Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o poticajima u kombiniranom prijevozu tereta

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivica Vrankić PRAVILNIK O POTICAJIMA U KOMBINIRANOM PRIJEVOZU TERETA 1. Članak 3. (1) Nije navedena formula obračuna poticaja za prijevoz tereta željeznicom. Na koji način će se obračunavati poticaji? U jednom vlaku može biti cca 50 ctr, prema navedenom obračun je: 50 ctr x 150kn=7.500 KN/vlak/smjer 2. (2) Obračun poticaja moguć je temeljem pristupnog ugovora željezničkog prijevoznika i HŽ Infrastrukture. Umanjenje od 2 kn/vlk km je moguće automatski obračunati jer se obračun vrši po broju vlaka i NHM. Stoga je potrebno u Pravilniku odrediti poticaje od 2 kn/vlk km za prazne i pune kontejnere NHM 9941 / 9931 uz broj vlaka.Prema tome obračun za relaciju Rijeka-Tovarnik bi bio: 520 km x 2 KN =1.040 KN/vlak/smjer. Obzirom na to da je zbog ograničene dužine vlaka od 350 m (odredba HŽ I ) potrebno rasformirati vlakove poticaji bi trebali obuhvatiti i dodatne usluge koje naplaćuje HŽ I. Prema navedenom HŽ I bi trebala osloboditi kontejnerske vlakove za naknadu promjene sastava. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Formulu obračuna poticaja za prijevoz tereta željeznicom, unutarnjim vodama ili morem nije potrebno eksplicitno navoditi jer ista predstavlja umnožak broja prevezenih kontejnera i cijene u iznosu od 150 kuna. Organizator prijevoza ostvaruje pravo na poticaje u skladu s člankom 3. stavkom 1. Pravilnika, a željeznički prijevoznik ostvaruje pravo na poticaje u skladu s člankom 3. stavkom 2. Pravilnika. Pravilnik ne čini razliku između punih i praznih kontejnera. Poticaji se ostvaruju temeljem zahtjeva podnositelja te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture podnositelju zahtjeva izdaje rješenje temeljem podnesenih vjerodostojnih dokaza. Dodatne usluge koje naplaćuje trgovačko društvo HŽ Infrastruktura d.o.o. nisu predmet ovog Pravilnika.
2 Boris Rosanda PRAVILNIK O POTICAJIMA U KOMBINIRANOM PRIJEVOZU TERETA Poštovani, Načelno smatram da Pravilnik prema sadašnjem prijedlogu favorizira cestovne prijevoznike i to za prijevoz prekomorskih kontejnera do/iz morskih luka ili na terminale susjednih država. Primjer A: Intermodalni prijevozni X koji vozi tank kontejnere (TC) na dionici Duisburg- Zagreb registrira tvrtku u Zagrebu Y sa jednim zaposlenim. Tvrtka Y formalno organizira prijevoz od Duisburga do Zagreba iz za to dobije 150 kn/TC poticaja TC vlakom dođe do terminala u Ljubljani, prekrca se na kamion (zadnja milja <150km) za Zagreb. Cestovni prijevoznik za ovo putovanje ostvari poticaj na sljedećoj registraciji= 1/100x0,5xN=0,005xN=0,005x3.207,8 (4ax)=16,04 kn. Primjer B: brodar sa registriranim društvom u RH organizira door delivery iz Shanghaia do Zagreba. Kontejner se u luci Rijeka prekrca na kamion i dostavlja do Zagreba. Brodar kao organizator dobije poticaj 150 kn/ kontejner Cestovni prijevoznik za ovo putovanje ostvari poticaj na sljedećoj registraciji= 1/100x0,5xN=0,005xN=0,005x3.207,8 (4ax)=16,04 kn. Opaska: Ukoliko bi u Primjeru B brodar koristio željeznicu, ista bi ostvarila poticaj od 230x2=460 kn vlak. Ako pretpostavimo 36 kontejnera na vlaku= 12,77 kn/kontejner! Iz ovog možemo zaključiti i da poticaj iz članka 3. pravilnika od 2,00 kune po vlak kilometru apsolutno premali i u kombinaciji sa ostalim mjerama iz ovog pravilnika stavlja željeznicu u podređeni položaj favorizirajući cestovne prijevoznike. Predložene mjere i izmjene Pravilnika: 1. Uspostava registra Organizatora kombiniranog prijevoza (MTO registar) kao skup subjekata kojima je temeljna djelatnost organizacija kombiniranog prijevoza; 2. Kroz pravilnik se pored poticanja prijevoza moraju poticati izgradnja novih i korištenje postojećih kopnenih intermodalnih terminal na teritoriju RH. Neke od mjera mogu biti fiskalne olakšice terminalima, pomoć pri nabavci opreme i slično; 3. Poticaje cestovnim prijevoznicama ograničiti, te ih stimulirati umanjenjem naknada samo za nabavku novih intermodalnih jedinica (intermodalne poluprikolice, kontejneri, izmjenjivi sanduci…); 4. Poticaj željezničkim operaterima povećati na najmanje 8 kuna po vlak kilometru za kompletne vlakove za put od najmanje 150 km na teritoriju RH osim za vlakove koji voze u/iz morskih ili riječnih luka. 5. Poticajne mjere uvjetovati korištenjem barem dva subjekta sa sjedištem u RH (organizator/željeznica ili terminal/kamion…) na način da zbroj poticaja dijele 50/50; 6. Onemogućiti dupliranje poticaja (npr. Cestovni prijevoznik je i organizator kombiniranog transporta). Ne znam da li sam kroz predložene mjere i izmjene pravilno artikulirao, ali smatram da je u ovom trenutku apsolutna potreba izgradnja mreže modernih intermodalnih terminala na teritoriju RH. Bez terminala sve mjere poticaje će ostati bez efekta na razvoj i svijest o prednostima kombiniranog transporta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Organizator prijevoza može ostvariti pravo na poticaje bez obzira je li registriran u Republici Hrvatskoj, ali mora obaviti kombinirani prijevoz tereta koji uključuje područje Republike Hrvatske. Organizator ostvaruje pravo na poticaje u skladu s člankom 3. stavkom 1. Pravilnika, željeznički prijevoznik ostvaruje pravo na poticaje u skladu s člankom 3. stavkom 2. Pravilnika, dok cestovni prijevoznik ostvaruje pravo na poticaje u skladu s člankom 4. Pravilnika. Predložene mjere se primaju na znanje i uzet će se u obzir prilikom možebitnih budućih izmjena i dopuna Pravilnika, budući da je Europska komisija prihvatila postojeći nacrt Pravilnika.
3 Crokombi d.o.o. Poticaji u kombiniranom prijevozu tereta željeznicom, unutarnjim vodama ili morem, Članak 3. Poštovani, Smatramo da Članak 3. stavak 1. Pravilnika nije jasno definirao tko prima subvencije u kombiniranom prijevozu. Naime, u poslovanju je sve više uobičajeno da brodar kupcu pomorskog prijevoza kontejnera ponudi i željeznički prijevoz do odredišta. Na taj način pruža kompletnu uslugu i svoj servis čini atraktivnijim. Da li onda pravo na poticaje ostvaruje brodar ili organizator željezničkog prijevoza? Mišljenja smo da bi trebalo jasnije definirati da u tom slučaju pravo na poticaje ostvaruje organizator željezničkog prijevoza. Nadalje, glede Zakona o kombiniranom prijevozu tereta, smatramo da je udaljenost za prijevoz tereta koji se odvija cestom i čini početnu ili završnu dionicu cestovnog prijevoza, nedovoljno definirana i kao takva prenesena iz direktive 92/106/EEC. Predmetna udaljenost u cestovnom prijevozu od luke pomorskog utovara ili istovara je unutar radijusa 150 km, što znači da u slučaju RH ne može biti govora o preusmjeravanju tereta sa ceste na ekološki prihvatljivije oblike prijevoza. Luka Rijeka je udaljena od Zagreba cca 132 km zračne linije. Istina je da se u prvom dijelu prijedloga Zakona navodi, da bi se prijevoz smatrao kombiniranim, za udaljenosti preko 100 km, upućuje se na željeznicu. Ali sa potonjim odrednicama, glede dostave kamionom unutar radijusa od 150 km od pomorske luke, dolazi do kolizije. S obzirom da je Zagreb gospodarsko središte RH, većina kontejnerskog tereta je usmjerena upravo u Zagreb i bližu okolicu. Znaći da će se kontejneri i dalje prevoziti cestom i to upravo kroz Gorski Kotar, koji je jedan od bisera prirodnih ljepota RH. Direktiva 92/106/EEC je rađena na nivou EU, nisu uzeti u obzir parametri malih zemalja, kakva je naša. Udaljenost Luke Gdansk u Poljskoj od gospodarskog centra Varšave je cca 400 km, udaljenost Luke Hamburg u Njemačkoj do Frankfurta je cca 490, do Minhena 800 km, a do Berlina cca 260 km. U Španjolskoj Luka Algeciras je od Madrida udaljena 600 km, a u Francuskoj Luka Marsej je od Lyona udaljena cca 300 km, a od Pariza 700 km. Iznimka je Nizozemska, sa lukom Rotterdam, ali tamo je ionako gotovo cjelokupni promet kontejnera iz i za luku usmjeren na željeznicu i unutarnje plovne putove, a većina roba namijenjena je susjednim zemljama i šire. Ako je Zakon o kombiniranom prijevozu tereta već donesen kao takav, sa spomenutim udaljenostima, smatramo da bi trebalo u Pravilnikom odrediti da pravo na poticaje u cestovnom prijevozu prijevoznici ostvaruju tek kad na predmetnoj dionici puta nema organiziranog željezničkog prijevoza. Srdačan pozdrav, Za Crokombi d.o.o. Mario Babić Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Organizator prijevoza je davatelj logističkih usluga, tj. pravna ili fizička osoba registrirana i specijalizirana za pružanje cjelovitih transportnih, prekrcajno-manipulativnih i skladišnih usluga koja organizira kombinirani prijevoz. U ovom slučaju, brodar je organizator prijevoza te on kao takav ostvaruje navedene poticaje. Zakonom o kombiniranom prijevozu tereta prenesene su u hrvatsko zakondavstvo odredbe Direktive 92/106/EEC koje su obvezujuće za Republiku Hrvatsku. Međutim, trenutno se radi na izmjeni Direktive 92/106/EEC od strane Europske komisije te Republika Hrvatska sudjeluje u izradi stajališta na istu pa će se pitanje udaljenosti u kombiniranom prijevozu tereta dalje razmotriti.
4 Ivica Vrankić III. ZAHTJEV ZA POTICAJE, Članak 5. Ostaje nejasno kako će kandidati za poticaje dokazivati ostvarene prijevoze Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Na internetskim stranicama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture bit će navedene sve informacije te se detaljnije razraditi i navesti dokumentacija koja je potrebna za ostvarivanje prava na poticaje, a u skladu s Uredbom Vijeća br. 60/11/EEZ (kako je izmijenjena Uredbom 569/2008/EZ).