Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Stanislav Linić PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 87. Predlažem da se tekst Članka 87. promijeni i da glasi: Osobe koje su u skladu sa odredbama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 23/95,33/95,105/99 i 128/99) promaknute u čin stožernog brigadira i kojima je u tom činu prestala djelatna vojna služba od dana stupanja na snagu ovoga Zakone imaju pravo na oslovljavanje činom brigadnog generala i nošenje oznake tog čina, bez promjene ostalih stečenih prava po osnovi čina stožernog brigadira. Naime, radi se o gotovo neznatnom broju stožernih brigadira, ne povećavaju se novčana sredstva za stupanje na snagu ovog članka a ispravljena je nepravda prema onima koji su obnašali dužnosti stožernog brigadira (OF-7 po NATO standardizaciji "one star general", a nepravedno su umirovljeni u činu koju je ukinut. Nije prihvaćen Navedena primjedba je neutemeljena, jer su stožerni brigadiri koji su ostali u službi nakon 31. prosinca 2003. po sili zakona prevedeni u brigadire. Svi oni koji su u obrambenom sustavu zatečeni 1. siječnja 2004. prevedeni su u čin brigadira i imali su mogućnost promicanja u skladu sa zakonskim kriterijima u čin brigadnog generala.
2 Darth Vader PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 87. Ako se ova odredba odnosi na stožerne brigadire, onda bi je trebalo primijeniti i na ostale djelatne vojne osobe kojima je prestala djelatna vojna služba u činu vodnika, stožernog vodnika i zastavnika, jer se opet zadire u područje Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", broj 85/08 i 112/12). Nastavno na ovaj prijedlog članka, Ustavni sud Republike Hrvatske donio je Rješenje broj:U-I-3229/2002, U-I-4027/2003 i U-I-4054/2003 ("Narodne novine", broj 58/06) u kojem se navodi sljedeće: "Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 204. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 33/02., 58/02.-ispravak, 175/03., 136/04.)...Slijedom svega iznesenog, Ustavni sud utvrđuje da je zakonodavac ovlašten, sukladno članku 2. stavku 4. alineji 1. i članku 7. Ustava, ustanovljavati, mijenjati ili ukidati činove u jednoj od grana oružanih snaga neovisno o promjenama koje je vršio u drugoj grani oružanih snaga, te da pitanje prevođenja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u činove nije ustavnopravno pitanje, niti osporeno zakonsko uređenje predstavlja zadiranje u "stečena" prava stožernih brigadira". Imajući u vidu predmetno Rješenje Ustavnog suda, stožerni brigadiri ne mogu biti izjednačeni s brigadnim generalima. Nije prihvaćen Osobe koje su u skladu s odredbama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 23/95, 33/95, 105/99 i 128/99) promaknute u čin stožernog brigadira i kojima je u tom činu prestala djelatna vojna služba do 31. prosinca 2003. godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imaju pravo na oslovljavanje činom brigadnog generala i nošenje oznake toga čina, bez promjene ostalih stečenih prava po osnovi čina stožernog brigadira. Članak 17. navedenog Zakona: „Danom stupanja na snagu ovoga Zakona: - vodnici se prevode u čin narednika - zastavnici se prevode u čin poručnika. Vrijeme provedeno u činu do dana stupanja na snagu ovoga Zakona uračunava se u vrijeme provedeno u činu u skladu s ovim Zakonom.“
3 Mladen Viljevac PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 84. U članku 84. brisati riječ "najkasnije".Isto tako trebalo bi podići minimum godina za izdvajanje vojnika/mornara na 53 godine , te bi članak 84. trebao glasiti: "Djelatnim vojnicima/mornarima zatečenim u službu na neodređeno vrijeme na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje služba na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe u skladu sa zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršavaju 53 godine života i 40 godina mirovinskog staža. Obrazloženje: Ukoliko se iz teksta članka 84. ne briše riječ "najkasnije" nerazumljivo je u kojoj se godini života djelatni vojnik/mornar izdvaja. Samim time nije specificirana minimalna životna dob za izdvajanje, što povlači razmišljanje da bi se osoba sa 45 godina života mogla izdvojiti ukoliko ima najmanje 15 godina mirovinskog staža na dužnostima na kojima se staž osiguranja računa sa povečanim trajanjem, a sto je u današnje doba nezamislivo i nerelano, a isto tako i nepravedno naspram radnika koji rade u civilnom sektoru. Naime kako se povečava minimalna dob za odlazak u mirovinu u civilnim sektoru, isto tako bi trebalo podizati granicu i kod djelatnih vojnih osoba. Nije prihvaćen Predloženo trajanje vojničke službe do iste dobi kao dočasničke nije prihvatljivo jer je riječ o različitim kategorijama osoblja koje podrazumijevaju različite uloge i psihičku i tjelesnu spremnost.
4 Ivana Mokri PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 83. Koje kriterije će taj djelatni vojnik/mornar morati zadovoljavati da bi mu se ponudio ugovor na neodređeno vrijeme? Primljeno na znanje U Prijedlogu zakona predviđeno je da te uvjete odlukom propisuje ministar obrane.
5 Darth Vader PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 79. U povoljniji položaj se stavljaju djelatne vojne osobe zdravstvene službe u odnosu na djelatne vojne službe borbenih rodova, rodova borbene potpore, ostalih službi i specijalnosti. Pogledati još jednom Zakon o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", broj 85/08 i 112/12). Nije prihvaćen Prijedlog zakona uvažava duljinu i posebnost izobrazbe za doktore medicine kao i njihovu deficitarnost unutar Oružanih snaga Republike Hrvatske, a na tragu je rješenja oružanih snaga drugih država i u skladu je s potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske.
6 QWXYZ PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 79. Stavak 2 jednostavno nije fer. Prevesti nekog u viši čin i računati mu vrijeme provedeno u prethodnom kao vrijeme za promicanje dovodi u nepovoljniji položaj onog tko je dobio čin neposredno prije stupanja na snagu ovog Zakona iako je taj možda bio i promaknut izvaredno poradi ostvarenih rezultata. Ovakvu nepravdu smo imali i prije kad smo ukidali neke činove saovakvom odredbom gdje bi pojedinac bio promaknut godinu ranije poradi službene ocjene, a onaj "lošiji" u kratkom vremenu dobije dva čina i prtekne ga. Prihvaćen Predložena odredba je na određeni način korigirana.
7 QWXYZ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 76. Mirovinski staž je nešto što je pojedinac zaradio i nešto što je samo po sebi i nagrada. Ranijim odlaskom u mirovinu temeljem mirovinskog staža nagrada postaje kazna. Izbacivanjem kriterija godina mirovinskog staža dolazimo do jednostavnijeg i pravednijeg načina određivanja uvjeta za odlazak u mirovinu. Ono što moramo gledati su godine života i eventualno godine efektivnog radnog staža. Uzimanje kriterija godina mirovinskog staža u ovoj godini imate situaciju da pojedinci sa 55 godina života ostaje u sustavu a oni sa 44 ili 47 godine idu u mirovinu poradi par godina mirovinskog staža više. Izbacivanjem kriterija godina mirovinskog staža kao bilo kakvog kriterija za raniji odlazak u mirovinu motiviramo pojedince za službu u specijalnim postrojbama, gardijskim brigadama, na brodovima, sudjelovati u mirovnim misijama i sl. sa ciljem ostvarivanja većeg mirovinskog staža, a samim tim i veće mirovine. Ostavimo li kriterij mirovinskog staža kao relevantni kriterij za odlazak u mirovinu po predloženom će biti situacija da će pojedinci istog čina ostati 10, a moguće i više godina u sustavu. Poremetiti će se sustav vrijednosti gdje bi značilo iskustvo pojedinca koji je služio u specijalnim postrojbama, gardijskim brigadama, na brodovima, sudjelovati u mirovnim misijama manje vrijedi od onog iz ureda i da se tog želimo prije riješiti. Objašnjenja da će osobe sa više mirovinskog imati veću mirovinu i da poradi tog moraju ići ranije u mirovinu su nepravedna i nepromišljena. Točno je da će imati veću mirovinu pa to je i jedan od razloga zašto se na nekim mjestima staž računa sa povećanim trajanjem. Uspoređujući dvije osobe slične karijere i istih godine života i jedna ima 38 godina mirovinskog staža te ostane raditi još dvije godine da bi stekla 40 godinu mirovinskog dolazimo do slijedećeg. Ta ista osoba će imati istu mirovinu kao i ona koja je otišla dvije godine ranije s razlikom da će recimo sa činom čn u te dvije godine zaraditi cca 100 000 kn što je razlika između mirovine i plaće, a sigurno bi i druga osoba željela raditi što duže. Postavlja se pitanje čemu staž sa povećanim trajanjem kad pojedinac koji sjedi u uredu duže radi i ima na kraju istu mirovinu. Ako ostane kriterij mirovinskog staža bit će pojedinaca koji će sa niskim činovima raditi do duboke starosti što jednostavno nije normalno ako težimo pomlađivanju. Što se tiče godina života kriteriji trebaju biti motivirajući da pojedinac teži izvrsnosti da bi bio raspoređen na više ustrojbeno mjesto, a samim tim bio i promaknut. Trenutno završetak vojne izobrazbe gdje mislim one na najvišem nivou npr. četrvte razine dočasničke nije vrednovan. U većini slučajeva pojedinci koji završe izobrazbu u trajanju od godine dana čak budu raspoređeni na ustrojbena mjesta bez dodataka pa im samim tim i primanja budu manja što dakako ima utjecaj ina kasniju mirovinu. Mišljenja sam da sukladno opisu posla te izobrazbi dočasnike možemo staviti u četiri skupine te urediti na način da je završavanje izobrazbe što motivirajuće naročito visoke dočasničke. Ako ne napravimo distinkciju barem kod odlaska u mirovinu što znači da onaj tko ima veći izobrazbu dulje radi onda sukladno sadašnjim regulativama motivacija za odlazak na četvrtu razinu izobrazbe dočasnika će biti mala i pojedinac će opravdano postaviti pitanje razloga postanka časničkim namjesnikom kad je razlika između čn i sžn nikakva čak sžn može imati i veća primanja. Ono na što je potrebno obratiti pozornost je članka 6. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba gdje je potrebno provesti 15 godina na dužnostima, odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem da bi se ostvarilo pravo na mirovinu po odredbama istog. Imamo pojedince koji nemaju ostvarenih 15 godina te je potrebno ili promjeniti ovaj članak ili sve DVO koji sada nemaju staž sa povećanim trajanjem staviti na 13/12 što u konačnici nije neko izdvajanje ali bi zadovoljili i zakon i one koji govore da DVO moraju održavati tjelesnu spremnost, biti na raspolaganju 24 sata i da time zaslužuju povećani staž Prijedlog kako bi treba izgledati podstavak 6.: 6. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe u skladu sa zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj ima navršene najmanje sljedeće godine života ovisno o osobnom činu: – 56 godina života – časnički namjesnik sa završenom četvrtom razinom slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe – 54 godina života – časnički namjesnik bez završene četvrte razine slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe – 53 godina života – stožerni narednik i nadnarednik – 51 godina života – narednik, desetnik i skupnik – 49 godina života – vojnik/mornar, pozornik i razvodnik Na ovaj način je moguće odrediti i časnike. U ovom članku je potrebno jasno i nedvosmisleno odrediti da DVO u slučaju bolesti odnosno bilo kakve nesposobnosti za daljnju službu (kad invalidska služba donese rješenje) koja je ostvarila mogućnost odlaska u mirovinu u skladu sa zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba odlazi u tu mirovinu, a ne u invalidsku. Trenutno je pravilo da DVO odlazi u mirovinu u zavisnosti tko prvi donese rješenje. To jednostavno nije fer prema pojedincima koji su teško bolesni i može se dogoditi da odu u značajno manju mirovinu i onda od njihovog života koji je i tako težak stvaram katastrofu. U ostalom članak 6. bi trebao i biti svrha u ovakvim slučajevima jer svaka teška bolest možda ima poveznicu sa profesionalnim oboljenjem. Ovakvih slučajeva nemamo puno ali osobno znam pojedinca koji je zamalo završio u invalidskoj mirovini iako je sudionik Domovinskog rata i cijelo vrijeme bio DVO. Prijedlog za prestanak vojne službe za specijaliste u 62 godini života je ponovno narušavanje sustava vrijednosti. Po svim pravilnicima, kriterijima, prijedlozima sl. najpoželjnije je u OSRH je biti vojni specijalista Vojni specijalisti nisu riješeni na adekvatan način te imaju dosta privilegije što je narušilo i sustav vrijednosti. Ako uzmemo u obzir da bi vojni specijalista trebao biti osoba koja je stekla određena vojna znanja koja se ne mogu steći na tržištu rada onda je upitno po kojim kriterijima su npr. doktori i medicinski tehničari, pojedinci za programiranje, pojedinci za održavanje računalnih mreža vojni specijalisti. Sa ovakvim načinom dolazimo u situaciju da nitko ne želi biti prvi dočasnik kad vojni specijalist donosi kud i kamo veće beneficije, a prvi dočasnik je nešto čemu bi svi trebali težiti. Upitno je isto tako koliko vojni specijalist sa 62 godine u ROLE1 može uspješno obnašati svoju dužnost. Vojni specijalista bi treba ostati u sustavu na maksimalno dvije godine starosti više od onih koje su određene za pojedini čin (npr. Nnr VS do 55) Ono što bi trebalo posebno naglasiti je da nema nikakvog smisla i ne smije se desit bez obzira na stručnost, neophodnost, specijalnost da vojna osoba u OS RH zakonski ostaje raditi sa godinama života većim od generala/admirala. Primljeno na znanje Primjedba je nejasna. Dojam je da primjedba pretpostavlja da je mirovinski staž nezavisni kriterij za ostvarenje mirovine, a ne kumulativni zajedno s godinama života kao što je predloženo. Dulji radni vijek vojnih specijalista proizlazi iz samog koncepta vojnih specijalista.
8 Mladen Viljevac ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 76. Mišljenja sam da članak 76. tj. članak 205 stavak 8. nije dobar i da bi ga trebalo mjenjati i to na način da se dobna granica odlaska/izdvajanje u mirovinu DVO vojnika/mornara poveća na razinu kao za niže dočasnike tj.sa navršenih 53 godina života i 40 godina mirovinskog staža.Isto tako ukoliko to nije moguće mjenjati, svakako vojnike/mornare koje imaju 45 godina života prebaciti po službenoj dužnosti u druge javne ili državne službe kao što su Pravosuda policija, MUP RH/Policija, Lučke kapetnije, Centar112, Vatrogasci, Carina RH i slične službe. Prebacivanjem u druge javne ili državne službe te bi osobe mogle nastaviti svoj radi staž do pune mirovine u gore narečnim službama.Osobnog sam mišljenja da je sramotno osobu sa 45 godina života umiroviti, a država je kao takva uložila velika sredstva u obuku tih osoba. Nije prihvaćen Predloženo trajanje vojničke službe do iste dobi kao dočasničke je neopravdano jer je riječ o različitim kategorijama osoblja koje podrazumijevaju različite uloge i psihičku i tjelesnu spremnost. Što se tiče povezivanja s premještajem u druge službe navedeno je u predloženim izmjenama Zakona u odgovarajućim okvirima.
9 Siniša Golubić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 67. Poštovani Smatram da bi u članku 67 predloženih izmjena trebalo razmisliti o ukidanju članka 155 zakona. Smatram da je predmetni članak nepravedan iz sljedećih razloga. Mišljenja sam da se ne mogu biti isti dodaci na plaću pripadnicima koji rade u redovnom radnom vremenu (8 satno radno vrijeme) i osobama koje rade u turnusima (12-24-12-48). Također mišljenja sam da nije ni blizu isto osobama koje imaju mogućnost proslaviti recimo Božić u krugu svoje obitelji i osobama koje na Badnjak oblače odoru i idu na obavljanje svojih dužnosti u postrojbu. Dok ostali ljudi idu na polnoćku, oni idu na svoje radno mjesto i za to nemaju dodatke na plače. Kao još jedan primjer naveo bih da djelatnici u redovnom radnom vremenu gotovo uvijek imaju skraćeno radno vrijeme prije blagdana koje se ne može primijeniti na djelatnike koji rade u turnusima jer isti ne mogu napustiti svoje radno mjesto do dolaska sljedeće smjene. Kao još drastičniji promjer naveo bih djelatnike koji rade u posebnom obliku rada u turnusu, višednevni kontinuirani rad i boravak na izdvojenim objektima u ciklusima sedam kalendarskih dana rada – sedam kalendarskih dana odmora, te za to nemaju plaćeno ni lipu. Znači djelatnici u ovome obliku rada kada idu na posao za Božić oni svoju obitelj ne vide tjedan dana i za to nisu ništa dodatno plaćeni. To nikako ne može biti isto kao djelatnici koji nakon odrađenih 8 sati odlaze kući gdje mogu zagrliti svoju djecu te provesti vrijeme sa svojom obitelji, dok djelatnici koji rade na izdvojenim objektima moraju čekat tjedan dana da bi vidjeli svoju obitelj te za to nisu ništa dodatno plaćeni. Također bi naveo da i unutar smjene svi ljudi ne rade isto te nije pravedno da svi imaju iste plaće, iz razloga što dio djelatnika za vrijeme blagdana koriste godišnji odmor, slobodne sate i slično sukladno mogućnostima postrojbe te nisu svi na svome radnom mjestu za blagdane, a svi imaju istu plaću. Kao prijedlog bi iznio zakonsko rješenje koje je bilo na snazi do 2013. godine (Produženo do donošenju pravilnika o dodacima na plaću 2014. godine) gdje se uredno plaćao red u turnusima, noćni rad, rad blagdanima i slično, te je bio usklađen sa kolektivnim ugovorom državnih službenika i namještenika. Smatram da je navedeno rješenje najpoštenije jer uvažava različite oblike rada i sukladno tome različite iznose plaće. Smatram da u Oružanim snagama nema puno djelatnika koji rade u navedenima oblicima rada te to ne bi bio preveliki izdatak za proračun, a jako bi se povećalo zadovoljstvo djelatnika koji rade na navedene načine. Pozdrav u nadi da ćete usvojiti predložene izmjene Nije prihvaćen Navedeni prijedlog prelazi okvire Prijedloga zakona.
10 Tomislav Bušljeta ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 67. Poštovani, smatram da je članak 67 koji govori kako djelatnici koji rade u turnusu, smjenama, noću,vikendima i blagdanima nemaju pravo na uvećanje plaće, u najmanju ruku - nepravedan, te da bi se isti dodaci trebali plaćati, kao što se plaćaju u većini državnih službi, a isto je u kranjem slučaju propisano Zakonom o radu. Rad noću, vikendom, te posebno blagdanom ne može biti vrednovan i plaćen isto kao i redovno radno vrijeme, te ova odredba djeluje destimulirajuće na djelatnike. S poštovanjem, Tomislav Bušljeta nemaju pravo da im se to plati.Naime;istovremeno čl.139.koji govori da za to djelatnici primaju dodatak za vojnu službu nije mjerodavan,te isti taj dodatak na plaću primaju i djelatnici koji su na redovnom radnom vremenu.Veoma je bitno istaknuti da je nužno napraviti razliku između djelatnika koji rade u turnusima,smjenskom radu,blagdanima,noću...i djelatnika na redovnom radnom vremenu.Treba uzeti sve u obzir i pronaći nekakvo rješenje,jer ovime i dalje ostaje ta nepravda za djelatnike koji rade u smjenama,u odnosu na one u radnome vremenu. Nije prihvaćen Navedeni prijedlog prelazi okvire Prijedloga zakona.
11 Antonio Cajhen ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 67. Smatram da bi svakako trebalo razmotriti članak 67. Obrazloženje da djelatnicima ne pripada pravo na uvećanje plaće za rad noću, subotom, nedjeljom i praznikom jer je riječ o oblicima rada koji su imanentni vojnom pozivu nije u potpunosti logično jer su i dežurstva, straža i terenski rad također oblici rada imanentni vojnom pozivu, a prema prijedlogu pravilnika navedeni oblici rada (opravdano) se plaćaju dodatno. Članak 139. koji navodi da dodatak za vojnu službu nadoknađuje uvećanje plaće za rad noću, subotom, nedjeljom i blagdanom nikako ne drži vodu iz razloga što dodatak za vojnu službu primaju sve djelatne vojne osobe, oni koji rade redovno radno vrijeme od 08:00 do 16:00 i oni koji rade u borbenim smjenama 24/7/365 (oni koji rade 24/7/365 ne primaju zato ništa veći dodatak za vojnu službu, nego naprotiv u većini slučajeva i manji) što u praksi znači da se rad noću, subotom, nedjeljom i praznikom ne plaća dodatno. Nitko ne može osporiti da je dugotrajan rad noću jedan od psihofizički najzahtjevnijih (dokazano potencijalno štetan) oblika rada, dok je rad neradnim danima i blagdanima s društvene i obiteljske strane također neugodan što su na kraju krajeva prepoznale sve druge državne institucije. Ovim prijedlogom pravilnika ponovno će se ljude koji rade u teškim okolnostima na žalost zanemariti. Nije prihvaćen Navedeni prijedlog prelazi okvire Prijedloga zakona.
12 Neda Mijan Vranješ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 67. Predlaže se da članak 155. glasi: "Djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i sl., nego ostvaruju dodatke za vojnu službu u skladu s člankom 139. ovog Zakona." OBRAZLOŽENJE: Za rad u smjenama i rad u turnusu bi trebala postojati posebna naknada jer spadaju u posebne oblike rada i ne spadaju u redovno radno vrijeme. Djelatnici koji rade u redovnom radnom vremenu uz svoje tekuće zadaće mogu još eventualno povremeno obnašati službu dežurstva, stražarsku službu ili terenski rad za što će dodatno biti plaćeni prema prijedlogu ovog Zakona, članak 149a, stavak 1. i 2. Dakle, kada djelatnici koji inače rade u redovnom radnom vremenu budu upućeni na terenski rad koji može uključivati i rad noću i rad neradnim danima to će im biti i plaćeno u obliku naknade za posebne oblike rada, međutim, djelatnicima koji u kontinuitetu rade noću i blagdanima i vikendima to neće biti plaćeno. Kako su u Oružanim snagama Republike Hrvatske rijetka i specifična ustrojbena mjesta na kojima se rad odvija u smjenama i turnusima te su od iznimne važnosti za funkcioniranje OSRH, jer inače niti ne bi bio tako organiziran rad, nalaze se u jednakovrijednom i ravnopravnom položaju sa ostalim posebnim oblicima rada u službi, a poglavito što nemaju ograničen vremenski rok trajanja te time i dodatno narušavaju obiteljski život djelatnika. Dodatak za vojnu službu nije adekvatna naknada za rad u smjenama i turnusima jer taj isti dodatak dobivaju i ostali djelatnici iz iste postrojbe koji rade redovno radno vrijeme i ne narušavaju zdravlje i obiteljski život radom noću, vikendom, blagdanom i neradnim danima. Nije prihvaćen Navedeni prijedlog prelazi okvire Prijedloga zakona.
13 Dražen Mužinić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 67. U članak 155 dodati stavak: "Djelatne vojne osobe koje rade u sustavu neprekidnog bojnog djelovanja (24/7/365) pripada pravo za uvećanje plaće za rad noću, subotom, nedjeljom i blagdanima" Obrazloženje: Naime, prema dosadašnjem Zakonu o službi u OSRH NN 73/13, 75/15 i 50/16, te Pravilniku o dodacima na plaću NN 33/14 i 41/14, djelatne vojne osobe koje rade u sustavu bojnog djelovanja (24/7/365) pripada dodatak za vojnu službu od 10% na osnovicu plaće, a DVO koje rade u sustavu redovnog radnog vremena (8 sati, od ponedjeljka do petka) pripada dodatak od 5% na osnovicu plaće. Konkretno, iz ovoga proizlazi da DVO koje rade u sustavu bojnog djelovanja (24/7/365), što znači 50 % rada noću, dvadesetak radnih subota, dvadesetak radnih nedjelja, te 5-10 radnih blagdana godišnje, dobiju cca 250 kn mjesečno više od DVO koje rade u sustavu redovnog radnog vremena (bez rada noću, vikendima i blagdanima). Također, djelatni službenici i namještenici koji rade u istoj postrojbi (sustav bojnog djelovanja (24/7/365)) ostvaruju pravo na uvećanje plaće sukladno Odluci o rasporedu radnog vremena MORH-a, što DVO stavlja u neravnopravan i nepovoljan položaj u odnosu na djelatne službenike i namještenike. Shodno tome, jer u ostalim državnim službama (zdravstvo, policija, vatrogasci i pravosuđe...) djelatnici ostvaruju pravo na uvećanje plaće za noćni rad, rad vikendom, blagdanom i praznicima, smatramo da se isto treba primjenjivati i na djelatnike MORH-a koji imaju takav oblik radnog vremena (smjene ili turnusi), jer je takvo radno vrijeme propisano Zakonom o radu. Nije prihvaćen Navedeni prijedlog prelazi okvire Prijedloga zakona.
14 OZREN LUKENDA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 67. Članak 67. Nacrta Članak 155. mijenja se i dodaje stavak 2. kako glasi: „Djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i sl., nego ostvaruju dodatke za vojnu službu u skladu s člankom 139. ovoga Zakona.“ (2) Djelatnim vojnim osobama pripada pravo na uvećanje plaće ili posebni dodatak za posebne oblike rada koji uključuju za rad u smjenama i u turnusima, te za pasivno dežurstvo, u skladu s pravilnikom koji donosi ministar obrane. Obrazloženje: Članak 139. Zakona i čl. 60 Nacrta, ne reguliraju pitanja rad u smjenama i u turnusu. Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba, nisu obuhvaćene osobe koje kontinuirano rade u smjenama i u turnusu, već samo djelatne vojne osobe raspoređene na sljedećim dužnostima: 1. letačkim 2. ronilačkim 3. padobranskim 4. plovidbenim 5. pirotehničkim 6. u specijalnim i zaštitnim postrojbama 7. vojnopolicijskim 8. štetnima za zdravlje. Najčešći smjenski sustav rada je 12-24/12-48, a rad u turnusu obuhvaća npr. boravak na izdvojenoj vojnoj lokaciji par dana ili rad na terenu (npr. 10 rada/10 slobodno), koji se bitno razlikuju i znatno su zahtjevniji od redovnog radnog vremena, te stoga za takav rad treba predvidjeti i poseban dodatak. Zbog potreba službe moguć je prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i sl., ali se najčešće taj rad događa izvanredno, tj. postoji mogućnost preraspodjele radnog vremena, što se kompenzira dodatcima na plaću. To kod ustrojbenih radnih mjesta gdje se radi u smjenama ili u turnusu nije moguće te i iz tog razloga je potrebno predvidjeti dodatak za rad u smjenama ili turnusu. Pasivno dežurstvo poznaju i opći propisi o radu i kolektivni ugovori sa DSiN. Aktivno dežurstvo podrazumijeva obavljanje službe na mjestu rada tijekom 24 sata, a pasivno dežurstvo podrazumijeva obvezu promptne nazočnosti djelatnika na mjestu rada po pozivu u najkraćem mogućem vremenu i dalje nastavak aktivnog rada. Pasivno dežurstvo se normalno, sukladno propisima, manje i plaća, ali je ono ipak oblik obveze zaposlenika prema poslodavcu van redovnog radnog vremena i ograničavanje slobodnog vremena zaposlenika jer uvijek mora biti dostupan po pozivu. Pasivno dežurstvo se primjenjuje u slučajevima kada postoji mali broj raspoloživih djelatnika, a nije potrebna konstantna nazočnost djelatnika na poslu (npr. kriminalistički istražitelj VP, vojni specijalist stomatolog, liječnik, vodoinstalater, električar, skladištar i sl.) Nije prihvaćen Navedeni prijedlog prelazi okvire Prijedloga zakona.
15 Mladen Viljevac ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 67. U članku 67. trebalo bi dodati članak 155. stavak 1. "rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i neradim danom plaća se samo djelatnim vojnim osobama koje rade u ciklusima sedam kalendarskih dana rada – sedam kalendarskih dana odmora. Obrazloženje: Naime osobe koje rade u redovnom radnom vremenu, a samim time ne rade subotom, nedjeljom, blagdanom, neradim danom, imaju istu plaću i iste dodatke kao osobe koje rade u ciklusima sedam kalendarskih dana rada – sedam kalendarskih dana. Budući da osobe koje rade u ciklusima sedam kalendarskih dana rada – sedam kalendarskih dana, rade i noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, te neradnim danom istima bi to trebalo biti plaćeno. Nije prihvaćen Navedeni prijedlog prelazi okvire Prijedloga zakona.
16 Jandre Zrno ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 66. stavak 3. Pitanje poreza na dohodak uređuje se samo ZAKONOM O POREZU NA DOHODAK. Ako se gleda "u skladu s propisima o porezu na dohodak", tada je oporezivo. Nije prihvaćen Prijedlog zakona je u skladu s važećim propisima
17 OZREN LUKENDA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 66. Članak 66. Nacrta Predlaže se dopuna stavka 2. Članak 150. te brisati dio stavka 3.kako glasi: (2) Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici smještene u vojnim lokacijama imaju pravo na besplatnu prehranu. (3) Način organiziranja prehrane, vrste obroka, pravo na besplatnu i subvencioniranu prehranu, iznos subvencije i druga pitanja u vezi s prehranom pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera. te se prehrana ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.“ Obrazloženje: Svi pripadnici Oružanih snaga trebaju imati jednaka prava. Na ovaj način treba omogućiti lakšu fluktaciju kadra i zapošljivost. Naknada za prehranu se smatra primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s čl. 21. Zakona o porezu na dohodak, tj. naknada za prehranu nije primitak koji se smatra dohotkom u skladu s čl. 4. Pravilnika o poreza na dohodak, niti je isključena kao primitak na koji se ne plaća na dohodak sukladno članku 5. Pravilnika o poreza na dohodak. Prehrana radnika tijekom rada, bilo u restoranima zatvorenog tipa bilo plaćanjem prehrane u ugostiteljskim objektima, ako radnik ne snosi punu cijenu prehrane razlika između tržišne cijene i one koju snosi radnik, u poreznom se smislu smatra plaćom. Poslodavac je dužan obračunati i platiti doprinose iz plaće i na nju, porez na dohodak i prirez jednako kao da je radniku povećao plaću u novcu, a radnik iz svoje plaće platio punu cijenu obroka. To vrijedi samo ako radnik konzumira obrok u uobičajenome mjestu rada. Ako ga poslodavac upućuje na službeni put ili na terenski rad, tada je prehrana porezno priznati rashod poslodavcu. Uz priznavanje punog računa za prehranu, poslodavac još može radniku neoporezivo isplatiti umanjenu dnevnicu za službeni put ili rad na terenu. Primljeno na znanje Navedena primjedba prelazi okvire Prijedloga zakona.
18 Jandre Zrno ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 65. stavak 7. Pitanje poreza na dohodak uređuje se samo ZAKONOM O POREZU NA DOHODAK. Ako se gleda "u skladu s propisima o porezu na dohodak", tada je oporezivo iznad propisanog iznosa. Primljeno na znanje Prijedlog zakona je u skladu s važećim propisima.
19 Jandre Zrno ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 65. Stavak 2. kontradiktoran je članku 150. i nije usklađen sa Zakonu o radu, što je bio i ostaje izvor tužbe po prekovremenom radu. Nije prihvaćen Članak 150. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske uređuje pravo na prehranu te ne vidimo kontradiktornost odredbi.
20 Neda Mijan Vranješ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 65. U članku 149. predlaže se da stavak 2. glasi: "(2) Posebni oblici rada u službi iz stavka 1. ovog članka su rad u terenskim uvjetima, stražarska služba, dežurstvo, rad u smjenama i rad u turnusu." OBRAZLOŽENJE: Rad u smjenama i rad u turnusu spadaju u posebne oblike rada jer ne spadaju u redovno radno vrijeme. Kako su u Oružanim snagama Republike Hrvatske rijetka i specifična ustrojbena mjesta na kojima se rad odvija u smjenama i turnusima te su od iznimne važnosti za funkcioniranje OSRH, jer inače niti ne bi bio tako organiziran rad, nalaze se u jednakovrijednom i ravnopravnom položaju sa ostalim posebnim oblicima rada u službi, a poglavito što nemaju ograničen vremenski rok trajanja te time i dodatno narušavaju obiteljski život djelatnika. Dodatak za vojnu službu nije adekvatna naknada za rad u smjenama i turnusima jer taj isti dodatak dobivaju i ostali djelatnici iz iste postrojbe koji rade redovno radno vrijeme i ne narušavaju zdravlje i obiteljski život radom noću, vikendom, blagdanom i neradnim danima. U članku 149. predlaže se da stavak 6. glasi: "(6) Naknada za posebne oblike rada iz stavka 2. ovoga članka isključuje pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i neradnim danom." Primljeno na znanje Predložena materija je predmet provedbenih propisa.
21 Vladimir Sačarić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 65. Smatram da treba nadopuniti članak 149.a, točku 5: "Pod dežurstvom iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se: dežurstvo u funkciji unutarnje službe koje se provodi u Oružanim snagama u skladu s propisom kojim se uređuje unutarnja služba u Oružanim snagama i dežurstvo u operativnim postrojbama i središtima bojevog rada." Obrazloženje: Dežurstvo nekih postrojbi znači konstantno puno širi oblik rada od onoga što smatramo dežurstvom unutarnje službe. Npr.: dežurstvo u dežurnom borbenom dvojcu (i sl.), dežurstvo u centrima veze, elektronskog djelovanja, operativnim središtima/postrojbama motrenja i navođenja, i ostalim višim operativnim središtima. Rad u tim centrima/postrojbama je specifičan, konstantan, zahtjevan i sa najvišim stupnjem odgovornosti. Takvo dežurstvo treba posebno spomenuti, valorizirati i adekvatno vrednovati. (Ispričavam se djelatnicima postrojbi/središta koja nisam spomenuo, a koja se prepoznaju u gore navedenom. Dopune ovog prijedloga su poželjne!) Primljeno na znanje Predložena materija je predmet provedbenih propisa
22 Karlo Šipoš ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 65. U članku 149.a stavak 2 dodati i kao poseban oblik rada i rad u ciklusima SEDAM KALENDARSKIH DANA RADA-SEDAM KALENDARSKIH DANA ODMORA. Obrazloženje: U „Odluci o rasporedu radnog vremena“ nn 66/2014 točka XII stavak 1 navodi se da je poseban oblik rada i rad u ciklusima SEDAM KALENDARSKIH DANA RADA-SEDAM KALENDARSKIH DANA ODMORA. Kada se ne bi nadopunio članak 149.a ovom izmjenom, Zakon o službi u oružanim snagama i Odluka o rasporedu radnog vremena bi bili u suprotnosti. Ukratko bi i objasnio kako u stvarnosti izgleda rad organiziran na navedeni način. DVO koje rade na ovakav način na poslu mjesečno provode od 360 do 372 sata i rade godišnje 26 subota, 26 nedjelja te u prosjeku svaki drugi blagdan u godini. Naknada koja se isplaćuje u vidu dodatka na vojnu službu tako nije pravedna jer se ona isplaćuje i svim osobama koje rade mjesečni fond od 168,176 ili 184 sata, niti jednu subotu, nedjelju i blagdan. Isto tako navodim da se državnim službenicima i namještenicima koji rade na ovaj način isplaćuje naknada za rad u smjenama, subotom, nedjeljom i blagdanom. U koliko bi naknada za ovoliko sati provedenih na poslu bila previsoka za poslodavca predlažem izmjenu „Odluke o rasporedu radnog vremena“, nn 66/2014 točka XII, i rad na izdvojenim objektima (radarske postaje, objekti elektroničkog izviđanja i slično) te na izoliranim lokacijama organizirati na pravedniji način zbog ostvarivanja društvenih, socijalnih, obiteljskih i drugih potreba kao i očuvanja motivacije za vojni poziv. Rad organiziran u 168, 176 ili 184 sati ne zahtjeva nikakvo dodatno plaćanje. Primljeno na znanje Predložena materija je predmet provedbenih propisa
23 Mladen Viljevac ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 65. U Članku 149.a stavak ( 2 ) dodati i rad u ciklusima sedam kalendarskih dana rada – sedam kalendarskih dana odmora. Obrazloženje: Rad u ciklusima sedam kalendarskih dana rada – sedam kalendarskih dana odmora jedan je od najtežih i najzahtjevnijih posebnih oblika rada, te bi ga kao dio posebnog oblika rada trebalo dodati pod članak 149.a stavak 2. Nije prihvaćen Navedeno je obuhvaćeno radom u turnusima.
24 Mladen Viljevac ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 62. Članak 142 trebao bi glasiti: Članak 142. mijenja se i glasi: „Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.“. Obrazloženje: Ukoliko se budu dodavali dodaci na plaću, DVO neće imati iste plaće, te je potrebno plaćati sukladno prosjeku zadnje tri plaće i nikako drugačije. Ako se definira članak 142 kao što je prijedlog, biti će elemenata za pokretanje sudskih tužba. Primljeno na znanje Primjedba je u skladu s Prijedlogom zakona.
25 OZREN LUKENDA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 60. Članak 60. Nacrta Predlaže se preformuliranje članka 139 i 139. a, tim više što predlagač nije definirao što su to posebni oblici rada te da navedeni članci glase kako slijedi: Članak 139. (1) Dodaci na plaću su dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe, državni službenici i namještenici za posebne uvjete vojne službe, te za deficitarna zvanja i struke te za posebne oblike rada. (2) Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada. (3) Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe. (4) Dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada, koja zahtijevaju znatna psiho-fizička naprezanja čovjeka (5) .Dodatak za deficitarna zvanja i struke ostvaruju osobe raspoređene na posebne dužnosti za koja je potrebna adekvatna stručna sprema koja je deficitarna na tržištu rada. (6) Dodatak za posebne oblike rada je dodatak koji pripada svim pripadnicima OS RH koji su raspoređeni na ustrojbena mjesta na kojem kao svoju osnovnu dužnost izvršavaju poslove s posebnim uvjetima rada ili na ustrojbeno mjesto za koje je procjenom opasnosti utvrđeno postojanje opasnosti, štetnosti i napora čime može biti ugrožen život i zdravlje pripadnika OS RH. (7) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u postotku od osnovice za obračun plaće. (8) Ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka, kao i deficitarna zvanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak. 4.a RADNA MJESTA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U ORUŽANIM SNAGAMA S POSEBNIM UVJETIMA RADA Članak 139.a (NN 75/15) Ministar obrane odlukom određuje radna mjesta službenika i namještenika u Oružanim snagama i Ministarstvu obrane na kojima se zbog posebnosti obrambenog sustava, posebnih uvjeta rada, težine i naravi posla i odgovornosti osnovna plaća uvećava najviše do 20%.. Obrazloženje: Potrebno je sukladno pravnoj stečevini EU, odredbama nacionalnog zakonodavstva i podizanja razine zaštite života i zdravlja pripadnika OS RH, urediti pitanja zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša na način kako je to uređeno u OS NATO zemalja. Na civilno osoblje u Oružanim snagama NATO zemalja se eksplicite primjenjuju propisi zaštite na radu, dok se za vojno osoblje, po potrebi, propisuju izuzeci. Oni pripadnici OS RH koji rade znatno pojačanim psihofizičkim angažmanom koji će brže dovesti do derogacije njihovog tijela i smanjene radne sposobnosti, kao i oni pripadnici OS RH koji se izlažu rizicima, štetnostima i naporima koji mogu utjecati na njihov život i zdravlje, moraju za svoj rad dobiti pravičnu naknadu i adekvatnu zdravstvenu skrb. Nije prihvaćen Materija primjedbe nije predmet Prijedloga zakona, a pojedina pitanja moguće je riješiti izmjenama podzakonskih propisa. Prijedlog dopune članka 139.a sadržan je u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani.
26 Neda Mijan Vranješ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 59. Predlaže se da se u članku 138. stavak 1. nakon riječi "uvećati će se za 8% djelatnim vojnim osobama koje imaju" izbrišu riječi "znanstveni stupanj magistra znanosti" i zamijene važećim akademskim nazivom "sveučilišni specijalist/sveučilišni magistar" sukladno Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12) članak 1.i članak 6. te nakon riječi "odnosno za 15% djelatnim vojnim osobama koje imaju" izbrišu riječi "znanstveni stupanj doktora znanosti" i zamijene se riječima "akademski stupanj doktora znanosti" sukladno Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12) članak 1. i članak 6. OBRAZLOŽENJE: Prema trenutnom prijedlogu članka 138. stavak 1. osnovica za obračun plaće se uvećava kod znanstvenog stupnja doktora znanosti i neposredno nižeg znanstvenog stupnja magistra znanosti. Znanstveni stupanj magistra znanosti više nije moguće steći s obzirom na trenutno važeći sustav visokog obrazovanja. Kako bi povećanje osnovice plaće trebalo djelovati poticajno na djelatne vojne osobe da nastave sa usavršavanjem kroz civilnu izobrazbu, predloženo je umjesto riječi "magistra znanosti" koristiti akademski naziv koji je neposredno nižeg stupnja po broju ECTS bodova u odnosu na akademski stupanj doktora znanosti, a sukladno Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12) članak 6. Također je potrebno naglasiti kako preddiplomski i diplomski studij u pravilu ne traju kraće od 5 godina, dok poslijediplomski specijalistički studij traje od jedne do dvije godine. Dakle, ukupno trajanje školovanja sveučilišnog specijalista/sveučilišnog magistra nije kraće od 6 godina, a nerijetko je i duže ovisno o fakultetu, a toliko je trajalo i školovanje u prijašnjem visokoobrazovnom sustavu za magistra znanosti. Djelomično prihvaćen Poslijediplomski stručni studij po propisima obrazovanja koji se bili na snazi do Bolonjskog procesa izvodi na sveučilištu izjednačen je s akademskim nazivom sveučilišni specijalist odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke, dok magistar znanosti nije te stoga predloženo prelazi okvire dosadašnjih prava. S prijedlogom za usklađivanje nazivlja uz doktore znanosti, iz „znanstveni stupanj“ u „akademski stupanj“, smo suglasni.
27 Zdravko Matić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 59. PRIJEDLOZI izmjena i dopuna članka 137. st. 5. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (NN. 73/13, 75/15), osoba raspoređenih na suradnička, nastavna, znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta, Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“, sukladno članku 78.a (NN 75/15) Članak 137. st. 5. glasi: (5) „Iznimno od odredbi ovoga članka, na pojedina ustrojbena mjesta u Hrvatskom vojnom učilištu koja su određena u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama pri obračunu plaće primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova utvrđeni za javne službe“. Stavak 5. treba izmjeniti i dopuniti riječima: „Iznimno od odredbi ovoga članka, na pojedina ustrojbena mjesta u Hrvatskom vojnom učilištu koja su određena u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama: suradnička, nastavna, znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja pri obračunu plaće primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova i dodaci na plaću utvrđeni Kolektivnim ugovorom za znanost“. Stavak 6. dodati: „1) Osnovna plaća državnoga službenika uvećat će se za: 8% ako zaposlenik ima akademski stupanj magistra znanosti 15% ako zaposlenik ima akademski stupanj doktora znanosti. 2) Dodaci iz stavka 1. ovog članka obračunavaju se dodavanjem na osnovnu bruto plaću. Stavak 7. dodati: „Posebni dodaci na plaće osoba raspoređenih na radna mjesta prema čl. 137. st. 5. donijet će se kroz Pravilnik o dodacima na plaće za djelatne vojne osobe i državne službenike raspoređenih na suradnička, nastavna, znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta, Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“. Nakon izmjena i dopuna Članak 137. st. 5. , st. 6. i st. 7. treba glasiti: St. (5) Iznimno od odredbi ovoga članka, na pojedina ustrojbena mjesta u Hrvatskom vojnom učilištu koja su određena u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama: suradnička, nastavna, znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja pri obračunu plaće primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova i dodaci na plaću utvrđeni Kolektivnim ugovorom za znanost“. St. (6) „1) Osnovna plaća državnoga službenika uvećat će se za: 8% ako zaposlenik ima akademski stupanj magistra znanosti 15% ako zaposlenik ima akademski stupanj doktora znanosti. 2) Dodaci iz stavka 1. ovog članka obračunavaju se dodavanjem na osnovnu bruto plaću. St. (7) „Posebni dodaci na plaće osoba raspoređenih na radna mjesta prema čl. 137. st. 5. donijet će se kroz Pravilnik o dodacima na plaće za djelatne vojne osobe i državne službenike izabranih i raspoređenih na suradnička, nastavna, znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta, Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“. O B R A Z L O Ž E N J E: Obzirom da je HVU „Dr. Franjo Tuđman“ od 2014. u sastavnici sa Sveučilištem u Zagrebu pokrenuo vojne studijske programe, ministar obrane RH-a 19. svibnja 2016. je donio ODLUKU kojom su propisani uvjeti za raspored djelatnih vojnih osoba i državnih službenika na suradnička, znanstvena, nastavna i znanstveno-nastavna ustrojbena radna mjesta na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“. Uvjeti koji su propisani su osnovni uvjeti koji je Zakon o visokom obrazovanju propisao za javne službenike – nastavnike na Javnim sveučilištima u RH-e. Državni službenici – nastavnici na HVU koji su raspoređeni na radna mjesta u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama na temelju ODLUKE ministra obrane RH-a, osim koeficijenta složenosti poslova koji je utvrđeni za javne službe, nemaju dodatak za akademski stupanj magistra znanosti i doktora znanosti. Naime, državni službenici koji su raspoređeni u skladu s ODLUKOM ministra obrane na suradnička, nastavna, znanstvena, i znanstveno-nastavna ustrojbena radna mjesta Hrvatskoga vojnog učilišta, nemaju dodatak na plaću od 8% za akademski stupanj magistra znanosti i 15% za akademski stupanj doktora znanosti jer prema Kolektivnom ugovoru državnih službenika stoji: „(…) ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi tada nemaju pravo na dodatak“. Međutim niti Zakon o državnim službenicima a niti Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike za takve rijetke i neuobičajene slučajeve, „kada je državni službenik raspoređen na radno mjesto javnog službenika“, nije predvidio dodatak na plaće za akademski stupanj magistra znanosti i doktora znanosti. Stoga je potrebno u čl. 137. Zakona o službi OSRH kako je predloženo ugraditi stavak 5. koji regulira ovaj zakonit dodatak na plaće za akademski stupanj magistra znanosti i doktora znanosti koji imaju sve DVO zaposlene u OSRH, svi državni službenici raspoređeni na radna mjesta državnih službenika i svi javni službenici na visokim učilištima. Ovom dopunom članka 137. st. 5. Zakona o službi OSRH-a riješilo bi se pitanje dodatka na plaću državnih službenika raspoređenih na radna mjesta javnih službenika: suradnička, nastavna, znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta HVU-a jer Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN 142/2010.) od 22. listopada 2010. je jasno propisao dodatke na plaća za akademski stupanj magistra i doktora znanosti. Pravilnikom O DODACIMA NA PLAĆU DJELATNIH VOJNIH OSOBA I DRŽAVNIH SLUŽBENIKA RASPOREĐENIH NA SURADNIČKA, NASTAVNA, ZNANSTVENA I ZNANSTVENO-NASTAVNA RADNA MJESTA, HRVATSKOGA VOJNOG UČILIŠTA „DR. FRANJO TUĐMAN“ potrebno je izjednačiti u dodacima na plaće sve „nastavnike DVO i nastavnike DS“ zaposlene u visokom obrazovanju Hrvatskoga vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“, a koje s raspoređene na navedena radna mjesta sukladno ODLUCI ministra od 19. svibnja 2016. i čl. 137. st. 5. Zakona o službi u OSRH. Naime prema sadašnjim propisima nastavnici – Državni službenici nemaju dodatak na plaću od 40% za nastavno zvanje, 45% za znanstveno zvanje i 50% za znanstveno-nastavno zvanje kao što ga imaju kolege nastavnici – DVO temeljem Pravilnika o dodacima na plaće DVO-a. Primljeno na znanje Primjedbu smatramo neprovedivom s obzirom da se koeficijenti složenosti poslova i dodaci na plaću određuju s obzirom na ustrojbena mjesta i s obzirom na status djelatnika. Navedeno je moguće razmotriti u sklopu šireg pristupa transformaciji Hrvatskog vojnog učilišta.
28 Ivica ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 56. U glavi II. „Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći“ za članak 133. važećeg Zakona navodi se kako: „…izlazi iz okvira osnovne svrhe propisivanja naknade … uslijed rasporeda po potrebi službe izvan mjesta prebivališta“. Kako se u spomenutom članku zapravo ne navodi kategorija prebivalište, smatram kako isti potpuno zadovoljava osnovnu svrhu, a to je reguliranje prava u slučaju premještaja u novo mjesto službe. Predloženu promjenu članka 133. (stavak (1)) smatram pozitivnom jer će se njome omogućiti korištenje prava i za DVO koji ga dosad nisu imali (mjesto prebivališta im je udaljeno više od 50 km od mjesta službe, ali nisu bili premješteni u razdoblju od kada je predmetna odredba Zakon stupila na snagu). Ono što u prijedlogu smatram spornim je kategorija prebivalište, a na koje se članak prijedloga poziva kao mjerilo mogućnosti ostvarenja prava. Drugim riječima, prebivalište/boravište smatram nevažnim u kontekstu dovođenja u odnos mjesta službe i riješenosti stambenog pitanja unutar 50 km od tog istog mjesta. Ono što treba biti mjerodavno samo je utvrđeno vlasništvo (ili vlasništvo člana uže obitelji) DVO-a nad određenim stambenim kapacitetom u zadanom geografskom području. Također, smatram kako unošenje kategorije prebivalište (boravište) u predloženi članak sa druge strane ne ispunjava svrhu i cilj Zakona o prebivalištu, koji od građana zahtijeva sasvim drugačije postupanje, od onoga kakvo se implicira ovim prijedlogom. Navedeni komentar ne odnosi se na slučajeve smještaja u vojnim lokacijama, službenim stanovima, itd. Nije prihvaćen Prebivalište djelatnika je osnovni uvjet za priznavanje navedene naknade s obzirom da se ista priznaje zbog odvojenosti djelatnika od mjesta prebivališta i troškova koje ima u vezi s obavljanjem službe u udaljenom mjestu službe.
29 Nikita ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 56. Prema prijedlogu članka 133. stavka 3. djelatna vojna osoba koja je riješila stambeno pitanje preko MORH-a (dobila stan na otkup ili ga je već otkupila) koji je više od 50 km od trenutnog mjesta službe ima pravo na naknadu za stanovanje, a DVO podstanar u mjestu službe nema. Nije prihvaćen Institut naknade za stanovanje kako je definiran Prijedlogom zakona ne odnosi se na stambeno zbrinjavanje već je vezana uz obavljanje službe.
30 Darth Vader ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 56. Prema prijedlogu članka 133. stavka 3. podstavka 2. nijedna djelatna vojna osoba neće ostvariti naknadu za stanovanje koja živi sama ili s obitelji u iznajmljenom stanu na temelju Zakona o najmu stanova ("Narodne novine", broj 91/96, 48/98, 66/98 i 22/06), što je nelogično. Pravo na naknadu za stanovanje bi u ovom slučaju ostvarivale samo djelatne vojne osobe smještene u vojnim lokacijama i djelatne vojne osobe koje nemaju iznajmljen stan (nemaju sklopljen ugovor o najmu stana ili koji su praktički beskućnici u mjestu službe). Nije prihvaćen Pravo na ostvarivanje naknade vezano je uz prebivalište djelatne vojne osobe.
31 Vlado ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 56. Šta kad je vojna osoba podstanar, preseli se u mjesto službe, opet u podstanarstvo, i na navedenoj adresi prijavi prebivalište, jer ga nigdje drugdje nema prijaviti? U tom slučaju vojna osoba nije 50 kilometara od svog prebivališta, ali nema riješeno stambeno pitanje. Što kad se vojna osoba zbog posla, recimo, u Benkovcu, preseli u Zadar, opet u podstanarstvo? Vojna osoba tada isto nemože ostvariti pravo na naknadu za stanovanje jer je ministarstvu povoljnije osigurati vojno-linijski prijevoz do grada u kojem opet nema riješeno stambeno pitanje. Predlažem članak formirati na način da vojna osoba ima pravo na naknadu za stanovanje ukoliko 50 km od mjesta rada nije stambeno zbrinuta ili ima osiguran prijevoz i/ili putne troškove od mjesta rada do mjesta prebivališta. I također, da li će vojna osoba, koja dobije naknadu za stanovanje, po najmu stana, jer je tada došlo do promjena okolnosti, izgubiti naknadu za stanovanje jer je tada po stavku 3. stambeno zbrinuta u mjestu službe? Nije prihvaćen Prebivalište djelatnika je osnovni uvjet za priznavanje navedene naknade s obzirom da se ista priznaje zbog odvojenosti djelatnika od mjesta prebivališta i troškova koje ima u vezi s obavljanjem službe u udaljenom mjestu službe.
32 QWXYZ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 56. Do sada a koliko vidim niti novim prijedlozima nitko ne razmišlja što sa pojedincima koji su svoje stambeno pitanje riješili kreditom kod poslovne banke. Ako niti jednom stavkom Zakona ne razmatramo ove slučajeve onda većinu redovitih stambenih pitanja možemo riješiti jednostavnim upućivanjem DVO na podizanje kredita u poslovnim bankama u svrhu rješavanja stambenog statusa. Nije prihvaćen Naknada za stanovanje ne odnosi se na stambeno zbrinjavanje već je vezana uz obavljanje službe.
33 Zlatko Pračić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 56. Ukoliko se podstavak 2. stavka 3. članka 56. ovog prijedloga izmjena zakona prihvati u ovakvom obliku imat ćemo situaciju da niti jedna djelatna vojna osoba neće imati pravo na naknadu za stanovanje. Osoba koja ima prebivalište dalje od 50 km od mjesta službe i odlučila se živjeti u mjestu službe dužna je potpisati ugovor o najmu stana kojeg regulira Zakon o najmu stanova. Slijedno tome će i prijaviti u nadležnoj policijskoj upravi boravište. Po predloženom ta osoba, kao korisnik stana, neće imati pravo na naknadu iako nema rješeno stambeno pitanje i iako je najmoprimac (podstanar) te će biti primoran plaćati najam u mjestu službe i sva ostala davanja koja ga obvezuju u mjestu prebivališta. Ukoliko MORH ne bude subvencionirao takve pojedince, isti će doći u situaciju da će se djelatne vojne osobe još teže nego sada odlučivati za službu u mjestu koje je dalje od njegova mjesta prebivanja što može i otežati rad Oružanih snaga. I na kraju, uopće nije jasno zašto se pozivati na Zakon o najmu stanova koji je tu samo kako bi se regulirala pitanja odnosa između najmodavca i najmoprimca. On ne govori o rješavanju stambene problematike. Nije prihvaćen Priznavanje prava na naknadu za stanovanje vezana je uz prebivalište, a ne boravište djelatne vojne osobe, pa pretpostavka na kojoj se zasniva primjedba nije točna.
34 Marijo Lukšić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 56. Iz ovog članka nije razvidno ostvaruju li djelatne vojne osobe pravo na naknadu za stanovanje u mjestu službe, a koje nije udaljeno najmanje 50 km od mjesta prijavljenog prebivališta, ukoliko nemaju riješeno stambeno pitanje u mjestu službe, odnosno nisu vlasnici nekretnine, te ne žive u obiteljskoj kući svojih roditelja. Npr.; mjesto službe Zagreb, prijavljeno prebivalište Zagreb, djelatna vojna osoba nema riješeno stambeno pitanje. Ujedno nigdje se ne spominje pravo na korištenje službenog stana ukoliko ono postoji, odnosno ukoliko ne postoji mogućnost dobivanja adekvatnog službenog stana na korištenje, da li se u tom slučaju ostvaruje pravo na naknadu za stanovanje. Nije prihvaćen Prijedlog zakona određuje da pravo na naknadu za stanovanje ostvaruju isključivo djelatnici raspoređeni najmanje 50 km od mjesta prebivališta.
35 OZREN LUKENDA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 55. Članak 55. Nacrta U članak 132. dodati stavak (4) kako glasi: (4) Državnom službeniku ili namješteniku koji u mjestu rada nemaju riješeno stambeno pitanje može se dati na korištenje službeni stan prema uvjetima i kriterijima u skladu s pravilnikom koji donosi ministar obrane, odobriti isplata naknade za stanovanje ili odobriti smještaj na vojnoj lokaciji. Obrazloženje: Svi pripadnici Oružanih snaga trebaju imati jednaka prava. Na ovaj način treba omogućiti lakšu fluktaciju kadra i zapošljivost. Nije prihvaćen Primjedba širi pravo na državne službenike i namještenike što predlagatelj drži neopravdanim, jer je dodjela službenih stanova pravo vezano uz posebnosti vojne službe i mogućnosti rasporeda djelatnih vojnih osoba na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
36 Miro Protrka ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 55. Novim stavkom 2. vojnicima koji ne žele smještaj u vojarni se ukidaju sva materijalna prava vezana za troškove stanovanja i dolaska/odlaska na posao. I dosadašnja je praksa bila da vojnici mogu izabrati žele li prihvatiti smještaj u vojarni ili ne, ali su oni kojima je mjesto prebivališta blizu mjesta službe koristili organizirani prijevoz. Sad se zakonom ukida i ta mogućnost. Logično je da vojnik kojemu je mjesto službe udaljeno od mjesta prebivališta 100 km i više, neće svakodnevno putovati kući nego će živjeti u vojarni tijekom tjedna. Da li taj vojnik ima pravo na naknadu troškova putovanja u mjesto prebivališta vikendom ili se smatra da od potpisivanja prvog ugovora pa do prestanka službe mora boraviti u vojarni? Trenutni zahtjevi za putne troškove su vezani uz smještaj u vojarni i redovito se odbijaju, bez obzira što je zakonom propisana naknada prijevoznih troškova svim DVO (članak 147. Zakona o službi, NN 75/15). Vojniku će biti odobrena naknada za smještaj ili troškove prijevoza samo ako se utvrdi da u vojarni ne postoji adekvatan smještaj. U dosadašnjoj praksi se pokazalo da se definicija adekvatnog smještaja odnosi na broj raspoloživih kreveta u vojarni tako da vojnik koji je razmješten u vojarnu s malim brojem raspoloživih kreveta ostvaruje ista materijalna prava kao dočasnici i časnici dok njegov kolega koji "nije imao sreće" pa je raspoređen u vojarnu s dovoljnim brojem kreveta, ta ista prava ne ostvaruje. Gotovo nijedna vojarna ne ispunjava potrebne uvjete za život dostojan čovjeka. Nadalje, nelogično je da je zakonom propisano vojniku kojem je mjesto prebivališta unutar jednog sata putovanja (putovanje organiziranim prijevozom na pojedinim relacijama traje i do 2 sata) da mora boraviti u vojarni, a da istovremeno dočasnici i časnici kojima je prebivalište u istom mjestu ili dalje svakodnevno putuju kući uz plaćene putne troškove. Razumijem da se ukida koncept "putujuće vojske", ali doslovnim provođenjem ovoga članka ukidaju se samo troškovi koncepta "putujuće vojske", a vojska će ostati gdje je i bila. A dočasnici i časnici će putovati. Ne želim ni zamisliti kako izgleda život u vojarni sa 200 i više vojnika dok je zapovjedni kadar kući, na odmoru. Ukratko, ako vojnik želi biti s obitelji nakon radnog vremena, bez obzira da li mu je mjesto prebivališta 5km ili 500km udaljeno od mjesta službe, troškove putovanja će odvajati od svoje, ionako nevelike, plaće. Ovim člankom se nimalo ne podiže kvaliteta života vojnika, upravo suprotno. S obzirom da je udaljenost od obitelji i dodatni troškovi takvog načina života jedan od glavnih razloga zašto mladi i perspektivni vojnici (jednako kao i stari i iskusni) napuštaju sustav, smatram da na pravedniji način treba urediti materijalna prava vojnika vezana za stanovanje i naknadu troškova prijevoza da bi se zadržala motivacija za rad i spriječio odlazak vojnika, pogotovo deficitarnih struka, van sustava. Potrebno je pravilnikom utvrditi što treba sadržavati "adekvatan smještaj", da li je to samo krevet i hrana ili taj smještaj omogućuje korištenje popratnih sadržaja i usluga kao što su: prostor za slobodno vrijeme, sportski sadržaji, prostor za učenje, čajna kuhinja, mogućnost pranja i sušenja odjeće, internet, itd. Nije prihvaćen Prijedlog zakona daje mogućnost djelatnim vojnicima/mornarima izbora smještaja u vojnoj lokaciji ili izvan vojne lokacije.
37 OZREN LUKENDA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 43. Članak 43. Nacrta Dio 4. STANDARDI PROFESIONALNOG RAZVOJA s pripadajućim člancima 105. i 106. Zakona je potrebno detaljnije razraditi, tako da su samim zakonom određeni osnovni elementi standarda profesionalnog razvoja (standardi, metodologija, dobne granice, uvjeti koje treba ispuniti, kriteriji odabira, sustav bodovanja, formiranje komisija, žalbeni postupci i sl.),a koji će se dalje razraditi u posebnom Pravilniku.. Obrazloženje: Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor N.N. 74/15, ovakav način definiranja jednog važnog instituta nije dopustiv. Zakonom treba odrediti temeljne postavke instituta, tj. standarda profesionalnog razvoja u ovom slučaju, koji će služiti kao okvir za razradu nižeg provedbenog akta, tj. Pravilnika. Zakon je jači akt u odnosu na Pravilnik i donosi se u posebnoj proceduri, dok se niži akti mogu lakše mijenjati, što ne odgovara načelu zakonitosti i slijednosti/hijerarhiji u izradi i donošenju propisa. Nije prihvaćen Navedena primjedba nije predmet Prijedloga zakona.
38 Darth Vader ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 39. Opet ukidanje članka kojim se ne stavljaju u diskriminatoran položaj svi ostali časnici, osim časnika zdravstvene službe. Ministarstvo obrane ovakvim uređivanjem prava na promaknuće može samo povećati broj tužbi protiv Republike Hrvatske na temelju Ustava Republike Hrvatske i Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", broj 85/08 i 112/12). Nije prihvaćen Prijedlog zakona uvažava duljinu i posebnost izobrazbe za doktore medicine kao i njihovu deficitarnost unutar Oružanih snaga Republike Hrvatske, a na tragu je rješenja oružanih snaga drugih država i u skladu je s potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske.
39 Mirta Macanga ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 38. Stavak 6 Članka 38. je diskriminatoran. Veliki broj časnika je upućivan u u slijedno-rastuću izobrazbu koja je bila ZAMJENA za Intergransku zapovjedno-stožernu školu,s tim da je vremenski nešto kraća. Radi se uglavnom o časnicima koji su bili neophodni na svojim radnim mjestima, bilo radi deficiranosti struke, svojih znanja i sposobnosti ili drugih razloga pa su se upućivali u ovu školu da im se omogući napredovanje ali da što kraće izostaju s radnog mjesta. Kada su upućivani na ovu vrstu izobrazbe, nitko ih nije upozorio da će im to ograničiti napredovanje. Sada su već prešli dobnu granicu za ponovno upućivanje na ovu izobrazbu i još jednom, ljudi se kažnjavaju zbog svojih sposobnosti. U međuvremenu, odrešeni broj časnika koji su završili slijedno-rastuću izobrazbu je promaknuto i oni koji do sada nisu promaknuti su dovedeni u nepovoljniji položaj. Također, osim liječnika specijalista, u OS RH postoji više kronično deficiratnih struka. Prijedlog: promijeniti izmjene zakona na način da se časnicima koji su do stupanja na snagu izmjena zakona završili slijedno-rastuću izobrazbu ne ograničava napredovanje. Primljeno na znanje Prijedlog zakona je u skladu s potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske.
40 OZREN LUKENDA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 38. Članak 38. Nacrta Čl. 38. Nacrta, a u svezi s člankom 97. Zakona, ne određuje najkasniju navršenu godinu života u kojoj časnik mora biti promaknut u viši čin. U članku 31. Nacrta, a u svezi s čl. 84. Zakona definirana najkasnija navršena godina života u kojoj se kandidat upućuje na višu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe. Stoga je potrebno i u članku 38. nacrta odrediti najkasniju navršenu godinu života u kojoj časnik mora biti promaknut u viši čin. Na taj način će se osigurati da po završetku izobrazbe svi časnici budu i promaknuti u viši čin, najkasnije u propisanoj godini života. Kada se odredi najkasnija godina života za promaknuće u viši čin, mogu se napraviti planske projekcije upravljanja osobljem, te odrediti mogućnosti za primjenu instituta izvanrednog promaknuća i postupka prijema tranzicije/izdvajanja osoblja. Vezano i uz prijedlog čl. 17. Nacrta, svaki časnik bi barem 3 godine prije trebao imati sliku svog daljnjeg profesionalnog razvoja, a 2 godine unaprijed bi morao znati kada će biti upućen na iduću razinu izobrazbe, tj. promaknut i raspoređen na višu dužnost. Nije prihvaćen Navedena primjedba je u suprotnosti s Prijedlogom zakona te upućujemo na obrazloženje predložene izmjene u članku 38. Zakona
41 Darth Vader ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 38. U povoljniji položaj se stavljaju djelatne vojne osobe zdravstvene službe u odnosu na djelatne vojne službe borbenih rodova, rodova borbene potpore, ostalih službi, struka i specijalnosti. Pogledati još jednom Zakon o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", broj 85/08 i 112/12). Isto tako, u činove brigadira/kapetana bojnog broda su promaknuti mnogi časnici koji su godinama izbjegavali upućivanje na Intergransku zapovjedno-stožernu školu, dok određenom broju časnika nije bilo dopušteno upućivanje na istu zbog potreba posla, diskrecijskih mišljenja nadređenih zapovjednika i čelnika ili su nakon testiranja za predmetnu izobrazbu iz raznih razloga izostavljeni s upućivanja. Praktički se jednako sankcioniraju oni koji izbjegavaju upućivanje na Intergransku zapovjedno-stožernu školu i oni koji namjerno ili slučajno ne prolaze psihologijske i testove znanja s onima koji žele biti upućeni, ali su zbog raznih razloga upućeni na slijedno-rastuću izobrazbu ili im nikada nije bilo omogućeno testiranje za Intergransku zapovjedno-stožernu školu. Nije prihvaćen Navedenim prijedlogom jasno su propisani uvjeti za promicanje u časničke činove te nije jasno što se ovom primjedbom predlaže. Uvjeti za napredovanje u Prijedlogu zakona uvažavaju duljinu i posebnost izobrazbe za doktore medicine kao i posebnost njihovih zadaća unutar Oružanih snaga Republike Hrvatske.
42 Darth Vader ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 37. Stavak 2. ovoga članka je isto diskriminatoran, s obzirom na važeći Zakon o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", broj 85/08 i 112/12). Neobjašnjivo i nepojmljivo je stavljati časnike zdravstvene službe u povoljniji položaj nego, primjera radi, časnice i časnike borbenih rodova ili rodova borbene potpore. Nije prihvaćen Prijedlog zakona uvažava duljinu i posebnost izobrazbe za doktore medicine kao i njihovu deficitarnost unutar Oružanih snaga Republike Hrvatske, a na tragu je rješenja oružanih snaga drugih država i u skladu je s potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske.
43 Miro Protrka ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 35. U obrazloženju piše "Promicanje vojnika ne bi trebalo počivati na načelu automatizma.", ali trenutna situacija je takva da u sustavu imamo vojnike koji rade 20 i više godina, ispunjavaju sve uvjete za promicanje u viši čin, ali im se prijedlog redovno odbija jer nisu raspoređeni na ustrojbeno mjesto pozornika, odnosno razvodnika. Smatram da je zakonom potrebno definirati da se promicanje u vojničke činove ne uvjetuje ustrojbenim mjestom, jer za pojedine specijalnosti jednostavno ne postoji ustrojbeno mjesto višeg vojničkog čina pa vojnici koji su iznimo dobri u svojoj specijalnosti nemaju mogućnost napredovanja u viši čin. Ovakav sustav poticanja izvrsnosti bi podigao motivaciju vojnika, a pogotovo onih koji su dugo u sustavu i nemaju više mogućnost prelaska u kategoriju dočasnika. Nije prihvaćen Navedena primjedba nije predmet Prijedloga zakona.
44 Darth Vader ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 30. Ovaj članak je također diskriminatoran, imajući u vidu odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", broj 85/08 i 112/12). Časnice i časnici druge i treće razine izobrazbe stavljaju se u nepovoljan položaj, osobito kada veliki broj pukovnika/kapetana fregate i brigadira/kapetana bojnog broda u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama ima tek priznatu temeljnu časničku izobrazbu (časničku izobrazbu prve razine). Isto tako, određen broj pukovnika/kapetana fregate i brigadira/kapetana bojnog broda ima završenu časničku izobrazbu druge razine, te se stavljaju u povoljniji položaj i obnašaju odgovornije dužnosti u odnosu na časnice i časnike koji imaju višu razinu časničke izobrazbe u odnosu na časnike višeg čina od njihovog osobnog čina. Nije prihvaćen Prijedlog zakona je pripremljen na temelju simulacija zasnovanih na službenim podacima i u svakom slučaju određeni broj djelatnika u određenoj dobi neće moći biti upućeno na izobrazbu. Činjenica da do propisane dobne granice nisu stekli uvjete za upućivanje na izobrazbu ne znači diskriminaciju.
45 Neda Mijan Vranješ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 29. U članku 82. bi se dobne granice za upućivanje na slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe trebale povećati, i to: „(1) Vojnik/mornar upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 32 godine života. (2) Skupnik se upućuje na drugu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 36 godina života. (3) Narednik se upućuje na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 42 godine života. Na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe može se uputiti i desetnik, najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava četiri godine u činu. (4) Stožerni narednik se upućuje na četvrtu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života. (5)Djelatna vojna osoba koja je u godinama života propisanim stavcima 1. do 4. ovoga članka koristila rodiljni i roditeljski dopust može biti upućena na slijedno-rastuću izobrazbu odmah nakon povratka u službu s rodiljnog i roditeljskog dopusta. (6) Pričuvnici mogu biti upućeni na dočasničku izobrazbu bez obzira na godine života.“ OBRAZLOŽENJE: U članku 28. stavku 2. ovog Zakona predloženo je da se dobna granica za upućivanje na dragovoljno vojno osposobljavanje ograniči na kraj kalendarske godine u kojoj prijavljeni punoljetni državljani Republike Hrvatske navršavaju 30 godina života. Ukoliko ročnik u dobi od 30 godina potpiše ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme, isti nema mogućnost da postane kandidat za dočasnika zbog ograničenja dobne granice po trenutnom prijedlogu članka 82. stavak 1. gdje se predlaže da je gornja dobna granica za upućivanje na prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života. Zbog pružanja istih mogućnosti za profesionalni razvoj svim djelatnim vojnim osobama predloženo je da sve osobe koje nakon dragovoljnog vojnog osposobljavanja potpisuju ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme imaju mogućnost nakon isteka ugovora biti upućeni na prvu razinu dočasničke izobrazbe i postati dočasnici. Na navedeni propust je ukazano zbog naučenih lekcija tijekom prethodnih godina kada kvalitetni vojnici nisu mogli biti upućeni na prvu razinu dočasničke izobrazbe zbog ograničavajuće dobne granice koja nije bila usklađena sa dobnom granicom prijema u djelatnu vojnu službu. Na takve djelatnike je isto djelovalo demotivirajuće. S ciljem jačanja motivacije među djelatnim vojnim osobama te razvijanja pozitivnog natjecateljskog duha i pružanja istih mogućnosti svim djelatnicima na početku njihove vojne karijere, predloženo je povećanje dobne granice za upućivanje na prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj vojnik/mornar navršava 32 godine života te slijedom toga povećanje dobne granice i za ostale razine slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe kako bi i nadalje takvi djelatnici imali mogućnost profesionalnog razvoja. Nije prihvaćen Prijedlog zakona je pripremljen na temelju simulacija zasnovanih na službenim podacima i da u svakom slučaju određeni broj djelatnika u određenoj dobi neće moći biti upućeno na izobrazbu.
46 Vlado ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 29. Ukinute su godine starosti za dodjelu čina, što će mnogi pozdraviti jer će se sustav bar donekle odštopati, dopustit će napredovanje ljudima koji su, ne svojom krivnjom nego većinom stjecajem okolnosti, kvota za dodjelu činova i sl. zapeli. Ovako formiran članak 82. u kojem godine starosti kao uvijet za pohađanje slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe ostaju, i to iste, tu će pozitivnu stranu učiniti samo jednokratnom mjerom dodjele čina tim ljudima. Npr. neperspektivni desetnik, koji nije mogao u naprednu dočasničku jer nije narednik, a prešao je u međuvremenu važeće godine za dodjelu čina narednika, će sada moći jednokratno dobiti narednika ali se neće moći dalje školovati i opet smo dobili neperspektivnog narednika koji zaustavlja cijelu uspravnicu u napredovanju do svog umirovljenja. Slijedom navedenog smatram da ili treba godine života drastično podignuti ili ih izbaciti i iz članka 82., te bi tako izmjene članka 95. imale pravi učinak i omogućile pripadnicima napredovanje i razvoj do mirovine, što bi po meni bilo puno bolje za sam sustav jer bi dobili motiviranije pripadnike za rad i pogotovo prenošenje svog iskustva na mlađe pripadnike. Ovako se bojim da mnoge od njih zadnjih 5-10 godina do mirovine dovodimo do toga da se više ne unapređuju i ne rade na osobnom razvoju. Nije prihvaćen Prijedlog zakona je pripremljen na temelju simulacija zasnovanih na službenim podacima i da u svakom slučaju određeni broj djelatnika u određenoj dobi neće moći biti upućeno na izobrazbu.
47 QWXYZ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 29. Ako je podignut broj godina za upućivanje na izobrazbu za prvu razinu onda je svakako potrebno i podići analogno i drugu za jednu do dvije godine više.. Ako podižemo godine života za prestanak službe nema razloga za smanjivanje godina života za upućivanje na četvrtu razinu vojne izobrazbe već naprotiv za povećanje. Do sada je bilo do 48 izobrazba, do 49 promaknuće i izdvajanje u 50-toj, a sada nema ograničenja u promaknuću i može stožerni narednik biti u sustavu do 55 pa i više a predlaže se smanjenje godina života za upućivanje na četvrtu razinu. Koji je smisao ovakvog prijedloga. Ovdje je i matematika jasna: ako skupnik završi prvu razinu vojne izobrazbe sa 30 godina onda mu do čina stožernog narednika treba minimalno 17 godina (3+4+5+5) i kad tome dodamo da u činu sžn, sukladno Pravilniku o izobrazbi, treba provesti minimalno tri godine da bi bio upućen na četrvtu razinu izobrazbe dolazite u najboljem slučaju do 50 godina starosti. Ovakav članak gdje se stožerni narednik upućuje na četvrtu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe do maksimalno 47 godina znači da oni koji postanu skupnici u 28, 29 i 30-toj niti teoretski ne mogu biti upućeni na četvrtu razinu. Nije prihvaćen Prijedlog zakona je pripremljen na temelju simulacija zasnovanih na službenim podacima i da u svakom slučaju određeni broj djelatnika u određenoj dobi neće moći biti upućeno na izobrazbu.
48 Darth Vader ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 27. Prijedlog teksta ovoga članka je suprotan odredbama članka 40. i 45. Zakona o državnim službenicima. Zakon o državnim službenicima predviđa popunjavanje slobodnih službeničkih mjesta na temelju javnog natječaja, internog oglasa, napredovanja, premještaja ili rasporeda na dužnost u skladu sa Zakonom o državnim službenicima. Članak 56. Zakona o državnim službenicima predviđa i obvezu polaganja državnog stručnog ispita. Nije prihvaćen Prijedlog zakona je u skladu s potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske.
49 Jandre Zrno ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 21. Ovo može biti samo izvor klijentelizma i uhljebništva, a nikako interes OSRH. (Jer iznimka postaje pravilo.) Nije prihvaćen Predlagatelj smatra primjedbu neutemeljenom i nedostatno obrazloženom.
50 Neda Mijan Vranješ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 21. Članak 56. stavak 1. predlažem da glasi: "(1) Djelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga raspoređena na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina." OBRAZLOŽENJE: Vremensko ograničenje rasporeda na ustrojbeno mjesto neposredno višeg čina od osobnog čina prema trenutnom prijedlogu članka 56. stavka 1. ovog Zakona negativno utječe na profesionalni razvoj djelatnih vojnih osoba jer je teško predvidjeti da će djelatna vojna osoba doista biti promaknuta unutar dvije godine unatoč ispunjavanju svih uvjeta za promaknuće. Naime, svake godine se izrađuju bodovne liste koje rangiraju djelatnike po bodovima. Na temelju ostvarenih bodova i propisanih kvota promaknuća za tu godinu, budu promaknuti samo određeni djelatnici iako svi na listi za promaknuća ispunjavaju uvjete za promaknuće. Također, trenutno upražnjeno ustrojbeno mjesto neposredno višeg čina od osobnog čina djelatniku koji iduće dvije godine neće imati uvjete za promaknuće ne mora biti dostupno i u narednom razdoblju te se može dogoditi kako isti kada stekne ostale uvjete za promaknuće neće moći ispuniti uvjet rasporeda na dužnost višeg čina. Nije prihvaćen Predlagatelj ne smatra potrebnim da se propisano vrijeme rasporeda na ustrojbenom mjestu povezuje s godinama potrebnim za promicanje u čin.
51 QWXYZ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 21. Bilo kakvo ograničavanje rasporeda na ustrojbeni čin veći od osobnog dovodi do velikih problema u personalnom upravljanju. Treba napraviti analizu koliko ima raspoređenih djelatnika na višem ustrojbenom činu, a da im do promaknuća treba dvije i pol godine i doći će se do zaključka da je ovu odredbu nemoguće ispoštovati. Ovo će ponovno dovesti do nepoštovanja Zakona na koje nitko nema pravo ili do prisiljenih rotacija što će opteretiti personalno upravljanje i što je još bitnije ugroziti struku. Kao i kod Članka 17. ovo što je određeno ovim stavkom može i mora biti smjernica u personalnom upravljanju gdje personalni odsjeci moraju upravljati osobljem što im je i dužnost te težiti da pojedinac ne bude raspoređen na više ustrojbeno mjesto ako neće u roku dvije godine biti u mogućnosti za promaknuće. Nije prihvaćen Predlagatelj ne smatra potrebnim da se propisano vrijeme rasporeda na ustrojbenom mjestu povezuje s godinama potrebnim za promicanje u čin.
52 Jandre Zrno ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 20. - Članak 55. mora vrijediti i za službenike i namještenike, u suprotnom se radi o diskriminaciji, Zakon o suzbijanju diskriminacije, članak 2. A posebno stavak 4. (4) Kada državni službenik obnaša drugu dužnost dulje od 30 dana, osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje pravo na novčanu naknadu u iznosu koji odlukom odredi ministar obrane. Nije prihvaćen Materija je uređena Zakonom o državnim službenicima.
53 Jandre Zrno ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 17. članak 17.a. "Članak 53. (1) Djelatna vojna osoba koja ne može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto u skladu s osobnom vojnostručnom specijalnosti može biti privremeno, u skladu s civilnom izobrazbom, raspoređena na ustrojbeno mjesto druge vojnostručne specijalnosti ili na ustrojbeno mjesto službenika i namještenika:" - Isto mora vrijediti i za raspored službenika i namještenika, u suprotnom se radi o diskriminaciji, Zakon o suzbijanju diskriminacije, članak 2. Nije prihvaćen Ne prihvaća se primjedba, jer djelatne vojne osobe mogu biti raspoređene na službenička mjesta samo u slučaju da imaju odgovarajuću civilnu naobrazbu, dok državni službenici nisu u mogućnosti steći vojnu izobrazbu koja bi omogućavala predloženo.
54 OZREN LUKENDA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 17. Članak 17. Nacrta Predlaže se čl. 50. st. (3) brisati riječ „četiri“ i dodati riječ „pet“, brisati stavak 4. a stavak 5. postaje stavak 4. tako da glasi: Djelatni dočasnik i časnik može obnašati neprekidno zapovjednu ili voditeljsku dužnost ili dužnost prvog dočasnika na istom ustrojbenom mjestu najdulje pet godina. Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera pravilnikom propisuje uvjete, rokove, način i postupak odabira i raspoređivanja djelatnih vojnih osoba na ustrojbeno mjesto odnosno upućivanja na dužnost.“ Obrazloženje: Vrijeme provedeno u činu kao uvjet za promicanje časnika u rasponu od satnika do pukovnika iznosi 5 godina sukladno ovom Zakonu. Stoga je logično da vrijeme neprekidnog obnašanja dužnosti iznosi isto toliko. Časnici bi prije rasporeda na novu dužnost trebali imati adekvatnu izobrazbu i čin za to mjesto, a tijekom obnašanja dužnosti u roku od 5 godina stjecati uvjete za naredno promaknuće i raspored na ustrojbeno mjesto neposredno višeg čina. Mogućnost produljenja roka neprekidnog obnašanja zapovjedne ili voditeljske dužnosti treba ukinuti kako bi se omogućio kontinuitet profesionalnog razvoja potencijalnih kandidata. Već nakon proteka roka od 2,5 ili 3 godine obnašanja dužnosti, može se odrediti potencijalne kandidate koji će steći uvjete za raspored na zapovjednu ili voditeljsku dužnost. U vremenu od 2,5 do 3 godine svaki časnik čina satnika i više se može osposobiti/doškolovati za preuzimanje više dužnosti. Eventualni višak osoblja treba rješavati kroz postupak izdvajanja/tranzicije osoblja, a eventualni manjak osoblja povećanim prijemom u službu. Nije prihvaćen Predlagatelj ne vidi razlog da se propisano vrijeme rasporeda na ustrojbenom mjestu povezuje s godinama potrebnim za promicanje u čin.
55 QWXYZ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 17. Stavak 3.:Ovako ili slično formuliran stavak u Zakon o službi je već godinama i nije ga bilo niti je trenutno u mogućnosti u potpunosti poštovati, a niti u narednom periodu neće se moći poštivati ovu odredbu. Imamo relativno male oružane snage i nije lako ispoštovati ovu odredbu, a posebno u tehničkim granama kod nekih voditeljskih ili zapovjednih naročito na nižim razinama dužnosti neće biti tako lako osigurati rotacije na bazi četiri godine, a da se ne naruši struka. Staviti nešto u Zakon, biti svjestan da se neće moći to ispoštovati i na kraju kršiti isti nema potrebe jer na taj način osim što se krši Zakon, narušava se vjerodostojnost i otvara mogućnost da se ne poštuju i druge odredbe. Ovo što je određeno ovim stavkom može i mora biti smjernica u personalnom upravljanju gdje personalni odsjeci moraju upravljati osobljem što im je i dužnost te težiti da pojedinac ne bude na istom mjestu više od četiri/pet godina. Primljeno na znanje Primjedba je u istom smjeru u kojem i Prijedlog zakona, jer je stavkom 4. istog članka predviđeno produljenje rasporeda na zapovjednim/voditeljskim i dužnostima prvog dočasnika za dvije godine.
56 Darth Vader ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 14. Prijedlog ovog članka je diskriminacijski u odnosu na druge struke, kao što je određeno u članku 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", broj 85/08 i 112/12), u kojem se navodi: "Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije." Ovaj prijedlog izmjene Zakona o službi nije u skladu niti s odredbama važećeg Pravilnika o kriterijima i postupku odabira osoba koje se upućuju na osposobljavanje za časnika ("Narodne novine", broj 158/13). Nije prihvaćen Prijedlog zakona uvažava duljinu i posebnost izobrazbe za doktore medicine kao i njihovu deficitarnost unutar Oružanih snaga Republike Hrvatske, a na tragu je rješenja oružanih snaga drugih država i u skladu je s potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske.
57 Neda Mijan Vranješ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 11. U članku 40. stavku 2. riječi "i nisu stariji od 29 godina" predlažem da se zamijene riječima: "najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj završavaju 33 godine života." OBRAZLOŽENJE: U članku 28. stavku 2. ovog Zakona predloženo je da se dobna granica za upućivanje na dragovoljno vojno osposobljavanje ograniči na kraj kalendarske godine u kojoj prijavljeni punoljetni državljani Republike Hrvatske navršavaju 30 godina života. Ukoliko ročnik u dobi od 30 godina potpiše ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme, isti nema mogućnost da postane kandidat za dočasnika zbog ograničenja dobne granice po trenutnom prijedlogu članka 40. stavka 2. gdje se predlaže da je gornja dobna granica najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 30 godina života. Zbog pružanja istih mogućnosti za profesionalni razvoj svim djelatnim vojnim osobama predloženo je da sve osobe koje nakon dragovoljnog vojnog osposobljavanja potpisuju ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme imaju mogućnost nakon isteka ugovora biti upućeni na prvu razinu dočasničke izobrazbe i postati dočasnici. Na navedeni propust je ukazano zbog naučenih lekcija tijekom prethodnih godina kada kvalitetni vojnici nisu mogli biti upućeni na prvu razinu dočasničke izobrazbe zbog ograničavajuće dobne granice koja nije bila usklađena sa dobnom granicom prijema u djelatnu vojnu službu. Na takve djelatnike je isto djelovalo demotivirajuće. S ciljem jačanja motivacije među djelatnim vojnim osobama te razvijanja pozitivnog natjecateljskog duha i pružanja istih mogućnosti svim djelatnicima na početku njihove vojne karijere, predloženo je povećanje dobne granice za prijem u dočasnike na najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 33 godine života. Nije prihvaćen Prijedlogom zakona je granična dob za ulaz vojnika sa 27 godina života podignuta na 30 godina života, a za dočasnike s 29 također na 30. Dobi su određene prema kasnijim mogućnostima razvoja karijere i zadovoljavanja zahtjeva vojničke službe. Stoga ih ne treba nužno vezati s mogućnostima prelaska iz jedne kategorije osoblja u drugu.
58 OZREN LUKENDA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 7. Članak 7. Nacrta Predlaže se čl. 34a. st. 1. tako da glasi: (1) Vrhunski sportaš kategoriziran u skladu sa zakonom kojim se uređuje šport i koji potpiše ugovor o ugovornoj pričuvi u skladu sa zakonom kojim se uređuje obrana, doktor medicine ili druga osoba koja ima zvanje iz deficitarnih struka potrebnih Oružanim snagama (tehnički inženjer, informatičar, doktor medicine specijalist pojedine grane medicine, medicinski tehničar, veterinar, veterinarski tehničar i druga deficitarna zanimanja), može biti primljen u djelatnu vojnu službu u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom bez obzira na godine života. Obrazloženje: Na ovaj način je potrebno olakšati prijem u djelatni sastav svih onih osoba koja imaju zvanje iz deficitarnih struka potrebnih Oružanim snagama. Primljeno na znanje Navedena primjedba nije u skladu s trenutnim potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske.
59 Mladen Viljevac ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 3. Bez osigurane opreme i uvijeta nemoguće je održavati tjelesnu spremnost. Svim pripadnicima OSRH treba osigurati kompletu i adekvatnu sportsku odjeću i obuću u kojoj mogu održavati zahtijevanu razinu tjelesne sposobnosti, te prostoriju sa svom adekvatnom opremom i adekvatnim uvijetima u kojima se može vježbati. Obrazloženje: Večina izdvojenih objekata nema sportske terene, nema prostoriju i adekvatnu opremu u kojoj je i sa kojom je moguće vježbati. Ukoliko se vježba na otvorenom prostoru može doći do ozbiljnih ozljeda zbog konfiguracije terena koji nije predviđen za sportske aktivnosti. Primljeno na znanje Primjedba je u skladu s Prijedlogom zakona.
60 Darth Vader ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 3. Za zahtijevanu razinu tjelesne spremnosti potrebno je osigurati i uvjete, kako u pogledu korištenja termina za održavanje tjelesne spremnosti, tako i u pogledu uvjeta (sportski tereni i objekti, sprave za vježbanje i slično). Činjenica je kako se u većini vojnih objekata, građevina i lokacija rijetko ispunjava jedan, a osobito ne oba gora navedena uvjeta. Primljeno na znanje Navedena primjedba nije predmet Prijedloga zakona.
61 OZREN LUKENDA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 2. Članak 2. Nacrta Predlaže se u izmjene stavka 4., tako da glasi: (4) Oružane snage i njeni pripadnici uporabljuju silu u skladu s pravilima iz članka 9. stavka 1. podstavka 1. i 2. i stavka 3. ovoga Zakona: – u obavljanju zadaća postrojbe, – u obavljanju dežurstva, stražarske službe i nadzorno-propusne službe, – u obavljanju službene zadaće, – na obuci i vojnoj vježbi. Obrazloženje: Pravila uporabe sile jasno određuju sve moguće slučajeve primjene vojne sile prilikom uporabe Oružanih snaga. Pravila uporabe sile su jedan od temeljnih provedbenih dokumenata sustava domovinske sigurnosti i uporabe Oružanih snaga. Također, ona su osnova za izdavanje zapovijedi nadređenog zapovjednika kojima se regulira nošenje i uporaba oružja ne samo osobnog oružja (prema članku 18. Zakona), nego i drugog oružja (npr. vojnih zrakoplova i sl.). Pravila uporabe sile su svakako posebna pravila koja trebaju biti zasebno regulirana aktom više pravne snage, tj. Pravilnikom kojeg donosi ministar obrane sukladno Zakonu. Uporaba vojne sile na temelju navedenih pravila su razlog za isključenje protupravnosti, sukladno odredbama kaznenog zakonodavstva RH. Primljeno na znanje Predložena odredba Prijedloga zakona na zadovoljavajući način uređuju navedena područja
62 Damir Komar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE Prijedlog teksta članka 196. stavka 1.: (1) Za svakih navršenih šest mjeseci sudjelovanja u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu osobe iz članka 161. ovoga Zakona ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od deset radnih dana nakon povratka u Republiku Hrvatsku. Osobe iz članka 161. ovoga Zakona koje su angažirane duže od šest mjeseci u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od najviše deset radnih dana nakon povratka u Republiku Hrvatsku. Osobe iz članka 161. ovoga Zakona koje su angažirane kraće od šest mjeseci, za svaki navršeni puni mjesec do navršenih 5 mjeseci ostvaruju 2 radna dana obveznog plaćenog dopusta nakon povratka u Republiku Hrvatsku. Primljeno na znanje Navedena primjedba nije predmet Prijedloga zakona.
63 Damir Komar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE Članak 169. stavak 1: Izmjenama i dopunama Zakona o službi nije obuhvaćena u pravima na slobodne dane nakon povratka iz operacije potpore miru ili misije (u daljem tekstu: OPM) kategorija djelatnih vojnih osoba koja se upućuje u OPM na rok kraći od 6 mjeseci, a bilo bi potrebno propisati da djelatne vojne osobe upućene u OPM na rok kraći od 6 mjeseci ostvaruje pravo na 2 slobodna dana na svaki puni mjesec proveden u OPM u inozemstvu do ukupno 10 radnih dana. Ovaj stavak izmijeniti tako da djelatne vojne osobe ostvaruju pravo na 2 slobodna dana na svaki puni mjesec proveden u OPM u inozemstvu do 5 mjeseci odnosno do ukupno najviše 10 radnih dana, što bi ukupno iznosilo maksimalno 2 slobodna tjedna po povratku iz OPM u inozemstvu. Ovo stoga što svaki pripadnik koji provede duže od mjesec dana u OPM u inozemstvu ima potrebu za resocijalizacijom sa svojom obitelji i vrijeme potrebno za odmor prije povratka na redovite dužnosti. Primljeno na znanje Navedena primjedba nije predmet Prijedloga zakona.
64 Blaž Čalić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE Poštovani, nezaobilazan problem javlja se u visini naknada za prijevoz(putni troškovi).Želim vam skrenuti pozornost da djelatnici koji rade u smjenskom radu,turnusima,vikendima i blagdanom,dolaze na posao sa svojima osobnim automobilima,isključivo zbog takvoga načina radnoga vremena vozni red ne odgovara satnici.Osim što nismo plaćeni za rad noću,blagdanom,nedjeljom...dodatno od svoje plaće trošimo na gorivo jer nam sredstva u visini najjeftinijeg prijevoza za HŽ nisu dostatna.Molim i apeliram da se razmotri i uzme u obzir problematika vezana za takav oblik rada i sve vezano što proizlazi iz istog.Napravljena je velika razlika i nepravda,jer ostale državne i javne službe imaju pravo na 0,75 lipa po km,a po novom i 1 kn po km. Nije prihvaćen Primjedba je predmet provedbenih propisa.
65 Jandre Zrno NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE Molimo fiskalnu procjenu posljedica za proračun, sukladno članku 15. stavak 1. i stavak 2. Primljeno na znanje Obrazac PFU (procjena fiskalnog učinka) je izrađen i usklađen.
66 Ivan Ražnjević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE Novim prijedlogom izmjena Zakona zanemaruje se položaj pripadnika Oružanih snaga kao oštećenika te pravo na naknadu štete, a zbog čega smatram da su isti nepravedno dovedeni u neravnopravni položaj u odnosu na druge građane RH. Naime, godinama je u Zakonu temeljem odredbe čl.86. - Materijalna odgovornost bilo propisano kako za štete počinjene u svezi s obavljanjem službe RH odgovara po općim propisima o naknadi štete. Navedena odredba je bila pravilna, pravedna i pravična te je svakom pripadniku Oružanih snaga pružala mogućnost da u parničnom postupku potražuje naknadu štete od RH koja mu je nastala krivnjom drugog pripadnika Oružanih snaga, odnosno propustima u organizaciji i djelovanju službe. No, za vrijeme prethodne vlade, Kukuriku koalicije, dolazi do velike promjene te se odredbom čl.193.st.6. propisuje kako iznimno, oštećeniku pripadniku Oružanih snaga ne pripada pravo na naknadu štete ako ostvaruje pravo na kolektivno osiguranje - odnosno ako se smatra djelatnom vojnom osobom u smislu odredbe čl.126. Zakona. Na opisani način pripadnicima Oružanih snaga onemogućeno je ostvarenje prava na potpunu naknadu pretrpljene štete od odgovorne osobe - RH te je istima omogućeno da ostvare pravo samo na isplatu osigurnine uslijed nastanka nesretnog slučaja. Smatram da je opisano uređenje nužno potrebno promijeniti jer su svi pripadnici Oružanih snaga dovedeni u neravnopravni status u odnosu na druge službenike i namještenike i to u nerazmjernom stupnju. Narav službe priječi propisivanje objektivne odgovornosti RH, no smatram kako zaista nema niti jednog razloga da se pripadnicima Oružanih snaga u potpunosti isključi pravo na nakadu štete ukoliko postoji krivnja na strani RH bilo zbog postupanja drugog pripadnika Oružanih snaga bilo zbog samih propusta i pogreški prilikom organiziranja i obavljanja službe. U praktičnom primjeru trenutna pravna situacija znači da svaki pripadnik oružanih snaga koji je ovo ljeto na najtežim područjima sudjelovao u gašenju požara i pritom zadobio ozljedu za koju odgovara RH nema pravo na naknadu stvarno pretrpljene štete iako je ozljeda nastala recimo krivnjom drugog pripadnika Oružanih snaga ili zbog propusta u organizaciji službe. Još konkretnije, u situaciji nastanka naročito teškog invaliditeta vatrogasca isti bi imao pravo na naknadu cjelokupne štete koja može iznositi i do nekoliko milijuna kuna sukladno praksi sudova u RH, dok bi pripadnik Oružanih snaga imao pravo samo na isplatu osigurnine, a što je zanemariv iznos pri čemu ne bi mogao ostvariti pravo na naknadu štete zbog tuđe pomoći i njege, izgubljene zarade a niti bi štetu mogli ostvariti posredni oštećenici. I sve ovo u situaciji kad je šteta nastala za vrijeme obavljanja službe bilo zbog propusta u organizaciji ili zbog krivnje drugog pripadnika oružanih snaga. Navedeno uređenje je jako nepravedno i treba ga pod hitno promijeniti jer stvarno nije bilo razloga za promjenom koja je napravljena za vrijeme prošle SDP-ove vlade. Pritom se ističe i kako je navedena odredba čl.193.st.6. Zakona u koliziji s Zakonom o obveznim odnosima koji odredbom čl.972.st.2. propisuje kako pravo na naknadu štete od odgovorne osobe za nastanak štetnog događaja pripada oštećeniku neovisno od prava na isplatu osiguranog iznosa temeljem sklopljene police osiguranja od posljedica nesretnog slučaja. Zbog čega su pripadnici Oružanih snaga jedine osobe u RH koje nemaju pravo na naknadu cjelokupne štete od odgovorne osobe neznam, ali znam da je potrebno poduzeti sve da isti budu ravnopravni s ostalim građanima RH te da im se pruži mogućnost da ostvare naknadu cjelokupne štete, a ne samo isplata zanemarivog iznosa temeljem polica osiguranja osoba. Primljeno na znanje Primjedba nije predmet Prijedloga zakona.
67 Nikola Šapić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE U sustavu postoji određeni broj pripadnika koji su završili prvi stupanj dočasničke izobrazbe a po trenutno važećem Zakonu o službi u OSRH zbog godina starosti nisu mogli promijeniti status iz vojnika u dočasnika. Niti ovim novim Izmjenama i dopunama Zakona o službi u OSRH se njihov status ne spominje iako se evidentno radilo o kvalitetnom kadru budući su bili upućeni na izobrazbu i istu su uspješno završili. Nije prihvaćen Izobrazba je samo jedan od uvjeta za dodjelu dočasničkog čina i prijam u kategoriju dočasnika.
68 Saša Novko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE Predložene izmjene zakona, kojima se znatno produžava dob za ostanak u djelatnoj vojnoj službi, uz praktično ukidanje dobne granice za dobivanje višeg čina, a uz istovremeno limitiranje dobi za odlazak na višu razinu sljedno rastuće izobrazbe je potpuno besmislen, te bi ako bude prihvaćen mogao imati dugoročno štetne posljedice za razvoj HV. Naime, ovakvim rješenjem , doći će do "zmrzavanja" svih dočasnika i časnika na sadašnjim pozicijama na više godina, što će za neminovnu posljedicu imati veliko povećanje prosječne dobi DVO, kao i gotovo zaustavljen prirodni odljev iz sustava. Biti će gotovo onemogućen prijelaz mladim vojnicima u kategoriju dočasnika iz jednostavnog razloga što će se vrlo rijetko pojavljivati slobodna dočasnička mjesta, a i mladi časnici će mnogo duže morati obavljati niže zapovjedne dužnosti. Sve navedeno će bez ikakve sumnje imati za posljedicu dodatno smanjenje interesa za ulazak u djelatnu vojnu službu, kao i pojačani odljev mlađeg i stručnog kadra. Ovakvo vođenje personalne politike mi je potpuno nejasno, s obzirom da ste u posljednje dvije godine po sili zakona umirovili veliki broj DVO, od kojih neki nisu napunili niti 40 godina starosti, a sve pod parolom "pomlađivanja sustava". Ne mogu se oteti dojmu da su ovakav prijedlog sastavili oni u strukturi koji bi takvim izmjenama sebi željeli produžiti ostanak u sustavu za još izvjesno vrijeme, a da pri tome uopće ne vode računa o dugoročnoj dobrobiti za razvoj HV. Također,neprihvatljive su izmjene kojima se i dalje omogućava da časnici koji nemaju završenu odgovarajuću razinu civilne izobrazbe i dalje ostaju u sustavu. Pa dokle više? Tako se zna dogoditi da u sustavu imamo vojnika sa završenom VSS, stručnjaka u svom polju koji ne može postati časnik ili dočasnik jer je prešao određenu dob, a vodi ga časnik sa srednjom, a ponekad i samo osnovnom školom. Djelomično prihvaćen Prijedlogom zakona predloženo je brisanje godina života kao ograničenja za promicanje, jer je na temelju službenih podataka utvrđeno da djelatna vojna osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za promicanje ne treba imati zapreku za promicanje prema godinama života pogotovo što je njezin ostanak u službi moguć još dulje vrijeme. Vezano za primjedbu uz časnike sa srednjom stručnom spremom predlagatelj prihvaća primjedbu i u tu svrhu brisan je prijedlog prijelazne odredbe koja ih stavlja u isti odnos kao i časnike s odgovarajućom razinom izobrazbe i ujedno upućujemo na važeću odredbu članka 225. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske kojom je uređena dinamika izdvajanja časnika sa srednjom stručnom spremom.
69 Davorin Matuš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE S obzirom da djelatnici postrojbi koji rade u podzemnim i izdvojenim objektima, ostvaruju pravo na dodatak za štetnost po zdravlje u iznosu od 5% (izdvojeni i podzemni objekti) na osnovicu plaće, sukladno tomu trebali bi ostvarivati i pravo na radni staž sa povećanim trajanjem (benificirani radni staž), kao što je to slučaj sa DVO koje rade na radarskim postajama. Također, razne studije i analize pokazuju da rad u noćnoj smjeni posebno utječe i na zdravlje žena, posebno to ističu studije koje povezuju noćni rad s povećanim rizikom od raka dojki ili janika. Tako studija sveučilišta Queen iz Kanade utvrđuje da su žene, koje su radile 30 ili više godina u noćnoj smjeni, imale dvostruko veći rizik za razvoj karcinoma dojke u usporedbi sa ženama koje su radile manje godina tijekom noći. Nije prihvaćen Način računanja staža s uvećanim trajanjem nije predmet Prijedloga zakona, već je uređeno provedbenim propisima.
70 OZREN LUKENDA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE U Nacrtu prijedloga Zakona o službi u Oružanim snagama (N.N. 73/13, 75/15 i 50/16) – dalje Zakon, predlagač je obuhvatio samo dio članaka iz Zakona, tako da se zainteresirana javnost ne može očitovati i o drugim člancima Zakona koji nisu obuhvaćeni prijedlogom izmjena i dopuna Zakona. Stoga ovdje navodim prijedlog izmjena i dopuna onih članaka, koji nisu obuhvaćeni nacrtom. Članak 1. Zakona U članku 1. stavku 3. iza riječi „namještenici)“ dodati riječi „raspoređeni na službu u postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga“, tako da glasi: „(3) Pripadnici Oružanih snaga u smislu odredbi ovoga Zakona su vojne osobe i državni službenici i namještenici (u daljnjem tekstu: službenici i namještenici) raspoređeni na službu u postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga.“ Obrazloženje: Kada se st. 3. čl. 1. Zakona čita sam za sebe, on ostaje nedorečen jer nije definirano mjesto službe (u Oružanim snagama) kao pripadno određenje pripadnika Oružanih snaga, što je napravljano u stavku 4 (služba izvan oružanih snaga). Članak 2. Zakona Predlaže se brisanje članka 2. zakona i napisati novi tako da glasi: Spolna ravnopravnost Članak 2. Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu i propisi koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. Obrazloženje: Ovo određenje treba biti u skladu s Ustavom RH (čl.3., čl.14. i čl.17.) koji jasno definiraju spolnu ravnopravnost kao jednu od temeljnih vrijednosti koje Ustav RH štiti. Također, pojam spolna ravnopravnost je definiran u čl. 5. Zakona o ravnopravnosti spolova N.N. 82/08. Navedeni propisi ne definiraju pojam rodna ravnopravnost. Također, sukladno čl. 8. Jedinstvenog metodološko-nomotehničkog pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor N.N. 74/15 u članku 2. ovog Zakona nije naveden obvezujući pravni akt EU koji je preuzet u hrvatsko zakonodavstvo, a čije odredbe reguliraju pojam rodne ravnopravnosti. Stoga je potrebno koristiti pojmove određene Ustavom RH i drugim propisima i tako ih unijeti u ovaj Zakon, sukladno nomotehničkim pravilima. Članak 6. Zakona Predlaže se brisanje riječi „obavlja poslove upravno-pravne, informatičke poslove, opće i administrativne, planske, materijalno-financijske, računovodstvene i“ i „iza riječi „druge“ dodati riječi „stručne poslove iz čl. 1. st.(2) ovog Zakona za koje je potrebno imati adekvatno zvanje i školsku spremu tako da glasi: (1) Službenik je osoba koja u Oružanim snagama obavlja druge stručne poslove iz čl. 1. st.(2) ovog Zakona za koje je potrebno imati adekvatno zvanje i školsku spremu. (2) Namještenik je osoba koja u Oružanim snagama radi na pomoćno-tehničkim i ostalim poslovima (radovi, usluge, pomoćni poslovi i sl.) za koje je potrebno imati adekvatno zvanje i školsku spremu. Obrazloženje: Nije dobro taksativno nabrajati sve vrste stručnih poslova državnih službenika u oružanim snagama jer se pojedini poslovi mogu izostaviti u nabrajanju, npr. poslovi inženjera, savjetnika u tehničkim područjima, pojedina zanimanja određena zakonom kao npr. djelatnik za zaštitu od požara ili zaštitu na radu, sigurnosni savjetnik u prijevozu opasnih tvari i sl. Članak 9. Zakona Predlaže se u stavku 3. dodati iza riječi „Pravilnik o letačkoj službi u Oružanim snagama“ dodati „Pravilnik o postupanju Oružanih snaga prilikom uporabe sile“ tako da glasi: (3) Posebna pravila postupanja u Oružanim snagama su sadržane u sljedećim propisima: – Pravilnik o vježbovnim postupcima u Oružanim snagama – Pravilnik o stražarskoj službi u Oružanim snagama – Pravilnik o službi na brodovima u Oružanim snagama – Pravilnik o vojnopomorskim i položajnim zastavama – Pravilnik o zvanjima i stručnim ispitima pomoraca u Hrvatskoj ratnoj mornarici – Pravilnik o letačkoj službi u Oružanim snagama, – Pravilnik o postupanju Oružanih snaga prilikom uporabe sile. Obrazloženje: Pravila uporabe sile jasno određuju sve moguće slučajeve primjene vojne sile prilikom uporabe Oružanih snaga. Pravila uporabe sile su jedan od temeljnih provedbenih dokumenata sustava domovinske sigurnosti i uporabe Oružanih snaga. Također, ona su osnova za izdavanje zapovijedi nadređenog zapovjednika kojima se regulira nošenje i uporaba oružja ne samo osobnog oružja (prema članku 18. Zakona), nego i drugog oružja (npr. vojnih zrakoplova i sl.). Pravila uporabe sile su svakako posebna pravila koja trebaju biti zasebno regulirana aktom više pravne snage, tj. Pravilnikom kojeg donosi ministar obrane sukladno Zakonu. Uporaba vojne sile na temelju navedenih pravila su razlog za isključenje protupravnosti, sukladno odredbama kaznenog zakonodavstva RH. Članak 15. Zakona Predlaže se u 1. stavku brisati riječi „nemaju“ i dodati riječ „imaju“ i dodati stavak „(7). Način sindikalnog organiziranja u Oružanim snagama propisati će ministar obrane posebnim Pravilnikom.“ , tako da glasi: (1) Djelatne vojne osobe imaju pravo na sindikalno organiziranje. (7) Način sindikalnog organiziranja u Oružanim snagama propisati će ministar obrane posebnim Pravilnikom. Obrazloženje: Ovo pitanje se može regulirati na način kako je to riješeno u državama EU i NATO saveza koje dopuštaju sindikalno organiziranje u Oružanim snagama. Na taj način bi se postigla viša razina pravne sigurnosti za pripadnike Oružanih snaga po pitanju pripadajućih prava, statusnih pitanja, odnosa u službi i dr.. Članak 147. Zakona (NN 75/15) Predlaže se izmjena i dopuna stavka (1) koji glasi: (1) Pripadnici Oružanih snaga imaju pravo na naknadu troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza za redoviti dolazak i odlazak na posao i s posla, svakodnevno ili samo vikendom. Obrazloženje: Dosadašnja odredba Zakona je obuhvaćala samo slučaj svakodnevnog dolaska i odlaska na posao. Pripadnicima OS RH koji su po zapovijedi privremeno izmješteni sa mjesta svog rasporeda poradi obavljanja zadaća, školovanja, obuke i sl., na mjesto službe koje se nalazi većoj udaljenosti od mjesta njihovog prebivališta ili boravišta tako da ne mogu redovito dolaziti i odlaziti na posao svakodnevno vojno-linijskim prijevozom, već samo putovati vikendom, bi trebalo pripadati pravo na naknadu stvarnih troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza. Primljeno na znanje Predloženo nije predmet Prijedloga zakona.
71 Blaž Čalić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE Smatram da je potrebno razmotriti članak 67.koji govori kako djelatnici koji rade u turnusu,smjenama,noću,vikendima i blagdanima nemaju pravo da im se to plati.Naime;istovremeno čl.139.koji govori da za to djelatnici primaju dodatak za vojnu službu nije mjerodavan,te isti taj dodatak na plaću primaju i djelatnici koji su na redovnom radnom vremenu.Veoma je bitno istaknuti da je nužno napraviti razliku između djelatnika koji rade u turnusima,smjenskom radu,blagdanima,noću...i djelatnika na redovnom radnom vremenu.Treba uzeti sve u obzir i pronaći nekakvo rješenje,jer ovime i dalje ostaje ta nepravda za djelatnike koji rade u smjenama,u odnosu na one u radnome vremenu. Nije prihvaćen Primjedba je predmet provedbenih propisa.
72 Tomislav Karaula NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE Mnoge djelatne vojne osobe se bave sportom u slobodno vrijeme i van radnog vremena (suci, treneri, sportaši) za koje mogu primati novčanu naknadu te sam mišljenja da i njima treba omogučiti da obavljaju posao za drugu pravnu osobu ili kao samostalni sportski djelatnici. Predlažem da se u članku 14 doda stavak 4 u kojem bi to bilo regulirano isto kao i u stavku 3. (4) Odobrenje iz stavka 2. ovoga članka nije potrebno fizičkim osobama u sportu (suci, treneri, sportaši) koji nisu u vezi sa službom i obavljanjem službe. Nije prihvaćen Predlagatelj smatra da sve kategorije djelatnog vojnog osoblja trebaju imati odobrenje.
73 Gordana Filipović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE Kroz čitav prijedlog zakona kao i sam zakon ponovno se zaobilazi status dočasnika sa višom i visokom stručnom spremom dok se uporno i nadalje zadržavaju časnici sa srednjom stručnom spremom. Prijašnjim zakonima bio je reguliran status o priznavanju visokoškolskog obrazovanja bar kod potrebe za upućivanjem na slijedno-rastuce vojne izobrazbe međutim svakim slijedećim zakonskim aktom i takva vrsta priznavanja statusa se zaobišla. S obzirom da su pojedinci školovani i uz potporu MORH-a za potrebe službe gubi se njihova svrha i opravdanost ulaganja iako su postojali zahtjevi zbog deficitarnosti struke. Npr. školovanje stručnih specijalista inženjera logistike gdje su se koristili kako osoblje tako i materijalni resursi OS RH u svrhu popune predmetnim kadrom. Nadalje, aritmetickom sredinom isplata osobnog dohotka docasnicki kadar visokostrucnog obrazovanja, a koji se nalazi na nižem ustrojbene činu od osobnog postavljamo u još nepovoljniji položaj ako se ne izradi ustroj sukladan osobnim cinovima koji su i trebali biti dodijeljeni planskim razrezima koji su trebali pratiti potrebe ustrojavanja ustrojbenih cjelina OS RH. Veći broj viših dočasnika raspoređen je na niži ustrojbeni čin od osobnog i broj je daleko veći od časnika gdje se ipak vodila nešto bolja kadrovska politika. Mišljenja sam, povodeći se sustavom jednakih mogućnosti, da uz brigu o časnicima sa srednjom stručnom spremom potrebno je osvrnuti se i na visoko obrazovane dočasnika koji zbog godina i dužine službe ili propustom sustava nisu postali časnici , a obnašaju ključne zadaće koje su propisanim ustrojem nižeg ustrojbenog čina od osobnog. Nije prihvaćen Riječ je o konceptualnom zaokretu koji prelazi okvire ovog Prijedloga zakona.
74 QWXYZ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE Navedenim promjenama želi se smanjiti broj podzakonski akata te predlažem ukidanje slijedećeg: Predlaže se izbrisati Članak 92. važećeg Zakona o službi. Ako imamo opće i posebne uvjete za promicanje te kriterije kad prestaje vojna služba onda nema potrebe za Pravilnikom za promicanje te još jednim dokumentom kao što je Godišnji plan promicanja, a intencija je smanjenje pravilnika, propisa i sl.. Piramida i struktura činova u OS RH napravljena je ustrojbeno te bi promaknuće, kad pojedinac ispuni uvjete, trebalo biti automatsko. Raspored na dužnost većeg čina znači da smo prepoznali i odabrali pripadnika koji je najbolji odnosno najkvalitetniji za tu dužnost sukladno svojim kvalifikacijama i zahtjevima dužnosti i bit će promaknut automatski kad provede vrijeme u činu sukladno Zakonu. Kriteriji vrednovanja u Pravilniku o promicanju za sve pripadnike OS RH nikako ne mogu zadovoljiti kriterije potrebe za određenim sposobnostima. Sa ovakvim načinom promicanja događale su se situacije da pojedinac, poradi kriterija i vrijednosti kriterija, nije u mogućnosti biti promaknut u viši čin godinama bez obzira što ima izvrsne ocjene i sposobnosti na visokoj razini neophodne za obnašanje svoje dužnosti, a i deficitarni je kadar. (Veća kvota u tekućoj godini ovaj problem je donekle umanjila ali i pokazala da Pravilnik o promicanju nije potreban kao takav).Moguće je opće uvjete proširit sa par članaka te za nijansu postrožiti promaknuće. Npr. DVO-i koja je dva i više puta ocjenjena ocjenom „dobar“ produžuje se vrijeme u činu za godinu dana i sl. Automatskim promicanjem kad se ispune uvjeti i sa jasnim Zakonskim kriterijima odlaska u mirovinu možemo napokon imati kvalitetno personalno planiranje i upravljanje. Na ovaj način personalni odsjeci imaju jasnu zadaću školovanja, promicanja i umirovljenja sa jasnim ulazom i izlazom te svaki pojedinac može svoju karijeru jasnije planirati. Jednostavnim i jasnim kriterijima oslobodili bi smo u velikom dijelu zapovjednike od direktnog personalnog upravljanja gdje npr. zapovjednici na najvišim razinama ne bi odlučivali o odlasku vojnika/mornara u mirovinu već bi u što je moguće većoj mjeri sustav bio automatiziran. Ako već predlažete kako ste u Uvodu rekli da se zakonski uredi vrijeme prestanka djelatne vojne službe po sili zakona s pravom na starosnu mirovinu po posebnom propisu kako bi se djelatne vojne osobe pravodobno pripremile za tranziciju, a vojnom sustavu osigurala mogućnost, vrijeme i prostor za planiranje upravljanja ljudskim potencijalima onda sasvim sigurno nema potrerebe za još jednim podzakonskim aktom te se predlaže izbrisati Glavu 4. važećeg Zakona o službi: Standardi profesionalnog razvoja te samim tim Članke 105. i 106.: Ako uredimo promicanje jednostavno i jasno te kriterije kad prestaje vojna služba dajemo jasne okvire personalnim odjelima u kojima trebaju provoditi personalno upravljanje te nema potrebe za bilo kakvim standardima profesionalnog razvoja. U slučajevima smanjenja OS RH odnosno preustroja uvijek je moguće umiroviti pojedinca sukladno članku 6. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osobazšto i stoji u prijedlogu. Dosadašnja primjena standarda u praksi je uglavnom „negirala“ razloge postojanja istih i neznatno utjecala na profesionalni razvoj dočasnika i vojnika. To praktično znači da su predstavljali „mrtvo slovo na papiru“, a primjena istih trebala bi, realno, pošteno i odgovorno usmjeravati profesionalni razvoj dočasnika i vojnika tijekom karijere. Dosadašnja praksa je potvrdila „nejasnu“ ulogu u profesionalnom razvoju jer u dosta slučajeva, utvrđena nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja nije za posljedicu kod pojedinog dočasnika i vojnika imala nepromicanje u viši čin, neslanje na slijedno rastuću izobrazbu, itd. Temeljem svega ako utvrdimo kroz Zakon kriterije školovanja, promicanja i umirovljenja onda imamo i same standarde. Zadržavanja pojedinaca bi bila samo u iznimnim situacijama (smrt, nečastan otpust, osobni zahtjev...) kad nije bilo vremena za pripremu drugog pojedinca za preuzimanje dužnosti. Nije prihvaćen Predlagatelj ne prihvaća primjedbu jer smatra da je nužno propisati kriterije vrednovanja, postupak i način odabira te dodjele činova i promicanja vojnih osoba u činove. U dijelu koji se odnosi na standarde profesionalnog razvoja nije ih moguće brisati jer su oni predviđeni drugim propisima (Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (Narodne novine, br. 128/99, 16/01, 22/02, 41/08, 97/12 i 118/12).
75 Bolnica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE U Prijedlogu Zakona predlažem brisanje Članka 40. zato jer se ovim člankom omogućava promicanje samo liječnicima specijalistima grane medicine, a onemogućava se promicanje ostalih časnika u čin generala, na primjer inženjera u mornarici ili zrakoplovstvu, vezi, logistici, ili časnicima u deficitarnim službama i strukama jer oni u vecini ne mogu biti 2 godine zapovjednici razine bojne. Smatram da je ovaj članak potpuno nepotreban i da je u stvarnosti riječ o diskriminaciji. Svaka čast liječnicima, ali ovdje je riječ o omalovažavanju drugih zanimanja! Nije prihvaćen Prijedlog zakona uvažava duljinu i posebnost izobrazbe za doktore medicine kao i njihovu deficitarnost unutar Oružanih snaga Republike Hrvatske.