Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu uredbe o indeksu razvijenosti

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
GRAD ZAGREB PRIJEDLOG Ured za programe i projekte Europske unije: Indeks razvijenosti je pokazatelj koji se računa radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te isti služi kako bi se odredio intenzitet poticanja razvoja putem državnih mjera i programa pomoći. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provelo je evaluaciju dosadašnjeg modela izračuna indeksa razvijenosti, koja je ukazala na manjkavosti postupka te je izrađen novi prijedlog izračuna, koji će se formalizirati donošenjem Uredbe, koja će definirati pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, metodologiju izračuna vrijednosti indeksa razvijenosti i s tim u vezi Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti. Uredba o indeksu razvijenosti i Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti trenutno su u postupku javnog savjetovanja. Uvidom u preliminarne rezultate vrijednosti indeksa razvijenosti jedinica lokalne (prilog 1) i područne (regionalne) samouprave (prilog 2) po novom predloženom modelu, koje je MRRFEU objavili 8.prosinca 2017., moguće je iščitati da se koriste isti iznosi za: 1. vrijednost pokazatelja Proračunski prihod jedinice lokalne samouprave po stanovniku za Grad Zagreb i 2. vrijednost pokazatelja Proračunski prihod jedinice područne (regionalne) po stanovniku za Grad Zagreb. Porez na dohodak najvažniji je izravni prihod svih lokalnih i regionalnih jedinica u Republici Hrvatskoj. Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave „Narodne novine“ br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12, 147/14, 100/15, 115/16, propisan je način na koji se prihodi od poreza na dohodak dijele između države, općina, gradova i županije. Standardna raspodjela sukladno stavku 4. članka 45. Zakona, prihod se raspodjeljuje na udio općine, odnosno grada 60% te udio županije16,5%, dok status potpomognutog područja ili brdsko-planinskog područja u sustavu raspodijele poreza, omogućava jedinicama lokalne samouprave na navedenim područjima veći udio u prihodima od poreza na dohodak, sukladno stavku 7. i 8. istog članka Zakona. Zakonom o Gradu Zagrebu, Grad Zagreb kao jedinica lokalne samouprave (grad, odnosno veliki grad) ujedno ima i položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno županije. Temeljem jedinstvenog statusa Grada Zagreba, Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, stavkom 6. članka 45. Grad Zagreb ostvaruje jedinstvenu stopu raspodjele prihoda od poreza na dohodak u iznosu 76,5%, što čini zbroj udjela općine, odnosno grada 60% te udjela županije16,5%. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi člancima 19. i 20. definirani su djelokruzi rada jedinica lokalne i jedinica područne samouprave te je člankom 68. propisano da prihodi jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela u skladu sa zakonom. Grad Zagreb, prihode koje ostvari koristi namjenski i racionalno za obavljanje poslove od lokalnog i područnoga (regionalnog) značaja u svom samoupravnom djelokrugu sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Zakonu o Gradu Zagrebu, u svrhu pružanja usluga za u skladu sa potrebama građana. Nastavno na sve navedeno i u svrhu prikazivanja stvarnog proračunskog prihoda te izračuna indeksa razvijenosti Grada Zagreba kao jedinice lokalne samouprave, predlaže se umanjiti Proračunski prihod Grada Zagreba za 16,5% prihoda na dohodak koje ostvaruje na osnovi položaja županije i za prihode od županijskih poreza prilikom izračuna vrijednosti pokazatelja Proračunski prihod jedinice lokalne samouprave po stanovniku za Grad Zagreb. Za očekivati je da predloženo umanjenje ne bi trebalo dovesti do značajnih izmjena u ukupnom izračunu vrijednosti indeksa razvijenosti Grada Zagreba, kao su vrijednosti svih pokazatelja, koji čine kompozitni indeks razvijenosti, iznadprosječni u odnosu na prosjek Republike Hrvatske. Odbijen Za izračun pokazatelja proračunskih prihoda po glavi stanovnika u novom modelu indeksa razvijenosti za Grad Zagreb, koji ima jedinstveni status i jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne), su kao i svim dosadašnjim postupcima izračuna indeksa razvijenosti korišteni isti podaci o ukupnim proračunskim prihodima i kod izračuna vrijednosti tog pokazatelja na razini lokalne kao i kod izračuna vrijednosti tog pokazatelja na razini područne (regionalne) samouprave. Naime, u skladu s do 31. prosinca 2017. važećim člankom 45. stavkom 6. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/08., 25/12., 147/14., 100/15. i 115/16.), raspodjela prihoda od poreza na dohodak u godinama za koje se izračunava trogodišnji prosjek u izračunu novog indeksa razvijenosti (2014.-2016.) za Grad Zagreb iskazivana je objedinjeno kao njegov udjel u prihodima od poreza na dohodak, a ne zasebno s osnove njegovog statusa JLS odnosno JP(R)S. Navedeni prijedlog za razdvajanje proračunskog prihoda Grada Zagreba na dio koji ide s osnove njegovih udjela koje ostvaruje kao grad odnosno županija razmotrit će se kod budućih izračuna indeksa razvijenosti.
GRAD ZAGREB PRIJEDLOG Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: Člankom 2. Prijedloga Uredbe o indeksu razvijenosti propisani su pokazatelji temeljem kojih se indeks razvijenosti izračunava. Navedeni pokazatelji uključuju: stopu nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunske prihode jedinica lokalne/područne samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovnika, stopu obrazovanosti i indeks starenja, dok ostatak Prijedloga Uredbe detaljnije razrađuje značenje i metodu izračuna pojedinog pokazatelja. Međutim, izostanak pokazatelja kao što su stopa depopulacije i repopulacije u razdoblju od barem 20 godina (koje bi, naravno, uključilo pregled različitih populacija, kao što su izmjene etničke slike u ratom pogođenim područjima), postojanje i adekvatnost komunalne infrastrukture, te štete nastale društvenim i ekološkim specifičnostima (područja klizišta, tektonski aktivna područja, područja značajnog industrijskog zagađenja, područja prekomjernog turizma, i slično) mogu utjecati na izračun indeksa razvijenosti, te bi ih svakako trebalo uračunati u indeks razvijenosti, kako bi slika bila što jasnija i kako bi se izbjegla pogrešna razvrstavanja. Nadalje, pokazatelji koji su uzeti u obzir nikako ne daju cjelovitu sliku temeljem koje se može jedinice lokalne i područne samouprave rangirati prema razvijenosti. Razvijenost područja uvelike ovisi i o prometnoj povezanosti, raspoloživosti i pokrivenosti komunalnom, školskom, sportskom i zdravstvenom infrastrukturom, stanju te infrastrukture i potrebama, te o pokrivenosti internetom i tako dalje. Ukratko, postoje mnogi pokazatelji koji puno bolje oslikavaju razvijenost područja od ovih koji su uzeti u obzir u predmetnom prijedlogu odluke. Prema ovoj metodologiji, naselje u kojem žive, primjerice, dva obrazovana umirovljenika bilo na vrhu razvijenosti, bez obzira jesu li ti umirovljenici udaljeni 150m ili km od najbližeg doma zdravlja, te imaju li pristup pitkoj vodi i električnoj mreži. Člankom 3. propisano je da se stopa nezaposlenosti izračunava kao omjer broja nezaposlenih i zbroja svih zaposlenih te nezaposlenih osoba na području pojedine jedinice lokalne odnosno područne samouprave. Međutim, ostaje nejasno koji će biti temeljni kriterij za utvrđivanje postojanja takve osobe (boravište ili prebivalište?) te kakav utjecaj na izračunavanje te stope imaju dnevne migracije u svrhu rada ili obavljanja djelatnosti s područja jedne jedinice lokalne/područne samouprave na područje druge. Isti argument može se primijeniti i na članak 4., koji u stavku 6. dohodak i dobit veže za teritorijalno načelo. Naime, iako nije vjerojatno da će u skorijem razdoblju biti ostvareni uvjeti da se Grad Zagreb razvrsta u područja Republike Hrvatske s ispodprosječnim indeksom razvijenosti, zbog ogromnog udjela migracija na dnevnoj bazi, detaljnije reguliranje tog pitanja moglo bi biti od značenja za Grad Zagreb. Odbijen Uredbom o indeksu razvijenosti razrađen je novi model izračuna indeksa razvijenosti temeljem kojeg je proveden novi postupak ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti te izdvajanje potpomognutih područja. Novi model indeksa razvijenosti temelji se na rezultatima studije „Evaluacija postojećeg i prijedlog novog modela za izračun indeksa te izračun novog indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj“ koju je izradio Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a koja je dostupna je na web stranicama Ministarstva. Studija je imala tri osnovna cilja: - evaluirati dosadašnji model izračuna indeksa razvijenosti i istražiti opravdanost uvođenja dvojnog indeksa (ekonomskog i demografskog) - definirati kriterije za odabir novog modela izračuna indeksa - predložiti novi model izračuna indeksa razvijenosti. U četvrtom poglavlju Studije prikazani su rezultati evaluacije dosadašnjeg modela indeksa razvijenosti, kako s aspekta ocjene relevantnosti pokazatelja i njihove težinske vrijednosti, tako i s aspekta primijenjenog postupka standardizacije i agregacije pokazatelja. U istom poglavlju provedena je analiza opravdanosti uvođenja novih pokazatelja te su argumentirani stavovi o (ne)opravdanosti odnosno (ne)mogućnosti uvođenja nekih novih pokazatelja među kojima se nalaze i neki od navedenih u predmetnom komentaru. Nepostojanje kvalitetne i metodološki usporedive statistike o razmatranim dodatnim pokazateljima na razini svih JLP(R)S razlog je nemogućnosti njihovog uključivanja u izračun indeksa razvijenosti. Uz navedena ograničenja mogućnosti uključenja dodatnih pokazatelja, bitno je napomenuti da su ključni nalazi provedene evaluacije dosadašnjeg modela indeksa razvijenosti kada je u pitanju odabir pokazatelja, utvrdili njihovu prihvatljivost s obzirom da odabrani tematski pokazatelji mjere ključne ekonomske, fiskalne i demografske ishode razvojnih procesa. Međutim, prepoznata je potreba za modifikacijom demografske komponente indeksa razvijenosti. Slijedom toga demografska sastavnica izračuna indeksa razvijenosti je nadograđena strukturnim pokazateljima stanovništva (izmijenjen je način izračuna stupnja obrazovanosti te je uveden novi pokazatelj indeks starenja). Vezano za primjedbu o načinu izračuna stope nezaposlenosti u Uredbi su jasno navedeni izvori podataka za zaposlene i nezaposlene. Prema metodologiji navedenih izvora podataka nezaposlene i zaposlene osobe se vode prema mjestu prebivališta.
Općina Antunovac PRIJEDLOG Smatramo da u preliminarnoj analizi o indeksu razvijenosti, kao i u Uredbi nije u obzir uključen podatak za Općinu Antunovac da je kao ratom pogođeno područje bilo pilot projekt obnove Ministarstva regionalnog razvoja, te da je na području općine izgrađeno ukupno 187 obiteljskih kuća (naselje Ivanovac, Rudine, izgrađeno 114 obiteljskih kuća do 2007. godine, te kasnije još 12, a u naselju Antunovac 40 obiteljskih kuća i u dijelu naselja Antunovac - Josipin dvoru 21 obiteljska kuća), kojima raspolaže Ministarstvo, odnosno sada Državni ured za stambeno zbrinjavanje i kojima su zbrinute obitelji slabijeg imovnog stanja i obitelji u nepovoljnom položaju i to temeljem odluke Državnog ureda za stambeno zbrinjavanje. Broj tih obitelji koje se i dalje doseljavaju u te novoizgrađene dijelove naselja, nam je statistički ušao u povećanje broj stanovnika i povećao ponder, međutim ne govori o razvijenosti općine, već suprotno. Općina Antunovac brine o tim obiteljima, kao i komunalnom održavanju naselja i unapređenju standarda za te obitelji. Ukupno je 1220 obiteljskih kuća na području Općine, čime je udio ovih kućanstava čak 15,33% od ukupno svih kućanstava na području Općine. Molimo da se još jednom razmotri analiza za indeks razvijenosti Općine Antunovac i uvaži činjanica da sa postojećim izvornim prihodima i ovim okolnostima ne možemo biti u kategoriji razvijenih JLS. Odbijen Po dosadašnjem modelu izračuna indeksa razvijenosti, općina Antunovac bila je razvrstana u potpomognutoga područja primjenom bodovnog umanjenja za 10 postotnih bodova koje je bilo namijenjeno jedinicama lokalne samouprave čiji je indeks razvijenosti prelazio 75% prosjeka Republike Hrvatske, a koje su temeljem Zakona o područjima posebne državne skrbi bile razvrstane u prvu i drugu skupinu područja posebne državne skrbi odnosno koje su tijekom Domovinskog rata bile okupirane. Evaluacija dosadašnjega modela izračuna indeksa razvijenosti koju je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU provelo tijekom 2017. ukazala je da dosadašnji model izračuna nije pouzdan u mjerenju sveukupne razvijenosti lokalnih i županijskih jedinica u odnosu na prosječno stanje Republike Hrvatske, a zbog svih utvrđenih metodoloških nedostataka i ograničenja isti se niti ne može unaprijediti te su stručnjaci Centra za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci predložili novu metodologiju izračuna indeksa razvijenosti i kriterije za utvrđivanje novih razvojnih skupina (metodološka ograničenja dosadašnjeg modela vidjeti pod odgovorom na komentar Grada Drniša). U okviru novoga modela izračuna indeksa razvijenosti korištena je tzv. balansirana z-score metoda čija je ključna karakteristika da ona neusklađenosti i velika odstupanja između standardiziranih vrijednosti pokazatelja za danu lokalnu/županijsku jedinicu uzima kao negativnu razvojnu okolnost te sukladno tome korigira njezinu konačnu vrijednost indeksa razvijenosti. Slijedom primjene novoga modela, izvan potpomognutih područja su one jedinice koje su po većini pokazatelja razvijenije. S obzirom na interpretacijske specifičnosti rezultata indeksa razvijenosti dobivenih novom metodologijom, postojeće razvrstavanje više nije bilo primjenjivo kao ni predloženo smanjenje vrijednosti indeksa razvijenosti za određeni broj bodova temeljem stanja okupiranosti. Naime, prema novom modelu, JLP(R)S-i se razvrstavaju u skupine razvijenosti pomoću distribucije ranga, pri čemu se uvijek polazi od prosječnog praga razvijenosti (indeks 100). Skupine razvijenosti predstavljaju jednake dijelove (polovine, odnosno četvrtine) u razdiobi po veličini uređenih nizova iznadprosječnih i ispodprosječnih vrijednosti indeksa razvijenosti za jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se u 8 skupina – 4 iznadprosječne i 4 ispodprosječne skupine, a jedinice područne (regionalne) samouprave u 4 skupine – 2 iznadprosječne i 2 ispodprosječne skupine. Status potpomognutih područja imaju sva područja ispod prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske odnosno ispod prosječnog praga razvijenosti (indeks 100). Upravo drugačije definiranje razvojnih skupina i utvrđivanje potpomognutih područja odnosno detaljnija razrada razvojnih skupina omogućava kvalitetniju podlogu za uspostavu diversificiranih i prilagođenih programa financiranja, a s obzirom na dostignuti stupanj razvoja JLP(R)S-a u svakoj pojedinoj skupini. Na taj način, kreiranjem konkretnih, ciljanih programa, otvaraju se mogućnosti da se pojedinim područjima Republike Hrvatske, uvažavajući njihove razvojne specifičnosti, u svrhu ublažavanja razvojnih izazova s kojima su suočeni (kao što je to slučaj s lokalnim jedinicama koje su tijekom Domovinskoga rata bile okupirane, a posljedice čega su intenzivne još i danas) ili dodjele dodatna sredstva financiranja, smanji stopa vlastitog učešća u financiranju ili namijeni neki drugi oblik poticaja. Ovakvom pristupu intencija je, dakle, ne fokusirati se samo na ispodprosječno razvijena područja koja su i deklarativno potpomognuta područja, nego je cilj spriječiti nazadovanje, prevladati stagnaciju te podupirati razvoj i drugih područja s razvojnim specifičnostima kako bi se u konačnici realizirala glavna svrha politike regionalnoga razvoja, a to je uravnoteženi regionalni razvoj.
Grad Mursko Središće PRIJEDLOG Novom strukturom i metodologijom izračuna indeksa razvijenosti Grad Mursko Središće će prema novom Pravilniku iz II. stupnja razvijenosti pasti u V. skupinu – zadnje četvrtine iznadprosječenih razvijenih Jedinica lokalnih samouprava. Mišljenja smo da će Grad Mursko Središće, kao i sve ostale jedinice lokalne samouprave koje su rangirane ispod III. stupnja razvijenosti biti zakinute za apliciranje projekta, pa tako i visinom državne pomoći, s obzirom da prema pojedinim programima ministarstva na Javne pozive se mogu javiti JLS-i koji spadaju u kategoriju od I. do III. stupnja razvijenosti, kao npr. program održivog razvoja Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova. Grad će ujedno novom indeksacijom biti zakinuti i za Europska sredstva, što znači sporiji razvitak gospodarskog i društvenog života. Osim JLS-a i poduzetnici su ti koji će „gubiti“ na nacionalnim natječajima. Grad Mursko Središće će tako dio projekata morati staviti po strani, a kojima je potrebna još samo završna faza provedbe. Također u sklopu Grada Mursko Središće nalazi se i romsko naselje Sitnice i romsko naselje unutar naselja Hlapičine koja ukupno broje 700-tinjak stanovnika, od kojih je 90% romskog stanovništva spada u kategoriju nezaposlenih ili teško zapošljivih osoba. Romsko stanovništvo ne stvara nikakve prihode ili pak puni proračun grada, već se veliki dio proračunskih sredstva izdavaja za romsku populaciju. Iz tog razloga mnogi gradovi i općine koji se nalaze prema indeksu razvijenosti iznad Grada Mursko Središće nemaju te rashode, niti pak moraju izdvajati velika novčana sredstva za podmirenje troškova romske populacije. Odbijen Drugačije definiranje razvojnih skupina i utvrđivanje potpomognutih područja prema novom modelu izračuna indeksa razvijenosti, odnosno detaljnija razrada razvojnih skupina omogućava kvalitetniju podlogu za uspostavu diversificiranih i prilagođenih programa financiranja, a s obzirom na dostignuti stupanj razvoja JLP(R)S-a u svakoj pojedinoj skupini. Na taj način, kreiranjem konkretnih, ciljanih programa, otvaraju se mogućnosti da se pojedinim područjima Republike Hrvatske, uvažavajući njihove razvojne specifičnosti, u svrhu ublažavanja razvojnih izazova s kojima su suočeni ili dodjele dodatna sredstva financiranja, smanji stopa vlastitog učešća u financiranju ili namijeni neki drugi oblik poticaja. Ovakvom pristupu intencija je, dakle, ne fokusirati se samo na ispodprosječno razvijena područja koja imaju status potpomognutih područja, nego je cilj spriječiti nazadovanje, prevladati stagnaciju te podupirati razvoj i drugih područja s razvojnim specifičnostima kako bi se u konačnici realizirala glavna svrha politike regionalnoga razvoja, a to je uravnoteženi regionalni razvoj. Slijedom navedenog, većina višegodišnjih i godišnjih programa/mjera Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, namijenjenih regionalnom razvoju bit će dostupna korisnicima s područja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Indeks razvijenosti, odnosno pripadnost područja JLP(R)S razvojnoj skupini, pri tom će se koristiti na način da će se intenzitet poticaja gdje god to bude moguće i opravdano vezivati uz stupanj razvijenosti područja na kojem se intervencija realizira. Ministarstvo će prilagoditi uvjete za prijavu na nove javne pozive u okviru programa koji su bili namijenjeni korisnicima s dosadašnjih ispodprosječno razvijenih lokalnih jedinica. Isto će se napraviti na način da će se novi pozivi odnositi i na neke od skupina iznadprosječno razvijenih teritorijalnih jedinica. Također će se voditi računa da se osiguraju prijelazna razdoblja za dovršetak započetih projekata u onim lokalnim jedinicama koje po novom modelu više nisu razvrstane u ispodprosječno već iznadprosječno razvijene skupine razvijenosti. Samo kod onih programa odnosno mjera koji su namijenjeni isključivo potpomognutim područjima, pristup sredstvima će biti ograničen na korisnike s tih područja. Netočna je tvrdnja da će grad Mursko Središće, kao uostalom ni bilo koja druga, prema novom modelu indeksa razvijenosti iznadprosječno razvijena, teritorijalna jedinica biti zakinuta za Europska sredstva. Ta sredstva kao i do sada ostaju dostupna za sve jedinice lokalne i područne samouprave, odnosno korisnike s njihovih područja, s tim da će se i dalje poticati pristup da se intenzitet poticaja gdje god je to moguće i opravdano vezuje za indeks razvijenosti.
TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE PUNAT PRIJEDLOG Zbroj parametara ne može biti isti za JLS na otocima i kopnu, pr. hitna pomoć kad krene s Lošinja treba 2,5-3 sata da bi stigli u Rijeku(u Krk nemaju šta ići) u zimskom razdoblju, a za vrijeme turističke sezone ne moraju ni kretati obzirom na 25.000 vozila koja dnevno pređu krčki most, pa postavljam pitanje koji se parametar uzima u ovom slučaju? Primljeno na znanje Prijedlogom novog Zakona o otocima čija izrada je u tijeku predlaže se uvođenje otočnog indeksa razvijenosti. Otočni indeks razvijenosti uvodi se radi činjenice što korišteni pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti koji se izračunava za svih 556 JLS Republike Hrvatske ne uzimaju u obzir otočnost i činjenicu da neki otoci imaju samo mjesne odbore ili ni to, pa stupanj njihove razvijenosti ostaje skriven u stupnju razvijenosti lokalnih jedinica u čijem su sastavu.
Snežana Stipanović PRIJEDLOG Razvrstavanje po Indeksa razvijenosti i izradi analitičke podloge trebala bi biti interdisciplinarna djelatnost. Osim ljudi društvene izobrazbe trebali bi sudjelovati i ljudi tehničke izobrazbe. U indeks razvijenosti trebali bi biti uključeni i ovi parametri: 1. prema strukturi i gospodarskoj djelatnosti koje se obavljaju u JLS-ovim (primarna, tercijalna, više djelatnosti, jedna djelatnost...) 2. prema vrstama prometa (cestovni, pomorski, zračni) i prometnoj dostupnosti 3. prema opremeljnosti infrastrukturnim sustavima (elektroopskrba i OIE, vodoopskrba i odvodnja i izgrađenost kolektora, telekomunikacije, .....) 4. prema geografskom položaju 5. prema gospodarenju otpadom .... članak 2 je potpuno nepotpun. Npr. na hrvatskim otocima nema nezaposlenih po statistici svi su zaposleni, jer postoji manjak stanovništva, također predviđanja su da će se to desiti i u kopnenim JLS-ovima ili imate apsurd da je nedostupna pitka voda a spada razvijeni JLS. Primljeno na znanje Vidjeti odgovor na komentar TZ Općine Punat kao i odgovor na komentar Ksenije Ogrizek Herak.
Grad Drniš PRIJEDLOG Novim (preliminarnim) izračunom kompozitnog indeksa razvijenosti temeljem Zakona o regionalnom razvoju („Narodne novine“, broj 147/14 i 123/17), dio lokalnih jedinica koje su tijekom Domovinskog rata bile okupirane (Drniš, Škabrnja, Antunovac i Rakovica), novim izračunom indeksa razvijenosti izgubit će status potpomognutog područja (po novom izračunu ulaze u tkz 5. skupinu). Njihov dosadašnji indeks razvijenosti bio je uređen Uredbom o indeksu razvijenosti („Narodne novine“, broj 63/10 i 158/13). Međutim, upravo zbog njihove okupiranosti mišljenja sam da je potrebno uzeti u obzir činjenicu da mnoge JLS zbog okupacije tijekom Domovinskog rata i učinjene ratne štete na gospodarskim subjektima, imaju manji razvojni potencijal od JLS koje nisu pretrpjele ratna razaranja. Nedostatak snažnije gospodarske revitalizacije ovih područja direktno utječe i na pokazatelj prosječne stope nezaposlenosti na ovim područjima jer se zbog nemogućnosti za zapošljavanjem mlade nezaposlene osobe okreću pronalasku posla u velikim urbanim sredinama ili prekograničnom zapošljavanju, što daje krivu sliku o stvarnoj nezaposlenosti u tim JLS. Nerijetko se nakon završene srednje škole mladi okreću daljnjem školovanju nadajući se da će njegovim završetkom lakše pronaći posao, pa imamo broj osoba s VŠS ili VSS iznad državnog prosjeka. Zbog svega navedenog, a uvažavajući realnu sliku stanja u navedenim JLS, molim da se u novu Uredbu o indeksu razvijenosti uvrstiti niže navedeni sadržaj (u jednom od članaka Uredbe), kojim bi se za one JLS koje su (još uvijek) razvrstane u prvu i drugu skupinu područja posebne državne skrbi (definiranu važećim ZPPDS), umanjila vrijednost indeksa razvijenosti za 5 postotnih poena kako ne bi izgubile status ispodprosječne razvijenosti tj. potpomognutog područja. Prijedlog sadržaja članka u novoj Uredbi: „Vrijednost kompozitnog indeksa razvijenosti za jedinice lokalne samouprave kojima je indeks razvijenosti iznad prosjeka standardiziranih vrijednosti razvijenosti Republike Hrvatske (IR=100), a koje su tijekom Domovinskog rata bile okupirane umanjuje se za 5 postotnih poena“. Nadam se da će Vlada RH imati razumijevanja za naprijed navedeni prijedlog, jer radi se o JLS koje su bile tijekom Domovinskog rata okupirane te koje bi novim (kompozitnim) izračunom indeksa razvijenosti izgubile dosadašnji status potpomognutog područja što može voditi te jedinice lokalne samouprave u svekoliku stagnaciju. Odbijen Novi model indeksa razvijenosti temelji se na rezultatima studije „Evaluacija postojećeg i prijedlog novog modela za izračun indeksa te izračun novog indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj“ koju je izradio Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a dostupna je na web stranicama Ministarstva. Prema nalazima evaluacije najveće ograničenje dosadašnjeg modela izračuna indeksa razvijenosti odnosi se na sam postupak izračuna indeksa, odnosno na primjenu neadekvatnih metoda standardizacije i agregacije (sumiranja) pokazatelja te primjenu arbitrarnog ponderiranja pokazatelja zbog čega je dolazilo do nepravedne ocjene i razvrstavanja lokalnih i županijskih jedinica prema stupnju razvijenosti. Vezano za dosadašnji postupak standardizacije vrijednosti pokazatelja utvrđeno je da isti dovodi do značajnog precjenjivanja standardiziranih vrijednosti pokazatelja koji imaju visok koeficijent varijacije, a posljedično tome i predimenzioniranja njihovih pondera u vrijednosnoj strukturi kompozitnog indeksa. Nadalje, utvrđeno je da postupak agregacije (sumiranja) pokazatelja koji se temelji na jednostavnom linearnom sumiranju dovodi do toga da se male/nepovoljne vrijednosti jednog pokazatelja mogu supstituirati tj. kompenzirati velikim/povoljnim vrijednostima drugih pokazatelja. Zbog navedenih metodoloških nedostataka i ograničenja, nije bilo moguće unaprijediti dosadašnju metodologiju izračuna indeksa razvijenosti te su stručnjaci Centra za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci predložili novu metodologiju izračuna indeksa razvijenosti. U novom modelu izračuna indeksa razvijenosti koristi se tzv. balansirana z-score metoda čija je ključna karakteristika da ona neusklađenosti i velika odstupanja između standardiziranih vrijednosti pokazatelja za danu lokalnu/županijsku jedinicu uzima kao negativnu razvojnu okolnost te sukladno tome korigira njezinu konačnu vrijednost indeksa razvijenosti. S obzirom na interpretacijske specifičnosti rezultata indeksa razvijenosti dobivenih novom metodologijom, postojeće razvrstavanje više nije bilo primjenjivo kao ni predloženo smanjenje vrijednosti indeksa razvijenosti za određeni broj bodova temeljem stanja okupiranosti. Naime, prema novom modelu, JLP(R)S-i se razvrstavaju u skupine razvijenosti pomoću distribucije ranga, pri čemu se uvijek polazi od prosječnog praga razvijenosti (indeks 100). Skupine razvijenosti predstavljaju jednake dijelove (polovine kod županija, odnosno četvrtine kod lokalnih jedinica) u razdiobi po veličini uređenih nizova iznadprosječnih i ispodprosječnih vrijednosti indeksa razvijenosti za teritorijalne jedinice. Upravo drugačije definiranje razvojnih skupina i utvrđivanje potpomognutih područja odnosno detaljnija razrada razvojnih skupina omogućava kvalitetniju podlogu za uspostavu diversificiranih i prilagođenih programa financiranja, a s obzirom na dostignuti stupanj razvoja JLP(R)S-a u svakoj pojedinoj skupini. Na taj način, kreiranjem konkretnih, ciljanih programa, otvaraju se mogućnosti da se pojedinim područjima Republike Hrvatske, uvažavajući njihove razvojne specifičnosti, u svrhu ublažavanja razvojnih izazova s kojima su suočeni (kao što je to slučaj s lokalnim jedinicama koje su tijekom Domovinskoga rata bile okupirane, a posljedice čega su vidljive još i danas) ili dodjele dodatna sredstva financiranja, smanji stopa vlastitog učešća u financiranju ili namijeni neki drugi oblik poticaja. Ovakvom pristupu intencija je, dakle, ne fokusirati se samo na ispodprosječno razvijena područja koja su i deklarativno potpomognuta područja, nego je cilj spriječiti nazadovanje, prevladati stagnaciju te podupirati razvoj i drugih područja s razvojnim specifičnostima kako bi se u konačnici realizirala glavna svrha politike regionalnoga razvoja, a to je uravnoteženi regionalni razvoj.
Ksenija Ogrizek Herak PRIJEDLOG, Članak 2. Grad Pregrada: Za izračun indeksa razvijenosti treba uzeti u obzir pokazatelj opremljenosti osnovnom infrastrukturom (elektroopskrba, vodoopskrba i odvodnja, plinoopskrba te cestovna infrastruktura). Naime, JLS izdvaja značajna sredstva za izgradnju i održavanje navedene infrastrukture koja predstavlja osnovne preduvjete za život. Navedeno se posebno odnosi na nerazvrstane ceste kojih je na području Grada Pregrade 259,7 km od čega je samo 38,6% asfaltirano tj. 159,3 km još su uvijek makadamske ceste. Iz navedenog razloga postojeće stanje spomenute infrastrukture nužno je uzeti u obzir prilikom izračuna indeksa razvijenosti JLP(R)S. Od ukupnih površina, na 70% teritorija Grada Pregrade nepovoljne je konfiguracije terena odnosno veći dio je izrazito brdovit. Nagibi su strmi, koji na većem dijelu prelaze 25-45 stupnjeva što iziskuje veće troškove prilikom izgradnje i održavanja infrastrukture te bavljenja poljoprivrednom i gospodarskom djelatnošću. Također, zbog konfiguracije i sastava terena gradsko područje pogođeno je velikim brojem klizišta koja ugrožavaju stanovništvo, gospodarstvo i infrastrukturu, a iziskuju značajna sredstva za sanaciju. Molimo da se infrastrukturna opremljenost i teritorijalna konfiguracija uzmu u obzir prilikom izračuna indeksa razvijenosti. Odbijen O razlozima neuključivanja infrastrukturnih i drugih pokazatelja u izračun indeksa razvijenosti vidjeti odgovor na komentar Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba.