Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK | Ovaj prijedlog pravilnika, osim očiglednih problema vezanih uz prekratak rok javne rasprave kao i neobjašnivo "zaboravljanje" podvodnog ribolova (što govori u prilog tome da je nedovoljno dobro razrađen i uopće nije prošao temeljitu provjeru), ima nekoliko velikih manjkavosti koje značajno utječu na športski i rekreacijski ribolov u Hrvatskoj. 1. Uvođenjem nove kategorije ribolova (lov na veliku ribu) došlo je do namjernog ili slučajnog izbacivanja pojedinih ribolovnih tehnika koje su u širokoj uporabi. Nespretnim definiranjem nove vrste ribolova i alata koji se za tu potrebu koriste, dogodile su se sljedeće promjene: - ribolov s obale uz upotrebu štapa i role je uvelike ograničen zbog članka 2. i članka 4. ovog prijedloga pravilnika. U ribolovu s obale na sve vrste riba (i "velike" i "male") uobičajeno se koristi pribor koji u cijelosti (štap, rola, osnovna struna) ili dijelom (najčešće struna) prelazi navedenu nosivost od 30 lb što ga prema ovom pravilniku automatski čini "posebnim alatom za lov na veliku ribu" . S obzirom da je ovim prijedlogom pravilnika lov na veliku ribu ograničen na ribolov iz plovila i na tehniku "jigging" (koja nije definirana), ispada da je jedini legalni način da se alatom nosivosti veće od 30lb riba lovi s obale taj da se lovi tehnikom "jigging" i to uz nadoplatu. Ovo stoji samo ako se navedeni pojam ne čita na način da se i "jigging" obavlja iz plovila. Dakle, efektivno je ribolov s obale ograničen na laganu opremu zbog čega mnoge ribolovne tehnike koje se prakticiraju s obale postaju nelegalne. Veličina ciljanog ulova u ribolovu najčešće nije jedini i presudni faktor za odabir opreme određene nosivosti i zbog toga je nosivost potpuno promašeni kriterij za definiranje ove nove kategorije ribolova. - veliki broj ribolovaca će, ukoliko ovaj prijedlog prođe u ovom obliku, ostati s zatečen s opremom koju ne smiju koristiti iako su, često godinama, ulagali u nabavku iste i skupljanje iskustva. Tehnike poput "heavy castinga", "surf castinga" pa i najobičnijeg lova s klasičnim odmetom za veću priobalnu ribu postaju nelegalne jer se ne mogu izvoditi laganim alatom koji bi zadovoljio uvjete iz članka 4. ovog pravilnika. Također će doći do udara na preprodavače ribolovne opreme koji imaju zalihe opreme koju neće moći prodati. - ribolov "na ruku" (tunjom) s obale također postaje nelegalan u svakom praktičnom smislu. Struna koja se uobičajeno koristi za ovaj tradicionalni oblik udičarenja obično je većeg promjera, a time i veće nosivosti s obzirom da je s takvom strunom lakše rukovati u nedostatku štapa i role. S druge strane ribolov na ruku iz brodice postaje efektivno nelegalan jer se "lov na veliku ribu", u koji potpada ovaj vid ribolova ako se koristi struna većeg promjera, smije obavljati samo uz upotrebu posebnog alata, a to je štap i rola. Prevedeno, ljudi koji su do sada imali naviku navečer izaći s plovilom ispred luke i povrazom s kukom za lov glavonožaca uloviti lignje, sada bi to legalno mogli napraviti samo ako koriste strunu manjeg promjera i male nosivosti što automatski znači i teže rukovanje i neželjeno petljanje sistema. - ribolov klasičnom panulom na ruku postaje nelegalan - iz istih razloga koji su gore već navedeni, lov na zubace, gofove i slične vrste panulom iz ruke efektivno postaje nelegalan budući da se nitko neće okušavati u lovu navedenih vrsta laganim priborom bez štapa i role. Ironično je da je ribolov iz ruke tehnički zahtjevniji od ribolova štapom i daje ribama veću šansu za bijeg, a ovim pravilnikom se zabranjuje. - uvođenjem ove kategorije ribolova na predloženi način, efektivno se zabranjuje lov na velike vrste riba s obale budući da se u pojmovima ova vrsta ribolova definira isključivo tehnikama koje se izvode iz plovila. Je li to bila namjera Ministarstva? - pozdravljam odluku da se propiše korištenje kružnih udica, ali ograničavanje broja udica na jednu uvelike će utjecati na sve postojeće i uvriježene tehnike mamčenja, osobito živih mamaca i osobito u lovu panulom pa se može očekivati veliki otpor u stvarnoj primjeni. Ova odredba problematična je i u kontekstu istovremenog dopuštanja korištenja varalica s više udica. 2. Iz ovog prijedloga pravilnika kao i iz Zakona o morskom ribarstvu NN62/17, potpuno je nejasno što to čini ribolovca rekreativcem odnosno sportašem i zbog čega su to dvije odvojene kategorije. U navedenom zakonu stoji da prvi obavljaju ribolov u svrhu rekreacije, a drugi u svrhu športa, ali se to u ovom prijedlogu pravilnika nigdje ne odražava. Jedina razlika između kategorija je da rekreativci ne smiju obavljati lov na veliku ribu, a za sve ostale kategorije plaćaju veću cijenu dozvola. Zašto? Koja je logika iza ove raspodjele? Ne bi li bilo logičnije da se športske dozvole izdaju za priznate športske kategorije koje postoje u međunarodnom sustavu ribolovnih natjecanja (ribolovni alati iz članka 4. , stavka 1. izuzev trapule + lov na velike ribe), a da svi ostali alati odnosno oni za koje je potrebno izvaditi posebnu dozvolu (stajaći parangal, vrše, osti, umjetna rasvjeta) budu u domeni rekreativnog ribolova? U postojećem prijedlogu pravilnika ne postoji nikakva inicijativa da se ribolovac koji je u suštini rekreativac, odluči za kupnju rekreativne dozvole budući da za nju mora izdvojiti više novca, a zakinut je za kategoriju lova na velike ribe. Također, potrebno je definirati može li ista osoba istovremeno posjedovati godišnje (ili neke druge) dozvole za obje kategorije. 3. Iznova je propuštena prilika za znanstveno utemeljeno postavljanje minimalnih lovnih veličina i vrsta na koje se te mjere odnose, s ciljem stvarnog, a ne deklarativnog uspostavljanja održivog ribolova. Ovo je problem koji nadilazi športski i rekreacijski ribolov i nikako ne bi trebalo trenirati strogoću na ovim kategorijama, a istovremeno dopuštati nakaradne mjere u gospodarskom ribolovu, ali minimalne veličine morale bi biti postavljene na način da se osigura sigurna reprodukcija većine jedinki prije nego li uđu u veličinske kategorije koje spadaju u dozvoljeni ulov. Postavljanje minimalnih veličina na granične duljine pri kojima nisu sve jedinke spolno zrele nije odraz pravog gospodarenja morem. Osim toga, trebao bi postojati lovostaj na ekonomski najvažnije vrste odnosno na one koje su pod najvećim pritiskom u sklopu športskog i rekreacijskog ribolova, barem u nekom kratkom razdoblju koje se poklapa s mrijestom pojedinih vrsta. Postoje i mnogi drugi načini upravljanja populacijama koji su se mogli naći u ovom pravilniku jer su u skladu s člankom 12. Zakona o morskom ribolovu NN62/2017, ali za to očigledno nije bilo želje. | Djelomično prihvaćen | Poštovani, Karakteristike alata za lov na veliku ribu definirane su isključivo za ribolov s plovila, dakle ribolov s obale nije ograničen što se tiče karakteristika alata. Također ova se definicija ne odnosi na ribolov "iz ruke". Nosivost alata kao kriterij za definiranje ove vrste dozvola je proizašao iz suradnje sa stručnjacima iz područja športskog ribolova. Što se tiče razlike između športskog i rekreacijskog ribolova, ona se svodi prvenstveno na mogućnost korištenja podvodne puške isključivo od strane športskih ribolovaca kao i mogućnost korištenja alata za veliku ribu koja je također dostupna samo športskim ribolovcima. Cijene dozvole nisu značajno izmijenjene u odnosu na dosadašnji sustav. S obzirom da se uveo veći broj posebnih dozvola, cijena dozvole za parangal je smanjena sa dosadašnjih 350 kn na 200 kn. S obzirom da su športski ribolovci osim dozvole, dužni podmirivati godišnju članarinu ribolovnom klubu u koji su učlanjeni, već dugi niz godina postoji razlika u cijeni kod ovih vrsta dozvola. Zakonom o morskom ribarstvu nije zabranjeno da pojedinac kupi više dozvola (bilo športskih ili rekreacijskih). Minimalne ulovne veličine rezultat su konzultacija s predstavnicima znanstvenih institucija i resora za zaštitu prirode te su kao takve ugrađene u ovaj Pravilnik. Dodatne prijedloge vezano za zaštitu ribljeg fonda svakako podržavamo te ćemo za sve prijedloge koji nam se dostave zatražiti mišljenje znanstvene institucije. |
| 2 | Davor Majkić | PRAVILNIK | • za pocetak, tko se igrao mijesanjem hrvatskog, talianskog i engleskog jezika? • cemu libre ako koristimo SI ili metricki sustav • zasto ministarstvo poljoprivrede odredjuje pravila na moru? S otoka sam i ne znam nista okukuruzu i krumpiru. • sto je rekreacijski a sto je sportski ribolov ? • zasto su odvojeni invalidi i invalidi domovinskog rata, zar ovi prvi vrijede manje? • kako objasniti zabranu nehrdjajucih dijelova na ribolovnoj opremi? Opet usporedba s plugom ili motikom? • postotci dijeljenja su nerealni, 60% ide u nesto a samo 15% u ono NAJVAZNIJE-zastitu naseg vrta komentar ''MARE CROATICUM'' definira sportske ribolovce kao gangstere, a oni su zapravo najmanje stetni jer je to zapravo selektivan ribolov, mislim da je ovo neposten odnos obzirom da niti jedna vrsta mreze ne uspijeva izbjeci ulov mljadji a na sto se podvodnim ribolovcima ni ne isplati pucati. Kolege ribari, mali ribolovci vam nisu opasnost u poslu, opasnostste vi sami sebi jer vas dio ne vidi nase more kao svoj vrt | Nije prihvaćen | Poštovani, Kod izrade prijedloga Pravilnika nastojali smo uključiti širok spektar stručnjaka kako bismo na adekvatan način definirali pojedine elemente Pravilnika i uskladili pravila s dobrom praksom. Po pitanju dozvola za lov na veliku ribu te karakteristika alata koji se smiju koristiti u ovom obliku ribolova, smatramo da je prijedlog utemeljen i proizlazi iz struke. Što se tiče razlike između športskog i rekreacijskog ribolova, u športskom ribolovu omogućena je kupnja posebne dozvole za lov na veliku ribu kao i korištenje podvodne puške. |
| 3 | IGOR ŽOKALJ | PRAVILNIK | Poštovani, za početak čemu ovo "vikend savjetovanje" i da li je uopće legalno? Nije mi iz Prijedloga pravilnika jasno da li su dozvole o kojima je riječ u 1. članku sportske, rekreativne ili sportsko- rekreativne. Kako je iz popisa alata izostavljena podvodna puška nije jasan status podvodnog ribolova prema ovom Prijedlogu. Pozdravljam povećanje minimalnih duljina ulova za npr. oradu i škrpinu, ali ako to ostane samo za sportaše i rekreativce to je samo isprazna gesta jer svakodnevno svjedočimo kašetama i kašetama nedorasle ribe na ribarnicama, izlovljene najčešće plivaricama i koćama. Isto vrijedi i za označavanje ribe pri ulovu. Nedorasla riba izlovljena nedozvoljenim alatima puni peškarije, a glavnu opasnost za riblji fond zakonodavac vidi u mogućem trgovanju ribom ulovljenom u sportskom ili rekreativnom ribolovu. Mreže stajačice su u moru stalno, samo se prebiru i odmah vraćaju. Potegačama se satire riblja mlađ ili drugi morski organizmi od kojih su neki i posebno zaštićeni kao ugrožene vrste npr. periske. Plivaricama se love tone nedoraslih orada koje nemaju ni 20, a kamoli 30cm. Nema niti govora o "no take" zonama u kojima bi bio zabranjen svaki ribolov. Jasno mi je da to spada pod neke druge zakone i pravilnike, ali je isto tako jasno da su oni koji prognoziraju da ćemo zadnju ribu iz mora izvući do 2040. u osnovi optimisti. | Primljeno na znanje | Poštovani, Trajanje savjetovanja radi proceduralnih postupaka nije bilo moguće održati u trajanju od 30 dana. Svjesni smo da da je za kvalitetnu raspravu potrebno više vremena, no ako se nakon objave Pravilnika pokaže da postoji potreba za izmjenom pojedinih odredbi, svakako ćemo reagirati kroz njegove izmjene i dopune Pravilnika. Podvodna puška definirana je Zakonom o morskom ribarstvu prema kojem je dozvoljena njena upotreba isključivo u športskom ribolovu. Zahvaljujemo vam i na komentarima vezanima uz stanje u ribarstvu jer su nam svaka informacija i mišljenje građana dragocjeni u kreiranju propisa s primarnim ciljem zaštite živih morskih resursa i ribarstva koje o njima ovisi. |
| 4 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK | Poštovani, Člankom 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) propisano je vrijeme trajanja savjetovanja s javnošću prilikom donošenja podzakonskih propisa koje nalaže da se javna rasprava odvija "u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa." S obzirom da se ovdje ne radi o propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa, molim Vas da nam odgovorite koje su to okolnosti koje su dovele do stavljanja ovog prijedloga u javnu raspravu prema hitnom postupku (koja traje samo tri dana) odnosno prema kojim je to propisima uopće moguće učiniti na legalan način? Trodnevna javna rasprava, koja se k tome još poklapa i s vikendom, je sramotno kratka i u suštini onemogućuje bilo kakvo smisleno i argumentirano sudjelovanje javnosti u procesu donošenja ovog pravilnika. Većina građana neće uopće biti upoznata s činjenicom da je rasprava otvorena prije nego li završi. Tri dana su apsolutno nedovoljna za detaljno komentiranje prijedloga u kojem se već letimičnim čitanjem može uočiti niz propusta. S obzirom da je kao datum donošenja izvješća o savjetovanju naveden 11.12.2017. očigledno je da se u ovom slučaju ne radi o tipfeleru prilikom unosa datuma niti da će se savjetovanje nastaviti na neki drugi način u razumnom roku ili barem onom propisanom (30 dana). Molimo Vas da produljite rok za savjetovanje s javnošću za barem 15 dana kako bi svi zainteresirani građani mogli sudjelovati u raspravi na svrsishodan način. | Primljeno na znanje | Poštovani, Trajanje savjetovanja radi proceduralnih postupaka nije bilo moguće održati u trajanju od 30 dana. Svjesni smo da da je za kvalitetnu raspravu potrebno više vremena, no ako se nakon objave Pravilnika pokaže da postoji potreba za izmjenom pojedinih odredbi, svakako ćemo reagirati kroz njegove izmjene i dopune Pravilnika. Zahvaljujemo na opsežnim komentarima koje smo u međuvremenu detaljno razmotrili te ćemo ih koristiti u našem budućem radu. |
| 5 | Jakša Čepo | PRAVILNIK | Poštovani, Za početak mi je neshvatljivo da je moguće da ste organizirali e-savjetovanje u trajanju od 2 dana i to preko vikenda. Predlažem da se upozna šira javnost i produži se rok na minimalno 10-15 dana tako da svi mi koji podliježemo ovom pravilniku stignemo pročitati, razmisliti i dati konstruktivne prijedloge. Unaprijed hvala! | Primljeno na znanje | Poštovani Trajanje savjetovanja radi proceduralnih postupaka nije bilo moguće održati u trajanju od 30 dana. Svjesni smo da da je za kvalitetnu raspravu potrebno više vremena, no ako se nakon objave Pravilnika pokaže da postoji potreba za izmjenom pojedinih odredbi, svakako ćemo reagirati kroz njegove izmjene i dopune Pravilnika. |
| 6 | Milan Maleš | PRAVILNIK | Poštovani, ovakav pravilnik je korak unatrag u razvoj sportskog ribolova kao potencijalno profitabilne turističke ponude i industrije vezane uz sportski ribolov. Cjepkanje dozvola je nepraktično, strancima teško objašnjivo te mnoge od njih odbija u namjeri da uživaju u sportskom ribolovu na Jadranu na legalan način, samostalno ili u charteru. Uvede li se pojam "lov na veliku ribu" kako se ovdje definira, veliki broj poštenih ribolovaca biti će primoran jeftino prodati štapove preko 30lbs onim nepoštenima koji nisu a ni ne kane poštivati pravila. Hoće li netko otkupiti pola moje garniture štapova??? Korak u pravom smjeru bio bi uvođenje JEDNE JEDINSTVENE dozvole za NEprivredni ribolov, hoće li se zvati Rekreacijski ili Sportski svejedno. U njoj obuhvatiti sve dozvoljene alate i ljudi više neće biti zbunjeni po pitanju koja dozvola im treba i koliko košta. Strancima će biti jasno. Ažurirati popis minimalnih veličina riba i drugih organizama te lovostaja jer se nakon niza izmjena teško snaći i znati što je trenutno na snazi. I na kraju; s obzirom koliki dio ukupnog izlova ribe i drugih organizama otpada na Rekreacijski i Sportski ribolov, jasno je da nikakvim restrikcijama u tim granama ne može doći do značajnijeg utjecaja na očuvanje ribljeg fonda što je uvijek opravdanje za uvođenje restrikcija. | Primljeno na znanje | Poštovani, vrste dozvola za športski i rekreacijski ribolov definirane su u članku 28. Zakona o morskom ribarstvu (Narodne novine br. 62/17.). Definicija "lova na veliku ribu" predložena je kao rješenje koje odgovara praksi, a prijedlog minimalnih veličina usuglašen je sa stručnjacima iz područja ribarstvenih znanosti i zaštitu okoliša. Što se tiče propisa koji definiraju lovostaje na snazi je Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama (Narodne novine br. 42/16.). Minimalne veličine pojedinih vrsta riba koje su definirane europskim zakonodavstvom ne ponavljaju se u nacionalnim propisima jer su izravno primjenjive stoga nažalost nismo u mogućnosti izraditi propis koji bi objedinio mjere propisane kroz različite akte. Radi lakšeg razumijevanja svih postojećih odredbi planiramo izradu brošure u kojoj bismo objedinili sve elemente koji se odnose na športski i rekreacijski ribolov na moru i omogućili ribolovcima lakše snalaženje u praksi. Što se tiče utjecaja rekreacijskog ribolova na žive morske resurse do sada nisu napravljena istraživanja koja bi potkrijepila ili opovrgnula tvrdnje o utjecaju negospodarskog ribolova, međutim imajući na umu da je stanje priobalnih resursa izrazito loše, a prema statistici se proteklih godina kada su pravo na godišnju dozvolu imale isključivo osobe sa prebivalištem u RH izdavalo oko 40 000 dozvola, smatramo da utjecaj negospodarskog ribolova na žive morske resurse nije zanemariv te se svakako mora uzeti u obzir prilikom donošenja mjera za očuvanje i zaštitu bioloških bogatstava mora. |
| 7 | Damir Đerek | PRAVILNIK | -Način da se riba sačuva od potpunog uništenja je osnivanje zona potpune zabrane ribolova ali ako već to država nije u stanju organizirati onda biste barem trebali uvesti lovostaj na sve vrste koje su u mrijestu. -Kazne za nedozvoljeni ribolov npr. orada mrežama, a kojem svjedočimo jako često, bi trebale biti drakonske. Isti postupak bi se trebao provesti za lov mrežama npr. kantara na vanjskim brakovima. Nekoć su kantari mijenjali boju tj. postajali spolno zreli kad bi dostigli 0,5kg težine, danas to isto rade već od 20dkg težine a prosječna težina je duplo manja. Slična je stvar sa srdelom čiji bi lovostaj trebao trajati neusporedivo duže od ovoga koji je sad na snazi, do prije par godina 1kg srdele je sadržavao 15-ak riba, danas ih je 40-ak u jednom kilogramu. Smatram također da bi bilo kakvo koćarenje trebalo bit strogo zabranjeno u unutrašnjem pojasu otoka na cijelom Jadranu tj. barem 5 milja od najdaljih otoka. -Gdje god se plovi po Jadranu (uključujući NP-ove) može se vidjet tisuće sinjala od mreža i vrša koje se nikad ne vade iz mora, ujutro se pretresu i vrate nazad tako da su brakovi uglavnom postali pusta kamenja jer riba naravno ne može ni proć a kamoli normalno živjet. 2 sata nakon izlaska sunca niti jedan stajaći alat ne bi smio biti potopljen i policija bi trebala skupit sve šta nađe. -Vi biste kao zakonodavno tijelo trebali u dogovoru sa znanstvenim institutima koje ionako već imamo provodit konstantni monitoring i reagirati zabranama lova na određene vrste čim se pojavi potreba za time. -Tko god provodi vrijeme po moru ili otocima zna da lokalni ribari posvuda mrežama potegačama sataru sve šta im se nađe na putu i u tim slučajevima lovostaj i dozvoljene veličine riba postaju mrtvo slovo na papiru. Jasno je da i oni trebaju od nečega živjeti ali opet dolazimo do toga da se treba lovit po zonama i pustit more da diše. -Ne trebate zapravo izmišljat ništa nego biste trebali pročitat načine na koji su u obalnim mjestima stari ribari od davnih dana organizirali ribolov znajući da prelov znači sigurnu glad. Danas rijetko tko još živi isključivo od ribolova i to je zapravo srž problema. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na vašim komentarima. S obzirom da isti nisu predmet ovoga propisa, razmotrit ćemo ih prilikom donošenja mjera za gospodarski ribolov. |
| 8 | morski ribolov | PRAVILNIK | dobar pravilnik ,samo bi trebali dodati šampjera,licu i kavalu.napisati vrijeme tj kada se označava riba.odmah poslije ulova ili prije izlaska iz plovila.i kako sa onim sportašima koji love sa kopna.mislim da bi mogli odmah označiti ulov.što se tiče cefalopoda predlažem da se rez napravi do pola tijela.podvodni ribolovci koji love sa obale ,ribu bi trebali označiti prije skidanja odjela. | Prihvaćen | Poštovani, prijedlozi za kavalu i kovača su prihvaćeni. U članku 33. Zakona o morskom ribarstvu navedeno je da se vrste trebaju označiti neposredno nakon ulova. Označavanje glavonožaca će se preispitati ukoliko se ukaže potreba kada se krene sa provedbom ovoga propisa. |
| 9 | Bojan Sariri | PRAVILNIK | Poštovani , Prvo pohvale za ovo vikend savjetovanje u trajanju dva dana to je valjda čisto da bi ga bilo. Mislim da je to premalo ne mogu se otet dojmu da je ovo stavljeno samo da bi ispalo da netko nešto radi. Nadalje vidim opet je prisutna stavka "odsijecanje peraja/peraje" na ribama itd,koja je stara a jedno 30-ak godina možda i više koja nikad nije zaživjela ili uspjela kako kod se kome svidjelo ili ne. Mogu reći da se bez ikakvog problema prodaje riba u ribarnicama i restoranima koja je u to vrijeme u lovostaju i nikome nista a kamoli da će odsjecanje donjeg dijela peraje nekoga spriječit da proda proda ribu ili šta već. | Prihvaćen | Poštovani, temelj za označavanje riba i drugih morskih organizama ulovljenih u sklopu športskog odnosno rekreacijskog ribolova je u članku 33. Zakona o morskom ribarstvu ("Narodne novine" br. 62/17.) te smo stoga dužni omogućiti provedbu ove odredbe kroz podzakonski akt. Svjesni smo da ova mjera neće trenutno i u potpunosti iskorijeniti ilegalno tržište, međutim svakako će pridonijeti kvalitetnijoj kontroli. |
| 10 | Josip Jakupec | PRAVILNIK | Poštovani, Na mjestima gdje se nebi smjelo loviti, niti ima znakova niti ta mjesta itko od nadležnih provjerava. Rijetki su slučajevi gdje se na zabranjenom mjestu nalazi taj znak, a i u tom slučaju ljudi tamo love! Riba ima svoju minimalnu mjeru po kojoj se može uzeti, čast izuzecima koji puštaju manje primjerke, ali što je sa ribama koje se love mrežama dok su u mrijestu kao npr. orada sad dok je bila na tržnici ispod te mjere?? "Gospodina" koji je to napravio se kaznilo sa makismalnom kaznom koja je PREMALA za to koliko je zapravo on sam zaradio za taj izlov koji je napravio! Dali je naj novac vrijedniji od našeg ribljeg fonda koji nitko ne kontrolira i o kojem se ne brine, osim što se devastira!? Mislim da ne i na to se treba više obratit pažnju, povećati kontrole i uvesti reda, prvo na to, a onda na na ostale! Ja predlažem da se na svaku ribu koja je u mrijestu treba uvesti lovostaj!! Povećati kontrolu kako na obali tako i na moru! To je prvo i osnovno! | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru te se slažemo sa Vašim tvrdnjama da je kontrola osnovni preduvjet kako bi mjere očuvanja imale rezultata. Lovostaji za pojedine vrste definirani su u Pravilniku o zaštiti riba i drugih morskih organizama (Narodne novine br. 42/16). Za uvođenje lovostaja dodatnih vrsta svakako ćemo se savjetovati s predstavnicima znanosti kao i predstavnicima resora zaštite okoliša i prirode u trenutku kad se bude izrađivao novi Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama te ćemo uzeti u obzir rezultate znanstvenih istraživanja i poduzeti odgovarajuće mjere. |
| 11 | Ante-Nedjeljko Domjanović | PRAVILNIK | Pozdrav, neznam zasto se uporno izbjegava uvodjenje zabrane na sparidne vrste koje su u mrijestu? Profesionalni ribari love na desetke tona komarce u mrijestu u 10 i 11 mjesecu, od kojih je 40 posto ispod dozvoljene mjere. Da li se inspektori upute po ribarnicama u tom periodu i gledaju sto se sve prodaje? To je devastacija ribljeg fonda do krajnjih granica. Predlazem uvodjenje zabrane na komarcu, pagra, sarga, fratra, lubina i zubatca za vrijeme njihovog mrijesta u trajanju najmanje mjesec dana te ostro kaznjavanje prodaje istih po ribarnicama u tom periodu. | Primljeno na znanje | Poštovani, Lovostaji za pojedine vrste sadržani su u Pravilniku o zaštiti riba i drugih morskih organizama (Narodne novine br. 42/16). Za uvođenje lovostaja dodatnih vrsta svakako ćemo se savjetovati s predstavnicima znanosti kao i predstavnicima resora zaštite okoliša i prirode te ćemo uzeti u obzir rezultate znanstvenih istraživanja i poduzeti odgovarajuće mjere. Zahvaljujemo stoga na Vašem komentaru te ćemo ga razmotriti u kontekstu izrade novog Pravilnika o zaštiti riba i drugih morskih organizama. |
| 12 | dragan poje | PRAVILNIK | Poštovani !!! jedina stvar koju mogu pohvaliti u ovom zakonu je uvođenje minimalne mjere za hobotnicu. Sta se tice min mjere za zubaca jos uvjek premala barem jos 10 cm. U novom zakonu ne vidim niti lovostaja za vaznije ekonomske vrste kao sta su brancin, orada, gof, zubatac, šarag itd , te mislim da bez lovostaja ovi zakoni nemaju nikakvog smisla. Zanima me isto prodaja godišnjih dozvola strancima koje ste izjednacili sa domacim ribolovcima i kvota od 5 kg plus jedna riba, jer mislim da za jednog turista ili stranca ta količina je itekako previse, te mislim da bi tu kolicinu morali ograniciti na max 2 kg plus jedna riba .Sta se tice rezanje peraje ribi to nam nece donjeti nikakav pomak u sprjecavanju prodaje ribe na crno jer svaka veca riba moze se prodati u kotletima ili filetima, te to unakazivanje ribe nema nikakvog smisla i jedino rjesenje vidim u vecoj kontroli na moru kao i u restoranima. Sta se tice ribolova u parkovima i nacionalnim parkovima nema niti govora o nikakvim dozvolama jer u tim podrucjima ribolov mora biti strogo zabranjen uz jake kontrole i rigorozne kazne uz oduzimanje opreme. Dodatna dozvola za lov feralom je totalna glupost jer cijena od 100 kn sluzi samo za punjenje drzavnog proracuna. Šta se tiče natjecanja, barem kada se ono odvija sa kraja obavezno uvođenje cuvarica u kojima se riba drzi ziva i nakon vaganja obavezno vračanje u vodu po uzoru na natjecanje na slatkim vodama . Dragan Poje | Nije prihvaćen | Poštovani, Minimalne veličine koje nisu propisane ovim Pravilnikom nalaze se u Prilogu 3. Mediteranske Uredbe br. 1967/2006, kako je i navedeno u članku 12. stavku 2. ovoga Pravilnika. Za uvođenje lovostaja dodatnih vrsta svakako ćemo se savjetovati s predstavnicima znanosti kao i predstavnicima resora zaštite okoliša i prirode u trenutku kad se bude izrađivao novi Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama te ćemo uzeti u obzir rezultate znanstvenih istraživanja i poduzeti odgovarajuće mjere. Svjesni smo da se sve odredbe koje se primjenjuju na športski i rekreacijski ribolov ne nalaze na istom mjestu te da je zbog toga otežano snalaženje u praksi. Kako bismo ovo ispravili, ministarstvo planira pripremiti kratku brošuru koja će na jednom mjestu objediniti sve relevantne odredbe iz različitih propisa i prikazati ih na jednostavan i pregledan način. Prodaja godišnjih dozvola i za osobe koje nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, kao i prava koja iz njih proizlaze, omogućena je Zakonom o morskom ribarstvu jer se športski i rekreacijski ribolov u europskom zakonodavstvu smatra uslugom koja mora biti dostupna svima. Cijena dozvola za ribolov u zaštićenim područjima, kao i količina ribolovnih alata bit će definirani kroz akte pojedine javne ustanove koja upravlja tim područjem. Vrste dozvola, pa tako i dozvola za feral definirana je Zakonom o morskom ribarstvu. |
| 13 | Davor Duplančić | PRAVILNIK | Mislim da su ovim pravilnikom kažnjeni istinski sportaši kojih je smo 10 % od broja prodanih dozvola i 90 % takozvanih sportaša se šlepa na račun ove male grupe koja se aktivno bavi natjecanjima i ostalim akcijama vezanim uz more i ribolov (eko akcije, škole....). Sportske dozvole bi trebalo uvjetovati barem jednim nastupom na natjecanju u prethodnoj godini, možda čak i izdvojiti pušku jer je jako mali broj klubova koji održavaju natjecanja u podvodnom ribolovu (osnovnu sportsku podijeliti na udičarenje i podvodni ribolov i smanjiti cijenu) | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na vašem komentaru kojeg ćemo svakako ozbiljno razmotriti kod donošenja budućih propisa. Naime, u ovom trenutku nismo u mogućnosti prihvatiti prijedlog jer za njega ne postoji temelj u Zakonu o morskom ribarstvu. |
| 14 | Branislav Kajić | PRAVILNIK | Zašto godišnja dozvola ne važi od dana kada se kupuje pa na period od godinu dana od tog datuma? Zbog nekog razloga sve počinje 1.1. pa ako ja recimo kupim dozvolu u 7. mjesecu plaćam istu cijenu kao da sam ribario i prethodne mjesece a i važila bi mi samo do 1.1. naredne godine. LP | Nije prihvaćen | Poštovani, godišnje dozvole se izdaju za kalendarsku godinu radi analize statistike prodanih dozvola te procjena utjecaja na resurse. Republika Hrvatska je dužna podatke o prodanim dozvolama za pojedinu kalendarsku godinu dostavljati i tijelima EU kao i regionalnim organizacijama u ribarstvu. |
| 15 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK, Članak 2. | Stavimo li za početak na stranu značenje navedenih pojmova za športski i rekreacijski ribolov na moru (s obzirom da su ovdje navedeni samo pojmovi), definicije i dalje imaju niz manjkavosti: 1. Lov na veliku ribu - Prvi pojam detaljan je samo utoliko što kaže da se kategorija ribolova naziva "Lov na veliku ribu" odvija na tri općenita načina. Naziv ove "vrste ribolova" je potpuno zavaravajuć i nedosljedan s obzirom da se (u obliku kako je napisan) velikim dijelom odnosi na ribolov vrsta riba koje u bilo kakvom smislenom razgovoru ne bi nikada bile okarakterizirane kao "velike". Ribolovom iz plovila u pokretu, iz plovila koje pluta ili je usidreno te se za vrijeme obavljanja riba primamljuje prihranom ili tehnikom "jigging", jednako se uspješno mogu loviti vrste riba odnosno jedinke koje su teške svega nekoliko desetaka grama kao i one koje su teške nekoliko stotina kilograma. Pojednostavljeno, to su tehnike kojima se love i "male" i "velike ribe" pa je i definicija promašena i otvorena za interpretaciju. U skladu s navedenim dolazimo do pitanja koje su to jedinke riba ili vrste riba koje su ciljana lovina ove vrste ribolova? Što su to "velike ribe"? Jesu li to neke vrste riba i gdje je popis tih vrsta? Jesu li to sve jedinke riba, neovisno o vrsti, koje se nađu u ulovu prilikom obavljanja navedenih tehnika, a teže su / dulje od neke granice? Koja je to granica? Iz vašeg prijedloga ispada da su ciljana lovina sve ribe koje se mogu uloviti "posebnim ribolovnim alatom za veliku ribu" i navedenim tehnikama, ali zašto se kategorija zove "lov na veliku ribu" kada znamo da se tim tehnikama i takvim alatom sasvim uspješno lovi "mala" riba? Zašto se to dodatno naplaćuje? Osim toga, čisto semantički gledano - plovilo nije usidreno prihranjivanjem niti se riba lovi prihranjivanjem kao što se može isčitati iz Vašeg prijedloga. Ribolov se obavlja uz prihranjivanje odnosno riba se primamljuje prihranom, a lovi ribolovnim alatima. Jednako tako, "jigging" je izraz preuzet iz engleskog jezika i u toj formi se najčešće ne odnosi na tradicionalne ribolovne alate pa postoji potreba da se zasebno definira. Obuhvaća li "jigging" lov glavonožaca umjetnim mamcima? Smatra li se brzo podizanje i spuštanje prirodnog mamca "jiggingom" i sl. 2. Alat za lov na veliku ribu - Iznova nespretna definicija. U Hrvatskoj se koristi Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI) - zašto je nosivost izražena u funtama (lb), a ne u kilogramima? Što je uopće nosivost u kontekstu ovog pravilnika? Je li to ukupna nosivost alata nakon koje dolazi do pucanja opreme?Štapovi, role i struna uobičajeno se različito označavaju i testiraju kako bi potrošačima dali uvid u pretpostavljenu nosivost. Tako veliki dio štapova za europsko tržište nema naznačenu ukupnu nosivost već se ona izražava u vidu opterećenja s kojim se smije raditi izbačaj terminalnog sistema (primjerice štapovi označeni nekim rasponom izraženim u gramima kao što je 120-200g). Na koji način će se vršiti preračunavanje nosivosti izražene na ovaj način u nosivost pretpostavljenu ovim pravilnikom? Na koji način će se provjeravati nosivost opreme na terenu ako ona nije naznačena na opremi? Nosivost izražena u funtama teško se prenosi na uobičajenu ribolovnu opremu u Hrvatskoj, osobito u kontekstu ribolovnih štapova. Zašto je nosivost štapa i role odabrana kao jedini faktor u određivanju alata za lov na veliku ribu? Nosivost ribolovnog sistema određena je svim elementima od kojih je sačinjen, po principu najslabije karike. Postoji mnogo razloga u ribolovu zbog kojih se nešto jači alat uparuje s mnogo lakšom terminalnom opremom (završnjak i udice). Prevedeno, sistem sa štapom i rolom nosivosti preko 30 lb može imati stvarnu nosivost 4 lb ili manju jer je terminalna oprema lagana. Što ga u tom slučaju čini alatom za lov na veliku ribu? Zašto je nosivost uopće odabrana kao kriterij? U svijetu su zabilježeni ulovi riba koji su ostvareni na pribor kojemu je nominalna nosivost više stotina puta manja od težine ulova. Ribolov se odavno ne obavlja na silu kao nekad i tehnološki napredak je omogućio da se omjer težine ulova i nosivosti pribora višestruko poveća. U tom smislu nosivost alata je loše odabran kriterij za definiranje ograničenja bilo koje ribolovne kategorije. Semantika - ribolovni štap nema osnovu od najlona ili upredenice kako je napisano već se na ribolovnu rolu može postaviti najlon ili upredenica određene nosivosti pa ovaj pojam u trenutnom obliku nema smisla. Osim toga riječ "najlon" podrazumijeva specifičnu skupinu materijala, a ribolovna struna se odavno proizvodi i od drugih materijala osim najlona. Iz prijedloga je također nejasno smatra li se kombinacija štap i rola alatom za lov na veliku ribu ako oba elementa imaju nosivost preko 30lb ili je dovoljno da to bude samo jedan? | Primljeno na znanje | Poštovani, Dozvole za lov na veliku ribu kao i odredbe vezane za ovu dozvolu izrađene su u suradnji sa stručnjacima iz područja športskog ribolova. Analizirajući Vaše prijedloge neosporno je Vaše znanje i iskustvo u ovom obliku športa te su nam stoga Vaše primjedbe izuzetno dragocjene i svakako ćemo ih dodatno razmotriti. |
| 16 | Victor Stinga Perusco | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, moj savjet je da u lov na veliku ribu treba specificirati točne vrste, i tocni alat i nosivost, ako neko panuliva za zubace i ulovi manju tunu, albacore? šta onda? treba to pojasniti. Hvala | Nije prihvaćen | Poštovani, alat za lov na veliku ribu definira karakteristike alata koje su dozvoljene u ovim ribolovnim tehnikama, a ne vrste koje se smiju loviti. |
| 17 | Ivan Žubrinić | PRAVILNIK, Članak 2. | Alat za lov na veliku ribu mora se definirati sa nosivosti CIJELOG SISTEMA a to nije samo štap, rola i osnova već sistem čine i kopče i vrtilice, predvez , prama, udice/kuke. Nosivost cijelog sistema definirana je nosivošću najslabije karike, a to je uobičajeno prama. Za primjer uzmimo sistem sa upredenicom 0,16 mm nosivosti 45 lb , predvezom od fluorocarbona nosivosti 15 lb i pramom nosivosti 8 lb. Nosivost takvog sistema je 8 lb i on ni u kom slučaju ne može biti kvalificiran kao alat za lov na veliku ribu ! U skladu s navedenim treba formulirati članak 2 , stavak 2. | Nije prihvaćen | Poštovani, slažemo se s Vašom tvrdnjom, međutim, poštivanje odredbi propisa mora biti moguće lako provjeriti u praksi od stane inspektora te su stoga za definiranje alata uzeti u obzir samo oni elementi čiju je nosivost moguće provjeriti na licu mjesta tijekom inspekcijskog nadzora. |
| 18 | Milan Maleš | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani; neprihvatljivo je širenje pojma "lov na veliku ribu" toliko da bi tu po ovom prijedlogu pravilnika potpali pagar, zubatac, gof, luc, lica pa čak i tabinja ugor i murina čiji lov je nemoguć priborom ispod 30lbs (čak i manjih primjeraka). Usto, lov "na ruku" odnosno ručnim povrazom za ugora, murinu i tabinju mora biti teže konstrukcije zbog tehničkih a ne lovnih razloga. Ovdje je riječ o još jednom izdvajanju pribora u "posebnu dozvolu" s ciljem poskupljenja sportskog ribolova na Jadranu. Sportski ribolov bi mogao biti izrazito atraktivna i profitabilna turistička ponuda što ovaj prijedlog dodatno komplicira i otežava. | Nije prihvaćen | Poštovani, Lov na veliku ribu se ne odnosi na lov "na ruku" već isključivo na upotrebu ribolovnih alata i tehnike definiranih u članku 2. Pravilnika. |
| 19 | Vicko Gracin | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani Uz napredovanje moderne tehnologije najloni od 30lb su jako malog promjera i koriste se u raznim tradicionalnim načima ribolova iz broda na ruku, ovaj zakon bi zabranio lov kančenicom ili lov liganja iz ruke na bilo kakvim dubinama večim od 20-ak metara, osim toga nemoguče ga je nadzirati u praksi s obzirom na to da proizvođači opreme drugačije deklariraju nosivost. Također štap i rola od 30 libra se koriste i za ribe poput zubataca i sličnih kapitalaca koji ne spadaju pod prijašnju definiciju "Big Game" ribe. | Nije prihvaćen | Poštovani, Lov na veliku ribu se odnosi na upotrebu štapa kako je definirano u članku 2., a ne i na ribolov "iz ruke". |
| 20 | Marino Marković | PRAVILNIK, Članak 2. | Predlažem da se u čl. 2. st. 2. izmijeni pojam "30 lb." sa pojmom "40 lb." | Nije prihvaćen | Poštovani, Razmotrili smo Vaš prijedlog, no u ovom ga trenutku nismo u mogućnosti prihvatiti. Ukoliko se naknadno ukaže potreba za izmjenom, ovo će Ministarstvo pokrenuti potrebnu proceduru. |
| 21 | Marino Marković | PRAVILNIK, Članak 2. | Smatram da je u članku 2. stavku 2. krivo procijenjen značaj alata na veliku ribu. Naime, mjera od 30 lb je premala da bi se to moglo smatrati alatom za lov na veliku ribu. Predlažem da se minimalna mjera nosivosti povisi na 40 lb. | Nije prihvaćen | Poštovani, Razmotrili smo Vaš prijedlog, no u ovom ga trenutku nismo u mogućnosti prihvatiti. Ukoliko se naknadno ukaže potreba za izmjenom, ovo će Ministarstvo pokrenuti potrebnu proceduru. |
| 22 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK, Članak 3. | Koja je logika odobravanja tri pribora za lov velike ribe u odnosu na dva u svim ostalim kategorijama? Znači li "...najviše tri pribora (štap s rolom)..." da se u lovu na veliku ribu ne smije koristiti ručna panula, tj. da je ribolovni štap i rola jedini dozvoljeni alat? Koja je logika ograničavanja broja udica po priboru u ribolovu na veliku ribu na jednu, a istovremenog dozvoljavanja korištenja varalica koje standardno mogu imati i devet udica (tri trokuke) po komadu odnosno bilo koji broj budući da pojam "varalica" nije pojašnjen ni u ovom prijedlogu ni u Zakonu o morskom ribarstvu NN62/17? | Nije prihvaćen | Poštovani, ribolovni alat za lov na veliku ribu može biti opremljen samo sa jednom udicom za razliku od klasičnog udičarskog alata gdje se može koristi više udica na predvezima, te se iz tog razloga odobrava korištenje tri pribora. Više udica na predvezu nije omogućeno jer je alat prvenstveno namijenjen za lov velikih primjeraka. Korištenje više udica u sistemu varalica nije zabranjeno. Alat za veliku ribu odnosi se isključivo na štap, a ne na ručnu panulu. Ručna panula spada u osnovni alat koji je dozvoljen u sklopu športske ili rekreacijske dozvole, jednodnevne, višednevne ili godišnje. |
| 23 | Milan Maleš | PRAVILNIK, Članak 3. | Poštovani; cjepkanje dozvola osim loše kamufliranog povećanja cijene otežavaju ljudima praćenje i snalaženje u sve većoj šumi propisa. Što se tiče sportskog ribolova kao dijela turističke ponude koji bi mogao biti izrazito atraktivan i unosan ovakva praksa unosi velike prepreke. Od gosta nije očekivati da je upoznat da kompliciranim propisima. Sama kupnja dozvola im je često težak zadatak, ne znaju gdje, kako, od koga se kupuju. Tome sam svjedočio. Problem će postojati sve dok se se ne uvede JEDNA JEDINSTVENA dozvola za NEprivredni ribolov koja će obuhvaćati ribolovne alate primjerene takvim tehnikama ribolova. (odmete, kančenice, panule, povraz za glavonošce, osti, podvodna puška,...) | Primljeno na znanje | Poštovani, Vaš prijedlog nije moguće uvažiti u kontekstu ovoga Pravilnika obzirom da su temeljne odredbe o vrstama dozvola definirane Zakonom o morskom ribarstvu. |
| 24 | Buljanović Obrt za turizam | PRAVILNIK, Članak 3. | Članak 3 točka 4. ''stajaćim parangalom, jedan ili više njih s ukupno do 100 udica '' Ovdje ograničiti broj prangala da ne bude 50 parangala sa po 2 udice.... | Primljeno na znanje | Poštovani, Zahvaljujemo na dostavljenoj primjedbi te ćemo je svakako imati u vidu tijekom provedbe Pravilnika. Ukoliko praksa pokaže da postoji zloupotreba parangala na ovaj način, naknadno ćemo uvesti predloženu odredbu. |
| 25 | HSSRM | PRAVILNIK, Članak 4. | U članku 30. stavak 2. Zakona o morskom ribarstvu navodi se da je sportskom ribolovcu dozvoljeno korištenje podvodne puške , predlažemo unošenje sličnog teksta i ovdje radi lakšeg snalaženja. | Djelomično prihvaćen | Poštovani, S obzirom da se odredbe vezane za upotrebu podvodne puške nalaze u krovnom aktu, Zakonu o morskom ribarstvu, nije ispravno ponavljati iste u podzakonski akt. Međutim, s obzirom da Zakonom nije propisan broj komada podvodne puške po ribolovcu, ova će s e odredba uvrstiti kroz izmjene i dopune Pravilnika. |
| 26 | Boris.Bulić | PRAVILNIK, Članak 4. | Čemu posebne dozvole za feral? Da bi bilo manje svjetala na moru zbog čega bi nadzor trebao biti lakši? Kriminalce treba loviti na druge načine. Ostavite feral u sklopu standardne dozvole za sportski ribolov i pustite nas da možemo uloviti koju lignju na klasični peškafondo. | Nije prihvaćen | Poštovani, dozvola za feral kao posebna dozvola definirana je Zakonom o morskom ribarstvu. |
| 27 | Boris.Bulić | PRAVILNIK, Članak 4. | Pa natjecatelji u spotskom ribolovu dobijaju za pet sati lova 3 kilorama daganja. Zašto ne mogu izvaditi i više ako idem na dvodnevni ribolov? Pustite 5 kilograma daganja dnevno a ograničite druge vrste na manju količinu. | Prihvaćen | Poštovani, prijedlog je prihvaćen, i dagnje su izuzete iz ove odredbe. |
| 28 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK, Članak 4. | U stavku 1., u skladu s člankom 30. Zakona o morskom ribarstvu nedostaju "podvodna puška" i "sakupljanje školjkaša, puževa i mnogočetinaša". Nije definirano što se podrazumijeva pod "sakupljanje". "(2) Ribolovcu iz stavka 1. ovoga članka dozvoljena je upotreba štapa i role nosivosti manje od 30 lb." - ovo je opet u neskladu s pojmom "alat za lov na veliku ribu" gdje se osim štapa i role spominje i struna. Znači li ova stavka da se ribolov panulom smije obavljati strunom nosivosti veće od 30 lb ako se lovi na ruku, a ne smije ako se lovi istom opremom montiranom na štap i rolu (tj. da li to onda spada u lov na veliku ribu?). Ovdje se spominje dozvoljeni dnevni ulov u kontekstu ulova škloljkaša, ali nema reference na ukupni dozvoljeni ulov propisan Zakonom o morskom ribarstvu NN62/17. Budući da se radi o informaciji od velikog značaja, potrebnu ju je uvrstiti u ovaj prijedlog pravilnika iako je navedena u zakonu, u skladu s ostatkom teksta koji ponavlja odredbe istog zakona. Ova primjedba odnosi se i na druge elemente ovog prijedloga budući da se sadržaj zakona samo djelomično pretočio u ovaj pravilnik. "(7) Način obavljanja ribolova, karakteristike i količinu ribolovnog alata u područjima iz stavka 6. ovoga članka propisuje nadležna javna ustanova." - ovo se kosi s člankom 7. Zakona o morskom ribarstvu NN62/17 gdje stoji da "U dijelovima mora koji su zaštićeni....ograničenja u obavljanju ribolova propisuje ministar nadležan za poslove ribarstva...pravilnikom uz prethodno mišljenje ministra" te se ovaj tekst u najmanu ruku mora dopuniti. | Djelomično prihvaćen | Poštovani, Što se tiče sakupljanja morskih organizama, sukladno članku 9. primjenjuju se odredbe Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te posebnim načinima ribolova. Odredbe koje se nalaze u Zakonu o morskom ribarstvu nije dozvoljeno ponavljati u podzakonskom aktu. Radi lakšeg snalaženja ribolovaca u primjeni odredbi različitih propisa koji se odnose na športski i rekreacijski ribolov, Ministarstvo planira izradu brošure koja će na jednom mjestu objediniti sve značajne elemente za športski i rekreacijski ribolov. Što se tiče posebnih dozvola za ribolov u zaštićenim područjima, članak 7. ne odnosi se na posebne dozvole već se odnosi na područja za koje pojedina javna ustanova ima pravo predložiti zabranu ribolova. Odredbe ovoga članka biti će sadržane u Pravilniku u zaštićenim područjima. |
| 29 | Jakša Čepo | PRAVILNIK, Članak 4. | Slažem se u potpunosti: "Neprihvatljivo je da se u čl. 6. dopušta obavljanje ribolova u nacionalnim parkovima, posebnim rezervatima i parkovima prirode uz posjedovanje posebne dozvole. Predlažem uvođenje potpune zabrane obavljanja ribolova u navedenim kategorijama" I još bih dodao da se povećaju kazne i zaplijene plovila onima koji krivolove u parkovima. Prijedlog je i uvođenje no-take zona (zabrana bilo kakvog ribolova) u svrhu očuvanja ribljeg fonda i potencijalne turističke atrakcije kroz nekoliko godina. | Nije prihvaćen | Poštovani, Zakon o zaštiti prirode regulira u kojim su kategorijama javnih ustanova dozvoljeni pojedini oblici gospodarskih i negospodarskih djelatnosti. Moguće je donošenje strožih mjera u odnosu na zakonsku regulativu, ali takve se mjere donose na prijedlog nadležne javne ustanove. |
| 30 | dragan poje | PRAVILNIK, Članak 4. | Strogo zabraniti svaki oblik ribolova u parkovima i nacionalnim parkovima te rigorozne kazne za prekrsitelje uz oduzimanje kompletne opreme i dozivotne zabrane izdavanja ribolovne dozvole prekršitelju !!! Ovim zakonom ne stiti se riblji fond, nego samo dodatnim dozvolama se pogoduje se pojedincima i puni državni proračun šta je nedopustivo !!! | Nije prihvaćen | Poštovani, Zakon o zaštiti prirode regulira u kojim su kategorijama javnih ustanova dozvoljeni pojedini oblici gospodarskih i negospodarskih djelatnosti. Moguće je donošenje strožih mjera u odnosu na zakonsku regulativu, ali takve se mjere donose na prijedlog nadležne javne ustanove. |
| 31 | Bojan Sariri | PRAVILNIK, Članak 4. | Slažem se u potpunosti: "Neprihvatljivo je da se u čl. 6. dopušta obavljanje ribolova u nacionalnim parkovima, posebnim rezervatima i parkovima prirode uz posjedovanje posebne dozvole. Predlažem uvođenje potpune zabrane obavljanja ribolova u navedenim kategorijama" I još bih dodao da se povećaju kazne i zaplijene plovila onima koji krivolove u parkovima. | Nije prihvaćen | Poštovani, Zakon o zaštiti prirode regulira u kojim su kategorijama javnih ustanova dozvoljeni pojedini oblici gospodarskih i negospodarskih djelatnosti. Moguće je donošenje strožih mjera u odnosu na zakonsku regulativu, ali takve se mjere donose na prijedlog nadležne javne ustanove. |
| 32 | Marino Marković | PRAVILNIK, Članak 4. | Predlažem izmjenu članka 4. stavka 6. na način da bi isti trebao glasiti: "Ribolov u područjima koji su zaštićeni na temelju propisa o zaštiti prirode u kategorijama nacionalnih parkova, posebnih rezervata i parkova prirode nije dopušten." | Nije prihvaćen | Poštovani, Zakon o zaštiti prirode regulira u kojim su kategorijama javnih ustanova dozvoljeni pojedini oblici gospodarskih i negospodarskih djelatnosti. Moguće je donošenje strožih mjera u odnosu na zakonsku regulativu, ali takve se mjere donose na prijedlog nadležne javne ustanove. |
| 33 | Marino Marković | PRAVILNIK, Članak 4. | Neprihvatljivo je da se u čl. 6. dopušta obavljanje ribolova u nacionalnim parkovima, posebnim rezervatima i parkovima prirode uz posjedovanje posebne dozvole. Predlažem uvođenje potpune zabrane obavljanja ribolova u navedenim kategorijama. | Nije prihvaćen | Poštovani, Zakon o zaštiti prirode regulira u kojim su kategorijama javnih ustanova dozvoljeni pojedini oblici gospodarskih i negospodarskih djelatnosti. Moguće je donošenje strožih zabrana u odnosu na zakonsku regulativu, ali takve se mjere donose na prijedlog nadležne javne ustanove. |
| 34 | Marino Marković | PRAVILNIK, Članak 4. | Predlažem izmjenu teksta u čl. 2. na način da se ima mijenjati pojam "30 lb." sa pojmom "40 lb.". | Primljeno na znanje | Poštovani, Na temelju Vašega prijedloga zatražilo se mišljenje članova Povjerenstva koji su stručnjaci u području športskog ribolova, te prijedlog nije prihvaćen u ovom trenutku. Ukoliko se naknadno ukaže potreba za izmjenom, ovo će Ministarstvo pokrenuti potrebnu proceduru. |
| 35 | Davor Duplančić | PRAVILNIK, Članak 4. | u alatima sportskog ribolovca treba biti upisana i podvodna puška | Nije prihvaćen | Poštovani, podvodna puška definirana je člankom 31. Zakona o morskom ribarstvu ("Narodne novine" br. 62/17.) |
| 36 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK, Članak 5. | Koji je razlog da se u rekreacijskom ribolovu ne izdaju dozvole za lov na veliku ribu? Kojim ste se kriterijima vodili kod izračuna razlike u cijeni između športskih i rekreacijskih dozvola i je li uopće postojao neki s obzirom da su relativni omjeri cijena različiti o kategorijama? Znači li činjenica da se osobama starijim od 65 s prebivalištem na otocima i poluotoku Pelješcu ne izdaje dozvola za športski ribolov da oni ne smiju sudjelovati na natjecanjima? Zašto se osobe diskriminira po mjestu stanivanja? Podsjećam Vas da je Pravilnikom o provedbi natjecanja u udičarenju Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru preduvjet za sudjelovanje na natjecanju posjedovanje dozvole za športski ribolov. Ako postoje razlike u cijenama godišnih dozvola za športski ribolov i rekreacijski ribolov, zašto ih nema kada su u pitanju posebne dozvole? Koja je uopće razlika između športskog i rekreacijskog ribolova? Čitanjem ovog pravilnika iznimno je teško dokučiti što ih čini drugačijima osim arbitrarnih razlika u cijeni i dozvoljenim kategorijama ribolova. Ovim prijedlogom se sve ribolovce motivira da kupuju športske dozvole, bez obzira na to žele li sudjelovati na natjecanjima i žele li uistinu loviti ribu zbog športa što bi podrazumijevalo puštanje većine ribe nakon ulova. | Nije prihvaćen | Poštovani, Ograničavanjem posebnih dozvola za lov na veliku ribu isključivo na športski ribolov nastoji se smanjiti pritisak na biološke resurse. Posebnim će propisom biti definirane karakteristike alata za rekreativce koji će imati pravo na rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune. Što se tiče dozvola za osobe starije od 65 godine s prebivalištem na otocima i poluotoku Pelješcu ova se dozvola može sagledati kao socijalna kategorija. Ukoliko pojedina osoba s prebivalištem iz ovog područja želi sudjelovati na pojedinom natjecanju ima pravo na kupnju jednodnevne ili višednevne športske dozvole. Cijene dozvola su ostale nepromijenjene u odnosu na dosadašnje, osim u slučaju posebne dozvole za parangal koja je smanjena radi uvođenja većeg broja posebnih dozvola. Razlika u cijeni između ovih vrsta dozvola se nastavlja provoditi kao i do sada jer športski ribolovci osim dozvole imaju obvezu plaćanja godišnje članarine. Razlika u cijeni između posebnih dozvola za športski i rekreacijski ribolov nije uvedena jer je iste moguće kupiti isključivo uz posjedovanje godišnje dozvole. Što se tiče razlike između športskog i rekreacijskog ribolova, osim mogućnosti sudjelovanja u športskim natjecanjima, razlika je u korištenju alata kako ste i sami naveli. |
| 37 | Victor Stinga Perusco | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, visina naknade za godišnju dozvolu za maloljetne osobe i invalide Domovinskog rata Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu HRVI) za sportski je 10 za rekreacijski je 100 kuna? cemu tolika razlika? Dozvola za upotrebu umjetne rasvijete nema smisla! to je samo punjenje državnog proračuna, da se barem sav ovaj novac koristi za sačuvanje našeg Jadrana bilo bi super, ali nitko ga ne čuva ni policija, ni rangeri u parkovima! | Nije prihvaćen | Poštovani, cijene godišnjih dozvola zadržane su na razini cijena proteklih godina, osim u slučaju stajaćeg parangala gdje je ista umanjena radi uvođenja većeg broja posebnih dozvola. Vrste posebnih dozvola su definirane Zakonom o morskom ribarstvu ("Narodne novine" br. 62/17.). |
| 38 | Davor Duplančić | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, dali se dozvola za maloljetne osobe primjenjuje na sve maloljetnike ili kao i prije maloljetne osobe do 14 godina mogu loviti bez dozvole | Primljeno na znanje | U skladu sa člankom 27. Zakona o morskom ribarstvu, osobama do 14 godina dopušteno je obavljanje ribolova bez dozvole, odmetom s jednim povrazom, sa ili bez korištenja štapa. |
| 39 | Bojan Sariri | PRAVILNIK, Članak 5. | Cijene godišnjih dozvola su previsoke za standard hrvatskih građana. Pojedine zemlje uopće nemaju sportskih dozvola,a one koje ih imaju naknade su simbolične. | Nije prihvaćen | Poštovani, s obzirom da je ribolov iskorištavanje bioloških resursa, smatramo da je plaćanje naknade za isto nužno kako bi se spriječio još veći pritisak. |
| 40 | Milan Maleš | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani; cjepkanje dozvola na komponente koje obuhvaćaju po jedan ribolovni alat su loše kamuflirano povećanje cijene i komplikacija prilikom kupnje dozvola. Iako kao ovlaštenik Odobrenja za mali ribolov (koji ga se odrekao) dobijem ove komponente bez naknade, moram se solidarizirati s kolegama ribolovcima koji sa svakim novim pravilnikom za istu cijenu dobivaju sve manje. Zašto se ne ugledamo na primjer Italije koja je gledala dalje od direktnog ubiranja prihoda od dozvola a zauzvrat razvila jaku turističku i industrijsku granu koja putem ribolovnih izleta, chartera, proizvodnje i prodaje ribolovnog pribora i svih popratnih sadržaja uprihoduje znatno veća sredstva. Hrvatska komliciranim propisima i skupim dozvolama otežava da se ta grana turizma/industrije razvije i time u konačnici gubi. | Nije prihvaćen | Poštovani, veći broj posebnih dozvola uveden je kako bi se smanjio broj ribolovnih alata u moru, a time i iskorištavanje bioloških bogatstava mora. Moramo biti svjesni da je stanje priobalnih resursa izuzetno zabrinjavajuće te smo dužni uvoditi strože mjere kao u gospodarskom tako i u negospodarskom ribolovu. |
| 41 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK, Članak 6. | Čankom 7. Zakona o morskom ribarstvu NN62/17 propisano je koji dijelovi teritorija RH čine ribolovno more, a člankom 14. istog zakona propisuju se ograničenja ribolova na označenim mjestima. Članak 6., stavak 4. ovog prijedloga pravilnika ostavlja previše prostora za manipulaciju pomorskim dobrom, gdje se odluke o dodatnom prostornom ograničenju spuštaju s razine ministra i detaljnih pravilnika na koncesionare i lokalnu samoupravu koja može u potpunosti zabraniti ribolov ukoliko to poželi. Članak se mora dopuniti kako bi se uvela ograničenja za lokalnu samoupravu odnosno koncesionare u smislu opsega zabrane ribolova i ispunjavanja relevantnih kriterija koji bi to omogućili. | Nije prihvaćen | Poštovani, ukoliko je dio pomorskog dobra koncesijsko područje radi određene djelatnosti, smatramo ovu odredbu nužnom jer bi u protivnom obavljanje ribolova moglo dovesti u pitanje sigurnost ljudi. |
| 42 | Tomislav Milićević | PRAVILNIK, Članak 6. | Članak 6 stavka 4. izbaciti Apsolutno nedopustivo davati nekom ovakve mogućnosti zabrane. Na ovakav način sutra je moguće zabraniti sportski ribolov bilo gdje osim na otvorenom moru. | Nije prihvaćen | Poštovani, ukoliko je dio pomorskog dobra koncesijsko područje radi određene djelatnosti, smatramo ovu odredbu nužnom jer bi u protivnom obavljanje ribolova moglo dovesti u pitanje sigurnost ljudi. |
| 43 | Boris.Bulić | PRAVILNIK, Članak 6. | Nama sportskim ribolovcima je feral ograničen, a profesionalcima nije? Zar uistinu mislite da ja mogu napraviti višeštete od neke plivarice ili nekog s povlasticom? | Nije prihvaćen | Poštovani, uvođenje ograničenja za korištenje ferala kod lova glavonožaca u gospodarskom ribolovu moguće je isključivo posebnim propisom koji regulira takav oblik gospodarskog ribolova. Upotreba svjećarice kod plivarica je nužna za obavljanje takvog oblika ribolova. |
| 44 | Milan Maleš | PRAVILNIK, Članak 6. | Zabrana korištenja umjetne rasvjete od 01.03. do 30.09. u lovu glavonožaca je dobra stvar ali jedino ukoliko vrijedi za SVE pa i privredni ribolov. | Nije prihvaćen | Poštovani, upotreba umjetne rasvjete za lov glavonožaca u gospodarskom ribolovu će se razmotriti u sklopu posebnog propisa koji se odnosi na takav oblik ribolova. |
| 45 | Bojan Sariri | PRAVILNIK, Članak 6. | Članak 6 stavka 4. jednom riječju-katastrofa ! Apsolutno nedopustivo davati nekom ovakve mogućnosti zabrane. Na ovakav naćin sutra je moguće zabraniti sportski ribolov svugdje osim na otvorem moru. Ovo je potebno još doraditi. | Nije prihvaćen | Poštovani, ukoliko je dio pomorskog dobra koncesijsko područje radi određene djelatnosti, smatramo ovu odredbu nužnom jer bi u protivnom obavljanje ribolova moglo dovesti u pitanje sigurnost ljudi. |
| 46 | Lucijana Milković | PRAVILNIK, Članak 6. | Odredbom čl. 6 st. 4. kojom se određuje da na moru nije dozvoljeno obavljati na mjestima koja odredi lokalna samouprava ili koncesionar odlukom nije prihvatljiva. Postoji opravdani strah uvođenja potpune zabrane, te bi se tako na nekim obalnim područjima u RH u potpunosti zabranio športski i rekreacijski ribolov, što je u suprotnosti same svrhe donošenja Pravilnika o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru. | Nije prihvaćen | Poštovani, ukoliko je dio pomorskog dobra koncesijsko područje radi određene djelatnosti, smatramo ovu odredbu nužnom jer bi u protivnom obavljanje ribolova moglo dovesti u pitanje sigurnost ljudi. |
| 47 | Marino Marković | PRAVILNIK, Članak 6. | Odredba u članka 6. stavku 4. nije prihvatljiva iz razloga što se opća zabrana nikako ne smije uvoditi. Naime, prihvatljivo bi bilo da lokalna samouprava ili koncesionar odlukom odrede mjesta na kojima nije dozvoljeno obavljati športski i rekreacijski ribolov (uz označavanje istog na prikladan način (obavijestima i sl.)), ali da se navedena mjesta ograniče samo na manji udio obalne površine lokalne samouprave ili koncesionara. Time se sprječava da lokalna samouuprava ili koncesionar svojom samovoljom zabrani na cjelokupnom obalnom području obavljanje športskog i rekreacijskog ribolova. | Nije prihvaćen | Poštovani, ukoliko je dio pomorskog dobra koncesijsko područje radi određene djelatnosti, smatramo ovu odredbu nužnom jer bi u protivnom obavljanje ribolova moglo dovesti u pitanje sigurnost ljudi. |
| 48 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK, Članak 7. | Ovaj članak je arbitrarno napisan i potpuno je nejasno zašto je samo dio članka 31. Zakona o morskom ribarstvu NN62/17 preslikan u ovaj prijedlog pravilnika. | Nije prihvaćen | Poštovani, članak 7. dodatno regulira ribolov podvodnom puškom te s pravnog gledišta nije ispravno ponavljati odredbe iz Zakona u podzakonskom propisu. |
| 49 | Victor Stinga Perusco | PRAVILNIK, Članak 7. | Poštovani, ako podvodni ribolovac nema pušku sa sobom u moru da li je moguče tegljenje ribolovca plovilom? | Primljeno na znanje | Poštovani, Ova se odredba odnosi isključivo na situaciju kad je ribolovac u ribolovu. |
| 50 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK, Članak 8. | Ukoliko svi metalni dijelovi koji služe za spajanje osnova ili predveza moraju biti od hrđajućeg materijala, zašto se ista odredba ne odnosi na varalice? Znači li stavak 2. ovog članka da se prilikom upotrebe varalica smije koristiti samo jedna udica s obzirom da je stavak napisan u jednini? Ako ne, koji broj udica smije biti prisutan na varalici? Koji je razlog za zabranu lova na veliku ribu na udaljenosti manjoj od 1Nm od uzgajališta ako članak 14. Zakona o morskom ribarstvu NN62/17 propisuje značajno manje udaljenosti? Posebnim ribolovnim alatom za lov na veliku ribu kao i tehnikama kojima se ova kategorija definira, sasvim se uspješno love ribe svih veličina i nema nikakve opasnosti od ugrožavanja aktivnosti na uzgajalištima ili pričinjavanja štete s obzirom da je gotovo nemoguće da bi primjerice arbun ili fratar izvukli milju strune i zapleli se u uzgajalište. Osim toga iznimno je malo vjerojatno da bi navedeni pribor uopće mogao imati toliku količinu strune, osim u slučaju da je ciljana lovina tuna, iglun i sl. Ovdje se vraćamo na problem loše definicije kategorije "lov na veliku ribu" koja ovaj vid ribolova ne ograničava na uistinu "veliku" ribu već obuhvaća gotovo sve vrste koje su uobičajena lovina u ribolovnim aktivnostima. | Djelomično prihvaćen | Poštovani, Kod izrade prijedloga Pravilnika nastojali smo uključiti širok spektar stručnjaka kako bismo na adekvatan način definirali pojedine elemente Pravilnika i uskladili pravila s dobrom praksom. Po pitanju karakteristika alata koji se smiju koristiti u ribolovu na veliku ribu, smatramo da je prijedlog utemeljen i proizlazi iz struke. Ribolovni alat za lov na veliku ribu može biti opremljen samo sa jednom udicom za razliku od klasičnog udičarskog alata gdje se može koristi više udica na predvezima. Broj udica na varalici nije definiran jer je alat i dalje namijenjen za ulov jednog primjerka. Dozvoljeno je propisivanje strožih mjera od onih propisanih Zakonom, ali ne i blažih. U tom pogledu definirana je najmanja udaljenost od pojedinog uzgajališta za obavljanje športskog i rekreacijskog ribolova . |
| 51 | Boris.Bulić | PRAVILNIK, Članak 8. | A borbeni stup ili stolica... Kako mislite nasukati tunu od 200 kg? Koliko je ljudi to u stanju napraviti s nogu stand-up tehnikom? Umjesto da omogućite lov i to naplatite vi zatvarate vrata prije nego što je itko pokucao na njih. | Nije prihvaćen | Poštovani, Kod izrade prijedloga Pravilnika nastojali smo uključiti širok spektar stručnjaka kako bismo na adekvatan način definirali pojedine elemente Pravilnika i uskladili pravila s dobrom praksom. Po pitanju odredbi koje definiraju ribolov na veliku ribu, smatramo da je prijedlog utemeljen i proizlazi iz struke. . |
| 52 | Boris.Bulić | PRAVILNIK, Članak 8. | Je li tko od vas opće vidio circle hook? Zašto ograničavate upotrebu klasičnih udica? Circle hook su idealne za parangale free linere. U big game fishingu takve su udice samokačeće i češće se zabijaju dublje od klasičnih i na taj način prave veću štetu ribi. | Nije prihvaćen | Poštovani, prijedlog odredbi za lov na veliku ribu izrađen je na temelju znanstvenih istraživanja i stručnog savjeta te ih u ovom trenutku, do eventualno novih spoznaja, smatramo najboljim rješenjem. |
| 53 | Milan Maleš | PRAVILNIK, Članak 8. | Poštovani; ukoliko se uvede pojam "lov na veliku ribu" koji definira svu opremu iznad 30lbs onda stavak (1) nema nikakve veze sa stvarnošću. | Nije prihvaćen | Poštovani, prijedlog odredbi za lov na veliku ribu izrađen je na temelju znanstvenih istraživanja i stručnog savjeta te ih u ovom trenutku, do eventualno novih spoznaja, smatramo najboljim rješenjem. |
| 54 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK, Članak 9. | S obzirom da ovim prijedlogom pravilnika nije ograničen broj udica na odmetu, kančanici i panuli odnosno nisu dodatno definirani ovi pojmovi, a da Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te posebnim načinima ribolova također ima nepotpune informacije, postavljaju se sljedeća pitanja: - je li u športskom i rekreacijskom ribolovu dozvoljen bilo koji broj udica na tri navedena alata? - što je s alatima koji ne spadaju u ove tri kategorije kao što je ribolov uz pomoć plovka; ribolov direktašem (štapom bez role) gdje se na kraju strune nalazi samo udica; ribolovom "a volo" gdje se također lovi samo s udicom privezanom na kraj strune, ali uz pomoć štapa i role ili na ruku; ribolovom na glavonošce bez upotrebe udica gdje se ulov privlači prema obali uz pomoć mamaca i onda hvata mrežicom; itd.? - s obzirom da ovim prijedlogom nisu definirane veličine udica, a navedenim pravilnikom vezanim uz gospodarski ribolov jesu - znači li to da je upotreba udica širine luka manjeg od 7mm (kakve se uobičajeno koriste u ribolovu nekim prirodnim mamcima kao što su larve i mnogočetinaši, odnosno u ribolovu na gotovo svim natjecanjima) zabranjen u športskom i rekreacijskom ribolovu? - je li prema ovom pravilniku zabranjen ribolov varalicama s obale (tkzv. "spinning") s obzirom da nije definiran prijedlogom, a propisom vezanim uz gospodarski ribolov se opisuje jedino panula kao najsličnija tehnika, a ona je isključivo ograničena na ribolov iz plovila? U članku 32., stavku 1. Zakona o morskom ribarstvu NN62/17 stoji da u športskom ribolovu na moru i rekreacijskom ribolovu na moru nije dozvoljen ulov plavoperajne tune i igluna osim u okviru rekreacijskog ribolova na trofejne primjerke ili u okviru natjecanja. Međutim, u ovom prijedlogu ne postoji niti se izdaje dozvola za "rekreacijski ribolov na trofejne primjerke". Štoviše, u okviru rekreacijskog ribolova čak se ne izdaje dozvola za lov velike ribe, u što bi po logici stvari ove vrste trebale spadati. | Djelomično prihvaćen | Poštovani, Broj udica na pojedinom alatu nije ograničen. Dodatne karakteristike alata koje se koriste na natjecanjima propisuju se u Rješenju na zahtjev organizatora natjecanja sukladno članku 34. Zakona o morskom ribarstvu. Karakteristike alata za ribolov s obale nisu posebno definirane, što znači da nema prepreke da se koristi ribolov varalicama s obale. Rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka tune sadržan je posebnom pravilniku o tunama. |
| 55 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK, Članak 10. | Članak je nejasno napisan - znači li ovo da osoba koja ima 15 godina, a u tekućoj godini navršava 16 godina za potrebe tumačenja ovog pravilnika ima 16 godina? | Primljeno na znanje | Poštovani, prema primjeru koji ste naveli, osoba, koja u kalendarskoj godini za koju kupuje dozvolu navršava 16 godina, se u smislu ovoga Pravilnika tretira kao da je navršila 16 godina 1.1. te kalendarske godine. |
| 56 | Ivan Žubrinić | PRAVILNIK, Članak 11. | Zakon o morskom ribarstvu propisuje u članku 29. (1) Sve vrste dozvola u elektroničkom obliku izdaje ministarstvo. (2) Godišnje dozvole se izdaju u razdoblju od 1. prosinca do 1. ožujka. Ovaj pravilnik o tome ništa ne govori, ali je posve neprihvatljivo da poslije 1. ožujka nije moguće kupiti godišnju dozvolu. | Nije prihvaćen | Poštovani, s pravnog stajališta, odredbe koje su propisane Zakonom nije moguće ponavljati u podzakonskom aktu. |
| 57 | Victor Stinga Perusco | PRAVILNIK, Članak 11. | Poštovani, zašto jednostavno dozvola nemože trajati 365 dana ili 24 sata, od dana/sata kupnje dozvole do isteka 365 dana odnosno 24 sata? | Nije prihvaćen | Poštovani, dozvole vrijede za kalendarsku godinu jer je Republika Hrvatska dužna voditi statistiku o prodanim dozvolama za kalendarsku godinu te temeljem ove informacije procjenjuje utjecaj ovih kategorija ribolova na žive morske resurse za kalendarsku godinu. Ove informacije je Republika Hrvatska dužna dostavljati tijelima Europske unije kao i regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom. |
| 58 | Bojan Sariri | PRAVILNIK, Članak 11. | Slažem se u potpunosti: Neprihvatljiva je odredba kojom se važenje godišnje dozvole ograničuje do 31. prosinca kalendarske godine. Prihvatljiva bi bila odredba u kojoj bi se određivalo da godišnja dozvola ima važenje od godinu dana od dana izdavanja. | Nije prihvaćen | Poštovani, dozvole vrijede za kalendarsku godinu jer je Republika Hrvatska dužna voditi statistiku o prodanim dozvolama za kalendarsku godinu te temeljem ove informacije procjenjuje utjecaj ovih kategorija ribolova na žive morske resurse za kalendarsku godinu. Ove informacije je Republika Hrvatska dužna dostavljati tijelima Europske unije kao i regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom. |
| 59 | Lucijana Milković | PRAVILNIK, Članak 11. | Neprihvatljiva je točka 3. čl. 11. kojim se godišnje dozvole izdaju za razdoblje do 24.00 sata 31. prosinca kalendarske godine za koju je izdana. Godišnje dozvole trebaju vrijediti godinu dana od dana kada su izdane. | Nije prihvaćen | Poštovani, dozvole vrijede za kalendarsku godinu jer je Republika Hrvatska dužna voditi statistiku o prodanim dozvolama za kalendarsku godinu te temeljem ove informacije procjenjuje utjecaj ovih kategorija ribolova na žive morske resurse za kalendarsku godinu. Ove informacije je Republika Hrvatska dužna dostavljati tijelima Europske unije kao i regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom. |
| 60 | Marino Marković | PRAVILNIK, Članak 11. | Neprihvatljiva je odredba kojom se važenje godišnje dozvole ograničuje do 31. prosinca kalendarske godine. Prihvatljiva bi bila odredba u kojoj bi se određivalo da godišnja dozvola ima važenje od godinu dana od dana izdavanja. | Nije prihvaćen | Poštovani, dozvole vrijede za kalendarsku godinu jer je Republika Hrvatska dužna voditi statistiku o prodanim dozvolama za kalendarsku godinu te temeljem ove informacije procjenjuje utjecaj ovih kategorija ribolova na žive morske resurse za kalendarsku godinu. Ove informacije je Republika Hrvatska dužna dostavljati tijelima Europske unije kao i regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom. |
| 61 | Tomislav Milićević | PRAVILNIK, Najmanje veličine za pojedine vrste riba i drugih morskih organizama | Podržavam ovakvo povećanje minimalnih veličina , ali za sve sudionike u ribolovu, a ne samo za sportske i rekreacijske ribolovce. Ovako ćemo i dalje imati na ribarnicam gofe, zubatce,hobotnice... od 20 deka. Ova odredba je licemjerna i ne služi zaštiti ribljeg fonda. | Primljeno na znanje | Poštovani, uvođenje strožih minimalnih veličina osim onih propisanih Mediteranskom uredbom u gospodarskom ribolovu, s obzirom da je ulov namijenjen prodaji, dovelo bi naše ribare u neravnopravan položaj na tržištu naspram ribara iz drugih DČ. Stoga, da bi mjere ovog tipa bile efikasne, trebale bi se donijeti na razini čitave Europske unije. Ipak, ukoliko se utvrdi da je radi zaštite pojedine vrste od iznimnog značaja uvođenje ove mjere, tada ćemo svakako, u suradnji s predstavnicima znanosti, poduzeti odgovarajuće mjere. |
| 62 | Jakša Čepo | PRAVILNIK, Najmanje veličine za pojedine vrste riba i drugih morskih organizama | Poštovani, Podržavam povećanje minimalne veličine (i uvođenje za vrste za koje to ne postoji). Slažem se s kolegama i smatram da ovo mora vrijediti jednako za sve sudionike u ribolovu, a ne samo za sportske ribolovce. Jedno je zajedničko more u kojem lovimo i moraju vrijediti jednaki zakoni. Što se tiče naših ribarnica, ako ja kao osoba s recimo prosječnim poznavanjem ribljih vrsta i zakona, na splitskoj ribarnici svaki put uočim nekoliko prekršaja npr. male komarče, nedorasli zubačići, gofići od 20 deka, kirnje u lovostaju, kavale u lovostaju, drozd.... pretpostavljam da bi to mogli uočiti i riblji inspektori. Naravno ako je sve ovo pisano u svrhu zaštite ribljeg fonda, a ne pisanja na brzinu da se što prije donese. Dodatno, nisam siguran na koji način su propisani lovostaji za pojedine vrste, ali smatram da trebaju biti definirana i vrijediti za sve sudionike u ribolovu, kao i vezano za minimalne veličine. Lovostaj vratiti za ribe na kojima je to nekad bilo (zubatac, šarag, komarča...) | Primljeno na znanje | Poštovani, uvođenje strožih minimalnih veličina osim onih propisanih Mediteranskom uredbom u gospodarskom ribolovu, s obzirom da je ulov namijenjen prodaji, dovelo bi naše ribare u neravnopravan položaj na tržištu naspram ribara iz drugih DČ. Stoga, da bi mjere ovog tipa bile efikasne, trebale bi se donijeti na razini čitave Europske unije. Ipak, ukoliko se utvrdi da je radi zaštite pojedine vrste od iznimnog značaja uvođenje ove mjere, tada ćemo svakako, u suradnji s predstavnicima znanosti, poduzeti odgovarajuće mjere. Lovostaji su propisani Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama ("Narodne novine" br. 42/16) i vrijede za sve oblike ribolova. |
| 63 | Damir Jerkov | PRAVILNIK, Najmanje veličine za pojedine vrste riba i drugih morskih organizama | Ako doista namjeravate napraviti nešto korisno za riblji fond našeg dijela jadrana, onda je nužno podići minimalne lovne veličine svih ribljih vrsta za minimalno 10% od već postojećih mjera. Ove mjere koje ste naveli nisu dovoljne, npr, škrpina, zubatac, komarča od 30 cm su ribe ispod pola kila, a to je nedorasla riba koja se nije stigla još niti jednom izmrijestiti. | Nije prihvaćen | Poštovani, dodatne mjere koje su sadržane u ovom članku izrađene su u suradnji sa stručnjacima iz resora zaštite prirode te predstavnicima znanstvenih institucija. Zahvaljujemo na Vašem komentaru te ćemo ga svakako razmotriti kod donošenja budućih propisa. |
| 64 | Bojan Sariri | PRAVILNIK, Najmanje veličine za pojedine vrste riba i drugih morskih organizama | Podržavam uvođenje minimalnih veličina ali apsolutno je neprihvatljivo da se minimalne veličine propisuju samo sportskom ribolovu. | Nije prihvaćen | Poštovani, uvođenje strožih minimalnih veličina osim onih propisanih Mediteranskom uredbom u gospodarskom ribolovu, s obzirom da je ulov namijenjen prodaji, dovelo bi naše ribare u neravnopravan položaj na tržištu naspram ribara iz drugih DČ. Stoga, da bi mjere ovog tipa bile efikasne, trebale bi se donijeti na razini čitave Europske unije. Ipak, ukoliko se utvrdi da je radi zaštite pojedine vrste od iznimnog značaja uvođenje ove mjere, tada ćemo svakako, u suradnji s predstavnicima znanosti, poduzeti odgovarajuće mjere. |
| 65 | Eros Sorić | PRAVILNIK, Najmanje veličine za pojedine vrste riba i drugih morskih organizama | Podržavam ovakovo povećanje minimalne veličine (i uvođenje za vrste za koje to ne postoji), ali za sve sudionike u ribolovu, a ne samo za sportske ribolovce. Ovako ćemo i dalje imati na ribarnicama "gofa" od 30 deka. Ova odredba je licemjerna i ne služi zaštiti ribljrg fonda. | Nije prihvaćen | Poštovani, uvođenje strožih minimalnih veličina osim onih propisanih Mediteranskom uredbom u gospodarskom ribolovu, s obzirom da je ulov namijenjen prodaji, dovelo bi naše ribare u neravnopravan položaj na tržištu naspram ribara iz drugih DČ. Stoga, da bi mjere ovog tipa bile efikasne, trebale bi se donijeti na razini čitave Europske unije. Ipak, ukoliko se utvrdi da je radi zaštite pojedine vrste od iznimnog značaja uvođenje ove mjere, tada ćemo svakako, u suradnji s predstavnicima znanosti, poduzeti odgovarajuće mjere. |
| 66 | Boris.Bulić | PRAVILNIK, Članak 12. | Zar psi ne spadaju u hrskavičnjače koje su zaštićene višim zakonom? Kostelj? | Primljeno na znanje | Poštovani, Pas mekaš prema Crvenoj knjizi morskih riba spada u kategoriju ugroženih vrsta (VU-osjetljiva vrsta) te je u knjizi kao jedna od predloženih mjera očuvanja navedeno da bi trebalo propisati najmanju dužinu ispod koje se primjerci ne smiju izlovljavati (barem 80 cm). Također, kostelj je naveden kao gotovo ugrožena vrsta te je u knjizi kao jedna od predloženih mjera očuvanja navedeno vraćanje nedoraslih primjeraka (do barem 66) cm u more s obzirom da znatan broj jedinki ostane živ i nakon ulova. S obzirom da prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama, ove dvije vrste se ne nalaze na popisu postupilo se prema preporuci Crvene knjige. . |
| 67 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK, Članak 12. | Navedene minimalne veličine odražavaju potpuno zanemarivanje prilike da se iskorištavanje morskih organizama u sklopu športskog i rekreativnog ribolova regulira na smislen i znanstveno utemeljen način. S obzirom da se na listi nalazi arbitrarni popis ribljih vrsta za koji niti dobrim poznavanjem biologije i ekologije vrsta nije moguće utvrditi kojim se kriterijima zakonodavac vodio prilikom slaganja popisa odnosno određivanja veličina, nameće se zaključak da su donesene na temelju nečijeg subjektivnog mišljenja proizašlog iz ograničeih osobnih iskustava. Većina minimalnih veličina je na granici veličina pri kojima dolazi do spolne zrelosti (zubatac, komarča, škarpina, kantar, kavala...) ili čak debelo ispod njih (gof) što znači da dobar dio ulovljenih jedinki nikada neće doći u priliku izmrijestiti se. U tom smislu propisane mjere nemaju značajan učinak na održivo gospodarenje populacijama ovih vrsta. Slično je i sa školjkašima gdje su izostavljene vrste koje se učestalo izlovljavaju u velikim k/oličinama, a nisu pokrivene drugim zakonima kojima bi se ograničio njihov izlov (Zakon o zaštiti prirode NN80/13) kao što je primjerice brbavica (Venus verrucosa). Zašto se ovim prijedlogom pravilnika ignoriraju stavke članka 12. Zakona o morskom ribarstvu NN62/17 koje se tiču održivog upravljanja biološkim bogatstvima? Zašto se ovim prijedlogom ne propisuju razdoblja lovostaja (barem u vrijeme mrijesta) na vrste za koje je poznato da su pod najvećim pritiskom u športskom i rekreacijskom ribolovu? Zašto se ovim pravilnikom ne određuju i maksimalne lovne veličine određenih vrsta ako znamo da zbog značajki životnog ciklusa odrasle, velike jedinke imaju višestruko veću reproduktivnu vrijednost i značaj za opstanak populacije u odnosu na manje primjerke? Zašto nema prostornog i vremenskog ograničenja ribolova pojedinih vrsta na lokacijama i u vrijeme kada dolazi do događanja važnih za opstanak pojedinih vrsta, osobito onih ekonomski važnih (mrijest, migracije i sl.)? Izgledno je da će se ovaj pravilnik vrlo skoro mijenjati s obzirom da članak 12., stavak 3. Zakona o morskom ribarstvu nalaže da se prilikom donošenja pravilnika kojim će se se urediti minimalne lovne veličine, lovostaj i zabrana pojedinih oblika ribolova moraju pribaviti znanstvena i stručna mišljenja pravnih osoba registriranih za poslove istraživanja mora kao i strukovnih udruga i udruženja ribara, komora i ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode i udruga i udruženja za zaštitu prirode, što se prilikom donošenja ovog pravilnika očigledno nije dogodilo. S tehničkog aspekta potrebno je izrijekom navesti i ograničenja koja proizlaze iz Priloga 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11) radi lakšeg snalaženja iboljeg informiranja građana. Također, nejasno je kako bi ribolovci trebali odrediti težinu hobotnice, osobito u podvodnom ribolovu gdje nije moguće izvagati ulov u moru što znači da će se ovi glavonošci loviti odokativno. Ovo predstavlja rizik od učestalog ulova manjih primjeraka kao i od nepotrebnog kažnjavanja ribolovaca koji su procijenili da im je ulov u mjeri. Veličinu hobotnice je zbog njene morfologije i ponašanja nakon ulova iznimno teško odrediti ako je na granici minimalne veličine. Osim toga, u podvodnom ribolovu se često izlovljava u zaklonu koji onemogućuje pravilnu procjenu veličine prije ulova koji može biti smrtonosan i nakon kojeg nije moguće živu jedinku vratiti u more. | Primljeno na znanje | Poštovani, Minimalne veličine definirane u članku 12., rezultat su stručnog savjeta i rezultata znanstvenih istraživanja. Lovostaji pojedinih vrsta definirani su Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama ("Narodne novine" br. 42/17.). Ukoliko ovo Ministarstvo od znanstvene institucije zaprimi prijedlog o dodatnim mjerama, svakako će ga uzeti u obzir. Prostorna i vremenska ograničenja ribolova bit će propisana Pravilnikom o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama. Kako je već ranije navedeno, ponavljanje odredbi iz Europskog zakonodavstva nije dozvoljeno te će stoga Ministarstvo pripremiti brošuru koja će objediniti sve elemente iz različitih propisa koje se odnose na ovaj oblik ribolova. Svjesni smo da nije moguće izmjeriti hobotnicu u moru, ali smatramo da će ova mjera svakako pridonijeti smanjenje ulova hobotnice čija je masa "na granici". Izuzeto cijenimo Vaše komentare te će nam isti zasigurno biti od pomoći u donošenju budućih odredbi za ove, ali i druge oblike ribolova. |
| 68 | HSSRM | PRAVILNIK, Članak 12. | Uvođenje trajne zabrane za vranu (Labrus merula) | Primljeno na znanje | Poštovani, ovaj prijedlog će se razmotriti u sklopu izrade novoga Pravilnika o zaštiti riba i drugih morskih organizama. |
| 69 | Victor Stinga Perusco | PRAVILNIK, Članak 12. | Poštovani, jesu li to mjere za svih sportaše, rekreativce, ljude koji imaju dozvolu za mali ribolov, profesionalce? Jer nema smisla da netko nemože uzet doma komarču manju od 30 cm a može ju kupit na tržnici?! Svaka čast na uvođenje minimalne mjere hobotnice, ali sumnjam da ce to zaustaviti krivolovce. Treba uvesti lovostaje za ostalu ribu (zubatac gof, lubin), možda ne svake godine ali svake druge bi bilo uredu. | Primljeno na znanje | Poštovani, Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na osobe koje obavljaju športski ili rekreacijski ribolov na moru. Minimalne veličine u europskom zakonodavstvu definirane su Mediteranskom uredbom te se one odnose na sve oblike ribolova. uvođenje strožih minimalnih veličina osim onih propisanih Mediteranskom uredbom u gospodarskom ribolovu, s obzirom da je ulov namijenjen prodaji, dovelo bi naše ribare u neravnopravan položaj na tržištu naspram ribara iz drugih DČ. Stoga, da bi mjere ovog tipa bile efikasne, trebale bi se donijeti na razini čitave Europske unije. Ipak, ukoliko se utvrdi da je radi zaštite pojedine vrste od iznimnog značaja uvođenje ove mjere, tada ćemo svakako, u suradnji s predstavnicima znanosti, poduzeti odgovarajuće mjere. Što se tiče lovostaja trenutno su na snazi odredbe propisane Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama ("Narodne novine" br. 42/16). |
| 70 | dragan poje | PRAVILNIK, Članak 12. | Uvesti min ribolovne mjere za sve važnije vrste riba. odrediti minimalne mjere ne samo za hobotnicu , sta mislim da je jedina dobra stvar u ovom zakonu nego je odrediti i za sipu i lignju koje nisu manje vrijedne niti je pritisak na njih manji. povecati minimalne mjere za zubaca, kao i uvođenje lovostaja za sve vaznije vrste ( brancin, orada , šarag, gof itd ) kako se nebi ponavljala situacija sa izlovom orada plivaricama. profesionalcima koji nelegalno zapasavaju jata ribe u mrijestu ( orada ). oduzeti ulov, oglobiti ih rigoroznim kaznama te oduzeti im povlastice za obavljanje ribolova. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na prijedlozima. Minimalne veličine za vrste koje nisu navedene ovim Pravilnikom ili drugim posebnim propisom, će se razmotriti te, temeljem znanstvenog savjeta, ukoliko bude potrebno, i uvesti. |
| 71 | Milan Maleš | PRAVILNIK, Članak 12. | Poštovani; 1. za vrste koje nisu navedene u tablici treba... NAVESTI SVE vrste za koje postoji minimalna propisana veličina u tablicu. 2. minimalna veličina za hobotnicu je načelnono u redu i trebao bi ju primjenjivati svaki ribolovac jer nije časno loviti manje, ali izvagati živu hobotnicu je praktički nemoguće i neizvedino u praksi pa stoga ova mjera nema nikakvog smisla i treba ju izbrisati 3. lakše bi bilo kontrlirati ove propisane veličine na ribarnicama nego po brodovima jer se tamo viđaju redovito nedorasli primjerci, vrste u lovostaju pa i trajnom lovostaju | Nije prihvaćen | Poštovani, s obzirom da nije dozvoljeno ponavljati odredbe propisane u Mediteranskoj Uredbi, Ministarstvo planira izraditi brošuru koja će sadržavati sve elemente koji se odnose na športski i rekreacijski ribolov kako bi se olakšalo razumijevanje propisa. Vrste iz negospodarskog ribolova zabranjeno je stavljati na tržište stoga je iste moguće kontrolirati jedino neposredno nakon ulova. |
| 72 | Marino Marković | PRAVILNIK, Članak 12. | U tablici članka 12. stavka 1. ima se zamijeniti najmanja veličina za zubaca sa "30 cm" na "50 cm", dok se za gofa ima izmijeniti najmanja veličina sa "45 cm" na "60 cm". | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na prijedlogu te ćemo ga naknadno razmotriti s predstavnicima znanosti i zatražiti i formalno mišljenje. |
| 73 | Marino Marković | PRAVILNIK, Članak 12. | U tablici članka 12. stavka 1. potrebno je povećati najmanju veličinu za zubatca i gofa. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na prijedlogu te ćemo ga naknadno razmotriti s predstavnicima znanosti i zatražiti i formalno mišljenje. |
| 74 | Eros Sorić | PRAVILNIK, Članak 12. | Odnosi li se zaista prikaz određivanja minimalne veličine školjke i na dagnju? Nadam se da se misli na duljinu, kad se radi o ovoj vrsti. | Primljeno na znanje | Poštovani, Prema Mediteranskoj Uredbi veličina dvoljušturnog mekušca mjeri se preko najduljeg dijela školjke. |
| 75 | Ivan Žubrinić | PRAVILNIK, Članak 13. | Pitanje pod pretpostavkom da označavanje glavonožaca unatoč svemu ostane u ovom pravilniku: Znači li to da će biti kažnjivo držati žive lignje u bazenu na barci i loviti njima obzirom da bi u skladu s pravilnikom morali biti zarezani ? Članak 33. stav (1) Zakona naime propisuje: Jedinke određenih vrsta riba ulovljenih u športskom i rekreacijskom ribolovu moraju biti označene neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova. Treba definirati da živa ješka dok je na brodu ne mora biti označena - zarezana bez obzira na mjesto ulova. | Prihvaćen | Poštovani, Naknadnom izmjenom uvedeno je izuzeće za lignje koje se love za žive mamce. |
| 76 | Tomislav Milićević | PRAVILNIK, Članak 13. | Sasvim nepotrebna stavka odsijecanja i rezanja glava repova samo nepotrebno kompliciranje bez učinka na kontrolu prodaje preprodaje ribe. Športski podvodni ribolov bi nam trebao smanjiti stres prouzročen poslom i teškim životom u RH, a ne zagorčati život i prouzročiti dodatni stres oko rezanja repnih peraja riba... | Nije prihvaćen | Poštovani, Negospodarski ribolov također spada u iskorištavanje bioloških bogatstava mora te je Republika Hrvatska dužna provoditi mjere za održivi ribolov i u segmentu gospodarskog i u segmentu negospodarskog ribolova. Odredba označavanja vrsta iz ulova temeljena je na članku 33. Zakona o morskom ribarstvu, a uvedena je s ciljem smanjenja ilegalnog tržišta. Ovaj propis predstavlja mehanizam za njezino provođenje. |
| 77 | Boris.Bulić | PRAVILNIK, Članak 13. | Ribu lovim jer uživam u svim segmentima ribolova uključujući i fizičku komponentu, odnosno izgled ribe. Rezanje repa, samo zato da bih udovoljio nekom glupom i krajnje neosnovanom propisu, nema nikakvog smisla, a potpuno narušava moj užiatk u ribolovu. Ako želite stati na kraj krivolovu i crnom tržištu natjerajte institucije da rade. Lovim preko 40 godina i u tih 40 godina sm doživio smao jednu jedinu kontrolu koja je tražila da vidi moju dozvolu i ulov. Jednom su tražili smo papire broda akad sm ih pitao žele li vidjeti ulov rekli su da ih to ne zanima. Treći puta su me kontrolirali na Soči u Sloveniji. Lovim stalno i konstantno sam na moru tako da vidim i znam što se na moru radi. Ne može se dogoditi da plivarica iskrca tone i tone malih nedoraslih podlanica 100 metara od Lučke kapetanije i da nitko ne reagira. Istovremeno tražite da toj istoj podlanici ja režem rep?!? To je sramota! radite svoj posao i pustite nas sportske ribolovce da uživamo u sportskom ribolovu i ne poistovjećujte nas s kriminalcima. Nijedan rep neću rezati! | Nije prihvaćen | Poštovani, Negospodarski ribolov također spada u iskorištavanje bioloških bogatstava mora te je Republika Hrvatska dužna provoditi mjere za održivi ribolov kako u segmentu gospodarskog tako i u segmentu negospodarskog ribolova. Odredba pravilnika o načinu označavanja vrsta iz ulova utemeljena je na odredbi Zakona o morskom ribarstvu, a uvedena je s ciljem smanjenja ilegalnog tržišta. Ovaj propis predstavlja mehanizam za njezinu provedbu u praksi. |
| 78 | Pero Ugarković | PRAVILNIK, Članak 13. | Poštovani Izuzev kratkog vremena na savjetovanju, Vaš pravilnik je sasvim korektan uz tih par jednostavnih i očitih ispravaka na koje je velik broj ljudi reagirao i siguran sam da ćete ih uvažiti. Jedino što smatram vrlo nekorektnim je ovaj članak 13. pravilnika. Prijedlog o označavanju riba kidanjem cijelog dijela repne peraje, i kidanjem glave glavonožaca tražim da se ukloni iz Pravilnika. Demotivirate me da uživam u ljepotama morskih blagodati, ukidate mi potrebu uživanja u estetici i trofejima koje sam stekao vlastitim trudom i ulaganjem bez kršenja bilo kojih drugih propisanih stavki zakona, moralno čisto prema društvu i okolišu. Pošto je u medijima pisalo kako je državni tajnik ovo spomenuo na sastanku ribara, na pitanje što će se učiniti prema ilegalnoj prodaji sportskih ribolovaca, ovo mogu protumačiti kao i pokušaj smirivanja strasti glasnog dijela ribara koji, sa pravom, zahtijevaju da se nešto učini sa nelojalnom konkurencijom na tržištu. Jednostavnom formalnom logikom da se zaključiti kako sportski ribolov nije nelojalna konkurencija već osobe koje prodaju plodove mora bez računa. Međutim ovim člankom se institucionalizira poruka ribarskoga lobija prema sportskim ribolovcima kao krivcima za njihovo loše poslovanje, što je apsurdno. Ribu bez računa može prodati korisnik sportske dozvole, gospodarski ribar, mali obalni, znanstveni, turistički ili osoba bez ikakve dozvole. Osobe koje prodaju ribu bez računa su neloajlna konkurencija. Korisnici svih kategorija ribolova mogu biti nelojalna konkurencija. Izrazito je nepravedno da uprava izdvaja jednu skupinu građana, korisnike sportske dozvole načelno tretira kao krivce koji će od sada sami biti dužni dokazivati inspektoratu da nemaju namjere sa svojim vlasništvom kršiti zakone. U ovome vidim sebe kao „kolateralnu žrtvu“ vaše dosadašnje nesposobnosti uvođenja reda. Nemam namjeru prodavati ono što ulovim i želim da se crno tržište spriječi, ali uz propise koji ne kažnjavaju osnovne ljudske potrebe. Svaka preventivna mjera sama po sebi bi bila poželjna kada bi bila ili efikasna, pravedna prema svima jednako ili potrebna, međutim, kidanje repa ne smatram efikasnim ni pravednim ni potrebnim instrumentom bilo kojeg cilja. Španjolski primjer pravilnika iz iskustva svih mojih španjolskih kolega sa kojima sam u redovitom kontaktu već skoro dvadeset godina, pokazao je da to nije spriječilo one koji žele ribu staviti na tržište da to učine ili u krajnjem slučaju pronađu primjerene metode varanja kontrole. Ukoliko vi imate druge pokazatelje niste ih se potrudili javnosti predočiti prije stavljanja ovog vikend savjetovanja na uvid građanima. Ne smatram da će ova mjera zaustaviti namjeru onoga tko ilegalno prodaje koristeći sportsku dozvolu prilikom lova da to i učini, takve ljude nije bilo briga što piše u zakonu ni do sada, navikli su da mogu uz pomoć velike potpore okoline, slabom državnom kontrolom, niskim kaznama i lošim pravosuđem izigrati sustav bez velikog napora. Prodaju se i prstaci u restoranima i ljudi se po facebooku hvale da ih jedu. Treba li nešto uvesti u pravilnik o sportskom ribolovu i zbog prstaca? Ne, jer je to svima već zabranjeno sa razlogom, kao što je svima već zabranjeno prodavati morske plodove bez računa. U nekoliko navrata najavili ste u medijima buduće vrlo kvalitetne metode kontrole samim time i kontrolu ilegalnog tržišta, potpomognute novim odobrenim sredstvima. Znati će se tko će biti ovlašten vršiti otkupe i distribuciju plodova mora, ulovljena riba će biti knjižena i može se pratiti njezin put od mora do potrošača. Najavljeni redovitiji i pojačan nadzor će sasvim primjereno djelovati u prevenciji ilegalnog tržišta i time će se uspješnije provoditi već postojeći zakoni koji su doveli do toga da pokušavate uvesti mjeru o označavanju u sportskom ribolovu. Nisam protiv da se uvede obavezna evidencija ulova u sportskom ribolovu kao što je u Sloveniji. Sve što ste u vezi pojačane kontrole najavili podržavam i promoviram kao potrebitim svojim društvenim volonterskim djelovanjem što vjerojatno veći dio djelatnika uprave i sama prati. Odredba o sakaćenju ribljeg repa i kidanju glava glavonošcima je radnja koja je u svemu tome nekorektni višak. | Primljeno na znanje | Poštovani, označavanje se odnosi na rezanje donjeg dijela repne peraje. Odredba o označavanju riba i drugih morskih organizama proizlazi iz članka 33. Zakona o morskom ribarstvu. Označavanje se ne odnosi na sve vrste već samo na pojedine, komercijalno značajne, a koje se često mogu naći na ilegalnom tržištu. Svjesni smo da istinskim rekreativcima i športašima mjere poput označavanja ulova nisu potrebne i na određeni način ih demotiviraju, međutim nažalost svi moramo biti svjesni da velike količine ulova na tržištu dolaze iz negospodarskog ribolova. Iznimno cijenimo Vaše mišljenje kao i mišljenje ostalih zaljubljenika u more te ćemo svaki Vaš prijedlog razmotriti. U budućnosti će se svakako ići sa uvođenjem evidencije ulova u negospodarskom ribolovu što bi trebalo unaprijediti kako kontrolu tako i upravljanje. |
| 79 | Victor Stinga Perusco | PRAVILNIK, Članak 13. | Poštovani, s oproštenjem ovo označavanje nema smisla, krivolovci ce i dalje prodavat ribu na crno. A cemu unakaziti ribu kad ju nitko nece ni kontrolirati. | Primljeno na znanje | Poštovani, označavanje ulova se uvodi radi smanjenja pojave ulova iz negospodarskog ribolova na tržištu. Krivolov spada u nezakoniti, neregulirani i neprijavljeni ribolov (NNN) te ga je potrebno kao takvog sankcionirati. Ribe i glavonošci trebaju biti označeni neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova. |
| 80 | Jakša Čepo | PRAVILNIK, Članak 13. | Poštovani, Molim objašnjenje koji je smisao označavanja ribe na ovaj način? U kojem je trenutku po ovom prijedlogu pravilnika zamišljeno izvršiti označavanje ribe ? | Primljeno na znanje | Poštovani, označavanje ulova se uvodi radi smanjenja pojave ulova iz negospodarskog ribolova na tržištu. Ribe i glavonošci trebaju biti označeni neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova. |
| 81 | dragan poje | PRAVILNIK, Članak 13. | Totalno nepotrebno sakačenje ulova koje ne pridonosi nicemu. riba ce se i dalje prodavati. ukinite ovu mjeru i posvetite se mjerama koje ce pojacati kontrole sa kraja kao i na moru. pojacajte kontrole ribarnica, pojacajte kontrole na granicama jer nam neogranicene kolicine ulovljene u sportskom ribolovu izlaze iz zemlje i prodaju po restoranima susjednih zemalja. pojacajte kontrole po restoranima !!! | Primljeno na znanje | Poštovani, Broj ribarskih inspektora s kojima raspolaže Republika Hrvatska nije dovoljan za potpunu kontrolu na moru. Stoga je novim Zakonom o morskom ribarstvu omogućeno imenovanje ovlaštenih osoba iz MUP-a, Carinske uprave, ministarstva nadležnog za pomorstvo i ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša te Obalne straže koji će također postupati po Zakonu o morskom ribarstvu što će višestruko unaprijediti kontrolu na moru, ali i na tržištu. Unatoč tome, smatramo da je potrebno uvođenje dodatnih mjera koje će smanjiti pojavu ulova iz negospodarskog ribolova na tržištu, kao što je, između ostalog i označavanje ulova iz športskog i rekreacijskog ribolova. |
| 82 | Bojan Sariri | PRAVILNIK, Članak 13. | Sasvim nepotrebna stavka odsijecanja i rezanja glava repova samo nepotrebno kompliciranje bez učinka na kontrolu prodaje preprodaje ribe. Ili elaborirati do najsitnijih detalja ili brisati ovako je previše "opća" i neprovediva. | Primljeno na znanje | Poštovani, Označavanje ulova grafički je prikazano u Prilogu te ćemo također nastojati kroz brošuru prikazati i označavanje ostalih vrsta glavonožaca. |
| 83 | Lucijana Milković | PRAVILNIK, Članak 13. | Predlažem brisanje čl. 13. kojim se nalaže nepotrebno sakaćenje ribe i glavonožaca. Takva postupanja bila bi krajnje neetična i nesportskog karaktera. Ministarstvo bi se više trebalo okrenuti profesionalnim ribarima koji prekomjerno iskorištavaju i prelovljavaju riblji fond a potom se žale na nedostatak i izumiranje nekih vrsta riba da bi poslije prebacili krivnju na športske i reakreacijske ribolovce. Neusporediva je šteta koju oni mogu napraviti velikim mrežama, a nadležne institucije po tom pitanju ništa ne poduzimaju. | Primljeno na znanje | Poštovana, Ministarstvo poljoprivrede provodi čitav niz mjera poput smanjenja ribolovnog napora i ribolovnog kapaciteta kao i kompleksan sustav prostorno-vremenskih zabrana te na taj način upravlja gospodarskim ribolovom na moru. Međutim za obnovu bioloških resursa potrebno je donijeti mjere upravljanja za sve oblike ribolova pa tako i za športski i rekreacijski ribolov. Jedna od njih je svakako i označavanje ulova iz ovih kategorija ribolova što proizlazi iz članka 33. Zakona o morskom ribarstvu, dok se člankom 13. ovog Pravilnika propisuje provedbeni mehanizam. |
| 84 | Vicko Gracin | PRAVILNIK, Članak 13. | Poštovani Iz kojeg razloga se uvodi označavanje ulova u sportskom ribolovu? Također u kojem trenutku bi ta riba trebala biti označena? | Primljeno na znanje | Poštovani, označavanje ulova se uvodi radi smanjenja pojave ulova iz negospodarskog ribolova na tržištu. Ribe i glavonošci trebaju biti označeni neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova. |
| 85 | Marino Marković | PRAVILNIK, Članak 13. | U potpunosti je neprihvatljiv članak 13. koji se prkosi načelima sportskog ribolova, a koji se ogledaju u poštivanju i brizi o ulovu. Naime, uvođenje odredbe kojom se nalaže sportskim ribolovcima sakaćenje i mutilaciju riba i glavonožaca je prisila na neetično i nesportsko ponašanje u inače disciplini koja ni u kom slučaju ne dopušta takvo ponašanje prema ulovu. Stoga predlažem BRISANJE članka 13. u cjelini!!! | Nije prihvaćen | Poštovani, Negospodarski ribolov također spada u iskorištavanje bioloških bogatstava mora te je Republika Hrvatska dužna provoditi mjere za održivi ribolov kako u segmentu gospodarskog tako i u segmentu negospodarskog ribolova. Odredba označavanja vrsta iz ulova proizlazi iz članka 33. Zakona o morskom ribarstvu, a uvedena je s ciljem smanjenja ilegalnog tržišta. Ovaj propis predstavlja mehanizam za provedbu Zakona. |
| 86 | Aleks Marković | PRAVILNIK, Članak 13. | Također predlažem ukidanja ideje zarezivanja glave glavonožaca u stavku (2) članka 13. zbog ne humanosti. | Nije prihvaćen | Poštovani, Negospodarski ribolov također spada u iskorištavanje bioloških bogatstava mora te je Republika Hrvatska dužna provoditi mjere za održivi ribolov i u segmentu gospodarskog i u segmentu negospodarskog ribolova. Odredba označavanja vrsta iz ulova proizlazi iz članka 33. Zakona o morskom ribarstvu, a uvedena je s ciljem smanjenja ilegalnog tržišta. Ovaj propis predstavlja mehanizam za provedbu Zakona. |
| 87 | Aleks Marković | PRAVILNIK, Članak 13. | Predlažem da se stavak (1) članka 13. izmjeni na način da se ukine ideja odsijecanja donjeg dijela repne peraje. | Nije prihvaćen | Poštovani, Negospodarski ribolov također spada u iskorištavanje bioloških bogatstava mora te je Republika Hrvatska dužna provoditi mjere za održivi ribolov i u segmentu gospodarskog i u segmentu negospodarskog ribolova. Odredba označavanja vrsta iz ulova proizlazi iz članka 33. Zakona o morskom ribarstvu, a uvedena je s ciljem smanjenja ilegalnog tržišta. Ovaj propis predstavlja mehanizam za provedbu Zakona. |
| 88 | Aleks Marković | PRAVILNIK, Članak 13. | Smatram da je označavanje ribe ovakvom metodom ne prihvatljivo za jednog sportskog ribolovca, da na taj način ide osakatiti ribu. Osim toga je beskorisno, jer neće zaustaviti krivolovce u njihovim naumima jer su kontrole na moru minimalne i svatko radi što hoće. | Nije prihvaćen | Poštovani, Negospodarski ribolov također spada u iskorištavanje bioloških bogatstava mora te je Republika Hrvatska dužna provoditi mjere za održivi ribolov i u segmentu gospodarskog i u segmentu negospodarskog ribolova. Odredba označavanja vrsta iz ulova proizlazi iz članka 33. Zakona o morskom ribarstvu, a uvedena je s ciljem smanjenja ilegalnog tržišta. Ovaj propis predstavlja mehanizam za provedbu Zakona. |
| 89 | Davor Duplančić | PRAVILNIK, Članak 13. | u kojem trenutku se mora izvršiti označavanje ribe ? | Primljeno na znanje | Poštovani, neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova. |
| 90 | Dario Ladović | PRAVILNIK, Članak 13. | U kojem trenutku bi se trebalo označiti ribu ulovljenu u podvodnom ribolovu? Kada se podvodni ribolovac vrati na plovilo ? Kada podvodni ribolovac izađe na kopno, ako obavlja podvodni ribolov bez upotrebe plovila? Odmah nakon ulova tj. u moru? Nerazumno je očekivati da će podvodni ribolovoac nositi škare kod sebe u moru za vrijeme podvodnog ribolova, a rezanje repne peraja bilo koje ozbiljnije ribe je sa nožem podvodnog ribolovca u pravilu neizvedivo ili vrlo teško izvedivo. Molim razumne ljude u ministarstvu da odbace ovu suludu odredbu koja ionako neće spriječiti krivolovce u njihovim radnjama i naumima, a samo će zagorčati život nama sportašima koji ionako imamo vrlo skup i neisplativ hobi. Športski podvodni ribolov bi nam trebao smanjiti stres prouzročen poslom i teškim životom u RH, a ne zagorčati život i prouzročiti dodatni stres oko rezanja repnih peraja riba... Nadam se da u misnistarstvu još uvijek ima ljudi sa malo razuma koji će shvatiti da ribarski lobi upire prstom u sve sportaše i rekreativce oko sebe kao problem, a pritom sve većom žestinom i sa sve više sredstava uništava riblji fond (npr. vidi enorme ulove orada u mrijestu plivaricama svake jeseni). | Primljeno na znanje | Poštovani, označavanje vrsta je potrebno je provesti neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova. Što se tiče označavanja ulova iz ribolova podvodnom puškom, označavanje se vrši po povratku na plovilo ili obalu, ukoliko podvodni ribolovac ne koristi plovilo. |
| 91 | Davor Duplančić | PRAVILNIK, Članak 14. | Po članku 14. stavak 6 nekoliko ribolovaca pri kupnji dozvole za umjetnu rasvjetu prijave isto plovilo i svi zajedno odu u ribolov. Svaki od njih ima umjetnu rasvjetu sa žaruljom sa žarnom niti od 40 W i ako ih je npr. pet u plovilu snaga rasvjete je 5 x 40 W = 200 W čime debelo prelaze dozvoljenu snagu rasvjete po lovcu | Prihvaćen | Poštovani, Zahvaljujemo Vam na komentaru te ćemo ga svakako dodatno razmotriti. Ukoliko se u praksi primijeti zlouporaba ove odredbe svakako ćemo izmijeniti odredbu i regulirati ukupnu rasvjetu po plovilu. |
| 92 | HSSRM | PRAVILNIK, Članak 14. | Čl.14 st.6. nejasna obveza upisivanja registracijske oznake sa plovila, dozvola glasi na osobu koja može obavljati ribolov sa više različitih plovila. Pretpostavka da je članak ostao iz ranijih verzija prijedloga (vinjete)? | Nije prihvaćen | Poštovani, upisivanje registarske oznake plovila se uvodi radi lakšeg nadzora i kontrole, a ribolovcu je dozvoljeno i korištenje drugog plovila od onog naznačenog u dozvoli, osim u slučaju obavljanja ribolova posebnom dozvolom za veliku ribu kada je korištenje plovila navedenog u dozvoli obavezno. |
| 93 | Victor Stinga Perusco | PRAVILNIK, Članak 14. | Poštovani, ne razumijem zašto su alati iz stavke 6 vezani uz plovilo, i zašto se naplačuje dozvola za ribolov umjetnom rasvjetom, to bi znacilo da ako idem s prijateljem na lignje s njegovim plovilom moram imat dozvolu na registraciju njegovog plovila, a kad idemo s mojim plovilom on bi trebao imati dozvolu na registraciji mog plovila?!...nema smisla, to bi znacilo da bi svatko trebao imati više dozvola za više plovila? a što ako netko posjeduje dva plovila? | Primljeno na znanje | Poštovani podatak o registraciji plovila je informativnog karaktera, osim u slučaju korištenja posebne dozvole za veliku ribu gdje je to obaveza. Upisivanje registarske oznake plovila uvodi se radi učinkovitijeg inspekcijskog nadzora. |
| 94 | Davor Duplančić | PRAVILNIK, Članak 14. | dali je za umirovljenike dovoljan dokaz odrezak od mirovine ili je potrebno rješenje o mirovini i koliko dugo treba čuvati dokaze o HRVI odnosno o mirovini | Primljeno na znanje | Poštovani, dovoljan dokaz je odrezak od posljednje mirovine. Prilikom kupnje dozvole potrebno je predočiti navedene dokaze, te je kasnije dovoljno imati dozvolu prilikom obavljanja ribolova. |
| 95 | Dario Ladović | PRAVILNIK, Članak 14. | A što će upisati oni koji love sa dva različita plovila? | Primljeno na znanje | Poštovani, informacija o plovilu je informativnog karaktera osim u slučaju kupnje dozvole za lov na veliku ribu gdje se taj podatak upisuje kao obavezan. |
| 96 | Davor Duplančić | PRAVILNIK, Članak 14. | iz kojeg razloga su alati iz stavka 6 vezani uz plovilo, primjer organizirano je natjecanje u lovu liganja iz plovila (a takvih imamo na stotine u RH), u svakom plovilu su 4 natjecatelja, plovilo osigurava organizator znači svaki natjecatelj bi morao imati dozvolu za umjetnu rasvjetu izdanu na ime natjecatelja s upisanom registracijom kojeg plovila????? | Primljeno na znanje | Poštovani, sukladno članku 34. Zakona o morskom ribarstvu uvjete za pojedino natjecanje Ministarstvo propisuje Rješenjem kojim se pojedino natjecanje odobrava. |
| 97 | Davor Duplančić | PRAVILNIK, Članak 14. | (2) znači da se godišnje sportske ribolovne dozvole više ne mogu kupiti u HSŠRM već isključivo u njihovim članicama, imamo slučajeva da pojedine članice HSŠRM-a prodaju dozvole putem trgovina ribolovnom opremom | Primljeno na znanje | Poštovani, Športske dozvole se mogu kupiti u udrugama članicama Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru. Sukladno Zakonu u sportu osoba mora biti član kluba te se stoga dozvola ne može kupiti direktno u Tajništvu Saveza. |
| 98 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK, Članak 16. | Zašto način vođenja evidencije i izvješćivanja o prodaji za ovlaštenike za prodaju dozvola za rekreacijski ribolov nije propisan ovim pravilnikom, a u slučaju športskog ribolova jest? Zašto visina naknade za ovlaštenike nije ograničena ovim pravilnikom (u postotku)? Ovim prijedlogom omogućeno je da se cjelokupni iznos od prodaje prepusti ovlašteniku. Zašto nema detaljnog plana raspodjele sredstava kao u slučaju športskog ribolova? Koji dio sredstava prikupljenih prodajom dozvola za rekreativni ribolov će se vratiti u aktivnosti vezane uz razvoj rekreativnog ribolova i održivi ribolov? | Nije prihvaćen | Poštovani, Pravilnik sadrži odredbu kojom se propisuje da se visina naknade kod rekreacijskog ribolova regulira Ugovorom koji se sklapa sa prodavačem rekreacijskih dozvola. Evidencija i izvješćivanje o prodaji su također dio Ugovora s prodavačem rekreacijskih dozvola. Ugovorom je definirano da 15% od svake prodane dozvole ostaje prodavaču dozvola (provizija), a 85% iznosa svake naplaćene dozvole automatski ide u proračun Republike Hrvatske prilikom plaćanja. Raspodjela sredstava unutar Državnog proračuna nije predmet ovoga propisa. |
| 99 | Davor Duplančić | PRAVILNIK, Članak 17. | Od sredstava iz članka 17. stavak 2 dio sredstava koje Savez zadržava za nabavu i održavanje informatičke opreme i sustava prodaje dozvola (10 %) trebalo bi definirati dio koji bi trebao pripasti članicama jer one imaju trošak zbog izdavanja dozvola (internet, ispis dozvola, računalo, kopiranje rješenja HRVI i umirovljenika te njihovo arhiviranje) jer sredstva koja se dobiju za svaku prodanu dozvolu nisu dostatna. | Primljeno na znanje | Poštovani, Predlažemo da ovaj prijedlog razmotrite sa Savezom. |
| 100 | Boris.Bulić | PRAVILNIK, Članak 17. | Tih 15 posto ide kome? Tko to istražuje? Možete li pokazati ijedan rad, ijedan dovršen prjekt koji bi ukazao na konkretno koristan monitoring? A 60 posto Državi, za što? Što Država daje nama za to? Dajte, malo razmislite o pravičnijoj podjeli... Bi li klubovi mogli dobiti nešto za djecu koja se tek uče ribolovu? | Primljeno na znanje | Poštovani, Suglasnost za odobrenje projekata po javnim natječajima daje Ministar poljoprivrede. Sredstva koja se uplaćuju u Državni proračun Država raspoređuje zajedno sa ostalim sredstvima prilikom planiranja proračuna. |
| 101 | Jakša Čepo | PRAVILNIK, Članak 17. | Poštovani, Da li trenutno već imaju neki podaci o ovoj statistici i na koji način je zamišljeno provoditi vođenje statistike ulova? | Primljeno na znanje | Poštovani, statistika ulova u sportskom ribolovu se vodi u sklopu pojedinih sportskih natjecanja. Ovaj sustav nije novost već se provodi dugi niz godina. |
| 102 | Bojan Sariri | PRAVILNIK, Članak 17. | Članak 16 stavak 2. " 15% sredstava utroši Savez, putem javnih natječaja uz suglasnost Ministarstva, isključivo za financiranje ili sufinanciranje projekata zaštite i očuvanja mora, istraživanja vezanih uz procjene utjecaja sportskog i rekreacijskog ribolova na stanje živih bogatstava mora, projekata vezanih uz promidžbu sportskog i rekreacijskog ribolova na moru, istraživanja vezanih uz gospodarski i društveni značaj sportskog i rekreacijskog ribolova na moru." Kad bi savez ovo uistinu radio ne bi bilo potrebe za e-savjetovanjem uopće! | Primljeno na znanje | Poštovani Suglasnost za odobrenje projekata po javnim natječajima daje Ministar poljoprivrede. Predlažemo da se obratite Savezu za sva dodatna pitanja vezano za predlaganje projekata. |
| 103 | HSSRM | PRAVILNIK, Članak 18. | Stavak 1. obveza dostave tema dva puta godišnje , stavak 3. objava po prihvaćenim temama najmanje jednom ? | Prihvaćen | Poštovani, primjedba je prihvaćena te je dostava tema obavezna jednom godišnje. |
| 104 | Jakša Čepo | PRAVILNIK, Članak 18. | Poštovani, Molim vas informaciju da li postoje javno dostupni podaci o načinu trošenja sredstava saveza? | Primljeno na znanje | Poštovani, Ministarstvo poljoprivrede raspolaže sa podacima, međutim isti nisu javno dostupni. |
| 105 | Bojan Sariri | PRAVILNIK, Članak 18. | Smatram da bi trebala veća kontrola Saveza i njegovog upravljanja financija. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na prijedlogu. Ministarstvo ima ovlast provesti upravni nadzor nad radom Saveza radi utvrđivanja činjeničnog stanja kod provedbe onih odredbi koje su im dane u nadležnost propisima iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. |
| 106 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK, Prilog 1. | Nije jasno mjeri li se veličina ribe s repnom perajom u prirodnom položaju ili stisnuto (rastegnuto). Također, treba jasno definirati jesu li usta ribe prilikom mjerenja otvorena ili zatvorena s obzirom da slikovni prikaz može biti otvoren za interpretaciju. | Primljeno na znanje | Poštovani, Način mjerenja morskih organizama propisan je u Prilogu IV Mediteranske uredbe pri čemu se navodi da se veličina bilo koje ribe mjeri od vrška glave do kraja ispružene repne peraje. |
| 107 | Jure Miočić-Stošić | PRAVILNIK, Prilog 2. | Pojedine riblje vrste imaju nesimetrične repne peraje, a razlika može postojati i kod jedinki vrsta koje inače imaju homocerkalnu peraju (uslijed bolesti, ozljeda ili genetski uvjetovano) što znači da odsijecanjem donjeg dijela repa riba koja je prethodno bila legalna (u mjeri) može postati nelegalna (ispod minimalne veličine propisane ovim pravilnikom). Na koji način ćete ovo regulirati? Odsijecanje peraje, osim umanjivanja trofejne vrijednosti ribe za športskog ribolovca može dodatno doprinijeti negativnom stavu javnosti prema ribolovnim aktivnostima s obzirom da će se ubrzo u javnom prostoru naći veliki broj slika na kojima će ulov biti osakaćen. Ovakva praksa zasigurno će se ocijeniti neetičnom. | Nije prihvaćen | Poštovani, objašnjenja vezana za označavanje dana su uz članak 13. |
| 108 | Tomislav Milićević | PRAVILNIK, Prilog 2. | Predlažem brisanje priloga 2 kao potpuno neutemeljenog i diskriminacijskog. | Nije prihvaćen | Poštovani, objašnjenja vezana za označavanje dana su uz članak 13. |
| 109 | Boris.Bulić | PRAVILNIK, Prilog 2. | Predlažem brisanje priloga 2 kao potpuno neutemeljenog i diskriminacijskog. | Nije prihvaćen | Poštovani, objašnjenje vezano za označavanje dano je uz članak 13. |
| 110 | Jakša Čepo | PRAVILNIK, Prilog 2. | Predlažem brisanje Priloga 2. obzirom na prethodno navede razloge. | Nije prihvaćen | Poštovani, objašnjenja vezana za označavanje dana su uz članak 13. |
| 111 | Lucijana Milković | PRAVILNIK, Prilog 2. | Predlažem brisanje Priloga 2. obzirom na prethodno navede razloge. | Nije prihvaćen | Poštovani, objašnjenja vezana za označavanje dana su uz članak 13. |
| 112 | Marino Marković | PRAVILNIK, Prilog 2. | Predlažem brisanje priloga 2., a iz ranije navedenih razloga. | Nije prihvaćen | Poštovani, objašnjenja vezana za označavanje dana su uz članak 13. |
| 113 | Ivan Žubrinić | PRAVILNIK, Prilog 5. | U formularu tekst (broj osobne iskaznice / ID-number - passport number) zamijeniti tekstom (OIB - broj osobne iskaznice / ID-number - passport number) Upisivati i koristiti samo OIB kad god je to moguće ! | Nije prihvaćen | Poštovani, s obzirom da se dozvole osim građanima RH izdaju i strancima, broj osobne iskaznice odnosno broj putovnice je naveden jer je to podatak s kojim svi raspolažu. |
| 114 | Davor Duplančić | PRAVILNIK, Prilog 5. | u postojećem registru više nije korišten broj osobne iskaznice već OIB koji je nepromjenjiv. Mijenjanjem OIB-a u broj osobne iskaznice samo se stvara nepotreban posao a sami broj osobne iskaznice može biti više puta promijenjen u toku godine | Nije prihvaćen | Poštovani, s obzirom da se dozvole osim građanima RH izdaju i strancima, broj osobne iskaznice odnosno broj putovnice je naveden jer je to podatak s kojim svi raspolažu. |