Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GRAD ĐAKOVO REPUBLIKA HRVATSKA Pozdravljamo prijedlog zakona koji predviđa osnivanje Općinskog suda u Đakovu. Zadovoljni smo što je Ministarstvo pravosuđa prepoznalo potrebu za ponovnim uspostavljanjem Općinskog suda u Đakovu te podržavamo prijedlog. Grad Đakovo Primljeno na znanje Prima se na znanje.
2 Nada Badurina REPUBLIKA HRVATSKA Dozvolite da prenesem i mišljenja Odvjetničkog odbora u Krku koje iznosi predsjednica Odbora Kristina Miklić Dminić, odvjetnica: "PRIMJEDBE NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODRUČJIMA ISJEDIŠTIMA SUDOVA U okviru javne rasprave koja se održava radi donošenja Zakona o područjima i sjedištima sudova, te kojim je predložena nadležnost Općinskog suda u Crikvenici za područje otoka Krka, uzimajući u obzir parametre kojima se vodilo prilikom izrade Nacrta iznosimo sljedeće primjedbe: Nelogično je, neživotno i ekonomski nejasno da sud u Crikvenici koji se nalazi u zgradi koja nije u vlasništvu Republike Hrvatske,koja je po svojim uvjetima rada daleko iza suda u Krku koji raspolaže novom vlastitom zgradom, uredom predsjednika, velikim sudnicama i pripadajućim kabinetima, parkiralištem i svim ostalim karakteristikama ustanove dostojne da predstavlja sjedište suda, bude sjedište suda. Zgrada Stalne službe u Krku zasigurno može zadovoljiti priljev većeg broja sudaca, predmeta i nadležnosti obzirom da svaka sudnica ima površinu od 30m2, s pripradajućim kabinetom površine 15m2. Zgrada raspolaže uredom predsjednika površine 30m2, brojnim pomoćnim prostorijama za zaposlenike suda,a čak i prjemnimpultom na ulazu u zgradu suda. Pored navedenog vano je istaknuti da je zgrada suda u Krku izgrađena 1997.godine. Suprotno navedenom, zgrada Suda u Crikvenici nije u vlasništvu Republike Hrvatske i ne raspolaže kvalitetama i uvjetima rada niti približno uvjetima suda u Krku. Pored navedenog, nejasno je, zašto se unatoč većem brju predmeta koji se nalazeu radu pri Stalnoj službi u krku (2286 aktivnih predmeta i 1268 aktivnih zemljišnoknjižnih predmeta) primat daje sudu s manjim brojem aktivnih predmeta, manjim brojem sudaca, manjim brojem sudskih savjetnika te sudskih službenika. Uvidom u dostavljeni prijedlog Nacerta Zakona vidljivo je da na otocima u Republici Hrvatskoj ne postoje Općinski sudoi, pa je stoga nejasno zašto RH s jedne strane potiče razvoj otoka kroz stimulaciju samozapošljavanja, a sa ciljem naseljavanja otoka i sprečavanja raseljavanja stanovništva, a s druge strane ne pridaje otocima nikakavznačaj kada jeu pitanju tako važna stvar kao što je pristup građana sudu u svrhu zaštite svojih prava. Slijedom navedenog ističese da gotrovo niti jedan parametar o kojemse vodilo računa prilikom izrade Prijedloga Nacrta Zakona o područjima i sjedištima sudova ovakvom reorganizacijom ne bi bio zadovoljen. Zaključno, Odvjetnički odbor Krk smatra da bi provedba Nacrta Zakona o područjima i sjedištima sudova zadovoljila temeljne parametre o kojima se vodilo računa prlikom donošenja Nacrta, nižno je da Općinski sud u Krku bude nadležan za područje općina: Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat, Vrbnik, Lopar te gradova: Krk, Rab i Mali Lošinj." Odvjetnički odbor u Krku, odvjetnica Kristina Miklić Dminić, predsjednica" Priloženo svjedoči koliko je potrebno pažljivo i argumentirano pristupiti svakoj ponovnoj reorganizaciji postojećih sudova. Ovakav Nacrt takve argumente, podatke i razloge ne sadrži. Osobno sam mišljenja da treba odredbama i rješenjima postojećeg Zakonu dati još vremena prije bilo kakvih većih promjena. Nije prihvaćen Posebnosti tzv. riječkog pravosudnog područja, od kojih se posebno izdvaja njegova veličina, brojnost stalnih službi i otežano upravljanje takvim sudom, nameću potrebu osnivanja još jednog suda na ovom području, čije sjedište mora biti dobro prometno povezano i omogućiti što lakši pristup građanima s ovog područja. Uzimajući navedeno u obzir, predlaže se ustanovljavanje novog Općinskog suda u Crikvenici koji bi bio dostupan građanima s područja Gorskog kotara, ali i koji bi rasteretio Općinski sud u Rijeci od područja otoka Krka i Raba te područje Senja i Novog Vinodolskog. Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, a koje kriterije predloženi Općinski sud u Krku ne bi zadovoljavao.
3 Irena Dikanović-Terzić REPUBLIKA HRVATSKA Zakonom o području i sjedištu sudova bilo bi svrsishodno vratiti nadležnost i sjedište Trgovačkom sudu u Slavonskom Brodu jer se radi o sudu, odnosno sada Stalnoj službi koja već ima svu potrebnu infrastrukturu, iskusne suce, službenike i namještenike s jedne strane , te je sjedište suda odlično prometno povezano sa svim dijelovima Hrvatske. Prometna povezanost sjedišta suda u Slavonskom Brodu je takva da se bez većih troškova predmeti sa sudova koji su preopterećeni npr. Trgovački sud u Zagrebu mogu svrsishodnim delegacijama ustupati ovom sudu, čime bi se značajno moglo pridonijeti brzini rješavanja trgovačkih sporova. Osim toga, vraćanje Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu je svrsishodno i za gospodarstvo zapadnog dijela Slavonije. Nadalje, Stalnoj službi u Novoj Gradiški bi također trebalo vratiti sjedište zbog udaljenosti mjesta zapadnog dijela Brodsko- posavske županije od sjedišta Općinskog suda u Slavonskom Brodu. Općinski sud u Slavonskom Brodu je s obzirom na veličinu Županije, broj stanovnika koji gravitiraju tom sudu i broju predmeta jedan od sudova koji ima područje velike nadležnosti, te za njegovu opstojnost nije potrebno postojanje Stalne službe u Novoj Gradiški, a Nova Gradiška je grad veličine Makarske kojem gravitira veliki broj stanovnika koji stanuju zapadno od nje. Županijski sud u Slavonskom Brodu sa sjedištem u Slavonskom Brodu je opravdano ovim nacrtom Zakona zadržao svoje sjedište. Naime, Slavonski Brod je po veličini drugi grad u Slavoniji, a šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj, te je peta aglomeraciju u Hrvatskoj, kao što je već istaknuto odlično je prometno povezan sa svim dijelovima Republike Hrvatske autocestama tako da se drugostupanjski predmeti brzo i lako dostavljaju u sjedište suda. Zgrada Županijskog suda je zasebna i dovoljno velika za rad svih sudaca, (svi suci imaju svoje kabinete) službenika i namještenika, koji su trenutno zaposleni kako u sjedištu suda tako i u Stalnoj službi u Požegi, a ima kapacitet i za rad novih sudaca koji se mogu primiti prema sistematizaciji suda, te je zgrada izgrađena upravo za potrebe suda čemu u prilog govori i činjenica da je u ovoj zgradi prije izgradnje nove zgrade Općinskog suda i Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu bio smješten Općinski sud u Slavonskom Brodu. U sjedištu suda u Slavonskom Brodu nalazi se i Županijska bolnica u kojoj se nalazi zatvoreni Odjel za duševne bolesti što je vrlo bitno jer je u nadležnosti ovoga suda odlučivanje u predmetima po Zakonu o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama, koji predmeti su po svojoj prirodi izuzetno hitni , a suci moraju voditi rasprave na tom odjelu. Zgrada suda ima veliku vijećnicu u kojoj se može provoditi rasprava u nazočnosti više od 60 osoba, a ima i malu vijećnicu za rasprave, te vijećnice u potpunosti zadovoljavaju potrebe suda s obzirom na broj predmeta u kojima je potrebno provesti rasprave. Sjedište Županijski sud u Slavonskom Brodu je putem videolinke povezan sa zatvorom, tako da se pritvorenici ne moraju u većini slučajeva privoditi u sjedište suda. Osim toga, s obzirom na broj kaznenih predmeta, broj dovođenja pritvorenika iz zatvora nije velik, a većina osoba za koje se sumnja da su počinile kazneno djelo uhićena je na području Brodsko posavske županije, te se odmah dovodi u sjedište suda u Slavonskom Brodu na saslušanje i potom se prevozi u pritvor. U Županijskom sud u Slavonskom Brodu do 2016. odlučivalo se po žalbi i u predmetima iz radnih sporova. Obzirom da je Županijski sud u Slavonskom Brodu u toj vrsti predmeta odlučivao u zakonskom roku , a da je dio sudova koji sada rješavaju te predmete preopterećen, pa se spisi te vrste ne rješavaju u razdoblju dužem od godinu dana, predlažem da se ova vrsta predmeta ponovno vrati u nadležnost ovog suda. Sutkinja Županijskog suda u Slavonskom Brodu Irena Dikanović Terzić Nije prihvaćen Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, a koje kriterije predloženi Trgovački sud u Slavonskom Brodu i Općinski sud u Novoj Gradiški ne bi zadovoljavali. Ovlast ministra na donošenje odluke o osnivanju i prestanku rada stalnih službi prema zakonom propisanim kriterijima predmet je regulacije Zakona o sudovima. Ministarstvo pravosuđa nema namjeru ukidati postojeće stalne službe, ali se smatra da je popisivanje svih stalnih službi sudova ovim Zakonom nepotrebno i protivno danoj ovlasti ministra pravosuđa da o tome odlučuje. Primjerice, u slučaju osnivanja neke nove stalne službe ili ukidanja neke od postojećih stalnih službi bilo bi potrebno vršiti usklađivanje ovog Zakona s donesenim odlukama ministra. Do sada nisu postojali razlozi koji bi ukazivali na potrebu izmjene nadležnosti županijskih sudova u radnim predmetima te se navedeno u vezi s ovim prima na znanje. S obzirom na postojanje inicijativa i prijedloga da se za postupanje u ovim predmetima odredi još jedan županijski sud, navedeno se prima na znanje.
4 Helix REPUBLIKA HRVATSKA U potpunosti se slažem s gđa. Lidijom Klašnja-Petrović. Odlazak suda iz Nove Gradiške bi bio veliki gubitak za grad općenito. Ljudi na tom području su općenito slabog imovnog stanje, a većina stanovništa je zaposlena s minimalnom plaćom i svaki dodatan izdatak im ugrožava egzistenciju. Ukoliko se ukine sud u Novoj Gradiški za pretpostaviti je da će većina ljudi s tog područja prije pokretanja ikakvog sudskog postupak radi ostvarivanja svojih prava dobro razmisliti o isplativosti istog te na kraju i odustati od istih samo zbog činjenice da će to pravo morati ostvarivati u Slavonskom Brodu koji je udaljen 55-80 km od njihovog mjesta stanovanja. Zaposleni na ovom području ukoliko imaju neki postupak na sudu trenutno mogu uzeti pauzu s posla od 30 min za odlazak na raspravu na sud, a ukoliko isti bude u Slavonskom Brodu morali bi od poslodavca tražiti cijeli dan za isto zbog putovanja i npr. prijevoza željeznicom što većina privatnih poslodavaca neće dopustiti svojim zaposlenicima (npr. u trgovinama, kioscima, bankama, tvornicama itd.). Također smatram da bi ukidanjem Općinskog suda u Novoj Gradiški i premještajem istog u Slavonski Brod nastali veliki troškovi za državni proračun samo u vidu putnih troškova za sve dužnosnike i službenike, a što je već i vidljivo na primjeru Općinskih i Županijskih državnih odvjetništava u RH koji su već ukinuti i premješteni. Prema mome saznanju, sama zgrada Općinskog suda u Slavonskom Brodu je već popunjena te nije jasno gdje bi se smjestili svi ti službenici i dužnosnici. Već ranijim izmjenama Zakona o područjima i sjedištima sudova te izmjenama Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništva vidljivi su apsurdi istog. Dok su neka državna odvjetništva u cijelosti ukinuta (uključujući i stalne službe) te pripojena drugima, sudovi su ostali stalne službe te su dužnosnici državnih odvjetništva u obvezi iz svog mjesta stanovanja putovati u drugo radi dolaska na posao pa tijekom dana iz tog mjesta ponovno natrag u stalne službe suda radi odlaska na raspravu pa ponovno natrag na posao (npr. građansko-upravni). Takve izmijene su donijele enormne troškove na teret državnog proračuna samo na ime putnih troškova. Također svim zaposlenicima pripojenih sudova i državnih odvjetništva nije ponuđena nikakva alternativa osim da sada moraju putovati na posao i na taj način svaki dan izgubiti 2-3 sata samo na putovanje. Na taj načni pate i obitelji svih zaposlenika u sudovima i državnim odvjetništvima. Nije prihvaćen Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, a koje kriterije predloženi Općinski sud u Novoj Gradiški ne bi zadovoljavao. Ovlast ministra na donošenje odluke o osnivanju i prestanku rada stalnih službi prema zakonom propisanim kriterijima predmet je regulacije Zakona o sudovima. Ministarstvo pravosuđa nema namjeru ukidati postojeće stalne službe, ali se smatra da je popisivanje svih stalnih službi sudova ovim Zakonom nepotrebno i protivno danoj ovlasti ministra pravosuđa da o tome odlučuje. Primjerice, u slučaju osnivanja neke nove stalne službe ili ukidanja neke od postojećih stalnih službi bilo bi potrebno vršiti usklađivanje ovog Zakona s donesenim odlukama ministra.
5 Igor Juranović REPUBLIKA HRVATSKA U potpunosti se pridružujem komentarima, odnosno primjedbama na tekst prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova (članak 2. st. 1. točka 8.), kao i prijedlozima sudaca i savjetnika Stalne službe u Novoj Gradiški, Udruge hrvatskih sudaca, Ogranak Slavonski Brod, kao i Odvjetničkog zbora Brodsko-posavske županije da se umjesto sadašnje Stalne službe Slavonski Brod Trgovačkog suda u Osijeku osnuje Trgovački sud sa sjedištem u Slavonskom Brodu te umjesto Stalne službe Nova Gradiška Općinskog suda u Slavonskom Brodu, osnuje Općinski sud sa sjedištem u Novoj Gradiški. U cijelosti se pridružujem i svim argumentima iznesenim u primjedbama i prijedlozima potpisanim po Voditeljici Stalne službe u Novoj Gradiški Lidiji Klašnji Petrović gdje se argumentirano i točno iznose činjenice iz kojih proizlazi nedvojbena potreba postojanja Općinskog suda u Novoj Gradiški, ali su naglašene i značajne uštede koje bi u idućem periodu nastale ukoliko bi Nova Gradiška ponovno postala sjedište Općinskog suda. Ovdje moram naglasiti da bi uštede bile i značajno veće, budući da bi se, posljedično gore navedenom, u Novu Gradišku vratilo i Općinsko državno odvjetništvo. Iz ranijeg Općinskog državnog odvjetništva u Novoj Gradiški, koje je sada dijelom Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu, rade dva zamjenika Općinskog državnog odvjetnika, oba sa prebivalištem u Novoj Gradiški te još četiri zaposlena s područja grada Nove Gradiške koji svi svakodnevno putuju iz Nove Gradiške u Slavonski Brod na posao. Ovdje valja dodati još i 14 stalnih sudskih vještaka s područja Nove Gradiške koji radi vještačenja u jednom predmetu također moraju u više navrata putovati preko 55 kilometara u jednom pravcu da bi mogli izvršiti svoju zadaću. Iz gore rečenoga proizlazi da bi uštede bile i veće nego što se navodi u ranijim komentarima. Osim ušteda ostvarili bi se i svi ostali pozitivni učinci i željene posljedice koje se navode kao načela koje bi promjenom ovog Zakona trebalo postići. Sigurno je da bi ponovno vraćanje Općinskog suda u Novoj Gradiški polučilo brojne pozitivne učinke predložene reorganizacije, od smanjivanja radne opterećenosti sudaca, skraćivanja trajanja sudskih postupaka, daljnjeg smanjenja broja neriješenih predmeta, mogućnosti jedinstvenog i punog iskorištavanja svih ljudskih potencijala, da ne govorimo o bitno olakšanom pristupu građana sudu, koji zbog teritorijalne udaljenosti, loših veza, imaju znatno onemogućen pristup. Smanjilo bi se područje nadležnosti Općinskog suda u Slavonskom Brodu čije područje spada među najveće u Republici Hrvatskoj. Na strani Nove Gradiške kao sjedišta Općinskog suda su svi kriteriji koji su propisani prijedlogom Zakona o područjima i sjedištima sudova te će, ako se komparativno uspoređuje sa drugim sudovima koji bi u prijedlogu Zakona bili novoustanovljeni, naročito sa ovog područja (Daruvar, Đakovo, Kutina…), postati jasno i vidljivo da Nova Gradiška u puno većoj mjeri ima potrebu za ustanovljenjem suda nego pobrojani sudovi. Pri tvrdnji da Nova Gradiška zaslužje imati sud ne smiju se zanemariti povijesne značajke grada. Nova Gradiška zaslužuje imati sud i po kriteriju broja stanovništva i područja koje bi taj sud obuhvaćao i po broju predmeta koje je novogradiški sud imao, što kaznenih, što građanskih, ovršnih, zemljišnoknjižnih, radnih i sl., ali i po kadrovskoj ekipiranosti, kao i infrastrukturnoj spremnosti. Po svim ovim kriterijima, i ranije istaknutom kriteriju ekonomičnosti, Nova Gradiška je daleko ispred novoustanovljenih sudova iz prijedloga kao što su Daruvar, Kutina i Đakovo. Isto tako, smatram da bi uspostavljanje Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu i Općinskog suda u Novoj Gradiški doprinijelo demografskom, gospodarskom i svakom drugom oporavku ovog dijela Slavonije i Baranje koji se svakodnevno suočava sa iseljavanjima zbog nemogućnosti ostvarivanja osobne egzistencije. Uspostavljanjem ovih sudova smatram da će se poslati i snažna poruka da je središnja vlast zaista zainteresirana za oživljavanje i demografsku obnovu ovoga područja što pokazuje svojim postupcima, a ne samo deklarativno. odvjetnik Igor Juranović Nije prihvaćen Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, a koje kriterije predloženi Općinski sud u Novoj Gradiški i Trgovački sud u Slavonskom Brodu ne bi zadovoljavali. Ovlast ministra na donošenje odluke o osnivanju i prestanku rada stalnih službi prema zakonom propisanim kriterijima predmet je regulacije Zakona o sudovima. Ministarstvo pravosuđa nema namjeru ukidati postojeće stalne službe, ali se smatra da je popisivanje svih stalnih službi sudova ovim Zakonom nepotrebno i protivno danoj ovlasti ministra pravosuđa da o tome odlučuje. Primjerice, u slučaju osnivanja neke nove stalne službe ili ukidanja neke od postojećih stalnih službi bilo bi potrebno vršiti usklađivanje ovog Zakona s donesenim odlukama ministra.
6 Lidija Klašnja-Petrović REPUBLIKA HRVATSKA 1. Primjedbe na tekst prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova (čl. 2. st. 1. točka VIII.) 2. Prijedlozi sudaca i savjetnika Stalne službe u Novoj Gradiški Iako je Općinski sud u Novoj Gradiški ustrojen 7. svibnja 1850., primjedbe na tekst zakona neće se temeljiti na povijesnim i tradicijskim razlozima za postojanje Općinskog suda u Novoj Gradiški, već na statističkim podacima koji su realni pokazatelji regionalnih, gospodarskih i financijskih razloga za ponovno osnivanje ovog Općinskog suda. Teritorijalna nadležnost Općinskog suda u Novoj Gradiški, sada Stalne službe Općinskog suda u Slavonskom Brodu obuhvaća grad Novu Gradišku i 10 općina, odnosno ukupno 94 naseljena mjesta. Ukupan broj stanovnika ovog područja je 47924. Nova Gradiška je cjeloviti dio Brodsko-posavske županije od 1992. kada je Sabor donio Zakon o područjima županija, gradova i općina. Područje Nove Gradiške obuhvaća dva granična prijelaza: Staru Gradišku i Davor, 3 Policijske postaje, dionicu autoceste Zagreb-Lipovac,te je osim toga Nova Gradiška u potpunosti željeznički i cestovno povezana sa svim dijelovima Republike Hrvatske. Područje Nove Gradiške sustavno se razvija te gradske i općinske vlasti ulažu znatne napore u politici lokalnog razvoja radi ostvarenja strateških ciljeva, prioriteta i mjera za društveno-gospodarski razvoj. U smislu razvoja slavonskih gradova i Republika Hrvatska izradila je "Projekt Slavonija, Baranja i Srijem" radi povlačenja sredstava iz Operativnog programa Europske unije kako bi se pomogla slavonska područja čiji će razvoj država dodatno poticati. Svi ovi napori moraju biti popraćeni pravovremenim reakcijama u zaštiti prava svih sudionika, a posebno radi omogućavanja brzog pristupa svima pravosudnim institutima poput zemljišnoknjižnog, građanskog pa i kaznenog sve u cilju što veće pravne sigurnosti građana i budućih investitora te omogućavanja brzog gospodarskog razvoja. Stoga se ističe da su grad Nova Gradiška i grad Slavonski Brod udaljeni 55 kilometara, da su pojedina područja okolice Nove Gradiške udaljena od Općinskog suda u Slavonskom Brodu i do 85 kilometara, a riječ je o naseljima Bijela Stijena, Gornji Rogolji, Bobare, Cage, Gornji Varoš, Novi Varoš, Donji Varoš, Pivare, Uskoci, Vrbovljani, Lađevac, Okučani, Lještani i Stara Gradiška (jedan od najvećih i najtranzitnijih graničnih prijelaza Republike Hrvatske prema Republici Bosni i Hercegovini), a ujedno je riječ i o područjima slabijeg socijalnog statusa, prometne nepovezanosti, a prije svega stanovnika starije životne dobi. Ovakav podatak se najbolje očituje na troškovima kaznenih postupka koji uključuju stranke s ovih područja i pretpostavlja znatan trošak dolaska stranaka i svjedoka na suđenje u sjedište suda u Slavonskom Brodu pa se najčešće dogodi da troškovi postupka Republiku Hrvatsku koštaju daleko više od same vrijednosti spora. Ovdje se posebno dodaje da se na Graničnom prijelazu Stara Gradiška otkriva znatan broj počinitelja kaznenih djela koja činjenica također uključuje prijevoz uhićenih i djelatnika policije u središte suda, gotovo 85 kilometara u jednom smjeru, prolazeći kraj Stalne službe koja je od Graničnog prijelaza udaljena samo 30 kilometara i u kojoj rade suci s višegodišnjim iskustvom na kaznenim predmetima. Cijelu južnu granicu ove bivše općine čini rijeka Sava i upravo iz ovog razloga granica je podložna velikim pokušajima nelegalnih prijelaza kako migranata iz nesigurnih zemalja tako i pokušaja krijumčarenja. Bivši Općinski sud u Novoj Gradiški u razdoblju od 3 godine prije donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova (2011.) primio je ukupno 1064 kaznena predmeta i 180 predmeta tada postojećeg izvanraspravnog vijeća, što je značajan pokazatelj potrebe vraćanja samostalnosti Općinskom sudu u Novoj Gradiški i sukladno tome Općinskom državnom odvjetništvu. Važno je napomenuti da je ovaj sud na temelju naredbi Vrhovnog suda RH (uvijek uz svoje protivljenje) dostavljao Općinskom sudu u Požegi i Općinskom sudu u Pakracu veći broj kaznenih predmeta čime se dodatno osigurala samostalnost Općinskog suda u Požegi. U vremenskom razdoblju od 2010. do 2013., dakle sve do daljnjih izmjena zakona vezanih uz reformu pravosuđa, Općinski sud u Novoj Gradiški zaprimio je i 5176 građanskih parničnih predmeta, 7282 ovršna predmeta, 5437 izvanparničnih predmeta i 16543 zemljišnoknjižna predmeta, što znači da je ukupno Općinski sud u razdoblju od 3 godine zaprimio 34.438 predmeta. U isto to vrijeme ovaj sud nije imao problema s pretjeranim zaostacima u rješavanju starih i novih predmeta, odnosno bio je redovan i ažuran u svom radu, a zemljišnoknjižni odjel, prema podacima Ministarstva pravosuđa, bio je jedan od najažurnijih u Republici Hrvatskoj. Uz sve to sud je redovno rješavao postupke za obnovu zemljišnih knjiga na više općinskih područja. Danas Stalna služba ima 6 sudaca i dva sudska savjetnika te će spajanjem Prekršajnog suda (Stalne službe u Novoj Gradiški) imati 10 sudaca i dva savjetnika, što ukupno čini 12 referada. Danas Stalna služba broji sa sucima ukupno 37 zaposlenih, od čega su dva privremeno raspoređeni na rad u Slavonski Brod. Suci i savjetnici prema današnjem broju zaprimljenih predmeta ispunjavaju u potpunosti Okvirna mjerila za rad sudaca. Uvažavajući vrlo vjerojatnu činjenicu budućeg ukidanja Stalnih službi, a na bazi 35 zaposlenih u Stalnoj službi, troškovi prijevoza do Slavonskog Broda i natrag, mjesečno bi iznosili 59.921,00 kn, odnosno godišnje 719.052,00 kn, primjenjujući odredbe sada važećeg Kolektivnog ugovora od 17.11.2017. i činjenicu da na području Nove Gradiške nije adekvatno organiziran međugradski prijevoz, kao i željeznički do Slavonskog Broda u smislu pravovremenog dolaska na radno mjesto. Mjesečno održavanje zgrade i režijski troškovi u Novoj Gradiški koštaju samo 8.248,30 kuna mjesečno i to iz razloga što se grad Nova Gradiška trajno odrekao najma za sudsku zgradu. Na godišnjoj razini to je trošak Ministarstva pravosuđa od 98.980,58 kn, što je u potpunosti neusporedivo s troškovima putovanja u Slavonski Brod. Ponovnim osnivanjem Općinskog suda u Novoj Gradiški potencijalno bi se na desetogodišnjoj razini u Državnom proračunu uštedjelo preko 7.000,000,00 kn, ne računajući troškove koje bi država platila za stranke i svjedoke u kaznenim postupcima, a posebno ne računajući troškove koje će Republika Hrvatska platiti strankama nakon uspjeha pred Europskim sudom za ljudska prava zbog onemogućavanja pristupa sudu i neravnopravnog položaja pojedinih građana u Republici Hrvatskoj. Dodatno se naglašava da je grad Nova Gradiška izradio projekt potpunog renoviranja sudske zgrade u skladu s europskim standardima i da je sudska zgrada potpuno adekvatna za rad 12 referada te potrebnih sudskih djelatnika. U predmetnoj zgradi u ranijem razdoblju bilo zaposleno 13 sudaca. Potpuno renoviranje sudske zgrade već je započelo i organizirano je na način da ne ometa redovan rad suda. Zaključno se predlaže da se u čl. 2. st. 1. točka VIII. Zakona o područjima i sjedištima sudova utvrdi nadležnost Županijskog suda u Slavonskom Brodu za područje Općinskih sudova u Požegi, Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški te se odredi i teritorijalno ustrojstvo Općinskog suda u Novoj Gradiški za područje općina: Cernik, Davor, Dragalić, Gornji Bogićevci, Nova Kapela, Okučani, Rešetari, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Vrbje te grada Nova Gradiška. Ujedno se predlaže da se pravno i legitimno uredi postojanje Stalnih službi Općinskih sudova kao i njihova teritorijalna nadležnost jer je jedan od ciljeva donošenja ovog zakona upravo naglašavanje trajnosti stalnih službi. Voditeljica Stalne službe u Novoj Gradiški Lidija Klašnja-Petrović Nije prihvaćen Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, a koje kriterije predloženi Općinski sud u Novoj Gradiški ne bi zadovoljavao. Ovlast ministra na donošenje odluke o osnivanju i prestanku rada stalnih službi prema zakonom propisanim kriterijima predmet je regulacije Zakona o sudovima. Ministarstvo pravosuđa nema namjeru ukidati postojeće stalne službe, ali se smatra da je popisivanje svih stalnih službi sudova ovim Zakonom nepotrebno i protivno danoj ovlasti ministra pravosuđa da o tome odlučuje. Primjerice, u slučaju osnivanja neke nove stalne službe ili ukidanja neke od postojećih stalnih službi bilo bi potrebno vršiti usklađivanje ovog Zakona s donesenim odlukama ministra.
7 Nada Badurina REPUBLIKA HRVATSKA 1. U postojećem zakonu je u završnim odredbama utvrđeno da "ukinuti" općinski sud nastavalju radom kao stalne službe te su stalne službe bile poimence navedene. Iako u prijedlogu izmjena Zakona o sudovima postoje nove odredbe o stalnim službama, iz postjećeg nacrta ovog zakona ne vidi se koja je namjera zakonodavca, odnosno predlagatelja o stalnim službama. Konkretno, da li će ostati Stalna služba u Krku, Delnicama, Opatiji? Strankama, zbog kojih su sudovi i ustrojeni, to je bitno. Nije svejedno da li će "svoju" parnici riješiti u blizini ili će na svako ročište morati putovati i voditi brigu kako da preveze svjedoke. 2. Ako smo pred nešto više od dvije godine počeli s reformom, konačno nešto ujedinili, evidentirali, obrojčali, shvatili, zašto tako brzo ovakva promjena? Konkretno, ne razumijem što je rukovodilo predlagatelja da predloži osnivanje Općinskog suda u Crikvenici na način, da Općinskom sudu u Rijeci, osim područja nekadašnje općine Rijeka, ostaje samo nekadašnja Opatija i otok Cres-Lošinj. Razumijem da postoji politička moć i i utjecaj, ali bilo bi zanimljivo da znamo razlog zašto se predlaže da se sve ostale stalne službe pripajaju sudu u Crikvenici. Nismo u posjedu stručnih analiza, statističkih podataka, analize prostornih i kadrovskih kapaciteta, ali kao sudionica postupaka na području PGŽ posljednjih tridesetak godina ovakav prijedlog ne smatram razumnim niti poboljšicom rada. Ne vidim niti prostora niti kadra da Crikvenica može i treba preuzeti sve poslove sjedišta jednog općinskog suda. Mišljenja sam da Crikvenici kao stalnoj službi treba svakako omogućiti i vođenje kaznenih postupaka, no tj, da organizacija i podjela poslova tj.sudska uprava treba ostatiti samo pri Općinskom sudu u Rijeci i na jednom mjestu omogućiti organizaciju posla, to osobito što se osjeća pozitivan pomak u obavljanju poslova sudske uprave s jednog mjesta. Vjerujem da bi to ozbiljna analiza i usporedba podataka dokazala. 3.Poslovi na otocima organizirani su drugačije poštujući posebnosti otoka. No, ukazujemo na problem otoka Krka koji se zbog mosta tretira kao kopno prilikom algoritamske dodjele predmeta. Da li zakonodavac i predlagatelj sluša izvješća HMZ i HAC-a? Zar moramo podjećati na buru, zatvaranje mosta, tijekom ljeta kolone turista..Ovakvim prijedlogom ponovno se nastavlja i radikalizira praksa da će krčki predmeti, koji se odnose na vlasničko-pravne odnose završiti na rješavanju u Delnicama. Zaboravljamo da stalna službe u Krku ima prekrasan vlastiti prostor, prekrasan sud, rijetko prilagođen radu sudaca i stranaka, a koji sve više ostaje nekorišten u potpunosti. Vjerujemo da bi se ustrojem u kojem bi Krk (ako ne može biti samostalan) ostao unutar većeg područja tj.područja sadašnjeg Općinskog suda u Rijeci moglo lakše riješiti višegodišnje probleme rješavanja osobito zemljišnoknjižnih predmeta. "Centrala" koja se predviđa u Crikvenici, takve promjene i poboljšice na prijedlogu područja djelovanja po momskromnom mišljenju neće moći ostvariti. 4. Zaključak, ne razumijem te smatram da nije uopće obrazloženo i argumentirano zašto se postojeći Općinski sud u Rijeci dijeli na Rijeku i Crikvenicu i to sa tako predloženim područjima. Primljeno na znanje Ne prihvaća se Položaj pojedinih stalnih službi i način dodjele predmeta unutar pojedinog suda nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona. Ovlast ministra na donošenje odluke o osnivanju i prestanku rada stalnih službi prema zakonom propisanim kriterijima predmet je regulacije Zakona o sudovima, a način dodjele predmeta unutar suda propisano je pravilnikom o radu informacijskog sustava suda. Ministarstvo pravosuđa nema namjeru ukidati postojeće stalne službe, ali se smatra da je popisivanje svih stalnih službi sudova ovim Zakonom nepotrebno i protivno danoj ovlasti ministra pravosuđa da o tome odlučuje. Primjerice, u slučaju osnivanja neke nove stalne službe ili ukidanja neke od postojećih stalnih službi bilo bi potrebno vršiti usklađivanje ovog Zakona s donesenim odlukama ministra. Posebnosti tzv. riječkog pravosudnog područja, od kojih se posebno izdvaja njegova veličina, brojnost stalnih službi i otežano upravljanje takvim sudom, nameću potrebu osnivanja još jednog suda na ovom području, čije sjedište mora biti dobro prometno povezano i omogućiti što lakši pristup građanima s ovog područja. Uzimajući navedeno u obzir, predlaže se ustanovljavanje novog Općinskog suda u Crikvenici koji bi bio dostupan građanima s područja Gorskog kotara, ali i koji bi rasteretio Općinski sud u Rijeci od područja otoka Krka i Raba te područje Senja i Novog Vinodolskog
8 Ivan Ćosić REPUBLIKA HRVATSKA Člankom 2., st., 1 toč. 9., Prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova(dalje u tekstu:Prijedlog) predviđeno je osnivanje Općinskog suda u Splitu I. za područje općina: Bol, Jelsa, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta te gradova: Hvar, Komiža, Split, Supetar, Stari Grad i Vis, dok je sukladno istoj odredbi predviđeno osnivanje Općinskog suda u Splitu II. za područje općina Baška Voda, Brela, Cista Provo, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Gradac, Hrvace, Klis, Lećevica, Lokvičići, Lovreć, Marina, Muć, Okrug, Otok, Podbablje, Podgora, Podstrana, Prgomet, Primorski Dolac, Proložac, Runovići, Seget, Šestanovac, Tučepi, Zagvozd, Zmijavci i Zadvarje te gradova: Imotski, Kaštela, Makarska, Omiš, Sinj, Solin, Trilj, Trogir i Vrlika. Predlagatelj je istakao pozitivne učinke predložene reorganizacije i to: - ujednačavanje radne opterećenosti sudaca, skraćivanje trajanja sudskih postupaka i smanjenje broja neriješenih predmeta u općinskim sudovima - mogućnost jedinstvenog i punog iskorištavanja svih ljudskih potencijala pravosudnih tijela koja se spajaju (naročito mogućnosti da se dosadašnji suci prekršajnih sudova odrede za rad na drugim vrstama predmeta) - olakšan pristup građana sudovima (novi sudovi u mreži, stalne službe i sudbeni dani) - smanjenje područja nadležnosti pojedinih općinskih sudova i općinskih državnih odvjetništava - olakšano upravljanje pravosudnim tijelima zbog manjeg broja lokacija na kojima djeluju - smanjenje ukupnog broja upravljačkih funkcija u sudovima (predsjednika sudova i odjela) i veći broj rješavatelja - racionalizacija putnih troškova pojedinih pravosudnih dužnosnika i službenika (koji su nakon reorganizacije 2015. bili primorani raditi u drugim mjestima) Smatramo da se očekivani pozitivni učinci reorganizacije nisu postigli ni prethodnom reorganizacijom niti bi se postigli predloženom i to iz razloga koje navodimo u nastavku teksta. Iz sadržaja prijedloga se ne da protumačiti intencija predlagatelja o tome želi li se Stalna služba u Imotskom ukinuti a sudovanje premjestiti u Split. U slučaju da je tako, smatramo da je navedeni prijedlog, u tom smislu, iracionalan i nepravedan iz sljedećih razloga. Stalna služba u Imotskom, Općinskog suda u Splitu udaljena je od sjedišta suda-Splita cca 95 km, pa bi komunikacija i pristup sudu(kao pravo zajamčeno Ustavom), građanima Imotske krajine(strankama, svjedocima, punomoćnicima, vještacima…) bila otežana zbog navedene udaljenosti, visokih troškova putovanja iz Imotskog u Split i nazad(cca 190 km), neprimjerene prometne povezanosti(loše autobusne veze, nepostojanje željezničke infrastrukture). Isto tako, premještanjem sudovanja u Split porasli bi i putni i ostali troškovi pravosudnih dužnosnika i službenika koje troškovi bi bili teret proračuna RH(150 kn po radnom danu). Prihvaćanjem ovakvog Prijedloga(premještanjem sudovanja iz Imotskog u Split), iskazala bi se nesklonost stanovnicima Imotske krajine koji su uvijek bili odani ideji pravedne i pravne hrvatske države te za koju ideju su prinijeli ogromne žrtve. Smatram da se ovakvom reorganizacijom pravednost i racionalnost ne bi postigla. „Imotski sud“ je sud višestoljetne tradicije a njegov rad nije prestao niti za vrijeme turske, austrijske, mlatačke vladavine…Osim što zgrada suda ima potrebnu infrastrukturu, arhitektonsku i kulturnu vrijednost(izgrađena 1916. za vrijeme austrijske vladavine), „Imotski sud“ posjeduje i ljudske potencijale-iskusne suce i službenike s dugogodišnjim sudačkim stažem koji imaju sve zahtijevane kompetencije za rješavanje svih vrsta predmeta. „Imotski sud“ predstavlja povijesno administrativno sjedište Imotske krajine i stanovništvo ga smatra takvim. Ako je načelo djelovanja državne vlasti ravnomjeran razvoj svih područja Republike Hrvatske i zaustavljanje iseljavanja, ovakvim postupkom postigao bi se suprotan učinak. Izmještanjem suda potakli bi se negativni smjerovi kretanja u demografskom i gospodarskom smislu, te bi se pospješila i daljnja administrativna centralizacija. Čitave obitelji bi bile primorane preseliti u Split ili iseliti iz Republike Hrvatske. Smatram da je nužno da se takve tendencije demografske katastrofe(kojih smo svjedoci) žurno zaustave. Smatramo da je nužno učiniti sadržajne a ne kozmetičke promjene kako bi se unaprijedila kvaliteta sudovanja(u prvom redu potrebno je promijeniti način izbora članova Državnog sudbenog vijeća). Centralizacijom koja se predlaže i centralizacijom provedenom reorganizacijom iz 2015. postigla se veća koncentracija moći i kontrole iz jednog središta-Splita. Smatramo da to nije dobro za razvoj i demokratizaciju društva. Isto tako, ovim Prijedlogom neće se postići njegova nominalna svrha. Nakon reorganizacije pravosuđa iz 2015. godine nisu napravljene nikakve analize koje bi dokazale opravdanost iste. Naime, smatramo da navedenom reorganizacijom nije postignuta nominalna svrha te reorganizacije, troškovi su povećani a upravljanje iz velikog sjedišta-Splita je otežano zbog same veličine područja nadležnosti suda. Kazneno i radno sudovanje je premješteno u Split čime je postignut suprotan učinak od onog koji je nominalno trebao biti postignut(racionalizacija, bolja kvaliteta života građana i bolja dostupnost suda građanima). Stoga predlažemo da, ako se želi rasteretiti splitski sud, a što je namjera ovog prijedloga, potrebno je izuzeti područje koje obuhvaća područje nadležnosti Stalne službe u Imotskom, Stalne službe u Makarskoj, pa za to područje osnovati zaseban sud sa sjedištem u Imotskom koji bi imao proširenu nadležnost(vratiti sudovanje u radnim i kaznenim postupcima). Navedena područja pripadaju teritoriju Splitsko-dalmatinske županije te predstavljaju prirodnu cjelinu. Kao što je prethodno navedeno, suci u Imotskom i Makarskoj su vodili i te vrste postupaka pa proširena nadležnost ne bi predstavljala nikakvu prepreku za djelovanje takvog suda. Osim toga, navedene Stalne službe već nekoliko godina tijesno surađuju tako da Stalna služba u Imotskom od 01.09.2017. do 01.01.2018. zaprima sve predmete Stalne službe u Makarskoj čime se postiže ujednačavanje radne opterećenosti sudaca, skraćivanje trajanja sudskih postupaka i smanjenje broja neriješenih predmeta u sudu. Osim navedenih sudova pripojili bi se i prekršajni sudovi(Imotski,Makarska). Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Imotskom, ima 7 sudaca i jednog sudskog savjetnika, dok Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Makarskoj ima 6 sudaca i 3 sudska savjetnika. Prekršajni sud u Imotskom ima 3 suca a Prekršajni sud u Makarskoj ima 2 suca, što ukupno iznosi 18 sudaca i 4 sudska savjetnika. Ovim Prijedlogom predviđeni su i kriteriji po kojima bi sudovi morali imati najmanje 10 a najviše 80 sudaca, pa bi ovo područje( koje obuhvaća područje nadležnosti Stalne službe u Imotskom, Stalne službe u Makarskoj) zadovoljavalo i te kriterije. Odvjetnici Boris Ujević i Ivan Ćosić Djelomično prihvaćen Ovim se Nacrtom ne ukidaju postojeće stalne službe sudova pa tako niti Stalna služba u Imotskom Općinskog suda u Splitu. Izostavljanje popisa stalnih službi iz ovog Zakona predloženo je s obzirom na to da je ovlast ministra na donošenje odluke o osnivanju i prestanku rada stalnih službi prema zakonom propisanim kriterijima predmet regulacije Zakona o sudovima. Ministarstvo pravosuđa nema namjeru ukidati postojeće stalne službe, ali se smatra da je popisivanje svih stalnih službi sudova ovim Zakonom nepotrebno i protivno danoj ovlasti ministra pravosuđa da o tome odlučuje. Primjerice, u slučaju osnivanja neke nove stalne službe ili ukidanja neke od postojećih stalnih službi bilo bi potrebno vršiti usklađivanje ovog Zakona s donesenim odlukama ministra. Nakon razmatranja svih pristiglih primjedbi i analize temeljnih parametara svih pravosudnih područja u Republici Hrvatskoj, a u skladu s usvojenim temeljnim kriterijem odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu u vidu ustanovljavanja suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, Nacrt će se dodatno korigirati te će njime biti obuhvaćen i prijedlog za ustanovljavanje Općinskog suda u Makarskoj, koji bi obuhvaćao i područje sadašnje Stalne službe u Imotskom Općinskog suda u Splitu.
9 mile soldo REPUBLIKA HRVATSKA Udruga hrvatskih sudaca,Ogranak Slav.Brod na Zboru Ogranka koji je održan dana 01.prosinca 2017.donijela je odluku da podržava inicijativu Odvjetničkog zbora Brodsko posavske županije da se umjesto sadašnje Stalne službe Slav.Brod,Trgovačkog suda u Osijeku osnuje Trgovački sud sa sjedištem u Slav.Brodu te umjesto Stalne službe Nova Gradiška,Općinskog suda u Slav.Brodu osnuje Općinski sud sa sjedištem u Novoj Gradiški. Nije prihvaćen Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, a koje kriterije predloženi Trgovački sud u Slavonskom Bodu i Općinski sud u Novoj Gradiški ne bi zadovoljavali.
10 Nenad Vlašić REPUBLIKA HRVATSKA PREDMET: -primjedbe i prijedlozi u svezi nacrta Zakona o područjima i sjedištima sudova U Županijskom sudu u Slavonskom Brodu i Stalnoj službi u Požegi predsjednik i 2 sutkinje Slavonskog Broda, jedna sutkinja iz Županje, te 11 sudaca iz Požege. Želimo Vam ukazati na niz prednosti koje ima Stalna služba u Požegi (bivši Županijski sud u Požegi), u odnosu na Županijski sud u Slavonskom Brodu. U Požegi nema tragova o uređenju suda prije dolaska Turaka, ali za vrijeme turske vlasti (1536 – 1688) „gradski sudac bio je Turčin“. U to vrijeme Požega je bila sjedište Požeškog sandžakata. Na žalost, 1842. godine izgorio je požeški arhiv pa o tome nema značajnijih podataka. Po oslobođenju od Turaka postoji prvi podatak da je 10. ožujka 1699. godine gradski sudac „svjedočio u poslu kupa i prodaje jednog konja“. Prvi poznati sudac grada (Judes Civitatis) Požege bio je Grgur Radielović (Gregorius Radielovich, judex) 3. travnja 1702. godine. Njegov nasljednik bio je sudac Josip Bošnjaković (Joseph Boshniakovich judex). Županijska sudbena vlast datira od Povelje kraljice Marije Terezije od 1. rujna 1765. godine gdje pod točkom II navodi da požeška županija ima pravo na suca, a pod točkom IV daje Požegi pravo mača (Jus gladii) „s pravom da podignu sramotni stup i vješala s pomoću potrebitih majstora…“ . Članovi suda bili su veliki i mali suci, a županijski je odvjetnik vršio dužnost današnjih državnih odvjetnika. Osude je izricao sudac i juratori. Požega je imala svog inkvizitora i krvnika. Druga komponenta značajna za pravnu povijest Požege i Hrvatske je izgradnja zatvora ili uza. Dana 14. svibnja 1754. godine županija je povjerila izgradnju zatvora osječkom zidarskom poduzetniku Adamu Feichtneru. Time se u Požegi i ovom dijelu Hrvatske zaokružila kaznenopravna cjelina koja je faktički u funkciji i danas. U drugoj Jugoslaviji (FNRJ) Županijski sud u Požegi osnovan je 1953. godine i bio je jedini okružni sud uz osječki u Slavoniji i Baranji. Pokrivao je teritorij današnje Brodsko posavske i Požeško slavonske županije, a jedno vrijeme pod njegovu mjesnu nadležnost je ulazila i općina Novska. U novoj Hrvatskoj, Županijski sud u Požegi je bio mjesno nadležan za bivše općine Požega, Slavonski Brod, Našice, Nova Gradiška, Pakrac i Lipik. Godine 1996. teritorij Općinskog suda Našice se izdvaja i pripaja Osijeku. Godine 1998. osniva se novi Županijski sud u Slavonskom Brodu. Sud u Slavonskom Brodu počinje raditi 2000. godine, ali kaznena istraga za oba suda ostaje u Požegi (istražni centar). Godine 2002. protivno zdravom razumu, istraga se za Županijski sud u Slavonskom Brodu, prebacuje u Slavonski Brod, iako tamo ne postoji zgrada pritvora, pa se pritvorenici počinju voziti u 50-ak kilometara udaljeni Slavonski Brod. Godine 2009., iako Pakrac ima bolju infrastrukturu, Općinski sud u Pakracu pripaja se Općinskom sudu u Daruvaru. Županijski sud u Požegi ostaje figurirati s teritorijem svoga općinskog suda i uglavnom uz predmete svoje mjesne nadležnosti rješava zaostale predmete iz drugih županijskih sudova u Hrvatskoj. Hrvatski Sabor je na sjednici održanoj 23. studenog 2010. godine donio Zakon o područjima i sjedištima sudova. Danom stupanja na snagu ovog Zakona došlo je do preustroja određenog broja Županijskih sudova, tako da je Županijski sud u Požegi pripojen Županijskom sudu u Slavonskom Brodu i od tada djeluje kao njegova Stalna služba u Požegi. Razlozi zbog čega sjedište Županijskog suda treba biti u Požegi 1. tradicija 2. funkcionalnost 3. infrastruktura i znatno manji troškovi 1.Tradicija Sud u Požegi kao i zatvor postoje od polovice 18. stoljeća. 2.Funkcionalnost Zgrada suda u Požegi je standardno opremljena za razliku od brodske. Nema potrebe niti za jednu preinaku. Svaki sudac ima uredan kabinet opremljen standardnim namještajem, te postoji uvjetna velika sudnica, kao i dvije male sudnice (potpuno novi namještaj). Zgrada u Slavonskom Brodu je neuvjetna. Kabineti sudaca su po površini i opremi prilično skromni. Prvostupanjskim sucima probleme stvaraju dvije raspravne sudnice. Jedna od njih je prevelika. Nema prikladan namještaj i kvalitetno grijanje ( strop je visok oko 6 metara), tako da ne postoje uvjeti za normalno suđenje u zimskom periodu (od studenog do ožujka). Akustika je dosta loša zbog visokog stropa i slabo se čuje, a nisu postavljeni nikakvi razglasni uređaji koji bi taj problem riješili. Tijekom zimskog perioda suci i stranke moraju boraviti u sudnici u zimskim kaputima. Druga sudnica je veličine oko 25 m2 i također je neuvjetna za složenija suđenja, kako zbog svoje veličine, tako i zbog dotrajalog namještaja. Dakle, nema niti jedne uređene sudnice. U hodniku nisu postavljene nikakve klupe niti stolice, na kojima bi stranke mogle sjediti dok čekaju poziv u sudnicu, a to je i nemoguće jer su hodnici uski. Hodnici nemaju grijanje. Parketi i namještaj su stari i neprimjereni instituciji županijskog suda. U ovom trenutku ulazne stepenice su prepriječene i zabranjen je prijelaz preko njih, pa se u sud može ući samo preko ulaza za invalide. Stolarija u cijeloj zgradi je izuzetno loša jer od izgradnje zgrade uopće nije mijenjana (preko 50 god.). Prozorska krila su suha, propuštaju hladnoću i vrućinu te ne predstavljaju nikakvu zaštitu od vremenskih nepogoda. U ljetu je vruće (naravno nema klima uređaja), a po zimi kroz prozore prolazi hladnoća. Fasada je neugledna i očigledno treba renoviranje. Pogledom s ulice, zgrada uistinu ne ostavlja dojam kako se radi o županijskom sudu jedne europske države. Zgrada suda u Slavonskom Brodu nema dvorišta, koje bi prema važećim standardima trebalo biti odvojeno visokim zidom, niti je to ikako moguće napraviti. Pritvorenike se dovozi iz Zatvora u Požegi, udaljenog 45 km i to s ulične strane izravno u zgradu, što je sigurnosni problem, a isto tako i problem zaštite ljudskih prava okrivljenika, jer su izloženi pogledima prolaznika. Državna granica se nalazi 100-tinjak metara od sudske zgrade, pa je opasnost bijega naglašena. Prema nepisanim običajima nikada se značajnije državne institucije, a osobito sud, ne grade uz granicu. Riječju, zgrada je daleko od europskog standarda u svakom pogledu. Opće je poznato kako u kaznenim predmetima organiziranog kriminala, pa i u pojedinim drugim kaznenim predmetima mogu postojati veliki sigurnosni problemi i rizici, naročito oko osiguranja glavne rasprave, te osiguranja nazočnosti pri istražnim ili nekim drugim ročištima. U nekim predmetima teško je zamisliti kako je uopće moguće voditi glavnu raspravu u sjedištu suda koji nema zatvor. Svakodnevno dovođenje pritvorenika na istražna ili ročišta za glavnu raspravu, uz angažiranje velikog broja pravosudnih policajaca, komplicira postupak i uzrokuje troškove. Poznato je kako u sjedištima sudova, koji nemaju zatvorski sustav, nema ni pravosudne policije i nemoguće je u određenom trenutku, kada za to postoji potreba, zatražiti pojačanje djelatnika pravosudne policije, koji bi mogli stići u razumnom roku. U takvim situacijama trebalo bi angažirati redovne policijske djelatnike, što opet nije sukladno zakonu. Na pojedinim raspravama koje su vođene u Slavonskom Brodu, prilikom prijevoza pritvorenika na suđenje, bilo je nužno angažirati snage specijalne policije koje su osiguravale put od Požege do Slavonskog Broda (oko 45 km), što je stvaralo dodatne sigurnosne probleme, kojih, da se sudi u Požegi ne bi bilo. Za razliku od Slavonskog Broda, zgrada stalne službe u Požegi je standardno opremljena i nema potrebe niti za jednu značajniju preinaku. Svaki sudac ima uredan kabinet, opremljen standardnim namještajem te postoji velika sudnica, kao i dvije manje, s potpuno novim namještajem. Zgrada ima dvorište koje je odvojeno visokim zidom i dovoz pritvorenika i okrivljenika, sa sigurnosnog aspekta, je maksimalan. Sagrađena je po standardima većine Županijskih sudova u Republici Hrvatskoj. Djelatnici pravosudne policije su zbog ovakvih situacija izloženi problemima. Često se znalo događati zbog uštede da se svi zatvorenici za određeni dan voze iz Požege samo jednim vozilom. Zatvorenici su zbog toga primorani po više sati sjediti u parkiranom vozilu, pred zgradom suda, sve dok svi ne završe svoja ročišta. To potraje i više sati. U ovom trenutku u Županijskom sudu Slavonski Brod radi 11 sudaca iz Požege, 2 suca i predsjednik su iz Slavonskog Broda i jedna sutkinja iz Županje. Od toga sutkinja iz Slavonskog Broda ima uvjete za starosnu mirovinu (68 godina). Od jedanaest sudaca iz Požege nitko nije stariji od 63 godine, s time što je osam sudaca mlađe od 60 godina. 3.Infrastruktura Poznato je kako u Požegi postoji pet penalnih institucija: Zatvor (istražni zatvor), Kaznionica za žene, Kaznionica za muškarce, Maloljetnički zatvor i Dom za preodgoj maloljetnica. Prema propisima, ove institucije su u značajnom segmentu naslonjene na županijski sud preko suca izvršenja, te istražnih organa. Česta su dovođenja osuđenika kod suca izvršenja i suca istrage. U Požegi je Centar za probaciju, koji pokriva upravo ovaj teritorij Slavonije i Baranje. Što se tiče zatvora (istražni zatvor), komunikacija na relaciji pritvorenici – županijski sud je svakodnevna. U Slavonskom Brodu ne postoji istražni zatvor, pa se pritvorenici svakodnevno voze u Slavonski Brod. Pored povećanih troškova za pravosudnu policiju, to je i dodatni sigurnosni problem, osobito u zimi jer je po snijegu i poledici otežana komunikacija na cesti Požega-Slavonski Brod. Pri donošenju odluke o preseljenju kaznenog odjela u Slavonski Brod, nitko nije napravio projekciju koliko to više košta hrvatski proračun. Ako se uzme da svaka vožnja jest preko 100 kilometara, a minimalno su angažirana po tri pravosudna policajca, koja po cijeli dan moraju biti u Slavonskom Brodu, već se tu može vidjeti koliko sve košta. Prema podacima dobivenim iz Kaznionice i zatvora u Požegi, prijevoz jednog pritvorenika u Slavonski Brod i nazad, košta oko 900,00 kuna. U siječnju 2012. godine na sastanku predsjednika kaznenih odjela županijskih sudova u Zagrebu, predsjednica kaznenog odjela Vrhovnog suda RH, Ana Garačić, je istakla nužnost blizine zatvora županijskim sudovima zbog normalne primjene novog Zakona o kaznenom postupku koji je stupio na snagu 1. rujna 2011. godine. Argumenti kako se radi o većem gradu, pa je broj predmeta veći u Slav. Brodu su floskule i nemaju veze sa stvarnošću. Građani ne putuju na županijski sud, već spisi. Županijski sud odlučuje na sjednicama vijeća u drugom stupnju. U prvom stupnju sudi se samo u kaznenom postupku i provodi se istraga, a za to je Požega u svakom pogledu i apsolutno u prednosti. Uhićenici i pritvorenici se u požeški sud mogu dovesti u roku od 15-ak minuta. Osobito ZKP inzistira na vrlo kratkim rokovima u istrazi kada je potrebno u nekoliko navrata ispitivati osumnjičenika. Ova komunikacija može biti na 2 kilometra, ili 50 kilometara s prirodnom zaprekom u vidu obronaka Dilj gore. Ako bi Županijski sud u Slavonskom Brodu mogao normalno funkcionirati trebao bi : 1. izgraditi novi zatvor i zaposliti primjereni broj djelatnika, ali zatvor 21. stoljeća! 2. urediti prostor za suce, djelatnike, raspravne dvorane, urediti krovište, ožbukati cijelu zgradu, itd. 3. intervenirati u urbanizam jezgre Slavonskog Broda i na (ne)mogući način urediti prilaze sudu, dvorište, a vjerojatno Savu ne može skrenuti. Ili sazidati novu zgradu na drugoj lokaciji, kao i zatvor! Ministarstvo bi svakako trebalo znati koliko bi sve to koštalo građane Republike Hrvatske, a u Požegi na današnji dan državu Hrvatsku to košta 0,00 (nula) kuna. Iako je već rečeno kako županijski sud ne radi sa strankama, osim u prvostupanjskim najtežim kaznenim predmetima i istrazi, treba pogledati koji broj građana gravitira gradu Požegi, a koji broj gradu Slavonski Brod. Cijeli zapadni dio Brodsko posavske županije povijesno i prometno gravitira Požegi (bivša općina Nova Gradiška). Prema udaljenosti od Požege ili Slavonskog Broda tek istočni dio mjesta Oriovac je bliže Slavonskom Brodu. Prema popisu stanovništva od 2011. godine, Brodsko posavska županija ima 158.575 stanovnika. Od toga zapadni dio te županije ima 47.926 stanovnika koji su prebivalištem bliže Požegi nego Slavonskom Brodu. To su: Nova Gradiška (14.229 stanovnika), Cernik (3.640), Rešetari (4.753), Davor (3.015), Dragalić (1.361), Gornji Bogićevci (1.975), Gornja Vrba (2.515), Nova Kapela (4.227), Okučani (3.447), Stara Gradiška (1.363), Staro Petrovo Selo (5.186) i Vrbje (2.215) što je ukupno 47.926 stanovnika. Ako se tome dodaju naselja Bečic, Ciglenik, Lužani, Malino, Kujnik, Pričac, Živike, u općini Oriovac to bi trebalo biti još više. Požeško slavonska županija ima 85.845 stanovnika, pa bi to bilo 133.771 stanovnika (plus oko 80% općine Oriovac) koje gravitira prema Požegi, naspram maksimalno 110.649 stanovnika (minus oko 80% općine Oriovac) koji gravitiraju prema Slavonskom Brodu. Oduzme li se 15.529 stanovnika pakračko – lipičkog područja nakon nerazumne „aneksije“ Općinskog suda u Pakracu prema Daruvaru i Županijskom sudu u Bjelovaru, opet ostaje preko 120.000 građana koji gravitiraju prema Požegi (118.242+80% općine Oriovac). Sada se uočava dalekosežnost i sistematsko uništavanje Županijskog suda u Požegi u korist neuvjetnog Županijskog suda u Slavonskom Brodu ukidanjem Općinskog suda u Pakracu (kada se već ukidao taj sud nije bilo razloga pripojiti ga Općinskom sudu u Daruvaru, već ga je trebalo pripojiti Požegi i Županijskom sudu u Požegi). Prema popisu iz 2011. godine odnos stanovništva je slijedeći: Požegi je bliže 118.242 stanovnika (+ 80% općine Oriovac), a Slavonskom Brodu 110.649 stanovnika (umanjeno za 80% općine Oriovac). Dakle, radi se o oko 20.000 stanovnika više kojima je Požega bliže od Slavonskog Broda. Kada se uspostavljao Županijski sud u Slavonskom Brodu uzimala se u obzir upravna podjela države Hrvatske, a sada, kada se vidi propast ove koncepcije, ponovno se uzima u obzir upravna podjela kako bi se imaginarno prikazalo kako Županijski sud u Slavonskom Brodu ima veći broj predmeta, odnosno ta županija ima veći broj stanovnika. Naravno, u teritorijalnoj nadležnosti sudova upravna teritorijalna podjela bi trebala biti eliminirana. Možda bismo trebali učiti od države i institucije s tisućljetnom tradicijom – Vatikana i katoličke crkve. Oni su našli valjan razlog da sjedište jedne svoje biskupije smjeste u Požegu, bez obzira što u okolici ima i većih gradova. Još je bitna jedna stvar. Požega je najsigurniji grad u zemlji. Najmanje je kriminala po glavi stanovnika. Zašto i to ne bi bio razlog da se u takvom gradu sudi za najteža kaznena djela. Najveći kriminal je vezan za područje grada Slavonskog Broda obzirom na blizinu granice i demografsku ekspanziju, te kulturološke razlike. Suđenjem u gradu udaljenom 50 kilometara znatno se otupljuje mogućnost vršenja pritiska na sud i suce. Obzirom na izneseno, očito da je Županijski sud u Slavonskom Brodu i pripadajuća mu Stalna služba u Požegi, izuzetno kontroverzna situacija u hrvatskom pravosuđu. U 2017. godini unatoč svemu i enormnom povećanju troškova predsjednik suda je ukinuo kazneni odjel u Požegi, tako da četiri suca i tri djelatnice putuju iz Požege u Slavonski Brod. Čak je i Centar za izvršenje kaznenih sankcija preseljen u Slavonski Brod! Suci izvršenja umjesto da su udaljeni 2 kilometra od Kaznionice i zatvora sad su udaljeni 45 kilometara. Kako bi se ostvarilo normalno sudovanje u ovom dijelu zemlje potrebno je radikalno promijeniti dosadašnji teritorijalni ustroj. U tom pravcu, a u cilju zadovoljenja nezdravih političkih interesa, postoje dvije kompromisne varijante, a to su: 1.odrediti sjedište Županijskog suda u Požegi sa Stalnom službom u Slavonskom Brodu - građanski odjel, 2.po uzoru na Zagreb: u Požegi osnovati Županijski kazneni sud, a u Slavonskom Brodu - Županijski građanski sud sa Stalnom službom u Požegi. Pored ovog novi prijedlog nacrta Zakona o područjima i sjedištima sudova ne spominje stalne službe, za razliku od aktualnog ZPSS koji to regulira člancima 13. do 16. Budući prijedlog nacrta Zakona o područjima i sjedištima sudova regulira status stalnih službi, pa je očito kako se one ne ukidaju, ali u nacrtu novog ZPSS se ne spominje ništa. Budući je to u nadležnosti ministra pravosuđa, očekuje se kako bi se u novom Zakonu o područjima i sjedištima sudova izričito navelo koji teritorij pokrivaju stalne službe. Sudac Županijskog suda u Slavonskom Brodu Stalne službe u Požegi Nenad Vlašić Nije prihvaćen Osnovni razlog za pristupanje donošenju novog Zakona o područjima i sjedištima sudova je reorganizacija mreže općinskih sudova te provedba spajanja općinskih i prekršajnih sudova, pri čemu mreža drugostupanjskih sudova nije predmet ovog reformskog zahvata. Ovim se Nacrtom ne ukidaju postojeće stalne službe sudova pa tako niti Stalna služba u Požegi Županijskog suda u Slavonskom Brodu. Izostavljanje popisa stalnih službi iz ovog Zakona predloženo je s obzirom na to da je ovlast ministra na donošenje odluke o osnivanju i prestanku rada stalnih službi prema zakonom propisanim kriterijima predmet regulacije Zakona o sudovima. Ministarstvo pravosuđa nema namjeru ukidati postojeće stalne službe, ali se smatra da je popisivanje svih stalnih službi sudova ovim Zakonom nepotrebno i protivno danoj ovlasti ministra pravosuđa da o tome odlučuje. Primjerice, u slučaju osnivanja neke nove stalne službe ili ukidanja neke od postojećih stalnih službi bilo bi potrebno vršiti usklađivanje ovog Zakona s donesenim odlukama ministra. Okolnost postojanja zatvora sa sjedištem u Požegi odnosno postojanje poteškoća koje nastaju uslijed putovanja u sjedište suda u Slavonskom Brodu moguće je otkloniti organizacijskim mjerama predsjednika suda, a s obzirom da za županijske sudove nije propisana obveza postupanja u kaznenim predmetima isključivo u sjedištu suda. Osim ustanovljavanja pojedinih novih sudova odvajanjem, Nacrtom nisu predviđene promjene u područjima nadležnosti pojedinih općinskih sudova, što bi iziskivalo i odgovarajuće izmjene u zemljišnim knjigama.
11 Marijan Bruketa REPUBLIKA HRVATSKA Odvjetnički zbor Požega ( u daljenjm tekstu OZ Požega) ima na ovaj nacrt Prijedlog Zakona o područjima i sjedištima sudova slijedeće primjedbe: Uvodno se ističe da se OZ Požega i prilikom prethodne reorganizacije područja i sjedišta sudova, iz 2014.godine, iznio niz primjedbi, koje su i danas aktualne,a i protek vremena pokazuje, da možemo reći da smo bili u pravu kada smo tržili i predlagali da se ukine Županijski sud u Slav.Brodu i vrati(osnuje) Županijski sud u Požegi. Te primjedbe su svojim zaključcima podržali sudci Općinskog suda u Požegi, te sudci bivšeg Županijskog suda u Požegi, sada Stalne službe, te isto tako i djelatnici Općinskog i tada Županijskog državnog odvjetništva, te isto tako i na tematskim sjednicama Županijske skupština Županije Požeško- Slavonske i Gradskog vijeća Grada Požege, koji su svojim zaključcima, opravdano i osnovano, tražili da se u Požegu vrati Županijski sud. Oz Požega istiće da Ministarstvo pravosuđa niti u uvodnim dijelu ovog nacrta, u kojem se objašanjava ocjena stanja, te pitanja koja se trebaju urediti zakonom kao posljedicama koje bi trebale proisteći nakon donošenja zakona, a niti u obrazloženju nacrta, nigdje ne navodi koju su financijski efekti proizašl iz provedene reorganizacije iz 2014. godine odnosno koji finacijski efekti će proizaći iz reorganizacije koja će proisteći iz ovog Zakona. Predlagatelj zakona ne smije zaboraviti da su građani ti koji plaćaju sudove, ali isti ne plaćaju Sudove da im ti isti sudovi ne mogu pružiti i osigurati ona prava koja im pripadaju. Naime OZ Požega istiće: “da je osnovni cilj svih reformi mogućnost pristupa građana pravosuđu kao jedan od strateških ciljeva, točnije, ostvarenja stvarne jednakosti u pristupu pravosuđu i ostvarenju i zaštiti prava za sve građane, bez obzira na imovinske, obrazovne, zdravstvene i druge razlike”. Uvodno moramo istaknuti da u ovom Nacrtu prijedloga Zakona više nije predviđeno postojanje "STALNIH SLUŽBI ", kako Općinskih, tako i Županijskih i Trgovačkih sudova. Ako bi se ovakav prijedlog Zakona doista, kao konačan i usvojio, onda bi se na ovaj način, konačano dovršilo ukidanje Županijskog suda u Požegi. Oz Požege istiće da postoje mnoge prednosti koje ima Stalna služba u Požegi (bivši Županijski sud u Požegi), u odnosu na Županijski sud u Slavonskom Brodu, a koje su sve razlog za ponovno vračanje, u Požegu, Županijskog suda. Grad Požega postoji gotovo 800 godina. U Požegi nema tragova o uređenju suda prije dolaska Turaka, ali za vrijeme turske vlasti (1536 — 1688) „gradski sudac bio je Turčin". U to vrijeme Požega je bila sjedište Požeškog sandžakata. Na žalost, 1842. godine izgorio je požeški arhiv pa o tome nema značajnijih podataka. Po oslobođenju od Turaka postoji prvi podatak da je 10. ožujka 1699. godine gradski sudac „svjedočio u poslu kupnje i prodaje jednog konja". Prvi poznati sudac grada (Judes Civitatis) Požege bio je Grgur Radielović (Gregorius Radielovich, judex) 3.travnja 1702. godine. Njegov nasljednik bio je sudac Josip Bošnjaković (Joseph Boshniakovich judex). Županijska sudbena vlast datira od Povelje kraljice Marije Terezije od 1. rujna 1765. godine, gdje pod točkom II. navodi da požeška županija ima pravo na suca, a pod točkom IV. da daje Požegi pravo mača (Jus gladii) „s pravom da podignu sramotni stup i vješala s pomoću potrebitih majstora...". Članovi suda bili su veliki i mali suci, a županijski je odvjetnik vršio dužnost današnjih državnih odvjetnika. Osude je izricao sudac i juratori. Požega je imala svog inkvizitora i krvnika. Druga komponenta značajna za pravnu povijest Požege i Hrvatske je izgradnja zatvora ili uza. Dana 14. svibnja 1754. godine županija je povjerila izgradnju zatvora osječkom zidarskom poduzetniku Adamu Feichtneru. Ovim se u Požegi, ali i u ovom dijelu Hrvatske, Požega zaokružila kao kaznenopravna cjelina, koja je faktički u funkciji i danas. U Požegi je 1874. godine osnovan Sudbeni stol koji je obuhvaćao Kotareve Požegu, Brod, Novu Gradišku, Novsku, Pakrac i Daruvar. Upravo je Ban Mažuranić potpisao Naredbu kraljevsko slavonskog dalmatinskog odjela za pravosuđe, kojom je osnovano 6 kraljevskih delegiranih sudova sa sjedištem u Zagrebu, Bjelovaru,Osijeku, Varaždinu, Požegi i Vukovaru. U drugoj Jugoslaviji (FNRJ) Županijski sud u Požegi osnovan je 1953. godine i bio je jedini okružni sud, uz onaj u Osijeku, u Slavoniji i Baranji. Pokrivao je teritorij današnje Brodsko posavske i Požeško slavonske županije, a jedno vrijeme pod njegovu nadležnost je spadala i općina Novska. U novijoj Hrvatskoj, Županijski sud u Požegi je bio mjesno nadležan za bivše općine Požega, Slavonski Brod, Našice, Nova Gradiška, Pakrac i Lipik. Godine 1996. teritorij Općinskog suda Našice se izdvaja i pripaja Osijeku. Godine 1998. osniva se novi Županijski sud u Slavonskom Brodu. Interesantno je da su dvije godine suci Županijskog suda u Slavonskom Brodu primali plaće, a doslovce nisu rješavali predmete jer je sud bio „županijski sud u osnivanju." Sud u Slav. Brodu počinje raditi 2000. godine, ali kaznena istraga za oba suda ostaje u Požegi (istražni centar). Godine 2002. protivno zdravom razumu, istraga se za Županijski sud u Slavonskom Brodu, prebacuje u Slavonski Brod, iako tamo ne postoji zgrada pritvora, pa se pritvorenici počinju voziti u 50-ak kilometara udaljeni Slavonski Brod. Treba reći kako se ovo neminovno odrazilo na ažurnost Općinskog suda u Slav. Brodu. Najiskusniji suci otišli su na viši sud, tako daje došlo do blokade ažurnosti općinskog suda. Posljedica ovoga vidi se i danas kada se predmeti Općinskog suda u Slav. Brodu ustupaju Općinskom sudu u Požegi, pa građani Slavonskog Broda opet putuju u Požegu. Godine 2009., iako Pakrac ima bolju infrastrukturu, Općinski sud u Pakracu pripaja se Općinskom sudu u Daruvaru. Županijski sud u Požegi ostaje figurirati samo s teritorijem svoga općinskog suda i uglavnom,uz predmete svoje mjesne nadležnosti, rješava zaostale predmete iz drugih županijskih sudova u Hrvatskoj. Hrvatski Sabor je na sjednici održanoj 23. studenog 2010. godine donio Zakon o područjima i sjedištima sudova. Danom stupanja na snagu ovog Zakona došlo je do preustroja određenog broja županijskih sudova, tako da je županijski sud u Požegi pripojen Županijskom sudu u Slavonskom Brodu i od tada djeluje kao njegova Stalna služba u Požegi. OZ Požege istiće da Županijski sud treba biti u Požegi iz slijedećih razloga: 1. tradicija 2. funkcionalnost 3. infrastruktura i znatno manji troškovi 1.Tradicija Sud u Požegi kao i zatvor postoje od polovice 18. stoljeća. 2.Funkcionalnost Zgrada suda u Požegi je standardno opremljena za razliku od brodske. Nema potrebe niti za jednu preinaku. Svaki sudac ima uredan kabinet opremljen standardnim namještajem, te postoji uvjetna velika sudnica, kao i dvije male sudnice (potpuno novi namještaj). Zgrada Županijskog suda suda u Slavonskom Brodu nema potrebne uvijeta za opstojnost suda. Smještena je gotovo na samoj granici ( kao u zgrada Županijskog državnog odvjetništva). Kabineti sudaca su po površini i opremi prilično skromni. Prvostupanjskim sucima probleme stvaraju dvije raspravne sudnice. Jedna od njih je prevelika. Nema prikladan namještaj i kvalitetno grijanje ( strop je visok oko 6 metara), tako da ne postoje uvjeti za normalno suđenje u zimskom periodu (od studenog do ožujka). Akustika je dosta loša zbog visokog stropa i slabo se čuje, a nisu postavljeni nikakvi razglasni uređaji koji bi taj problem riješili. Tijekom zimskog perioda suci i stranke moraju boraviti u sudnici u zimskim kaputima. Druga sudnica je veličine oko 25 m2 i također nema potrebne uvijete za složenija suđenja, kako zbog svoje veličine, tako i zbog dotrajalog namještaja.Dakle, nema niti jedne uređene sudnice. U hodniku nisu postavljene nikakve klupe niti stolice, na kojima bi stranke mogle sjediti dok čekaju poziv u sudnicu, a to je i nemoguće jer su hodnici uski. Hodnici nemaju grijanje. Parketi i namještaj su stari i neprimjereni instituciji Županijskog suda. Trenutno su ulazne stepenice prepriječene i zabranjen je prijelaz preko njih, pa se u sud može ući samo preko ulaza za invalide. Stolarija u cijeloj zgradi je izuzetno loša jer od izgradnje zgrade uopće nije mijenjana (preko 50 god.). Prozorska krila su suha, propuštaju hladnoću i vrućinu, te ne predstavljaju nikakvu zaštitu od vremenskih nepogoda. U ljetu je vruće jer zgada, naravno, nema klima uređaja, a po zimi kroz prozore prolazi hladnoća. Fasada je neugledna i očigledno treba renoviranje. Pogledom s ulice, zgrada uistinu ne ostavlja dojam kako se radi o Županijskom sudu jedne europske države, za razliku od zgrade u Požegi koju svi, s pravom, zovu "Palača pravde" . Zgrada suda u Slavonskom Brodu nema dvorišta, koje bi prema važećim standardima trebalo biti odvojeno visokim zidom, niti je to ikako moguće napraviti. Pritvorenike se dovozi iz Zatvora u Požegi, udaljenog 45 km i to s ulične strane izravno u zgradu, što je sigurnosni problem, a isto tako i problem zaštite ljudskih prava okrivljenika, jer su izloženi pogledima prolaznika. Državna granica se nalazi 100-tinjak metara od sudske zgrade, pa je opasnost od mogućeg bijega izrazito naglašena. Prema nepisanim običajima, nikada se značajnije državne institucije, a osobito sud, ne grade uz granicu. Jednom riječju, zgrada je daleko od europskog standarda u svakom pogledu. Opće je poznato kako u kaznenim predmetima organiziranog kriminala, te i u pojedinim drugim kaznenim predmetima mogu postojati veliki sigurnosni problemi i rizici, naročito oko osiguranja glavne rasprave, te osiguranja nazočnosti pri istražnim ili nekim drugim ročištima. U nekim predmetima teško je zamisliti kako je uopće moguće voditi glavnu raspravu u sjedištu suda koji nema zatvor. Svakodnevno dovođenje pritvorenika na istražna ili ročišta za glavnu raspravu, uz angažiranje velikog broja pravosudnih policajaca, komplicira postupak i uzrokuje nepotrebne troškove poreznim obveznicima. Poznato je kako u sjedištima sudova, koji nemaju zatvorski sustav, nema ni pravosudne policije i nemoguće je u određenom trenutku, kada za to postoji potreba, zatražiti pojačanje djelatnika pravosudne policije, koji bi mogli stići u razumnom roku. U takvim situacijama trebalo bi angažirati redovne policijske djelatnike, što opet nije sukladno zakonu. Na pojedinim raspravama koje su vođene u Slavonskom Brodu, prilikom prijevoza pritvorenika na suđenje, bilo je nužno angažirati snage specijalne policije koje su osiguravale put od Požege do Slavonskog Broda (oko 45 km), što je stvaralo dodatne sigurnosne probleme, kojih, da se sudi u Požegi, ne bi bilo. Za razliku od Slavonskog Broda, zgrada stalne službe u Požegi je standardno opremljena i nema potrebe niti za jednu značajniju preinaku. Svaki sudac ima uredan kabinet, opremljen standardnim namještajem, te postoji velika sudnica, kao i dvije manje, s potpuno novim namještajem. Zgrada ima dvorište koje je odvojeno visokim zidom i dovoz pritvorenika i okrivljenika, sa sigumosnog aspekta, je maksimalan. Zgrada je sagrađena je po standardima većine Županijskih sudova u Republici Hrvatskoj. Djelatnici pravosudne policije su zbog ovakvih situacija izloženi problemima. Često se znalo događati da se zbog uštede, svi zatvorenici, za određeni dan voze iz Požege samo jednim vozilom. Zatvorenici su zbog toga primorani po više sati sjediti u parkiranom vozilu, pred zgradom suda, sve dok svi ne završe svoja ročišta. To potraje i više sati. U ovom trenutku u Županijskom sudu Slavonski Brod radi 11 sudaca iz Požege, 2 suca i predsjednik su iz Slavonskog Broda i jedna sutkinja je iz Županje. Od toga sutkinja iz Slavonskog Broda ima uvjete za starosnu mirovinu (68 godina). Od jedanaest sudaca iz Požege nitko nije stariji od 63 godine, s time što je osam sudaca mlađe od 60 godina. 3.Infrastruktura Poznato je kako u Požegi postoji pet penalnih institucija: Zatvor (istražni zatvor), Kaznionica za žene, Kaznionica za muškarce, Maloljetnički zatvor i Dom za preodgoj maloljetnica. Prema propisima, ove institucije su u značajnom segmentu naslonjene na županijski sud preko suca izvršenja, te istražnih organa. Česta su dovođenja osuđenika kod suca izvršenja i suca istrage. U Požegi je Centar za probaciju, koji pokriva upravo ovaj teritorij Slavonije i Baranje. Što se tiče zatvora (istražni zatvor), komunikacija na relaciji pritvorenici - županijski sud je svakodnevna. U Slavonskom Brodu ne postoji istražni zatvor, pa se pritvorenici svakodnevno voze u Slavonski Brod. Pored povećanih troškova za pravosudnu policiju, to je i dodatni sigurnosni problem, osobito u zimi jer je po snijegu i poledici otežana komunikacija na cesti Požega-Slavonski Brod. Pri donošenju odluke o preseljenju kaznenog odjela Stalne službe u Slavonski Brod, nitko nije napravio projekciju koliko to više plaćaju građani-porezni obveznici. Ako se uzme da svaka vožnja jest preko 100 kilometara, a minimalno su angažirana po tri pravosudna policajca, koja po cijeli dan moraju biti u Slavonskom Brodu, već se tu može vidjeti koliko sve košta. Prema podacima, dobivenim iz Kaznionice i zatvora u Požegi, prijevoz jednog pritvorenika košta oko 900,00 kuna. Uhićenici i pritvorenici se u požeški sud mogu dovesti u roku od 15-ak minuta. Osobito je ovo važno u istrazi, gdje se inzistira na vrlo kratkim rokovima, kada je potrebno u nekoliko navrata ispitivati osumnjičenika. Ova komunikacija je moguća na 2 kilometra u Požegi ili 50 kilometara dalje, uz prirodne zapreke u vidu obronaka Dilj gore. Da bi Županijski sud u Slavonskom Brodu mogao normalno funkcionirati trebao bi : 1. izgraditi novi zatvor i zaposliti primjereni broj djelatnika, ali zatvor 21. stoljeća! 2. urediti prostor za suce, djelatnike, raspravne dvorane, urediti krovište, ožbukati cijelu zgradu, itd. 3. intervenirati u urbanizam jezgre Slavonskog Broda i na (ne)mogući način urediti prilaze sudu, dvorište, a notorno je da se rijeku Savu ne može skrenuti, ili " sagraditi novu zgradu suda na drugoj lokaciji! " Ministarstvo pravosuđa mora, s jedne strane, objasniti poreznim obveznicima zbog čega oni sve ovo moraju plaćati, kada s druge strane, vračenjem Županijskog suda u Požegu, porezne obveznike RH to STOJI 0,00 (nula) kuna. U sklopu naprijed navedenog bitno je istaknuti kako Županijski sud ne radi sa strankama, osim u prvostupanjskim najtežim kaznenim predmetima i istrazi, a kako je "osnovni cilj svih reformi mogućnost pristupa građana pravosuđu kao jedan od strateških ciljeva, točnije, ostvarenja stvarne jednakosti u pristupu pravosuđu i ostvarenju i zaštiti prava za sve građane, bez obzira na imovinske, obrazovne, zdravstvene i druge razlike” u nastavku dajemo pregled koji broj građana gravitira Gradu Požegi, a koji broj Gradu Slavonski Brod. Cijeli zapadni dio Brodsko posavske županije povijesno i prometno gravitira Požegi (bivša općina Nova Gradiška). Prema udaljenosti od Požege ili Slavonskog Broda tek istočni dio mjesta Oriovac je bliže Slavonskom Brodu. Prema popisu stanovništva od 2011. godine, Brodsko posavska županija ima oko 158.575 stanovnika. Od toga zapadni dio te županije ima 47.926 stanovnika koji su prebivalištem bliže Požegi nego Slavonskom Brodu. To su: Nova Gradiška (14.229 stanovnika), Cemik (3.640), Rešetari (4.753), Davor (3.015), Dragalić (1.361), Gomji Bogićevci (1.975), Gornja Vrba (2.515), Nova Kapela (4.227), Okučani (3.447), Stara Gradiška (1.363), Staro Petrovo Selo (5.186) i Vrbje (2.215) što je ukupno 47.926 stanovnika. Ako se tome dodaju naselja Bečic, Ciglenik, Lužani, Malino, Kujnik, Pričac, Živike, u općini Oriovac, to bi trebalo biti još više. Požeško slavonska županija ima 85.845 stanovnika, pa bi to bilo 133.771 stanovnika (plus oko 80% općine Oriovac) koje gravitira prema Požegi, naspram maksimalno 110.649 stanovnika (minus oko 80% općine Oriovac) koji gravitiraju prema Slavonskom Brodu. Oduzme li se 15.529 stanovnika pakračko - lipičkog područja nakon ne razumnog "pripojenja " Općinskog suda u Pakracu prema Daruvaru i Županijskom sudu u Bjelovaru, opet ostaje preko 120.000 građana koji gravitiraju prema Požegi (118.242+80% općine Oriovac). Ovo nam je pokazalo kakva su dalekosežne posljedice sistematskog uništavanje Županijskog suda u Požegi u korist neuvjetnog Županijskog suda u Slavonskom Brodu, te ukidanja Općinskog suda u Pakracu (kada se već ukidao taj sud nije bilo razloga pripojiti ga Općinskom sudu u Daruvaru, već ga je trebalo pripojiti Požegi i Županijskom sudu u Požegi). Prema popisu stanovništva iz 2011.godine, odnos stanovništva je slijedeći: Požegi je bliže 118,242 stanovnika (+ 80% općine Oriovac), a Slavonskom Brodu 110.649 stanovnika (umanjeno za 80% općine Oriovac). Dakle radi se oko 20000 stanovnika kojima je sud u Požegi bliže nego, ako ostane, onaj u Slavonskom Brodu. Dakle gotovo jedanom cijelom gradu ( i njegovim građanima-poreznim obveznicima) vračanjem Županijskog suda u Požegu, omogućava se, od strane Države, njihov bolji pristup pravosuđu, kao jedan od strateških ciljeva, točnije, ostvarenja stvarne jednakosti u pristupu pravosuđu i ostvarenju i zaštiti prava za sve građane, bez obzira na imovinske, obrazovne, zdravstvene i druge razlike. OZ Požega podsjeća da je Županijski sud u Slav.Brodu osnovan pod izgovorom da svaka Županija mora imati svoj županijski sud, te polazeći od upravne podjele Republike Hrvatske. Prije toga Okružni sud u Požegi bio je stvarno i mjesno nadležan za područje Općinskog suda u Požegi, Općinskog suda u Slav.Brodu i Općinskog suda u Novoj Gradišci i bio je u to vrijeme, jedan od boljih i ažurnijih sudova tog ranga. Mnogi njegovi sudci svoj radni vijek završili su na Vrhovnom sudu i drugim visokim pravosudnom institucijama. Na ovom primjeru, kada na svega 40 km udaljenosti od Požege, u Slavonskom Brodu osnujete, još jedan Sud istog ranga i nadlažnosti, jasno vam je da jedan od njih mora imati manje predmeta ( manje posla) budući mu je Zakonodavac dao i manje teritorijalno područje, odnosno područje s manjim brojem stanovnika. Nakon toga u slijedećoj, nazovimo to, reorganizaciji pravosuđa, donosite odluku da ukidate jedan od ta dva suda, naravno i to Županijski sud u Požegi, onaj kojem ste jednim potezom pera, nekoliko godine prije toga, oduzeli poslove i ograničili mjesnu nadležnost, a nakon toga kao glavni rezlog za ukidanje uvedete upravo taj kriterij "broj sudskim predmeta". Stoga OZ Požega smatra da bi u teritorijalnoj nadležnosti sudava, upravna teritorijalna podjela sama države trebala bi elimirnirana ili svedena na najmanju moguću mjeru. Možda bi smo trebali učiti od države i institucije s tisućljetnom tradicijom kao što je Vatikan i katolička crkva, koji su sjedište požeške biskupije smjestili u Požegu, bez obzira što u okolici ima većih gradskih središta. Moramo isatknuti još jednu važnu stvar a to je da je Požega jedna od najsigurnijih gradova u Republici Hrvatskoj. U tom smislu suđenjem za najteže oblike krimanalnih djela u Požegi, znatno se smanjuje mogućnost vršenja pritiska na Sud i suce. Stoga OZ Požega i sada ponovno predlaže da Ministarstvo pravosuđa RH ovaj nacrt prijedlog Zakona o područjima i sjedištima sudova izmjeni na način da: -ukine Županijski sud u S.Brodu i osnuje (vrati) Županijski sud Požega, u Požegi. Dakle OZ Požega predleže i traži da se doista izvrši reorganizacija pravosudnog sustava na ovom području na način da se u Požegu vrati Županijski sud budući za to postoje, još od vremena ukidanja Okružnog suda u Požegi sve pretpostavke: matrijalne, ljudske, prostorne i bilo koje druge te ovakava reorganizacija Republiku Hrvatsku, u ovoj teškoj financijskoj situaciji, ne stoji ništa i ne traži nikakva nova finacijska sredstva za provedbu ovakove odluke. Isto tako OZ Požega traži i predlaže da se Općinskom sudu u Požegi kao Stalne službe istoga suda pripadnu Stalne službe u Pakracu i Novoj Gradišci. Kada je riječ o Gradu Pakrac, OZ Požega mora istaći da je Grad Pakrac, kao i Grad Lipik, sastavni dio Požeško-slavonske županije, te da je prije pretvaranja u Stalnu službu, Općinski sud u Pakracu bio pod nadlažnosti Županijskog suda u Požegi, pa budući nikada niti jedno nadležno tijelo ove Županije, nije dalo suglasnost da se Općinski sud u Pakracu ukine i kao Stalna služba stavi pod nadležnost Općinskog suda u Daruvaru, ovim tražimo da se i ova nepravda ispravi i Stalna služba u Pakracu stavi pod nadležnost Općinskog suda u Požegi. Prihvaćanjem gore navedenih prijedloga, ostvarili bi se zasigurno manji troškovi za građane -porezene obveznike, a time bi se ispunila i pravila Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda o zajamčenom pravu na pristup sudu. Marijan Bruketa, odvjetnik i Predsjednik Odvjetničkog zbora Požega Nije prihvaćen Osnovni razlog za pristupanje donošenju novog Zakona o područjima i sjedištima sudova je reorganizacija mreže općinskih sudova te provedba spajanja općinskih i prekršajnih sudova, pri čemu mreža drugostupanjskih sudova nije predmet ovog reformskog zahvata. Ovim se Nacrtom ne ukidaju postojeće stalne službe sudova pa tako niti Stalna služba u Požegi Županijskog suda u Slavonskom Brodu. Izostavljanje popisa stalnih službi iz ovog Zakona predloženo je s obzirom na to da je ovlast ministra na donošenje odluke o osnivanju i prestanku rada stalnih službi prema zakonom propisanim kriterijima predmet regulacije Zakona o sudovima. Ministarstvo pravosuđa nema namjeru ukidati postojeće stalne službe, ali se smatra da je popisivanje svih stalnih službi sudova ovim Zakonom nepotrebno i protivno danoj ovlasti ministra pravosuđa da o tome odlučuje. Primjerice, u slučaju osnivanja neke nove stalne službe ili ukidanja neke od postojećih stalnih službi bilo bi potrebno vršiti usklađivanje ovog Zakona s donesenim odlukama ministra. Okolnost postojanja zatvora sa sjedištem u Požegi odnosno postojanje poteškoća koje nastaju uslijed putovanja u sjedište suda u Slavonskom Brodu moguće je otkloniti organizacijskim mjerama predsjednika suda, a s obzirom da za županijske sudove nije propisana obveza postupanja u kaznenim predmetima isključivo u sjedištu suda. Osim ustanovljavanja pojedinih novih sudova odvajanjem, Nacrtom nisu predviđene promjene u područjima nadležnosti pojedinih općinskih sudova, što bi iziskivalo i odgovarajuće izmjene u zemljišnim knjigama.
12 Jurica Jurić REPUBLIKA HRVATSKA Prije svega, pozdravljam inicijativu predlagatelja za hitnim i potrebnim izmjenama predmetnog Zakona, kako u cilju omogućavanja pristupa građana sudovanju, tako i u cilju popravljanja posljedica reorganizacije područja i sjedišta sudova iz 2014. godine. Općinski sud u Đakovu svojedobno je pokrivao nadležnost najvećeg broja općina i gradova na području Osječko-baranjske županije, tj. 9 (devet) općina sa 19.804 stanovnika, a sam Grad Đakovo imao je 27.745 stanovnika. Dakle nadležnosti Općinskog suda u Đakovu podlijegalo je 47.549 stanovnika, što je uzrokovalo i najveći broj predmeta po sucu, koji je zaprimao u rad navedeni sud na području Osječko-baranjske županije (izuzev Osijeka kao županijskog središta). Donošenjem Zakona o područjima i sjedištima sudova u 2014. g. Općinski sud u Đakovu, Općinski sud u Valpovu, Općinski sud u Belom Manastiru te Općinski sud u Našicama su spojeni na Općinski sud u Osijeku, dok su u navedenim gradovima ostale raditi Stalne službe u kojima je ostao u radu manji dio predmeta, dok su ostali predmeti prenijeti u rad u Osijek. Uslijed navedenog svi kazneni predmeti s područja nadležnosti Općinskog suda u Đakovu i Našicama dodijeljeni su u rad sucima u Osijeku, kao i svi predmeti iz sfere radnog prava. Ovakva organizacija uzrokovala je da gotovo 164.000 stanovnika Županije mora radi ostvarivanja svojih prava, kao i radi sudjelovanja u postupcima u kojima sudjeluju kao stranke, svjedoci, vještaci, tumači i dr. bespotrebno putovati u Osijek pri čemu im se uzrokuju enormni troškovi, a koje nisu imali do tada. Općepoznata je činjenica teške gospodarske situacije na području Osječko-baranjske županije koja je prvenstveno posljedica teških ratnih stradanja. Teško je stradalo cijelo područje Županije, koja je dijelom bila okupirana, a većim dijelom razrušena. Osim toga, za istaknuti je da su Općine Drenje, Levanjska Varoš i Satnica Đakovačka već duži niz godina uvrštene na popis područja od posebne državne skrbi, unatoč činjenici što se nalaze u stereotipno "bogatoj Slavoniji". Sud u Đakovu je pod drugim nazivom (Kotarski sud) ustrojen "Razpisom ministarstva pravosuđa" od 16. srpnja 1850.g. te postojao je u kontinuitetu do reorganizacije mreže sudova 2014. godine. Geografski se Đakovo nalazi u središtu čitave regije Slavonija; Đakovu gravitira veliki broj stanovnika i najbolje su prometno povezani sa cijelom Županijom kako cestovno, tako i željezničkim prometom. Ovakva pozicija i broj stanovnika koji gravitiraju Đakovu uzrokuje i dalje priliv broja sudskih predmeta koji opravdavaju postojanje suda. Iz statističkog prikaza reforme koju je Ministarstvo pravosuđa predstavljalo 2014. godine u Osijeku, dalo se isčitati kako je Općinski sud u Đakovu imao oko 45 % veći broj predmeta po sucu u odnosu na osječki Općinski sud, posebno uzevši u obzir broj sudaca. Nadalje, Općinski sud u Đakovu prvostupanjske odluke donosio je unutar razumnog roka, a zaostataka u radu uopće nije niti bilo, nego naprotiv, suci su ostvarivali iznadprosječne norme (110 % do čak 146 %). Naime u 2013. godini u Općinskom sudu u Đakovu je zaprimljen 6.561 predmet (građanski, izvanparnični i dr.), riješeno je 7.013 predmeta, a ostalo je neriješeno 2.349 predmeta. U istoj godini evidentirano je 5.233 zemljišnoknjižna predmeta od kojih je riješeno 5.341, a ostao je neriješen 351 predmet. U 2013. godini izdano je ukupno 13.759 zemljišnoknjižnih izvadaka te je izdano 2.549 potvrda o nekažnjavanju. U istoj godini zaprimljena su samo 3 zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, što je zanemariv podatak, a na tom argumentu se, između ostalog, temeljila provedena reforma. Glede broja sudskih predmeta, Općinski sud u Đakovu, sa zemljišno-knjižnim, kaznenim, parničnim i ostalim predmetima imao je oko 18.000 predmeta u radu. Nekadašnje Općinsko državno odvjetništvo u Đakovu – Kazneni odjel do svojeg ukidanja 2011. godine, od 2008.g. bilježilo je porast broja predmeta, te je u 2010.g. imalo 314 kaznenih predmeta s 286 donesenih odluka. Općinsko državno odvjetništvo u Đakovu – Građansko-upravni odjel od 2007.g. također je bilježilo porast broja predmeta, te od 722 novozaprimljena predmeta u 2007.g., u 2010.g. bilježilo je 1.105 novozaprimljenih predmeta. Navedeni podaci, iako iz ranijeg vremena, predstavljaju argument u korist opravdanosti postojanja Općinskog državnog odvjetništva u Đakovu i Općinskog suda u Đakovu, ne samo s obzirom na ukupan broj predmeta i priliv novih, nego i na broj stanovnika, jer se statistički trendovi nisu mijenjali. Općinski sud u Đakovu nalazi(o) se u nekretnini u isljučivom vlasništvu Republike Hrvatske i zadovoljava sve prostorne i tehničke uvjete organizacije radnih procesa 7 sudskih referada i dvije sudskosavjetničke referade, pa čak i u slučaju potrebe ima dodatne prostore za smještaj 3 – 4 suca, tj. sudske referade (u prostoru iste zgrade). Kad se sve zbroji, uz poznati prosječni broj kaznenih predmeta s područja Đakovštine, gotovo 20.000 osoba s područja Đakovštine godišnje putuje u Osijek, što o svojem trošku, što o trošku proračunskih sredstava suda, a na taj način se ne štede novčana sredstva. Iz dosadašnjeg iskustva, od provođenja reforme, statusni-obiteljskopravni predmeti razvoda braka s mlt. djecom bivaju dodijeljeni u rad sucima u Osijeku, iako su stranke sa šireg područja Đakova. Ovakva organizacija uzrokuje dodatne troškove i drugim javnim tijelima koji djeluju na području naše županije, npr. Centrima za socijalnu skrb, Ministarstvu unutarnjih poslova, jedinicama lokalne samouprave i dr., a koje isti nisu predviđali u svojim proračunima. Primjerice, u bračnim sporovima se predmeti raspoređuju npr. za stranke iz Semeljaca u Osijek, međutim, kako je Centar za socijalnu skrb Đakovo sudionik bračnog spora za osobe iz Semeljaca, to predstavnici Centra za socijalnu skrb Đakovo nemaju u proračunu predviđena sredstva za putovanje na raspravu u Osijek pa na istu niti ne dolaze, zbog čega se gubi smisao sudjelovanja Centra za socijalnu skrb u sudskim postupcima, a notorno je da oni u navedenim postupcima trebaju imati i imaju značajnu ulogu. Svi radni sporovi koji su do tada rješavani u Đakovu dodijeljeni su isključivo u rad sucima u Osijeku, tako da radnici sa područja Đakova i Našica koji ionako neredovito primaju plaću, a i po nekoliko godina uopće ne primaju plaću moraju svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati uz znatno veće troškove, koje si ne mogu priuštiti, zbog čega sudovi postaju nedostupni građanima zbog neracionalne administrativne odluke, pa samim time pravosuđe gubi svoju osnovnu svrhu. Statistički je nesporno da radnici u Slavoniji u pravilu rade za minimalnu plaću (ukoliko i nju dobiju), da nemaju dovoljno novca niti za nužne životne potrebe, nemaju novca za autobusne karte i užinu djece u školi, no unatoč tome, ukoliko su sudionici sudskog spora moraju izdvajati značajna i za njih prevelika sredstva na putovanje do suda. Nemam toliku "hrabrost" i argumentirani uvid da bih davao ocjene opravdanosti osnivanja ostalih sudova u Republici Hrvatskoj iz ovog zakonskog prijedloga, ali nastavno na argumentaciju drugog uvaženog komentatora o gospodarskoj (privrednoj) nepropulzivnosti Slavonije i neopravdanosti povrata statusa suda u Đakovu mogu samo iznijeti činjenicu da bi prema predloženom zakonskom rješenju Općinski sud u Đakovu u svojoj teritorijalnoj nadležnosti imao područje s preko 73.000 stanovnika, dok bi primjerice, novoosnovani Općinski sud u Metkoviću u svojoj teritorijalnoj nadležnosti imao područje s oko 49.000 stanovnika, slijedom čega smatram da svaka od ciljanih teritorijalnih sredina istaknutih ovim zakonskim prijedlogom ima argumentirano i specifično uporište, tako da bez poznavanja svih okolnosti ne treba davati ocjene unaprijed. Zaključno, ne samo organizacijski, tradicijski, pravični, nego i ekonomski aspekti upućuju na opravdanost ustrojavanja Općinskog suda u Đakovu, slijedom čega pozdravljam i podržavam konkretno predloženu izmjenu u cijelosti. Primljeno na znanje Prima se na znanje.
13 Bojan Bugarin REPUBLIKA HRVATSKA 1) Ako je već donesena politička odluka o donošenju potpuno novog zakona, tada je to jedinstvena prilika za razmatranje daljnje opravdanosti naziva „općinski“ i „županijski“ sudovi. Potpuno je jasno da je još odavno riječ o neadekvatnim i zbunjujućim nazivima koji više ne korespondiraju organizaciji niti područne (regionalne), a niti lokalne samouprave, čiji naziv nose. Na opstanak tih naziva ne upućuje niti neka hrvatska državnopravna tradicija. Nedavno su već stručnim pravnim krugovima bili prezentirani prijedlozi novih naziva općinskih sudova te je bilo predloženo da se ubuduće zovu „temeljni“ ili pak „osnovni“. Nikakvih ozbiljnih primjedbi tome nije bilo te se samo trebalo odlučiti za jednu od te dvije varijante. Najadekvatniji naziv za županijske sudove bi pak bio „viši“ sudovi. Time bi se ujedno naglasilo da su (još uvijek) niži od specijaliziranih „visokih“ sudova, kako u organizacijsko-funkcionalnom, tako i u financijsko-materijalnom smislu. 2) Nazivi mjesta u imenima svih sudova bi ubuduće trebali biti u nominativu, a ne u lokativu (npr. Trgovački sud Split umjesto Trgovački sud u Splitu). Najprije napominjemo da je to u skladu s jezičnom praksom i najnovijim pravopisnim preporukama, koje sada dopuštaju obje varijante. Prebacivanje u nominativ bi pak u praksi riješilo dvije vrste problema. Jedan problem su dvojezične sredine. Lokativni oblik zahtijeva dvojezičnost u cijelom nazivu, a ne samo u nazivu mjesta koje se nalazi u nazivu suda. Prema tome, ako je naziv suda u lokativu i ako onda pišemo „...u Puli“, tada bi i cijeli naziv suda trebao biti dvojezičan i glasiti „Općinski sud u Puli – Tribunale comunale a Pola“. Ekvivalent hrvatskom „u Puli“ ne može na talijanskom biti „Pola“, već „a Pola“. Ovdje smo zapravo nekritički prepisali rješenja iz nekih drugih zemalja koje međutim nemaju padežne oblike imenica! Oblik u nominativu bi riješio tu zavrzlamu jer bi se prevodio samo naziv mjesta, i to ne crticom, već kosom crtom (ili pak zagradom), kako je i inače uobičajeno kod dvojezičnih naziva mjesta. Dakle, umjesto „Općinski sud u Puli – Pola“ bilo bi „Općinski (temeljni) sud Pula/Pola“. Ovdje se prijevod vrši samo u nazivu mjesta, kako i treba biti, i taj je prijevod onda korektan. Drugi razlog su neke specifične situacije do kojih može doći u praksi zbog razloga političkog oportuniteta. Primjerice, možda će biti moguće situacije da sud smješten na jednoj lokalnoj teritoriji bude nadležan za područje druge teritorije (v. dalje prijedlog u vezi Splita ili Novog Zagreba). Drugim riječima, naziv u nominativu ne bi više nužno morao prejudicirati fizički smještaj sjedišta suda, što posebno može biti osjetljivo na širem području Zagreba. Npr. Sesvete ne postoje kao posebna administrativna jedinica, ali postoje kao statističko naselje. Stoga je puno opravdanije taj sud zvati „Općinski (temeljni) sud Sesvete“ nego „Općinski (temeljni) sud u Sesvetama“. 3) Vidljivo je iz prijedloga da se nastoji ublažiti radikalno rezanje broja općinskih sudova koje je provedeno 2015.g. Taj prijedlog valja pozdraviti, ali treba pripaziti da se pritom ponovno (makar i postupno) ne vratimo na nekadašnje stanje postojanja sudova od par sudaca, koji ne mogu formirati niti kazneno vijeće. Drugo, ako se već ide širiti mreža sudova tamo gdje je to baš nužno, tada je tim manja potreba za daljnjim egzistiranjem skupih stalnih službi. Već će se implementacijom predloženog proširenja mreže sudova značajno suziti europski okvir od cca 70 km maksimalne udaljenosti suda od građana. Načelo dostupnosti suda i pristupa sudu jeste važno, ali nije apsolutno te je u RH već u dovoljnoj mjeri implementirano. U Francuskoj, npr., mreža sudova je puno rjeđa nego u RH, s obrazloženjem da sudovi nisu bolnice; građani osobno na sud trebaju dolaziti krajnje rijetko jer pred sudska tijela uglavnom (trebaju) pristupati profesionalni punomoćnici. Da zadržavanje sadašnjih „stalnih službi“ nije dobro zapravo se kaže i u obrazloženju prijedloga zakona, gdje je ukazano na poteškoće u upravljanju „dislociranim stalnim službama“. One gotovo u svemu funkcioniraju kao posebni sudovi jer su slovom zakona „posebne ustrojstvene jedinice“ i to takve koje nespecificirano i nediferencirano rješavaju sve predmete matičnog suda pa dolazi do apsurdnih situacija da predmet tužitelja iz Buja i tuženika iz Buja dolazi u 70 km udaljenu Pulu, iako u Bujama djeluje „stalna služba“!?! Očito je da sadašnji model stalnih službi ne služi približavanju suda građanima, već zapravo ima kontraefekt. Zanemarivši na trenutak otoke, jasno je da ako negdje treba zadržati stalno sudsko tijelo, onda to treba biti sud. Ako takve potrebe nema, onda „stalnu službu“ treba što prije ugasiti jer je njezina funkcija – usprkos nazivu – uvijek i bila privremena. Sistem po kojem se na papiru sudovi spajaju, a zapravo i dalje funkcioniraju kao nediferencirane cjeline, proizvodi samo kaos i nered i za stranke i za odvjetnike i za sudsku upravu i za rad softverskih aplikativnih sistema (ICMS). Problem suđenja na otocima trebalo riješiti efektivnim održavanjem sudbenih dana. To bi značilo da se suci ne nalaze stalno na otoku, već da razni suci matičnog suda u određenim periodima dolaze na otok održati set rasprava u uvjetima i u prostorima za čije održavanje će se pobrinuti lokalna samouprava, kojoj je to u interesu. Na taj način bi se građanima omogućio pristup sudu na otocima, financijsko opterećenje bi bilo neusporedivo manje i za sistem i za građane, a očuvao bi se integritet i suda i sudaca i time cjelovito funkcioniranje pravne države na otocima u svim njezinim segmentima, posebno u pogledu zemljišnih knjiga i građanskih parnica. 4) Formiranje suda u Crikvenici je pun pogodak. Jedino bi valjalo preispitati neke točke razgraničenja sa susjednim sudovima. Kao što je na splitskom području nadležnost nad svim većim otocima koncentrirana na jednom sudu, tako bi i ovdje područje Cresa i Lošinja trebalo također prebaciti pod nadležnost Crikvenice, tim više što je veza Cresa s kopnom znatno bolja preko Krka, koji je stavljen pod Crikvenicu. U tom smislu je malo nelogično i da Kraljevica ostaje pod Rijekom jer tako dijeli crikveničko područje na dva dijela. S druge strane, iako nadležnost Crikvenice nad Senjom ima smisla, treba ukazati na to da je područje gospićke nadležnosti izrazito demografski podkapacitirano (svega 45.000 stanovnika!). Gospić bi se pripajanjem Senja i Novalje povećao na 56.000 stanovnika (za 25%!), što je i dalje premalo, ali je barem nekakav pomak. Senj bi tako ujedno rasteretio Crikvenicu, posebno u slučaju ako joj se pridruže Cres, Lošinj i Kraljevica, jer bi na taj način bila opterećena s problemom pravosuđenja u izoliranim područjima kvarnerskih otoka (i Gorskog kotara). Novalja bi Gospiću „dodala“ malo privredne aktivnosti (turizam). Obje promjene bi značile i usklađivanje s administrativnim granicama županija! 5) S druge strane, ponuđeno rješenje u Slavoniji nije dobro. Po njemu bi u krugu promjera 30 km postojala čak četiri suda (Osijek, Vukovar, Vinkovci i Đakovo), i to na području izrazito negativnih demografskih trendova i niske privredne aktivnosti (tu aktivnost treba poticati drugim mjerama državne politike, dok mreža sudova tu aktivnost treba slijediti). Ovo rješenje je u očitoj diskrepanciji sa svim drugim područjima u RH, od kojih su gotovo sva druga redom demografski i privredno propulzivnija. Ako se želi rasteretiti Osijek, tada mu je moguće „uzeti“ jedino područje Đakova, ali ne i Našica. Predlagatelj zakona je očito shvatio da je zemljopisno puno logičnija pozicija suda u Vinkovcima (nego u Vukovaru), ali nije imao snage ukidati sud u Vukovaru. Nažalost, to je očita nužnost, a sud u Vinkovcima treba i može pokrivati područje Vukovara, Županje i Vinkovaca, a područje Đakova može pripasti ili Vinkovcima ili pak Slavonskom Brodu. U svakom slučaju, za cjelokupno područje istočne Slavonije dovoljna su dva suda (Osijek i Vinkovci). 6) Što se tiče rješenja u Dalmaciji, osnivanje suda u Metkoviću je odličan potez. Međutim, ako se već htjelo rasteretiti šire splitsko područje, tada su se novom sudu u Metkoviću trebala priključiti i područja Makarske i Imotskog. Novoobnovljeni sud u Metkoviću ima kapaciteta za pokrivanje tog područja, čemu u prilog ide i odlična prometna povezanost. Tako bi se ujedno još više rasteretio novi splitski sud, ali treba ukazati na to da su predloženi nazivi (I. i II.) za splitske sudove nesretni i nezgrapni te bi ih trebalo nazvati sudovima u Splitu i u Solinu (odnosno Split i Solin). Što se tiče splitskog suda (I.), kada je već odlučeno da se na njemu koncentrira otočno suđenje, tada bi mu trebalo pripojiti i Lastovo, jer je taj otok bolje prometno povezan sa Splitom nego s Dubrovnikom. Već smo naznačili razloge zbog kojih bi se Novalja, u skladu i sa županijskom podjelom, trebala prebaciti iz Zadra u Gospić. 7) U Istri je za pozdraviti obnovu suda u Pazinu. Problem je predložena linija podjele između Pazina i Pule koja je u prijedlogu povučena previše prema Pazinu, ne respektirajući povoljan zemljopisni položaj Pazina. Ako se i može razgovarati o tome da Puli idu Rovinj i Bale, definitivno nema nikakvog smisla pod Pulu stavljati područje Labina (Labin, Raša, Kršan, Pićan, Sveta Nedelja) te općine Žminj i Kanfanar. Riječ je o područjima koja su znatno bliže Pazinu i koja mu gravitiraju te su s njim bolje prometno povezana. 8) Formiranje novih sudova u Daruvaru i Kutini je promašaj, slično predloženom rješenju u istočnoj Slavoniji. Bjelovarski sud, jedan od najboljih općinskih sudova u zemlji, ima sve kapacitete za opsluživanje relativno velikog područja od Psunja do Kalnika, inače također ne previše propulzivnog niti s demografskog niti s privrednog stajališta. Predloženi sud u Daruvaru bi bio nepotrebno mali sud, ali još gora je situacija s predloženim sudom u Kutini. Nejasno je zašto se ovdje i u istočnoj Slavoniji primjenjuju bitno liberalniji uvjeti za osnivanje (obnovu) malih sudova nego bilo gdje drugdje. Po tim kriterijima bi u Istri ili u srednjoj Dalmaciji trebao biti formiran još cijeli niz sudova. Primjerice, sudove definitivno neće imati jedan Rovinj ili Poreč ili Umag ili pak Trogir ili Makarska pa u odnosu na to uopće nije jasno čemu vraćati ovako gustu mrežu sudova na području Moslavine i istočne Slavonije. 9) Ponuđena rješenja za šire zagrebačko područje su djelomično dobra. Obnova suda u Sesvetama je bez ikakve dvojbe odličan potez, ali se tom sudu ne smiju pripajati dijelovi naselja Zagreb (Sesvete nisu dio naselja Zagreb, ono je posebno naselje i posebna pošta u okviru Grada Zagreba), čime se dalje fragmentira gradska urbana jezgra Zagreba. Gradske četvrti Gornja Dubrava i Donja Dubrava moraju ostati unutar područja suda koji objedinjuje gradske urbane četvrti te nikako ne treba tu gradsku funkcionalnu urbanu cjelinu dalje umjetno dijeliti. Štoviše, treba joj vratiti također urbana područja Novog Zagreba (istok i zapad). Takvim (demografskim) umanjenjem područja suda u Novom Zagrebu ne bi bilo više nikakve zapreke da se tom sudu umjesto gradskih (urbanih) četvrti Novi Zagreb istok i zapad pripoji područje Velike Gorice i da se ukine velikogorički sud, koji ionako s odvajanjem Sesveta ostaje sveden na prostorno i demografsko maleno područje. S druge strane, u Velikoj Gorici bi svakako ostao drugostupanjski (županijski; viši) sud, a moglo bi se razmisliti i o formiranju novog trgovačkog suda u tom gradu. Što se tiče uže gradske zagrebačke jezgre, trebalo bi okončati postojanje posebnog radnog suda, čije postojanje nema nikakvog smisla. Taj sud onemogućuje mobilnost sudaca i doprinosi bespotrebnom administrativnom bujanju u okviru iste zgrade. Sindikatima treba objasniti da će spajanje tog suda s građanskim sudom doprinijeti lakšoj preraspodjeli sudaca s drugih odjela u slučaju velikih priljeva novih radnih spisa (u Zagrebu, iznimno, prekršajni suci neće moći ići na rješavanje građanskih stvari!). Postojanje ovog suda je i diskriminatorno jer građani izvan Zagreba nemaju na raspolaganju poseban radni sud! 10) U pogledu trgovačkih sudova, obnova suda u Dubrovniku nije nasretnije rješenje, ali se mogu prihvatiti izneseni razlozi za taj korak. Prebacivanje Koprivničko-križevačke županije pod nadležnost bjelovarskog suda je jako dobro rješenje. S druge strane, nije se poduzelo ništa na rasterećenju zagrebačkog trgovačkog suda. Moglo bi se razmisliti o izdvajanju Karlovačke županije pod riječki sud (kao u upravnom sudovanju), a Krapinsko-zagorske županije pod varaždinski sud (koji je ovim prijedlogom zakona ionako rasterećen). Druga i još puno bolja solucija bi bila formiranje novog trgovačkog suda u Velikoj Gorici koji bi bio nadležan za Zagrebačku, Karlovačku, Sisačko-moslavačku pa i za Krapinsko-zagorsku županiju, a ovakav korak bi ujedno bio i odlična kompenzacija za ukidanje općinskog suda u Velikoj Gorici, koji u novoj organizaciji tih sudova postaje sasvim suvišan. 11) U pogledu upravnog sudovanja također se ne predlaže ništa za rasterećenje zagrebačkog suda, iako i tu dolazi do delegacije predmeta zbog preopterećenosti na druge sudove, a upravo to je u prijedlogu zakona navedeno kao razlog za izmjenu u teritorijalnoj nadležnosti u trgovačkom sudovanju. Na račun zagrebačkog suda trebalo bi proširiti nadležnost osječkog upravnog suda, koji je jako slabo opetrećen predmetima. Ako nema namjere da se tom sudu prebace u nadležnost područja Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Sisačko-moslavačke županije, tada svakako treba hitno poduzeti mjere za daljnje kadrovsko popunjavanje zagrebačkog upravnog suda, ali svakako i za bitno poboljšanje uvjeta rada i smještaja tog suda, koji radi u zaista neprimjerim prostorima i uvjetima! 12) Od temeljite i radikalne reforme drugostupanjskog sudovanja u ovom prijedlogu nema ni riječi (pa niti u vezi Visokog kaznenog suda i Visokog prekršajnog suda), ali i to je bolje od nuđenja nekih parcijalnih, polovičnih i nedosljednih rješenja. Jedino bi svakako trebalo izmijeniti anakrone nazive „županijskih“ sudova. 13) U prijedlogu se nažalost ne mijenja pravnopolitički bizaran stav o nasumičnoj dodjeli spisa. Dokazano je i notorno da nasumična dodjela spisa proizvodi još veću neujednačenost sudske prakse u odnosu na raniji sistem, o čemu su napravljene i stručne studije. Osim toga, takav sustav dovodi kod županijskih sudova do apsurdnog razdvajanja sudskih administrativno-upravno-organizacijskih funkcija (koje ostaju teritorijalne) i sudskih judicijelnih funkcija (koje su sada neteritorijalne). Takva dihotomija u funkcioniranju županijskih sudova proizvodi niz problema u praksi (od obvezatnosti pravnih shvaćanja odjela županijskog suda, preko enormnog nabijanja troškova kolanja spisa i putovanja odvjetnika i stranaka, do organizacije sastanaka i sjednica sudaca). Posebno treba napomenuti da ovakvu općenitu nasumičnu dodjelu spisa na drugostupanjske sudove nema niti jedna država u Europi; na sastancima sa strancima na kojima se ovo pitanje problematizira iskazuje se opće čuđenje našem rješenju!!! Umjesto toga, može se za pojedine specifične vrste predmeta odrediti jedan županijski (viši) sud za njihovo rješavanje, ali radi ujednačavanja sudske prakse to onda mora biti JEDAN sud, a ne više njih! ZAKLJUČNO U ODNOSU NA PONUĐENI PRIJEDLOG: Treba izmijeniti nazive sudova („općinski“ u „temeljni“ ili „osnovni“, a „županijski“ u „viši“ te nazive prebaciti u nominativni oblik), treba smanjiti broj i značaj stalnih službi, normirati sudbene dane na većim otocima, treba (po prijedlogu) formirati sudove u Crikvenici, Metkoviću, Pazinu, Sesvetama, Solinu (Split II.), nikako ne treba formirati sudove u Daruvaru, Đakovu, Kutini i Vinkovcima (odnosno, vinkovački sud bi trebao zamijeniti vukovarski), treba drugačije odrediti teritorijalnu nadležnost novih sudova, ukinuti treba Općinski radni sud u Zagrebu i Općinski sud u Velikoj Gorici (njegovo područje pripojiti Novom Zagrebu, koji ne bi više bio nadležan za gradske četvrti Novi Zagreb – istok i zapad), a u Velikoj Gorici formirati novi trgovački sud i konačno - treba odustati od nasumične dodjele spisa na županijske sudove, nepoznate prakse u europskim razmjerama. Nije prihvaćen Iz tradicijskih razloga, ali i razloga ekonomičnosti te izbjegavanja dodatnih troškova Nacrtom nije predviđena izmjena naziva sudova. Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje sudova za područje od najmanje 50.000 stanovnika te sudova koji će imati najmanje 12 sudaca, a čije će ustanovljavanje doprinijeti lakšem i boljem pristupu građana. Uvažavajući nužnost osiguranja pristupa građana sudovima nije moguće ukinuti stalne službe, a održavanje sudbenih dana određuje se prema odluci ministra pravosuđa na prijedlog predsjednika sudca tamo gdje se utvrdi pogodnost takvog organizacijskog oblika sudovanja, koje zbog izostanka potrebe putovanja i prilagodbe građana mjestu sudovanja treba poticati u što većoj mjeri. Osim ustanovljavanja pojedinih novih sudova odvajanjem, Nacrtom nisu predviđene promjene u područjima nadležnosti pojedinih sudova, što bi iziskivalo i odgovarajuće izmjene u zemljišnim knjigama. Pored osiguranja veće dostupnosti sudova građanima, novom mrežom sudova nastoji se i poticajno djelovati na razvoj pojedinih područja na kojima više nema sjedišta sudova i drugih državnih tijela. S obzirom da je iz tradicijskih razloga u nazivu naših sudova sadržano i njihovo sjedište, a da u Solinu ne postoje infrastrukturni i drugi uvjeti za ustanovljavanje sjedišta suda, prijedlog za izmjenu naziva Općinskog suda u Splitu II nije osnovan. Sesvete su gradska četvrt Grada Zagreba pa je u navedenom smislu prijedlog neosnovan, a neosnovanim se smatra i zaključak o fragmentiranju urbane jezgre Grada Zagreba, prvenstveno iz razloga što je trenutno Općinski građanski sud u Zagrebu najveći sud s najviše organizacijskih poteškoća, koje se mogu otkloniti isključivo smanjivanjem veličine ovog suda. Zadržavanje specijalizacije sudova na zagrebačkom pravosudnom području smatra se opravdanim s obzirom na veličinu ovog područja i broj sudskih predmeta koji na njemu nastaje. Izuzev osnivanja Trgovačkog suda u Dubrovniku te izmjene u području mjesne nadležnosti Trgovačkog suda u Bjelovaru i Trgovačkog suda u Varaždinu, ovim Nacrtom nisu predviđene druge izmjene u mjesnoj nadležnosti ostalih trgovačkih sudova, a zadržava se i nadležnost Trgovačkog suda u Zagrebu na području Grada Zagreba i središnje Hrvatske. Osnovni razlog za pristupanje donošenju novog Zakona o područjima i sjedištima sudova je reorganizacija mreže općinskih sudova te provedba spajanja općinskih i prekršajnih sudova, pri čemu mreža upravnih i drugostupanjskih sudova, kao i sustav dodjele drugostupanjskih predmeta nisu predmet ovog reformskog zahvata.
14 Krešimir Bogdan REPUBLIKA HRVATSKA Trgovački sud u Slavonskom Brodu osnovan je i započeo je s radom 01. Siječnja 1961.g. kao Okružni privredni sud u Slavonskom Brodu a temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima Okružnih privrednih sudova u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Sjedište suda bilo je u tadašnjoj Končarevoj ulici br.2. a izgradnjom nove zgrade pravosudnih tijela seli na Trg pobjede br.13 gdje se danas nalazi Stalna služba Trgovačkog suda u Osijeku. U to vrijeme bio je nadležan za općine Slavonski Brod, Nova Gradiška i Slavonska Požega. Na području svoje nadležnosti 80-ih godina prošlog stoljeća uživao je najveći ugled i povjerenje tadašnjih gospodarskih subjekata a do Domovinskog rata bio je po ažurnosti i stručnosti u rješavanju sporova najbolji Okružni privredni sud u Republici i jedan od boljih na prostorima bivše Jugoslavije. Od 1994.g. temeljem Zakona o područjima i sjedištima sudova (N.N.3/94) mijenja naziv u Trgovački sud te zadržava nadležnost za područja Brodsko- posavske i Požeško- slavonske županije. Međutim, stupanjem na snagu Zakona o sjedištima sudova 2010.g. gubi samostalnost, a isto je predviđeno ovim prijedlogom Zakona. Navedeni prijedlog Zakona imati će dalekosežne negativne posljedice za Županiju Brodsko- posavsku i Grad Slavonski Brod. Naime, u sastavu Trgovačkog suda nalazi se i registar trgovačkih društava gdje se upisuju osnivanja i promjene u statusu trgovačkih društava. U slučaju stečaja trgovačkog društva, stečaj se vodi pred sudom u čiji je registar Društvo upisano. Kod osnivanja Društava glavnu ulogu imaju javni bilježnici sa sjedištem ureda na području suda u čiji se registar Društvo upisuje. Trgovački sudski sporovi su po vrijednosti predmeta spora odnosno potraživanja, često daleko vrjedniji od sporova koji se vode pred Općinskim sudovima. U 2016.g. Trgovački sud u Slavonskom Brodu imao je zaprimljenih 530 parničnih i ovršnih predmeta. U sudu trenutno radi 4. Suca koji pokrivaju ovoliki broj predmeta u ažurnosti prosječnoj i za ostale sudove. Slavonski Brod se nalazi na raskrižju putova, na sredini između Zagreba i Beograda te Sarajeva (BiH) na jugu i Budimpešte (Hun) na sjeveru. U registru suda za područje ove dvije županije koje pokriva, trenutno ima upisana 3.329 trgovačka društva. Istovremeno kada je Trgovački sud u Slavonskom Brodu izgubio pravnu osobnost i postao Stalna služba Trgovačkog suda u Osijeku, Osijek je dobio važno sjedište Upravnog suda koji rješava upravne sporove na cijelom prostoru ove četiri županije, odnosno Slavonije. Prijedlogom Zakona nastao bi veliki problem u troškovima putovanja stranaka, odvjetnika, svjedoka, javnih bilježnika i vještaka koji svakodnevno komuniciraju sa sudom. Ostao bi problem i zapošljavanja sudaca i sudskog osoblja koji se teško može riješiti otvaranjem radnih mjesta u postojećim općinskim i prekršajnim sudovima a da ne govorimo o tradiciji privrednog, odnosno gospodarskog sudovanja u Slavonskom Brodu koja nestaje ovim nelogičnim zakonskim odredbama kada je bez vidljivog razloga odlučeno da je za Brodsko posavsku i Požešku županiju nadležan Trgovački sud u Osijeku. Ako je i postojao razlog regionalizacije onda svakako treba voditi brigu i o činjenici da je Slavonski Brod uz Osijek najveći grad u istočnom dijelu RH i šesti po veličini u Republici Hrvatskoj. Ukoliko će pravne osobe, zajedno sa svjedocima, radi zaštite svojih prava kod vođenja Trgovačkih sporova morati dolaziti u Osijek na rasprave, i pri tome prelaziti preko 150-200 km, ne može se govoriti o činjenici kako su državne institucije ustanovljene da služe građanima radi zaštite njihovih interesa, niti se može tvrditi da je način regionalizacije u interesu građana i pravnih subjekata koji trebaju imati što lakši pristup sudu. Predloženi način ustrojavanja neće pridonijeti regionalnom razvoju Brodsko posavske županije , nego će upravo pridonijeti daljnjem osiromašenju, zatvaranju obrta i društava i zasigurno će pridonijeti daljnjem iseljavanju stanovništva. Ukoliko je ustanovljen Trgovački sud u Dubrovniku, a za navedeno itekako ima razloga, nije jasan prijedlog Zakona iz kojeg razloga se ne vodi računa o pravu na pristup sudu pravnim osobama iz Brodsko posavske županije, osobito iz razloga što infrastruktura ustroj i organizacija suda postoji od 1961.godine. Ponovno se Slavonija i građani dijela Slavonije stavljaju u neravnopravan položaj u odnosu na ostatak RH, osobito ukoliko se uzme u obzir da su u Dalmaciji prema prijedlogu Zakona ustanovljena tri Trgovačka suda, uz Rijeku i Pazin – što je prema mom mišljenju apsolutno potrebno i opravdano. Gledajući prostornu površinu četiri županije koje bi trebao pokrivati Trgovački sud Osijek, ista je površina veća nego što pokriva Trgovački sud Dubrovnik, Split i Zadar zajedno, a jednako tako je prostor sjevera RH u kojem prema prijedlogu trebaju djelovati tri suda, na neznatno je većoj površini nego što pokriva Trgovački sud Osijek. Kao što je potrebno i opravdano formiranje Trgovačkog suda u Dubrovniku, Splitu i Zadru, jednako tako je opravdano osnivanje Trgovačkog suda u Slav.Brodu. Važno je napomenuti da zadržavanje Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu niti na koji način ne šteti Trgovačkom sudu u Osijeku jer gašenjem suda u Slavonskom Brodu predmeti se prebacuju u Osijek koji će morati zaposliti nove suce umjesto da se zadrži pravna situacija koja dobro funkcionira od 1961.g. Osnivanjem Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu pridonijelo bi se jačanju Županije i Grada Slavonskog Broda u gospodarskom smislu, stoga smatram kako regionalizacija ne bi smjela biti provedena na način da se na konto regionalnog centra trebaju uništiti i do krajnjih granica osiromašiti ostali dijelovi unutar regije. Radi zaštite interesa pravnih subjekata na području Županije Brodsko posavske, pa i Požeške županije, radi jamstva gospodarskog razvoja Brodsko posavske županije koji je temelj i demografskog razvoja te jamstva zaustavljanja iseljavanja iz Brodsko posavske županije neophodno je osnovati Trgovački sud u Slav.Brodu. Prijedlog je da se izmijeni Zakon o sjedištima sudova te da Trgovački sud u Slavonskom Brodu dobije pravnu osobnost i nastavi sa djelovanjem kao samostalan sud. Krešimir Bogdan, odvjetnik Predsjednik Odvjetničkog zbora Brodsko posavske županije Nije prihvaćen Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, a koje kriterije predloženi Trgovački sud u Slavonskom Bodu ne bi zadovoljavao.
15 Ana-Marija Končić REPUBLIKA HRVATSKA Poštovani, s obzirom na broj žalbi koje se pojavljuju u zemljišnoknjižnim postupcima, smatram da je nepotreban nadležnost tri županijski suda za rješavanje u tim predmetima. Kao osoba koja radi u tom sustavu, zamijetila sam znatne razlike u odlukama tih sudova o istoj pravnoj stvari, time da ŽS Split u najvećem dijelu ne prati praksu sudova u Velikoj Gorici i Varaždinu. Uz to, odluke ŽS Split su često ukidne, što je nedopustivo u zemljišnoknjižnim stvarima jer se odlučuje uvijek na temelju stanja prijedloga i priloga u času zaprimanja predmeta, pa je i županijski sud obavezan na taj način postupati, a ne ukidati odluke i vraćati ih sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Prihvaćen Prihvaća se.
16 Marin Trinajstić Članak 2., VI. Županijski sud u Rijeci za područje Općinskog suda u Crikvenici i Općinskog suda u Rijeci. Primjedba uz čl. 2. točku VI prijedloga Predloženim čl. 2. točkom VI Prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova, predviđeno je pored sada jedinstvenog Općinskog suda u Rijeci, formiranje novog Općinskog suda u Crikvenici koji bi trebao biti nadležan za područje gradova Crikvenice, Senja i Novog Vinodolskog te Vinodolske općine, ali i čitavog Gorskog kotara (općina Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkoplja, Ravne Gore, Skrada i gradova Delnica i Čabra), cjelokupnog otoka Krka sa njegovih sedam jedinica lokalne samouprave (grada Krka te općina Omišalj, Malinska-Dubašnica, Dobrinj, Punat, Vrbnik i Baška), kao i čitavog otoka Raba (grada Raba i općine Lopar). Formiranje ovakvog općinskog suda sa sjedištem u Crikvenici je u potpunosti promašeno i protivno ciljevima zbog kojih se Zakon o područjima i sjedištima sudova uopće donosi. Naime, zakonodavac u obrazloženju prijedloga tvrdi da će se ovakvom mjerom ujednačiti radna opterećenost, skratiti rokovi trajanja sudskih postupaka, iskoristiti ljudski potencijal pravosudnih tijela, olakšati upravljanje sudovima, smanjiti broj upravljačkih funkcija u sudovima i povećati broj rješavatelja, racionalizirati putni troškovi i olakšati pristup građana sudova. Niti jedan od ovih učinaka se ovakvom organizacijom kakva se predlaže provesti na području općinskih sudova s područja nadležnosti Županijskog suda u Rijeci, zasigurno se neće postići. Prije svega, valja istaknuti kako od trenutka spajanja općinskih sudova koje je provedeno 1. travnja 2015. godine, Ministarstvo pravosuđa javnosti nije ponudilo na uvid niti jedan dokument koji bi empirijski pokazao koji su se to pozitivni učinci postigli spajanjem sudova, odnosno je li do pada u broju aktivnih predmeta došlo zbog reorganizacije mreže sudova, ili pak zbog promjene zakonodavstva ili jednostavno, smanjenog priljeva novih predmeta koji pristižu na sud, a što je upravo i razlog smanjenja ukupnog broja predmeta. Na ovom mjestu neće se obrazlagati niti povijesni razlozi koji ukazuju na tradiciju općinskog sudovanja u pojedinim sredinama, već će se ukazati na nelogičnosti predložene mreže sudova. Ovo pogotovo s obzirom na područje otoka Krka, Cresa i Lošinja te otoka Raba, koji su do 1. travnja 2015. godine imali samostalne sudove, koji su tada ukinuti, a sada ih se prijedlogom predlaže podložiti Općinskom sudu u Crikvenici (otoci Krk i Rab), odnosno Općinskom sudu u Rijeci (otok Lošinj). Radi lakše preglednosti iznijeti će se argumenti iz kojih proizlazi da se očekivani efekti predloženom reorganizacijom neće postići 1) Tvrdnja o olakšanju pristupa građana sudovima Imajući u vidu udaljenosti između sadašnjih sjedišta stalnih službi Općinskog suda u Rijeci – Delnica, Crikvenica, Krka i Raba, a pod pretpostavkom da će se te stalne službe zadržati i nadalje, za što nema nikakve garancije u Zakonu o područjima i sjedištima sudova ističe se slijedeće: Izravna automobilska udaljenost od grada Krka do Crikvenice je 40 km. Grad Krk nalazi se u središtu otoka dugačkog gotovo 50 km, pa prema tome udaljenost juga otoka od Crikvenice je 65 km. Udaljenost od Delnica do Crikvenice je 51 km. Udaljenost Delnica do Krka je 64 km. Udaljenost grada Raba do Crikvenice je 90 km. Udaljenost Malog Lošinja od Rijeke je 125 km, a grada Cresa od Rijeke 85 km. Da bi se pristupilo otocima Cresu i Lošinju i Rabu, nužno je korištenje trajektnog prijevoza. S druge strane, otok Krk prometno je povezan s kopnom mostom čiji prelazak se iz smjera plaća u iznosu od 35,00 kn. Područje Gorskog kotara u čijem središtu se nalazi grad Delnice obuhvaća prostrano i rijetko naseljeno područje koje je tijekom zime prekriveno snijegom i ledom. Ceste su loše i slabo održavane. Za sigurni dolazak do Delnica potrebno je tijekom zime imati zimsku opremu (zimske gume i lance) koje stanovnici Primorja i otoka nemaju jer ne žive u kontinentalnoj, već mediteranskoj klimi. Autobusna veza između Crikvenice i Delnica ne postoji. Autobusna veza između Krka i Crikvenice ne postoji. Željeznička veza između ovih mjesta ne postoji. Jedini način na koji bi stranka ili svjedok s područja Krka mogao pristupiti na ročište pred sudom u Crikvenici bio bi prema tome pa se ionako rijetkim autobusnim prijevozom prvo radno ujutro uputi u 50 ili 60 km udaljenu Rijeku, a potom tamo čeka autobus za Crikvenicu, pri čemu se trošak putovanja u jednom smjeru na ovaj način penje na najmanje 100,00 kn. I to sve pod pretpostavkom da postoji autobusna veza koja stranci, svjedoku ili drugom sudioniku postupka omogućava pravovremeni dolazak na raspravu. Još u goroj situaciji je stanovništvo Gorskog kotara, koje se mora prvo vlakom ili autobusom (ukoliko isti vozi u zimskim uvjetima) prvo otputovati u najmanje 50 km udaljenu Rijeku (ukoliko bi se radilo o osobi iz Čabra ta udaljenost je i 90 km), a potom čekati autobus koji će ga voziti ponovno 50 km do grada Krka, ili 35 km dalje do Crikvenice. Većina stanovnika Gorskog kotara osim možda radi dolaska na plažu tijekom ljeta, nikada nisu niti posjetili Crikvenicu, obzirom da nemaju razloga za dolazak u taj grad. O teškoćama stanovništva otoka Lošinja i Cresa u dolasku do Rijeke, ili pak otoka Raba do Crikvenice, suvišno je i govoriti, kada se zna da oni za dolazak do Crikvenice ili Krka moraju koristiti trajekt. Osim toga, stanovništvo Gorskog kotara, a posebice otoka Krka ili Raba ne gravitira Crikvenici niti joj je ikada gravitiralo, s obzirom da Crikvenica nije administrativno, niti drugo središte ikakve važnosti, izuzev onog za lokalno stanovništvo Crikvenice i Vinodola. Prema tome, svi stanovnici koji ne posjeduje osobni automobil, stvaranjem ovakvih administrativnih granica Općinskog suda u Crikvenici u slučaju gdje se predmeti „prelijevaju“ iz jedne u drugu stalnu službu, u potpunosti bi bili onemogućeni u pristupu sudu. Ukoliko se pak zadrži rješenje da se predmeti otoka Raba zadržavaju isključivo na tom otoku, a da se prelijevaju jedino predmeti s područja Gorskog kotara i otoka Krka, navedeno opet ne rješava problem koji i trenutno postoji, vez obzira na tzv, „teritorijalne zone“ kojima se sustav espis rukovodi prilikom dodjele predmeta, a to je da predmeti završavaju u stalnim službama koje strankama s obzirom na svoju udaljenost i pomanjkanje prometnih veza, ne omogućavaju normalno sudjelovanje u postupku. Na taj način enormno se nabijaju troškovi postupka, pa oni koji ne raspolažu znatnim novčanim sredstvima za financiranje putovanja sebe, svjedoka i odvjetnika, nisu u mogućnosti voditi postupke i štititi svoja prava i interese pred sudovima. Situacija se osobito pogoršava kada se zna da se na otocima radi prvenstveno o predmetima stvarnog prava, koji iziskuju izlazak na lice mjesta,a trošak izlaska suda u tom se slučaju penje na iznos od gotovo 1.000,00 kn Otok Krk prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 19.383 stalna stanovnika, otoci Cres i Lošinj 10.995, otok Rab 9.328 stanovnika. Gorski kotar prema istom popisu broji 17.935 stanovnika, a područje Crikvenice i Vinodola 19.812 stanovnika. Prema tome, Crikvenica niti stanovništvom nije demografsko sjedište ovog područja. S gospodarskog gledišta, otok Krk predstavlja najrazvijenije središte. Pored gotovo dvadeset tisuća stalnih stanovnika (jednako kao i područje Crikvenice), tom treba pribrojiti tisuće vlasnika nekretnina koji borave dobar dio godine na otoku a dolaze iz Republike Hrvatske kao i stranih zemalja, prvenstveno Europske unije, a nisu uključeni u ovaj broj. Pritom, treba imati na umu i veliki broj osoba koje koje imaju boravište na otoku jer rade tijekom sezone, brojna hotelske kuće, kampove i druge privremene subjekte koji održavaju život na otoku. Svi oni generatori su gospodarskog života koje mora pratiti adekvatna organizacija pravosudnog sustava. Otok Krk vodeća je turistička destinacija Primorsko-goranske županije i otok s najviše turističkih noćenja u cijeloj Republici Hrvatskoj. Pritom, čak 35 % ukupnog broja noćenja od pet milijuna, ostvaruje se u sektoru obiteljskih, malih iznajmljivača, osoba koje žive na otoku tijekom cijele godine. Područje Crikvenice u tom je smislu inferirorno Krku. Ukoliko se stranke tjera da putuju više od stotinu kilometara da bi došle na sud, postavlja se pitanje održavanja života na otocima, kao i pitanje je li Republika Hrvatska osigurala zaista da svaki građanin, pa i onaj stariji i siromašniji, ima mogućnost pristupiti sudu radi zaštite vlastitih prava. 2) Racionalizacija putnih troškova i drugih troškova održavanja pravosudnog sustava Netočno je da bi predložena reorganizacija dovela do racionalizacije troškova održavanja pravosudnog sustava i racionalizacije putnih troškova. Dok u stalnoj službi u Delnicama trenutno radi jedan sudac i sudski savjetnik, u Rabu dva suca i jedan savjetnik, jednako kao i u Malom Lošinju, odnosno u Crikvenici 5 sudaca i 2 savjetnika, u Krku trenutno radi 6 sudaca i 4 sudska savjetnika. Svi oni za razliku od prethodno navedenih, pa i onih u Crikvenici, imaju dovoljan broj predmeta koje generiraju upravo fizičke osobe, stalni stanovnici, vlasnici nekretnina i druge osobe koje se zbog određenih okolnosti zatječu na otoku Krku. Nasuprot tome, suci u Crikvenici i prije spajanja 2015. godine za razliku od sudaca u Krku, nisu imali dovoljno predmeta niti za ostvarenje norme. Zgrada suda u Krku izgrađena je 1997. godine. U vlasništvu je Republike Hrvatske i potpuno je opremljena namještajem te ima prostorne uvjete za smještaj sudaca, savjetnika, stranaka i svjedoka. Zgrada u kojoj je smješten sud u Crikvenici je u zakupu. Ona je stara, derutna, sudnice su premale i neuvjetne za vođenje i građanskih, a kamoli kaznenih postupaka. Osim toga zgrada nema praznih prostora u koju bi se mogli smjestiti novi suci ili sudski savjetnici. Stoga, ukoliko bi se sjedište općinskog suda smjestilo u Crikvenicu, za očekivati je da bi se uskoro javila potreba izgradnje nove zgrade što predstavlja ogromne troškove za ionako mali proračun Ministarstva namijenjen za ovu svrhu. 3) Skraćivanje rokova trajanja postupka Imajući u vidu navedeno, za očekivati je ne skraćivanje, nego produljenje rokova trajanja postupaka. Seljenjem predmeta iz područja Gorskog kotara ili otoka Krka u Crikvenicu, što se može očekivati s obzirom da se ovaj sud premještanjem sudaca treba na umjetan način učiniti sudskim središtem, dovesti će do duljeg trajanja postupaka zbog otežane mogućnosti stranaka i svjedoka da putuju i sudjeluju na ročištima. Zbog toga može se očkievati odgađanje ročišta, odnosno njihovo rjeđe zakazivanje, posebice onih na licu mjesta kojih ima mnogo jer je uglavnom riječ o stvarnopravnim tražbinama. 4) Teza o iskorištavanju ljudskog potencijala pravosudnih tijela Kada se zna da je prijenos predmeta s područja nadležnosti otoka Raba trenutno onemogućen, te da nije moguće osobu s prebivalištem u Delnicama uputiti na rad npr. u Krk (za što joj je uz osobno vozilo potrebno gotovo sat i pol u jednom smjeru), te kada se imaju u vidu troškovi eventualnog takvog upućivanja, jasno je da do bilo kakvog kvalitativno drugačijeg iskorištavanja ljudskog potencijala neće doći, odnosno da on nije moguć. 5) Tvrdnja o olakšanju pristupa građana sudovima Iz svega izloženog slijedi da predložena reorganizacija neće olakšati pristup građana sudovima. Upravo protivno, ona će to otežati. Ne postoji nijedan racionalan razlog zašto bi Crikvenica bila središte novoformiranog suda. Ona nije niti povijesno središte regije, niti gospodarsko središte, niti prometno središte obzirom da do nje vodi Jadranska magistrala. Crikvenica nije niti demografsko središte jer je broj njezinih stanovnika neznatno veći od broja stanovnika otoka Krka, a manji do Gorskog kotara (koji je pak ekonomski pasivna regija). Crikvenica nije izravno prometno povezana s ijednim dijelom budućeg općinskog suda, osim s autobusima s otoka Raba od kojih se tek poneki zaustavljaju u Crikvenici na nekoliko minuta kako bi ukrcali putnike za Rijeku. Jedino pravo središte Kvarnera je Rijeka. S druge strane, otok Krk je stalnim trajektnim linijama preko luke Valbiska povezan s otocima Rabom i Cresom tj. Lošinjem i to na znatno bolji način nego što je to Crikvenica s Rabom, ili Cres i Lošinj s Krkom. Stoga se predlaže izmjena predložene reorganizacije na način da se formira Općinski sud u Krku koji bi pored cjelokupnog otoka Krka sa njegovih sedam jedinica lokalne samouprave (grada Krka te općina Omišalj, Malinska-Dubašnica, Dobrinj, Punat, Vrbnik i Baška), bio nadležan i za čitavi otok Rab (grad Raba i općinu Lopar), kao i otoke Cres i Lošinj ( s gradovima Cresom i Malim Lošinjem), dok bi se područje Crikvenice (grada Crikvenice i Novog Vinodolskog te Općine Vinodolske) i Gorskog kotara sa njegovim jedinicama lokalne samouprave (općinama Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkoplja, Ravne Gore, Skrada i gradova Delnica i Čabra) ostavilo u nadležnosti Općinskog suda u Rijeci. Podredno, predlaže se osnivanje Općinskog suda u Krku sa sjedištem u Krku i s mjesnom nadležnosti koja bi pored otoka Krka, Raba te Cresa i Lošinja, obuhvatila i područje nekadašnjeg Općinskog suda u Crikvenici (grada Crikvenice i Novog Vinodolskog te Općine Vinodolske), dok bi područje Gorskog kotara pripalo mjesnoj nadležnosti Općinskog suda u Rijeci s obzirom da s ovim područjem nema nikakvih dodirnih točaka. Nije prihvaćen Posebnosti tzv. riječkog pravosudnog područja, od kojih se posebno izdvaja njegova veličina, brojnost stalnih službi i otežano upravljanje takvim sudom, nameću potrebu osnivanja još jednog suda na ovom području, čije sjedište mora biti dobro prometno povezano i omogućiti što lakši pristup građanima s ovog područja. Uzimajući navedeno u obzir, predlaže se ustanovljavanje novog Općinskog suda u Crikvenici koji bi bio dostupan građanima s područja Gorskog kotara, ali i koji bi rasteretio Općinski sud u Rijeci od područja otoka Krka i Raba te područje Senja i Novog Vinodolskog. Način dodjele predmeta unutar pojedinog suda nije predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona, već je propisano pravilnikom o radu informacijskog sustava suda. Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, a koje kriterije predloženi Općinski sud u Krku ne bi zadovoljavao.
17 Dražen Orešković Članak 2., VIII. Županijski sud u Slavonskom Brodu za područje Općinskog suda u Požegi i Općinskog suda u Slavonskom Brodu. Pozdravljam izmjenu Zakona o područjima i sjedištima sudova, kojima bi se uklonili nedostaci prethodnog uređenja mreže sudova, no na Nacrt prijedloga Zakona imam primjedbe, te predlažem dopunu članka 2. točke VIII. Nacrta prijedloga Zakona na način da se osim Općinskog suda u Požegi i Slavonskom Brodu ustroji i Općinski sud u Novoj Gradiški. Također napominjem da se u potpunosti slažem i podržavam prijedloge sudaca i savjetnika Stalne službe u Novoj Gradiški gdje se točno i argumentirano iznose podaci koji se odnose na dosadašnji rad toga suda, kao i druge relevantne okolnosti koje utječu na rad Stalne službe u Novoj Gradiški. Razlozi za ovu dopunu su višestruki. Prije svega, ovdje nije riječ o ustrojavanju novoga suda, već vraćanju suda koji ima potpunu infrastrukturu, djelatnike sa dugogodišnjim radnim iskustvom, suda sa dugom tradicijom u sudovanju. Razlozi ponovnoj uspostavi Općinskoga suda nalaze se upravo u parametrima kojima se zakonodavac rukovodio pri izradi nove mreže sudova, a to su brojnost stanovništva, geografska specifičnost županije Brodsko-posavske, te postojeća infrastruktura, kao i izvrsna ekipiranost i učinkovitost svih djelatnika i dužnosnika dosadašnje Stalne službe u Novoj Gradiški. Naime, Grad Nova Gradiška prema popisu stanovništva i službenim podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine ima 14.229 stanovnika, a što u usporedbi sa primjerice gradom Gospićem koji ima 12.745 stanovnika, gradom Crikvenicom koja ima 11.122 stanovnika, gradom Pazinom sa 8.638 stanovnika ili gradom Zlatarom koji ima 6.096 stanovnika (koji gradovi prema nacrtu Zakona imaju ustrojeno sudovanje u prvom stupnju) opravdava potrebu za osnivanjem suda sa stajališta brojnosti stanovništva. Nadalje, Brodsko-posavska županija je uskog i izduženog oblika, te samim time stanovništvu nastanjenom u udaljenim naseljima županije poput primjerice Bijele Stijene predstavlja značajan izdatak za putovanje jer isti do Općinskog suda u Slavonskom Brodu moraju preći oko 85 kilometra (u oba smjera 170 km), a imajući u vidu da je riječ mahom o starijoj populaciji. Većina stanovništva županije je nastanjena u ruralnim područjima gdje su standard života i materijane prilike lošije u odnosu na gradsko stanovništvo. Problemi vezano uz aktualno ustrojstvo sudova se ukazuju svakodnevno. Primjerice, radni sporovi koji su se do sada rješavali na Općinskom sudu u Novoj Gradiški su prebačeni na rješavanje u Općinski sud u Slavonskom Brodu, te tužitelji i tuženici koji imaju prebivalište na području nadležnosti St. Službe u Novoj Gradiški (zajedno sa odvjetnicima većinom iz Nove Gradiške koje u pravilu angažiraju stranke iz Nove Gradiške), ponekad i sa sucem i zapisničarom iz Nove Gradiške putuju u Slavonski Brod na raspravu. Posebno su izraženi problemi vezano uz problem naknade troškova putovanja svjedoka i oštećenika u kaznenim postupcima, kao i drugih sudionika u postupku. Nažalost, realnost je takva, te zbog ionako loših demografskih trendova, te niske gospodarske aktivnosti stanovništva, kao što je navedeno u jednom od komentara, ne bi se smjelo koristiti kao argument protiv, već naprotiv, argument za ponovni ustroj suda u Novoj Gradiški. U današnjim prilikama i svima poznatoj teškoj gospodarskoj situaciji u kojoj se Slavonija nalazi, nisu joj potrebni dodatni loši trendovi i pesimizam. Ustroj sudova prema ovome Nacrtu možda bi i imao efekta da se zbog nedostatka financijskih sredstava ne bi negativno reflektirao na učinkovitost i rezultate rada. Europski standard prema kojemu sudovi ne bi trebali biti međusobno udaljeni manje od 70 km provediv je u zemljama u kojima nisu najvažniji problemi egzistencijalne naravi. No, u samom gradu Novoj Gradiški sa gospodarskog aspekta stvari su se intenzivirale. Grad osobito ulaže i trudi se osnažiti gospodarstvo, značajne su aktivnosti i na području angažiranja svih intelektualnih i ljudskih potencijala građana, a što sve u posljednje vrijeme daje i širi određeni optimizam među populacijom posebice imajući u vidu činjenicu da smo svi koji živimo na ovim prostorima svjesni situacije u kojoj se nalazimo. Za sam značaj grada od odlučne je važnosti imati i institucije, pri čemu je Općinski sud, usudio bih se reći i najvažnija jer građanima ne daje samo pristup pravosuđu i aktivnostima koje ga prate već u njihovoj percepciji predstavlja ujedno i simbol same države te na taj način utječe na mnoge elemente svakodnevnog života. Neke institucije su na slične načine izmjenama zakona preselile svoje područne urede i ispostave u veće centre „pustošeći“ na taj način i otkidajući gradu njegove značajke. Možda će doći vremena kada će se ovakve izmjene doista moći provesti no u moru loših informacija i pokazatelja provedba ovakvog Zakona u tekstu njegova nacrta samo će dodatno otežati sva dosadašnja nastojanja da se zaustave loši trendovi. Premda je još prije nekoliko godina bilo jasno da će se stalne službe jednoga dana ukidati, pokazalo se da neke ipak imaju dovoljno parametara za opstanak u zakonodavnim i statističkim okvirima, dok njihovo ukidanje pak vodi donošenju odluka bez sustavne analize konkretnog slučaja, a smatram da je osnivanje Općinskog suda u Novoj Gradiški samo jedan od takvih primjera koji zavređuje pozornost i barem detaljnu analizu prije pisanja slova zakona. Dražen Orešković Nije prihvaćen Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, a koje kriterije predloženi Općinski sud u Novoj Gradiški ne bi zadovoljavao. Ovlast ministra na donošenje odluke o osnivanju i prestanku rada stalnih službi prema zakonom propisanim kriterijima predmet je regulacije Zakona o sudovima. Ministarstvo pravosuđa nema namjeru ukidati postojeće stalne službe, ali se smatra da je popisivanje svih stalnih službi sudova ovim Zakonom nepotrebno i protivno danoj ovlasti ministra pravosuđa da o tome odlučuje. Primjerice, u slučaju osnivanja neke nove stalne službe ili ukidanja neke od postojećih stalnih službi bilo bi potrebno vršiti usklađivanje ovog Zakona s donesenim odlukama ministra.
18 Helix Članak 2., VIII. Županijski sud u Slavonskom Brodu za područje Općinskog suda u Požegi i Općinskog suda u Slavonskom Brodu. Obzirom na udaljenost nekih od navedenih općina u nadležnosti Općinskog suda u Slavonskom Brodu od sjedišta istog predlažem da se ponovno osnuje Općinski sud u Novoj Gradiški obzirom na veličinu područja i broj stanovnika koji je isti prije ukidanja imao u svojoj nadležnosti, a temeljem već navedenih razloga od strane odvjetnika i sudaca iz Nove Gradiške. Nije prihvaćen Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, a koje kriterije predloženi Općinski sud u Novoj Gradiški ne bi zadovoljavao.
19 Jadranka Jurić Članak 2., VIII. Županijski sud u Slavonskom Brodu za područje Općinskog suda u Požegi i Općinskog suda u Slavonskom Brodu. Pridružujem se primjedbama na tekst prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova (članak 2. st. 1. točka 8.), da se umjesto sadašnje Stalne službe Slavonski Brod Trgovačkog suda u Osijeku osnuje Trgovački sud sa sjedištem u Slavonskom Brodu te umjesto Stalne službe Nova Gradiška Općinskog suda u Slavonskom Brodu, osnuje Općinski sud sa sjedištem u Novoj Gradiški. Kako su kolega odvjetnik Igor Juranović i Lidija Klašnja Petrović, voditeljica Stalne službe u Novoj Gradiški već iscrpno argumentirali i iznijeli činjenice o potrebi postojanja Općinskog suda u Novoj Gradiški, pridružujem se istima te smatram da Nova Gradiška ima sve preduvjete za osnivanje Općinskog suda, a to su sljedeći: veličina i geografska specifičnost određenog područja, broj stanovnika, prometna povezanost, pristupačnosti suda strankama. Odvjetnica Jadranka Jurić Nije prihvaćen Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, a koje kriterije predloženi Općinski sud u Novoj Gradiški i Trgovački sud u Slavonskom Brodu ne bi zadovoljavali.
20 Lidija Klašnja-Petrović Članak 2., VIII. Županijski sud u Slavonskom Brodu za područje Općinskog suda u Požegi i Općinskog suda u Slavonskom Brodu. Predlaže se da se u čl. 2. st. 1. točka VIII. Zakona o područjima i sjedištima sudova utvrdi nadležnost Županijskog suda u Slavonskom Brodu za područje Općinskih sudova u Požegi, Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški te se odredi i teritorijalno ustrojstvo Općinskog suda u Novoj Gradiški za područje općina: Cernik, Davor, Dragalić, Gornji Bogićevci, Nova Kapela, Okučani, Rešetari, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Vrbje te grada Nova Gradiška. Ujedno se predlaže pravno i legitimno urediti postojanje Stalnih službi Općinskih sudova kao i njihovu teritorijalnu nadležnost jer je jedan od ciljeva donošenja ovog zakona upravo naglašavanje trajnosti stalnih službi. Nije prihvaćen Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, a koje kriterije predloženi Općinski sud u Novoj Gradiški ne bi zadovoljavao. Ovlast ministra na donošenje odluke o osnivanju i prestanku rada stalnih službi prema zakonom propisanim kriterijima predmet je regulacije Zakona o sudovima. Ministarstvo pravosuđa nema namjeru ukidati postojeće stalne službe, ali se smatra da je popisivanje svih stalnih službi sudova ovim Zakonom nepotrebno i protivno danoj ovlasti ministra pravosuđa da o tome odlučuje. Primjerice, u slučaju osnivanja neke nove stalne službe ili ukidanja neke od postojećih stalnih službi bilo bi potrebno vršiti usklađivanje ovog Zakona s donesenim odlukama ministra.
21 Zorislav Kaleb Članak 2., IX. Županijski sud u Splitu za područje Općinskog suda u Splitu I i Općinskog suda u Splitu II. Umjesto naziva Općinski sud u Splitu I i Općinski sud u Splitu II predlažem naziv Općinski sud u Splitu i Općinski sud u Solinu. Nije prihvaćen S obzirom da je iz tradicijskih razloga u nazivu naših sudova sadržano i njihovo sjedište, a da u Solinu ne postoje infrastrukturni i drugi uvjeti za ustanovljavanje sjedišta suda, prijedlog za izmjenu naziva Općinskog suda u Splitu II nije osnovan.
22 Žarko Adamek Članak 2., XII. Županijski sud u Velikoj Gorici za područje Općinskog suda u Novom Zagrebu,  Općinskog suda u Sesvetama i Općinskog suda u Velikoj Gorici. Predlažem osnivanje Općinskog suda u Samoboru za područja gradova Samobor, Sv. Nedelja i Jastrebarsko te općina Klinča Sela, Stupnik, Krašić i Žumberak. Tradicija sudovanja na području grada Samobora teče od 1242. godine kada je kralj Bela IV svojom poveljom odobrio građanima slobodan izbor suca. U svim državama, vremenima, društvenim uređenjima na područu Samobora postojao je sud za potrebe građana ovog područja, a što se ovim nacrtom prijedloga Zakona predviđa ukinuti. Da se radi o velikom području te značajnom broju građana govori činjenica kako, nakon gašenja sudaova u Samoboru i Jastrebarskom, neće biti sudova od Karlovca do Zagreba - prostorno gotovo petina RH. Za cijeli zapadni dio Zagrebačke županije sudovanje će se u vrlo kratkom vremenskom roku u cijelosti preseliti na sud u Novom Zagrebu koji je za dijelove svoje nadležnosti kao i za građane udaljen i više od 60 kilometara. Ovakva udaljenost osobito pogađa i organizaciju odvjetnika - kako voditi postupke koji se odvijaju u sudu udaljenom 60-ak kilometara od sjedišta odvjetničkog ureda i pri tome još obavljati sve ostale poslove vezane uz odvjetnički ured? Predloženi sustav pravosuđenja zapravo predstavlja korak prema smrti odvjetništva kakvog danas poznajemo - samostalni odvjetnički uredi nakon reforme više neće moći poslovati, i nužno će, uz postojeću katastrofalnu gospodarsku situaciju koju svakodnevno preživljavaju, uz svijest da jedino oni koji moraju svojim radom zaraditi za život ali i za poreze i ostala javna davanja, morati odustajati od svoje profesije. Pri tome se, jasno, potpuno zanemaruje uloga odvjetnika u funkcioniranju pravosuđa kao jedne od državnih vlasti. Dakle, ako se za istočni dio Zagrebačke županije predviđa osivanje novog Općinskog suda u Sesvetama, predlaže se osnivanje i novog Općinskog suda za zapadni dio Zagrebačke županije za čije postojanje svakako postoji kako razloga tako i potrebe. Alternativno, da se u nacrt prijedloga Zakona izrijekom unesu stalne službe općinskih sudova (kao što je to bilo u sada važećem Zakonu) te da se u tom smislu za Općinski sud u Novom Zagrebu osnuju Stalne službe u Samoboru, Jastrebarskom i Zaprešiću, uz jasnu naznaku kako se iste stalne službe ne mogu ukidati odlukom ministra već isključivo izmjenom Zakona. Nije prihvaćen Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, uzimajući u obzir i priljev predmeta, a koje kriterije predloženi Općinski sud u Samoboru ne bi zadovoljavao osobito imajući u vidu priljev predmeta. Ovlast ministra na donošenje odluke o osnivanju i prestanku rada stalnih službi prema zakonom propisanim kriterijima predmet je regulacije Zakona o sudovima. Ministarstvo pravosuđa nema namjeru ukidati postojeće stalne službe, ali se smatra da je popisivanje svih stalnih službi sudova ovim Zakonom nepotrebno i protivno danoj ovlasti ministra pravosuđa da o tome odlučuje. Primjerice, u slučaju osnivanja neke nove stalne službe ili ukidanja neke od postojećih stalnih službi bilo bi potrebno vršiti usklađivanje ovog Zakona s donesenim odlukama ministra.
23 Ana-Marija Končić Članak 2., XII. Županijski sud u Velikoj Gorici za područje Općinskog suda u Novom Zagrebu,  Općinskog suda u Sesvetama i Općinskog suda u Velikoj Gorici. Prema popisu stanovnika 2011. godine gradska četvrt Sesvete ima 70.009 stanovnika i površinu od 165.238 km2 , grad Sveti Ivan Zelina 15.959 stanovnika na površini od 185,44 km2, Dugo Selo 17.466 stanovnika na 53,79 km2 Vrbovec 15.797 stanovnika na 159 km2 Ivanić Grad 14.548 stanovnika na 173,6 km2 gradska četvrt Gornja Dubrava 61.841 stanovnika na 40,28 km2 gradska četvrt Donja Dubrava ima 36.363 stanovnika na 10,82 km2 što je ukupno 231.983 stanovnika koje je raspršeno na području od 788,186 km2 . Za razliku npr . Općinski sud u Velikoj Gorici ostaje sud za područje od ukupno 63.703 stanovnika - koliko je ukupno stanovnika na području grada Velike Gorice i općina Kravarsko, Orle i Pokupsko pa se postavlja pitanje ekonomičnosti toga suda. Dvije prostorno najveće gradske četvrti – Sesvete i Brezovica ( koja pripada Općinskom sudu u Novom Zagrebu) zajedno obuhvaćaju više od 45% ukupne površine Grada Zagreba , a kvart Sesvete je ¼ dijela cijelog Zagreba ( uključujući i Novi Zagreb). Točno je da bi Općinskom sudu u Zagrebu ( bez Gornje i Donje Dubrave) ostao broj od 492.616 stanovnika, ali taj sud ima dva specijalizirana suda ( radni i kazneni), što znači da će Općinski sud u Zagrebu baviti isključivo građanskim predmetima. Pri tome treba imati na umu da je Općinski građanski sud u Zagrebu kadrovski popunjen s obzirom na broj sudaca , sudskih savjetnika i administrativnog osoblja, dok budući sud u Sesvetama nema te mogućnosti, niti je za očekivati da će osoblje suda Općinskog građanskog suda u Zagrebu biti u velikom broju zainteresirano za prelazak u Sesvete, a kamo li u stalne službe toga suda, zbog putovanja na posao. Nadalje, samo kao primjer treba navesti da ZK odjel u Sesvetama ima zaposlenih 6 referenata i jednog zemljišnoknjižnog suca, s prilivom predmeta koji iznosi oko 8 % predmeta u odnosu na broj predmeta Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u kojem je zaposleno više od 100 referenata i velik broj upisničara, te 9 sudaca i 11 sudskih savjetnika .Napominje se da je ZK Odjel u Sesvetama sve do rujna ove godine imao zaostatak manji od mjesečno priliva predmeta ( cca ¼ mjesečnog priliva) . Zbog dugotrajnog odsustva s posla jednog referenta ( sada radi svega 5 referenata), broj neriješenih predmeta je u porastu, i to preko mjesečnog priliva. Stoga smatramo da se zemljišnoknjižni predmeti Gornje i Donje Dubrave trebaju i dalje rješavati u Zagrebu, tim više što su tijeku obnove dvije velike katastarske općine ( Granešina i Čučerje) te osnivanje k.o. Centar što će u budućnosti znatno olakšati rad suda. Obzirom na predviđenu teritorijalnu nadležnost proizlazi da će u budućnosti ponovo sud u Sesvetama biti sud pune nadležnosti, a obzirom na planiran teritorij nadležnosti i njegovu veličinu te broj stanovnika, činjenicu da se predviđa spajanje i prekršajnih sudova za pretpostaviti je da će ova reorganizacija donijeti nove probleme i stoga je prijedlog : - da se radni sporovi i dalje rješavaju na Općinskom radnom sudu u Zagrebu - da područje gradskih četvrti Gornja Dubrava i Donja Dubrava ne potpadne pod nadležnost Općinskog suda u Sesvetama koji se osniva a naročito s obzirom na činjenicu da se područja katastarskih općina ne podudaraju sa granicama gradskih četvrti Donja Dubrava i Gornja Dubrava. To je problem usklađivanja granica između ta dva suda ni danas nije riješen u potpunosti ,a trebao je biti riješen prilikom razdvajanja Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Općinskog suda u Novom Zagrebu još 2015.godine. Primljeno na znanje Prima se na znanje Prihvaća se Nakon razmatranja svih pristiglih primjedbi i analize temeljnih parametara svih pravosudnih područja u Republici Hrvatskoj, a u skladu s usvojenim temeljnim kriterijem odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu u vidu ustanovljavanja suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, Nacrt će se dodatno korigirati te će se područja gradskih četvrti Gornja i Donja Dubrava vratiti u nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Zadržavanje specijalizacije sudova na zagrebačkom pravosudnom području smatra se opravdanim s obzirom na veličinu ovog područja i broj sudskih predmeta koji na njemu nastaje. Prema danom prijedlogu područje Općinskog radnog suda u Nacrtu je korigirano na način da radne predmete s područja nadležnosti Općinskog suda u Sesvetama rješava Općinski radni sud u Zagrebu.
24 Darko Posarić Članak 2., XIII. Županijski sud u Vukovaru za područje Općinskog suda u Vinkovcima i Općinskog suda u Vukovaru. Obzirom na zemljopisni položaj Vukovara i Vinkovaca, broj općina i gradova koje gravitiraju ovim centrima te broj obrađenih predmeta u svakome od njih, kao i blizinu ovih dvaju gradova, jasno je da treba postojati samo jedan općinski sud, i to onaj u Vinkovcima. U Vukovaru se nalazi županijski sud, što je dovoljno. Vinkovačkome sudu gravitira značajno veći broj općina i stanovnika, sukladno tome značajno je veći i broj obrađenih predmeta nego u Vukovaru, što podatci dokazuju. Od općina koje su u ovome prijedlogu Zakona navedene da gravitiraju vukovarskome općinskom sudu Bogdanovci i Borovo te sam grad Vukovar su unutar 20 km od Vinkovaca, a Trpinja unutar 30 km. Preostaju četiri općine i grad Ilok s ukupno vrlo malo stanovnika u tih pet jedinica i također ne pretjerano velikom udaljenošću od Vinkovaca. Sve to pokazuje da je za Vukovarsko-srijemsku županiju logično zadržati samo općinski sud u Vinkovcima. To bi bilo više u skladu i s razdiobom, brojem i udaljenošću sudova u ostalim krajevima Hrvatske. Primljeno na znanje Prima se na znanje Ne prihvaća se Temeljni kriterij odlučivanja o potrebi ustanovljavanja novih sudova u odnosu na postojeću mrežu je ustanovljavanje suda za područje od najmanje 50.000 stanovnika te suda koji će imati najmanje 12 sudaca, a koje kriterije predloženi Općinski sud u Vinkovcima i Općinski sud u Vukovaru oba zadovoljavaju.
25 Udruga hrvatskih sudaca - Ogranak Rijeka 5. Prijelazne i završne odredbe, Članak 11. Predloženim čl. 11. Prijedloga predviđeno je da će postupke koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu odgovarajućih odredbi Zakona, provesti i dovršiti suci koji su u njima postupali, ako Zakonom nije drukčije propisano. S obzirom na predloženo razdvajanje općinskih sudova, ova odredba postaje problematična u situaciji gdje sudac nakon stupanja na snagu ZPSS biva premješten u drugo mjesto od onog u kojem je dotad obavljao sudačku dužnost. Ovo osobito iz razloga što postoji nezanemariv broj sudaca koji svakodnevno putuju iz područja jedne stalne službe ili sjedišta suda (gdje žive) u područje druge stalne službe ili sjedište suda (gdje rade). S druge strane, kao jedan od razloga za donošenje Zakona o područjima i sjedištima sudova navedena je upravo racionalizacija putnih troškova pojedinih pravosudnih dužnosnika. Stoga, prilikom predstojeće reorganizacije može se očekivati da će se voditi računa o tome da u pojedinom sudu tj. stalnoj službi, ostanu raditi upravo oni suci koji u tom mjestu i žive. Predloženo rješenje iako naizgled pravedno, dovelo bi u tom slučaju do potrebe da stranke, odvjetnici, svjedoci i drugi sudionici postupka, na taj način „slijede“ suca u drugi sud, odnosno drugu stalnu službu, tj. da su zbog toga što sudac u trenutku stupanja na snagu Zakona o područjima i sjedištima sudova nastavlja s radom negdje drugdje, prisiljeni putovati na sudska ročišta. Ovo otežava pristup građana sudu i značajno poskupljuje postupak, dakle, izravno je protivno ciljevima radi kojih se donošenje Zakona predlaže. Osim toga, nije u skladu niti sa rješenjem iz čl. 12. Prijedloga, prema kojem u slučajevima gdje viši sud povodom pravnog lijeka vrati predmet na ponovni postupak, taj predmet se ne dostavlja onome sudu koji je donio ukinutu odluku, već sudu koji je mjesno nadležan sukladno Zakonu o područjima i sjedištima sudova. U tom dijelu protivan je i čl. 10. Prijedloga kojim je predviđeno da će zemljišnoknjižne predmete, što ne uključuje samo predmete koje u prvom stupnju rješavaju referenti, već i posebne zemljišnoknjižne postupke u zaduženju sudaca i sudskih savjetnika, dovršiti sudovi u čiju mjesnu nadležnost spada rješavanje u zemljišnoknjižnim predmetima. Imajući u vidu da bi sjedišta i stalne službe pojedinih sudova trebale stvarati koliko-toliko teritorijalno homogene cjeline koje bi strankama i sudionicima postupka trebale omogućiti brz, jednostavan i jeftin dolazak, predlaže se izmijeniti čl. 11. Prijedloga na način da se nedovršeni predmeti u zaduženju suca koji stupanjem na snagu ovog Zakona postaje sudac drugog suda iste razine, odnosno nastavlja s obavljanjem dužnosti u mjestu različitom od onog u kojem je prethodno obavljao dužnost suca, raspodjeljuju između sudaca koji ostaju raditi na području mjesne nadležnosti suda do tada zaduženog za predmet. Prema tome, predlažem izmjenu čl. 11. Prijedloga, na način da taj članak glasi ovako: „(1) Postupke u predmetima općinskih, županijskih, trgovačkih i prekršajnih sudova koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu odgovarajućih odredbi ovog Zakona provest će i dovršiti suci koji su u njima postupali, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ukoliko sudac koji je postupao u predmetu koji nije dovršen do dana stupanja na snagu odgovarajućih odredbi ovog Zakona, danom stupanja na snagu ovog Zakona postaje sudac drugog općinskog, županijskog ili trgovačkog suda tako da istovremeno mijenja i mjesto u kojem je dotad obnašao dužnost suca, nedovršeni predmeti koji su u njegovom zaduženju raspodjeljuju se po donošenju tj. izmjeni godišnjeg rasporeda poslova, pisanom obrazloženom naredbom predsjednika suda koji će u odnosu na sve predmete dodijeljene tom sucu odrediti ponovljenu automatsku dodjelu između sudaca koji ostaju raditi na području mjesne nadležnosti suda do tada zaduženog za predmet.“ Primljeno na znanje Primjedba će se dodatno razmotriti. Odredba članka 11. predložena je s obzirom na činjenicu da bi u protivnom trebalo provesti postupak dodjele predmeta drugom rješavatelju te da bi zbog poštivanja načela neposrednosti veći broj postupaka zbog promjene rješavatelja morao početi ispočetka.
26 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA 5. Prijelazne i završne odredbe, Članak 16. Hrvatska javnobilježnička komora ukazuje kako će radi donošenja ovog zakona biti potrebno izmijeniti i Pravilnik o dodjeljivanju ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima („Narodne novine“ br. 35/15). Prijedlozi vezani za Zagreb Hrvatska javnobilježnička komora predlaže da se za potrebe dodjele ostavinskih predmeta buduća područja nadležnosti Općinskog suda u Zagrebu, Općinskog suda u Novom Zagrebu i Općinskog suda u Sesvetama smatraju područjem jednog suda, na kojem se ostavinski predmeti dodjeljuju javnim bilježnicima s tog područja centralizirano i ravnomjerno. Podredno, Hrvatska javnobilježnička komora predlaže da se za potrebe budućeg Pravilnika o dodjeljivanju ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima područja gradskih četvrti Gornja Dubrava i Donja Dubrava smatraju područjem nadležnosti Općinskog suda Zagreb, te da se ostavinski predmeti dodjeljuju javnim bilježnicima s područja nadležnosti Općinskog suda u Zagrebu i Općinskog suda u Sesvetama po istom principu kao i prema Pravilniku o dodjeljivanju ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima („Narodne novine“ br. 35/15) Prijedlozi vezani za Split Hrvatska javnobilježnička komora predlaže da se za potrebe dodjele ostavinskih predmeta buduća područja nadležnosti Općinskog suda u Splitu I i Općinskog suda u Splitu II smatraju područjem jednog suda, na kojem se ostavinski predmeti dodjeljuju javnim bilježnicima s tog područja centralizirano i ravnomjerno. Podredno, Hrvatska javnobilježnička komora predlaže da se za potrebe budućeg Pravilnika o dodjeljivanju ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima područje općine Podstrana smatra područjem nadležnosti Općinskog suda u Splitu I, te da se ostavinski predmeti dodjeljuju javnim bilježnicima s područja nadležnosti Općinskog suda u Splitu I i Općinskog suda u Splitu II po istom principu kao i prema Pravilniku o dodjeljivanju ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima („Narodne novine“ br. 35/15) Obrazloženje: Izmjenama Zakona dolazi do značajne promjene u strukturi područja s kojih se dodjeljuju ostavinski predmeti u rad javnim bilježnicima, što će uzrokovati velike promjene u broju ostavinskih predmeta u javnobilježničkim uredima koji se fizički nalaze međusobno blizu. Mjesna nadležnost Općinskog suda u Sesvetama pokriva područje na kojem živi između 270.000 i 275.000 stanovnika, a pokriveno je sa 13 javnobilježničkih mjesta, dok mjesna nadležnost Općinskog suda u Zagrebu pokriva područje na kojem živi između 520.000 i 525.000 stanovnika, te je pokriveno sa 61 javnobilježničkim mjestom. Prema Zakonu o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“ br. 128/14) mjesna nadležnost Općinskog suda u Novom Zagrebu pokriva područje na kojem živi između 270.000 i 275.000 stanovnika stanovnika a pokriveno je sa 16 javnobilježničkih mjesta. Javni bilježnici s područja nadležnosti Općinskog suda u Novom Zagrebu vode u prosjeku između 200 i 220 ostavinskih predmeta. Prema postojećem Pravilniku javni bilježnici sa službenim sjedištima Črnomerec, Donja Dubrava, Gornja Dubrava, Donji Grad-Medveščak, Maksimir, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Podsused-Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka.jug i Trešnjevka-sjever, a kojih prema postojećem Pravilniku o službenim sjedištima javnih bilježnika („Narodne novine“ br. 51/15) 51 s područja Općinskog građanskog suda godišnje vode u prosjeku po oko 100 ostavinskih predmeta. Predviđenom izmjenom iz tog područja bilo bi izdvojeno sedam javnih bilježnika (javni bilježnici sa službenim sjedištima u Dugom Selu, Sesvetama i Svetom Ivanu Zelini), koji bi pripali u nadležnost novog Općinskog suda u Sesvetama. Istovremeno, na području novog Općinskog suda u Sesvetama nalaze se službena sjedišta javnih bilježnika čije godišnje statistike se kreću između oko 170 i 360 ostavinskih predmeta, a području mjesne nadležnosti tog Suda pripast će i gradske četvrti Gornja i Donja Dubrava, u kojima živi približno 100.000 stanovnika. Komentar je istaknut jer značajna neravnomjernost u broju predmeta može negativno utjecati na pružanje usluge, pri čemu valja istaknuti kako dostupnost javnobilježničkih usluga građanima prijedlozima komore nije upitna jer je u oba slučaja riječ o povezanim urbanim sredinama koja u naravi djeluju kao cjelina. Nije prihvaćen Zakonom o javnom bilježništvu propisano je da je službeno područje javnog bilježnika područje zakonom određenog suda na kojem javni bilježnik ima sjedište. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da se područje javnih bilježnika ne određuje samostalno, već da isto slijedi područje nadležnosti pojedinog općinskog suda. Pored navedenog, način dodjele ostavinskih predmeta javnim bilježnicima propisan je posebnim pravilnikom kao podzakonskim aktom Zakona o nasljeđivanju.