Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Tatjana Birtić Erceg	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Poštovani, nastavno na Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u RH u razdoblju od 2018 do 2020, predlažem, da se jednako sufinancira, tj. u potpunosti u javnom sektoru pripravništvo bilo da se radi o prvom ili drugom zanimanju, za koje se osoba odlučila prekvalificirati ili naknadno obrazovati. Pritom posebno naglasak stavljam na zdravstvo, koje nije u mogućnosti izdavajati samo sredstva. Sa poštovanjem! Tatjana Birtić Erceg Đakovo	Primljeno na znanje	Smjernicama nije predviđeno definiranje posebnih uvjeta i načina provedbe mjera te će se stoga uvjetima za provedbu pojedinih mjera koje će donjeti Upravno Vijeće HZZ-a razmotriti mogućost korištenja navedenih mjera i za osobe koje imaju više od jedne obrazovne kvalifikacije.
2	Tatjana Birtić Erceg	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Poštovani, nastavno na prijedlog smijernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u RH u razdoblju od 2018 do 2020. Mišljenje je slijedeće: osigurati ravnopravan pristup pripavničkom stažu svim starijim osobama od 30 godina, kojima je uvijet odrađivanje staža i polaganje stručnog ispita, bez obzira na razinu stručne spreme, bila ona niža ili viša stručna sprema, ili su oba zanimanja u istoj razini obrazovanja. kako bi svi bili ovim obuhvaćeni. Svi oni koji su se naknadno prekvalificirali, doškolovavali ili ponovno obrazovali. Sa poštovanjem! Tatjana Birtić Erceg Đakovo	Djelomično prihvaćen	Smjernicama je predviđeno uvođenje mjera Potpora za prvo zapošljavanje /pripravništvo i Osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo upravo za osobe starije od 30 godina koje nisu stekle uvjete za uključivanje na tržište rada u svom stečenom zvanju. Smjernicama nije predviđeno definiranje posebnih uvjeta i načina provedbe mjera te će se stoga uvjetima za provedbu pojedinih mjera koje će donjeti Upravno Vijeće HZZ-a razmotriti mogućost korištenja navedenih mjera i za osobe koje imaju više od jedne obrazovne kvalifikacije.
3	Tihana Kovačević	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Poštovani, molim vas u ime svih nas kojima treba pripravnički staž i državni ili stručni ispit..pravnici..kojima kod svakog oglasa za posao stoji kao uvjet da imaju godinu dana staža i položen stručni ispit da bi bili uvaženi i prihvačeni na tržistu rada ..znači bili jednaki sa svima ostalima..jer nama starijima od 30 godina je to onemogućeno..ne možemo sa svojom strukom doći na to tržište rada jer nismo izjednačeni sa mlađim kolegama koji imaju pravo na Sor...a svi smo se jednako mučili,trudili,učili da dođemo do diploma,i mi želimo da nam omogučite pripravništvo i stručni ispit,međutim, bojimo se da će oni s pravom na Sor..mlađi od 30 godina..imati opet prednost ..jer Sor u potpunosti financira država,a pripravništvo samo 50%..tko će uzeti pripravnika kojeg mora platiti,a Sorovce ne mora..molim vas jednakost ..sufinancirajte i nama pripravništvo,da možemo jednako steći iskustvo i stručni ispit koji su nam neophodni za budući rad i ostanak u Domovini..znači jednake uvjete za one na Soru i pripravnika...da poslodavcima bude prihvatljivo uzeti pripravnika,a ne otegotno i da bude jednak omjer pripravnika i onih na Soru..da možemo odraditi željeni staž.Puno vam hvala! Lijep pozdrav!	Djelomično prihvaćen	Smjernicama je predviđeno uvođenje mjera Potpora za prvo zapošljavanje /pripravništvo i Osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo upravo za osobe starije od 30 godina koje nisu stekle uvjete za uključivanje na tržište rada u svom stečenom zvanju. Izmijenjeni su indikatori te je povećan planirani broj uključenih osoba u navedene mjere. Glede financijskih sredstava za poticanje raspisivanja natječaja za pripravništvo ističemo kako Smjernicama nije predviđeno definiranje posebnih uvjeta i načina provedbe mjera te će se stoga uvjetima za provedbu pojedinih mjera koje će donjeti Upravno vijeće HZZ-a urediti provedba i načini/obim financiranja navedenih mjera. Također, temeljem rasprava održanih na sastancima Radne skupine te sa zainteresiranom javnosti (okrugli stol na temu mjera za mlade te temeljem postupka e-Savjetovanja), zaključeno je kako se mjera SOR-a ne može naglo ukinuti, zbog pružanja podrške određenim skupinama (mladih) osoba koje se neće u prvom razdoblju moći uključiti u pripravništvo. Prvenstveno se radi o razdoblju unutar kojeg se poslodavci moraju osnažiti i pripremiti za planiranje zapošljavanja pripravnika.
4	Savez samostalnih sindikata Hrvatske	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Nalazimo izrazito problematičnim da iz teksta ovog dokumenta nije jasno kojim ciljanim skupinama, u kojem vremenskom periodu s kojim financijskim uvjetima i obvezama, kojim poslodavcima (privatni, državni, javni), i dr. su mjere namijenjene. Još problematičnijom nalazimo činjenicu da sadržaj tabelarnog dijela nije usvojen na radnoj skupini, a da smo tumačenja o različitim mjerama dobili iz medijskih natpisa i na okruglom stolu, tim više što su se usmena pojašnjenja razlikovala na različitim sastancima. Krajnji rezultat je da je sadržaj tabelarnog dijela nije jasan nikome osim predlagatelju.   1.Na temelju onoga što se iz tabelarnog dijela Smjernica ipak može iščitati, jasno se vidi da SOR i dalje ostaje - i prema broju korisnika, i prema planiranim sredstvima - dominantnom mjerom APZ-a, čak i pod pretpostavkom da će u mjeru poticanja pripravništva biti uložena dodatna sredstva iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020, a što se iz teksta Smjernica ne može pretpostaviti. (I u tom hipotetskom slučaju sredstva predviđena za SOR i dalje ostaju gotovo dvostruko veća!). U pet godina svoje primjene, što potvrđuju i nalazi Vanjske evaluacije mjere, SOR je imao katastrofalne posljedice po tržište rada, kako za mlade kojima je SOR postao jedinom ulaznicom na TR (i to za sve stručne spreme na minimalnoj plaći) tako i na zaustavljanje zapošljavanja i rušenje plaća za sve. Stoga zadržavanje ovakve mjere u ovako dominantnom opsegu i perpetuiranje tog dvostrukog učinka smatramo apsolutno neprihvatljivim. Na ovaj zaključak upućuju i svi utvrđeni problemi s kojima se susreću osobe na SOR-u: nemogućnost korištenja bolovanja ili čuvanja trudnoće, te potreba unapređenja kontrole stvarne kvalitete osposobljavanja i rada mentora. Vlada treba preuzeti odgovornost za efikasnije uključivanje mladih u svijet rada, pri čemu smanjivanje brojki korisnika SOR-a ne znači ništa jer otvara pitanje što je s drugima koji na SOR nisu “upali.” Pitamo se također što je s izjavama ministra rada koji je u više navrata javno kritizirao tu mjeru i zalagao se za njezino ukidanje, između ostalog i u sklopu reakcija na apele mladih za njezinim ukidanjem (Inicijativa Vrijedim više)?  Stav SSSH je kako je nužno vratiti se plaćenom pripravništvu jer je to zapošljavanje (na neodređeno ili određeno vrijeme). U tom vidu podupiremo uvođenje potpore pripravništvu/ prvom zapošljavanju uz razradu uvjeta, kao i mjeru osposobljavanja na radnom mjestu. S obzirom na ekonomski rast i rastuću potražnju za radnicima, za očekivati je da poslodavci počnu zapošljavati i bez potpora, posebice onih uvijek najzapošljivijih (VSS) na koje odlazi značajan dio javnih sredstava. To bi utjecalo i na rast plaća te smanjivanje iseljavanja iz Hrvatske. Stoga je neprihvatljivo nastaviti trošiti javna sredstva na isti način kao za vrijeme krize i u vrijeme velike nezaposlenosti. Ovdje posebno ističemo i na apsolutnu neprihvatljivost toga da se javni novac troši na način da u istom sustavu istovremeno možemo imati pripravnika koji je zaposlen i osobu na SOR-u na minimalcu koja nije u radnom odnosu!   2. Ukidanjem SOR-a nestala bi potreba za mjerom 4. Osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo, koja je nastala zato jer je Vlada u želji da ograniči broj uključenih u SOR, Zakonom o poticanju zapošljavanja uvela dobno ograničenje. Smatramo da je za bilo koji mjeru neprihvatljivo ograničenje dobi, toga tražimo ukidanje takvog uvjeta. Činjenica da se neke mjere financiraju sredstvima namjenjenima provedbi Garancije za mlade pritom nije osobito relevantna, jer se financiranje mjere može razdvojiti, tako da se za dio korisnika koriste europska sredstva, a za drugi dio nacionalna.    3. Također, SSSH traži pravo pristupa mjeri pripravništva i onima koji nisu nezaposleni već trenutno rade na poslovima ispod njihove razine obrazovanja jer su bili prisiljeni prihvatiti bilo kakav posao. Držimo da ih ne treba kažnjavati zato što su prihvatili bilo kakav posao, dapače, treba ih motivirati na aktivnost odnosno na cjeloživotno upravljanje karijerom, uz potporu koju društvo daje i onima koji takvu proaktivnost nisu pokazali. Kada se uključe u pripravništvo, napustit će posao koji sada rade, a na tome će se zaposliti netko drugi. Ovo je vid potpore ka kvalitetnijim radnim mjestima, a što više visokoobrazovanih i kvalificiranih u gospodarstvu povratno će pridonijeti daljnjem razvoju.   4. Što se tiče intervencije “Poticati samozapošljavanje” SSSH i dalje tvrdi da savjetnici HZZ-a nemaju kapacitet za pružanje nužne kvalitetne potpore osobama za pokretanje samostalnog posla. Nemamo ništa protiv povećanja sredstava (kao što tvrdimo i za ostale mjere, novca ima dovoljno) ali je nužno uključiti druge institucije/organizacije, s kapacitetom pomaganja mladim ili novim poduzetnicima.   5. Što se tiče intervencije „Osigurati očuvanje radnih mjesta i ostanak u zaposlenosti“ SSSH ponovo traži mogućnost da se osoba HZZ-u može prijaviti sama (primjerice roditelji, najčešće majke, koje se nakon višegodišnjeg odsustva s posla vraćaju na rad te im je potrebno obnoviti neke vještine). To potiče proaktivnost i motiviranost pojedinca. Takav pristup razvija odgovornost pojedinca za podizanje svoje zapošljivosti i prilagodljivosti te pridonosi konkurentnosti hrvatskog gospodarstva jer gdje god osoba radila, ili pronašla novo radno mjesto, ili pokrenula samostalni posao, pridonijet će gospodarskom razvoju. 6. Naposlijetku, neovisno o tome što je većina mjera otvorena dugotrajno nezaposlenim osobama (DNO), te ih se prati kroz pokazatelje rezultata, držimo da ova skupina nije dovoljno u fokusu intervencija i aktivnosti HZZ-a, posebice kada se ima u vidu da oni čine više od polovine evidentiranih u nezaposlenosti od kojih je gotovo 75 posto starijih od 50 godina. Smatramo kako HZZ mora pojačati svoje aktivnosti preventivnog djelovanja (sprječavanja upadanja u zamku DN) što je, temeljem iskustva koja savjetnici imaju, moguće već prilikom provođenja „trijaže“ pri evidentiranju.	Djelomično prihvaćen	Smjernice su nacionalni strateški dokument za trogodišnje razdoblje koji definira okvir, ulogu i nadležnost tijela u provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja. Nositelji mjera u okviru svoje nadležnosti i posebnih propisa izrađuju vlastite planove i programe u kojima detaljno definiraju način ostvarenja mjera (vremenski period provedbe, financijske uvjete, osigurače i obveze, i drugo) te prate njihovu provedbu. Smjernicama nije predviđeno definiranje uvjeta i načina provedbe mjera, jer ih je svrha aktivno prilagođavati postojećim uvjetima na tržištu rada. Međutim, slijedom komentara pristiglih od strane socijalnih partnera, kao i komentara pristiglih u okviru postupka e-Savjetovanja, za pojedine mjere u dokument su uvrštene ciljne skupine. Radna skupina za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja u okviru svojih zadaća nema donošenje dokumenata i usvajanje mjera, već njeni članovi sudjeluju u izradi dokumenata davanjem prijedloga, analizom, praćenjem postojećih mjera te raspravom u trenutku predlaganja novih mjera. Mjere predlažu i donose tijela, sukladno vlastitoj nadležnosti i posebnim propisima, što je jasno naglašeno i u uvodnom dijelu Smjernica. Po pitanju rasprave samih mjera, napominjemo kako su pojedine mjere, posebno one koje izazivaju dodatnu raspravu, bile upisane/predložene u trenutku i na način da se omogućilo komentiranje unutar Radne skupine i prije objave dokumenta na e-Savjetovanju. Istovremeno, tijekom razdoblja od rujna do prosinca 2017. godine, sve mjere bile su detaljno analizirane i raspravljene s članovima Radne skupine. 1. /2. Temeljem rasprava održanih na sastancima Radne skupine te sa zainteresiranom javnosti (okrugli stol na temu mjera za mlade te temeljem postupka e-Savjetovanja), zaključeno je kako se mjera SOR-a ne može naglo ukinuti, zbog pružanja podrške određenim skupinama (mladih) osoba koje se neće u prvom razdoblju moći uključiti u pripravništvo. Prvenstveno se radi o razdoblju unutar kojeg se poslodavci moraju osnažiti i pripremiti za planiranje zapošljavanja pripravnika. Dobno ograničenje za korištenje mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa potrebno je s obzirom da su mladi i dalje posebno ugrožena skupina na tržištu rada te da im je potrebno putem navedene mjere osigurati prvo radno iskustvo. Također, isto je u skladu s provedbom Garancije za mlade. Ostale mjere usmjerene na osiguravanje stjecanja prvog ili odgovarajućeg radnog iskustva mogu koristiti osobe starije od 30 godina. 3. Vezano za pravo pristupa mjeri potpora za prvo zapošljavanje/pripravaništvo i osobama koje su već zaposlene ističemo kako su mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene prema osobama koje su u posebno nepovoljnom položaju, a što su prvenstveno nezaposlene osobe te im je putem podrške potrebno osigurati pristup tržištu rad te stjecanje potrebnog/prvog radnog iskustva. Pri tome treba uzeti u obzir i ograničenost i samih sredstava kojima raspolaže HZZ i nužnost njihova usmjeravanja prema najugroženijim osobama na tržištu rada. Neovisno o mjeri aktivne politike zapošljavanja kojom se potiče prvo zapošljavanje, pripravništvo postoji kao institut sukladno Zakonu o radu te nije uvjetovano prijavom u evidenciju nezaposlenih. 4. Mjera samozapošljavanja je mjera koja je pokazala iznimno dobre rezultate sukaldno provedenoj Vanjskoj evaluaciji mjera . međutim, svakko naglašavamo kako savjetnici HZZ prolaze kontinuirane edukacije u svrhu podizanja njihovih kompetencija i kvalitete usluga koje pružaju svojim korisnicima. 5. Nastavno na komentar da se u mjere u sklopu intervencija „Osigurati očuvanje radnih mjesta i ostanak u zaposlenosti“ mogu prijaviti zaposlene osobe samostalno, neovisno o poslodavcima, ističemo da se navedenim mjerama potiče očuvanje radnih mjesta uslijed uvođenja novih tehnologija i proizvodnih programa te radi podizanja kompetentnosti, novozaposlenih osoba ili zaposlenih osoba kojima prijeti gubitak radnog mjesta ili koje je nužno obrazovati radi podizanja konkurentnosti poslodavca. Time je obuhvat navedene intervencije dovoljno široko postavljen, imajući u vidu ograničena proračunska sredstava kojima HZZ raspolaže. 6. Nastavno na komentar vezan uz pojačane aktivnosti HZZ prema dugotrajno nezaposlenim osobama, ističemo kako su dugotrajno nezaposlene osobe u posebnom fokusu te je RH prihvatila i Preporuku o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada koja za temeljni cilj ima povećati stopu prijelaza iz dugotrajne nezaposlenosti u zaposlenost. U tom smislu pojačat će se aktivnosti HZZ prema dugotrajno nezaposlenim osobama.
5	Ana Kolarić	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Obzirom da u državi ima puno ljudi sa dva zanimanja, a i više, nove smjernice politike zapošljavanja svakako trebaju obuhvatiti i te osobe, dajući im pravo da dobiju godinu dana potrebnog staža u svakom od zanimanja, a ne kao do sada da se stručno osposobljavaju samo za jedno. Zemlja smo u kojoj se potiče cjeloživotno obrazovanje, znači da osoba i 30+ može upisati fakultet i završiti ga, ali istovremeno trenutni SOR onemogućuje potrebno stjecanje iskustva osobama 30+ jer su poslodavcima isplativiji zaposlenici preko SOR-a. Obratiti više pozornosti na to da svi (i mlađi tj. do 29 g.ž., ali i oni 30+) dobiju jednaku šansu pristupa tržištu rada, a ne samo neki jer inače nema svrhe postizanje što veće razine obrazovanja i ulaganje u sebe. Smatram da bi SOR trebalo u potpunosti maknuti kao mjeru u neko dogledno vrijeme. Uvođenje pripravništva je pohvalno, ali ga treba izjednačiti sa SOR-om u pitanju financija. Dok se pripravništvo ne učini poslodavcima primamljivo kao i SOR, nema pomaka na bolje.	Djelomično prihvaćen	Smjernicama nije predviđeno definiranje posebnih uvjeta i načina provedbe mjera te će se stoga uvjetima za provedbu pojedinih mjera koje će donjeti Upravno Vijeće HZZ-a razmotriti mogućost korištenja navedenih mjera i za osobe koje imaju više od jedne obrazovne kvalifikacije. Također, Smjernicama je predviđeno uvođenje mjera Potpora za prvo zapošljavanje/pripravništvo i Osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo upravo za osobe starije od 30 godina koje nisu stekle uvjete za uključivanje na tržište rada u svom stečenom zvanju. Izmijenjeni su indikatori te je povećan planirani broj uključenih osoba u navedene mjere. Glede financijskih sredstava za poticanje raspisivanja natječaja za pripravništvo ističemo kako Smjernicama nije predviđeno definiranje posebnih uvjeta i načina provedbe mjera te će se stoga uvjetima za provedbu pojedinih mjera koje će donjeti Upravno vijeće HZZ-a urediti provedba i načini/obim financiranja navedenih mjera. Također, temeljem rasprava održanih na sastancima Radne skupine te sa zainteresiranom javnosti (okrugli stol na temu mjera za mlade te temeljem postupka e-Savjetovanja), zaključeno je kako se mjera SOR-a ne može naglo ukinuti, zbog pružanja podrške određenim skupinama (mladih) osoba koje se neće u prvom razdoblju moći uključiti u pripravništvo. Prvenstveno se radi o razdoblju unutar kojeg se poslodavci moraju osnažiti i pripremiti za planiranje zapošljavanja pripravnika.
6	Martina Bodlović-Lešćan	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Nadam se da će nove smjernice obuhvatiti ljude sa dva zanimanja, odnosno one koji su nakon srednjoškolskog obrazovanja koristili mjeru SOR, a nakon toga završili neki studij drugog usmjerenja i obvezni su položiti stručni ispit, a nisu u mogućnosti dva puta koristiti SOR. Pošto se radi o zdravstvenom studiju nije moguće odraditi nigdje, osim u državnim bolnicama koje uzimaju pripravnike preko SOR-a. Svi bi trebali imati jednaka prava i mogućnosti za stjecanje iskustva i ulaska na tržište rada bez obzira jesu li već koristili SOR i za koliko zanimanja jer ovim nikako ne pozdravljate daljnje školovanje i cjeloživotno obrazovanje. Odraditi stručno za zanimanje u kojem kasnije nisi u mogućnosti naći posao, školovati se o svom trošku za VSS i onda sa diplomom opet ne raditi jer si već jednom iskoristio mjeru SOR! Apsurd!!!!!	Primljeno na znanje	Smjernicama nije predviđeno definiranje posebnih uvjeta i načina provedbe mjera te će se stoga uvjetima za provedbu pojedinih mjera koje će donjeti Upravno Vijeće HZZ-a razmotriti mogućost korištenja navedenih mjera i za osobe koje imaju više od jedne obrazovne kvalifikacije.
7	Nataša Padovan	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Osobe starije od 30 godina koje su završile određeni studij ili su se odlučile prekvalificirati kako bi postale konkurentnije na tržištu rada trebale bi imati ista prava i mogućnosti za stjecanje prvog radnog iskustva u struci kao i osobe mlađe od 30 godina. Pozdravljam uvođenje pripravništva kao mjere za stjecanje prvog radnog iskustva u struci, međutim za navedenu mjeru potrebno je osigurati stopostotnu financijsku potporu kao što je to i u slučaju državne potpore za SOR. U protivnom poslodavci i dalje neće biti motivirani raspisivati natječaje za pripravnike nego isključivo natječaje za SOR. S obzirom na sada već veliki broj osoba starijih od 30 godina koje nemaju mogućnost stjecanja prvog radnog iskustva u struci, potrebno je odvojiti više financijskih sredstava koja bi pomogla da pripravništvo zaista zaživi u praksi i da osobe starije od 30 godina napokon dođu do toliko željenog prvog radnog iskustva u struci koje bi im omogućilo daljnju konkurentnost na tržištu rada nakon agonije i diskriminacije prema dobi koja traje od lipnja 2016. godine kada je u potpunosti ukinuta mogućnost da se osobe 30+ prijavljuju na natječaje za SOR. Predlažem uvođenje određenih dodatnih mehanizama i odvajanje više financijskih sredstava koji bi poslodavce u javnom i realnom sektoru motivirali da raspisuju što više natječaja za pripravništvo. Također podržavam prijedlog da se mjera SOR u što skorijem roku u potpunosti ukine i zamjeni pripravništvom kao jedinom mjerom za stjecanje prvog radnog iskustva u struci.	Djelomično prihvaćen	Smjernicama je predviđeno uvođenje mjera Potpora za prvo zapošljavanje /pripravništvo i Osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo upravo za osobe starije od 30 godina koje nisu stekle uvjete za uključivanje na tržište rada u svom stečenom zvanju. Izmijenjeni su indikatori te je povećan planirani broj uključenih osoba u navedene mjere. Glede financijskih sredstava za poticanje raspisivanja natječaja za pripravništvo ističemo kako Smjernicama nije predviđeno definiranje posebnih uvjeta i načina provedbe mjera te će se stoga uvjetima za provedbu pojedinih mjera koje će donjeti Upravno vijeće HZZ-a urediti provedba i načini/obim financiranja navedenih mjera. Također, temeljem rasprava održanih na sastancima Radne skupine te sa zainteresiranom javnosti (okrugli stol na temu mjera za mlade te temeljem postupka e-Savjetovanja), zaključeno je kako se mjera SOR-a ne može naglo ukinuti, zbog pružanja podrške određenim skupinama (mladih) osoba koje se neće u prvom razdoblju moći uključiti u pripravništvo. Prvenstveno se radi o razdoblju unutar kojeg se poslodavci moraju osnažiti i pripremiti za planiranje zapošljavanja pripravnika.
8	Iva Ćurić	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Poštovani! Na Hrvatski zavod za zapošljavanje se na evidenciju može prijaviti kao nezaposlena osoba ili kao ostali tražitelj zaposlenja. Može li se omogućiti i osobama koje nisu zaposlene u struci, ali su zaposlene, da u statusu "ostali tražitelj zaposlenja" imaju pravo javiti se na natječaje koji se raspisuju za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, pripravništvo i osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo? (samo ona zanimanja koja imaju obvezu odrade priprvničkog staža i polaganja državnog ispita). Smatram da mjera stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa treba biti za sve ili se treba ukinuti. Naravno, poslodavci gledaju jeftiniju soluciju i uvijek će izabrati SOR koji ruši cijenu rada. Natječaj, ukoliko se stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa neće ukidati, treba raspisati na takav način da se navede i osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo u istom tom natječaju. Kako bi se izbjeglo da poslodavci raspisuju natječaj samo za SOR do 29godina i time starijima od 29 godina sukrate pravo na pristup natječaju. Fizioterapeuti su regulirana profesija u Republici Hrvatskoj i prema tome zakonski su obvezni odraditi pripravnički staž u trajanju 12 mjeseci. Prema zakonu o fizioterapeutskoj djelatnosti članak 14. Pravo na obavljanje fizioterapeutske djelatnosti ima fizioterapeut koji je upisan u registar fizioterapeuta pri Hrvatskoj komori fizioterapeuta i ima odobrenje za samostalan rad. Pravo na upis u registar fizioterapeuta ima fizioterapeut koji je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit. Na sadržaj, duljinu trajanja pripravničkoga staža i način polaganja stručnoga ispita za fizioterapeute primjenjuju se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti i provedbenih propisa donesenih na temelju toga Zakona. Prema zakonu o zdravstvenoj zaštiti članak 130. Zdravstveni radnici obvezni su nakon završenog obrazovanja obaviti pripravnički staž. Pripravnički staž je pod nadzorom kojim se zdravstveni radnik osposobljavanje za samostalan rad. Tu bi trebalo provoditi stroge kontrole u ustanovama koje prime pripravnike/SOR da ne budu besplatna radna snaga poslodavcima, jer pripravnik ne smije raditi puni opseg posla i to samostalno jer nema licencu za samostalan rad. Članak 131 zakona o zdravstvenoj zaštiti navodi da pripravnički staž za zdravstvene radnike traje do godinu dana. Kontaktirala sam Slovensko Ministarstvo zdravstva i njihovu komoru fizioterapeuta, od njih sam dobila informaciju da se pripravnički staž kod njih odrađuje 6 mjeseci umjesto dosadašnjih 9 mjeseci. Predlažem da se sa Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske raspravi o dužini staža fizioterapeuta i time smanje troškovi koje država ima za isplatu naknada. Ukoliko nas se obvezuje da odradimo pripravnički staž, treba nam i omogućiti da nas zdravstvene ustanove i prime kako bi tu zakonsku obvezu i izvršili. Zdravstvene ustanove su prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti obvezne primiti zdravstvene radnike na pripravnički staž. Nadam se da će se svi koji su obvezni polagati državni ispit imati tu mogućnost i da će se voditi računa o specifičnosti zdravstvenih struka.	Djelomično prihvaćen	Vezano za pravo pristupa mjerama u sklopu intervencija Osigurati stjecanje prvog ili odgovarajućeg radnog iskustva i osobama koje su već zaposlene ističemo kako su mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene prema osobama koje su iz određenih razloga u posebno nepovoljnom položaju, a što su prvenstveno nezaposlene osobe te im je putem podrške potrebno osigurati pristup tržištu rad te stjecanje potrebnog/prvog radnog iskustva. Pri tome treba uzeti u obzir ograničenost i samih sredstava kojima raspolaže HZZ i nužnost njihova usmjeravanja prema najugroženijim osobama na tržištu rada. Neovisno o mjeri aktivne politike zapošljavanja kojom se potiče prvo zapošljavanje, pripravništvo postoji kao institut sukladno Zakonu o radu te nije uvjetovano prijavom u evidenciju nezaposlenih. Također, smjernicama je predviđeno uvođenje mjere Potpora za prvo zapošljavanje /pripravništvo i Osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo upravo za osobe starije od 30 godina koje nisu stekle uvjete za uključivanje na tržište rada u svom stečenom zvanju. Nastavno na komentar o duljini trajanja pripravničkog staža za zanimanje fizioteraperut naglašavamo da isto nije predmetom ovog e- savjetovanja i regulirano je zakonskim proopisima Ministarstva zdravstva te pripadajućih komorskih udruženja.
9	Tomislav Vidić	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Nazalost kao i sve u "drzavi" savjetnici selektivno daju informacije ili dezinformiraju NO. Prije 30. godine zivota nakon zavrsenog fakulteta zatrazio sam ukljucivanje u radionice za samo zaposljavanje koje mi je odbijeno uz objasnjenje da se ionako moze dodjeliti maksimalno 5000kn, nek bolje idem na javne radove ili kao sezonac konobarit na more. Zar nakon 10 godina zivota utrosenih na visoko obrazovanje prihvatim NKV posao? ili prekvalifikaciju za deficitarno zanimanje (rad na stroju za obradu metala ili pomocnog radnika u gradjevini) dok neskolovani pridoslice preko veze odmah dobivaju posao i povlastice. Nakon 4 godine izgubljenih na HZZ bez i jedne ponude za posao od strane savjetnika kamoli adekvatne, polako hobi pretvaram u posao. Lakse je naci strane investitore i sam se educirat nego doci do informacija i sredstave preko HZZ-a.	Primljeno na znanje	Primjedba nije predmet ovog e-savjetovanja.
10	Mateo Gašpert	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Diplomirao sam na diplomskom studiju Sestrinstvo u Osijeku i na Zavod za zapošljavanje sam se došao prijaviti s titulom mag.med.techn. ali u sustavu ne postoji takva titula pa sam bio upisan kao viši medicinski tehničar. Unatoč tome obvezan sam bio ići na stručno osposobljavanje (koje mi je neophodno jer sam generacija 2012. god. koja nema dovoljan fond sati da bi automatski nakon završetka fakulteta dobio licencu) s najvišim stupnjem obrazovanja. U zdravstvenim ustanovama nitko ne raspisuje natječaje za magistre sestrinstva jer u HZZ-u takva titula ne postoji odnosno ne postojimo kao zanimanje. Pola godine već pokušavam saznati neke konkretne informacije i na koji način da krenem na stručno osposobljavanje. Nadam se da će nove smjernice/zakoni ili nešto treće omogućiti adekvatno rješenje ovog problema.	Primljeno na znanje	Navedeno nije predmet ovog e-savjetovanja te će se u cilju rješavanja problema o istom obavijestiti Hrvatski zavod za zapošljavanje
11	Verica Pavetić-Hodak	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Potrebno je svim obveznicima stručnog ispita za stjecanje licence za rad za zanimanje za koje su se obrazovali pod jednakim uvjetima omogućiti stjecanje pripravničkog staža odmah nakon završenog obrazovanja. Trenutne mjere diskriminiraju osobe starije od 29 godina samo na osnovu dobi. Iz novih smjernica je vidljiv pokušaj rješavanja tog problema, ali smatram da će predložene smjernice riješiti problem samo vrlo malog broja osoba s ovim problemom.	Prihvaćen	Smjernicama je predviđeno uvođenje mjera Potpora za prvo zapošljavanje /pripravništvo i Osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo upravo za osobe starije od 30 godina koje nisu stekle uvjete za uključivanje na tržište rada u svom stečenom zvanju. Izmijenjeni su indikatori te je povećan planirani broj uključenih osoba u navedene mjere kako bi se mjerama obuhvatio što veći broj osoba.
12	Tihana Batrnek	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Kolege i ja smo diplomirali na diplomskog studiju Sestrinstvo, te smo po struci magistri sestrinstva. Nakon diplomiranja smo se prijavili na Zavod za zapošljavanje s titulom mag. med. techn. kako je i po zakonu predviđeno, ali smo u sustav upisani kao viši medicinski tehničari/sestre jer u njihovom sustavu ne postoji titula magistra sestrinstva, a istovremeno od nas su zahtijevali da na stručno osposobljavanje moramo ići kao magistri. S obzirom da smo se školovali redovno odmah nakon srednje škole nismo bili u mogućnosti odraditi stručno osposobljavanje te zbog toga još nemamo licencu za rad. Nakon završenog preddiplomskog i diplomskog studija Sestrinstva trebali smo odraditi stručno osposobljavanje kako bi zadovoljili predviđeni fond sati i kako bi ostvarili pravo na licencu. Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja stručno osposobljavanje moramo odraditi s najvišim stupnjem obrazovanja, što je magisterij s čime smo se i prijavili na Zavod za zapošljavanje. Također, uspjeli smo dobiti dozvole od Ministarstva za raspisivanje natječaja za stručno osposobljavanje za magistre sestrinstva, ali smo obaviješteni od strane Zavoda da nam to neće financirati jer u njihovom sustavu mi formalno ne postojimo kao magistri, a ne možemo se prijaviti na natječaj kao prvostupnici. Dobili smo informaciju od Zavoda za zapošljavanje da ćemo se od 2018.godine moći prijavljivati na natječaj za prvostupnike, te položiti na taj način stručni ispit. Što će se dogoditi ako budu bili raspisani natječaji za magistre sestrinstva, hoćemo se moći na njih prijavljivati ili će oni biti odbijeni kao i dosada? Sukladno tome, hoće li se u Zavodu promijeniti naziv našeg zanimanja, jer mi smo magistri sestrinstva, ne više medicinske sestre. Ukoliko budemo išli na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa kao prvostupnici, hoće li nam se priznati automatski licenca magistara? Hoće li nas se poticati da to da se prijavljujemo na natječaje kao magistri ili da se prijavljujemo na natječaje kao prvostupnici? Što je sa ljudima koji su se prijavili na Zavod dok su još bili studenti na diplomskom studiju Sestrintsvo, te se prijavili na natječaj prvostupnika, dobili stručno osposobljavanje na mjesto prvostupnika iako su se u procesu redovnog studiranja. Ako takvi postupci nisu sankcionirani od strane Zavoda, neće li se ovom mjerom (stručno osposobljavanje na mjesto prvostupnika iako smo magistri) koju ćete nam omogućiti dati podrška ljudima koji su nezakonito dobili stručno osposobljavanje dok su bili studenti, jer neće snositi posljedice?	Primljeno na znanje	Navedeno nije predmet ovog e-savjetovanja te će se u cilju rješavanja problema o istom obavijestiti Hrvatski zavod za zapošljavanje
13	Petar Berislav Ferenčina	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	S obzirom na to da se u javnoj upravi mogu zaposliti samo osobe koje su obavile SOR, a SOR propisuje uvijete (nezaposlenost, dob i sl.) koji nemaju veze sa meritom, zapošljavanje u javnoj upravi nije u skladu s merit načelom. Takvo stanje nije primjereno demokratskim zemljama. Redovan način zapošljavanja prema Zakonu o državnim službenicima je izbjegnut, te se u državnoj upravi zapošljavanje vrši isključivo prema izvanrednom postupku. Takvo stanje nije u skladu sa zakonom.	Nije prihvaćen	Mjera aktivne politike zapošljavanja stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) je mjera osposobljavanja koja ima za cilj stjecanje potrebnog radnog iskustva za polaganje stručnog ispita i ne podrazumijeva zapošljavanje. Upravo je temelj za uvođenje SOR-a u državne službe Zakon o državnim slubenicima te je isti omogućio stručno osposobljavanje u državnim službama.
14	Matica hrvatskih sindikata	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Mišljenje na Prijedlog smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u RH za razdoblje od 2018. do 2020. godine. Poštovani, nastavno na Prijedlog Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u RH za razdoblje od 2018. do 2020. godine želimo istaknuti kako je sam tekst Smjernica mnogo bolje strukturiran, sažetiji i konciznije definiran u odnosu na tekst Smjernica za prethodno razdoblje. Vidljivo je kako je narativni dio koncipiran na način da dominiraju ključne točke i podatci koji su potrebni za kvalitetan pregled stanja. Međutim, iako je vidljiv pozitivan pomak u strukturi samog dokumenta, kao odgovorni socijalni partneri dužni smo ukazati na nedostatke unutar dokumenta i na proces njegove pripreme i donošenja, a na koje smo kao članovi Radne skupine za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja više puta ukazivali. Prvenstveno, ovdje mislimo na mjere iz tabličnog dijela dokumenta čije je kreiranje primarno povjereno Radnoj skupini, a koje nisu kao takve usvojene i podrobno raspravljene unutar iste, već su u tekst Smjernica uvrštene mjere, s čijim parametrima članovi Radne skupine nisu bili u potpunosti upoznati. Također, niti sada ne znamo kojim ciljnim skupinama, u kojem vremenskom periodu, s kojim financijskim uvjetima, osiguračima i obvezama su ove mjere namijenjene, s obzirom da iz teksta Smjernica takvi podatci i dalje nisu vidljivi. Iako je u okviru Radne skupine za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja bila kroz rad vidljiva namjera i otvorenost za komunikaciju i dijalog te želja za unapređenjem i redefiniranjem mjera aktivne politike zapošljavanja, nažalost moramo konstatirati kako je isto, puštanjem dokumenta ovakvog sadržaja u javnu raspravu ostalo neispunjeno. Mjere koje su uvrštene u tekst Smjernica i koje se planiraju provoditi od početka 2018. godine, prema onome što je vidljivo, nisu mjere koje bi trebale napraviti konkretnije pomake na tržištu rada. Izuzev određenih potencijalno pozitivnih promjena, mjere u Smjernicama su ostale vrlo slične onima u prethodnom razdoblju te nisu napravljeni konkretniji zahvati u samom setu mjera. Općenito vezano uz mjere aktivne politike zapošljavanja sindikati su u niz prilika upozoravali na nelogičnosti i neučinkovitosti pojedinih mjera kojima se zapravo negativno utječe na tržište rada, što je posebice izraženo s obzirom na hrvatsko, relativno malo tržište rada. Ovim putem kao iznimno negativnu ponovno želimo istaknuti mjeru Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. U tekstu Prijedloga Smjernica vidljivo je kako će ova mjera prema iskazanim brojkama korisnika, a i prema financijskim izdvajanjima biti najzastupljenija, dok u isto vrijeme dokazano ima direktan utjecaj na smanjenje cijene rada te izravno dovodi do institucionalizirane prekarnosti. Navedenom mjerom aktivne politike zapošljavanja institucionalizirao se rad bez zasnivanja radnog odnosa, rad bez radničkih prava, rad bez adekvatne plaće koja može pojedincu garantirati egzistenciju i osigurati budućnost. Mjere aktivnih politika zapošljavanja ne bi trebale spuštati cijenu rada onima koji su na tržištu najzapošljiviji, a pogotovo ne destimulirati otvaranje stalnih radnih mjesta i na taj način ugrožavati sve koji traže posao. Nadalje, vrlo važno je istaknuti da je nažalost odbačen prijedlog socijalnih partnera za potpunim ukidanjem SOR-a te uvođenjem, odnosno reaktivacijom pripravništva. Takvim načinom koncipiranja mjera aktivne politike zapošljavanja, gdje dokazano neuspješne mjere opstaju, ne vidi se sustavno vođenje politika zapošljavanja orijentirano na rješavanje problema s kojima se nosi tržište rada u Republici Hrvatskoj. Na ovaj način nastaviti će se urušavanje cijene rada i izravno institucionaliziranje prekarnosti. S ovakvim planiranjem i politikama se kao odgovorni socijalni partner zasigurno ne možemo složiti. Pozdravljajući sve napore koji su uloženi u izradu ovog dokumenta s ciljem kvalitetnog planiranja povećanja zapošljivosti svih dobnih skupina i vidljive određene pomake u konceptu rada Radne skupine, smatramo da se ovakvim politikama zapošljavanja ne mogu postići dugoročni pozitivni učinci s ciljem ozdravljenja i napretka tržišta rada. Smatramo kako bi bilo neozbiljno i neodgovorno prihvatiti dokument sa čijim segmentima nismo u potpunosti upoznati. S obzirom na navedeno, dokument Smjernica u ovome obliku nažalost ne možemo prihvatiti. Stoga predlažemo da se što prije pristupi reviziji predloženih mjera u suradnji sa svim članovima Radne skupine. Upravo bi se ovakvim pristupom otvorio prostor dijalogu i potencijalno izradio kvalitetniji set mjera aktivne politike zapošljavanja koje bi za cilj imale stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i aktivaciju najugroženijih skupina na tržištu rada. S poštovanjem, Matica hrvatskih sindikata	Primljeno na znanje	Radna skupina za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja u okviru svojih zadaća nema donošenje dokumenata i usvajanje mjera, već njeni članovi sudjeluju u izradi dokumenata davanjem prijedloga, analizom, praćenjem postojećih mjera te raspravom u trenutku predlaganja novih mjera. Mjere predlažu i donose tijela, sukladno vlastitoj nadležnosti i posebnim propisima, što je jasno naglašeno i u uvodnom dijelu Smjernica. Po pitanju rasprave samih mjera, napominjemo kako su pojedine mjere, posebno one koje izazivaju dodatnu raspravu, bile upisane/predložene u trenutku i na način da su omogućile komentiranje unutar Radne skupine i prije objave dokumenta na e-Savjetovanju. Budući da je glavna svrha savjetovanja prikupljanje dodatnih informacija o interesima, stavovima i prijedlozima šire javnosti u vezi s određenom javnom politikom, isto ne smatramo preprekom, posebno stoga što se članovi radne skupine mogu o istom dodatno očitovati u okviru samog e-Savjetovanja. Istovremeno, tijekom razdoblja od rujna do prosinca 2017. godine, sve mjere bile su detaljno analizirane i raspravljene s članovima Radne skupine o čemu postoje bilješke te pripadajući materijali. Smjernice su nacionalni strateški dokument za trogodišnje razdoblje koji definira okvir, ulogu i nadležnost tijela u provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja. Nositelji mjera u okviru svoje nadležnosti i posebnih propisa izrađuju vlastite planove i programe u kojima detaljno definiraju način ostvarenja mjera (vremenski period provedbe, financijske uvjete, osigurače i obveze, i drugo) te prate njihovu provedbu. Smjernicama nije predviđeno definiranje uvjeta i načina provedbe mjera, jer ih je svrha aktivno prilagođavati postojećim uvjetima na tržištu rada. Međutim, slijedom komentara pristiglih od strane socijalnih partnera, kao i komentara pristiglih u okviru postupka e-Savjetovanja, za pojedine mjere u dokument su ipak uvrštene ciljne skupine. Intervencije APZ-a usklađene su sukladno Eurostat-ovoj definiciji intervencija na tržištu rada koje podrazumijevaju provedbu: (1.) usluga, (2.) mjera i (3.) potpora. Temeljem iste metodologije, mjere su intervencije tržišta rada prilikom kojih sudjelovanje u određenoj aktivnosti obično rezultira promjenom statusa na tržištu rada. Ove mjere uključuju, prvenstveno, aktivnosti koje omogućuju privremenu podršku za grupe koje su ugrožene na tržištu rada. Jedine mjere koje ne pružaju privremenu već neprekidnu podršku odnose se na osobe s trajnim smanjenim radnim kapacitetom. Mjere se dijele na: osposobljavanja, poticaje za zapošljavanje, podržanu zaposlenost i rehabilitaciju, direktno stvaranje poslova (tzv. programi javnih radova) te poticaje za osnivanje poduzeća (potpore za samozapošljavanje). Sve mjere APZ-a čija se provedba planira Smjernicama usklađene su s gore navedenom metodologijom te se ne mogu provoditi izvan zadanih okvira (kako metodoloških, tako i zakonodavnih). Stoga nije moguće u većoj mjeri mijenjati mjere, već se upravo (unutar zadanih okvira) donošenjem provedbenih dokumenata mijenjaju uvjeti i kriteriji provedbe pojedine mjere. U prijedlogu dokumenta izmijenjene su ciljane vrijednosti te financijski iznosi kako bi se mjere u sklopu intervencija Osigurati stjecanje prvog ili odgovarajućeg radnog iskustva (osim SOR-a) uključio odgovarajući broj osoba. Međutim, temeljem rasprava održanih sa zainteresiranom javnosti (okrugli stol na temu mjera za mlade te temeljem postupka e-Savjetovanja), zaključeno je kako se mjera SOR-a ne može naglo ukinuti, zbog pružanja podrške određenim skupinama (mladih) osoba koje se neće u prvom razdoblju moći uključiti u pripravništvo. Prvenstveno se radi o razdoblju unutar kojeg se poslodavci moraju osnažiti i pripremiti za planiranje zapošljavanja pripravnika. Tijekom razdoblja od rujna do prosinca 2017. godine sve mjere bile su detaljno analizirane i raspravljene s članovima Radne skupine.
15	Ured pučke pravobraniteljice	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Pučka pravobraniteljica je tijekom 2017. godine zaprimila niz pritužbi nezaposlenih osoba koje su ukazivale na nemogućnost obavljanja pripravničkog staža u onim zvanjima u kojima je posebnim zakonom propisana obveza njegovog obavljanja i to kao preduvjeta za polaganje odgovarajućeg stručnog ispita, koji je za neka zvanja pak preduvjet za daljnje ishođenje odobrenja za samostalan rad (licence). Prema tome, radilo se o zvanjima, najčešće onima u zdravstvu, u kojima je za pristup tržištu rada prije svega nužno steći radno iskustvo od najmanje godinu dana. Iako je primjerice zakonskim i podzakonskim aktima iz područja zdravstva određeno da se pripravnički staž može obaviti na više načina (temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja, i ugovora o volontiranju sukladno posebnim propisima), pritužitelji ukazuju kako je u praksi taj staž iznimno teško, a ponegdje i gotovo nemoguće obaviti bez korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja, odnosno putem stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Ostale mogućnosti obavljanja pripravničkog staža u stvarnosti su iznimno rijetke, jer su poslodavci skloniji, neovisno o tome radi li se o privatnom ili javnom sektoru, pripravnike angažirati putem mjera koje im nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje (dalje: HZZ), s obzirom da im je to financijski povoljnije. Na umu pritom treba imati kako se radi o zvanjima i zanimanjima u kojima se pripravnički staž ipak najvećim dijelom može obavljati u javnim ustanovama u kojima je odlukom Vlade Republike Hrvatske zabranjeno novo zapošljavanje službenika i namještenika. Problem stoga nastaje prije svega kod onih nezaposlenih osoba koje ne mogu koristiti mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, jer ne ispunjavaju uvjete za korištenje iste, odnosno ne zadovoljavaju posebnim kriterijima koje određuje HZZ. Iako nove mjere koje predviđaju Smjernice za cilj imaju osigurati širem krugu nezaposlenih osoba stjecanje prvog ili odgovarajućeg radnog iskustva u cilju povećanja stope zaposlenosti, mišljenja smo kako bi pri konačnom definiranju istih i njihovoj provedbi u praksi svakako trebalo pripaziti da mjere aktivne politike zapošljavanja ne budu prepreka obavljanju obveznog pripravničkog staža.	Prihvaćen	Smjernicama je predviđeno uvođenje mjera Potpora za prvo zapošljavanje /pripravništvo i Osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo upravo za osobe starije od 30 godina koje nisu stekle uvjete za uključivanje na tržište rada u svom stečenom zvanju. S obzirom da se radi o mjerama koje su usmjerene na osobe starije od 30 godina smatramo da isto neće biti prepreka obavljanju pripravničkog staža već će dovesti do poticanja poslodavaca za raspisivanjem natječaja za pripravništvo.
16	Marija Vrbljančević	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Osvrt i za ono da bi morao biti na burzi prije početka određivanja staža. Svatko tko radi ne radi ono za što se skolovao jer ne bi bio ovdje da je suprotno. Znači, ne radi ono za što je dao novac, svoj trud, mnoga odricanja...nego čisto da može preživljavati pa je ono "daj sto daš". Taj trenutni posao sigurno 95% osoba ne želi raditi u budućnosti (krećem od sebe) ali nema drugog izbora jer bolja je svaka kuna od ništa! S druge strane, osoba koja je u radnom odnosu mora prekinuti taj isti odnos, otići na burzu i PITANJE je hoće li upasti u taj određeni broj osoba koje će dobiti pravo na odrađivanje staža. Znači, može ostati bez ičega, a to je velika razlika i velika kocka jer uvijek više naginje da nećeš upasti. Ja se ne slažem s tom točkom. Svi smo mi u istoj poziciji i borimo se da nam ustupe pravo na određivanje staza i polaganje stručnog ispita, a nebitno da li je netko od nas u radnom odnosu ili da više vrijedi onaj ko je nezaposlen. Ne smatram da on vrijedi više od mene ili da njemu treba pomoći, a meni ne. Svatko ima pravo odraditi staž neovisno o bilo čemu, a da li će on kasnije izaći na tržište rada, naći posao ili sto već, to je stvar svakog pojedinca. Koliko sam shvatila, poanta je da se svima omogući odrađivanje potrebnog staža. Druga stvar je sto je to teže izvedivo jer se Vi pozivate na svoje mjere i naginjete tomu da se opet jednima izlazi ususret, a drugima ne. Npr. ja da nemam primanja skupa sa suprugom ko bi mom djetetu plaćao mjesečno 2000 eura terapiju (sa svim)? Država možda? Mogu se nasmijati samo jer nisu osigurali ono osnovno za takvu djecu nego moraš ići van RH.	Nije prihvaćen	Ističemo kako su mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene prema osobama koje su iz određenih razloga u posebno nepovoljnom položaju, a što su prvenstveno nezaposlene osobe te im je putem podrške potrebno osigurati pristup tržištu rad te stjecanje potrebnog/prvog radnog iskustva. Pri tome treba uzeti u obzir ograničenost i samih sredstava kojima raspolaže HZZ i nužnost njihova usmjeravanja prema najugroženijim osobama na tržištu rada. Neovisno o mjeri aktivne politike zapošljavanja kojom se potiče prvo zapošljavanje, pripravništvo postoji kao institut sukladno Zakonu o radu te nije uvjetovano prijavom u evidenciju nezaposlenih.
17	Marija Vrbljančević	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Iz ovog svega vidim da su statistički podatci skoro pa ravnomjerni sa svim dobnim skupinama ali je mjera za 30+ opet zakinuti po pitanju svega, jer je SOR prihvatljiviji i ide na ruku poslodavcu. Ok, izdvojili bi novac za sufinanciranje pripravništva ali ne za sve isto, gdje se opet dijelimo. S druge strane, mjera SOR-a kao takva ostaje ista i opet će poslodavac imati njemu primjereniju mjeru za koju nema izdataka. Izjednačiti SOR sa pripravništvom u svim pogledima i tako omogućiti odrađivanje potrebnog staža svima kao i polaganje stručnog ispita nakon završenog potrebnog staža. Slovimo kao država koja promiče i potiče cjeloživotno obrazovanje, a onda nam je to isto uskraćeno. Nešto tu ne štima. Svi trebamo imati jednaka prava, imali mi 25 ili 31 godinu. Ako već imamo pravo na obrazovanje s 30+, onda bi trebali imati pravo osposobiti se i izaći na tržište rada te konkurirati s drugima. Navodim svoju Brodsko-posavsku županiju kao jednu od najsiromašnijih i koja se raselila u vrlo kratkom vremenu, a kako stvari stoje to će se i nastaviti, nažalost. Lp	Djelomično prihvaćen	Smjernicama je predviđeno uvođenje mjera Potpora za prvo zapošljavanje /pripravništvo i Osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo upravo za osobe starije od 30 godina koje nisu stekle uvjete za uključivanje na tržište rada u svom stečenom zvanju. Izmijenjeni su indikatori te je povećan planirani broj uključenih osoba u navedene mjere. Glede financijskih sredstava za poticanje raspisivanja natječaja za pripravništvo ističemo kako Smjernicama nije predviđeno definiranje posebnih uvjeta i načina provedbe mjera te će se stoga uvjetima za provedbu pojedinih mjera koje će donjeti Upravno vijeće HZZ-a urediti provedba i načini/obim financiranja navedenih mjera. Međutim, temeljem rasprava održanih na sastancima Radne skupine te sa zainteresiranom javnosti (okrugli stol na temu mjera za mlade te temeljem postupka e-Savjetovanja), zaključeno je kako se mjera SOR-a ne može naglo ukinuti, zbog pružanja podrške određenim skupinama (mladih) osoba koje se neće u prvom razdoblju moći uključiti u pripravništvo. Prvenstveno se radi o razdoblju unutar kojeg se poslodavci moraju osnažiti i pripremiti za planiranje zapošljavanja pripravnika.
18	Gordana Pavlović	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	SOR je i u ovom slučaju ponovno povoljnija opcija za poslodavca za razliku od pripravništva. Poslodavac mora sufinancirati pripravnika 50%, a kod SOR-a ne mora. To ponovno znači da smo mi koji smo stariji od 30 ponovno u nepovoljnijem, neravnopravnom položaju na tržištu rada jer će poslodavac radije zaposliti nekoga preko mjere SOR, a ne pripravnika. Novac predviđen za pripravništvo neće se možda skoro ni iskoristiti jer se nitko od poslodavaca neće odlučivati za pripravništvo nego za SOR. Ove nove smjernice aktivne politike zapošljavanja tako neće riješiti problem, on će ostati. Ili treba ukinuti dobnu granicu ili pripravništvo treba biti ravnopravno SOR-u što se tiče izdataka za poslodavca. Dakle, trebalo bi se potpuno financirati iz proračuna. Poslodavcima tada ne bi bilo važno koju mjeru koriste.	Djelomično prihvaćen	Smjernicama je predviđeno uvođenje mjera Potpora za prvo zapošljavanje /pripravništvo i Osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo upravo za osobe starije od 30 godina koje nisu stekle uvjete za uključivanje na tržište rada u svom stečenom zvanju. Izmijenjeni su indikatori te je povećan planirani broj uključenih osoba u navedene mjere. Glede financijskih sredstava za poticanje raspisivanja natječaja za pripravništvo ističemo kako Smjernicama nije predviđeno definiranje posebnih uvjeta i načina provedbe mjera te će se stoga uvjetima za provedbu pojedinih mjera koje će donjeti Upravno vijeće HZZ-a urediti provedba i načini/obim financiranja navedenih mjera. Međutim, temeljem rasprava održanih na sastancima Radne skupine te sa zainteresiranom javnosti (okrugli stol na temu mjera za mlade te temeljem postupka e-Savjetovanja), zaključeno je kako se mjera SOR-a ne može naglo ukinuti, zbog pružanja podrške određenim skupinama (mladih) osoba koje se neće u prvom razdoblju moći uključiti u pripravništvo. Prvenstveno se radi o razdoblju unutar kojeg se poslodavci moraju osnažiti i pripremiti za planiranje zapošljavanja pripravnika.
19	Marija Jacek	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	S obzirom na dobnu strukturu osobe od 15 do 24 godine čine 15,7% nezaposlenih, 25 do 34 godine 20%, 35 do 44 godine 22,4% te 55 i više godina 22,7%. Podjednaka je zastupljenost svih dobi, a najmanje je mjera i najmanje sredstava za osobe 30+, te smo opet zakinuti i stavljeni u nepovoljniji položaj, s usporedbom za mjere koje se planiraju izdvojiti za SOR. Nije jasno temeljem čega je određena kvota od samo 100-njak osoba za mjeru "Osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo" ako je poznato da više tisuća ljudi u tridesetima nije bilo u mogućnosti odraditi pripravnički staž i položiti stručni ispit, a mjera "Potpora za prvo zapošljavanje" nije dovoljno konkurentna jer je iznos nizak. Vaš plan je povećati udio stanovništva u cjeloživotnom obrazovanju, a masa ljudi već godinu i pol dana čeka priliku za prvo zapošljavanje u struci.	Prihvaćen	U prijedlogu dokumenta izmijenjene su ciljane vrijednosti te financijski iznosi kako bi se mjere u sklopu intervencija Osigurati stjecanje prvog ili odgovarajućeg radnog iskustva (osim SOR-a) uključio odgovarajući broj osoba.
20	Hrvatska knjižnica za slijepe	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Poštovani, kao poslodavac i osoba koja je u svakodnevnom radu upućena na slijepe osobe, osjećam se pozvanom iznijeti svoje mišljenje o dobnoj granici vezanoj uz provođenje Mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa u slučaju slijepih visokoobrazovanih osoba. Slijepoj osobi treba puno više vremena kako bi došla do diplome iz niza teško premostivih praktičnih razloga, od snalaženja i kretanja u novom fizičkom i administrativnom okruženju, savladavanja rasporeda, formalnog i sadržajnog, do toga da svaku i najmanju informaciju na standardnom tisku treba posebno skenirati, korigirati i pretvarati u strojnočitljiv oblik. Slijepe osobe potiče se na visoko obrazovanje i fakulteti se ponose uključivanjem slijepih osoba u njihove programe. Ali što dalje? S istim entuzijazmom treba slijepim visokoobrazovanim osobama osigurati stručno osposobljavanje nakon diplome. Pomoću dobre prakse, dobre volje mentora u kombinaciji s asistivnom tehnologijom, visokoobrazovana slijepa osoba može postati visokoprofilirani stručnjak u svome području. Zbog svega navedenog, i iskrene želje da slijepim studentima kao poslodavac pružim šansu za stručno osposobljavanje, nadam se da će se u budućnosti razmotriti pomicanje dobne granice za dotičnu Mjeru. Svi zaslužujemo ista prava i jednaku šansu ali nam startne pozicije nisu jednake. Srdačan pozdrav i hvala, Jelena Lešaja, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe	Prihvaćen	Smjernicama je predviđeno uvođenje mjere Potpora za prvo zapošljavanje /pripravništvo i Osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo upravo za osobe starije od 30 godina koje nisu stekle uvjete za uključivanje na tržište rada u svom stečenom zvanju.
21	Božica Horvat	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE	Iz predloženih Smjernica nije vidljivo na koji se način namjerava odgovoriti na značajne regionalne razlike u zapošljavanju i nezaposlenosti. U analitičkom dijelu spominju se najjače pogođene županije pa čak i izumiranje pojedinih općina, a među strateškim dokumentima na prvom je mjestu naveden Program rada Vlade za mandat 2016.-2020. u kojem se također ističe uvažavanje regionalnih razlika. Međutim, u dijelu koji se odnosi na ciljeve i intervencije ne pokazuje se intencija da se na ove razlike odgovori u praksi. Zakon o regionalnom razvoju RH (NN 147/14), člankom 41., stavkom 2. obvezuje tijela državne uprave da unutar svoje nadležnosti posebno vode računa o učinku pojedine mjere na razvoj potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima uzimajući u obzir stupanj razvijenosti područja. (Izmjenama i dopunama ovog Zakona ista ova odredba bit će premještena u članak 38.b, ali je i dalje važeća). Zapošljavanje općenito, a unutar njega i mjere aktivne politike zapošljavanja, predstavljaju jednu od ključnih razvojnih i demografskih mjera koja ima izuzetno bitan utjecaj na zadržavanje stanovništva. Neodgovarajuće mjere mogu izravno utjecati na pražnjenje pojedinih dijelova Hrvatske. Lokalne inicijative za zapošljavanje nisu se pokazale dostatnima u smanjivanju regionalnih razlika u nezaposlenosti te postoji potreba da se regionalne razlike obrade i u ovom središnjem strateškom dokumentu. Položaj slabije razvijenih krajeva unutar mjera politike zapošljavanja dodatno je pogoršan odlukom da se putni troškovi korisnika mjera prebace na teret poslodavca, čime je korištenje mjera postalo skuplje za poslodavce u slabije razvijenim krajevima, nego za one u razvijenim dijelovima s organiziranim javnim gradskim prijevozom. Također time je otežan položaj svih onih koji bi mjeru odradili izvan mjesta svog prebivališta jer u njemu nisu mogli naći odgovarajuće zaposlenje (npr. osoba iz Sisačko-moslavačke županije koja bi odradila osposobljavanje u Gradu Zagrebu sada je poslodavcu skuplja u odnosu na osobu koja stanuje u blizini i neovisno o tome što mu je to jedini trošak u praksi će dati prednost osobi s minimalnim troškovima). Nastavno na navedeno, predlažem da se unutar dokumenta predvidi "Smanjivanje regionalnih razlika u nezaposlenosti" kao jedan od posebnih ciljeva te da se unutar njega propiše preporučeni broj korisnika za županije sa statusom potpomognutih područja ili za županije s osobito visokim stopama nezaposlenosti te da se za slabije razvijena područja osigura financiranje ili sufinanciranje putnih troškova korisnicima kako bi se oni doveli u jednak položaj kao i korisnici u razvijenijim područjima.	Nije prihvaćen	Smjernice su nacionalni strateški dokument za trogodišnje razdoblje koji definira okvir, ulogu i nadležnost tijela u provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja na nacionalnoj razini. Nositelji pojedinih mjera u okviru svoje nadležnosti i posebnih propisa izrađuju vlastite planove i programe u kojima detaljno definiraju način ostvarenja mjera (vremenski period provedbe, financijske uvjete, osigurače i obveze, i drugo) te prate njihovu provedbu. Smjernicama nije predviđeno definiranje posebnih uvjeta i načina provedbe mjera, jer ih je svrha aktivno prilagođavati postojećim uvjetima na tržištu rada. Mjere aktivne politike tržišta rada provode se na način koji ne dopušta stvaranje različitih uvjeta financiranja u pojedinim područjima zbog zaštite tržišnog ntjecanja. Međutim, regionalni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje specifično stanje regionalnih/lokalnih tržišta rada uzimaju u obzir prilikom praćenja potreba za radnicima, posredovanja pri zapošljavanju, provedbe specifičnih mjera aktivne politike zapošljavanja te prilikom suradnje s poslodavcima. U okviru provedbe APZ-a, regionalni kontekst se uzima u obzir prilikom donošenja plana obrazovanja nezaposlenih osoba, uzimajući u obzir potrebe na lokalnom tržištu rada.
22	Matica hrvatskih sindikata	2. Analiza stanja i kretanja na tržištu rada, 2.1. Razina nezaposlenosti i zaposlenosti temeljem ankete o radnoj snazi	S obzirom da je u ovom dijelu teksta navedeno kako je u drugom kvartalu 2017. godine bilo 1.594.000 zaposlenih potrebno je navesti izvor brojke. Pretpostavka je da je riječ o broju osiguranika prema HZMO-u i prema prihvaćanju metodologije HZMO-a. Međutim, na dan 30. lipnja 2017. ukupno je bilo 1.525.457 osiguranika prema HZMO izvorima, stoga nije jasno iz dokumenta koji je izvor ove brojke. Također, smatramo kako ovdje trebaju stajati podatci o stvarnom broju zaposlenih, a ne broju osiguranika jer ta brojka ne prikazuje stvarno stanje na tržištu rada s obzirom da su osiguranici prema definiciji HZMO-a primjerice i volonteri, nezaposlene osobe s pravom na mirovinsko osiguranje te neke druge kategorije poput osoba na stručnom osposobljavanju (tzv. SOR), a koje nisu zaposlene.	Prihvaćen	Izvor podataka je Eurostat, radi se o podacima dobivenim kroz Anketu o radnoj snazi koju provodi Državni zavod za statistiku te se ne odnosi na broj osiguranika.
23	Matica hrvatskih sindikata	2. Analiza stanja i kretanja na tržištu rada, 2.3. Demografske odrednice	U dijelu teksta koji govori o mladima kao skupini od osobitog značenja za razvoj društva, potrebno je izričito definirati i navesti koje su to aktivnosti za stvaranje poticajnog okruženja za mlade koje se u narednom periodu namjeravaju provoditi, na isti način na koji je to učinjeno u prethodnom paragraf gdje se nabrajaju aktivnosti usmjerene osnaživanju obitelji.	Nije prihvaćen	Smjernice za posebni cilj imaju Povećati stopu zaposlenosti mladih (15-29) godina u okviru kojeg je dan prikaz svih intervencija koje će se provoditi u okviru ostvarenja navedenoga cilja.
24	Matica hrvatskih sindikata	3. Osvrt na Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015.-2017. godine, 3.2 Provedba mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti HZZ-a	U dijelu teksta gdje se navodi planirani broj uključenja novih korisnika mjera do kraja 2018., brojke su neprecizno napisane i treba jasno istaknuti koji broj novouključenih se očekuje u 2018. godini: Da li se navedena brojka (21.135) odnosi samo 2018. godinu ili na ukupan zbroj 2017. i 2018..	Nije prihvaćen	Iz teksta je vidljivo da se odnosi na ukupan broj uključenih u period 2017. -2018.
25	Mreža mladih Hrvatske	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE, 5. Opći i posebni ciljevi aktivne politike zapošljavanja u razdoblju od 2018. do 2020. godine	Nejasna je uloga ovog dokumenta. Većina mjera za rješavanje općih i posebnih ciljeva je preuzeta iz drugih dokumenata kao što su Plan implementacije garancije za mlade i Operativni plan učinkoviti ljudski potencijali a s druge strane novine u ovim smjernicama nisu nikako objašnjene i iz ovog dokumenta je sasvim nejasno kako će se te nove mjere provoditi. Možda bi uvodni dio ovog dokumenta trebao poslužiti da se da objašnjenje zašto je toliko kapaciteta tijela državne uprave potrošeno na dokument u kojem nije jasno kojim ciljanim skupinama, zašto, na koliko dugo, po kojim pravilima te kojim poslodavcima su mjere namijenjene.	Nije prihvaćen	U uvodnom dijelu naglašeno je kako su Smjernice su nacionalni strateški dokument za trogodišnje razdoblje koji definira ulogu i nadležnost tijela nad provedbom pojedinih mjera aktivne politike zapošljavanja. Nositelji pojedinih intervencija/mjera u okviru svoje nadležnosti i posebnih propisa izrađuju vlastite planove i programe u kojima detaljno definiraju način ostvarenja mjera (vremenski period provedbe, financijske uvjete, osigurače i obveze, i drugo) te prate njihovu provedbu. Smjernicama nije predviđeno definiranje uvjeta i načina provedbe mjera, jer ih je svrha aktivno prilagođavati postojećim uvjetima na tržištu rada. Međutim, slijedom komentara pristiglih od strane socijalnih partnera, kao i komentara pristiglih u okviru postupka e-Savjetovanja, za pojedine mjere u dokument su ipak uvrštene ciljne skupine.
26	Božica Horvat	SMJERNICE ZA RAZVOJ I PROVEDBU AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2018. DO 2020. GODINE, 5. Opći i posebni ciljevi aktivne politike zapošljavanja u razdoblju od 2018. do 2020. godine	Predlažem da se za svaku mjeru/projekt iz tablica sastavi dodatni kratki opis ili nova tablica u kojoj će se navesti potencijalni korisnici, koji su troškovi predviđeni za pokrivanje (naknada, doprinosi itd.) te eventualno druge specifičnosti mjere. Na ovaj način postigla bi se jasnije objašnjenje koje nije uvijek vidljivo iz naziva mjere, ali što je još važnije izbjegla bi se moguća različita tumačenja do kojih je znalo dolaziti u provedbi mjera, informiranju korisnika o njihovim pravima te izradi dodatnih provedbenih dokumenata HZZ-a.	Nije prihvaćen	Smjernicama nije predviđeno definiranje uvjeta i načina provedbe mjera, jer ih je svrha aktivno prilagođavati postojećim uvjetima na tržištu rada. Nositelji pojedinih intervencija/mjera u okviru svoje nadležnosti i posebnih propisa izrađuju vlastite planove i programe u kojima detaljno definiraju način ostvarenja mjera (vremenski period provedbe, financijske uvjete, osigurače i obveze, i drugo) te prate njihovu provedbu. Međutim, slijedom komentara pristiglih od strane socijalnih partnera, kao i komentara pristiglih u okviru postupka e-Savjetovanja, za pojedine mjere u dokument su ipak uvrštene ciljne skupine.
27	Savez samostalnih sindikata Hrvatske	5. Opći i posebni ciljevi aktivne politike zapošljavanja u razdoblju od 2018. do 2020. godine, Opći cilj 1: Povećati stopu zaposlenosti (15-64)	Nalazimo izrazito problematičnim da iz teksta ovog dokumenta nije jasno kojim ciljanim skupinama, u kojem vremenskom periodu s kojim financijskim uvjetima i obvezama, kojim poslodavcima (privatni, državni, javni), i dr. su mjere namijenjene. Još problematičnijom nalazimo činjenicu da sadržaj tabelarnog dijela nije usvojen na radnoj skupini, a da smo tumačenja o različitim mjerama dobili iz medijskih natpisa i na okruglom stolu, tim više što su se usmena pojašnjenja razlikovala na različitim sastancima. Krajnji rezultat je da je sadržaj tabelarnog dijela nije jasan nikome osim predlagatelju.   1.Na temelju onoga što se iz tabelarnog dijela Smjernica ipak može iščitati, jasno se vidi da SOR i dalje ostaje - i prema broju korisnika, i prema planiranim sredstvima - dominantnom mjerom APZ-a, čak i pod pretpostavkom da će u mjeru poticanja pripravništva biti uložena dodatna sredstva iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020, a što se iz teksta Smjernica ne može pretpostaviti. (I u tom hipotetskom slučaju sredstva predviđena za SOR i dalje ostaju gotovo dvostruko veća!). U pet godina svoje primjene, što potvrđuju i nalazi Vanjske evaluacije mjere, SOR je imao katastrofalne posljedice po tržište rada, kako za mlade kojima je SOR postao jedinom ulaznicom na TR (i to za sve stručne spreme na minimalnoj plaći) tako i na zaustavljanje zapošljavanja i rušenje plaća za sve. Stoga zadržavanje ovakve mjere u ovako dominantnom opsegu i perpetuiranje tog dvostrukog učinka smatramo apsolutno neprihvatljivim. Na ovaj zaključak upućuju i svi utvrđeni problemi s kojima se susreću osobe na SOR-u: nemogućnost korištenja bolovanja ili čuvanja trudnoće, te potreba unapređenja kontrole stvarne kvalitete osposobljavanja i rada mentora. Vlada treba preuzeti odgovornost za efikasnije uključivanje mladih u svijet rada, pri čemu smanjivanje brojki korisnika SOR-a ne znači ništa jer otvara pitanje što je s drugima koji na SOR nisu “upali.” Pitamo se također što je s izjavama ministra rada koji je u više navrata javno kritizirao tu mjeru i zalagao se za njezino ukidanje, između ostalog i u sklopu reakcija na apele mladih za njezinim ukidanjem (Inicijativa Vrijedim više) Stav SSSH je kako je nužno vratiti se plaćenom pripravništvu jer je to zapošljavanje (na neodređeno ili određeno vrijeme). U tom vidu podupiremo uvođenje potpore pripravništvu/ prvom zapošljavanju uz razradu uvjeta, kao i mjeru osposobljavanja na radnom mjestu. S obzirom na ekonomski rast i rastuću potražnju za radnicima, za očekivati je da poslodavci počnu zapošljavati i bez potpora, posebice onih uvijek najzapošljivijih (VSS) na koje odlazi značajan dio javnih sredstava. To bi utjecalo i na rast plaća te smanjivanje iseljavanja iz Hrvatske. Stoga je neprihvatljivo nastaviti trošiti javna sredstva na isti način kao za vrijeme krize i u vrijeme velike nezaposlenosti. Ovdje posebno ističemo i na apsolutnu neprihvatljivost toga da se javni novac troši na način da u istom sustavu istovremeno možemo imati pripravnika koji je zaposlen i osobu na SOR-u na minimalcu koja nije u radnom odnosu!   2. Ukidanjem SOR-a nestala bi potreba za mjerom 4. Osposobljavanje za prvo ili odgovarajuće radno iskustvo, koja je nastala zato jer je Vlada u želji da ograniči broj uključenih u SOR, Zakonom o poticanju zapošljavanja uvela dobno ograničenje. Smatramo da je za bilo koji mjeru neprihvatljivo ograničenje dobi, toga tražimo ukidanje takvog uvjeta. Činjenica da se neke mjere financiraju sredstvima namjenjenima provedbi Garancije za mlade pritom nije osobito relevantna, jer se financiranje mjere može razdvojiti, tako da se za dio korisnika koriste europska sredstva, a za drugi dio nacionalna.    3. Također, SSSH traži pravo pristupa mjeri pripravništva i onima koji nisu nezaposleni već trenutno rade na poslovima ispod njihove razine obrazovanja jer su bili prisiljeni prihvatiti bilo kakav posao. Držimo da ih ne treba kažnjavati zato što su prihvatili bilo kakav posao, dapače, treba ih motivirati na aktivnost odnosno na cjeloživotno upravljanje karijerom, uz potporu koju društvo daje i onima koji takvu proaktivnost nisu pokazali. Kada se uključe u pripravništvo, napustit će posao koji sada rade, a na tome će se zaposliti netko drugi. Ovo je vid potpore ka kvalitetnijim radnim mjestima, a što više visokoobrazovanih i kvalificiranih u gospodarstvu povratno će pridonijeti daljnjem razvoju.   4. Što se tiče intervencije “Poticati samozapošljavanje” SSSH i dalje tvrdi da savjetnici HZZ-a nemaju kapacitet za pružanje nužne kvalitetne potpore osobama za pokretanje samostalnog posla. Nemamo ništa protiv povećanja sredstava (kao što tvrdimo i za ostale mjere, novca ima dovoljno) ali je nužno uključiti druge institucije/organizacije, s kapacitetom pomaganja mladim ili novim poduzetnicima.   5. Što se tiče intervencije „Osigurati očuvanje radnih mjesta i ostanak u zaposlenosti“ SSSH ponovo traži mogućnost da se osoba HZZ-u može prijaviti sama (primjerice roditelji, najčešće majke, koje se nakon višegodišnjeg odsustva s posla vraćaju na rad te im je potrebno obnoviti neke vještine). To potiče proaktivnost i motiviranost pojedinca. Takav pristup razvija odgovornost pojedinca za podizanje svoje zapošljivosti i prilagodljivosti te pridonosi konkurentnosti hrvatskog gospodarstva jer gdje god osoba radila, ili pronašla novo radno mjesto, ili pokrenula samostalni posao, pridonijet će gospodarskom razvoju. 6. Naposlijetku, neovisno o tome što je većina mjera otvorena dugotrajno nezaposlenim osobama (DNO), te ih se prati kroz pokazatelje rezultata, držimo da ova skupina nije dovoljno u fokusu intervencija i aktivnosti HZZ-a, posebice kada se ima u vidu da oni čine više od polovine evidentiranih u nezaposlenosti od kojih je gotovo 75 posto starijih od 50 godina. Smatramo kako HZZ mora pojačati svoje aktivnosti preventivnog djelovanja (sprječavanja upadanja u zamku DN) što je, temeljem iskustva koja savjetnici imaju, moguće već prilikom provođenja „trijaže“ pri evidentiranju.	Djelomično prihvaćen	Smjernice su nacionalni strateški dokument za trogodišnje razdoblje koji definira okvir, ulogu i nadležnost tijela u provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja. Nositelji mjera u okviru svoje nadležnosti i posebnih propisa izrađuju vlastite planove i programe u kojima detaljno definiraju način ostvarenja mjera (vremenski period provedbe, financijske uvjete, osigurače i obveze, i drugo) te prate njihovu provedbu. Smjernicama nije predviđeno definiranje uvjeta i načina provedbe mjera, jer ih je svrha aktivno prilagođavati postojećim uvjetima na tržištu rada. Međutim, slijedom komentara pristiglih od strane socijalnih partnera, kao i komentara pristiglih u okviru postupka e-Savjetovanja, za pojedine mjere u dokument su uvrštene ciljne skupine. Radna skupina za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja u okviru svojih zadaća nema donošenje dokumenata i usvajanje mjera, već njeni članovi sudjeluju u izradi dokumenata davanjem prijedloga, analizom, praćenjem postojećih mjera te raspravom u trenutku predlaganja novih mjera. Mjere predlažu i donose tijela, sukladno vlastitoj nadležnosti i posebnim propisima, što je jasno naglašeno i u uvodnom dijelu Smjernica. Po pitanju rasprave samih mjera, napominjemo kako su pojedine mjere, posebno one koje izazivaju dodatnu raspravu, bile upisane/predložene u trenutku i na način da se omogućilo komentiranje unutar Radne skupine i prije objave dokumenta na e-Savjetovanju. Istovremeno, tijekom razdoblja od rujna do prosinca 2017. godine, sve mjere bile su detaljno analizirane i raspravljene s članovima Radne skupine. 1. /2. Temeljem rasprava održanih na sastancima Radne skupine te sa zainteresiranom javnosti (okrugli stol na temu mjera za mlade te temeljem postupka e-Savjetovanja), zaključeno je kako se mjera SOR-a ne može naglo ukinuti, zbog pružanja podrške određenim skupinama (mladih) osoba koje se neće u prvom razdoblju moći uključiti u pripravništvo. Prvenstveno se radi o razdoblju unutar kojeg se poslodavci moraju osnažiti i pripremiti za planiranje zapošljavanja pripravnika. Dobno ograničenje za korištenje mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa potrebno je s obzirom da su mladi i dalje posebno ugrožena skupina na tržištu rada te da im je potrebno putem navedene mjere osigurati prvo radno iskustvo. Također, isto je u skladu s provedbom Garancije za mlade. Ostale mjere usmjerene na osiguravanje stjecanja prvog ili odgovarajućeg radnog iskustva mogu koristiti osobe starije od 30 godina. Također, u konačnom prijedlogu dokumenta slijedom pristiglih komentara su povećani financijski iznosi i ciljane skupine za ostale mjere u okviru intervencije Osigurati stjecanje prvog ili odgovarajućeg radnog iskustva. 3. Vezano za pravo pristupa mjeri potpora za prvo zapošljavanje/pripravaništvo i osobama koje su već zaposlene ističemo kako su mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene prema osobama koje su u posebno nepovoljnom položaju, a što su prvenstveno nezaposlene osobe te im je putem podrške potrebno osigurati pristup tržištu rad te stjecanje potrebnog/prvog radnog iskustva. Pri tome treba uzeti u obzir i ograničenost i samih sredstava kojima raspolaže HZZ i nužnost njihova usmjeravanja prema najugroženijim osobama na tržištu rada. Neovisno o mjeri aktivne politike zapošljavanja kojom se potiče prvo zapošljavanje, pripravništvo postoji kao institut sukladno Zakonu o radu te nije uvjetovano prijavom u evidenciju nezaposlenih. 4. Mjera samozapošljavanja je mjera koja je pokazala iznimno dobre rezultate sukladno provedenoj Vanjskoj evaluaciji mjera . Međutim, svakako naglašavamo kako savjetnici HZZ prolaze kontinuirane edukacije u svrhu podizanja njihovih kompetencija i kvalitete usluga koje pružaju svojim korisnicima. 5. Nastavno na komentar da se u mjere u sklopu intervencija „Osigurati očuvanje radnih mjesta i ostanak u zaposlenosti“ mogu prijaviti zaposlene osobe samostalno, neovisno o poslodavcima, ističemo da se navedenim mjerama potiče očuvanje radnih mjesta uslijed uvođenja novih tehnologija i proizvodnih programa te radi podizanja kompetentnosti, novozaposlenih osoba ili zaposlenih osoba kojima prijeti gubitak radnog mjesta ili koje je nužno obrazovati radi podizanja konkurentnosti poslodavca. Time je obuhvat navedene intervencije dovoljno široko postavljen, imajući u vidu ograničena proračunska sredstava kojima HZZ raspolaže. 6. Nastavno na komentar vezan uz pojačane aktivnosti HZZ prema dugotrajno nezaposlenim osobama, ističemo kako su dugotrajno nezaposlene osobe u posebnom fokusu te je RH prihvatila i Preporuku o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada koja za temeljni cilj ima povećati stopu prijelaza iz dugotrajne nezaposlenosti u zaposlenost. U tom smislu pojačat će se aktivnosti HZZ prema dugotrajno nezaposlenim osobama.
28	Mreža mladih Hrvatske	5. Opći i posebni ciljevi aktivne politike zapošljavanja u razdoblju od 2018. do 2020. godine, Opći cilj 3: Pojačati aktivnosti informiranja sudionika na tržištu rada	Nejasno je zašto se potpora za prvo zapošljavanje/pripravništvo koristi u javnim službama. Smatramo da zapošljavanje pripravnika u javnim službama ne treba ići preko HZZ-a jer to potencijalno otvara veliki prostor za diskriminaciju. Javne službe, kao i državne bi trebale na vrijeme planirati i budžetirati svoje potrebe za pripravnicima. Također, korištenje SOR-a i pripravništva u javnim službama za iste korisnike i iste pozicije će biti čisti primjer nejednakog postupanja odnosno diskriminacije. Nedopustivo je da isti rad bude različito plaćen i da dolazi uz različita prava. Nažalost, iz smjernica nije vidljiv nikakav kvalitativan pomak u ostvarivanju prava mladih koji su korisnici mjere SOR. Unutar ovog okvira SOR će nastaviti biti dominantna mjera a kako ne vidimo da su ikako razdvojene ciljane skupine za SOR i druge mjere, vjerojatno je da će poslodavci za istu ciljnu skupinu uvijek odabrati SOR koji im na godinu dana praktički posve besplatan za razliku od drugih mjere. Unutar ovog okvira, sasvim sigurno možemo očekivati nastavak trenda kanibalizacije drugih oblika ulaska na tržište rada pa tako i pripravništva. Nadalje, nejasno je kakva je razlika između potpora za zapošljavanje i pripravništva. Nejasno je kakva je razlika između ovih potpora i onih koje su navedene u prethodnoj skupini intervencija. Te mjere moraju biti značajno različite ako očekujemo korištenje i jedne i druge potpore. Ako su te mjere slične, kakav se dojam dobiva iz smjernica, poslodavci će koristiti samo onu koja je financijski isplativija.	Nije prihvaćen	Smjernice su nacionalni strateški dokument za trogodišnje razdoblje koji definira okvir, ulogu i nadležnost tijela u provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja. Nositelji pojedinih mjera u okviru svoje nadležnosti i posebnih propisa izrađuju vlastite planove i programe u kojima detaljno definiraju način ostvarenja mjera. Tako će Hrvatski zavod za zapošljavanje uvjetim i načinima korištenja mjera precizno utvrditi sve uvjete i kriterije za provedbu pojedinih mjera. Mišljenja smo kako je pripravništvo u javni mslužbama potrebno kako bi mlade osobe stekle radon iskustva i staž potreban za pristupanje stručnim ispitima koji su im potrebni za samostalni rad u stečenom zanimanju. Poticanjem pripravništva ponovno ćemo osnažiti taj institute koji je dugo godina bio zanemarivan od strane poslodavaca. Međutim, temeljem rasprava održanih na sastancima Radne skupine te sa zainteresiranom javnosti (okrugli stol na temu mjera za mlade te temeljem postupka e-Savjetovanja), zaključeno je kako se mjera SOR-a ne može naglo ukinuti, zbog pružanja podrške određenim skupinama (mladih) osoba koje se neće u prvom razdoblju moći uključiti u pripravništvo. Prvenstveno se radi o razdoblju unutar kojeg se poslodavci moraju osnažiti i pripremiti za planiranje zapošljavanja pripravnika.
29	Mreža mladih Hrvatske	5. Opći i posebni ciljevi aktivne politike zapošljavanja u razdoblju od 2018. do 2020. godine, Opći cilj 3: Pojačati aktivnosti informiranja sudionika na tržištu rada	U tablici gdje su intervencije popisane, nejasno je na koju godinu se odnosi polazna vrijednost.	Nije prihvaćen	Polazna vrijednost je zadnja dostupnja vrijednost u 2017. godini za pojedine indikatore. Tamo gdje to nije slučaj je fusnotom naznačeno o kojem se razdoblju radi.
30	Mreža mladih Hrvatske	5. Opći i posebni ciljevi aktivne politike zapošljavanja u razdoblju od 2018. do 2020. godine, Opći cilj 3: Pojačati aktivnosti informiranja sudionika na tržištu rada	u Tablici "Opći cilj 2: Uskladiti ponudu i potražnju na tržištu rada" pod "Pokazatelj učinka" u prvom redu piše "omjer stope zaposlenosti..." a zapravo se radi o postotku tj. udjelu.	Prihvaćen	Prihvaća se.
31	Mreža mladih Hrvatske	5. Opći i posebni ciljevi aktivne politike zapošljavanja u razdoblju od 2018. do 2020. godine, Opći cilj 3: Pojačati aktivnosti informiranja sudionika na tržištu rada	Smatramo, u skladu i sa kretanjima na razini EU, da se ne treba koristiti pojam NEET osoba, s obzirom da to nije karakteristika populacije ili osobe već samo privremeno stanje te se treba koristiti izraz osoba u NEET statusu. U tom kontekstu, predlažemo cilj: aktivirati veći broj osoba u NEET statusu.	Nije prihvaćen	Smatramo da korišteni pojam ne označava trajnu karakteristiku populacije, već populaciju koja trenutno nije u zaposlenosti, obrazovavanju ili osposobljavanju.
32	Matica hrvatskih sindikata	5. Opći i posebni ciljevi aktivne politike zapošljavanja u razdoblju od 2018. do 2020. godine, Opći cilj 3: Pojačati aktivnosti informiranja sudionika na tržištu rada	Sukladno navedenom i u Općem komentaru iz tablica nisu vidljivi parametri mjera aktivne politike zapošljavanja koje se prema ovome dokumentu namjeravaju provoditi u narednom razdoblju. Nužno je pojasniti svaku od navedenih mjera, ukoliko je to moguće u narativnom dijelu kako bi se u potpunosti znalo na koga mjere ciljaju, odnosno koje su ciljne skupine svake pojedine mjere, koji je njihov vremenski period korištenja, koji su osigurači i obveze prilikom korištenja mjera te koji su financijski iznosi namijenjeni korisnicima. Iz trenutnog tabličnog prikaza isto nije vidljivo, a smatramo nužnim za ocjenjivanje istih. Mjere koje su uvrštene u tekst Smjernica i koje se planiraju provoditi od početka 2018. godine, prema onome što je vidljivo, nisu mjere koje bi trebale napraviti konkretnije pomake na tržištu rada. Izuzev određenih potencijalno pozitivnih promjena, mjere u Smjernicama su u suštini ostale vrlo slične onima u prethodnom razdoblju te nisu napravljeni konkretniji zahvati u samom setu mjera. Prvenstveno kao problem želimo ponovno istaknuti mjeru Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. U tekstu Prijedloga Smjernica vidljivo je kako će ova mjera prema iskazanim brojkama korisnika, a i prema financijskim izdvajanjima biti najzastupljenija, dok u isto vrijeme dokazano ima direktan utjecaj na smanjenje cijene rada te izravno dovodi do institucionalizirane prekarnosti. SOR-om se kao mjerom aktivne politike zapošljavanja institucionalizirao rad bez zasnivanja radnog odnosa, rad bez radničkih prava, rad bez adekvatne plaće koja može pojedincu garantirati egzistenciju i osigurati budućnost. Mjere aktivnih politika zapošljavanja ne bi trebale spuštati cijenu rada onima koji su na tržištu najzapošljiviji, a pogotovo ne destimulirati otvaranje stalnih radnih mjesta i na taj način ugrožavati sve koji traže posao.	Nije prihvaćen	Smjernice su nacionalni strateški dokument za trogodišnje razdoblje koji definira okvir, ulogu i nadležnost tijela u provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja. Nositelji pojedinih mjera u okviru svoje nadležnosti i posebnih propisa izrađuju vlastite planove i programe u kojima detaljno definiraju način ostvarenja mjera (vremenski period provedbe, financijske uvjete, osigurače i obveze, i drugo) te prate njihovu provedbu. Smjernicama nije predviđeno definiranje uvjeta i načina provedbe mjera, jer ih je svrha aktivno prilagođavati postojećim uvjetima na tržištu rada. Međutim, slijedom komentara pristiglih od strane socijalnih partnera, kao i komentara pristiglih u okviru postupka e-Savjetovanja, za pojedine mjere u dokument su uvrštene ciljne skupine. Nadalje ističemo kako slijedom rasprava održanih na sastancima Radne skupine te sa zainteresiranom javnosti (okrugli stol na temu mjera za mlade te temeljem postupka e-Savjetovanja), zaključeno je kako se mjera SOR-a ne može naglo ukinuti, zbog pružanja podrške određenim skupinama (mladih) osoba koje se neće u prvom razdoblju moći uključiti u pripravništvo ili druge mjere usmjerena na stjecanje prvog radnog iskustva. Prvenstveno se radi o razdoblju unutar kojeg se poslodavci moraju osnažiti i pripremiti za planiranje zapošljavanja.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2018. do 2020. godine