava rad studenata i razlikuje ih od uobičajenih radnika, pa i u tretmanu njihovih zarada.
8 Hrvatski nezavisni izvoznici softvera NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA OČITOVANJE HRVATSKIH NEZAVISNIH IZVOZNIKA SOFTVERA (CISEx) IT tvrtke u velikoj mjeri zapošljavaju studente. Studenti, primjerice FER-a, rade povremene ili trajne poslove u struci već od druge ili treće godine fakulteta. Na petoj godini radi njih preko 80%. Rad studenata u struci za vrijeme studija svakako je dobro - kako za studente koji to odaberu jer stiču kompetencije i vještine koje im fakultet neće pružiti, a dobro je i za poslodavce jer mlade ljude uče poslu u nadi da će ih jednog dana i zaposliti kada završe fakultet. Naime, u IT sektoru vlada već godinama velika nestašica kadrova. Tvrtke se natječu koja će privući više studenata još na fakultetu te se organiziraju i događanja na kojima se poslodavci predstavljaju. Iznimno je bitno naglasiti da na našim fakultetima studenti ne stiču vještine, a upravo im vještine trebaju u radu i životu i stoga rad studenata treba poticati, a ne ga ograničavati. Na žalost, imamo dojam da se ovim Zakonom opet uvode nove regulacije, izvještavanja i nepotrebna kompliciranja, koja su već ionako snažno prisutna u svim aspektima poslovanja hrvatskih poduzetnika. Imamo iznimno složen porezni sustav, ali i ništa manje složeno radno zakonodavstvo s velikim brojem beskrajno detaljnih evidencija o radnicima, do u minutu. Studentski rad je bilo do sada možda i jedino područje koje je bilo jednostavno i jasno uređeno, lako za provedbu. IT tvrtke vrlo pristojno nagrađuju rad studenata, satnicama u pravilu većima od one minimalne predviđene u ovom prijedlogu Zakona. Studente ponekad angažiramo trajno u smislu da rade puno radno vrijeme (sukladno njihovim vlastitim željama i odlukama), a ponekad povremeno. Ovaj Zakon ostavlja prostor tumačenju da nije prihvatljivo da studenti rade puno radno vrijeme i trajno, što bi bilo iznimno loše za same studente, za njihove ljudske slobode, to je ujedno i ogranićavanje prava na rad. Ne bi bilo dobro ni za propulzivne sektore kojima ionako nedostaje radne snage u RH. Ovaj Zakon kao da kopira Zakon o radu te se njime uvode nove evidencije radnog vremena kao i ostale evidencije prema Zakonu o radu, što je ogroman korak natrag kad govorimo o deregulaciji i povećanju učinkovitosti tržišta rada. Također, ukoliko bude usvojen u ovakvom obliku, Zakon će direktno doprinjeti padu konkurentnosti studenata, odnosno, poslodavci će se puno teže odlučivati na davanje kraćih praksi studentima kroz koje (uz to što su studentima uredno plaćene) poslodavci testiraju buduće potencijalne zaposlenike i tako ubrzavamo ciklus na tržištu rada. Ukoliko izbirokratiziramo studentski rad, stavimo ga pod inspekciju rada i sl., to nikako neće biti dobro. Ni za koga. Također, ne možemo se oteti dojmu da je Zakon predložen s ciljem da se "zaštite" studenti - od koga to, pitanje je? Istovremeno, kao da se Zakonom namjerno želi smanjiti konkurentnost studentskog rada jer vlada premisa da studenti "uzimaju" poslove radnicima koji su na burzi. Takva pretpostavka je netočna. Student ne može biti konkurencija stručnom radniku s iskustvom, to je valjda jasno. U IT industriji, iskusan softver arhitekt ne može biti zamijenjen studentom u ulozi junior programera. Istovremeno, na burzi nema ni jednih ni drugih. Već godinama. Nije prihvaćen U praksi se tijekom dugotrajne primjene važećih propisa uočio određeni broj pravnih praznina. Stoga je zaključeno da je potrebno izraditi jedinstveni zakon kojim će se na sustavan i cjelovit način urediti pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova.
9 Matica hrvatskih sindikata NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA PRILOG JAVNOJ RASPRAVI Očitovanje Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Matice hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Hrvatske udruge radničkih sindikata UVOD Komentirajući Nacrt zakona o obavljanju studentskih poslova želimo istaknuti da je vidljiv određen pozitivan pomak u smjeru kvalitetnijeg uređenja ovoga pitanja usporedno s prethodnim stanjem kada je isto bilo uređeno Pravilnikom o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata, čiji je rezultat bila neuređenost sustava i nedostatak kvalitetne kontrole i zaštite studentskog rada. Pozdravljamo prihvaćanje dijela prijedloga koje su u okviru Radne skupine izložili predstavnici sindikata. Prihvaćeni prijedlozi odnose se na povećanje naknade za rad vikendom i noćni rad, definiranje minimalne satnice, prava na stanku, odredbe o zaštiti dostojanstva izvođača, omogućavanje rada izvanrednim studentima te onemogućavanje korištenja studentskog rada poslodavcima koji su uručili radniku poslovno uvjetovani otkaz. Iako su određeni pomaci učinjeni, koristimo i ovu priliku ukazati na nedostatke u području uređenja studentskog rada, a koji niti ovim Nacrtom nisu uklonjeni. Na navedeno sindikalni predstavnici su upozoravali i u okviru rada Radne skupine te ponudili rješenja koja pri izradi konačne verzije Nacrta nisu uzeta u obzir. Sukladno navedenom, ovim putem dostavljamo prijedloge usmjerene na kvalitetnije uređivanje studentskog rada u sklopu Nacrta zakona o obavljanju studentskih poslova. MODEL KOJIM SE PREDLAŽE UREĐENJE STUDENTSKOG RADA DEFINICIJA STUDENTSKOG RADA Potrebno je definirati studentski rad koji se obavlja putem ugovora o obavljanju studentskog posla na način da se razlikuje od redovitog oblika rada u smislu da se prepoznaje karakter povremenosti u odnosu na stalni radni angažman za koji se predviđa ugovor o radu. Povremeni rad, u smislu studentskog rada kako je ovdje naznačen, ne smije imati obilježja posla za koji se zasniva radni odnos. OSIGURAČI ZA OSIGURAVANJE KARAKTERA POVREMENOSTI Sukladno Prijedlogu Nacionalnog plana za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, potrebno je studentima ostaviti što više vremena da se posvete studentskim obvezama. Dodatno, to je jedan od preduvjeta uspješnog provođenja Bolonjskog procesa. U skladu s navedenim, Prijedlog Nacionalnog plana predviđa uvođenje izravnih oblika pomoći ranjivim skupinama na način da mjesečni iznos stipendija odgovara stvarnim troškovima studiranja navedenih skupina. Kako bi se navedeno postiglo, potrebno je urediti i studentski rad na način da on uistinu bude povremeni rad za studentske poslove, a ne supstitut za redovna radna mjesta i iskorištavanje studenata u formi jeftine radne snage. Kako bi se osigurao karakter „povremenosti“ potrebno je zakonom predvidjeti osigurače za takvu vrstu rada. Stoga se predlaže da ukupni fond sati studentskog rada kod poslodavca na godišnjoj razini ne smije preći 50 % ukupnog fonda radnih sati u godini (1 040 sati). Ukoliko student pređe taj fond sati, poslodavac je dužan prema studentu i prema državi podmiriti poreze i doprinose u iznosu kao da je student angažiran na ugovor o djelu. Na taj način se osigurava da se za studenta uplate veća primanja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a da država ne biva oštećena posredstvom potencijalne zlouporabe studentskog ugovora. U sklopu navedenog, potrebno je zadužiti studentske centre za vođenje elektroničke evidencije radnih sati studenata kako bi se osiguralo pravovremeno obavještavanje poslodavaca o iskorištenom fondu sati, a da bi se na ispravan način mogli obračunati porezi i doprinosi. S predstavnicima studentskih centara i MZO-om potrebno je urediti stavke u zakonu koje bi se odnosile na elektroničku evidenciju te uskladiti odredbe s propisima iz područja zaštite privatnosti. KNJIŽICA STUDENTSKOG RADA Izdavanje potvrde po obavljanju studentskog rada predviđeno ovim Nacrtom zakona (čl. 6. st. 3) nije dovoljno samo po sebi po pitanju valoriziranja i priznavanja obavljenog rada, jer ne propisuje koje elemente navedena potvrda treba sadržavati. Stoga se predlaže vođenje elektroničke baze podataka o radu studenata u formi Knjižice studentskog rada na način da se u knjižicu bilježi svaki poslodavac za kojeg je student radio, vrsta poslova i trajanje rada. To je jedini način da se studentu osigura formalna isprava kojom bi se po izlasku s visokog učilišta dokazivalo i priznavalo stečeno radno iskustvo. POVJERENSTVO ZA PRAĆENJE I NADGLEDANJE STUDENSTKOG RADA Člankom 9. stavkom 2. studentski centri obvezuju se obavljati posredovanje na takav način da ne izazovu poremećaje na tržištu rada i da ne ugroze prava radnika. Budući da studentski centri na razini države ne sudjeluju u tijelima koja nadziru tržište rada niti su specijalizirani za takva pitanja, ulogu predviđenu člankom 9. ne mogu ispuniti. Nadalje, pitanja tržišta rada nadgledaju se i prate u okviru tripartitnog socijalnog partnerstva. Upravo zbog toga predlaže se pri studentskim centrima osnovati povjerenstva za praćenje i nadgledanje studentskog rada koje se sastoji od predstavnika SC-a, predstavnika studenata, predstavnici reprezentativnih udruga sindikata više razine, predstavnici udruga poslodavaca više razine i predstavnik ministarstva nadležnog za pitanja rada i tržište rada. Nadležnost takvog tijela bi bilo osiguravanje standarda da se isplaćene naknade preko studentskih ugovora uistinu odnose na studentski rad; pozivanje Inspekcije rada ukoliko postoji sumnja da se putem studentskih ugovora u stvarnosti zapravo vrši redoviti rad za koji je predviđen ugovor o radu; osiguravanje da se odobravaju oglasi koji se s obzirom na vrstu rada mogu oglašavati kao oni koji udovoljavaju karakteru povremenosti. OGRANIČENJA ZA POSLODAVCE S OBZIROM NA VELIČINU POSLODAVCA Predlaže se uvrstiti odredbe koje se odnose na ograničenja za poslodavca, a kako bi se osiguralo da se ugovorima o obavljanju studentskih poslova ne supstituiraju ugovori o radu, odnosno da se spriječi eventualna zlouporaba navedenog ugovora zbog nižih davanja u odnosu na druge vrste ugovora putem kojih se isplaćuje određeni rad. U svrhu navedenog, potrebno je napraviti razliku između kategorija poduzetnika s obzirom na veličinu poduzetnika te se predlaže sljedeće: - Broj studenata koji obavljaju rad temeljem studentskog ugovora kod naručitelja posla (poslodavca – privatni, javni, državni i nevladin sektor) ne može biti veći od: 70 posto s obzirom na ukupan broj zaposlenih (na određeno, neodređeno ili zaposlenici koji rade putem agencijskog rada) koji se nalazi kod poslodavca koji zapošljava do 10 radnika; 50 posto s obzirom na ukupan broj zaposlenih koji se nalazi kod poslodavca koji zapošljava od 10 do 50 radnika; 30 posto s obzirom na ukupan broj zaposlenih koji se nalazi kod poslodavca koji zapošljava od 50 do 250 radnika; 10 posto s obzirom na ukupan broj zaposlenih koji se nalazi kod poslodavca zapošljava više od 250 radnika. ZAKLJUČAK Pozdravljajući napore koji su uloženi u uređenje sustava studentskog rada, smatramo kako ovakav Nacrt Zakona nije zadovoljavajući te neće u potpunosti odgovoriti zahtjevima i potrebama koje su stavljene pred isti. Stoga predlažemo da se pristupi reviziji postojećeg Nacrta u suradnji sa svim članovima Radne skupine, kako bi se izradio potpuniji i svrsishodniji zakonski okvir koji bi za cilj imao osiguranje kvalitetnijeg i uređenijeg sustava studentskog rada. S poštovanjem, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Matica hrvatskih sindikata Savez samostalnih sindikata Hrvatske Hrvatska udruga radničkih sindikata Nije prihvaćen 1. U načelu vrijedi sloboda ugovaranja ugovornih strana do propisanih iznosa u skladu s posebnim propisima koji reguliraju oporezivanje zarade studenata na školovanju za rad preko ovlaštenih studentskih posrednika. Naknada za studentski posao je ograničena propisom kojim se regulira maksimalan primitak na koji se ne plaća porez na dohodak. Studenti koji primaju naknade iznad 60.600 kn godišnje podliježu drukčijem poreznom tretmanu, što odgovara svim ugovornim stranama. Dakle, poreznim propisima postavljen je limit na godišnji dohodak u slučaju obavljanja studentskih poslova koji se ne oporezuje, čime je de facto ograničen broj sati neoporezivog rada. Također, analiza je pokazala da najveći broj studenata obavlja poslove do tri odnosno šest mjeseci u godini tako da se predloženim ograničenjem broja radnih sati ne bi postigao željeni učinak. Nadalje, studenti mogu povremeno raditi ako su upisani na visoko učilište. U tom slučaju mogu raditi preko ovlaštenih posrednika. S njima se ne sklapa uobičajeni ugovor o radu, već ugovor o djelu koji se za redovite studente trenutno naziva ugovor o djelu redovitog studenta. Studentima propisi ne ograničavaju opseg rada, odnosno oni mogu raditi tijekom cijele godine. Upravo je povremenost rada karakteristika koja uvelike obilježava rad studenata i razlikuje ih od uobičajenih radnika, pa i u tretmanu njihovih zarada. 2. Nema zapreke da student dokaže svoje stečeno radno iskustvo ishođenjem potvrde od naručitelja posla. 3. Ovim Zakonom određeni pojmovi, kategorije, institucije i međusobni odnosi nisu vezani uz radne odnose i u tom dijelu ne mogu biti predmet nadzora u smislu radnog i socijalnog zakonodavstva, već su dio redovitog poslovanja tijela visokog učilišta u sklopu instituta akademske samouprave, a na temelju čl. 4. st. 4. ZZDVO-a. 4. Vezano uz broj studenata koji obavljaju rad, njihov broj ovisi o samim potrebama tržišta i u pravilu je riječ o pomoćnim poslovima koje obavljaju studenti.
10 Kristijan Vojnić Kortmiš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Poštovana/i u svezi ovog hvalevrijednog nacrta predlažem da se pod "Reguliranje obveze vođenja evidencija o obavljanju studentskih poslova" izumi dokument u svrhu službenog evidentiranja individualnog radnog iskustva studenata/ica (s obzirom na njihove radne pozicije), te da se potencijalni dokumenti pri zavšetku studija proslijeđuje HZZ. Ovakav dokument je potreban s obzirom da redoviti studenti, iz objektivnih razloga, za svoj rad ne mogu imati evidentiran staž. Nakon što student završi visokoškolsko obrazovanje, pri izlasku na tržište rada, njegovog budućeg poslodavca ne zanima stanje mirovinskog osiguranja kandidata, već radno iskustvo kandidata. Studenti sa radnim iskustvom stečenim za vrijeme studija izlaze na tržište rada kao osobe bez radnog iskustva i stoga im je smanjena konkuretnost. Nabavka potvrde o radnom iskustvu stečenom za vrijeme studija (u ili izvan struke) nebi trebala biti individualna obveza niti studenta niti poslodavca, već službeni dokument koji izdaje i uređuje "posrednik". U svezi članka 9. stavak 2: "Posrednik je dužan djelatnost posredovanja pri obavljanju studentskih poslova obavljati na način da ne izazove poremećaje na tržištu rada i ne ugrozi prava radnika. " nameću se dva pitanja: 1. Da li proširenje definicije redovitog studenta više pogoduje poslodavcima ili studentima, odnosno da li se smanjena stopa zapolsenih preko ugovora o radu može karakterizirati kao poremećaj na tržištu rada? Studenti su u situaciji da ih poslodavci, iz očitih razloga, preferiraju ali da određeni posao najčešće rade za istu ako ne i nižu satnicu kao preko ugovora o radu. Za razliku od rada preko ugovora o radu, ne uplaćuje im se mirovinsko osiguranje, nemaju staž niti pravo na naknade i povrate od države. 2. Kako će redoviti studenti uz implementaciju bolonje i obvezu pohađanja 70% predavanja raditi studentske poslove koji često zahtjevaju rad na puno radno vrijeme? Redoviti studenti lošijeg socijalno-ekonomskog statusa, u slučaju kada poslodavac inzistira na punom radnom vremenu, moraju kompromitirati studentske obveze ili odbiti studentski posao koji je mnogima nužno sredstvo ostvarivanja najosnovnijih egzistencijalnih potreba. Poslodavac će u tom slučaju zaposliti "parcijale", izvanredne studente ili apsolvente koji shodno svojim obvezama mogu raditi puno radno vrijeme. (Prema njemačkom modelu ovo je regulirano zakonskom odredbom. Određeno je da redoviti studenti nemogu raditi više od 20 sati tjedno, isključivo za vrijeme održavanja predavanja. Na taj način proširena je ponuda poslova na pola radnog vremena i povećan broj zaposlenih studenata.) Sve prethodno navedene imenice, glagoli i pridjevi vezani uz ljudska bića, odnose se na muški i ženski rod ljudskih bića, a isključivo iz ljenosti i egocentričnosti autora napisane su u rodu s kojim se autor poistovjećuje. S poštovanjem Kristijan V.K. Nije prihvaćen Evidenciju o poslovima koje obavlja student vodi naručitelj posla te student od njega može ishoditi potvrdu o stečenome radnom iskustvu. Ugovori o studentskim poslovima nisu ugovori o radu, već su povremenog i privremenog karaktera za obavljeni studentski posao koji je u pravilu nestručan jer osoba još uvijek studira. Člankom 3. ovoga Zakona propisano je da se izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste neutralno i odnose jednako na muški i ženski rod.
11 MARIJANA SCHÖNFELD NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Obzirom da se u Ocjeni stanja poziva se proširenje definicije redovnog studenta odnosi i na izvanredne studente kod definicije bi (članak 1. i 2.) trebalo preciznije imenovati jer će u praksi provođenje sigurno biti otežano, odnosno u provođenju će se različito tumačiti. DEFINICIJA OSOBA KOJE ĆE IMATI PRAVO NA OBAVLJANJE STUDENTSKIH POSLOVA MORA BITI JASNIJA. Naime, redovan student je status, te shodno tome ne može izvanredan student biti definiran kao redovan. Također, nejasno je tko je "građanin EU s prebivalištem u RH koji studira izvan RH". Odnosi li se to na studente koji su državljani RH, a studiraju izvan RH i znači li to da bi i oni imali isti status, dakle da bi mogli raditi bez obzira studiraju li redovno ili izvanredno? Naime, iz Slavonije jako puno mladih studira u BiH i Srbiji i po važećim propisima su mogli raditi samo pod uvjetom da su redovni studenti, ali samo u razdoblju od srpnja do listopada. Stoga je svakako potrebno detaljnije definirati osobe koje će imati pravo obavljati studentske poslove. Prihvaćen Primjedba usvojena.
12 Jelena Kosanović Fridl NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi trebaju se urediti sljedeća pitanja: (1) omogućiti napredovanje tajnika u zvanja mentora i savjetnika, (2) status tajnika izjednačiti sa statusom stručnog suradnika, (3) omogućiti stručno usavršavanje tajnika. Jelena Kosanović Fridl Nije prihvaćen Pitanje izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju nije predmet ovog Nacrta.
13 BRANIMIR JURKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA S obzirom na dugogodišnju praksu nekih poslodavaca da stalno koriste studente umijesto stalno prijavljenih osoba za poslove poput telefonske podrške i sl. te ako uzmemo u obzir da se prema dosadašnjoj praksi studentski rad ne vrednuje pravilno; držim da bi studentski rad trebalo izjednačiti sa ugovorima o djelu na način da bi se uplaćivali doprinosi u MIO. Na taj način bi studentu takav povremeni rad bio službeno priznati čime bi se smanjio hendikep na kasnijem tržištu rada jer diplomirani student koji je cijelo vrijeme studiranja radio nema ni dana nikakvog radnog staža za razliku od nekoga tko nije studirao ali je honorarno radio. Dugoročno će se to osjetiti pri odlasku u mirovinu jer će takvim osobama biti kraći radni staž premda su efektivno možda radili već nekoliko godina. S druge strane na taj način bi se izjednačilo honorarno zapošljavanje sa zapošljavanjem studenata čime bi se smanjila diskriminacija na tržištu rada. Nije prihvaćen Pitanje radnog staža regulirano je posebnim propisima mirovinskog osiguranja te nije predmet ovog Nacrta Zakona.
14 Institut za razvoj obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Predlažemo drugačiju formulaciju naziva zakona. Smatramo da ovaj zakon govori o studentskom radu ili o poslovima koji obavljaju studenti, a ne o studentskim poslovima. Ovaj naziv (pogrešno) implicira da postoji određeni tip posla koji je inherentno studentski, što ovaj zakon ne definira. Predlažemo naziv „Zakon o studentskom radu“. Nije prihvaćen Kako bi se napravila jasna distinkcija između studentskih poslova i radnog odnosa u smislu Zakona o radu, ponajprije zbog povremene i privremene prirode studentskih poslova (čl. 11. st. 3.), potrebno je terminološki razlučiti između navedenih poslova i radnog odnosa. Studenti mogu povremeno raditi ako su upisani na visoko učilište. U tom slučaju mogu raditi preko ovlaštenih posrednika. S njima se ne sklapa uobičajeni ugovor o radu, već ugovor o djelu koji se trenutno za redovite studente naziva ugovor o djelu redovitog studenta. Studentima propisi ne ograničavaju opseg rada, odnosno oni mogu raditi tijekom cijele godine. Upravo je povremenost rada karakteristika koja uvelike obilježava rad studenata i razlikuje ih od uobičajenih radnika, pa i u tretmanu njihovih zarada.
15 FRANJO GOLUBIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Predlažem promjenu naziva zakona u naziv ; Zakon o posredovanju pri zapošljavanju studenata kao što nosi naziv i Zakon o posredovanju pri zapošljavanju kao opći zakon, pošto se ovim zakonom uglavnom i uređuju prava i obaveze posrednika pri zapošljavanju studenata. I sam postojeći pravilnik nosi je naziv Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. Nije prihvaćen Kako bi se napravila jasna distinkcija između studentskih poslova i radnog odnosa u smislu Zakona o radu, ponaprije zbog povremene i privremene prirode studentskih poslova (čl. 11. st. 3.), potrebno je terminološki razlučiti između navedenih poslova i radnog odnosa.
16 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Članak 88. stavak 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, dalje: ZZDVO) propisuje kako se uvjeti i način ostvarivanja prava redovitih studenta, što uključuje i zapošljavanje posredstvom studentskih centara, uređuju pravilnikom kojeg donosi ministar. Uvažavajući navedeno, područje studentskog rada potrebno je urediti, bilo izmjenama i dopunama već postojećeg, bilo donošenjem novog Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. U protivnom je, prije donošenja Zakona o studentskom radu, potrebno izmijeniti navedenu odredbu ZZDVO. Nije prihvaćen Čl. 88. st. 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je da će se pravilnicima koje donosi ministar urediti uvjeti i način ostvarivanja prava redovitih studenata iz studentskoga standarda, i to na: subvencionirano stanovanje, subvencioniranu prehranu, prijevoz studenata s invaliditetom, državne stipendije, zajmove i druge novčane potpore te zapošljavanje preko studentskih centara. Za uređivanje pitanja studentskih poslova Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju predstavlja lex generalis, dok je Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova lex specialis te ima „prednost” u odnosu na opći zakon. Ovaj zakon je rezultat službeno postignutog dogovora više nadležnih resora te je nositelj izrade MZO jer je riječ o studentima. U svakom slučaju, navedenim općim zakonom ne može se ograničiti ustavno pravo Hrvatskoga sabora da posebnim zakonom uredi određeno pitanje. Osim toga, navedena odredba ZZDVO odnosi se samo na redovite studente, dok Nacrt prijedloga obuhvaća i izvanredne studente. Budući da je za donošenje pravilnika od izvršne vlasti potrebna izričita zakonska ovlast, koja ne postoji za obavljanje studentskih poslova izvanrednih studenata, posljednje pitanje ne može se urediti pravilnikom.
17 Stjepan Rede NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, Izvanredni sam student Sveučilišta u Zagrebu. Kao ni ostali izvanredni studenti diljem Republike Hrvatske nemam studentska prava kao što imaju redoviti studenti. Smatram da bi se izvanrednim studentima trebalo omogućiti pravo rada posredstvom student servisa jer sve troškove studiranja (kao i životne) snosimo samostalno. Problem leži u činjenici što većina izvanrednih studenata nije u stalnom radnom odnosu, suprotno definiciji izvanrednih studenata. Protivnici ove ideje smatraju da ćemo u budućnosti ukoliko nam se omogući navedeno pravo zahtijevati i ostala. Smatram da je nužno da nam se omogući pravo rada posredstvom student servisa jer bi svojim radom mogli nadomjestiti nedostupna prava (pa ih sigurno ne bi zahtijevali) odnosno troškove koje tijekom svojega studiranja snosimo. Također smatram kako ne bi ugrozili redovite studente dobivanjem navedenog prava jer su izvanredni studenti koji nisu u stalnom radnom odnosu, dosada radili na "crno" odnosno ilegalno preko tuđih ugovora, tako da bi se omogućavanjem ovog prava izvanrednim studentima gotovo potpuno iskorijenile navedene radnje. Nevezano uz navedene poteškoće izvanrednih studenata, smatram kako je ne pošteno što smo izostavljeni traženog prava, a recimo polaznici privatnih fakulteta redovitog smjera koji su kao i izvanredni studenti platili kako bi bili u mogućnosti nastaviti svoje obrazovanje nisu zakinuti. Prihvaćen Primjedbe prihvaćene.
18 Marko Leskovar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, Kao pokretač inicijative i peticije 'Izvanrednistudenti' kojom se traži da se izvanrednim studentima omogući rad posredstvom student servisa moram reagirati na komentare pojedinih institucija. Naime pojedine institucije se pozivaju na Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 86., stavak 6. (NN 94/13, 139/13) koji glasi „Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave.“ Ovdje želim naglasiti i pojasniti da ta definicija ne odražava pravo stanje u praksi. Naime većina izvanrednih studenata nije u radnom odnosu, stoga smatram da je izvanrednim studentima nužno omogućiti rad posredstvom student servisa. Izvanredni studenti su kategorija studenata koji sami snose troškove studija koji polaze, te kako većina nije u radnom odnosu postavlja se pitanje kako podmiriti troškove studija. Nadalje moram naglasiti kako izvanredni studenti nemaju nikakva prava u odnosu na redovne studente. To su prava poput subvencije prijevoza, smještaja u studentskim domovima, subvencije prehrane, besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, čak niti pravo na sistematski pregled koji imaju svi redovni studenti, te se postavlja pitanje da li je zdravlje izvanrednih studenata koji nisu u radnom odnosu manje bitno od zdravlja redovnih studenata. Kako bi izvanredno studiranje poprimilo svoj smisao, smatram kao i 7145 potpisnika ove peticije da je nužno izvanrednim studentima omogućiti rad posredstvom student servisa. Smatram da bi se sva ostala prava koja izvanredni studenti nemaju u odnosu na redovne studente, mogla nadomjestiti ukoliko se izvanrednim studentima omogući rad posredstvom student servisa. Marko Leskovar Prihvaćen Primjedbe prihvaćene.
19 Institut za razvoj obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 86., stavak 6. (NN 94/13, 139/13) „Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave.“ Proširivanjem prava na korištenje studentskog rada poništava se smisao postojanja instituta izvanrednog studenta. Ta je pravna kategorija uvedena upravo zato da bi se pristup visokom obrazovanju omogućio ljudima koji rade. Ovakvim rješenjem bi Vlada zapravo podržala ono što je već neformalno poznato: da izvanredne studije upisuje dio ljudi koji nisu uspjeli steći status redovnih studenata; pri čemu dobar dio visokoobrazovnih institucija to potiče radi povećanja prihoda. Kao da nije dovoljno da takva praksa negativno utječe na kvalitetu visokog obrazovanja jer se upisuju studenti koji nisu zadovoljili minimalne upisne kriterije, ovo rješenje otvara mogućnost da izvanredni studenti, koji studiraju u bitno manjem opterećenju, postanu novi izvor jeftine i sindikalno neorganizirane radne snage čije prisustvo na tržištu rada može ugroziti ionako krhka prava najugroženijeg dijela "redovne" radne snage. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvanredni studenti čine 28,1% od ukupnog broja upisanih studenata u Republici Hrvatskoj, što u apsolutnom broju iznosi 44.349. Ulaskom dodatnih 44 tisuće studenata na tržište studentskih ugovora porasla bi a) konkurencija dosadašnjim redovnim studentima na tržištu studentskog rada, b) redovnim radnicima zbog dodatnog proširenja ponude jeftinije radne snage i c) dodatno bi se proširila supstitucija redovnog rada studentskim radom koja je ionako već značajno prisutna na hrvatskom tržištu rada, čime bi došlo do povećanja nezaposlenosti redovnih radnika. Institut za razvoj obrazovanja prepoznaje problem nereguliranosti studijskih programa i opsega obveza za izvanredne studente, odnosno činjenicu da mnogi izvanredni studenti imaju gotovo jednako radno opterećenje kao redovni. Također prepoznajemo činjenicu da postoji određen postotak izvanrednih studenata koji nisu u radnom odnosu. Ipak, držimo da ovaj Zakon nije instanca u kojoj je potrebno rješavati te probleme, već je to potrebno učiniti na njegovu izvorištu, odnosno u okviru Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji i definira kategoriju izvanrednih studenata, ali i internim pravilnicima visokih učilišta koja upisuju izvanredne studente, a koja bi sukladno tome trebala osmisliti alternativne studijske programe smanjenog opterećenja kako bi se akomodiralo potrebe izvanrednih studenata. Konačno, redefiniranjem kategorije izvanrednog studenta samo unutar ovog zakona, a bez da se ona promijeni unutar Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju stvara se pravna pomutnja koja će prouzročiti značajne poteškoće u interpretaciji i provedbi ovog zakona i vezanih zakona jer prema trenutno važećim zakonima i propisima pojedini studenti mogu istovremeno spadati u kategoriju redovitih i izvanrednih studenata. Rješavanju problema izvanrednih studenata treba pristupiti sustavno, primjerice poticanjem javne rasprave o uvođenju poreznih olakšica za one koji se obrazuju uz rad kako bi se uravnotežilo njihove financijske izdatke za studij. U Zakonu nigdje nije definirano što točno znači „povremeni rad“. Prema trenutnom prijedlogu ne postoji nikakva prepreka da se studentski rad koristi u opsegu jednakom ili većem od uobičajenog radnog opterećenja redovnih radnika i time vrši supstitucija redovnog rada studentskim radom. Smatramo da Zakon mora definirati maksimalan opseg radnih sati za studente kako bi studentski rad zaista i u praksi bio povremen. To je moguće učiniti na godišnjoj ili na mjesečnoj bazi. 1. Studentski rad se može ograničiti na mjesečnoj razini kako bi se smanjilo radno opterećenje studenata za vrijeme trajanja nastave. Pritom treba imati na umu da rad ne treba ograničiti u tolikoj mjeri da studenti ne mogu priskrbiti dovoljna sredstva za samofinanciranje ukoliko za tim imaju potrebu. 2. Studentski rad se može ograničiti na godišnjoj razini tako da postoji maksimalan broj sati koje student godišnje može iskoristiti. Tako se stvara jasna distinkcija između studenta koji radi i radnika. Time se ostavlja dovoljna sloboda studentu da sam procijeni u kojim periodima godine može raditi više, a u kojima manje s obzirom na svoje studentske obveze, dok se istovremeno onemogućava trajna supstitucija redovnog rada studentskim rada i posljedično stvaranje neravnoteže na cjelokupnom tržištu rada. Nije prihvaćen Ovim Zakonom definiraju se uvjeti pod kojima svi studenti mogu ostvarivati pravo na ovu vrstu obavljanja poslova, definiraju se uvjeti za obavljanje djelatnosti posrednika, uspostavljanje mehanizama kontrole ove vrste obavljanja poslova, uređuje se sustav zaštite studenata, definiraju uvjeti i način zaključivanja ugovora o obavljanju studentskoga posla, definira obveza naručitelja posla te korištenje naknade za posredovanje u svrhu poboljšanja studentskoga standarda. Na sjednici održanoj 2. veljače 2017. Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o osnivanju Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona kojim će se urediti zapošljavanje i rad učenika i studenata. Studenti ovlaštenim posrednicima prije sklapanja ugovora moraju dostaviti potvrdu o redovitom studiranju. Kako se studenti zapošljavaju na temelju odredbi Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata (Narodne novine, br. 16/96, 37/06, 59/07, 30/08), koji je na snazi još 1996. godine, uočena je potreba cjelovitog uređenja ove problematike jedinstvenim zakonom. Stoga je Vlada Republike Hrvatske predložila osnivanje Radne skupine koja treba izraditi nacrt prijedloga zakona kojim će se na sustavan i cjelovit način urediti sva pitanja vezana uz posredovanje i rad studenata. U načelu vrijedi sloboda ugovaranja ugovornih strana do propisanih iznosa u skladu s posebnim propisima koji reguliraju oporezivanje zarade studenata na školovanju za rad preko ovlaštenih studentskih posrednika. Naknada za studentski posao ograničena je propisom kojim se regulira maksimalan primitak na koji se ne plaća porez na dohodak. Sudenti koji primaju naknade iznad 60.600 kn godišnje podliježu drukčijem poreznom tretmanu te je na taj način osigurana zaštita svih ugovornih strana prilikom sklapanja ugovora za studentski posao. Dakle, poreznim propisima postavljen je limit na godišnji dohodak u slučaju obavljanja studentskih poslova koji se ne oporezuje, čime je de facto ograničen broj sati neoporezivog rada. Također, analiza je pokazala da najveći broj studenata obavlja poslove do tri odnosno šest mjeseci u godini pa se predloženim ograničenjem broja radnih sati ne bi postigao željeni učinak. Studenti mogu povremeno raditi ako su upisani na visoko učilište. U tom slučaju mogu raditi preko ovlaštenih posrednika. S njima se ne sklapa uobičajeni ugovor o radu, već ugovor o djelu koji se trenutno za redovite studente naziva ugovor o djelu redovitoga studenta. Studentima propisi ne ograničavaju opseg rada, odnosno oni mogu raditi tijekom cijele godine. Upravo je povremenost rada karakteristika koja uvelike obilježava rad studenata i razlikuje ih od uobičajenih radnika, pa i u tretmanu njihovih zarada.
20 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U poglavlju pod nazivom Ocjena stanja se navodi kako je Vlada Republike Hrvatske u veljači 2017. donijela Odluku o osnivanju radne skupine za izradu nacrta prijedloga zakona kojim će se urediti zapošljavanje i rad učenika i studenata. Iako iz teksta navedenog poglavlja proizlazi da je riječ o jednom zakonu, predmetni zakonski prijedlog se niti naslovom, niti sadržajem ne dotiče rada učenika. Vezano uz proširivanje definicije redovitog studenta, a što se također spominje u djelu pod naslovom Ocjena stanja, napominjemo kako članak 88. stavak 4. Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, dalje: ZZDVO) propisuje kako je zapošljavanje posredstvom studentskih centara pravo isključivo redovitih studenata. Njihova definicija, kao i definicija izvanrednog studenta, također je postavljena ZZDVO. Kao osobe koje obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave, izvanredni studenti bi u pravilu trebale biti osobe koje su već uključene u tržište rada u kojem ostvaruju i sve pogodnosti koje sa sobom nosi radno-pravni status, kao što je evidentiranje radnog iskustva, uplaćivanje doprinosa, i zaštitu radničkih prava. Omogućavanje njihova angažmana na studentskim poslovima, iako bi možda i moglo doprinijeti sprječavanju rada na crno i drugih zlouporaba studentskog statusa, otvara prostor za manipulacije koje mogu prouzročiti potrese na tržišta rada i smanjiti dostupnost studentskih poslova redovitim studentima. Ako se unatoč navedenom ipak želi i izvanrednim studentima omogućiti rad na studentskim poslovima, radi pravne sigurnosti je potrebno izmijeniti postojeći čl. 88. st.4. ZZDVO koji to ne dopušta i tako zaštititi pravnu sigurnost. Nije prihvaćen Nakon provedene detaljnije analize o potrebi uređenja zapošljavanja i povremenog rada učenika novim zakonom i savjetovanja s ključnim dionicima sustava Radna skupina za izradu nacrta prijedloga zakona kojim će se urediti zapošljavanje i rad učenika i studenata, sastavljena od predstavnika triju ministarstava, prihvatila je argumente navedene u mišljenju Ministarstva rada i mirovinskoga sustava koji se odnose na zapošljavanje i rad učenika te prihvatilo tvrdnju da u navedenome području ne postoje otvorena pitanja koja bi se trebala regulirati novim propisom. Dopisom od 29. svibnja 2017. godine o tome je Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavijestilo Vladu Republike Hrvatske te predložilo da se novim zakonom urede na sustavan i cjelovit način samo pitanja koja su vezana uz obavljanje studentskih poslova. Čl. 2. st. 4. Ustava Republike Hrvatske propisano je da Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Uz to, jedno od temeljnih pravnih načela je lex specialis derogat legi generali. Čl. 88. st. 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je da će se pravilnicima koje donosi ministar urediti uvjeti i način ostvarivanja prava redovitih studenata iz studentskog standarda, i to na: subvencionirano stanovanje, subvencioniranu prehranu, prijevoz studenata s invaliditetom, državne stipendije, zajmove i druge novčane potpore te zapošljavanje preko studentskih centara. Za uređivanje pitanja studentskih poslova Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju predstavlja lex generalis, dok je Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova lex specialis te ima „prednost” u odnosu na opći zakon. U svakom slučaju, Planom normativnih aktivnosti za 2018. predviđena je izrada novog zakona koji će urediti područje znanosti i visokog obrazovanja te će se time riješiti i sve eventualne neusklađenosti.
21 Davor Tonklin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Sukladno trenutno predloženim uvjetima za obavljanje studentskih poslova, osobe koje su završile studij ostvaruju pravo na rad preko studentskog ugovora do isteka razdoblja od tri (3) mjeseca od završetka studija. Predlažem da se navedeni period poveća na šest (6) mjeseci od završetka studija. Tom promjenom stimuliralo bi se studente da ne produžuju studiranje i troškove koji time nastaju, što bi posljedično dovelo do značajnog smanjenja troškova Ministarstva. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća jer važeće rješenje smatramo opravdanim. Pitanje prestanka statusa studenta riješeno je Zakonom i Statutom.
22 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prema Odluci Vlade iz 2.veljače, radna skupina zadužena je za, citiram, "za izradu nacrta prijedloga zakona kojim će se urediti zapošljavanje i rad učenika i studenata". Međutim, u ovom zakonu, dok se uređuje studentski rad, ne spominje se, niti se uređuje, učenički rad. Stoga, potrebno je u Zakonu dodati dio o učeničkom radu, pod kojim uvjetima škole mogu izdavati učeničke ugovore i ostala pitanja. Naime, dok, primjerice, studenti imaju definiranu minimalnu satnicu, učenici će i dalje moći raditi za manju satnicu koja je zakonski definirana za studente. Nije prihvaćen Nakon provedene detaljnije analize o potrebi uređenja zapošljavanja i povremenog rada učenika novim zakonom i savjetovanja s ključnim dionicima sustava Radna skupina za izradu nacrta prijedloga zakona kojim će se urediti zapošljavanje i rad učenika i studenata, sastavljena od predstavnika triju ministarstava, prihvatila je argumente navedene u mišljenju Ministarstva rada i mirovinskoga sustava koji se odnose na zapošljavanje i rad učenika te prihvatila tvrdnju da u navedenome području ne postoje otvorena pitanja koja bi se trebala regulirati novim propisom. Dopisom od 29. svibnja 2017. godine o tome je Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavjestilo Vladu Republike Hrvatske te predložilo da se novim zakonom urede na sustavan i cjelovit način samo pitanja koja su vezana uz obavljanje studentskih poslova.
23 Institut za razvoj obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Predlažemo drugačiju formulaciju naziva zakona. Smatramo da ovaj zakon govori o studentskom radu ili o poslovima koji obavljaju studenti, a ne o studentskim poslovima. Ovaj naziv (pogrešno) implicira da postoji određeni tip posla koji je inherentno studentski, što ovaj zakon ne definira. Predlažemo naziv „Zakon o studentskom radu“. Nije prihvaćen Kako bi se napravila jasna distinkcija između studentskih poslova i radnog odnosa u smislu Zakona o radu, ponajprije zbog povremene i privremene prirode studentskih poslova (čl. 11. st. 3.), potrebno je terminološki razlučiti između navedenih poslova i radnog odnosa. Studenti mogu povremeno raditi ako su upisani na visoko učilište. U tom slučaju mogu raditi preko ovlaštenih posrednika. S njima se ne sklapa uobičajeni ugovor o radu, već ugovor o djelu koji se trenutno za redovite studente naziva ugovor o djelu redovitog studenta. Studentima propisi ne ograničavaju opseg rada, odnosno oni mogu raditi tijekom cijele godine. Upravo je povremenost rada karakteristika koja uvelike obilježava rad studenata i razlikuje ih od uobičajenih radnika, pa i u tretmanu njihovih zarada.
24 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA Predlažemo drugačiju formulaciju naziva zakona. Smatramo da ovaj zakon govori o studentskom radu ili o poslovima koji obavljaju studenti, a ne o studentskim poslovima. Ovaj naziv (pogrešno) implicira da postoji određeni tip posla koji je inherentno studentski, što ovaj zakon ne definira. Nije prihvaćen Kako bi se napravila jasna distinkcija između studentskih poslova i radnog odnosa u smislu Zakona o radu, ponajprije zbog povremene i privremene prirode studentskih poslova (čl. 11. st. 3.), potrebno je terminološki razlučiti između navedenih poslova i radnog odnosa. Studenti mogu povremeno raditi ako su upisani na visoko učilište. U tom slučaju mogu raditi preko ovlaštenih posrednika. S njima se ne sklapa uobičajeni ugovor o radu, već ugovor o djelu koji se trenutno za redovite studente naziva ugovor ugovor o djelu redovitog studenta. Studentima propisi ne ograničavaju opseg rada, odnosno oni mogu raditi tijekom cijele godine. Upravo je povremenost rada karakteristika koja uvelike obilježava rad studenata i razlikuje ih od uobičajenih radnika, pa i u tretmanu njihovih zarada.
25 Nezavisni hrvatski sindikati NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA U pogledu Nacrta Prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova prvo se postavlja pitanje što su to studentski poslovi koji bi trebali biti regulirani ovim Zakonom? Sam tekst Nacrta Prijedloga Zakona unatoč svom nazivu ne daje definiciju studentskog posla. Ovo je zapravo razumljivo jer ne postoji posebna vrsta posla koja bi se zvala studentski posao tj., ne postoji posebna vrsta pravnog posla čije obavljanje bi bilo dopušteno isključivo studentima. Stoga smatramo da se naziv Zakona treba izmijeniti i da bi puno primjereniji naziv bio npr. Zakon o posredovanju pri radu studenata. Suprotno onom što tvrdi predlagač Zakona o obavljanju studentskih poslova, sadašnja pravna podloga za rad studenata izvorno nije Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata ( 16/96, 125/97, 37/06, 59/07 i 30/08) nego Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 i 60/15) koji u čl. 88. ovlašćuje Ministra da pravilnicima uredi uvjete i način ostvarivanja prava redovitih studenata iz studentskog standarda, i to na: subvencionirano stanovanje, subvencioniranu prehranu, prijevoz studenata s invaliditetom, državne stipendije, zajmove i druge novčane potpore te zapošljavanje posredstvom studentskih centara. Dakle, pravna podloga za rad studenata je Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a Pravilnik samo propisuje način na koji se rad studenata može obavljati, a to je isključivo ugovor o djelu redovitog studenta. Iz navedenog jasno proizlazi da je upitna pravna podloga za donošenje predloženog Zakona o obavljanju studentskih poslova tako dugo dok je na snazi ovakav Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji regulira pitanje rada studenata. Nadalje, predlagač tvrdi da je Nacrtom prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova izjednačio redovite i izvanredne studente. Međutim to ni iz definicije redovitog studenta iz čl.2. ni iz ostatka predloženog zakonskog teksta ne proizlazi. Tko je redoviti, a tko izvanredni student, koja je razlika među njima i koja prava i obveze imaju jedni i drugi studenti jasno je određeno Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Drukčije tumačenje pojma redovitog odnosno izvanrednog studenta bilo bi u izravnoj suprotnosti sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju pa je ovaj Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova i u tom dijelu u suprotnosti s već važećim spomenutim Zakonom. Smatramo da bi i izvanrednim studentima koji nisu u radnom odnosu trebalo omogućiti rad pod jednakim uvjetima kao i redovitim studentima tj. rad putem studentskog ugovora o djelu. Međutim, to nije moguće urediti Zakonom o studentskim poslovima, ako se prethodno ne izmijeni Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Nije prihvaćen Čl. 2. st. 4. Ustava Republike Hrvatske propisano je da Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Uz to, jedno od temeljnih pravnih načela je lex specialis derogat legi generali. Čl. 88. st. 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je da će se pravilnicima koje donosi ministar urediti uvjeti i način ostvarivanja prava redovitih studenata iz studentskog standarda, i to na: subvencionirano stanovanje, subvencioniranu prehranu, prijevoz studenata s invaliditetom, državne stipendije, zajmove i druge novčane potpore te zapošljavanje preko studentskih centara. Za uređivanje pitanja studentskih poslova Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju predstavlja lex generalis, dok je Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova lex specialis te ima „prednost” u odnosu na opći zakon. U svakom slučaju, navedenim općim zakonom ne može se ograničiti ustavno pravo Hrvatskoga sabora da posebnim zakonom uredi određeno pitanje. Uz to, navedena odredba ZZDVO-a se odnosi samo na redovite studente dok Nacrt prijedloga obuhvaća i izvanredne studente. Budući da je za donošenje pravilnika od izvršne vlasti potrebna izričita zakonska ovlast, koja ne postoji za obavljanje studentskih poslova izvanrednih studenata, posljednje pitanje ne može se urediti pravilnikom.
26 FRANJO GOLUBIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 1. Predlažem da se u svim člancima gdje su stavljene riječi ; " studenskih poslova" iste riječi brišu i u mjesto njih stave riječi ; "rada studenata" jer ne postoje posebni poslovi koje mogu obavljati samo studenti. Nije prihvaćen Kako bi se napravila jasna distinkcija između studentskih poslova i radnog odnosa u smislu Zakona o radu, ponajprije zbog povremene i privremene prirode studentskih poslova (čl. 11. st. 3.), potrebno je terminološki razlučiti između navedenih poslova i radnog odnosa. Studenti mogu povremeno raditi ako su upisani na visoko učilište. U tom slučaju mogu raditi preko ovlaštenih posrednika. S njima se ne sklapa uobičajeni ugovor o radu, već ugovor o djelu koji se trenutno za redovite studente naziva ugovor ugovor o djelu redovitog studenta. Studentima propisi ne ograničavaju opseg rada, odnosno oni mogu raditi tijekom cijele godine. Upravo je povremenost rada karakteristika koja uvelike obilježava rad studenata i razlikuje ih od uobičajenih radnika, pa i u tretmanu njihovih zarada.
27 IVAN DUŠAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 1. Mislim da zakonom treba limitirati novčani iznos kojeg određeni student može primiti tijekom kalendarske godine. Ovo stoga što studentski poslovi trebaju biti samo pomoć studentima da se lakše financiraju tijekom studija, a ne zamjena za ugovor o radu, da se izbjegnu sličajevi da studenti namjerno produljuju studiranje radi mogućnosti obavljanja studentskih poslova ili studiranje samo na papiru, a rad temeljem studentskog ugovora. Smatram da bi taj novčani limit trebao biti 25000-30000 kn neto godišnje, što je oko 2000-2500 kn. neto mjesečno. Budimo iskreni, ukoliko student godišnje preko studentskog ugovora zaradi 50000 kuna ili više, onda je vidljivo da je u pitanju zlouporaba studentskog ugovora. Nije prihvaćen Navedeni limiti propisani su Općim poreznim zakonom koji je organski zakon i ne može se mijenjati Zakonom o obavljanju studentskih poslova.
28 Stjepan Rede NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 2. Poštovani, Izvanredni sam student Sveučilišta u Zagrebu. Kao ni ostali izvanredni studenti diljem Republike Hrvatske nemam studentska prava kao što imaju redoviti studenti. Smatram da bi se izvanrednim studentima trebalo omogućiti pravo rada posredstvom student servisa jer sve troškove studiranja (kao i životne) snosimo samostalno. Problem leži u činjenici što većina izvanrednih studenata nije u stalnom radnom odnosu, suprotno definiciji izvanrednih studenata. Protivnici ove ideje smatraju da ćemo u budućnosti ukoliko nam se omogući navedeno pravo zahtijevati i ostala. Smatram da je nužno da nam se omogući pravo rada posredstvom student servisa jer bi svojim radom mogli nadomjestiti nedostupna prava (pa ih sigurno ne bi zahtijevali) odnosno troškove koje tijekom svojega studiranja snosimo. Također smatram kako ne bi ugrozili redovite studente dobivanjem navedenog prava jer su izvanredni studenti koji nisu u stalnom radnom odnosu, dosada radili na "crno" odnosno ilegalno preko tuđih ugovora, tako da bi se omogućavanjem ovog prava izvanrednim studentima gotovo potpuno iskorijenile navedene radnje. Nevezano uz navedene poteškoće izvanrednih studenata, smatram kako je ne pošteno što smo izostavljeni traženog prava, a recimo polaznici privatnih fakulteta redovitog smjera koji su kao i izvanredni studenti platili kako bi bili u mogućnosti nastaviti svoje obrazovanje nisu zakinuti. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
29 Marko Leskovar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 2. Poštovani, Kao pokretač inicijative i peticije 'Izvanrednistudenti' kojom se traži da se izvanrednim studentima omogući rad posredstvom student servisa moram reagirati na komentare pojedinih institucija. Naime pojedine institucije se pozivaju na Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 86., stavak 6. (NN 94/13, 139/13) koji glasi „Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave.“ Ovdje želim naglasiti i pojasniti da ta definicija ne odražava pravo stanje u praksi. Naime većina izvanrednih studenata nije u radnom odnosu, stoga smatram da je izvanrednim studentima nužno omogućiti rad posredstvom student servisa. Izvanredni studenti su kategorija studenata koji sami snose troškove studija koji polaze, te kako većina nije u radnom odnosu postavlja se pitanje kako podmiriti troškove studija. Nadalje moram naglasiti kako izvanredni studenti nemaju nikakva prava u odnosu na redovne studente. To su prava poput subvencije prijevoza, smještaja u studentskim domovima, subvencije prehrane, besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, čak niti pravo na sistematski pregled koji imaju svi redovni studenti, te se postavlja pitanje da li je zdravlje izvanrednih studenata koji nisu u radnom odnosu manje bitno od zdravlja redovnih studenata. Kako bi izvanredno studiranje poprimilo svoj smisao, smatram kao i 7145 potpisnika ove peticije da je nužno izvanrednim studentima omogućiti rad posredstvom student servisa. Smatram da bi se sva ostala prava koja izvanredni studenti nemaju u odnosu na redovne studente, mogla nadomjestiti ukoliko se izvanrednim studentima omogući rad posredstvom student servisa. Marko Leskovar Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
30 Institut za razvoj obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 2. Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 86., stavak 6. (NN 94/13, 139/13) „Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave.“ Proširivanjem prava na korištenje studentskog rada poništava se smisao postojanja instituta izvanrednog studenta. Ta je pravna kategorija uvedena upravo zato da bi se pristup visokom obrazovanju omogućio ljudima koji rade. Ovakvim rješenjem bi Vlada zapravo podržala ono što je već neformalno poznato: da izvanredne studije upisuje dio ljudi koji nisu uspjeli steći status redovnih studenata; pri čemu dobar dio visokoobrazovnih institucija to potiče radi povećanja prihoda. Kao da nije dovoljno da takva praksa negativno utječe na kvalitetu visokog obrazovanja jer se upisuju studenti koji nisu zadovoljili minimalne upisne kriterije, ovo rješenje otvara mogućnost da izvanredni studenti, koji studiraju u bitno manjem opterećenju, postanu novi izvor jeftine i sindikalno neorganizirane radne snage čije prisustvo na tržištu rada može ugroziti ionako krhka prava najugroženijeg dijela "redovne" radne snage. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvanredni studenti čine 28,1% od ukupnog broja upisanih studenata u Republici Hrvatskoj, što u apsolutnom broju iznosi 44.349. Ulaskom dodatnih 44 tisuće studenata na tržište studentskih ugovora porasla bi a) konkurencija dosadašnjim redovnim studentima na tržištu studentskog rada, b) redovnim radnicima zbog dodatnog proširenja ponude jeftinije radne snage i c) dodatno bi se proširila supstitucija redovnog rada studentskim radom koja je ionako već značajno prisutna na hrvatskom tržištu rada, čime bi došlo do povećanja nezaposlenosti redovnih radnika. Institut za razvoj obrazovanja prepoznaje problem nereguliranosti studijskih programa i opsega obveza za izvanredne studente, odnosno činjenicu da mnogi izvanredni studenti imaju gotovo jednako radno opterećenje kao redovni. Također prepoznajemo činjenicu da postoji određen postotak izvanrednih studenata koji nisu u radnom odnosu. Ipak, držimo da ovaj Zakon nije instanca u kojoj je potrebno rješavati te probleme, već je to potrebno učiniti na njegovu izvorištu, odnosno u okviru Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji i definira kategoriju izvanrednih studenata, ali i internim pravilnicima visokih učilišta koja upisuju izvanredne studente, a koja bi sukladno tome trebala osmisliti alternativne studijske programe smanjenog opterećenja kako bi se akomodiralo potrebe izvanrednih studenata. Konačno, redefiniranjem kategorije izvanrednog studenta samo unutar ovog zakona, a bez da se ona promijeni unutar Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju stvara se pravna pomutnja koja će prouzročiti značajne poteškoće u interpretaciji i provedbi ovog zakona i vezanih zakona jer prema trenutno važećim zakonima i propisima pojedini studenti mogu istovremeno spadati u kategoriju redovitih i izvanrednih studenata. Rješavanju problema izvanrednih studenata treba pristupiti sustavno, primjerice poticanjem javne rasprave o uvođenju poreznih olakšica za one koji se obrazuju uz rad kako bi se uravnotežilo njihove financijske izdatke za studij. Definicija redovitog studenta unutar ovog članka dokaz je da se redefiniranjem kategorije izvanrednog studenta samo unutar ovog zakona, a bez da se ona promijeni unutar Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju stvara pravna pomutnja koja će prouzročiti značajne poteškoće u interpretaciji i provedbi ovog zakona i vezanih zakona jer prema trenutno važećim zakonima i propisima pojedini studenti mogu istovremeno spadati u kategoriju redovitih i izvanrednih studenata. Djelomično prihvaćen Ovim Zakonom definiraju se uvjeti pod kojima svi studenti mogu ostvarivati pravo na ovu vrstu obavljanja poslova, definiraju se uvjeti za obavljanje djelatnosti posrednika, uspostavljanje mehanizama kontrole ove vrste obavljanja poslova, uređuje se sustav zaštite studenata, definiraju uvjeti i način zaključivanja ugovora o obavljanju studentskoga posla, definira se obveza naručitelja posla te korištenje naknade za posredovanje u svrhu poboljšanja studentskoga standarda. Na sjednici održanoj 2. veljače 2017. Vlada Republike Hrvatske godine donijela je Odluku o osnivanju Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona kojm će se urediti zapošljavanje i rad učenika i studenata. Studenti ovlaštenim posrednicima prije sklapanja ugovora moraju dostaviti potvrdu o redovitom studiranju. Kako se studenti zapošljavaju na temelju odredbi Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata (Narodne novine, br. 16/96, 37/06, 59/07, 30/08) koji je na snazi još 1996. godine, uočena je potreba cjelovitog uređenja ove problematike jedinstvenim zakonom. Stoga je Vlada Republike Hrvatske predlažila osnivanje Radne skupine triju ministarstava koja treba izraditi nacrt prijedloga zakona kojim će se na sustavan i cjelovit način urediti sva pitanja vezana uz posredovanje i rad studenata na tržištu. Primjedba u svezi s redefiniranjem kategorije izvanrednog studenta prihvaćena.
31 Stjepan Ćurčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 2. Poštovani, kao predsjednik Hrvatskog studentskog zbora ističem važnost promjene članka 2. točke jedan. Naime, obuhvatili smo studente na razmjeni, ali isto nismo dovoljno raspisali pa uviđamo potrebu za nadopunom. Prilikom preciziranja što sve obuhvaća status redovitog studenta u smislu Zakona o obavljanju studentskih poslova propustilo se navesti strane studente na razmjeni (IAESTE, ELSA, AIESEC), ali koji nisu u statusu studenta niti na jednom visokom učilištu u RH. Primjer: Studentica Sveučilišta u Turskoj koja je došla na 6 tjedana studentske razmjene u organizaciji studentske udruge AIESEC kako bi tih 6 tjedana u Republici Hrvatskoj poučavala zainteresirane studente turskom jeziku. Navedena studentica nije registrirana pri visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, niti u Europskoj uniji, te samim time ne smatra se redovitim studentom koji može raditi na studentski ugovor. Također, u članku 2. točki 1. nije reguliran status studenata, hrvatskih državljana koji studiraju na Sveučilištu u Mostaru kao jedinom hrvatskom Sveučilištu izvan Republike Hrvatske. Kako bismo spomenuti problem riješili predlažemo da se u definiciju implementira i formulacija koja glasi: hrvatski državljanin koji studira na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske. Sukladno navedenom, predlažemo da formulacija članka 2. Točke jedan glasi: Redoviti student je student preddiplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija, diplomskih sveučilišnih studija, kratkih stručnih studija, preddiplomskih stručnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija koji studira na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, građanin Europske unije s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji studira na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske, hrvatski državljanin koji studira na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske, strani student na razmjeni za vrijeme studiranja u Republici Hrvatskoj ili strani student na razmjeni koji nije u statusu studenta niti na jednom visokom učilištu u RH, a koji nema zasnovan radni odnos. Lijep pozdrav, Stjepan Ćurčić, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Primljeno na znanje Prijedlogom zakona štiti se kategorija studenata koji studiraju u RH ili su upisani na europska visoka učilišta i studiraju u RH u sklopu programa razmjene. Ugovori o studentskom poslu nisu namijenjeni za studente koji se navode u Vašem primjeru.
32 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 2. U članku 2. predlažemo izmijeniti točku 2. na način da se iza riječi "druga osoba je" dodaju riječi: "osoba koja je kandidat u postupku upisa na studij i". Obrazloženje: Važećim Pravilnikom o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata omogućeno je obavljanje studentskih poslova i osobama koje su završile srednju školu i upisuju se na studij, i to najdulje tri mjeseca od završetka srednje škole. Smatramo da ukidanje mogućnosti rada osobama u razdoblju od završetka srednje škole do upisa na studij dovodi osobe u nepovoljan položaj u odnosu na učenike i studente. Ovakvo uređenje poslodavcima neopravdano onemogućava nastavak korištenja rada osoba takvog statusa do njihova upisa na studij. Nije prihvaćen Ovaj zakon ne obuhvaća kategoriju učenika, već osoba koje studiraju.
33 Borna Sačerić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 2. Poštovani, Smatram hvalevrijednim da se izvanrednim studentima omogući rad preko studentskih ugovora, iz razloga što su upravo ti studenti dužni platiti svoj studij. Mišljenja sam kako bi trebalo korigirati naziv odnosno status „redoviti student“ koji u smislu ovog predloženog nacrta zakona obuhvaća redovite, izvanredne i strane studente. Svi studenti koji nisu u radnom odnosu trebali bi imati mogućnost raditi preko studentskih ugovora, ali ne pod statusom „redovitih studenata“ već „studenata koji nisu u radnom odnosu“. Jasno mi je da to traži promjenu više zakona, ali smatram da je to potrebno kako bi izvanredni studenti ipak ostali izvanredni i kako bi bile onemogućene (zlo)uporabe drugih prava (zbog dosadašnjih problema s vrlo ograničenim sredstvima i kapacitetima) Borna Sačerić Voditelj Ureda za društvene aktivnosti Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
34 Biljana Gaća NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 2. Definiciju redovnog studenta, a samim time i izvanrednog studenta, nužno je usuglasiti sa Zakonom o visokom obrazovanju čl. 86. st. 2. i 4. Iz navedene definicije u ovom prijedlogu proizlazi kako proizlaze dva tumačenja „redovitog studenta“ koje se razlikuju te samim time dovode u pitanje osnovu stjecanja statusa redovitog studenta. Omogućava li ovakva definicija potom i zaposlenje izvanrednim studentima preko studentskih ugovora? Ako da, nužno je definirati pod kojim uvjetima, izjednačavaju li se prava zaposlenja u potpunosti s redovnim studentima te koji su mehanizmi zaštite izvanrednih studenata od iskorištavanja kao jeftine radne snage, a bez radničkih prava. U cilju zaštite mladih radnica i radnika predlažem obvezu zapošljavanja studentica i studenata u izvanrednom statusu na ugovor o radu nakon tri uzastopna mjeseca rada kod poslodavca putem studentskog ugovora. Djelomično prihvaćen Prihvaćene primjedbe koje se tiču usuglašavanja definicije redovnog studenta, a samim time i izvanrednog studenta, sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, čl. 86. st. 2 i 4. Dio koji se tiče zaštite mladih radnica i radnika primljen je na znanje.
35 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 2. Smatramo da ovakva definicija iz stavka 1 stvara pravnu pomutnju te nesigurnost u sustavu s obzirom da isti studenti prema različitim (i važećim) pravnim propisima mogu istovremeno biti izvanredni i redovni studenti. Razlika u pristupu pravima koja proizlaze iz studentskog standarda, pa tako i studentskom radu, ne postoje bez razloga. Ovakvim rješenjem bi Vlada zapravo podržala ono što je već neformalno poznato: da izvanredne studije upisuje dio ljudi koji nisu uspjeli steći status redovnih studenata. Trenutno je oko 40 000 izvanrednih studenata odnosno 1/4 ukupne studentske populacije; Uzrok takve situacije nalazi se u tome da dobar dio visokoobrazovnih institucija potiče takav sustav radi povećanja prihoda. Također, smatramo da izvanredni studenti koji mogu koristiti usluge studentskih centara predstavljaju nelojalnu konkurenciju redovnim studentima ali i drugim radnicima. U odnosu na redovne studente, izvanredni imaju puno manje fiksnih obaveza na fakultetu te su samim time puno dostupniji poslodavcima. Nema prepreke da oni rade i u punom radnom vremenu. U tom kontekstu, s obzirom na smanjene doprinose, ali i na nepostojanje prava koja proizlaze iz zakona o radu, kao što je pravo na plaćeni godišnji odmor, izvanredni studenti predstavljaju i nelojalnu konkurenciju drugim radnicima. Iz tih razloga smatramo da se ne bi trebao na ovaj način izjednačavati položaj izvanrednih i redovnih studenata. Uz to, MRMS i MZO, skupa s akademskom zajednicom, trebaju pristupiti sustavnijem rješavanju ovog pitanja na način koji će omogućiti primjerenu upotrebu instituta izvanrednog studija, zaštiti kvalitetu visokog obrazovanja te na adekvatan način pomoći izvanrednim studentima. Predlažemo da se razmisli o nekoj vrsti porezne olakšice za radnike koji uz rad studiraju. Djelomično prihvaćen Primjedba djelomice prihvaćena. Većina izvanrednih studenata nije u radnom odnosu te im je potrebno omogućiti obavljanje studentskih poslova. Izvanredni studenti su kategorija studenata koji sami snose troškove studija koji polaze te, budući da većina njih nije u radnom odnosu, potrebno je omogućiti im lakše podmirivanje troškova studija.
36 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 2. U članku 2. točki 2. koji obavljanje studentskog rada dopušta i drugim osobama (koje su završile studij, a nemaju zasnovan radni odnos), dodatno otežava njihov, i onako otežan, ulazak na tržište rada. Naime, iako su završetkom studija, takve osobe spremne za sklapanje ugovora o radu (koji sa sobom nosi i mirovinsko i zdravstveno osiguranje, evidentirano radno iskustvo u struci, prava iz kolektivnog ugovora i plaću koja je odgovarajuća vrsti posla i stručnoj spremi) prijedlog Zakona omogućava njihov angažman na studentskim poslovima, što ih dovodi u neravnopravan položaj na tržištu rada. Smatramo da je prijelazni period, kada osoba koja je završila studij može biti angažirana za obavljanje studentskih poslova potrebno ograničiti (primjerice, do najdulje 3 mjeseca od završetka studija). U točki 4. istog članka potrebno je brisati riječ „druga osoba“, jer je riječ o pravu koje proizlazi iz statusa redovitog studenta. Prihvaćen Primjedbe prihvaćene.
37 Mateja Medlobi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 2. Tko i pod kojim uvjetima je „fizička osoba“ u smislu ovog Zakona i potpisivanja ugovora sa studentima te koji su kriteriji omogućavanja statusa naručitelja za fizičku osobu? Potrebno detaljnije definirati u svrhu zaštite prava studenata i studentica koji će, temeljem ovog Zakona, potpisivati ugovore. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
38 Dora Miketek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 2. Potrebno je jasnije odrediti definicije redovnih i izvanrednih studenata koji ostvaruju pravo na studentski ugovor iz razloga što izvanredan student ne može uživati status redovnog studenta niti bi se s istim trebao poistovjećivati. Nužno je omogućiti rad putem studentskog ugovora izvanrednim studentima koji nemaju zasnovani radni odnos no prilagoditi i predvidjeti prikladnu nomenklaturu za studente u takvom statusu. Dora Miketek Predsjednica Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
39 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 2. S ciljem jasnijeg definiranja, predlaže se objedinjavanje definicija redovitog studenta, druge osobe i izvođača u sljedeći tekst: 1) izvođači su osobe bez radnog odnosa koje: a) su u statusu redovnog i izvanrednog studenta, upisana na program preddiplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija, diplomskih sveučilišnih studija, kratkih stručnih studija, preddiplomskih stručnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija u Republici Hrvatskoj, b) su u statusu studenta na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske, a s prebivalištem u Republici Hrvatskoj c) su u statusu studenta na visokom učilištu u Europskoj uniji, a privremeno upisane na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj u sklopu programa studentske razmjene Brišu se stavci 1, 2 i 4 (druge osobe spominju se jednom u daljnjem nacrtu prijedloga ovog Zakona te se može drukčije sročiti taj članak, a bez uvođenja zasebne definicije.) Prihvaćen Primjedba usvojena.
40 Andrej Kasić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 2. Gosp. Mihalj, u Nacrtu prijedloga zakona o obavljanju studentskih poslova je proširena definicija redovitog studenta. Citiram: "Prema trenutnim propisima izvanredni studenti nemaju pravo na ovaj oblik obavljanja poslova. S obzirom da izvanredni studenti nisu nužno u radnom odnosu, predloženo je da se definicija redovitog studenta u ovom Zakonu proširi na sve studente koji nisu u radnom odnosu kako bi imali pravo na ovaj oblik obavljanja poslova. U smislu ovog zakona proširen je pojam redoviti studenti kako bi njihov rad bio na jedinstven način oporezivan u skladu sa poreznim propisima." Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
41 Krešimir Mihalj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 2. Gdje je tu definicija izvanrednog studenta ? ... Po Članku 2. stavak 1. onaj tko je upisao fakultet kao izvanredni student a nije zaposlen, trebao bi imati prava kao i redovan student u obavljanju studentskih poslova ? .... Trebalo bi definirati bolje, ... a promijenio bi tekst na kraju, te dodao slijedeće, "... ili student koji je upisao studij kao izvanredni student i nema zasnovani radni odnos, u smislu ovog zakona". Primljeno na znanje Ovaj zakon obuhvaća sve kategorije studenata.
42 Hrvatski nezavisni izvoznici softvera NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 3. Smatramo da je propisivanje evidencije i podlijeganje studentskog rada inspekciji rada potpuno promašeno te da je ovo još jedan korak u krivom smjeru. Deregulacija i smanjenje administrativnih prepreka je smjer kojim moramo ići, dodatne evidencije nisu taj put. Također, obveza vođenja evidencije o studentima bi predstavljala veću komplikaciju od vođenja evidencije za stalne zaposlenike i samo po sebi bi mogla postati razlog izbjegavanja angažiranja studenata. Studenti uvijek imaju nepravilne rasporede radnih sati jer im se treba omogućiti izlazak na kolokvije, ispite vježbe itd. Promjene rasporeda raspoloživosti im se doslovno mijenja na dnevnoj bazi, evidencija toga bi bila prekomplicirana i donosila bi dodatne troškove (plaćeno vrijeme zaposlenika koja to mora administrirati i oportuni trošak jer se taj zaposlenik ne bavi drugim korisnim radom) i rizike (plaćanje kazni) tvrtci, a istovremeno ne pružajući nikakvu dodatnu realnu vrijednost ni zaštitu. Primljeno na znanje Intencija zakonodavca je zaštita kategorije studenata prilikom obavljanja studentskih poslova.
43 Mateja Medlobi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 3. Članak je potrebno napisati na način da je inkluzivan za sve rodne identitete, ne samo na binarnu rodnu raspodjelu. Prijedlog: "...koriste se neutralno i odnose se jednako na sve rodne identitete." Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
44 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 4. Stavkom (1) "(1) Naručitelj posla je dužan voditi evidenciju o izvođačima, sukladno općim propisima o radu." nalaže se pretpostavka da se studentski rad obavlja kontinuirano. Odnosno, da student radi duži vremenski period kod poslodavca čime se poprimaju obilježja ugovora o radu, a ne ugovora o djelu što je zapravo studentski ugovor. Zbog toga, nije jasno kako će ovaj nacrt prijedloga regulirati poslove koji su zaista povremeni i privremeni. Primjerice, studenti mogu obaviti jednokratne poslove poput izrade web stranice, fotografiranja, dizajniranja, snimanja, seljenja i sl. što su jednokratni poslovi i ni na koji način nisu vezani za dugotrajniji odnos ili potrebu da studenti budu prisutni u prostorijama poslodavca. U tim su slučajevima studenti "contractori" te nije primjereno da ih se evidentira kao stalno zaposlene s obzirom na prirodu posla. Primljeno na znanje Ako naručitelj sklopi s izvođačem ugovor za obavljanje studentskog posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s izvođačem sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.
45 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 5. Predlažemo brisati stavak 2. Obrazloženje: U stavku 2. ovog članka propisuje se obveza naručitelja da posredniku dostavi podatke o izvođaču. Kako je stavkom 1. ovog članka propisano da posrednik u sklopu obavljanja svoje djelatnosti vodi sve evidencije (o izvođačima, naručiteljima, izdanim ugovorima, izdanim računima i o visini naknade izvođaču), to znači da posrednik prikuplja podatke. Stoga nije potrebno propisivati dodatno obvezu naručiteljima, jer to predstavlja dodatni administrativni zahtjev. U praksi, student će biti na neki način „registriran“ kod posrednika i na taj način upisan u bazu. Nije prihvaćen Navedeno zakonsko ovlaštenje je propisano zbog zaštite obavljanja studentskih poslova.
46 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 5. Prijedlog stavka 4: Posrednik je dužan na godišnjoj razini javno objaviti izvještaj o naručiteljima posla, izdanim ugovorima i računima, te evidenciju o visini naknade izvođačima. Obrazloženje: Smatramo da bi podaci o korisnicima usluga studentskih centara trebali biti javno dostupni s obzirom da se radi o svojevrsnoj državnoj potpori. Prema zakonu o državnim potporama koji definira državnu potporu kao stvarni i potencijalni rashod ili umanjeni prihod države dodijeljen od davatelja državne potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji položaj određenog poduzetnika ili proizvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica Europske unije, u skladu sa člankom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije. S obzirom da se ovim zakonom poslodavcima omogućuje korištenja rada druge osobe po povoljnijim uvjetima u odnosu na zakon o radu, te je samim time i smanjen prihod države, smatramo da podaci o poslodavcima koji koriste usluge SC-a i kako ih koriste moraju biti javno dostupni. Prihvaćen Primjedba prihvaćena. U konkretnom slučaju nije riječ o državnoj potpori
47 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 5. U članku 5. stavku 2. potrebno je precizirati koje podatke o izvođaču je naručitelj posla dužan dostaviti posredniku te propisati rok u kojem je to potrebno učiniti. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
48 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 5. o kojim podacima iz stavka 2) je riječ? Jesu li to podaci potrebni za zaključivanje ugovora? Do sada su naručitelji davali podatke o broju sati, satnici, ukupnom neto/bruto iznosu za isplatu, početak i kraj odnosa te opis posla. Misli li se na te podatke? Uglavnom, nedovoljno jasno definirano. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
49 Davor Tonklin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 5. Ministarstvo i inspektorat rada trebaju Zakonom propisati izgled jedinstvenog obrasca evidencije za sve naručitelje posla (poslodavce), s detaljnim uputama za popunjavanje, kako bi se unaprijed izbjegla mogućnost da poslodavci dostavljaju posrednicima nepotpune ili netočne evidencije o izvođačima radova (studentima). Također, potrebno je omogućiti izvođačima radova uvid u dostavljene evidencije putem sustava e-Građani, kao dodatnu mjeru kontrole točnosti/istinitosti dostavljenih evidencija od strane naručitelja posla. Primljeno na znanje Stručni nositelj propisa iz radnog zakonodavstva je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a uz to svaki naručitelj dužan je voditi evidenciju o isplaćenim dohocima, naknadama, porezima na temelju sklopljenih ugovora o obavljanju studentskih poslova.
50 Biljana Gaća NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 6. U stavku 2 ovog članka nejasno je što znači „pisani zahtjev“ – odnosi li se to na slanje dopisa poštom ili je moguće elektroničkim putem (e-mail) dostaviti zahtjev? Prijedlog: izbaciti „pisani“ te ostaviti samo „po njegovom zahtjevu“ kako bi se izbjegla pretjerana administracija i omogućili i usmeni zahtjevi na licu mjesta. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
51 Mateja Medlobi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 6. Nejasno što će obuhvaćati sama „Potvrda“ – potrebno detaljno objasniti što će se u navedenoj potvrdi dostavljati. Prijedlog: popis svih poslodavaca, vremenske intervale rada i temeljne poslove koji su se obavljali kod svakog poslodavca, a kako bi mogli posvjedočiti o vrsti i kompleksnosti posla. Primljeno na znanje Navedeni podaci dio su sklopljenih ugovora između svih strana o kojima se vodi evidencija i podrazumijeva se da će se o njima izdati potvrda.
52 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 6. Iz stavka (2) brisati "pisanom" i ostaviti samo "na zahtjev" s obzirom da zahtjev može biti predan u nekoliko oblika (elektroničko, usmeno, pismeno...). Bitno je zabilježiti zahtjev, a to nije nužno pisani oblik na papiru a4 formata. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
53 Institut za razvoj obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 7. Predlažemo da se u Povjerenstvo uključi predstavnik udruge civilnog društva koja djeluje u području obrazovanja. Obrazloženje: Udruga civilnog društva bi trebala uključena u ovaj proces kako bi osigurali da su interesi javnosti zastupljeni i da unutar povjerenstva postoji „vanjski“ član koji predstavlja interese šire javnosti. Nije prihvaćen Sastav predviđenog Povjerenstva u dovoljnoj mjeri osigurava odgovarajuće mjere kontrole i transparentnost u navedenom postupku.
54 FRANJO GOLUBIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 7. Predlažem da se st.5,6,7,8,9,11 i 12 čl.7 brišu jer isti narušavanju poduzetničke i tržišne slobode propisane čl.49 Ustava RH a isto tako jednakost svih pred zakonom sukladno čl.14 st.2 Ustava RH Primljeno na znanje Nije jasno na koji način ovi članci narušavaju tržišne slobode. Ovim zakonom sprječava se kršenje važećih propisa (siva ekonomija) i ne utječe se na propisane ustavne slobode.
55 Udruga studenata grada Zaprešića NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 7. Osim nejasnoća koje su iznijele prethodne strane, smatramo da stavak 3., alineja 2. ovog članka nepotrebno potencijalnim posrednicima nameće obvezu zapošljavanja kadrova za obavljanje djelatnosti posredovanja prije dobivanja dozvole za posredovanje, čime se otvara mogućnost da neka ustanova ne dobije dozvolu za posredovanje te zatim mora otpustiti nedavno zaposleno osoblje koje je zaposlila u svrhu ispunjenja uvjeta propisanih stavkom 3. alinejom 2. ovog članka. Nadalje, u stavcima 5. i 9. ovog članka za posrednike se propisuje obveza građenja smještajnih jedinica za studente. Nejasno je koja je funkcija ove odredbe. Naime, ukoliko neka ustanova iz financijskih razloga nije u mogućnosti izgraditi smještajne kapacitete za studente, ovom odredbom studenti s prebivalištem u mjestu u kojemu je sjedište te ustanove bivaju uskraćeni i za mogućnost korištenja usluga posrednika pri studentskom zapošljavanju u mjestu svojeg prebivališta, već umjesto toga moraju putovati do nekog udaljenijeg posrednika. Potrebno je uzeti u obzir činjenicu kako je trošak obavljanja djelatnosti posredovanja manji nego trošak građenja i održavanja smještajnih jedinica. Slična kritika odnosi se na uvjet koji propisuje kakvu uslugu prehrane posrednici moraju pružati. Primljeno na znanje Zakon je jasno predvidio uvjete ovlaštenih pravnih osoba prilikom obavljanja djelatnosti posredovanja. Namjera zakonadavca je osigurati odgovarajući studentski standard (što podrazumijeva smještajne kapacitete, studentsku prehranu, studentski rad i tako dalje) u mjestu studiranja studenata.
56 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 7. Stavak 9 a: Nejasno je u smislu ovog zakona radi li se u ovom članku o redovnim redovnim studentima ili su u ovaj broj uključeni i izvaredni studenti koji u smislu ovog zakona jesu redovni studenti. Ovo je dobar primjer kako je nespretno definiran pojam redovnog studenta u ovom zakonu te je čak teško biti dosljedan unutar samoga zakona. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
57 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 7. Stavak 6: Predlažemo da se u Povjerenstvo uključi predstavnik udruge civilnog društva koja djeluje u području obrazovanja i predstavnici socijalnih partnera. Obrazloženje: Civilno društvo bi trebala uključeno u ovaj proces kako bi osiguralo da je proces transparentan jer za njega postoji širi interes javnosti. Nije prihvaćen Sastav predviđenog Povjerenstva u dovoljnoj mjeri osigurava odgovarajuće mjere kontrole i transparentnost u navedenom postupku.
58 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 7. U članku 7. stavku 1. stoji kako djelatnost posredovanja pri obavljanju studentskih poslova može obavljati i visoko učilište koje ima centar za studentski standard, što je suprotno odredbi članka 88. stavka 4. koja upućuje da poslove posredovanja u zapošljavanju studenata provode studentski centri. U stavku 9. istog članka propisani su posebni uvjeti koje moraju ispuniti ustanove u trenutku podnošenja ponovnog zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti posredovanja. Kako iz navedene odredbe proizlazi, navedeni uvjeti odnose se na drugi ciklus odobrenja nakon prvih pet godina. Nejasno je što se događa sa navedenim uvjetima u kasnijim ciklusima reakreditacije, npr. nakon 10 ili 15 godina, je li obavezan daljnji rast ili su stavkom 9. određeni uvjeti za svako daljnje produljenje odobrenja za rad. Nije prihvaćen Čl. 88. st. 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je da će se pravilnicima koje donosi ministar urediti uvjeti i način ostvarivanja prava redovitih studenata iz studentskog standarda, i to na: subvencionirano stanovanje, subvencioniranu prehranu, prijevoz studenata s invaliditetom, državne stipendije, zajmove i druge novčane potpore te zapošljavanje preko studentskih centara. Za uređivanje pitanja studentskih poslova Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju predstavlja lex generalis, dok je Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova lex specialis te ima „prednost” u odnosu na opći zakon. Ovaj zakon rezultat je službeno postignutog dogovora više nadležnih resora te je nositelj izrade MZO jer je riječ o studentima. U svakom slučaju, navedenim općim zakonom ne može se ograničiti ustavno pravo Hrvatskoga sabora da posebnim zakonom uredi određeno pitanje. Planom normativnih aktivnosti za 2018. predviđena je izrada novog zakona koji će urediti područje znanosti i visokog obrazovanja te će se time riješiti i sve eventualne neusklađenosti. Imajući u vidu i novonastala integrirana sveučilišta u sklopu kojih postoje centri za studentski standard kao ustrojbene jedinice ovo pitanje će se riješiti prijelaznim i završnim odredbama Nacrta Zakona. Navedeni uvjeti predviđeni su za propisano razdoblje od pet godina nakon kojih će se ponovno utvrđivati ispunjavanje istih uvjeta.
59 Dora Miketek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 7. Nedovoljno je uređeno pitanje zadovoljavanja uvjeta za ponovno odobrenje zahtjeva za obavljanje djelatnosti posredovanja. Je li predviđeno unapređenje samo za razdoblje od prvih pet godina ili se očekuje rast kapaciteta svakih pet godina od inicijalnog odobrenja? Koliko brojčano povećanje kapaciteta se očekuje za ponovno davanje odobrenja? Također, u Povjerenstvo koje odlučuje o izdavanju odobrenja, valjalo bi uključiti studente veleučilišta i visokih škola koje imenuje i koji predstavljaju Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH. Nije prihvaćen Navedeni uvjeti predviđeni su za propisano razdoblje od petgodina nakon kojih će se ponovno utvrđivati ispunjavanje istih uvjeta. Hrvatski studentski zbor je krovna institucija svih studenata u Republici Hrvatskoj.
60 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 7. Ovaj članak otvara sasvim novo pitanje studentskih centara u RH. Naime, iz ovog članka proizlazi kako na jednom geografskom području (jedan grad ili županija) može imati više studentskih centara što dovodi možebitno dovodi do iduće ekonomski neefikasne i nelogične situacije. Naime, ukoliko, primjerice u Zagrebu, djeluje više studentskih centara te da svaki od njih servisira studente zasebnog visokog učilišta, dolazi to toga da svaki SC ostvaruje rascjepkani prihod, tj. od dijela studentske populacije. Takvi SC-ovi imaju manji investicijski potencijal jer su njihovi prihovi podijeljeni među više SC-ova. U suprotnom slučaju, kada postoji jedan SC na jednom području koji servisira sve studente na tom području, SC ostvaruje cijelokupni prihod od cijelog tržišta (ima monopol) i kao takav ima puno veći investicijski potencijal i veću polugu za utjecati na studentski standard. Osim toga, investicije u studentski standard mogu biti investicije u javno dobro čije se korištenje ne može ograničiti. Odnosno, ako na jednom području djeluje više SC-a i jedan SC izgradi igralište za studente koje oni servisiraju, taj SC ne može ograničiti korištenje tog igralište na samo "svoje" studente već će njega koristiti svi. Zbog toga, puno veći smisao ima da jedan SC servisira cijelu studentsku populaciju na području gdje djeluje. Stoga, ovaj članak otvara jako puno nelogičnosti i trebao bi se promijeniti na način da u jednoj ili više jedinica lokalne/regionale samouprave može djelovati samo jedan SC kojemu licencu za obavljanje studentskog posredovanja dodjeljuje Ministarstvo. Također, u tom bi slučaju trebalo propisati da sva visoka učilišta i njihovi studenti na tom području imaju pravo glasa u SC-u, ali to je već druga tema. Nije prihvaćen Člankom 7. stavkom 10. propisano je da se nove podružnice mogu osnivati u jedinici lokalne samouprave u kojoj postoji visoko učilište, a u kojoj ne postoji studentski centar niti visoko učilište koje ima centar za studentski standard kao ustrojbenu jedinicu niti postojeća podružnica drugog studentskog centra. Dodatna ograničenja visokih učilišta u ovom području dovela bi u pitanje ustavnost Zakona o obavljanju studentskih poslova.
61 Marin Petrunić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 8. Potrebno je uvesti zakonsku obavezu da se isplata iznosa naknade izvođaču isplaćuje u trenutnku zaprimanja evidencije o radu. Trenutna je situacija da posrednici isplate izvršavaju tek nakon što je taj iznos isplaćen i evidentiran na računu posrednika. Posrednik s obzirom da uzima proviziju na taj rad bi se trebao bez intervencije izvođača pobrinuti da naručitelji isplate te iznose i anulirati moguća kašnjenja i otezanja. Primljeno na znanje Mišljenja smo da predviđene zakonske odredbe štite izvođača u slučaju neisplate jer su propisani kratki rokovi i obveza slanja opomene naručitelju. U praksi se pokazalo da isplate u praksi nisu problematične iako može biti kašnjenja zbog vrste posla koji je obavljen.
62 FRANJO GOLUBIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 8. Predlažem da se u st.1 toč.6 čl.8 iza riječi ; "doprinosa" dodaju i riječi "i poreza na dohodak" jer je isto obaveza posrednika da o tome vodi evidenciju i plača porez na dohodak sukladno zakonskim i pod zakonskim propisima. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
63 Udruga studenata grada Zaprešića NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 8. Vezano uz alineju 1. ovog članka, potrebno je uvesti mehanizme koji će osigurati da posrednici zaista poštuju odredbe te alineje, a što je moguće postići time da ih se obveže na donošenje i objavu metodologije analize tržišta studentskih poslova te periodičnu objavu rezultata analize tržišta studentskih poslova. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
64 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 8. U članku 8. točki 3. potrebno je propisati koje su to evidencije, dok njihov sadržaj i izgled mogu biti uređeni pravilnikom. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
65 Mateja Medlobi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 8. Dodati : 7.) Zaštita prava izvođača radova Primljeno na znanje Pitanje zaštite prava izvođača regulirano je u dijelu zakona pod nazivom Obveze posrednika.
66 Marin Petrunić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 9. Posrednik bi zakonski morao u trenutku zaprimanja evidencije o radu isplatiti izvođača. Moguća kašnjenja i ne isplate od strane naručitelja posla mora posrednik riješiti sa naručiteljem bez potrebe za izvođačem. Primljeno na znanje Propisana je odgovornost posrednika te je isti ovlašten pozvati naručitelja na izvršenje obveze na temelju obavljenoga studentskog posla.
67 Stjepan Ćurčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 9. Poštovani, Kako bi maksimalno jasno uredili odredbe ovog zakona i zaštitili studente koji ne primaju plaću poslodavaca, predlažemo da se definira rok unutar kojeg posrednici moraju isplatiti izvođače, ukoliko to ne naprave naručitelji poslova u zakonski predviđenom roku. Tako predlažemo da umjesto postojećeg stavka 9, koji glasi: “Posrednik je dužan u svojem aktu o uvjetima poslovanja utvrditi rok u kojem će uputiti pisanu opomenu naručitelju posla zbog neisplaćene naknade izvođaču za obavljeni posao te rok za pokretanje ovršnog postupka nad naručiteljem posla.” utvrdimo ovim zakonom rok od 30 dana od završetka trajanja ugovora o obavljanju studentskog posla unutar kojeg posrednik mora pokrenuti pisanu opomenu naručitelju posla te rok od 45 dana od završetka trajanja ugovora o obavljanju studentskog posla unutar kojeg se treba pokrenuti ovršni postupak i ukupni period od 60 dana od završetka trajanja ugovora o obavljanju studentskog posla unutar kojeg posrednik mora isplatiti izvođače, ukoliko naručitelj posla ne ispuni svoje obaveze. Ukoliko ostavimo trenutnu odredbu ovog članka, omogućit će se posrednicima da taj rok u svojim općim aktima propišu pa prevelik period kako ne bi morali solidarno odgovarati umjesto naručitelja poslova. Smatramo da posrednik ima odgovornost i dužnost solidarno odgovarati umjesto neodgovornih naručitelja poslova za koje posreduju unutar prihvatljivog vremenskog perioda studentima. Lijep pozdrav, Stjepan Ćurčić, Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća.
68 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 9. Predlažemo kroz cijeli Zakon jasno propisati da naručitelj isplaćuje naknadu za obavljeni posao posredniku. Obrazloženje: Ugovor o obavljanju studentskog posla je trostrani ugovor, kako je to regulirano člankom 11. stavak 2. Zakona. Istim člankom u stavku 3. propisuje se da naručitelj naknadu za obavljeni posao plaća posredniku, zajedno s propisanim doprinosima i drugim naknadama. Takvo rješenje treba primijeniti na članke 9. i 13. Zakona. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
69 Biljana Gaća NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 9. U stavku 11 ovog članka potrebno je definirati što znači „pisano upozorio“, pod kojim uvjetima nastaje ta obveza te gdje i u kojem obliku se ista upućuje izvođaču radova? Primljeno na znanje Informacija o neurednim naručiteljima posla bit će objavljena i na internetskoj stranici posrednika.
70 Biljana Gaća NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 9. U stavku 6 ovog članka potrebno je definirati točno razdoblje u kojem postoji obveza obavještavanja – primjerice 5 ili 8 dana. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
71 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 9. Stavak 11: Smatramo da je potrebno i usmeno upozoriti izvođača te javno objaviti listu naručitelja poslova koji ne isplaćuju naknade. Obrazloženje Izvođači/studenti bi ovako mogli na vrijeme (prije obavljenog posla) znati da se radi nesigurnom poslu. Primljeno na znanje Usmeno upozorenje nije isključeno navedenom odredbom, no u svakom slučaju jako je teško dokazati njegovo postojanje.
72 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 9. Odredba stavka 2. članka 9., nije precizna i provediva te nije jasno što se podrazumijeva pod poremećajima na tržištu rada i ugrozom prava radnika. I radi zaštite tržišta rada i radi zaštite studenata, Zakonom je potrebno propisati kako se studenti ne mogu angažirati na poslovima koji svojim sadržajem i vremenskim angažmanom imaju karakteristike radnog odnosa, kao što je to npr. slučaj kada ih se zaposli na radnom mjestu blagajnika/ice u trgovinama i sl. na kojem student godinama radi puno radno vrijeme. Naime, takav angažman studenta već sada izaziva poremećaje na tržištu rada, smanjuje njegovu dinamiku i negativno utječe na prava radnika koje se uvijek može zamijeniti za poslodavca jeftinijim studentom. Primjerice, u nekim zemljama EU studentski rad je ograničen na 10 ili 20 sati tjedno ili, alternativno, tijekom 2 mjeseca preko ljetnih praznika. Time se s jedne strane štiti studente, ne samo od zapuštanja studijskih obveza, već i od diskriminacije u području rada. Takvo ograničenje onemogućilo bi angažiranje studenata na poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, a zaštitilo bi i potencijalne radnike na otvorenom tržištu rada i njihova prava zajamčena zakonima i kolektivnim ugovorima. U članku 9. stavku 9. posredniku je ostavljena sloboda da svojim aktom odredi rok u kojem će uputiti opomenu naručitelju posla zbog neisplaćene naknade studentu za obavljeni posao, kao i rok za pokretanje ovršnog postupka nad naručiteljem. Obzirom da stavak 10. istog članka solidarnu odgovornost naručitelja veže uz rokove iz stavka 9., posredniku nije u interesu propisati kratke rokove u kojima bi naručitelj mora platiti studentu. Stoga je taj rok, koji ne bi trebao biti dulji od 30 dana od završetka posla (što je duplo dulje no što je rok za isplatu plaće prema Zakonu o radu) potrebno odrediti ovim Zakonom. Stavak 11. navedenog članka, koji omogućava skidanje odgovornosti s posrednika, čini studentski rad dodatno ranjivim. Držimo da posrednik treba prekinuti suradnju s naručuteljem za kojeg zna da je neuredan u isplati, a ne prebaciti odgovornost na studenta koji, nemajući mogućnost odabira poslova, pristane na rad za takvog naručitelja. Ovako, posrednik bi za svakog naručitelja mogao unaprijed napomenuti da učestalo ne plaća i time otkloniti svoju solidarnu odgovornost za obveze naručitelja prema izvođaču, uslijed čega bi studenti ostali bez plaće za obavljeni posao. Primljeno na znanje Naknada za studentski posao ograničena je propisom kojim se regulira maksimalan primitak na koji se ne plaća porez na dohodak. Studenti koji primaju naknade iznad 60.600 kn godišnje podliježu drukčijem poreznom tretmanu te je na taj način de facto ograničen broj sati rada pod povoljnijim uvjetima na tržištu. Također, analiza je pokazala da većina studenata obavlja poslove do tri odnosno šest mjeseci u godini tako da se predloženim ograničenjem broja radnih sati ne bi postigao željeni učinak. U članku 9. stavku 9. primjedba prihvaćena. Navedena odredba o isključenju odgovornosti posrednika propisana je isključivo s ciljem zaštite redovitog obavljanja djelatnosti posrednika, a za slučaj neostvarivanja isplate od posrednika postoji mogućnost ugovorne strane da utuži obvezu pred sudom.
73 Mateja Medlobi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 9. U Zakonu stoji: (11) Obveza iz stavka 10. ovoga članka se isključuje ako je posrednik prije sklapanja ugovora o obavljanju studentskog posla pisano upozorio izvođača na učestalo neplaćanje naknade izvođačima od strane naručitelja posla. " Apsolutno nedopustivo. Propisuje se da će, ako SC upozori studenta da poslodavac nije plaćao, nestati obveza nadoknade neplaćenih sredstava studentu od strane SC-a umjesto poslodavca. Umjesto da se propiše da poslodavce koji ne plaćaju na neki način SC penalizira. Dakle, prijedlog: Umjesto da se odgovornost prebacuje na studenta (izvođači), poslodavci (naručitelji) koji ne plaćaju obveze na neki način moraju biti penalizirani. Primjerice – ako poslodavac nije isplatio plaću unazad 3 mjeseca/3 SC ugovora – taj isti poslodavac ne može regrutirati studente zaposlenike dok ne podmiri nastale obveze iz tih SC ugovora. Primljeno na znanje Posrednici nisu nadležni za „penaliziranje” poduzetnika koji na tržištu prijavljuju potrebu rada, a učestalo krše opće propise o radu. Posrednik primarno vodi brigu o studentskom standardu, a eventualno postoji mogućnost da se naručitelje „penalizira” ako ne poštuju opće uvjete poslovanja posrednika.
74 Mateja Medlobi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 9. Potrebno definirati vremenski rok u kojem je posrednik dužan isplatiti naknadu – prijedlog: maksimalno u roku od 30 dana. Primljeno na znanje Mišljenja smo da predviđene zakonske odredbe štite izvođača u slučaju neisplate jer su propisani kratki rokovi i obveza slanja opomene naručitelju.
75 Mateja Medlobi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 9. Iz razloga zaštite izvođača radova, nužno je da se ovim Zakonom propiše te stavi obveza posredniku u kojem je roku dužan uputiti pisanu opomenu naručitelju posla, pri čemu taj rok ne smije biti duži od 10 dana. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
76 Nezavisni hrvatski sindikati NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 9. Nacrt prijedloga Zakona u čl. 9. st.2. sadrži odredbu koja glasi: „Posrednik je dužan djelatnost posredovanja pri obavljanju studentskih poslova obavljati na način da ne izazove poremećaje na tržištu rada i ne ugrozi prava radnika.“ Člankom 17. propisana je novčana kazna od 100.000 kuna za prekršaj posrednika koji ne ispuni svoju obvezu iz članka 9. stavka 2. Navedena odredba je potpuno nejasna i neprovediva. Budući da posrednik može posredovati samo za studente, a da su studenti izvođači ugovora o djelu i kao takvi, s obzirom na jasne odredbe Zakona o radu, ne mogu biti angažirani na poslovima za koje se zasniva radni odnos, nije jasno kako bi posrednik mogao doći u situaciju da izazove poremećaj na tržištu rada i ugrozi prava radnika. Ako se pak polazi od toga da bi se stupanjem na snagu Zakona o obavljanju studentskih poslova uvela pravna podloga za rad studenata na radnim mjestima za koja se zasniva radni odnos onda bi već i sama ta činjenica ugrozila prava radnika i dodatno izazvala poremećaje u i onako poremećenom sustavu rada i u situaciji u kojoj zbog nedovoljnog broja poslova, ali prvenstveno zbog preniskih plaća građani u velikom broju napuštaju Republiku Hrvatsku i odlaze na rad u druge države. Usprkos raširenoj praksi koja se pojavila zadnjih godina, smatramo da ne postoji pravna podloga da kod jednog naručitelja/poslodavca na istim poslovima rade i studenti i radnici u radnom odnosu. Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata u čl. 5. izrijekom propisuje da studenti mogu raditi samo po ugovoru o djelu i da je točan naziv tog ugovora: “ugovor o djelu redovitog studenta“. (Neki studentski centri su u zadnje vrijeme izmijenili naziv ugovora na način da je izostavio tekst „ugovor o djelu“ te time krše navedeni Pravilnik). Za koje poslove se može sklopiti ugovor o djelu određuje Zakon o obveznim odnosima, a za koje se mora sklopiti ugovor o radu i time zasnovati radni odnos, propisuje Zakon o radu. Do 2014. godine inspekcija rada je kažnjavala poslodavce koji su na redovnim radnim mjestima koristili studente temeljem jasne odredbe čl. 58. Zakona o državnom inspektoratu (NN 116/08., 123/08. i 49/11.)koja je glasila:“ U provedbi inspekcijskog nadzora u području rada (radni odnosi) inspektor rada će usmenim rješenjem u zapisniku, na određeno vrijeme, dok ne otkloni nedostatke u poslovanju, a najkraće u trajanju od 30 dana, zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom poslovnom objektu, odnosno prostoru, ako utvrdi da je tijekom nadzora za poslodavca radio radnik na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, a poslodavac s radnikom:– nije sklopio ugovor o radu ili mu nije uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada,– odnosno nije ga prijavio na obvezno mirovinsko ili obvezno zdravstveno osiguranje s prvim danom početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme.“ U Zakonu o Inspektoratu rada (NN 19/14), ta je izričita odredba izostavljena. Međutim, Zakon o radu se u tom pogledu nije mijenjao pa on i nadalje propisuje da se za poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla, sklapa ugovor o radu. Zakon o radu ujedno daje mogućnost osobi koja po ugovoru o djelu ili nekoj drugoj pravnoj osnovi radi na poslovima za koje se sklapa ugovor o radu mogućnost da u sudskom sporu dokaže da je zapravo s obzirom na sadržaj posla, sklopljen ugovor o radu, a ne ugovor o djelu ili neki drugi ugovor. Ovu mogućnost studenti ne koriste jer ili žele sačuvati studentski status ili zbog dugotrajnosti sudskih postupaka. Djelomično prihvaćen Primjedbe djelomice prihvaćene. Vezano uz pravnu podlogu angažiranja radne snage na tržištu u načelu vrijedi sloboda rada i ugovaranja stranaka. Vezano uz primjedbu o kršenju važećeg Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata poboljšanja se nastoje urediti ovim zakonom.
77 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 9. U stavku (9) propisati najkasniji rok u kojem posrednik dostavlja opomenu i da se mogu propisati kraći rokovi u uvjetima poslovanja. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
78 Institut za razvoj obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 10. Smatramo da je prag od jednog ECTS boda nefunkcionalan. Ukoliko se želi ograničiti tko može koristiti usluge posrednika taj prag treba biti veći, jer u trenutnom prijedlogu ne ispunjava svoju funkciju zbog toga što ga je vrlo jednostavno zaobići. Ukoliko se ne želi ograničiti kategorija mogućih korisnika usluga onda je članak redundantan. Smatramo da osobe koje su promijenili studij te ponovno upisali prvu godinu nekog drugog studija ne bi trebali biti zakinuti u smislu ovog zakona. Nije prihvaćen Propisani minimum sprječava zaobilaženje propisa od studenta koji ne studira zbog raznih razloga, a ima status studenta. Nema zapreke da student odluči upisati drugi studij nakon što prođe upisni postupak te se prethodno ispisao s neželjenog studija.
79 FRANJO GOLUBIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 10. Predlažem brisanje st.2 u čl.10 jer se propisivanjem uvjeta za posredovanje u zapošljavanju studenata ograničava Ustavom zajamčeno pravo na rad i slobodu rada propisano čl.55 Ustava RH Nije prihvaćen Propisani minimum sprječava zaobilaženje propisa od studenta koji ne studira zbog raznih razloga, a ima status studenta.
80 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 10. Predlažemo u članku 10. izmijeniti stavak 6. na način da se iza riječi "tri mjeseca od završetka studija" dodaju riječi: "odnosno srednje škole". Obrazloženje: Važećim Pravilnikom o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata omogućeno je obavljanje studentskih poslova i osobama koje su završile srednju školu i upisuju se na studij, i to najdulje tri mjeseca od završetka srednje škole. Smatramo da ukidanje mogućnosti rada osobama u razdoblju od završetka srednje škole do upisa na studij dovodi osobe u nepovoljan položaj u odnosu na učenike i studente. Ovakvo uređenje poslodavcima neopravdano onemogućava nastavak korištenja rada osoba takvog statusa do njihova upisa na studij. Nije prihvaćen Osoba koja je u razredbenom postupku ostvari pravo studiranja na visokom učilištu upisom stječe status studenta, a time i mogućnost rada kao izvođač.
81 Biljana Gaća NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 10. U stavku 8 ovog članka nejasno je zašto se ova provjera radnog statusa vrši i veže uz trenutak završetka studiranja. Izvanredni studenti, u smislu ovog Zakona, imaju pravo rada preko SC ugovora ako nemaju ugovor o radu te bi se ta okolnost trebala provjeravati prilikom učlanjenja izvanrednog studenta u SC. Primljeno na znanje U svrhu prihvaćanja propisa posrednik je dužan provjeru izvršavati u bilo kojem trenutku.
82 Biljana Gaća NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 10. Stavak 6 ovog članka nejasan je te upućuje na problematiku u praksi. Primjerice, ukoliko osoba diplomira u 7. mjesecu tekuće akademske godine, može li ta osoba raditi do kraja akademske godine ili kraja akademske + još tri mjeseca? Prijedlog formulacije koja će olakšati i jasnije definirati ovo pravo: „…mogu posredovati za redovitog studenta do 3 mjeseca nakon završetka studija, neovisno o mjesecu završetka unutar akademske godine.“ Primljeno na znanje Na ovaj način potičemo studente da što prije završe studij.
83 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 10. Stavak 3: Prijedlog članka: Uvjet iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na redovite studente koji upisuju prvu godinu studija i redovite studente koji su u prethodnoj akademskoj godini imali opravdan prekid studija. Obrazloženje: Smatramo da osobe koje su promijenili studij te ponovno upisali prvu godinu nekog drugog studija ne bi trebali biti zakinuti u smislu ovog zakona. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
84 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 10. Stavak 2: Smatramo da je prag od jednog ECTS boda nefunkcionalan. Smatramo da ako se želi ograničiti tko može koristiti usluge posrednika da taj prag treba biti veći. Ukoliko se ne želi ograničiti onda je članak redundantan. Nije prihvaćen Propisani minimum sprječava zaobilaženje propisa od studenta koji ne studira zbog raznih razloga, a ima status studenta.
85 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 10. Stavak 2 i 3: Smatramo da su ova ograničenja poželjna u smislu zloupotrebe instituta studentskog rada od strane izvanrednih studenata, ali da ne postoji opravdan razlog da se pravo na studentski rad razlikuje od ostalih prava koje proizlaze iz statusa studenta te bi se trebali ujednačiti s ostalim studentskim pravima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Ostala studentska prava nisu predmet Nacrta.
86 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 10. Članak 10. stavak 2. potrebno je uskladiti s uvjetima koji su propisani za stjecanje odnosno zadržavanje statusa redovnog studenta. Ovako ostavlja prostor za upisivanje studija bez ozbiljne namjere studiranja i zloporabu instituta studentskog rada. Odredba stavka 6. članka 10. dovodi studente u neravnopravan položaj, ovisno o tome kada je netko diplomirao. Npr. tko je završio studij u listopadu može raditi na studentskim poslovima sve do kraja rujna iduće kalendarske godine. Kako bi se to izbjeglo, a završenim studentima osigurao ulazak na tržište rada, smatramo (kao što smo naveli i uz članak 9. stavak 9.) kako je mogućnost studentskog rada potrebno ograničiti, primjerice na 3 mjeseca od završetka studija. Nije prihvaćen Propisani minimum samo sprječava zaobilaženje propisa od studenta koji ne studira iz raznih razloga a ima status studenta. Na ovaj način potičemo studente da čim prije završe studij.
87 Nezavisni hrvatski sindikati NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 10. Čl. 10.st.2. za posrednika koji ne poštuje zabranu posredovanja za studenta koji u prethodnoj akademskoj godini nije ostvario niti jedan 1 ECTS bod treba propisati sankciju. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
88 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 10. Stavak (6) nije jasan - hoće li student moći raditi do kraja akademske godine ili do tri mjeseca nakon završetka studija? Također, zbog ovog stavka se definira "druga osoba" što nije potrebno. Stavak može glasiti: "(6) (6) Posrednici mogu posredovati za izvođača do tri mjeseca nakon završetka studija" Primljeno na znanje Zakonom je jasno definirano do kada student može koristiti mogućnost posredovanja.
89 Davor Tonklin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 10. Zakonom je potrebno definirati situaciju u kojoj student, za trajanja studentskih prava, zasnuje radni odnos u trajanju kraćem od trajanja studentskih prava. Na primjer, ukoliko student zasnuje radi odnos u trajanju mjesec dana, a predviđeno trajanje studentskih prava su tri mjeseca, po isteku ugovora o radu trebalo bi mu biti omogućeno nastaviti koristiti preostali dio trajanja studentskih prava na rad preko studentskog ugovora do isteka tih prava. Nije prihvaćen Ovaj zakon ne odnosi se na zaposlene studente.
90 Poduzetnički inkubator ZIP d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 11. Stavak 9. ovog zakona umjesto da olakša i liberalizira studentski rad propisuje da student samo iznimno može raditi u trajanju duljem od mjesec dana. Zašto je rad dulji od mjesec dana problematiziran? Pogotovo to nije jasno u svjetlu novih izmjena Zakona koje jako podržavamo jer suzbijaju diskriminaciju, a prema kojima i izvanredni studenti mogu raditi. Nije prihvaćen Potrebno je uvesti ograničenje zbog mogućih zlouporaba.
91 Marin Petrunić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 11. S obzirom na doba u kojem se nalazimo, mislim da je neprihvatljivo da se ovakve informacije razmjenjuju pisanim putem. Predlažem da se uvede obavezna digitalizicija ugovora i evidencije te obvezu naručitelja da nakon potvrde izvođača, dostavi posredniku sve potrebne dokumente u digitalnom obliku. Primljeno na znanje Podržavamo digitalizaciju studentskih ugovora, ali kako trenutno svi naručitelji poslova nemaju navedene kapacitete i mogućnosti, trenutno nije moguće propisati dodatnu obvezu.
92 Institut za razvoj obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 11. U Zakonu nigdje nije definirano što točno znači „povremeni rad“. Prema trenutnom prijedlogu ne postoji nikakva prepreka da se studentski rad koristi u opsegu jednakom ili većem od uobičajenog radnog opterećenja redovnih radnika i time vrši supstitucija redovnog rada studentskim radom. Smatramo da Zakon mora definirati maksimalan opseg radnih sati za studente kako bi studentski rad zaista i u praksi bio povremen. To je moguće učiniti na godišnjoj ili na mjesečnoj bazi. 1. Studentski rad se može ograničiti na mjesečnoj razini kako bi se smanjilo radno opterećenje studenata za vrijeme trajanja nastave. Pritom treba imati na umu da rad ne treba ograničiti u tolikoj mjeri da studenti ne mogu priskrbiti dovoljna sredstva za samofinanciranje ukoliko za tim imaju potrebu. 2. Studentski rad se može ograničiti na godišnjoj razini tako da postoji maksimalan broj sati koje student godišnje može iskoristiti. Tako se stvara jasna distinkcija između studenta koji radi i radnika. Time se ostavlja dovoljna sloboda studentu da sam procijeni u kojim periodima godine može raditi više, a u kojima manje s obzirom na svoje studentske obveze, dok se istovremeno onemogućava trajna supstitucija redovnog rada studentskim rada i posljedično stvaranje neravnoteže na cjelokupnom tržištu rada. Primljeno na znanje Za sada je propisana gornja granica naknade za studentski posao predviđena poreznim propisom na godišnjoj bazi. Također je predviđeno vremensko ograničenje ugovora na mjesec dana.
93 Hrvatski nezavisni izvoznici softvera NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 11. Iz ovog članka se stiče dojam da se zabranjuje stalni i trajni rad studenata na puno radno vrijeme, pa molimo pojašnjenje da li se dozvoljava samo povremen rad? Ovaj članak nepotrebno regulira ugovor, propisuje potpis ugovora početkom kalendarskog mjeseca...što ako je riječ o povremenim poslovima za koje se ne zna kad će točno trebati student na par sati? Stalno ćemo potpisivati nove ugovore? Velika vrijednost studentskih ugovora je u jednostavnosti sklapanja i reguliranja odnosa. Osobito zato što su to često ugovori male vrijednosti i vremenskog trajanja. Također, poslovi za koje se angažira studente često nisu čvrsto formalno definirani jer se radi o osobama koje nisu profesionalci u poslu za koje ih se angažira te ni njima najčešće nije u interesu ugovorno prihvaćati formalnije odgovornosti za izvršavanje poslova gdje postoje rizici temeljeni na kvalificiranosti. Obveza sklapanja studentskog ugovora prije početka posla je nepotrebna birokratizacija koja realno ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost. U većini slučajeva se ne zna koliko dugo će trajati studentski angažman niti kolika će biti konačna naknada za rad (osim ugovorene satnice, koja van konteksta ništa ne znači). Ako se studentu želi produžiti angažman za 2 dana od originalno planiranog ili student mora prekinuti rad 2 dana ranije zbog ispita, znači li to novi ugovor ili poništavanje i sklapanje novog? Primljeno na znanje Intencija zakonodavca je spriječiti moguće zlouporabe prilikom sklapanja predmetnih ugovora reguliranih ovim Zakonom. Ne postoji ograničenje o broju izdanih ugovora na zahtjev izvođača. Sloboda ugovaranja je na samim ugovornim stranama, pod uvjetima propisanim zakonom i određenim općim uvjetima poslovanja posrednika.
94 FRANJO GOLUBIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 11. Predlažem da se u st.3 čl.11 iza riječi "doprinose" umetnu riječi " i porez i prirez na dohodak" Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
95 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 11. Predloženi naziv ugovora smatramo dobrim rješenjem u odnosu na važeći Pravilnik koji uređuje ugovor o djelu redovitog studenta, zbog čega često u praksi dolazi do nerazumijevanja pravne prirode takvog ugovora i njegovo svrstavanje pod ugovor o djelu prema Zakonu o obveznim odnosima. Predlažemo izmijeniti stavke 8. i 9. tako da glase: „(8) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka uvjet je za početak obavljanja studentskog posla. (9) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se zaključiti za svaki kalendarski mjesec, ili za mjesec dana za poslove koji traju kraće od mjesec dana, ili za obavljanje poslova koji traju dulje od mjesec dana u kojem slučaju se ugovorom mora navesti razlog za njegovo trajanje dulje od mjesec dana.“. Obrazloženje Ovim člankom kao pravilo predviđeno je da naručitelj mora svaki mjesec s izvršiteljem sklapati ugovor o obavljanju studentskih poslova. Dobro je rješenje da se u slučaju poslova koji traju dulje razdoblje ne mora svaki mjesec sklapati novi ugovor, uz obrazloženje. Međutim, sklapanje ugovora za svaki kalendarski mjesec predstavlja pretjerani zahtjev za poslove koji traju do mjesec dana, ali ih je potrebno obaviti kroz dva kalendarska mjeseca. U tom slučaju naručitelj bi morao sklapati dva ugovora, što i za naručitelja i za izvođača znači dvostruko obavljanje administracije vezano za sklapanje ugovora. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na primjedbi.
96 Biljana Gaća NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 11. U stavku 4 ovog članka, pod alinejom (podstavkom) g. smatram da je u Ugovor potrebno uvrstiti obvezu pisanja oba podatka, odnosno podataka o neto cijeni sata posla i količini posla definiranoj kroz broj radnih sati (iznos sata x broj radnih sati). Nije prihvaćen S obzirom na vrstu posla nije moguće unaprijed predvidjeti broj sati potrebnih za izvršenje posla.
97 Udruga studenata grada Zaprešića NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 11. Smatramo da izjavu iz stavka 12. ovog članka nije potrebno potpisivati, već ju je potrebno digitalizirati na način da poslodavac unosi podatke o broju sati ili dana obavljanja posla u elektroničku aplikaciju, a student potom potvrđuje ili opovrgava točnost navedenih podataka. Student aplikaciji može pristupiti putem AAI@EduHr identiteta. Primljeno na znanje Podržavamo digitalizaciju studentskih ugovora, ali kako trenutno svi naručitelji poslova nemaju navedene kapacitete i mogućnosti, trenutno nije moguće propisati dodatnu obvezu.
98 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 11. Stavak 1:Prema podacima koji su izneseni u prezentaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja pod nazivom Izrada nacrta zakona o zapošljavanju i radu učenika i studenata u 2016. godini od 122.972 redovita studenta preko ugovora o djelu redovitog studenta radilo je 84.517 studenata; ukupno su zaradili 1.145.014.967,55 kn, odnosno prosječno 13.547,75 kn po studentu godišnje. To znači da je 68,73% studenata u 2016. radilo tj. 68.73% je izvadilo barem jedan studentski ugovor preko nekog od studentskih centara. Probajmo vizualizirati koliko prosječni student koji radi preko studenskih ugovora zapravo radi. Ako pretpostavimo da je prosječna satnica oko 20 kuna vidimo da u godini dana student koji radi, odradi 677 sati. To znači da prosječni studenti koji radi za vrijeme školovanja odradi 17 tjedana u punom radnom opterećenju od 40 sati tjedno. To znači da taj prosječni student godišnje više od 4 mjeseca provede u punom radnom opterećenju. Možemo samo spekulirati koliko te brojke utječu na kvalitetu studiranja i ishode studiranja pogotovo ako uzmemo u obzir indicije da je Hrvatskoj stopa dropouta u visokom obrazovanju znatno više od prosjeka Europske unije. S obzirom na te podatke te opseg studenskog rada smatramo da ovaj zakon mora definirati što za njega znači povremeni rad i u kontekstu toga ograničiti studentski rad. Godišnje opterećenje ECTS (60) bodovima je istovjetno godišnjem radnom opterećenju radnika koji radi na puno radno vrijeme. jedan ECTS je 30 sati rada. Kako ima 60 ECTS-a godišnje, dolazimo da 1800 sati godišnje student ima obveze koje opterećuju njegovo vrijeme. S druge strane radnici(podaci za 2017.) imaju 2008 radnih sati minus obvezni godišnji odmor od minimalno 160 sati što 1848. To znači da kada bi izjednačili opterećenje studenata i radnika, studenti bi smjeli raditi maksimalno 40 sati godišnje. Smatramo da se može razmišljati u dva smjera ograničavanja studentskog rada: 1. Studentski rad se može ograničiti na godišnjoj razini tako da postoji maksimalan broj sati koje student godišnje može iskoristiti. Tako se stvara jasna distinkcija između studenta koji radi i radnika. 2. Studentski rad se može ograničiti na mjesečnoj razini kako bi se smanjilo radno opterećenje studenata za vrijeme trajanja nastave. Naravno, iznimke bi se onda mogle raditi za poslodavce koji mogu dokazati da se radi o studentskoj praksi te ih na taj način poticati da razvijaju modele studentske prakse. U periodu dok nema nastave, trebalo bi razmišljati u smjeru da se studentima omogući rad preko ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove koji je uređen Zakonom o radu. Mnogo studenata koji za vrijeme sezone rade i dok nema predavanja rade u punom radnom opterećenju zbog nedostatka zakonske regulative trenutno nemaju nikakav mehanizam zaštite. S obzirom na visoku potražnju poslodavaca za radnicima u tom sektoru, ovakva promjena ne bi ni utjecala na mogućnost studenata da obavljaju sezonske poslove, a omogućila bi im da u većoj mjeri ostvaruju svoja radnička prava. Primljeno na znanje Nema zapreke da osoba zasnuje radni odnos na temelju ugovora o radu, međutim na tu osobu se ne primjenjuje Zakon o obavljanju studentskih poslova. Za sada je propisana gornja granica naknade za studentski posao predviđena poreznim propisom na godišnjoj bazi. Također je predviđeno vremensko ograničenje ugovora na mjesec dana.
99 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 11. U skladu sa načelnom primjedbom vezano uz krug osoba na koji se ovaj Zakon odnosi, u članku 11. stavku 4. točki c., potrebno je brisati riječi „gdje je primjenjivo“. U stavku 5. navedenog članka potrebno je propisati koji je obavezan sadržaj ugovora o obavljanju studentskog posla ili za propisivanje njegovog sadržaja i izgleda obrasca ovlastiti ministra nadležnog za visoko obrazovanje uz suglasnost ministra nadležnog za rad. U stavku 10. istog članka predlažemo, radi zaštite studenta kao najranjivije strane koja je često nedovoljno upoznata sa svojim pravima i mogućnostima njihove zaštite, propisati obvezu posrednika da izvođaču dostavi/uruči popunjeni obrazac ugovora. Primljeno na znanje Vezano uz stavak 5. držimo kako je moguće da ovo pitanje urede same strane tripartitnog odnosa uz pomoć internih akata. Vezano uz stavak 10., mislimo kako nije problematično da naručitelj i posrednik dostave primjerak ugovora na zahtjev izvođača.
100 Mateja Medlobi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 11. Uvrstiti i mogućnost kraćeg rada od mjesec dana. Primjerice za obavljanje vikend poslova, istovarivanja i sl. koji traju nekoliko dana. Prijedlog: „..ugovor se može zaključiti za obavljanje poslova koji traju kraće ili dulje od mjesec dana, uz navođenje razloga za njegovo trajanje kraće ili dulje od mjesec dana.“ Nije prihvaćen Stavkom 8. obuhvaćena je i mogućnost sklapanja ugovora za kraće razdoblje od mjesec dana, a propisana je samo gornja granica.
101 Nezavisni hrvatski sindikati NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 11. Čl. 11. St.1. glasi: O povremenom radu izvođača sklapa se Ugovor o obavljanju studentskog posla. Nacrt Prijedloga Zakona ne daje niti definiciju pojma „povremeni rad“ ni definiciju „studentskog posla“. Pod pojmom povremenog rada vjerojatno se, s obzirom na Zakon o obveznim odnosima i Zakon o radu, podrazumijeva posao koji kod naručitelja nije stalan nego se samo povremeno pojavljuje pa se za njega ne zasniva radni odnos nego se sklapa ugovor o djelu, ali radi pravne sigurnosti to bi trebalo na taj način nedvojbeno odrediti. Nacrt prijedloga Zakona koristi pojmove „naručitelj“ i „izvršitelj“ što upućuje na ugovor o djelu i što s gledišta radnog prava i radnih odnosa jedino i dolazi u obzir kad je rad studenata u pitanju, međutim istovremeno se umjesto termina: „obaviti“ posao koristi pojam: “obavljati“ posao što upućuje na trajno obavljanje posla, a što nije u skladu s pravnom prirodom ugovora o djelu. Primljeno na znanje Povremenost je temeljna značajka studentskog posla te je riječ o radu studenta reguliranim ugovorom o obavljanju studentskog posla.
102 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 11. Stavak 9. dodati mogućnost i kraćeg trajanja ugovora. Naime, neki poslovi mogu biti sklapani na tjednoj bazi (npr. pomoć pri istovaru tereta za vikend) ili za obavljanje nekog posla (npr. usluge fotografiranja ili izrada internetske stranice). Tekst: (9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ugovor se može zaključiti za obavljanje poslova koji traju dulje ili kraće od mjesec dana, uz navođenje razloga za njegovo trajanje Nije prihvaćen Stavkom 8. obuhvaćena je i mogućnost sklapanja ugovora za kraće razdoblje od mjesec dana, a propisana je samo gornja granica.
103 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 11. U stavak 4. dodati: "i. redni broj ugovora s navedenom godinom i kraćenicom posrednika" (npr. SCZG-2017-000000) Nije prihvaćen Ne smatramo nužnim navođenje spomenute oznake.
104 Ciprijan Crljenko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Poštovani, ne podržavam stavak 1., točku 4. navedenog članka iz razloga što će povećanje naknade posredniku dovesti do smanjenja cijene rada studenata. Nije u potpunosti jasno na koji način će se ta sredstva raspodijeliti i u koje svrhe će biti potrošena. Ovdje dolazi i do diskriminacije studenata veleučilišta i visokih škola jer bi posrednik uz suglasnost studentskoga zbora u tom slučaju upravljao sredstvima te bi time studenti visokih škola i veleučilišta bili onemogućeni upravljati raspodjelom sredstava koji su plod i njihovog rada. Lijep pozdrav. Ciprijan Crljenko, voditelj privatne sekcije Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Primljeno na znanje Trošenje prikupljenih sredstava regulirano je ovim zakonom načelno kao dužnost posrednika da prikupljena sredstva troše namjenski za studente za vrijeme studiranja, a koji su korisnici usluge posredovanja. Sastav predviđenog Povjerenstva u dovoljnoj mjeri osigurava odgovarajuće mjere kontrole i transparentnost u navedenom postupku.
105 Hrvatski nezavisni izvoznici softvera NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Nije jasno zašto se povećava naknada za 0,5%. U pravilu, riječ je o novoj naknadi i bez jasne namjene. Napominjemo da danas za zaposlenika mlađeg od 30 godina i s neto plaćom od 3.800 kn i prijevozom od 360 kn mjesečno, poslodavac plaća samo doprinose na MIO I. i II. stup od 20% na plaću (ne i na prijevoz). Kad uračunamo prijevoz u neto isplatu, dolazimo do toga da na isplatu od 4.160 neto se plaća samo 950 kn za MIO (poreza nema, kao ni doprinosa na plaću), što je ukupno 18,8%. U gradovima u kojima je veći trošak prijevoza, ili ukoliko student putuje iz primjerice Krapine u Zagreb, taj omjer je još manji jer je prijevoz puno veći. Smatramo da sa cca 18% koliko se danas plaća u Zagrebu za zapošljavanje studenata, zaista nema prostora ni za kakvo povećanje naknada, osim ukoliko zakonodavac i time želi destimulirati zapošljavanje studenata. Jedna od prednosti studentskog rada, zbog kojeg bi pretrpili veće naknade je upravo dosadašnja jednostavnost procesa. Ovim zakonom ukidate sve prednosti i konkurentnost studenata na tržištu rada. Primljeno na znanje Intencija nije zapošljavanje studenata, već poboljšanje studentskoga standarda za vrijeme posredovanja.
106 Gabrijela Gošović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Poštovani, ne podržavam stavak 1., točku 4. navedenog članka iz razloga što povećanje naknade posredniku može dovesti do smanjenja cijene rada studenata, a nije u potpunosti jasno na koji način će se ta sredstva raspodijeliti i u koje svrhe će biti potrošena. Također dolazi do diskriminacije studenata veleučilišta i visokih škola jer posrednik uz suglasnost studentskoga zbora bi u tom slučaju upravljao sredstvima te time studenti visokih škola i veleučilišta ne bi bili u mogućnosti utjecati na raspodjelu sredstava koja i oni ostvaruju tijekom obavljanja studentskih poslova. U nadi kako će ovi prijedlozi biti razmotreni, Lijep pozdrav Gabrijela Gošović, voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH Primljeno na znanje Trošenje prikupljenih sredstava regulirano je ovim zakonom načelno kao dužnost posrednika da prikupljena sredstva troše namjenski za studente za vrijeme studiranja, a koji su korisnici usluge posredovanja. Sastav predviđenog Povjerenstva u dovoljnoj mjeri osigurava odgovarajuće mjere kontrole i transparentnost u navedenom postupku
107 FRANJO GOLUBIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Predlažem da se st.2,3,4, čl. 12 brišu jer isti ne mogu biti predmet uređenja ovog zakona pošto nisu u suglasnosti s čl.55 Ustava RH koji jamči pravo na radi slobodu rada te čl.49 Ustava RH koji jamči poduzetničke i tržišne slobode u sklapanju ugovora, a time ujedno slobodno ugovaranje naknada i uvjeta rada. Predlažem da su st.1 iza toč.4 doda nova toč.5 koja glasi ; "poreza i prireza na dohodak", jer je isto obaveza posrednika da isto evidentira i isplati sukladno posebnim propisima. Nije prihvaćen Ovim zakonom ne dira se u ustavna prava slobode ugovaranja prilikom obavljanja rada. Vezano uz obvezu plaćanja „poreza i prireza na dohodak”, to je i obveza izvođača za obavljeni rad koju plaća naručitelj za račun izvršitelja sukladno posebnim propisima.
108 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Predlažemo brisati točku 3. u stavku 1. ovoga članka. Stavak 2. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „(2) Minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu izračunava se tako da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj sukladno posebnom propisu umanji za iznos doprinosa iz plaće te za porez i prirez, a dobivena razlika podijeli sa 172.“. Obrazloženje: U stavku 1. ovog članka i točkom 3. i točkom 4. propisana je istovrsna naknada tj. naknada posredniku koja se određuje u postotku u odnosu na osnovicu koju čini neto iznos naknade izvođaču. Kako između točaka nema razlike, osim u brojčanoj vrijednosti postotka, a kroz obrazloženje ovog članka također nije naznačeno u čemu bi bila razlika između ovih dviju naknada, predlažemo jednu od njih brisati i to onu navedenu u točki 3. Nadalje, u stavku 2. propisuje se da se minimalna satnica za studentske poslove izračunava od osnovice koju čini minimalna bruto plaća RH podijeljena kvocijentom 160. Kako se na obavljanje studentskih poslova ne plaćaju doprinosi iz plaće tj. za mirovinsko osiguranje, a propisano je i osobođenje od plaćanja poreza i prireza, to osnovicu za izračun satnice treba korigirati umanjenjem minimalne bruto plaće za ove iznose. Dobivenu razliku treba podijeliti s kvocijentom 172, koliko prosječno mjeseci u godini imaju sati za koje se isplaćuje plaća ili naknada plaće. Koeficijent 160 je prenizak jer po 160 sati imaju u pravilu samo dva mjeseca tijekom kalendarske godine. Nije prihvaćen Mišljenja smo da postojeća odredba odgovarajuće štiti studenta u tržišnim uvjetima.
109 Filip Mikić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Poštovani, smatram da je stavak 1. pod točkom 4. možebitno štetan po studente zato što bi se moglo dogoditi da poslodavac smanjiti cijenu rada. Smatram da je nedopustivo kad se već uzimaju novci od svih studenta, kako bi se mogle organizirati sadržaji za studente, da o tome odlučuju samo studenti osnivača posrednika. Za usporedbu to bi značilo da sve županije plaćaju porez, a samo jedna raspolaže skupljem sredstvima. Također smatram da bi se novci prikupljeni trebali više koristiti za obrazovne svrhe, a ne isključivo za kulturna i sportska događanja. Lp, Filip Mikić voditelj Ureda za razvoj projekta i studentske udruge Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Primljeno na znanje Trošenje prikupljenih sredstava regulirano je ovim zakonom načelno kao dužnost posrednika da prikupljena sredstva troše namjenski za studente za vrijeme studiranja, a koji su korisnici usluge posredovanja. Primjedba u svezi s namjenom naknade posredniku od 0,5% prihvaćena.
110 Davor Pavlović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Poštovani, Podržavamo ovu hvalevrijednu inicijativu Ministarstva znanosti i obrazovanja, kojom se u ovom članku zakonski regulira i definira namjensko izravno ulaganje posrednika u aktivnosti koje su namijenjene studentima(stavka 4 ovog članka). Naime, bilo bi dobro precizirati da te aktivnosti mogu provoditi isključivo studenti, studentske udruge i savezi studentskih udruga kako bi se zadržali na aktivnostima studentskih razmjera. Naime, podržavamo i da u povjerenstvu sjede studenti kako je napisano u članku 14 stavka 3, jer su oni primarni korisnici, koji su stalno na terenu i imaju najbolji uvid u postojeće stanje i koje su to aktivnosti i programi potrebni studentima. Ovaj komentar pišem ispred Zagrebačkog sveučilišnog sportskog saveza, ali ističem mišljenje svih lokalnih akademskih sportskih saveza, koje sačinjavaju studentske sportske udruge. Konkretno u gradu Zagrebu, ZSSS je sačinjen od studentskih sportskih udruga sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, kao i studentskih sportskih udruga visokih škola na području grada Zagreba i okolice te studentskih sportksih udruga veleučilišta na području grada Zagreba i okolice. Savez, kao i svi ostali lokalni savezi u Republici Hrvatskoj, provodi aktivnosti i programe sportskih natjecanja za sve studentice i studente na području grada Zagreba, neovisno o visokim učilištima na kojim studiraju. Temeljem toga, možemo rezolutno odbiti da se ovdje radi o diskriminaciji studenata, već je ova inicijativa pohvalna i treba se zadržati unutar ovog zakona kako je i navedena. Vjerujem da isti stav djele i ostale studentske udruge, odnosno savezi studenata koje djeluju u području kulture, ali i ostalim edukativno-obrazovnim područjima, ukoliko se istakne volja Ministarstva da se namjena proširi i na ostala područja. Ovakva pozitivna mjera izravno utječe i poboljšava studentski standard za preko 50 000 studenata koji se bave aktivnostima koje provode ti studenti, studentske udruge i savezi studentskih udruga i brisanjem ove stavke bi definitivno izravno negativno utjecali na smanjenje aktivnosti koje bi nastale ukoliko se zadrži inicijalni stav Ministarstva znanosti i obrazovanja te možemo zaključiti da bi se tada zapravo diskriminiralo sve studente koji sudjeluju na izvannastavnim aktivnostima koje provode takve udruge ukoliko se ukine ovakav prijedlog. Lijep pozdrav, Davor Pavlović, prof. Predsjednik Zagrebačkog sveučilišnog športskog saveza Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
111 Ivan Biošić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Poštovani, izražavam stav kako se ne slažem sa prijedlogom pod stavkom 1. točkom 4. navedenog članka – povećanje naknade posredniku 0,5 o/o. S navedenim se ne slažem iz više nesigurnosti odnosno ne slaganja. Prvenstveno, povećanje naknade koju poslodavac plaća posredniku može se odraziti na cijenu sata rada studenta, za isti obavljeni posao. Nadalje, osjećaj nesigurnosti mi ukazuje na trošenje navedenog iznosa u upitne svrhe – ne postojanje regulatornog pravnog akta, okvira. Tercijarno gledano, kulturne i sportske aktivnosti nadilaze aktivnosti s obrazovnim poveznicama, koje se ne spominju. U pojedenim stavkama vezanim za Studentske zborove osnivača Zakon studente, indirektno stavlja u nepovoljan položaj bio student na visokom učilištu osnivača posrednika ili ne, što vodi do zaključka kako bi Studentski zborovi osnivača dobivali naknadu za rad i od studenata koji ne studiraju na tom visokom učilištu. Srdačan pozdrav. Ivan Biošić, voditelj Ureda za odnose s javnošću Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske Primljeno na znanje Trošenje prikupljenih sredstava regulirano je ovim zakonom načelno kao dužnost posrednika da prikupljena sredstva troše namjenski za studente za vrijeme studiranja, odnosno one koji su korisnici usluge posredovanja, a prikupljanje u propisanom iznosu vrijedi za sve studente. Sastav predviđenog Povjerenstva u dovoljnoj mjeri osigurava odgovarajuće mjere kontrole i transparentnost u navedenom postupku.
112 Biljana Gaća NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. U stavku 3 ovog članka predlažem da se riječ "naredba" promijeni u "uredba". U istom stavku ovog članka koji se odnosi na dio: "do 30. studenoga tekuće godine" važno je napomenuti da Vlada RH krajem svake godine donosi uredbu o iznosu minimalne bruto plaće za iduću godinu te slijedom toga nužno je definirati i iznos satnice. Ovakav stavak podrazumijeva da će Ministar izračun satnice donositit temeljem minimalne bruto plaće za tekuću godinu, a ne iduću te nije ujednačeno s odlukama Vlade i iznosom minimalne bruto plaće za iduću godinu. To može dovesti do toga da su studenti u smislu ovog Zakona zakinuti zbog razlika u iznosima. Prijedlog: „..Uredba se donosi do 30. prosinca za sljedeću godinu temeljem uredbe Vlade RH o iznosu minimalne bruto plaće za iduću godinu i objavljuje se u »Narodnim novinama«." Nije prihvaćen Naredba se donosi do 30. studenoga tekuće godine za sljedeću godinu.
113 Udruga studenata grada Zaprešića NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Smatramo kako bi se u ovom članku trebala uvesti i obveza plaćanja pohađanja edukacije studentima koji prije početka obavljanja posla moraju proći kroz internu edukaciju. Predlažemo da minimalna naknada za polaženje interne edukacije bude za 2,00 HRK manja od minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova određene ovim člankom. Nije prihvaćen Obvezu pohađanja edukacije organizira naručitelj ako mu je to potrebno.
114 Katarina Šarac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Poštovani, Ne podržavam ovaj zakon pod člankom 12. stavka 1. koji se odnosi na uvođenje naknade od 0,5 % . Po ovom zakonu upravljanje naknade od 0,5 % odnosi se samo na studenski zbor osnivača posrednika, što smatram vrlo nekoretnim prema ostalim studenskim zborovima koji nisu studenski zborovi osnivača. Također, smatram da je bitno koliko doprinose studenti veleučilišta i visokih škola u cjelokupnoj zaradi na godišnjoj bazi. Isto tako prema ovom zakonu u Povjerenstvu se nalazi 5 članova, što bi značilo da se 3 predstavnika izabiru od strane predstavnika iz Studentskog zbora osnivača, te 2 predstavnika od strane posrednika. Ovim putem se zalažem za to da se u Povjerenstvo uključe i predstavnici veleučilišta i visokih škola RH. Katarina Šarac Tajnica Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH Primljeno na znanje Novcem od naknada upravlja se namjenski. Raspoređivanje će se ograničiti objavljivanjem kriterija u postupku odabira aktivnosti za poboljšanje studentskog standarda. Dodatno, nadzor nad ostvarivanjem i korištenjem naknade za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova provodi Ministarstvo.
115 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Stavak 4: Smatramo da ovo nije prihvatljivo rješenju u kontekstu ovog zakona jer stavlja radnike u nepovoljniji položaj u odnosu na studente. Ovo predstavlja potencijalnu diskriminaciju prema radnicima koji obavljaju slične poslove putem ugovora o radu. Točnije, studentski neto je zbog nižih davanja (na isti bruto) ionako veći, a onda se otvara dodatni prostor za divergenciju. Primljeno na znanje Pravo posrednika da, uz suglasnost studentskog zbora visokog učilišta osnivača posrednika, odredi veću minimalnu naknadu ni na koji način ne utječe negativno na radnike.
116 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Stavak 2: Pozdravljamo vezanje cijene studentskog rada s minimalnom plaćom, ali vjerujemo da ova promjena zasada (dok se ne podigne razina minimalne plaće) neće imati značajnije efekte s obzirom da je većina ponuda poslova već zadovoljavala taj standard (To bi prema trenutnoj razini minimalne plaće iznosilo 20,47kn, što u stvarnosti nije neko povećanje budući da se satnice uglavnom već sada kreću oko 20kn/h). Dodatno, radi toga neće utjecati ni na povećanje studentskog standarda ili na opsega rada (ponudu rada), ali niti na potražnju za radom. Ukoliko se ovim zakonom želi utjecati na te probleme, predlažemo dodatne intervencije na drugim mjestima u zakonu, sukladno našim ostalim komentarima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
117 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Stavak 1.4: Ovaj zakon izbacuje 0,5% za zaštitu na radu u korist poboljšanja u djelatnosti studentske prehrane te za kulturne i sportske aktivnosti isključivo namijenjene studentima. Bilo bi dobro argumentirati zašto više ne postoji potreba za 0,5% za zaštitu na radu. Primljeno na znanje 0,5% naknade ne odnosi se na doprinos za slučaj ozljede na radu na neto zaradu izvršitelja.
118 Mateja Medlobi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Iz kojeg razloga se povećava naknada posredniku za 0,5%, pod kojim uvjetima te za koje svrhe? I, temeljem koje stručne analize je identificirana potreba za povećanjem? Primljeno na znanje Povećanje pružanja usluge za sve studente i potreba za unapređivanjem studentskog standarda svih studenata
119 Dora Miketek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Ne podržavam uvođenje nove naknade od 0,5 % navedene u točki 4. stavka 1. ovog članka. Prvenstveno iz razloga što je predloženo upravljanje spomenutim sredstvima većinski od strane studentskog zbora osnivača posrednika što nikako nije ispravno s obzirom da prihode kojima bi rukovodili zarađuju i studenti koji ne studiraju na visokom učilištu osnivača. Nije definirano na koji način bi se sredstva raspodijelila već samo članovi Povjerenstva, a ako bi takvo Povjerenstvo zaživjelo, apsolutno je nužno uključiti studentske predstavnike svih studenata koji koriste usluge određenog posrednika, konkretno govoreći o primjerice studentskim predstavnicima studenata veleučilišta i visokih škola koji bi upavljali dijelom naknade koju su ostvarili studenti veleučilišta i visokih škola RH, a koje bi usmjerili na unapređenje studentskog standarda upravo tih studenata. Dora Miketek Predsjednica Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH Primljeno na znanje Trošenje prikupljenih sredstava regulirano je ovim zakonom načelno kao dužnost posrednika da prikupljena sredstva troše namjenski za studente za vrijeme studiranja, odnosno one koji su korisnici usluge posredovanja, a prikupljanje u propisanom iznosu vrijedi za sve studente. Sastav predviđenog Povjerenstva u dovoljnoj mjeri osigurava odgovarajuće mjere kontrole i transparentnost u navedenom postupku.
120 Dominik Ivkošić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Poštovani, ne slažem se sa prijedlogom pod stavkom 1. (točka 4.) ovog članka; koja se odnosi na povećanje naknade posredniku za 0,5%. Razlozi moga neslaganja s navedenim prijedlogom su sljedeći: 1) Povećanje ukupne naknade koju poslodavac mora platiti posredniku može direktno utjecati na cijenu rada po kojoj je student plaćen za obavljeni posao (ukoliko je satnica veća od minimalno propisane, zbog navedene naknade ona može biti smanjena, kako bi se kompenzirao iznos kojega poslodavac mora ukupno platiti) 2) U navedenim aktivnostima za koje se sredstva moraju koristiti stoje samo kulturne i sportske aktivnosti dok bi uz njih trebale biti navedene i aktivnosti u svrhu obrazovanja 3) Postoji određena doza nesigurnosti u što će se navedeni iznos utrošiti iz razloga što ne postoji Zakonski okvir po kojemu se posrednik obvezuje na što će utrošiti navedena sredstva (osim Povjerenstva u kojemu se nalaze po 3 predstavnika iz Studentskog zbora osnivača posrednika te 2 od strane posrednika; što indirektno znači da o navedenim sredstvima raspolaže Studentki zbor osnivača posrednika); što pak dovodi do sljedećeg razloga neslaganja - a to je: 4) Ostvareni prihod od 0,5% naplatio bi se na rad svih studenata (bez obzira nalazi li se student na visokom učilištu osnivača posrednika ili ne); što znači da bi Studentski zborovi osnivača posrednika ostvarivali naknadu na rad i od onih studenata koji ne studiraju na visokom učilištu na kojemu djeluje Studentski zbor osnivača te se tako na indirektan način ti studenti stavljaju u nepovoljan položaj S poštovanjem, Dominik Ivkošić, potpredsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH (voditelj sekcije državnih visokih učilišta) Primljeno na znanje Propisana naknada neznatno utječe na cijenu rada na tržišu, a propisana je u interesu studenata i povećanja studentskog standarda.
121 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Članak 6. nije u skladu s uobičajenim terminima, a u vezi obračuna plaća. Naime, iznos koji plaća naručitelj posla (poslodavac) nije bruto iznos već trošak. Bruto iznos, koji je najčešće jednak neto iznosu u ovom slučaju, je onaj iznos koji se navodi u studentskom ugovoru. Na taj se iznos obračunava provizija i doprinosi NA plaću koji za poslodavca označavaju trošak. Bruto i neto iznos se razlikuju u slučaju kada student plaća porez i doprinose IZ plaće. Primjerice, kada student prijeđe porezni prag nakon kojeg plaća porez od 24% sukladno Zakonu o porezu na dohodak i Pravilinku o porezu na dohodak, na bruto iznos (ono što piše u ugovoru) obračunava se porez i student dobije neto iznos koji manji od bruto iznosa za plaćeni porez. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
122 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. Stavak 3 treba preoblikovati tako da se uvaži činjenica da Vlada donosi uredbu krajem svake tekuće godine, uglavnom u prosincu, o iznosu minimalne bruto plaće za iduću kalendarsku godinu. Naime, prema ovom prijedlogu, ministar ili ministrica će donositi naredbu(?! valjda uredbu ili pravilnik) u studenome za iduću godinu, a na temelju Vladine uredbe iz prethodne godine koja definira minimalnu bruto plaću za tekuću godinu. Odnosno, ministar/ica će propisati minimalnu satnicu za 2018. godinu na temelju bruto plaće za 2017. godinu jer Vlada donosi uredbu za minimalnu bruto plaću u prosincu 2017. godine za 2018. godinu. Stoga, ovaj stavak treba preoblikovati na način da se poziva na Vladinu uredbu o minimalnoj bruto plaću koja se dijeli s 172 (bez posebnih naputaka ministarstva). Također, treba se dijeliti s 172, a ne s 160 jer prosječni mjesec ima 21,5 radnih dana, tj. 172 radna sata (8 sati * 21,5 dana u prosjeku) Nije prihvaćen Mišljenja smo da postojeća odredba odgovarajuće štiti studenta u tržišnim uvjetima. Intencija ovog Zakona je barem zadržati minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova po satu.
123 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 12. brisati "4. naknade posredniku, koja iznosi 0,5% neto iznosa naknade izvođaču." Ovime se studentskim zborovima želi dati na upravljanje oko 5 milijuna kuna godišnje, a bez odgovornosti Obrazloženje: 1. Tijekom javne rasprave o studentskom radu, nikada se nije navodila želja studenata da prihodom ostvarenim od posredovanja upravlja studentski zbor, tj. povjerenstvo gdje oni imaju većinu. Ostavlja se dojam da je ovo način na koji zborovi žele sebi priskrbiti moć odlučivanja o novčanim sredstvima, ali ne iz potrebe studenata. 2. Neprimjereno je koristiti zakon koji uređuje obavljanje studenstkih poslova za određivanje namjene ostvarenih sredstava od posredovanja jer svaki SC, tj. posrednik ima svojim statutom propisano što može obavljati. 3. Ostvarena sredstva u vlasništvu su posrednika, tj. SC-a dok se zborovima daje moć odlučivanja kako će se ta sredstva koristiti. Stoga, zborovi mogu dodijeliti novac za određeni projekt/uslugu, a svu odgovornost za (ne)uspjeh će snositi posrednik, tj. SC što ih dovodi u neravnopravan položaj, a studentske zborove bez odgovornosti. 4. Prihod od posredovanja ostvaruje se od svih studenata koji su članovi SC-a, tj. posrednika, a moć odlučivanja daje se samo zboru visokog učilišta koji je vlasnik SC-a. Odnosno, dok SCZG daje sluge svim studentima svih visokih učilišta u Zagrebu, samo poredstavnicima studenata Sveučilišta u Zagrebu daje se pravo odlučivanja o tim sredstvima ostavljajući tako predstavnike studenata drugih visokih učilišta bez prava glasa. 5. Dugoročno, veća provizija povećava trošak za poslodavce što može dovesti do smanjivanja naknada studentima za njihov rad Nije prihvaćen Novcem od naknada upravlja se namjenski. Raspoređivanje će se ograničiti objavljivanjem kriterija u postupku odabira aktivnosti za poboljšanje studentskog standarda. Dodatno, upravni nadzor nad ostvarivanjem i korištenjem naknade za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova provodi Ministarstvo. Provizija utječe na kvalitetu usluge koju pruža posrednik, a ne smanjuje cijenu rada.
124 Poduzetnički inkubator ZIP d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 13. Kao što je već u nekim komentarima naglašeno, stavak 6. i 7. članka 13. predtsvljaju nove prepreke u poslovanju poduzetnika. Živimo u brzim vremenima u kojima se kontinuirano mijenjaju tehnologije rada, situacija na tržištu te je moguće da se dogodi situacija u kojoj neki posao nestaje ili se svodi na jako mali opseg posla te ga je moguće zamijeniti sa studentom angažiranim nekoliko sati dnevno, što ovim članci isključuju i opet smanjuju mogućnost modernizacije procesa-povećanja konkurentnosti tvrtke i potencijalno angažiranost studenata u tvrtkama. Primljeno na znanje Narav studentskog posla jest veća dinamičnost, prilagodba pojavama na tržištu za slučaj povećanja opsega poslova, ali u osnovi je riječ o pomoćnim poslovima uglavnom za nedovoljno kvalificirane osobe.
125 Hrvatski nezavisni izvoznici softvera NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 13. članak 13., stavak 5. i 6. smatramo potpuno neprimjerenim jer ostavljaju prostor za različita tumaćenja i kažnjavanje poslodavaca. Krenimo od pretpostavke da su studenti osobe s vrlo malo ili nimalo radnog iskustva i bez stečenih radnih i posebnih vještina. Istovremeno, radnici u radnom odnosu su osobe od kojih se očekuju vještine pa je nejasno što se odredbom želi reći. Koji poslodavac će raskinuti ugovor o radu radniku koji je vješt i doprinosi poslu? Evo primjera : radnik ima ugovor o radu za administrativne poslove. Poslodavac si više ne može priuštiti radnika na tim poslovima jer takvih poslova više nema ili ih ima sve manje (digitalizacija, konkurentnost i slični razlozi). No, par dana u mjesecu će imati nekih poslova administrativne prirode. Poslodavac daje poslovno uvjetovani otkaz radniku i ne može uzeti studenta na dan, dva mjesečno? Prisiljen je čuvati radno mjesto zbog opsega posla koji se odradi u 2 dana? Kako ćemo tako biti konkurentni? Primljeno na znanje Pri donošenju odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu poslodavac je ograničen u svom postupanju odredbama Zakona o radu, a ovim zakonom od mogućih zlouporaba štite se i radnici i studenti.
126 FRANJO GOLUBIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 13. Predlažem da se st.2,3 i 10 u čl.13 brišu jer isti ne mogu biti predmet uređenja ovog zakona pošto nisu u suglasnosti s čl.49 i 55 Ustava RH Nije prihvaćen Svatko ima pravo na rad i slobodu rada, dok je predmet ovog zakona definiran istim.
127 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 13. Članak 13. predlažemo izmijeniti na sljedeći način: U stavku 1. riječi „“izvođaču preko posrednika“ zamijeniti riječima „posredniku za račun izvođača“. U stavku 2. riječ „izvođaču“ zamijeniti riječima „posredniku za račun izvođača“. U stavku 3. izraz „50%“ brisati a iza riječi „naknade“ dodati riječi „ do 50%“. Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi: „(7) Ako u roku iz stavka 6. ovoga članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, a radnik kojem je naručitelj posla otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga ne prihvati sklapanje ugovora o radu, naručitelj posla može sklopiti ugovor o obavljanju studentskih poslova.“. Stavci 7. do 9. postaju stavci 8. do 10.. Iza stavka 9., koji je postao stavak 10. dodaje se novi stavak 11. koji glasi: „(11) Izvođač koji obavlja studentske poslove može te poslove obavljati samostalno i bez nazočnosti naručitelja.“. Stavak 10. postaje stavak 12.. Obrazloženje: Člankom 13. stavcima 1. i 2. odstupa se od stavka 3. u članku 11. prema kojem naručitelj obavljeni posao plaća posredniku. Različito uređenje obveze naručitelja dovodi do nejasnoća. S obzirom da je ugovor o obavljanju studentskih poslova reguliran kao trostrani posao u članku 11., smatramo da je ispravnije propisati jasno i jednoznačno da naručitelj isplatu naknade vrši posredniku, za račun izvođača. Stavak 3. propisuje obvezu uvećanja naknade za sve nabrojane okolnosti u visini 50%. Takvo rješenje bitno odstupa od povećane isplate za rad u istim okolnostima, za što se propisuju i ugovaraju povećanja u rasponu od 5-20%. Stoga i kod obavljanja studentskih poslova treba omogućiti da se povećanja budu različita, najviše do 50%. Stavkom 6. zabranjuje se naručitelju posla sklapanje ugovora o obavljanju studentskih poslova s izvođačem za rad na poslovima za koje je u posljednjih 6 mjeseci radniku otkazao ugovor iz poslovno uvjetovanih razloga. Potrebno je predvidjeti i situaciju kada poslodavac nakon otkazivanja radniku poslovno uvjetovanim otkazom sukladno Zakonu o radu zbog nastanka potrebe zapošljavanja ponudi sklapanje ugovora o radu istom radniku, a radnik kojem je otkazao odbije takvu ponudu. Zakon o radu u takvoj situaciji poslodavcu omogućava sklapanje novog ugovora o radu te nije opravdano da se mu se zabranjuje sklapanje ugovora o obavljanju studentskog posla. Novi stavak 11. predlaže se kako bi se definirala samostalnost izvođača u obavljanju poslova tj. mogućnost da poslove obavlja i bez prisuntosti naručitelja, što je u dosadašnjoj praksi kod nadzora izazivalo nedumice i različita tumačenja pa je postojala opasnost da se takvo obavljanje poslova okarakterizira kao prekršaj. Prihvaćen Primjedbe usvojene. Dio koji se odnosi na "U stavku 3. izraz „50%“ brisati, a iza riječi „naknade“ dodati riječi „do 50%“." - Riječ je o prisilnom propisu koji je utemeljen na dugogodišnjoj praksi.
128 Biljana Gaća NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 13. U stavku 2 ovog članka potrebno jasnije definirati što znači "od završetka istoga" – znači li to od trenutka predaje računa? Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
129 Udruga studenata grada Zaprešića NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 13. Vezano uz stavak 3. ovog članka, a zbog dosadašnje prakse iz koje je vidljivo kako poslodavci nisu poštovali propise koji su im nalagali da moraju uvećati naknadu za rad nedjeljom, blagdanom i za noćni rad, smatramo da bi poslodavcima trebalo uvesti obvezu dostave podataka posredniku o točnim danima i satima kada je student radio kako bi posrednik mogao provjeriti je li naknada adekvatno uvećana. Ovu odredbu moguće je povezati s prethodnim odredbama u članku 11., stavak 4., alineja h. Primljeno na znanje Postoji mogućnost provjere tih podataka upućivanjem zahtjeva za dostavom informacije u skladu s važećim propisima.
130 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 13. Stavak 9: stavak 11. ne postoji u ovom članku Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
131 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 13. Vezano uz članak 13. stavak 3., smatramo da na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, koji imaju i negativan učinak na zdravlje radnika, ne mogu raditi studenti. Ukoliko ne ispunjavaju te posebne uvjete takve poslove, sukladno članku 45. stavku 4. Zakonu o radu (NN 93/14), ne mogu obavljati niti ustupljeni radnici agencija za ustupanje radnika. Međutim, ukoliko se to studentima ipak omogući, Zakonom treba propisati obvezu provjere zdravstvene sposobnosti studenta za obavljanje takvih poslova na trošak poslodavca. Stavak 9. istog članka, koji upućuje na nepostojeći stavak 11., predlažemo preformulirati kako bi bio usklađen s odredbama Zakona o radu te na jasan i nedvojben način štitio dostojanstvo studenta angažiranog na studentskim poslovima. Stoga predlažemo da glasi: „U slučaju nastanka okolnosti iz stavka 8.ovog članka, izvođač se može obratiti naručitelju posla ili osobi koju je naručitelj ovlastio za zaprimanje i rješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva radnika te o istome informirati posrednika.“ Primljeno na znanje Studentski poslovi u pravilu su za osobe koje studiraju te nisu kvalificirana radna snaga za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada. Primjedba vezana uz stavak 9. istog članka te prijedlog preformulacije se usvajaju.
132 Mateja Medlobi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 13. U Zakonu stoji: (9) U slučaju nastanka okolnosti iz stavka 11. ovoga članka izvođač se može obratiti osobi koja je ovlaštena od naručitelja posla za zaprimanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva pri obavljanju studentskih poslova. Stavak 11. ne postoji, na koji stavak se ovo odnosi? Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
133 Nezavisni hrvatski sindikati NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 13. U čl. 13.st.3. navodi se niz elemenata koji po samoj prirodi ugovora o djelu ne mogu biti njegov sastavni dio nego su elementi radnog odnosa kao što su: trajnost činidbe, pravo na plaćenu stanku, pravo na putne troškove, pravo na topli obrok i druge naknade ako su ugovorene, pri čemu je potpuno nejasno tko i na koji način (kojim aktom?) je ova prava koja pripadaju isključivo radnicima (uglavnom temeljem kolektivnih ugovora ili pravilnika o radu) mogao ugovoriti za izvođače. Smatramo pozitivnim uvođenje plaćene stanke za studente. Ali, sva ostala navedena prava pripadaju samo radnicima koji su u radnom odnosu. Posebno napominjemo da prema sada važećem Zakonu o radu nepravedno ni agencijskim radnicima nisu priznata prava koja temeljem kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu imaju radnici koji su u radnom odnosu kod korisnika (prijevoz, topli obrok isl.). Čl. 13. st. 5. i 6. predstavlja izmjenu odnosno dopunu Zakona o radu. Ponavlja se pogreška iz 2012. Koja je rezultirala štetnim posljedicama kad je donošenjem Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje mijenjan Zakon o radu u dijelu koji se odnosi na produženu primjenu pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru nakon prestanka njegovog važenja. Ovo predstavlja nedopustivu praksu kojom se stvara pravna nesigurnost koja nastaje kad se jedan važeći zakon pokušava mijenjati drugim zakonom umjesto izmjenama i dopunama postojećeg zakona. Radi se o pokušaju izmjene zakona na način koji se protivi osnovama pravne teorije. Ovo tim više što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja nadležno za studentski standard, ali ne za pitanje rada općenito. Područje rada, radnih odnosa i sustava rada u nadležnosti je Ministarstva rada i mirovinskog sustava pa je nedopustivo da se Zakon o radu čija je primjena u nadležnosti tog Ministarstva mijenja na ovaj način. Iz Nacrta Prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova proizlazi kako ovaj akt predviđa da kod poslodavca studenti i radnici rade na istim poslovima (čl. 13. st. 5. i 6.). Istovremeno, propisuje se kazna za posrednika koji izazove poremećaj na tržištu rada i ugrozi prava radnika. Ovo je potpuni apsurd jer već sama činjenica da je poslodavcu dana mogućnost biranja hoće li angažirati studenta ili zaposliti radnika predstavlja ugrožavanje prava radnika, budući da u tom slučaju u sustavu rada studenti i radnici konkuriraju za isti posao. Znači li to da će se donošenjem Zakona o obavljanju studentskog posla legalizirati izbjegavanje zasnivanja radnog odnosa u situacijama za koje to Zakon o radu izričito propisuje? Ako se odstupi od načela obveze zasnivanja radnog odnosa za obavljanje redovitih poslova onda se izravno uvode studenti kao jeftina radna snaga u sustavu rada. Radi se o financijskom pogodovanju poslodavcima i znatnom sniženju cijene rada i prava radnika. Time se ruši koncepcija radnih odnosa u kojoj su pregovaračke strane koje određuju cijenu rada s jedne strane poslodavci, a s druge radnici udruženi u sindikate kojima je zakon povjerio kolektivno pregovaranje o uvjetima rada i pravima radnika. Cilj države trebao bi biti podizanje studentskog standarda u svakom pogledu, dodjela stipendija i pojeftinjenje cijene studiranja te otvaranje novih radnih mjesta na kojima će se studenti nakon završetka studija zapošljavati kao radnici u radnom odnosu, sukladno Zakonu o radu. Cilj države trebao bi biti skraćivanje trajanja studiranja i što više mladih visokoobrazovanih ljudi na radnim mjestima za koja su se školovali, a ne produžavanje studiranja radi studentskog rada. Status redovitog studenta treba im osigurati povoljne uvjete za studiranje, a ne pogodovanje na tržištu rada. Za nepoštivanje čl.13. st.5. i 6. nisu predviđene nikakve sankcije. To znači da su u Nacrt Prijedloga Zakona uvrštene odredbe koje bi naizgled trebale štiti radnike, ali ostvarenje te zaštite ničim nije osigurano. Zakon o obavljanju studentskih poslova se ne primjenjuje na radnike ni na poslodavce. Radni odnos može se regulirati jedino Zakonom o radu ili nekim drugim općim aktom koji uređuje pitanje radnih odnosa, a ne aktom koji uređuje pitanje rada studenata. Potpuna promašenost unošenja ovih odredaba u Nacrt Prijedloga Zakona još jednom ukazuje na to da rad studenata i rad radnika po samoj svojoj prirodi pripadaju različitim sferama te da među njima ne može i ne smije doći do preklapanja i međusobnog konkuriranja. Netočna je tvrdnja predlagača Zakona da navedeno normativno rješenje neće imati utjecaj na državni proračun. Ako se dopusti da umjesto radnika iste poslove obavljaju studenti tada će zbog velike razlike u iznosu poreza, prireza i doprinosa na ugovore o djelu redovitog studenta u odnosu na ugovor o radu, Zakon imati negativan učinak na državni proračun. Osim na državni proračun, negativan učinak biti će i na zdravstveni i mirovinski fond kao i jedinice lokalne uprave i samouprave. Primljeno na znanje Članak 13. st. 3.- odgovor je - u navedenom stavku nije došlo do promjena uobičajene prakse postupanja niti ugovornih odredbi ugovora o obavljanja studentskih poslova. Članak 13. st. 5. i 6. - odgovor je - U načelu vrijedi sloboda ugovaranja ugovornih strana do propisanih iznosa u skladu s posebnim propisima koji reguliraju oporezivanje zarade studenata na školovanju za rad preko ovlaštenih studentskih posrednika. Naknada za studentski posao je ograničena propisom kojim se regulira maksimalan primitak na koji se ne plaća porez na dohodak. Studenti koji primaju naknade iznad 60.600 kn godišnje podliježu drukčijem poreznom tretmanu, što odgovara svim ugovornim stranama. Dakle, poreznim propisima postavljen je limit na godišnji dohodak u slučaju obavljanja studentskih poslova koji se ne oporezuje, čime je de facto ograničen broj sati neoporezivog rada. Također, analiza je pokazala da najveći broj studenata obavlja poslove do tri odnosno šest mjeseci u godini tako da se predloženim ograničenjem broja radnih sati ne bi postigao željeni učinak. Nadalje, studenti mogu povremeno raditi ako su upisani na visoko učilište. U tom slučaju mogu raditi preko ovlaštenih posrednika. S njima se ne sklapa uobičajeni ugovor o radu, već ugovor o djelu koji se za redovite studente trenutno naziva ugovor o djelu redovitog studenta. Studentima propisi ne ograničavaju opseg rada, odnosno oni mogu raditi tijekom cijele godine. Upravo je povremenost rada karakteristika koja uvelike obilježava rad studenata i razlikuje ih od uobičajenih radnika, pa i u tretmanu njihovih zarada. Mogućnost zlouporabe prava radnika je moguća, no zaštitu prava radnika moguće je postići pred redovitim sudovima.
134 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 13. U stavku 9. ovog članka spominje se 11. stavak koji ne postoji u ovom članku. Valjda se ovo odnosi na 8. stavak? Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
135 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 13. Stavak 2. nema smisla jer naručitelj posla ne isplaćuje izvođača već posrednika, a posrednik zatim isplaćuje izvođača. Stoga, potrebno je propisati da je naručitelj dužan platiti naknadu i propisanu proviziju/doprinose posredniku npr. u roku od 10 radnih dana nakon što je izvođač obavio posao. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
136 Međunarodna udruga studenata medicine Hrvatska CroMSIC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 14. Poštovani, kao Međunarodna udruga studenata medicine Hrvatska - CroMSIC, nevladina, neprofitna organizacija koja djeluje kroz četiri podružnice na sveučilištima u Osijeku, Splitu, Rijeci i Zagrebu osjećamo se pozvani komentirati članak 14. stavke 2 i 3. Naše aktivnosti su pretežito edukativnog karaktera te su osim na studente za koje organiziramo razna predavanja, radionice, kongrese u svrhu njihove profesionalne edukacije, usmjerene i na opću populaciju kroz javnozdravstvene i slične aktivnosti u kojima se studenti medicine kao sudionici tj. predavači-edukatori oblikuju kao budući liječnici, vježbajući pritom svoje organizacijske, komunikacijske, nastavne i druge vještine. Zbog svega navedenoga, smatramo da bi stavci 2 i 3 trebali glasiti: “(2) Naknade za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova iz članka 12. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona posrednici su dužni koristiti namjenski za podmirivanje troškova posredovanja i poboljšanje studentskog standarda tako da se prihod od naknade za posredovanje koristi za poboljšanje u djelatnosti smještaja studenata, za poboljšanje u djelatnosti studentske prehrane te za kulturne, sportske i edukativne aktivnosti, programe međunarodne suradnje i ostale programe i projekte koje provode studenti i studentske organizacije. (3) Naknade za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova iz članka 12. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona posrednici su dužni koristiti namjenski u svrhu financiranja kulturnih i sportskih te edukativnih aktivnosti, programa međunarodne suradnje i ostalih programa i projekata koje provode studenti i studentske organizacije. Naknade raspodjeljuje povjerenstvo koje se sastoji od pet članova, od kojih tri imenuje studentski zbor visokog učilišta osnivača posrednika, a dva člana imenuje posrednik.” Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
137 Lucija Ćorić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 14. Poštovani, kao članica udruge Svjetski savez mladih Hrvatska koja se u svom radu bavi i kulturnim, ali i edukativnim aktivnostima za mlade, predlažem da se čl. 14. st. 2. izmijeni na način da se prihod od naknade za posredovanje koristi za programe i projekte koje organiziraju i provode studenti. Uključivanjem samo sportskih i kulturnih djelatnosti isključuju se ostali programi usmjereni na edukaciju i slično, a ti su programi iznimno bitni za stjecanje znanja i vještina koje studente pripremaju za tržište rada. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
138 Ivan Šarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 14. Poštovani, nakon čitanja ovog nacrta zakona morao sam reagirati kao student i kao Potpredsjednik za projekte i međunarodnu suradnju Studentskog zbora Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku te Sveučilišnog zbora Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. Stoga smatram da sam kompetentan komentirati ovaj nacrt, posebice u dijelu gdje se govori o tome kako nacrt navodi: „Naknade za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova iz članka 12. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona posrednici su dužni koristiti namjenski u svrhu financiranja kulturnih i sportskih aktivnosti isključivo namijenjenih studentima.” te sam mišljenja kako ga je iznimno važno promijeniti tako da zakon glasi: “Naknade za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova iz članka 12. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona posrednici su dužni koristiti namjenski u svrhu financiranja kulturnih, sportskih, edukativnih aktivnosti, programa i projekata koje provode studenti i studentske organizacije, a isključivo namijenjenih studentima.” Prije nekoliko dana stigla su nam izvješća o provedenim projektima koje smo kao Sveučilišni studentski zbordodjeljivali sredstvima sufinanciranim od strane ministarstva te sam ih analizirao. Zaključio sam kako je najviše projekata provedeno u edukativnom kontekstu te su svi namijenjeni studentima. Kada se kaže da su namijenjeni studentima to može biti višeznačno. Naime, postoji mogućnost da studenti organiziraju edukativnu radionicu ili predavanje na kojima su predavači neki od visokih stručnjaka ili znanstvenika te sudionici budu studenti. Zatim, postoji mogućnost kada studenti održavaju edukativne događaje kao predavači ili priređuju edukativne sadržaje za studente /ili ostale te im takav vid puno znači i pomaže kao praksa. Smatram da bi se financiranjem samo sportskih i kulturnih aktivnosti ograničile mogućnosti pojedinih fakulteta za provedbu projekata. Također, važno je naglašavati primarnu svrhu fakulteta, a to je edukacija i stručno usavršavanje studenata. Kao Potpredsjednik za projekte i međunarodnu suradnju Studentskog zbora svog fakultet aplicirao sam na 5 projekata: 1 za sportske aktivnosti, 1 za kulturne aktivnosti te 3 kao edukativne aktivnosti. S obzirom na odaziv studenata kako na ovogodišnje projekte tako i na prošlogodišnje, sigurno je da su studenti izuzetno zadovoljni te im fali još takvih aktivnosti. Razlog tome je što to organiziraju "osobe među njima" te ih to privlači. S poštovanjem, Ivan Šarić, univ.bacc. ing. agr. Lijep pozdrav! Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
139 Jelena Slavić Miljenović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 14. Poštovani, smatram da bi čl. 14. st. 2. trebalo izmjeniti u smislu da se povećanje naknade za posredovanje koristi namjenski i za promicanje i provođenje drugih studentskih programa i projekata, a ne samo kulturnih i sportskih. Studenti osobito kroz edukacijske programe stječu znanja i vještine potrebne za tržište rada, ali i svakodnevni život. Lijep pozdrav, Jelena Slavić Miljenović Svjetski savez mladih Hrvatska Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
140 Božo Vukojević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 14. Poštovani, u sklopu čl. 14, paragraf 2. smatram da bi bilo potrebno promijeniti dio "..za poboljšanje u djelatnosti studentske prehrane te za kulturne i sportske aktivnosti isključivo namijenjene studentima." gdje bi se naglasile ne samo kulturne i sportske aktivnosti, nego i one koje su vezane za promicanje znanosti (organiziranje konferencija, znanstveno stručnih studentskih časopisa itd.) koje su se u prošlosti pokazale vrlo uspješne. Iz vlastite perspektive i iskustva, kao dio studentske udruge studenata psihologije "Kasper" Zadar, organizirano je već dugi niz godina znanstveni stručni skup Dani seksualnosti, koji su bili potpomognuti sa sredstvima Studentskog zbora, bez kojih se takav događaj nebi mogao ni održati. Također, smatram da je potrebno nadopuniti isti paragraf s dijelom da kulturne i sportske aktivnoti isključivo namjenjene studentima budu organizirane od strane isključivo studenata. Lijep pozdrav, Božo Vukojević Udruga studenata psihologije "Kasper" Zadar Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
141 Marta Džaja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 14. Poštovani, po čitanju ovoga prijedloga novog zakona, osim podržati neke od iznimno pozitivnih izmjena (poput promjene iznosa minimalne satnice za obavljanje studentskih poslova), čini mi se važnim istaknuti i neke koje, prema mom sudu, trebaju prepravku. Naime, u članku 14. navodi se kako " Naknada za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova iz članka 12. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona posrednici su dužni koristiti namjenski u svrhu financiranja kulturnih i sportskih aktivnosti isključivo namijenjenih studentima." Dva su važna mjesta koja smatram da se trebaju dopuniti, najprije, osim kulturnih i sportskih aktivnosti valja uključiti i kategorije društvenih i znanstvenih aktivnosti, a druga primjedba je ustvari sugestija da valja istaknuti kako se navedeno odnosi na aktivnosti namijenjene studentima, koje organiziraju studenti. Razlog za prvu ispravku je dakako činjenica da ove dvije kategorije aktivnosti ne pokrivaju mnoštvo drugih aktivnosti kojima se mi kao studenti/ce bavimo unutar svojih udruga ili kao pojedinci. Primjerice, jedna od aktivnosti Književne udruge Ludens, u kojoj sam članica, jest organiziranje znanstvenih međunarodnih skupova, što bi ulazilo u sferu znanstvenih aktivnosti. Neka druga događanja, poput projekta/manifestacije "Ruski dani", koji predstavlja tek jedan primjer od mnogih događanja te prirode na Sveučilištu u Zadru, smatramo "društvenim događanjima". Jasno je da "kulturno" podrazumijeva dio tih aktivnosti, no smatramo kako je primjerenije nadopuniti ovu verziju sferom "društvenog" te ih svrstati upravo ondje. Druga primjedba je prijedlog preciziranja da se financiranje treba omogućiti studentima koji organiziraju aktivnosti za studente, kako bi bilo jasnije kome je novac namijenjen i zašto. Hvala na utrošenom vremenu, Marta Džaja Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
142 Stjepan Ćurčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 14. Poštovani, Javljam se prije svega kao student, koji je većinu svog studiranja posvetio razvoju studentskog standarda te ispred svih studentskih organizacija u RH, koje osmišljaju aktivnosti i programe kako bi obogatili scenu izvannastavnih aktivnosti. Naime, pohvalna je intencija namjenskog ulaganja posrednika u izravan razvoj studentskih programa i aktivnosti, ali smatramo da je nužno izmijeniti dio postojeće formulacije unutar stavke 3 kako slijedi. „Naknade za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova iz članka 12. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona posrednici su dužni koristiti namjenski u svrhu financiranja kulturnih i sportskih aktivnosti isključivo namijenjenih studentima.” potrebno je promijeniti te predlažemo da navedeni stavak sadrži “Naknade za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova iz članka 12. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona posrednici su dužni koristiti namjenski u svrhu financiranja kulturnih, sportskih, edukativnih aktivnosti, programa i projekata koje provode studenti i studentske organizacije.” Projekti studentskih organizacija različiti su po svom sadržaju, i svakako su širi od kulturnih i sportskih aktivnosti. Neki projekti obuhvaćaju područje inovacija i tehnologija, drugi su fokusirani na različite edukativne radionice, predavanja i tribine, tu su naravno i studentski mediji, znanstveno istraživački radovi, organizacije stručnih studentskih skupova, međunarodnih seminara, studentski časopisi i različiti oblici društveno korisnih projekata. Smatramo da ukoliko se korištenje sredstava od posredovanja između studenata i poslodavaca zakonski ograniči samo na sport i kulturu, zakinut ćemo sjajne projekte kojih ima na svakom visokom učilištu te diskriminirati studentske organizacije koje ne djeluju unutar područja i kulture. Slijedom navedenoga predlažemo da stavak 3. članka 14. glasi: Naknade za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova iz članka 12. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona posrednici su dužni koristiti namjenski u svrhu financiranja kulturnih, sportskih i edukativnih aktivnosti, programa i projekata koje provode studenti i studentske organizacije. Naknade raspodjeljuje povjerenstvo koje se sastoji od pet članova, od kojih tri imenuje studentski zbor visokog učilišta osnivača posrednika, a dva člana imenuje posrednik. Lijep pozdrav, Stjepan Ćurčić, Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
143 Natko Milatić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 14. Kao predstavnici jedne od udruga pri Sveučilištu u Zadru, Udruge studenata povijesti – ISHA Zadar, predlažemo izmjene i nadopune članka 14. stavka 2. i 3. Kao prvo, smatramo da treba uvesti odluku kojom će ta sredstva ići isključivo aktivnostima organiziranima od strane studenata, a ne od treće strane, kako bi se izbjegle moguće zloupotrebe. Također, treba nadopuniti u koje se svrhe namijenjena sredstva iz ovih stavaka mogu koristiti. U svakom slučaju tu treba uključiti i znanstvene, znanstveno-popularne te stručne studentske aktivnosti, a ne samo „kulturne i sportske aktivnosti“! Pod istima podrazumijevamo organiziranje domaćih i međunarodnih studentskih skupova, simpozija i seminara, financiranje studentskih stručnih časopisa i sličnih projekata. Takve aktivnosti izvrsna su priprema za buduće sudjelovanje i djelovanje u akademskoj zajednici te kao takve u ovom Zakonu moraju naći svoje mjesto. Projekti takve – znanstvene i stručne – naravi okosnica su i reprezentativni dio aktivnosti naše Udruge. Primjerice, ROSTRA - Časopis studenata povijesti Sveučilišta u Zadru kao najdugovječniji i najreprezentativniji studentski časopis zadarskoga sveučilišta, uz znanstvene radove iz svih razdoblja nacionalne i svjetske povijesti, sadrži i recenzije, kritike i osvrte, intervjue s vrsnim domaćim i stranim povjesničarima i ostalo. Na 330 stranica i kroz sedam rubrika, tijekom šest mjeseci kreiranja časopisa, uključeno je više od pedeset osoba, studenata-suradnika, recenzenata iz visokoobrazovnih i znanstveno-istraživačkih institucija, lektora i prevoditelja, tehničke potpore i drugih. Osim kao digitalna publikacija na portalu hrčak.srce.hr, časopis se kao tiskana publikacija izdaje u nakladi od 200 primjeraka. Osim časopisa, Udruga organizira i stručne manifestacije znanstveno-popularnog karaktera, od kojih je najpoznatija „DANI POVIJESTI“ – dvodnevna ili trodnevna proljetna manifestacija, otvorena za javnost, štoviše i posvećena javnosti, jer je cilj popularizacija povijesne znanosti i lokalne prošlosti među širom studentskom populacijom i građanstvom. Svaki Dani imaju svoju krovnu temu pod kojom se izvode predavanja sveučilišnih profesora i studenata iz više humanističkih i društvenih znanosti kao i povjesničara iz drugih znanstveno-istraživačkih institucija, arhivista, muzeologa, arheologa, ali i pojedinaca koji su svjedoci određenog vremena. Pri tome često nastojimo ostaviti utisak multidisciplinarnog i interdisciplinarnog kako bismo čari povijesne znanosti donijeli pred što više ljudi. No, ako spomenemo da su se u okviru manifestacije organizirali i povijesni kvizovi, projekcije filmova, predstavljanja studentskog časopisa i povijesne zabave, može se ustvrditi da su Dani povijesti i svojevrstan pokretač društvenog života studenata. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
144 Mateja Medlobi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 14. Potrebno izbaciti dodatnu naknadu od 0,5% iz članka 12., st.1. točke 4. te zadržati naknadu posrednika na 12%, a ujedno brisati i ovaj stavak 3. čl. 14. Problematika stavka: Koje su to kulturne i sportske aktivnosti, pod kojim uvjetima će se financirati, koji su kriteriji dodjele sredstava, tko će nadzirati i provjeravati odluke novonastalog Povjerenstva, kakav je postupak kandidiranja za Povjerenstvo te koji su uvjeti za članove, kome će se moći studenti žaliti zbog donešenih odluka Povjerenstva? Djelomično prihvaćen Primjedba djelomično prihvaćena. Radi povećanja transparentnosti procesa uvedena je obveza objavljivanja kriterija prilikom dodjele sredstava od posrednika te nadzora koji provodi Ministarstvo.
145 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 14. Brisati članak 14. iz istih razloga kao i liniju 4. u 1. stavku članka 12. Osim toga, djelatnosti studentskih zborova propisani su njihovim statutima. Prihod ostvaren od posredovanja nije ni na koji način drukčiji od prihoda ostvarenim iz usluga pružanja smještaja ili prehrane studentima. Iz svih usluga, prihod je nastao od pružanja usluga studentima i treba se trošiti na unaprijeđenje studentskog standarda i pokrivanje troškova upravljanja studentskim centrom. Ostim toga, kao što je prije navedeno: 1. Tijekom javne rasprave o studentskom radu, nikada se nije navodila želja studenata da prihodom ostvarenim od posredovanja upravlja studentski zbor, tj. povjerenstvo gdje oni imaju većinu. Ostavlja se dojam da je ovo način na koji zborovi žele sebi priskrbiti moć odlučivanja o novčanim sredstvima, ali ne iz potrebe studenata. 2. Neprimjereno je koristiti zakon koji uređuje obavljanje studenstkih poslova za određivanje namjene ostvarenih sredstava od posredovanja jer svaki SC, tj. posrednik ima svojim statutom propisano što može obavljati. 3. Ostvarena sredstva u vlasništvu su posrednika, tj. SC-a dok se zborovima daje moć odlučivanja kako će se ta sredstva koristiti. Stoga, zborovi mogu dodijeliti novac za određeni projekt/uslugu, a svu odgovornost za (ne)uspjeh će snositi posrednik, tj. SC što ih dovodi u neravnopravan položaj, a studentske zborove bez odgovornosti. 4. Prihod od posredovanja ostvaruje se od svih studenata koji su članovi SC-a, tj. posrednika, a moć odlučivanja daje se samo zboru visokog učilišta koji je vlasnik SC-a. Odnosno, dok SCZG daje sluge svim studentima svih visokih učilišta u Zagrebu, samo poredstavnicima studenata Sveučilišta u Zagrebu daje se pravo odlučivanja o tim sredstvima ostavljajući tako predstavnike studenata drugih visokih učilišta bez prava glasa. 5. Dugoročno, veća provizija povećava trošak za poslodavce što može dovesti do smanjivanja naknada studentima za njihov rad Primljeno na znanje Ovim zakonom se na sustavan način promišljalo kako u načelu upravljati očekivanim povećanjem sredstava prikupljenih iz naknada od posredovanja. Radi osiguranja transparentnosti dodjele sredstava u javnom postupku uvedena je obveza objavljivanja kriterija prilikom dodjele sredstava od studentskih centara te nadzora koji provodi ministarstvo.
146 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 16. U članku 16. Nacrta prijedloga Zakona predlažemo brisati stavak 4., a tekst stavka 2. izmijeniti tako da glasi: „U provedbi inspekcijskog nadzora u vezi studentskih poslova na odgovarajući se način primjenjuju propisi kojima se uređuju radni odnosi i rad inspektora rada.“ Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
147 Institut za razvoj obrazovanja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 17. Komentar na stavak 9.: Nije jasno odnosi li se ovo na naknade izvršiteljima (studentima) ili posrednicima (studentskim centrima) . Predlažemo dodavanje stavka koji u jednakom iznosu penalizira i neisplatu plaće studentima izvršiteljima posla. Takva bi odredba predstavljala snažnu mjeru u pogledu prevencije neisplate plaća studentima. Nije prihvaćen Stavak 9. glasi: „Novčanom kaznom od 100.000 kuna kaznit će se za prekršaj naručitelj posla koji ne izvrši isplatu naknada i doprinosa propisanih ovim Zakonom.” Stoga je jasno da se odnosi na naručitelja posla.
148 Stjepan Ćurčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 17. Poštovani, Kako ovim zakonom nastojimo potpuni urediti sustav, transparentno ulagati u studentski standard, maksimalno zaštiti studente, tako smo i mišljenja kako one koji varaju sustav treba adekvatno i sankcionirati. Nadalje, u članku 17. stavku 16. propisana je kazna izvođaču (studentu) koji zlouporabi ugovor o obavljanju studentskih poslova. Kazna se sastoji od mjere zabrane korištenja usluge posredovanja do jedne godine. Smatramo kako bi efikasnija kazna bila novčana kazna u vrijednosti rada isplaćenog preko studentskog ugovora, budući da je pretpostavka da netko tko je ustupio svoj studentski ugovor drugome na korištenje ne koristi isti i za sebe. Stoga, gubitak prava na korištenje usluge posredovanja ustvari i nije nikakva kazna. Predlažemo da stavka 16. glasi: “Izvođaču koji zlouporabi ugovor o obavljanju studentskog posla na način da omogući obavljanje posla osobama koje nisu potpisnici ugovora može se izreći zaštitna mjera zabrane korištenja usluga posredovanja do jedne godine te novčana kazna u vrijednosti sklopljenog ugovora o obavljanju studentskog posla. Osobu koja obavlja studentski posao umjesto izvođača koji je sklopio ugovor o obavljanju studentskog posla, kaznit će se novčanom kaznom u vrijednosti sklopljenog ugovora o obavljanju studentkog posla.” Lijep pozdav, Stjepan Ćurčić, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Nije prihvaćen Smatramo da propisana kazna ispunjava svrhu u dovoljnoj mjeri.
149 FRANJO GOLUBIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 17. Predlažem da se usklade prekršajne odredbe nacrta zakona na način da se odrede minimalne i maksimalne kazne, kao što je to uređeno čl.33 Zakona o prekršajima i da se visina kazni uskladi sa visinom kazni za istovjetne prekršaje sukladne odredbama Zakona o radu i Zakona o posredovanju pri zapošljavanju po što će inspektor rada nadzirati provođenje istog zakona pa bi propisivanje različitih kazni za istovjetni prekršaj djelovalo zbunjujuće. Isto tako ne mogu se propisivati iste kazne za pravne i fizičke osobe pa je u tom smislu potrebno prijedlog uskladiti s odredbama Zakona o prekršajima. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena.
150 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 17. U članku 17. predlažemo dodati novi stavak 14. koji glasi: „(14) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 8., 9., 10., 11. ili 12. ovoga članka.“ U stavcima 2. do 13. riječ „od“ treba zamijeniti rječju „od 10.000,00 do“ i razmotriti da se kazne odrede stupnjevito, u ovisnosti o težini prekršaja. Obrazloženje: U članku 17. predlaže se dodati novi stavak 14. radi propisivanja kazni za fizičke osobe. Predložene kazne smatramo previsokima za kažnjavanje obrtnika kao fizičkih osoba te predlažemo da se članak 17. izmijeni na način da se za fizičke osobe propiše maksimalna kazna do 10.000,00 kuna, na način na koji čitav niz zakona različito propisuje kazne za fizičke osobe, npr. Zakon o radu. Stavcima 2. do 13. predviđeno je izricanje kazne u apsolutnom iznosu od 100.000,00 kuna, što je previsoko utvrđeni iznos i ne ostavlja mogućnost određivanja niže novčane kazne. Stoga treba propisati da se kazne mogu propisati u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna jer se tako omogućava kaznu prilagoditi težini počinjenog prekršaja u konkretnom slučaju. Tako je propisano stavkom 1. za prekršaj posrednika, pa ispada da se samo posredniku može odrediti kazna u manjem iznosu, čime se posrednika stavlja u povoljniji položaj u odnosu na druge moguće počinitelje prekršaja. Nije prihvaćen Ovim zakonom u potpunosti se želi suzbiti mogućnost zlouporabe jače strane u ugovornom odnosu.
151 Biljana Gaća NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 17. U stavku 9 ovog članka dodati alineju (podstavak): Naručitelju posla protiv kojeg posrednik vodi postupak zbog neisplate izvođaču/ima rada, izreći će se zabrana korištenja usluga posrednika u razdoblju do jedne godine, a najmanje do izvršenja zaostalih obveza isplate. Nije prihvaćen Naručitelj se u slučaju neisplate sredstava stavlja na tzv. crnu listu i kažnjava novčanim iznosom, čime se ostvaruje svrha kazne.
152 Biljana Gaća NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 17. Iz kojeg razloga ne postoji kazna za prekršaj posrednika za propust ispunjavanja obveze iz članka 9. stavka 3. ovog Zakona? Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
153 MARKO BOŽAC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, Članak 17. Potrebno je odrediti kaznu za naručitelje i izvođače koji na studentskim ugovorima iskazuju neistinite iznose sata i/ili satnice. Obrazloženje: S obzirom na to da se naknada za studentski rad ostvaruje kao umnožak broja sati i satnice, a istovremeno se "fiksira" minimalni iznos satnice, otvara se prostor za manipulaciju broja sati kako bi se "naštimao" iznos. Odnosno, otvara se prostor da student radi veći broj sati po nižoj satnici od propisane minimalne satnice, a da se na ugovoru iskaže manji broj sati po većoj satnici od one definirane minimalnom satnicom. Određivanjem kazne za naručitelja, ali i izvođača, koji iskazuju neistinit iznos sati i/ili satnice, može dovesti do manje zlouporabe. Prihvaćen Primjedba prihvaćena.
154 Luka Kićinbaći NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, OBRAZLOŽENJE Moje misljenje o ovoj temi je da ovaj zakon ne rijesava glavno pitanje problematike rada preko studentskog ugovora i poreznih olaksica nego ga dodatno komplicira. U zapadnim zemljama za razliku od lijepe nase, praksa je da studentski ugovori idu preko studentskog zbora, a ne preko studentskih centara. Los primjer upravljanja studentskim ugovorima je upravo vidljiv u ovoj situaciji gdje u zadnji tren doznajem da se mijenja zakon koji ovisi o mojim primanjima. Smatram da je ovakav sustav ne odrziv i ne stabilan jer najveci prihodi SC-a dolaze od studentskih ugovora dok su smjestaj i prehrana samostalno neodrzive djelatnosti kojima se SC bavi. Ovaj pokusaj izmjene zakona je rijesenje drzave na trenutno losu situaciju upravljanja u svrhu smanjenja subvencioniranja prehrane i smjestaja tako sto ce se povecati dohodak od studentskih ugovora. Takav nacin upravljanja steti svakom pojedinom sutentu jer on u ocima poslodavca vise nije u prednosti pri radu sa studentskim ugovorom nego je poslodavcu financijski svejedno da li ce zaposliti nekog na stalno ili studenta. Ovako osmisljen sustav dozivit ce propast i prije nego sto bi trebao!!! Primljeno na znanje Smatramo da predloženi Nacrt Zakona predstavlja poboljšanje zatečenog stanja zainteresiranih dionika.