Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Petar Marija Radelj ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Osvrćem se na Nacrt prijedloga odluke o donošenju kurikula za nastavni predmet informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=6720. Zahvaljujem nastavnicima informatike na sugestijama u uobličavanju donjega teksta. Na žalost, riječ je o vrijednim učiteljima u sustavu, koji se nakon neugodnosti zbog iznošenja istine, ne slijeđenja direktiva i zauzimanja za zdravorazumska rješenja i zajedničko dobro više ne usude javno istupati. Sažetak osvrta: Ne postoji zakonska podloga za donošenje predložene odluke. Nije postignut društveni dijalog, nego jeftini PR-radi nametanja novoga obvezatnoga predmeta. Stoga je izostalo potrebno opće suglasje oko predloženih promjena u odgojno-obrazovnom sustavu. Ovomu zahvatu u odgojno-obrazovni sustav nije prethodila ocjena stanja, niti su raspravljeni ciljevi koji se kane postići. Tako je jedan od proklamiranih ciljeva „digitalna mudrost“ (!) (str. 5). Nepredviđanje praćenja i vrjednovanja potvrđuje da je riječ o neprihvatljivo politikanskom, jednokratnom i nestručnom pristupu. Predmet Informatike, kako je predložen, neprimjeren je dobi kojoj se kani predavati. U kurikulu je premalo odgojnoga sadržaja i pouke. Kurikul informatike za obvezatne 6. 7. 8. razrede osnovne škole te 1.-4. razrede gimnazije je prezahtjevan je, osim za prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Kadrovski uvjeti za održavanje takve zahtjevne nastave preslabo su određeni (može se zaposliti i sveučilišni prvostupnik). Vrjednovanje učeničkih postignuća je prekomplicirano. Koncept informatičke učionice je zastario. Predložena odluka ne može se donijeti ni stupiti na snagu. 1. Nepostojeća zakonska podloga Ne postoji zakonska podloga da se valjano i dopušteno donese predložena odluka. Predlagatelj se uvodno poziva na zakonsku odredbu koja nije i ne može biti pravna osnova za donošenje ove odluke. Predlagateljeva preambula glasi: „Na temelju članka 26. stavka 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14 i 7/17) ministrica znanosti i obrazovanja donosi Kurikulum za nastavni predmet Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj“. Međutim, članak 26. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14 i 7/17) određuje: „Nacionalni kurikulum Članak 26. (1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma. (2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima i predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim temama i/ili modulima, definirane ishodima obrazovanja, odnosno kompetencijama te vrjednovanje i ocjenjivanje. (3) Nacionalni kurikulum u cjelini i/ili njegove pojedine sastavnice donosi ministar.“ Neprijeporno je da „Kurikulum za nastavni predmet Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj“ nije „nacionalni kurikul“ iz članka 26., a nigdje nije utvrđeno da je on njegova sastavnica i kakva, pa ministar znanosti i obrazovanja nije ovlašten po toj pravnoj osnovi donijeti propis koji kani donijeti. Nadalje, „Kurikulum za nastavni predmet Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj“ ne odgovara opisu zakonskoga određenja nacionalnoga uputnika iz članka 26. stavka 2. Zakona. Naime, u predloženom tekstu nigdje se ne utvrđuju: 1. vrijednosti poučavanja, 2. načela poučavanja, 3. koncepcija učenja i poučavanja, 4. odgojno-obrazovni cilj po odgojno-obrazovnom području i 5. ocjenjivanje. Stoga „Kurikulum za nastavni predmet Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj“ nije i ne može biti „nacionalni kurikul“, niti se može donijeti pozivom na članak 26. stavak 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. 2. Nepostojanje općega suglasja oko naziva i predmeta nastavnoga predmeta Na stranici 3 Nacrta ističe se: „Pod nazivom Informatika u obrazovnom sustavu podrazumijeva se • stjecanje vještina za uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalna pismenost) kojom se oblikuju, spremaju, pretražuju i prenose različiti multimedijski sadržaji; • uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovnom procesu (edukacijska tehnologija, e-učenje); • rješavanje problema računalom uporabom nekog programskog jezika pri čemu su prepoznatljivi sljedeći koraci: specifikacija i raščlamba problema, analiza problema i odabir postupaka za njegovo rješavanje, priprema i izrada programa, ispitivanje programa i uporaba programa (rješavanje problema i programiranje).“ No, ne postoji „obrazovni sustav“, nego „odgojno-obrazovni“, a sve navedene definicije ne mogu se podvesti pod informatiku, jer ona to jednostavno nije. Ovomu zahvatu u odgojno-obrazovni sustav nije prethodila ocjena stanja, niti su raspravljeni, a kamo li usuglašeni ciljevi koji se kane postići. U prijedlogu odluke o uvođenju novoga obvezatnoga predmeta u 12 razreda osnovne i srednje škole nema ni slova o tom tko bi, kad i kako vrjednovao i samovrjednovao taj novi nastavni predmet. Riječ je o neprihvatljivo politikanskom, jednokratnom i nestručnom pristupu. 3. Predmet neprimjeren dobi Na stranici 3 Nacrta ističe se: „Težište obrazovnog procesa u predmetu Informatika treba biti na rješavanju problema i programiranju kako bi se poticalo razvijanje računalnog načina razmišljanja koje omogućuje razumijevanje, analizu i rješavanje problema odabirom odgovarajućih strategija, algoritama i programskih rješenja. Takvi se načini razmišljanja trebaju prenositi i u druga područja posebice matematičko i prirodoslovno, kao i u svakodnevni život.“ Ta i takva zadaća predmeta Informatika posve je neprihvatljiva i neprilagođena dobi osnovnoškolskih učenika (6–14 godina). 4. Riječ „kurikulum“ treba prema pravopisnom savjetu i zaključcima jezikoslovaca promijeniti u „uputnik“ ili barem u „kurikul“. Naime, riječ „kurikulum“ ne pripada hrvatskomu standardnomu jeziku. 5. Čini se da je OPIS NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA preuzet, bez navođenja izvora, iz stručnih udžbenika ili strane literature (npr. „4 domene u organizaciji predmetnoga kurikuluma informatike“ – stranica 5). 6. Odgojno-obrazovna postignuća („ishodi“) prema razredima i domenama su prezahtjevni (stranica 9-34). Velika zahtjevnost ishoda za obvezne predmete u 6. 7. i 8. razredu. (Čak i za gimnazijalce čine prezahtjevni). Ti „ishodi“ kao da su smišljeni za posebno nadarenu djecu ili za škole koje ciljano upisuju učenike s informatičkim sklonostima. Ljude se može podijeliti na sklone informatičkoj tehnologiji i one koji tu sklonost nemaju. No, te sklonosti nemaju korelaciju s intelektualnim potencijalom pojedine osobe. Ta empirijska činjenica glavna je zamjerka mnogim promicateljima Informatike, koji tvrde kako svi mogu naučiti programirati. Iskustvo svjedoči kako informatička sklonost ovisi o osobnosti pojedinca i njegovoj sklonosti okrenutosti računalnoj tehnologiji. Što napraviti s učenicima koji imaju izvrsne intelektualne sposobnosti, a nisu skloni računalnoj tehnologiji? Diskriminira ih se. Jer se tvrdi kako svi trebaju imati očekivane „ishode“, napisane u Prijedlogu odluke. A sigurno ih svi ne će dostići. Primjer: kako četrnaestogodišnjak može biti sposoban da „kritički procjenjuje točnost“ (A.8.1.), „opisuje i planira organizaciju baze podataka“ (A.8.2.), „vrjednuje neka obilježja računala koja značajno utječu na kvalitetu rada samoga računala“ (A.8.3.), „prepoznaje i proučava interdisciplinarnu primjenu računalnoga razmišljanja analiziranjem i rješavanjem odabranih problema iz različitih područja učenja“ (A.8.4.), „identificira neki problem iz stvarnoga svijeta, stvara program za njegovo rješavanje, dokumentira rad programa i predstavlja djelovanje programa drugima“ (B.8.1.), „prepoznaje i opisuje mogućnost primjene rekurzivnih postupaka pri rješavanju odabranih problema te istražuje daljnje mogućnosti primjene rekurzije“ (B.8.3.), „dizajnira, razvija, objavljuje i predstavlja radove s pomoću sredstava informacijske i komunikacijske tehnologije primjenjujući suradničke aktivnosti“ (C.8.3.), „učinkovito se koristi dostupnim e-uslugama u području odgoja i obrazovanja“ (D.8.1.) i „aktivno sudjeluje u sprječavanju elektroničkoga nasilja i govora mržnje“ (D.8.2.)? 7. „Učenje i poučavanje predmeta Informatika nužno se organizira u umreženoj računalnoj učionici spojenoj na internet. Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom“ (str. 35). No, prema Državnom pedagoškom standardu taj broj učenika je 28. Nemoguće je postići očekivane rezultate u tako velikom odjelu. 8. Vrjednovanje učeničkih postignuća je prekomplicirano (stranice 38–41), a mogućnost objektivnoga vrjednovanja je smanjena. Iz toga bi mogle proizaći posljedice argumentacije među učenicima kao i učenici – nastavnik. 9. Preslabi su kadrovski uvjeti za nastavnika informatike. Sveučilišni prvostupnik teško se može uhvatiti ukoštac s tako zahtjevnim programima. Dokaz: na str. 209 predviđeno je da su kvalificirani nastavnici informatike: sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) informatike, sveučilišni prvostupnik računarstva, sveučilišni prvostupnik matematike i informatike, sveučilišni prvostupnik matematike i računarstva, sveučilišni prvostupnik fizike i informatike i sveučilišni prvostupnik elektrotehnike i informacijske tehnologije. Uspješno predavati ovako ambiciozan program nije lako, a posebno ne će biti moguće samo s tri godine fakulteta, još prema Bolonjskom sustavu. 10. U Nacrtu se govori o opremljenosti učionica s računalnom opremom. Nije se razmišljalo o tom kako bi se učenici opremili računalom (BYOD – Bring Your Own Device) te ga po potrebi nosili na nastavu informatike (ili nekoga drugoga predmeta). Time bi se rasteretio nastavnik informatike ili osoba koja se skrbi o IKT-infrastrukturi (uređaje treba održavati, popravljati, zbrinjavati). Škole bi se u tom slučaju trebale pobrinuti samo za kvalitetnu računalnu bežičnu mrežu. (Dakako, onda ne bi bilo toliko entuzijazma radi zarade na cijelom pothvatu, sumnje o što nisu otklonjene.) 11. Najnoviji trendovi u svijetu govore o uređajima za nastavu i posao koji imaju ugrađeni LTE – podatkovni modul, kojim se izravno spajaju na postojeću GSM-infrastrukturu. U razvijenom svijetu već se predviđa uspostava 5G-mreže koje imaju toliku propusnost, kojom se lokalne bežične mreže čine upitne za instalaciju u poslovnim i ostalim objektima (institucijama, školama i sl.). Te mreže su u idealnim uvjetima 10-tak puta brže od 4G-mreža i predviđa se njihova uspostava u 2019. godini. Ako se iz tog kuta gleda nastava u posebnim računalnim učionicama, ta nastava izgleda zastarjelo. Postoji velika potreba za gledanjem unaprijed. 12. Zašto se u Nacrtu rabi spiralni model podučavanja (od jednostavnoga prema kompliciranom - stranica 4)? Mnogi učenici imaju uglavnom uređaje najnovije generacije (Android inačice 6, 7 ili najnoviji 8; ili inačice iPhone-ova). Postoji model podučavanja kojim se od najnovijih i najsloženijih uređaja i aplikacija, na sustavan način, ide u raščlambu prema godinama uzrasta primjerenom tempu. Time nastava postaje zanimljivija, jer učenici kreću od onih stvari koje su im poznate i koje rabe svakodnevno. 13. Nigdje se u Nacrtu ne spominje uvođenje digitalnoga rukopisa (digital ink handwriting). Rukopis kao najprirodniji način zapisivanja informacija nužan je i dostupan na mnogim uređajima, od pametnih telefona do tableta i hibridnih računala. A ta tema je prešućena, iako ju npr. Microsoft in Education stalno navodi kao vrlo važan segment informacijsko-komunikacijske tehnike, osobito u nastavnom procesu. A rabe je i preporučuju druge korporacije (Lenovo, Samsung (mobiteli serije Galaxy Note), Mac uređaji (iPad-ovi imaju mogućnost kupnje aktivne olovke). Ovi i slični promjeri potvrđuju da je metodologija pisanja uputnika pogrješna, da nije bila verificirana i da ni učinak ne može biti zadovoljavajući. 14. U Nacrtu je izostao potreban naglasak na odgojnoj sastavnici, koja se tiče ovisnosti o računalnim uređajima – osobito mobitela. Nisu spomenute vježbe u kojima bi se tražila vještina u „off line“ načinu rada („kako provesti dan ili više dana bez omiljenoga elektroničkoga uređaja“). To je ozbiljan propust, jer se ustanove za liječenje ovisnosti o računalnim igricama, društvenim mrežama, gledanju pornografije… prepune pacijenata različitih dobnih skupina. 15. Nigdje, pa ni u domeni e-Društvo, nije spomenuta ranjivost društva zbog silne ovisnosti o informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji. 16. Kurikul informatike za obvezatne 6., 7. i 8. razrede osnovne škole te 1.-4. razrede gimnazije prezahtjevan je, osim za prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Kadrovski uvjeti za održavanje takve zahtjevne nastave preslabo su određeni (može se zaposliti i sveučilišni prvostupnik). Prekomplicirano je vrjednovanje učeničkih postignuća. Koncept informatičke učionice je zastario. 17. Predložena odluka ne može se donijeti ni stupiti na snagu. Ne postoje metodologijske, strukovne, demokratske i pravne pretpostavke za primjenu predloženoga uputnika. U Zagrebu, 4. veljače 2018. Petar Marija Radelj Primljeno na znanje Kurikulum Informatike dorađen je nakon stručne i javne rasprave te recenzija. Odluka o donošenju kurikuluma Informatike u skladu je sa Zakonom o odgoju i obrazovanje.
2 Siniša Šegvić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Podržavam uvođenje programiranja i algoritamskog razmišljanja u kurikulum osnovnih i srednjih škola. Sasvim sam siguran da ima mnogo djece koja bi taj sadržaj mogla vrlo dobro usvojiti. Neka od te djece žive u siromašnim obiteljima i sredinama te zbog toga kad odrastu neće moći sudjelovati u rentijerskoj ekonomiji koja je kod nas dominantna. Lišavati tu djecu poduke koja bi im mogla omogućiti da žive od svog rada je neodgovorno. Istina je međutim da provedba nastave o programiranju i algoritamskom razmišljanju neće biti jednostavna. Postoji veliki broj problema koji će onemogućiti da se to napravi na najbolji mogući način. Međutim, vjerujem da je te sadržaje bolje uvesti ikako nego nikako. Umjesto da podsjećam na probleme, ja ću pokušati biti konstruktivan i navesti 9 jednostavnih preporuka koje bi nastavu trebale učiniti korisnom. 1. Python je izvrstan odabir za prvi (i ne samo prvi!) programski jezik. 2. Bolje ići malo sporije nego prebrzo. Neka krajnji domet kurikuluma za osnovnu školu bude programska petlja. 3. Bježati od faktografije. Radije svima podijeliti petice nego tjerati djecu da memoriraju pojmove koji im ništa ne znače, a sigurno će zastarjeti kad djeca dođu na zavod za zapošljavanje. 3a. Ako netko misli da će *sve* zastarjeti - onda je u krivu. C je populariziran prije 40 godina, a još se od njega može vrlo solidno zaraditi. 4. Dati profesorima taktičku slobodu da predaju onako kako misle da treba. Mjeriti rezultate profesora (mala matura, infokup, HONI, tim redoslijedom), nagraditi najbolje. 5. Bježati od tehnologije. Tableti, pametne ploče i superbrzi internet neće ni malo doprinijeti ishodima učenja, a uzeti će puno vremena i pažnje. 6. Osigurati novac za nabavu osnovnog sklopovlja u *svim* školama (ako nema novaca, sasvim dovoljna bi bila prijenosna računala s 5 godina garancije za oko 2000 kn). 7. Bježati od aplikacija. O uređivanju teksta, tabličnim kalkulatorima i videoeditiranju može se učiti na satovima tehničkog odgoja, građanskog odgoja i umjetnosti. 8. Glavni cilj: poticati razmišljanje koje vodi rješavanju problema. 9. Nikad ne zaboraviti da se sve ovo radi zbog djece, a ne zbog radnih mjesta. Prednost pri zapošljavanju trebaju imati profesori koji znaju programirati, dok je njihova formalna struka manje važna. Primljeno na znanje Kurikulum Informatike dorađen je nakon stručne i javne rasprave te recenzija. Preporuke za sadržaje i aktivnosti kojima se realiziraju odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma, bit će objavljene u metodičkim priručnicima.
3 Vanja Jurilj ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Sažetak komentara: Kurikulum predmeta Informatika obuhvatio je veliki dio nastavnog područja Školsko knjižničarstvo (Informacijska pismenost i poticanje čitanja, NPP, 2006), što smatram nedopustivim. Knjižnično-INFORMACIJSKI i medijski odgoj i obrazovanje u srednjoškolskom odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske de jure ne postoji, a de facto ga stručni suradnici – knjižničari sustavno provode (već 30 godina). „Informacijska pismenost je temeljno ljudsko pravo u digitalnom društvu“ (A. P., 2005), a knjižnice su riznice pisane i digitalne baštine. Obrazloženje komentara: InformaTIČKA pismenost utemeljena na IKT-u predstavlja alat koji posreduje u stjecanju informaCIJSKE pismenosti (informacijskog odgoja i obrazovanja) za čije su provođenje u odgojno-obrazovnom sustavu kompetentni jedino školski knjižničari, kao pedagoški i informacijski stručnjaci. Njihove kompetencije omogućuju im da ju provode kroz postojeći program knjižničnog odgoja i obrazovanja, koji za osnovnoškolski segment odgoja i obrazovanja postoji u Nastavnom planu i programu RH (2006), ali za srednjoškolsku razinu još uvijek ne postoji službeni kurikulum knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja – KIOO, ili čak kurikulum knjižnično-informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja – KIMOO (za koji su ponuđena rješenja u Zborniku XXIX. Proljetne škole školskih knjižničara RH: http://www.azoo.hr/images/izdanja/29_skola_knjiznicara1.pdf - objavljen je u elektronskom obliku na mrežnoj stranici AZOO, Zbornici i priručnici: http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=4164&Itemid=351. U školskim knjižnicama Republike Hrvatske ne može raditi osoba koja je samo diplomirala knjižničarstvo, tj. postala informacijski stručnjak i koja je položila stručni ispit pri Ministarstvu kulture, ako nema položenu pedagoško-psihološku grupu predmeta i položen stručni ispit pri Agenciji za odgoj i obrazovanje (AZOO). Nomen est omen: stručni suradnik knjižničar ima formalno obrazovanje za knjižničarskog i medijskog stručnjaka – KMS, pa bi mu i ime moglo biti isto, jer ime određuje djelovanje (primjer SAD-a je: LMS – Library Media Specialist). Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike (Prilog 3.) navodi magistre informacijskih znanosti kao one koji mogu predavati Informatiku, što može i ne mora biti dobro, ali postavlja se pitanje kako smo školovali stručnjaka za kojeg u odgojno-obrazovnom sustavu RH ne postoji kurikulum za područje u kojem se taj informacijski stručnjak tj. stručni suradnik knjižničar školovao i u kojem je par excellence? Dokumenti Cjelovite kurikularne reforme nisu uključili knjižnično-informacijski odgoj i obrazovanje kao međupredmetnu temu (a kamoli kao predmet – što nije cilj stručnih suradnika knjižničara, jer misle da je rasterećenje učenika nužno, te da sadržaje treba objedinjavati na razini školskih kurikuluma, a za to je nužno postojanje nacionalnog kurikuluma KIOO-a ili KIMOO-a), a naše je područje, koje se bavi poučavanjem učenja puno više no što je dio IKT-a, samo nekoliko puta spomenuto u navedenim međupredmetnim područjima, dok pojam školski knjižničar uopće nije spomenut. Potreba postojanja stručnog suradnika knjižničara kao kompetentne osobe u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske, nužna je bez obzira na medij na kojem će se nalaziti lektirni ili ini naslovi (CARNet, e-Lektire), upravo zato što medij nije ništa više od sredstva koje posjeduje poruku, a za koju su stručni suradnici knjižničari kompetentni da je vođenim istraživačkim učenjem (prema Carol C. Kuhltau) posreduju učenicima osnovnih i srednjih škola, na putu prema visokoj razini usvajanja planiranih ishoda učenja. Školski knjižničari RH su od 1982. godine, uz pomoć Nacionalne i sveučilišne knjižnice, transformirali školske knjižnice u knjižnično-informacijske centre i poučavali učenike za samostalnu uporabu informacija i znanja (informacija postaje znanjem tek kada je primijenjena – kada dodaje vrijednost: ideje, pogledi, kreativno razmišljanje, primjena), a znanje bez morala, blago rečeno, nije preporučljivo pa je stoga Knjižnično-informacijska pismenost ključna vještina u 21. Stoljeću, stoljeću prevlasti slike nad pojmom, usmenosti nad pismom i sadašnjosti nad prošlošću i budućnošću, kako nas upozorava akademik Solar. Na putu u društvo kakvo želimo, trebamo se zapitati kakvog čovjeka želimo obrazovati i pri tome ne smijemo zanemariti osobite vrednote kurikuluma naveden još u NOK-u 2010. godine: znanje, solidarnost, identitet i odgovornost, kao ni temeljne vrijednosti: društvene, estetske, kulturne, duhovne, religiozne i moralne – i tek nakon toga bismo trebali promišljati ostale vrijednosti poput: materijalni, ekonomskih, znanstvenih, tehničkih, bioloških i prirodnih, koje su nam danas, nekakvom društvenom inverzijom, ili modernom kulturom u ozračju SAD-a, kroz STEM područje postale prioritetne. Konačno, STEM područje uvažavamo, kao i činjenicu da budućnost zapošljavanja i napretka naše države ovisi o broju mladih koji se bave navedenim područjem, ali ono što pri tome nikako ne smijemo zaboraviti, a od iznimne je važnosti, jest humanost i humane vrednote, jer znanje bez morala ne vodi nikamo. Etika u menadžmentu proizvodnih djelatnosti u 21. stoljeću važnija je nego ikada prije jer je odgovorno poslovanje temelj održivog razvoja, a povećanje vrijednosti dionica (shareholder, stockholder) ne smije biti jedini cilj, nego ravnopravan ciljevima zainteresiranih javnosti, tj. društvenog konteksta (stakeholder). Knjižničar je postojao, postoji i postojat će, bez obzira na promjenjivost medija na kojima čitamo, bez obzira hoće li e-knjiga prerasti u knjigu budućnosti koja hoda i govori utjelovljena u robotima-knjigama. Ono što je važno – od Aleksandrijske knjižnice pa do vječnosti – utjelovljeno je u osobi kompetentnog knjižničara humanista koji vođenim istraživačkim učenjem mentorira učenike na putu prema savladavanju planiranih ishoda učenja. S poštovanjem, Ana Saulačić, prof., dipl. knjiž. i univ. spec. menadžmenta obrazovanja Članica Povjerenstva za studijsko-istraživački rad Hrvatske udruge školskih knjižničara Viša savjetnica za stručne suradnike knjižničare u Agenciji za odgoj i obrazovanje Primljeno na znanje Kurikulum Informatike dorađen je nakon stručne i javne rasprave te recenzija. Kurikulum Informatike usklađen je s preporukama na razini Europske unije, https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomp/digital-competence-framework
4 ANA JOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Mišljenja sam da bi informatika svakako trebala biti obvezna u višim razredima osnovne te u srednjim školama ali da sam program valja bitno prilagoditi intelektualnim sposobnostima, potrebama i interesima djece. Kroz rad s đacima srednje škole te obrazovanja odraslih (sve u radu na predmetima na kojima se svladavaju vještine korištenja različitih računalnih alata za multimediju) stekla sam iskustvo koje pokazuje kako prosječna osoba nema potreban kapacitet niti interes za savladavanjem računalnog programiranja. Također, većem postotku populacije takve vještine neće niti biti potrebne pa bi nametanje istih moglo biti kontraproduktivno. S druge strane, s obzirom na digitalizaciju modernog društva, nužno je računalno opismeniti mlade generacije. Smatram da bi se, u osnovnoj školi te srednjim strukovnim školama, trebalo usmjeriti na svladavanje temeljnih informatičkih vještina kao što je npr. korištenje OS Windows, MS Office, interneta, maila, alata za obradu slike, korištenje pisača i slično. Takve vještine potrebne su u širokoj paleti uobičajenih poslova. Programiranje bi eventualno mogla biti izborna vještina u višim razredima osnovne i srednje škole pri čemu podržavam korištenje programskog jezika Python. Ovdje bi iznimka bile matematičke gimnazije gdje bi programiranje trebalo biti obvezno. U samoj provedbi informatike u školama bilo bi nužno omogućiti svakom učeniku individualni rad na računalu, a grupe ne bi smjele biti veće od 15 učenika. Primljeno na znanje Kurikulum Informatike dorađen je nakon stručne i javne rasprave te recenzija. Preporuke za sadržaje i aktivnosti kojima se realiziraju odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma, bit će objavljene u metodičkim priručnicima.
5 Ignac Lovrek ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U raspravi ću se usredotočiti na dio kurikuluma koji se odnosi na osnovnu školu. Podržavam uvođenje Informatike kao obveznog predmeta u V. i VI. razredu osnovne škole, a to što u VII. i VIII: razredu ostaje izbornim predmetom čak može biti dobar pokazatelj stanja: ako djeca budu izbjegavala izbornu Informatiku u višim razredima, nešto nije bilo dobro u V. i VI., a ako se zanimanje za taj predmet nastavi, bit će to dokazom uspješnosti. Iako je Informatika je mali dio, čini mi se 1 – 2 %, sveukupnog osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, pridonijet će njegovu unaprjeđenju te iznosim nekoliko sugestija u tom smislu. 1. POVEĆA(VA)TI UDJEL DOMENE RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I PROGRAMIRANJE Predmet Informatika organiziran je u četiri domene. Domene Informacije i digitalna tehnologija, Digitalna pismenost i komunikacija i e-Društvo u većoj su mjeri usmjerene na digitalne vještine zasnovane na odgovornoj uporabi gotovih programskih rješenja i alata dostupnih putem Interneta, dok se domenom Računalno razmišljanje i programiranje uvodi stvaranje vlastitih rješenja i njihovo programsko oblikovanje. O toj razlici potrebno je voditi računa kako u kurikulumu, tako i pripremi nastavnika za provedbu u sljedećoj šk. god. kao i njenom praćenju. Udjel domena u obrazovnim ciklusima predočen je na Sl. 2.(ako to dobro razumijem, V. razred je završni razred 2. ciklusa, a VI. razred prvi u 3. ciklusu). Sugeriram da se poveća udjel domene Računalno razmišljanje i programiranje, ne zato da bi se obuhvatio veći sadržaj, već omogućilo ostvarivanje ishoda učenja: više vremena posvetiti razradi i programiranju vlastitog rješenja. 2. PROGRAMSKI JEZIK: PYTHON Za razliku od gimnazijskog programa, za osnovnu školu nije preporučen, dapače ni spomenut programski jezik, a odabir i kontinuitet primjene programskog jezika od V. razreda osnovne škole pa do kraja gimnazije temeljna je pretpostavka je za sustavno obrazovanje nastavnika i njihovu međusobnu suradnju. Stoga za osnovnu školu isto tako treba odabrati programski jezik Python koji je slobodno dobavljiv i danas najrašireniji jezik s motrišta učenja programiranja. 3. POBOLJŠATI PREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA IZ PROGRAMIRANJA Preporučam da se dorade preporuke za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda za domenu Računalno razmišljanje i programiranje od V. razreda nadalje, kad se uvodi programski jezik Python. Uočavam dva problema: odvojenost podataka (Informacije i digitalna tehnologija) i obrade podataka (Računalno razmišljanje i programiranje) te nedovoljne preporuke vezane uz sadržaj (što) i aktivnosti (kako) relevantne za poučavanja programiranja. Jasno mi je da je u ovom trenutku teško postići sustavno ostvarivanje dijela zadaća vezanih uz tri domene digitalnih vještina putem drugih nastavnih predmeta, ali tome treba težiti, . odmjereno i umjereno, bez zatrpavanja škole i nastave tehnologijom. Primjerice umjetnički sadržaji i izražavanje, audio i vizualne informacije (Likovna kultura, Glazbena kultura), geoprostorne informacije (Geografija), a mogu se naći primjeri za svaki predmet. S druge strane mnogi predmeti, posebice Matematika i predmeti prirodoslovlja, trebaju biti izvor problemskih zadataka i projekata koji uključuju računalno razmišljanje i programiranje. Zadaća ovog predmeta nije stvaranje „informatičara“, ili „programera“, tako da se zalažem se za „meki“ pristup novoj Informatici: zajednički rad učenika u timu uz podjelu posla, umjesto prepisicvanja; čim više u školi, bez intervencije roditelja kod kuće i instrukcija; težište vrednovanja na logici programa (radi li i radi li što treba), a ne na sintaksi (ispravno napisane naredbe); različitost umjesto „ukalupljivanja“ primjera i rješenja;. Završna napomena: ova rasprava ne obuhvaća strukovno obrazovanje, a digitalne vještine potrebne su svim učenicima, neovisno o vrsti srednjoškolskog obrazovanja. Danas, a ubuduće će još i više, mnoga će radna mjesta zahtijevati računalno razmišljanje i programiranje, s kvalifikacijama koje se mogu postići već srednjoškolskim strukovnim obrazovanjem. Primljeno na znanje Kurikulum Informatike dorađen je nakon stručne i javne rasprave te recenzija. Kurikulum Informatike usklađen je s preporukama na razini Europske unije, https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomp/digital-competence-framework
6 TATJANA BEGIĆ GRGURAČ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Evidentno je da tim stručnjaka koji je radio na propisivanju kadrovskih uvjeta nije imao u vidu sve izobrazbe koje propisuju akademske institucije. I ljudi su s pravom ogorčeni jer vam se može dogoditi, nakon dugo godina rada u struci, napredovanja i entuzijazma koji ljudi ulažu u svoj posao (ne zaboravite koliko je tu sati volontiranja), da vam ravnatelj priopći obavijest kako više ne možete raditi jer vaša izobrazba ne zadovoljava zakonske propise. Toplo se priključujem svim ljudima do sada u ovoj raspravi i ovom popisu dodajem i izobrazbu Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišni specijalist Informatičkog menadžmenta, a u čijoj su diplomi zabilježene sljedeće vrste poslova koje stručnjak može raditi: voditelj službe informatike, voditelj informatičkih projekata, projektant informacijskih sustava, poslovni analitičar, specijalist za informacijsku sigurnost, dizajner računalnih aplikacija, revizor informacijskih sustava, administrator baze podataka, voditelj službe pomoći korisnicima, voditelj elektroničkog poslovanja. Ova zemlja i Ministarstvo trebaju se boriti za svakog stručnjaka, jer su sve češći scenariji pakiranja kofera stručnjaka i odlaska u Republiku Irsku. S poštovanjem, Tatjana Begić Grgurač Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
7 Mario Miličević ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Pozdravljam napore oko donošenja novog kurikuluma predmeta Informatika, naročito u dijelu koji se odnosi na osnovne škole. Krajnje je vrijeme da se s načelnih strategija, primjerice o STEM području kao EU i nacionalnom prioritetu, prijeđe na konkretne korake. Informatika što prije treba postati obvezan predmet u svim razredima osnovne škole. Naravno, sustav mora to moći pratiti materijalno (strojna osnovica) i kadrovski. Slažem se i s kolegama da svakako treba omogućiti rad u manjim grupama (naročito u određenim domenama ili temama), jer će inače ostati samo dobre namjere bez konkretnih rezultata. Sada u prijelaznom razdoblju sigurno će problem biti kadrovi (i postojeći, i oni koji će nedostajati), naročito u domeni računalnog razmišljanja i programiranja. Na temelju osobnih iskustava mislim da se tu pored nadležnog sustava moraju aktivno uključiti i sveučilišta, te pomoći u izobrazbi postojećih kadrova. U istom kontekstu ne treba ni zanemariti snagu civilnog društva (odnosno informatičkih i sličnih udruga) kao značajnog resursa. Kao sveučilišni nastavnik iz polja računarstva, odnosno kao volonter koji organizira radionice programiranja za učenike, spreman sam pomoći u "interventnom" osposobljavanju kolega iz osnovnih škola. Znam da tako misli i dosta mojih kolega. Interes je naravno obostran, jer sada na 1.g. preddiplomskog studija moramo početi nastavu programiranja praktično od samih temelja, jer se pokazalo da je sustav do sada omogućavao da poslije 12 godina školovanja učenik skoro ništa nije naučio (čuo?) o programiranju. Svakako bi bilo dobro da u višim razredima osnovne škole naglasak (70-80%?) bude na domeni računalno razmišljanje i programiranje. Učenici dosta elemenata vezanih uz primjerice digitalnu pismenost ili poznavanje tehnologije savladavaju samostalno u svakodnevnom životu - pa ta znanja treba samo sistematizirati, dok s programiranjem ili poznavanjem algoritama ipak nije tako. Osim toga, poznavanje određenih tehnoloških rješenja (programska oprema i strojna osnovica) je znanje koje brzo zastarjeva. Primjerice, ako koncepcija predmeta ne bude fleksibilna, nastavnici će se možda za 10 godina iscrpljivati pričom o čvrstim diskovima koji se više neće moći ni nabaviti. Isto kao što se sada priča o disketama. S druge strane računalno razmišljanje i poznavanje osnova programiranja je trajna vrijednost, koja je tek marginalno povezana s konkretnim programskim jezikom. Na kraju o izboru programskih jezika: točno je da ne treba upasti u zamku da se (opet) za 20 godina uče programski jezici koji se više vrlo rijetko koriste u praksi (jer tako negdje piše), ali s druge strane postoji dosta pozitivnih iskustava (uključujući i moja osobna) vezanih uz trenutni prijedlog programskih jezika. Za prvo upoznavanje s programiranjem u nižim razredima osn.škole svakako je preporuka da se to odradi kroz igru i programski jezik Scratch. Nakon toga treba slijediti programski jezik Python, možda prvo kroz kornjačinu grafiku kao logični nastavak na programiranje kroz "igru" u Scratch-u. Python je trenutno optimalan izbor jer s jedne strane ima sintaksu koja nije stresna za početnike, a s druge strane u nastavku školovanja omogućuje usvajanje i naprednijih koncepata kao što je primjerice objektno orijentirano programiranje. Da ne spominjem da se u Pythonu mogu raditi i ozbiljniji primjenski programi. Konačno, nije za zanemariti što za Python već postoji i vrlo kvalitetna literatura na hrvatskom jeziku, primjerice kao što je Računalno razmišljanje i programiranje u Pythonu. S poštovanjem, Mario Miličević Primljeno na znanje Kurikulum Informatike dorađen je nakon stručne i javne rasprave te recenzija. Preporuke za sadržaje i aktivnosti kojima se realiziraju odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma, bit će objavljene u metodičkim priručnicima.
8 Martina Vujnović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Informatika i informacijske znanosti nikako nisu isto. Kolege informatičari svojim studiranjem nisu stekli kompetencije kao knjižničari kao što su informacijska pismenost, odnosno učenje o učenju, vrednovanje informacija, pronalaženje istih i sl. Isto kao što mi nismo stekli kompetencije vezane za programiranje i sl. Smatram, kao što je i stav naše udruge (HUŠK) da ovaj kurikulum jednim djelom zadire u informacijske znanosti što ipak nije posao za kolege informatičare već za nas informacijske stručnjake. Informatika sama za sebe ima bezbroj tema koje mora pokriti, a možda ne stiže, tako da još jedno područje, koja je inače pokriveno Knjižnično-informacijskim odgojem i obrazovanjem, zbilja nije potrebno. Primljeno na znanje Kurikulum Informatike dorađen je nakon stručne i javne rasprave te recenzija. Kurikulum Informatike usklađen je s preporukama na razini Europske unije, https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomp/digital-competence-framework
9 Vanja Jurilj ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Iz priloženog kurikuluma za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj vidljivo je uplitanje tema iz informacijske pismenosti u predmet Informatike. S obzirom da područje informacijske pismenosti nije predmet podučavanja, a vjerojatno ni područje interesa, na studijima informatike, a jest područje obrazovanja (i interesa) na studijima informacijske pismenosti i knjižničarstva, smatramo da predloženi sadržaji informacijske pismenosti u kurikulumu predmeta Informatike ne mogu biti kvalitetno obrađeni, a time ne mogu ni postići odgojno-obrazovne ciljeve koji se tim podučavanjem podrazumijevaju. Knjižničari osnovnih škola, koji još od 2006. godine provode program knjižnično-informacijskoga opismenjavanja (HNOS uključuje čitalačku, knjižničnu i informacijsku pismenost) i srednjoškolski knjižničari, koji samostalno i improvizirajući provode neku vrstu knjižnično-informacijskoga i medijskoga opismenjavanja, uočili su slične slabosti naših učenika koje je otkrilo i međunarodno istraživanje (The International Computer and Information Literacy Study 2013): slabo razvijene sposobnosti kritičkoga mišljenja, nepoznavanje etičkih normi kod preuzimanja informacija (citiranja, navođenja literature). Tome možemo pridodati i nedovoljno korištenje raznolikih izvora informacija (klasičnih, digitalnih, vizualnih, online), slabo vladanje osnovnim alatima za oblikovanje i prezentaciju teksta, nepoznavanje načela poslovne komunikacije (razgovor za posao, e-pošta) i nisku razinu bontona u virtualnom okruženju. Identificirajući probleme i potrebe učenika s kojima se školski knjižničari susreću, nastala je ideja o razvoju međupredmetnog kurikuluma koji bi bio u skladu s novim konceptima informacijske pismenosti, ali i novim pedagoškim paradigmama vezanim uz učenje pri čemu se razvijaju vještine za cjeloživotno učenje. Potrebe današnjih učenika koje proizlaze iz promjena u informacijskom okruženju i novih načina prijenosa, stvaranja i dijeljenja informacija, određuju školske knjižnice kao mjesto koje osigurava odgovarajuće izvore, ali i razvija kompetencije učenika potrebne za pristup, vrednovanje, stvaranje i dijeljenje informacija u novom medijskom i digitalnom prostoru (u skladu s preporukama Europskog parlamenta i Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje; 2006/962/EZ; SL L 394). Prema važećim nacionalnim (NOK) i međunarodnim dokumentima (UNESCO-ov i IFLA-in manifest) školska je knjižnica ključna sastavnica poučavanja i učenja u školi. Cilj djelatnosti školske knjižnice je promicanje informacijske pismenosti koju u 21. stoljeću, prema UNESCO-u (Horton et al. 2008, Understanding Information Literacy) definiramo kao krovnu pismenost koja u sebi uključuje sve druge. U najnovijim promišljanjima znanstvenika (Mackey et al. 2011) zamjenjuje ju metapismenost koja predstavlja sklop vještina informacijske pismenosti primijenjen u digitalnom okruženju, a koja u sebi sadržava čitalačku, informacijsku, medijsku i digitalnu pismenost. Školski knjižničari imaju razrađen prijedlog međukurikularnog programa informacijske pismenosti koji bi se provodio kroz tri modula: Pristup informacijama; Vrednovanje informacija; Stvaranje i dijeljenje informacija. Svi moduli sa svojim sadržajima čine jedan cjelovit program metapismenosti jer se svi temelje na pristupanju informacijama i postupanju s njima, a promjena formata medija i mogućnosti kolaborativnog učenja u digitalnom okruženju daju pismenosti novu kvalitetu koju možemo nazvati metapismenost ili informacijska pismenost za digitalno doba, a koja u sebi uključuje čitalačku, informacijsku, medijsku i digitalnu pismenost. Kao profesionalna zajednica i pedagoški djelatnici smatramo da tek cjelovito i kvalitetno podučavanje učenika metapismenosti ili informacijskoj pismenosti za digitalno doba može napraviti bitan doprinos pozitivnim promjenama u odgojno-obrazovnom procesu koji svi od novoga kurikuluma očekujemo! Vanja Jurilj Predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Članica IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice Predsjednica IASL-a za Europu Primljeno na znanje Kurikulum Informatike dorađen je nakon stručne i javne rasprave te recenzija. Kurikulum Informatike usklađen je s preporukama na razini Europske unije, https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomp/digital-competence-framework
10 Ante Mladinić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovano Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, HAZU, S obzirom na trenutne pozicije i perspektive, a vezano za budućnost obrazovanja Republike Hrvatske molim Vas odgovore na pitanja iz članaka: - https://www.linkedin.com/pulse/re-wwwchrissh2020eu-where-drawing-skills-evaluated-what-ante-mladinic/, - https://www.linkedin.com/pulse/re-education-fourth-industrial-revolution-ante-mladinic/ o Zašto se ne uspoređujemo s najboljima? - https://www.linkedin.com/pulse/state-ict-infrastructure-croatian-faculties-education-ante-mladinic/, - https://www.linkedin.com/pulse/why-hazu-forget-support-art-croatian-curricular-only-stem-mladinic/? Vezano uz transfer znanja i evoluciju tematike iz Predmeta šaljem pomoćne linkove: - https://theconversation.com/steam-not-stem-why-scientists-need-arts-training-89788, - https://www.linkedin.com/pulse/approach-education-obsolete-dierk-thomas, - https://www.moe.gov.sg/education/secondary/normal-course-curriculum, - www.gartner.com, - www.forrester.com, - www.idc.com, - www... . S poštovanjem, Ante Mladinić Primljeno na znanje Kurikulum Informatike dorađen je nakon stručne i javne rasprave te recenzija. Preporuke za sadržaje i aktivnosti kojima se realiziraju odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma, bit će objavljene u metodičkim priručnicima. Odluka o donošenju kurikuluma Informatike u skladu je sa Zakonom o odgoju i obrazovanje Kurikulum Informatike usklađen je s preporukama na razini Europske unije, https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomp/digital-competence-framework
11 Ante Mladinić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Petar Mladinić prof.mat. "Matematika i računalno razmišljanje u informatici": "U ovom ću tekstu pokušati naznačiti koje matematičke sadržaje treba informatika i koji se i kada poučavaju (ili ne poučavaju) u nastavi matematike. I koji se sadržaji i kada poučavaju u nastavi informatike." Moje veliko iskustvo u nastavi matematike ukazuje na oprez kako se ne bi, zbog objektivnih, ali i subjektivnih loših poteza postigao suprotan efekt od namjeravanog. Između ostalog, uporaba alata u matematici "izoštruje" pojmove i stavlja u prvi plan bitno, a ne sporedno ili "receptualno". Kako se matematika planira uporabiti u nastavi u informatike u RH meni se čini da je u prvom planu "receptualna" matematika. Možete li me uputiti (pitao sam jednog od stručnjaka koji "guraju" informatiku u naše školstvo) na neki izvor/izvore u kojem ću naći konkretne primjere povezanosti informatike i matematike koji su i vremenski i sadržajno usklađeni u nastavnom planu? Ili takvih primjera baš i nema? Nisam nikada dobio odgovor na tu zamolbu! Zato sam se potrudio vidjeti matematičke sadržaje koji trebaju informatici i zaključiti o čemu je riječ u RH. Cijeli tekst pročitajte: http://www.proven.hr/slike/upload/1513332758-Matematika_i_racunalno_razmisljanje_u_informatici_Petar_Mladinic.pdf Primljeno na znanje Kurikulum Informatike dorađen je nakon stručne i javne rasprave te recenzija. Odluka o donošenju kurikuluma Informatike u skladu je sa Zakonom o odgoju i obrazovanje Kurikulum Informatike usklađen je s preporukama na razini Europske unije, https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomp/digital-competence-framework
12 Danijel Forjan ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Žalosno je da se jako malo ljudi uopće uključilo u raspravu, a na Facebook-u i ostalim medijima komuniciranja se toliko komentira. Također moram naglasiti da se slažem sa kolegama oko održavanja informatičke učionice i uopće održavanja opreme u školi te bi se to trebalo drugačije urediti da se kolegama koji to redovno rade, a nisu plaćeni za to jer nisu po struci serviseri i sl. I sam od početka rada u školi održavam opremu, mrežu, administator sam ematice, ednevnika i etehničar u projektu eŠkole. Ako Županija ili škola ne žele honorirati osobu koja im je ujedno u školi i zna kako sve funkcionira, ne znam kako uopće mislite da sve radi kako treba, jer vanjski tehničari uopće ne odazivaju ili ih škole uopće ni nemaju. Još se jednom moram dotaknuti učitelja s pojačanim programima: smatram da su takvi učitelji isto kompetentni za obavljanje posla za predmet koji su imali pojačani program, pa tako i informatike jer su imali puno više metodika i pedagoških predmeta. Doživio sam nažalost da sam upoznao učitelje iz osnovne, ali i iz srednje škole, koji uopće ne znaju ni što je npr. microbit i koji uopće ne rade u novim aplikacijama i sustavima nego su zapeli u prošlom stoljeću, a tko želi taj će se i usavršavati i pratiti razvoj tehnologije i novih metoda poučavanja pa bi stoga trebalo urediti i način provjere i praćenja usavršavanja učitelja. Također, mišljenja sam da informatiku treba uvesti od 1. razreda osnovne škole jer već je sada prekasno koliko je tehnologija otišla naprijed, a koliko učenici, a time i njihovi roditelji, zaostaju s vremenom. Odgajajmo djecu za budućnost. Primljeno na znanje Prilog 2. Prikaz godišnjeg broja sati i oblika izvođenja nastavnoga predmeta Informatike u osnovnoj školi i gimnazijama predviđa Informatiku od 1. razreda osnovne škole.
13 Blaženka Knežević ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Radim u školstvu 25 godina od toga 20-tak u osnovnoj školi na mjestu učiteljice informatike. Dakle od samih početaka izborne nastave informatike u osnovnoj školi. Usput sam sama brinula da u učionici sve štima što se tiče programske i hardverske opreme. Administrator sam e-dnevnika, e-matice od početka uvođenja, redovito pripremala učenike za natjecanja iz informatike, više puta imala učenika na prvom mjestu u županiji, voditeljica ŽSV informatike, u zvanju učitelja mentora. Učenici su se uvijek rado opredjeljivali za izbornu nastavu informatike iako se odvijala u popodnevnim satima i nikad tražili ispisivanje sa predmeta. Mnoge mlade kolegama iz županijskog vijeća sam savjetovala i pomagala u radu pa i onima koji su navodno stručniji od nas predavati nastavni predmet informatika. Sada je netko odlučio da mi sa zvanjem prof. POLITEHNIKE nismo dovoljno kvalificirani za obavljanje posla učitelja informatike. Primljeno na znanje Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
14 Dragana Dolić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Hvala mojoj kolegici Alenki i kolegi Mati što su pravovremeno reagirali na kvalifikacije učitelja koje ste naveli. U potpunosti se slažem s njihovim objavama i osjećam se isto kao i oni. Diplomirala sam prije 26 godina i stekla zvanje prof. politehnike. U školi radim skoro dvadesetak godina. Predavala sam fiziku, tehničku kulturu i informatiku u jednoj školi. Sad desetak godina predajem samo informatiku. Kako je to bilo moguće? I ne samo to. Osim toga natjecanja, administrator resursa, u projektu e-škole, e.upisi, edukacije, webinari, ispis svjedodžbi i da ne nabrajam što sve ne. Nadam se da i ostale moje kolegice i kolege nekoliko generacija ispred mene i iza mene zaslužujemo da se naše zvanje uvrsti u taj popis ili ćemo uz naše svakodnevne poslove dokazivati naš status i kompetencije. Primljeno na znanje Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
15 Alenka Šimić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Gdje je zanimanje prof. politehnike u popisu? Alenka Šimić Potpuno se slažem sa kolegom Matom i brojnim kolegama koji inzistiraju da se prof. politehnike i prof. PTO-a uvrste u vaš popis. Kada sam pročitala ogroman broj navedenih zanimanja koja ste naveli a preskočili nas, prof. politehnike, ostala sam bez teksta. Uočite vašu široku lepezu odabranih zanimanja koja mogu predavati informatiku stručno i shvatite da smo mi već u tome. Mi nismo novi i nismo jučer počeli predavati informatiku (a petnaest, dvadeset godina bavili se nečim drugim). Naime, kada smo diplomirali, nije uopće bilo prof. inf. nego smo mi radili i radimo još od tada kao učitelji inf. u školama. Pogledajte naš kurikulum sa studija i vidjet ćete da nam je bila uvrštena informatika sa razlogom. Diplomirala sam prije 26. g. i od tada predajem informatiku u osnovnoj školi, redovito se usavršavam na svim razinama, od županijskih do državnih i nikad ni jedno nisam preskočila. Sve potvrde sa usavršavanja su u mojem dosjeu. Mislim da one znače upravo ono za što su namijenjene-dokaz o kompetencijama u struci. To vrijedi za sve moje kolege sa istim nazivom zanimanja, a ima nas dosta. Uvijek smo zajedno na usavršavanjima i natjecanjima, razmjenjujemo iskustva i stalno napredujemo. Većini mlađih kolega dajemo podršku i pomoć jer kontinuiranim usavršavanjem i redovitim radom, koji su dio cjeloživotnog učenja, usvojili smo znanja i vještine tijekom godina. Kolege prof. politehnike su u komisijama za stručne ispite pripravnicima za tehničku kulturu i informatiku. (stečene kompetencije i prava koja se ne mogu ignorirati). Odmah smo se uključili u pripreme učitelja i nastavnika Informatike i Računarstva za uvođenje novih kurikuluma u osnovne i srednje škole. I nastavit ćemo sa predanim radom kao i dosad. A vi nam dajte dodatni impuls i uvrstite nas što prije tamo g d j e v e ć j e s m o, samo niste bili dovoljno informirani o nama. Alenka Šimić, profesor politehnike, savjetnik za tehničku kulturu, ECDL mentor i ispitivač, osnovni i napredni, ispitivač metodike na stručnim ispitima, recenzent i autor udžbenika za informatiku i tehn. kulturu, administrator resursa, voditelj aktiva, kreator web stranica škole, izrada članaka na webu, te od nedavno student koji polaže kolegije zamj. min. Lidije Kralj kao dio priprema učitelja i nastavnika Informatike i Računarstva za uvođenje novih kurikuluma u osnovne i srednje škole. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
16 Mate Dorvak ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U popisu preporučenih kvalifikacija vidim da nemate profesora PTO-a i profesora Politehnike koji preko 30 godina predaju nastavu informatike, vode djecu na natjecanja i organiziraju ista, pišu udžbenike i recenzije iz informatike, vode Županijska stručna vijeća, predsjedaju s Povjerenstvima za natjecanja, suradnici su Agencije za odgoj i obrazovanje, metodičari kod polaganja stručnih ispita, mentori pripravnicima i studentima. Osim tih ljudi ima i još drugih kvalifikacija koji su u sustavu pa bi dobro bilo da ih se ne marginalizira. Kako sam i ja jedan od njih ne osjećam se kompetentan da sudjelujem u raspravi na odluku o donošenju kurikuluma za nastavni predmet informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
17 Danijel Forjan ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Nepravedno je da su učitelji RN s pojačanom informatikom ili današnjim modulom informatike u nepovoljnijem položaju od ostalih kolega u natječaju za radno mjesto. U osnovnoj školi bi trebali biti ravnopravni kao i ostali kolege s pojačanim programima. Budući da sam i sam završio taj smjer i radim kao učitelj informatike smatram da ovo nije pravedno jer danas onda to očito ovisi o ravnatelju hoće li ti dati prvenstvo ili ne pred drugima. Smatram da se to mora drugačije urediti i da nas sa pojačanim programima više ne degradiraju. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
18 Blaženka Knežević ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Zašto u ovome popisu kvalifikacija nema smjera profesor politehnike. Završila sam studij politehnike na Pedagoškom fakultetu J.J.Strossmayera u Osijeku 1993 godine. Taj smjer je mjenjao naziv kroz godine? Inače predajem informatiku već dvadesetak godina u osnovnoj školi i imam zvanje učitelja mentora. Iako je predmet izboran i održava se u suprotnoj smjeni gotovo svi učenici rado pohađaju nastavu. Redovito pripremam učenike za natjecanja. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
19 Ivana Cesarec ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Nepravedno je da su učitelji RN s pojačanom informatikom ili današnjim modulom informatike u nepovoljnijem položaju od ostalih kolega u natječaju za radno mjesto. U osnovnoj školi bi trebali biti ravnopravni kao i ostali kolege s pojačanim programima. To dokazuju kolegiji koje su slušali na fakultetu,metodičko-didaktički temelji koje su stekli. Već prije su se pokušala smanjiti prava učitelja RN i to je proglašeno neustavno pa bi bilo dobro da se izbjegnu iste takve neprimjerenosti i sada. Učiteljski fakultet je uvijek u korak s vremenom i to konstantno dokazuje i vrijeme je da se prestane na ovakav način pokušavati umanjiti njegovo značenje i značenje kadra koji iz njega proizlazi. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
20 DRAGO GRADEČAK ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ "Održavanje funkcionalnosti informatičke učionice osigurava se prema preporukama učitelja." - da bi se održala funkcionalnost informatičke učionice, ona mora biti održavana i mora se voditi briga o njoj. Informatička oprema mora biti održavana. U većini škola informatičku opremu održava i servisira učitelj Informatike. Učitelj Tehničke kulture nije domar. Učitelj Informatike ne bi trebao biti serviser ili tehničar informatiče opreme ili bilo koje druge e-opreme u školi. Ne bi trebao biti bez adekvatnog i pravednog zaduženja u satnici. 1. Prije kojih petnaestak godina u satnici je bilo održavanje informatičkog kabineta. Zašto se ne vrati? 2. Srednje škole imaju u satnici brigu o informatičkoj opremi. Zašto nemaju OŠ? "Održavanje funkcionalnosti informatičke učionice osigurava se prema preporukama učitelja." - preporuka učitelja je da se u zaduženje učitelja Informatike OŠ vrati zaduženje vođenja informatičkog kabineta, a u satnici do norme/pune satnice, tj. do 24 sata zaduženja. Primljeno na znanje Tjedne obaveze učitelja i nastavnika ne propisuju se ovim dokumentom.
21 ŽELJKO MATIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Četiri domene kojima će se realizirati ciljevi predmeta Informatika imaju smisla kroz osnovnu školu. U srednjoj školi će ovakav pristup dovesti do toga da se uči svašta i nauči skoro ništa. Petnaestak sati programiranja po godini ne može polučiti nikakve stvarne ishode, ne može učenicima omogućiti dublji ulazak u programerski način razmišljanja. U dva mjeseca na nekoliko sati vježbi odradit će dvije tri tipične vježbe i onda slijedi slijedeća domena. Dogodine kad treba nastaviti, učenik neće znati većinu onoga što je radio prošle godine. Na brzinu će trebati ponoviti neke osnove kako bi se mogla odraditi ona dva tri tipična primjera za ovu razinu. U srednjim školama umjesto domena, učenici bi trebali moći odabrati jedan od 3 informatička modula: - uredski programi (obrada tekst, elektroničke proračunske tablice, prezentacije, osnove baza podataka, elektroničke komunikacije, objava na internetu) - grafička obrada, dizajn, priprema za tisak, web dizajn, komunikacije - programiranje (ovisno o broju godina izbornog programa, npr. 2,3 godine - C++/Python, 1 god. - HTML/CSS, Java, 1 god. - robotika) Na taj način omogućit će se bolja priprema za buduće visoko obrazovanje sukladno njihovim afinitetima. U prva četiri razreda osnovne škole ne bi trebala biti samostalan predmet nego integrirana u ostale predmete (interaktivni sadržaji, npr. za hrvatski jezik: osnovno oblikovanje teksta, samoispravak). Za prva četiri razreda možda bi bio dosta jedan komplet tableta (28) jer djeca te dobiti preferiraju pametne telefone i tablete. Inače bi škole trebale imati barem 2 informatička kabineta. Od 5. razreda kao obvezan predmet. Ako to nema potpore u trenutnim materijalnim i kadrovskim uvjetima, onda 5. i 6. razred kao izborni predmet a 7. i 8. kao obvezni kako ne bi bilo praznine između 6. razreda i srednje škole. U svim gimnazijama i četverogodišnjim strukovnim školama informatika/računastvo trebala bi biti najmanje 2 godine po 2 sata tjedno. Primljeno na znanje Kurikulum Informatike dorađen je nakon stručne i javne rasprave te recenzija.
22 TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE PUNAT ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Nažalost premalo komentara na ineternetu a previše u cafe barovima, kako o svemu tako i o kurikularnoj reformi našeg školstva. Informatika mora biti obvezatan predmet od 1. razreda OŠ a ne da moja kćer u 3 razredu gimnazije nema informatiku kao obvezatan predmet već izborni s time da mora izabrati između njemačkog jezika ili informatike, sramota!Djeca se opterećuju silnim štrebanjem i bubanjem napamet koje im neće nikada u životu trebati a kad završe osnovnu školu pojma nemaju što bi htjeli dalje učiti i raditi u životu, niti ih se nauči učiti već se prepušta roditeljima da snjima ponovo prolaze kompletnu osnovnu školu, kako roditelji ne bi zaboravili šta su učili u osnovnoj školi. Previše knjiga, preširoka materija po predmetima, vjeronauk treba izbaciti iz škole pa tko želi neka ide u crkvu na vjeronauk, sama crkva govori da se vjera ne uči već živi. Primljeno na znanje Prilog 2. Prikaz godišnjeg broja sati i oblika izvođenja nastavnoga predmeta Informatike u osnovnoj školi i gimnazijama predviđa Informatiku od 1. razreda osnovne škole.
23 ADELA d.o.o. ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Ljudi su informatički nepismeni. Informatika se ne nameće, ona je već davnih dana tu. Apsolutno se mora početi od samog početka školovanja s informatikom jednako kao i s učenjem čitanja i pisanja, tu nema nikakve rasprave, a ne da je informatika apstrakcija i da služi samo za društvene mreže . Informatička pismenost je osnova komunikacije i snalaženje u digitalnom svijetu. Odgovornost ovog ministarstva je da pripreme društvo od najranije školske dobi, načinu informatičkog razmišljanja, njenom korištenju, osobnom i poslovnom. Znate zašto ovdje nema komentara (osim zato što su ljudi inertni i jednostavno im se ne da ništa pokrenuti i u ničemu sudjelovati nego neka eto padne s neba)....jako veliki broj ne komentira zato jer se ne zna prijaviti u Vašu bazu podataka i virtualno prošetati po Vašim savjetovanjima i sudjelovati u njima, jer to je naše pravo, koje vidim ljudi jako rijetko koriste. To je tužno. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
24 Marko Debeljak ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, III. Ja sam protiv informatike u osnovnoj školi. Pogotovo ne u razrednoj nastavi. Umjesto toga treba sadržaj gdje će djeca što više koristi svoje ruke. Znači nešto kao tehnički odgoj, ali usmjeren na razvoj motoričkih sposobnosti kod djeteta sa što više praktične nastave. Djeca tu zakazuju i to treba popraviti. Osnovne informatike se lako nauče u srednjoj školi. Uložiti sredstva da se djecu makne od ICT-a jer su već "svi" tamo, raznim edukacijama nastavnika i roditelja. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
25 Ante Mladinić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE Poštovano Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, HAZU, S obzirom na trenutne pozicije i perspektive, a vezano za budućnost obrazovanja Republike Hrvatske molim Vas odgovore na pitanja iz članaka: - https://www.linkedin.com/pulse/re-wwwchrissh2020eu-where-drawing-skills-evaluated-what-ante-mladinic/, - https://www.linkedin.com/pulse/re-education-fourth-industrial-revolution-ante-mladinic/ o Zašto se ne uspoređujemo s najboljima? - https://www.linkedin.com/pulse/state-ict-infrastructure-croatian-faculties-education-ante-mladinic/, - https://www.linkedin.com/pulse/why-hazu-forget-support-art-croatian-curricular-only-stem-mladinic/? Vezano uz transfer znanja i evoluciju tematike iz Predmeta šaljem pomoćne linkove: - https://theconversation.com/steam-not-stem-why-scientists-need-arts-training-89788, - https://www.linkedin.com/pulse/approach-education-obsolete-dierk-thomas, - https://www.moe.gov.sg/education/secondary/normal-course-curriculum, - www.gartner.com, - www.forrester.com, - www.idc.com, - www... . S poštovanjem, Ante Mladinić Primljeno na znanje Kurikulum Informatike dorađen je nakon stručne i javne rasprave te recenzija. Preporuke za sadržaje i aktivnosti kojima se realiziraju odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma, bit će objavljene u metodičkim priručnicima. Odluka o donošenju kurikuluma Informatike u skladu je sa Zakonom o odgoju i obrazovanje Kurikulum Informatike usklađen je s preporukama na razini Europske unije, https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomp/digital-competence-framework
26 Damir Poljak ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE "Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Optimalna organizacija rada predviđa radno mjesto s računalom za svakog učenika." - Zašto je onda izbačen dio koji predviđa dijeljenje učenika u grupe ne veće od 15 učenika? Izbacivši navedenu stavku napravili ste nepromišljeni potez. Trenutno sam s učenicima na cjelini programiranja u Pythonu i kada dođe vrijeme za praktičnu provjeru znanja kako mislite da se može provesti praktična provjera znanja kada je u učionici 12 računala, 24 učenika, a fizički nemamo mogućnosti za veći broj računala u učionici? Hoće li ostali učenici pisati program na papiru? O ovakvim stvarima mislim da se uopće nije vodilo računa. Sve je prepušteno učiteljima i neka se snađemo kako umijemo i znamo jer ako ne napravimo nešto kako treba jer nemamo mogućnosti tko će drugi biti kriv nego mi jer se nismo znali organizirati, pripremiti na takvu situaciju itd. Ista stvar je s nabavom računala (brigo moja prijeđi na drugoga). Svaka škola odlučuje što će kupiti od računala (kućište, monitor, tipkovnica, miš i eventualno zvučnici). Navedena računala trebala bi raditi cca 10 godina i ako računala ne budu zadovoljavala hardverske potrebe tko će opet biti kriv nego mi jer će ispasti da nismo znali kupiti dobra računala. Uvijek se sve lomi na nama učiteljima. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Pedagoški standard ne propisuje se ovim dokumentom. Preporuke za sadržaje i aktivnosti kojima se realiziraju odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma, bit će objavljene u metodičkim priručnicima
27 Damir Poljak ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE U dijelu Mjesto i vrijeme učenja treba vratiti izbačeno: "Učenje i poučavanje predmeta Informatika nužno se organizira u umreženoj računalnoj učionici spojenoj na internet, u grupama ne većim od 15 učenika tako da svaki učenik ima svoje radno mjesto s računalom." U našoj informatičkoj učionici fizički ne stane više od 12 računala (prosjek učenika po razrednim odjelima je 25-26 učenika). Kada je u učionici 12 učenika puno nas je, a sada zamislite situaciju kada dođe razred od 28 učenika u navedenu učionicu (kaos). Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Pedagoški standard ne propisuje se ovim dokumentom.
28 Anita Kanić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE Podržavam novi kurikulum nastavnog predmeta Informatika. Međutim, nije mi jasno zašto nisu predviđene grupe do 14 učenika, ako znamo da bi na taj način rad bio kvalitetniji i bolji? Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Pedagoški standard ne propisuje se ovim dokumentom.
29 Mirena Maljković ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE Pozdravljan novi kurikulum kao građanka RH, kao učiteljica informatike, a prvenstveno kao majka. Smatram da je usmjerenje ka ishodima veliki pozitivan preokret i koliko god će nam prva godina biti teža, vjerujem da ćemo se svi snaći, u krajnjoj liniji to je naša dužnost. Svaki učitelj mora stalno učiti i mijenjati pristupe kako se mijenja i vrijeme. Ono što smatram spornim i zasigurno velikim nadlazećim problemom je broj učenika na nastavi informatike. Ako će nastavu informatike pohađati svi učenici jednog razreda odjednom nailazimo na logične i zrdavorazumske probleme. Prvo to je veličina učionica. Malo je škola u kojima stane 27;28 radnih mjesta sa računalima. A u nekim područjima kao što je to Grad Zagreb (s tim sam upoznata) neke škole rade čak u tri smjene tako da ne razumijem kako će se naći prostora da se učionice proširuju. Ako se predviđa da će u tom slučaju na jednom računalu raditi dva učenika smatram to velikim nazadovanjem i iz perspektive nastave informatike, ali i općenito novih pedagoških pristupa jer znamo i iz teorije, ali i mi iz prakse, da učenik najbolje i zapravo jedino adekvatno stječe znanja, vještine i kompetencije ako radi sam na svom računalu. S druge strane mi nije jasno kako ću procijeniti napredak i ocijenjivati svoje učenike (što je sastavni dio našeg posla koji sa strane društva i roditelja ima na žalost najveći fokus, premda mi samu ocjenu ne smatramo najvažnijim aspektom odgoja i obrazovanja) ukoliko imam po dvoje učenika na jednom računal ili u jednom razredu 28 učenika. Znamo da iz prakse nerijetko osim prosječih i naprednih učenika imamo i prilagođenih i individualiziranih sa kojekakvim specifičnostima koje moramo uvažavati što tu brojku realno i povećava. Apsolutno sam za uvođenje obvezne informatike, provođenja novog kurikuluma i to čim prije jer svako odgađanje za dodatne pripreme nemaju smisla, nikad nije apsolutno povoljan trenutak, ali ako je cijena apsolutni pad kvalitete rada s učenicima bojim se da je to prevelika cijena. I da će sve te pozitivne promjene pasti u drugi plan, ako mi u praksi ne možemo provesti osnovne i sastavne dijelove cjelogodišnjeg odgojno obrazovnog procesa. Predlažem da se u pedagoški standard uvede rečenica koja informatiku stavlja u specifične predmete sa specifičnim zahtjevima po broju učenika. Barem sa naznakama da će se kroz par godina poraditi i na tome. Razumijem da su ograničavajući faktor materijalna sredstva i raspoloživi kadar, ali ako se uvede kroz nekoliko godišnji plan onda to nije nemoguće. Na pragu smo velikih prekretnica i na svima nama je velika odgovornost. Nadam se da ćemo odraditi sve kako treba jer je to u interesu naše djece, a ona su temelj i jedini ključ za napredak RH. Primljeno na znanje Pedagoški standard ne propisuje se ovim dokumentom. Preporuke za sadržaje i aktivnosti kojima se realiziraju odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma, bit će objavljene u metodičkim priručnicima.
30 Marina Gernhardt ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE Smatram da se iz rečenice „Optimalna organizacija rada predviđa radno mjesto s računalom za svakog učenika.“ treba izbaciti riječ „optimalna“. Znam kako je raditi s 22 učenika na 15 ili čak manje računala. Rad u paru ili u trojkama nikako ne može imati istu težinu kao samostalan rad računalu. Nažalost, mnogi učenici cijelo svoje školovanje nisu imali priliku samostalno raditi na računalu. Ukoliko se ne omogući podjela učenika u grupe radi izvođenja nastave, od sljedeće školske godine nastavu informatike ću raditi u učionici od 40m^2 u kojoj će biti smješteno čak 22 računala. U učionici te veličine neće se moći kvalitetno raditi. Vjerujem da mnoge škole imaju isti problem - nedostatak prostora za veliku učionicu informatike. Značajno poboljšanje bi bilo izvođenje nastave informatike u skupinama od maksimalno 14 učenika. Na taj će se način osigurati da svaki učenik ima priliku samostalno i kvalitetno raditi. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Pedagoški standard ne propisuje se ovim dokumentom.
31 Tamara Jozinović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE Državni pedagoški standard predviđa razredne odjele do maksimalno 28 učenika. Kako je moguće raditi kvalitetnu nastavu informatike gdje istovremeno radi 28 učenika svatko na svome računalu i nastavnik treba dolaziti do svakoga od njih i pomagati im ako im nešto nije jasno? Također, u razredima postoje i učenici koji imaju individualizirani pristup ili prilagođeni program. Smatram da bi se nastava informatike obavezno trebala odvijati u manjim skupinama s maksimalno 15 učenika po skupini. Primljeno na znanje Pedagoški standard ne propisuje se ovim dokumentom.
32 Milan Omrčen ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE Pedagoškim standardom predviđeni su razredni odjeli do 28 učenika. Nastava informatike u tako velikoj grupi biti će uglavnom frontalna s malom mogućnošću poticaja učenicima kojima je potrebna. Učenicima sa slabijim znanjem i vještinama to će stvarati frustraciju i odbojnost prema predmetu. Radi toga je potrebno broj učenika u grupi ograničiti na 14. Praktično, to bi se dalo izvesti tako da dio učenika pohađa nastavu informatike a drugi dio nastavu tehničke kulture. Pri izvođenju praktičnih radova u tehničkom također je problem voditi veliku grupu, drugi problem koji oba predmeta imaju je nedostatak opreme. Primljeno na znanje Pedagoški standard ne propisuje se ovim dokumentom. Preporuke za sadržaje i aktivnosti kojima se realiziraju odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma, bit će objavljene u metodičkim priručnicima.
33 Ana Budojević ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE Podržavam novi kurikulum nastavnog predmeta Informatike. Kako bi on ostvario pozitivne kritike i dobre promjene koje smo toliko dugo čekali, nužno je osigurati jednake uvjete svim učenicima kao i računala koja će biti upotrebljiva kroz 5 do 10 godina. Vratiti izbrisanu rečenicu o održavanju nastave Informatike u grupama do 14 učenika kako bi bili sigurni da svaki učenik ima svoje radno mjesto s odgovarajućom opremom. Učenike se ne može vrednovati ukoliko nije svaki od njih imao svoje računalo na kojem je mogao raditi. Isto bi moglo izazvati i negativne reakcije roditelja. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Pedagoški standard ne propisuje se ovim dokumentom.
34 Marko Šolić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE Navedeni kurikulum većim dijelom je identičan prijedlogu Nacionalnog kurikuluma predmeta Informatika, objavljenog u veljači 2016. godine. Radi se o dobroj odluci, budući da se tu radilo o kvalitetnom kurikulumu, ali neshvatljivo je zašto je iz istog izbrisana rečenica koja je u poglavlju "Mjesto i vrijeme učenja" definirala da se Informatika uči "u grupama ne većim od 15 učenika tako da svaki učenik ima svoje radno mjesto s računalom." Ako se radi o bojazni zbog nepostojanja dovoljnog nastavničkog kadra ili dovoljne količine opreme, onda postaje začuđujuće što se suprotno najavama koje smo do sada mogli čuti ipak zadržava ideja o uvođenju Informatike od prvog razreda osnovne škole, kao izbornog predmeta. Nedavna analiza stanja u školama pokazala je određeni nedostatak nastavnog kadra za uvođenje obvezne informatike u petim i šestim razredima osnovne škole. Nejasno je kako se onda planira riješiti problem pronalaženja nastavnog kadra za izbornu nastavu u još dodatna četiri razreda. Isto nije strogi predmet ovog prijedloga, ali je svakako nepremostivo pitanje za njegovo provođenje u praksi. Umjesto odredbe o veličini grupe do 15 učenika, u ovom prijedlogu navodi se sljedeće: "Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Optimalna organizacija rada predviđa radno mjesto s računalom za svakog učenika." Državni pedagoški standard predviđa razredne odjele do dvadeset i osam učenika. U skladu s ovim nejasna je nedavna odluka nadležnog Ministarstva o dodjeli sredstava školama u iznosu od šezdeset tisuća kuna za kupnju novih računala potrebnih za provođenje ovog kurikuluma. S pretpostavkom dijeljenja navedenog iznosa na dvadeset i osam računala, tako da svaki učenik može raditi na vlastitom računalu kako je i navedeno, dolazimo do iznosa od dvije tisuće stotinu i četrdeset dvije kune za računalo s monitorom, mišem i tipkovnicom. Dosadašnja školska praksa pokazuje da se računala većinom obnavljaju u periodu od pet do deset godina, a često i dulje. Realna tržišna cijena za računalo koje bi trebalo bez problema raditi u takvom razdoblju je barem dvostruko, ako ne i trostruko viša od cijene koja je predviđena od strane Ministarstva. Ako će se uvoditi izborna Informatika od prvog razreda osnovne škole, kako se navodi u ovom kurikulumu, smatram da je neophodno definirati hoće li za to postojati dovoljan nastavni kadar, kojim će se sredstvima opremiti škole (jer trenutna sredstva očito nisu dovoljna), te hoće li veliki dio škola morati organizirati i drugu informatičku učionicu (jer je jedna već sada često zauzeta kroz cijelu satnicu). Primljeno na znanje Pedagoški standard ne propisuje se ovim dokumentom. Preporuke za sadržaje i aktivnosti kojima se realiziraju odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma, bit će objavljene u metodičkim priručnicima
35 JOSIP KLIČINOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE Podržavam novi kurikulum nastavnog predmeta Informatika. Međutim, protiv sam formulacije "Optimalna organizacija rada predviđa radno mjesto s računalom za svakog učenika". Ovo je vrlo nejasno napisano. Optimalno nije isto što i realno. Svjesni smo da će u osnovnoj školi to "optimalno" značiti dva učenika istovremeno na jednom računalu, što je metodički nepromišljeno i posve promašeno! Ne može se raditi na način da jedan učenik radi, a drugi gleda. Sve teorije učenja kažu da učenik najbolje uči kad sam radi, a najmanje kad gleda. A ovdje će se upravo to dogoditi. Čak ni uz kontrolu nastavnika, u takvim je uvjetima nemoguće očekivati da će svaki učenik raditi samostalno! Ili će se dogoditi da će pola školskog sata gledati, a pola školskog sata raditi. Stoga treba jasno definirati da se razredi dijele na grupe od kojih svaka ima maksimalno 14 učenika. Na taj će se način zbilja osigurati da svaki učenik ima priliku samostalno raditi. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Pedagoški standard ne propisuje se ovim dokumentom.
36 Marina Kulaš ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 1. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Kao prvo želim pohvaliti trud i rad oko izrade Kurikuluma informatike što se vidi, jer su upute vrlo jasne i precizne. Što se tiče literature, malo je nezahvalno preporučivati bilo koji udžbenik, izdavača ili radnu bilježnicu, pošto je sve podložno brzim izmjenama ovisno o razvoju samog predmeta, pa bilo oni prikazani kao online udžbenici ili tiskana izdanja. Mogu reći da me jedino zbunjuje kod iščitavanja ishoda Kurikuluma pristup "nakon prve godine učenja", ..., "nakon pete godine učenja", pošto se zna da se, bar za sada, za početak, neće moći provoditi od 1.-4. razreda niti izborna nastava, a u pete i šeste ulazi kao redovna! Znači, počinjemo li u petom kao redovna, to će biti "nakon prve godine učenja"?!? Znam da je to malo iskrivljeno rezimiranje, ali bi bilo dobro da se o tome malo povede računa. Isto tako me već dugi niz godina zanima zašto se ne vodi računa o načinu pisanja učenika preko tipkovnice. Nekad je bio predmet "daktilografija" u srednjoj školi, koji sam, srećom, pohađala i koji mi cijeli dalje život služi i uvelike pomaže i ubrzava rad na računalu. Moj je prijedlog da se tako nešto uvede i u osnovne škole, jer - jednom naučeno pravilno pisanje olakšava cijeli rad na računalu. Inače, još jednom, velika podrška autorima Kurikuluma i veliko hvala na tako dobrim materijalima. Primljeno na znanje Preporuke za sadržaje i aktivnosti kojima se realiziraju odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma, bit će objavljene u metodičkim priručnicima
37 Marko Šolić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 1. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika U dijelu C 6.2 - "Preporuke za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda" - nejasno je zašto se u primjerima navodi korištenje alata koji bi s obzirom na ritam obnavljanja programa do uvođenja kurikuluma već mogao biti zastario (Office 365). Nejasno je i zašto se uz općeprihvaćeni Google preporuča i korištenje tražilice Bing, koja nema niti 8% tržišnog udjela. Čak i tražilica Baidu, namijenjena isključivo za kinesko tržište, na globalnoj razini ima veći udjel od navedenog Binga. Primljeno na znanje Preporuke za sadržaje i aktivnosti kojima se realiziraju odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma, bit će objavljene u metodičkim priručnicima.
38 ANA JOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Diplomirani sam inženjer grafičke tehnologije te predavač na predmetima koji uključuju veći broj računalnih alata za multimediju (od obrade slike, videa, izrade animacije, 3D modeliranja, 3D animacije i dr.) te, jasno, imam visoke informatičke vještine. Smatram da su diplomirani inženjeri, odnosno magistri, grafike izuzetno kompetentni za održavanje nastave informatike barem u osnovnim školama te da se ta struka treba uvrstiti u popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike informatike. Dapače, diplomski program Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nudi sinergiju vještina tehničkog razmišljanja i umjetničkog izražavanja koja je danas sve više tražena u konkretnim poslovima od izrade web stranica pa do izrade računalnih igara. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
39 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Predlažemo da se u Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika, Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike, pod b) doda sljedeća stavka: Informacijske tehnologije - diplomski sveučilišni studij - magistar informacijske tehnologije Obrazloženje: Na Filozofskom fakultetu u Osijeku pored studija informatologije (koji postoji explicitno naveden) postoji i studij informacijske tehnologije. Smatramo kako prema definiranom nastavnom planu (https://sokrat.ffos.hr/ff-info/studiji.php?action=show&id=43) udovoljava znanjima i vještinama potrebnim za kvalitetno provođenje novokreiranih kurikuluma informatike te da bi takav program i pripadajući stečeni akademski naziv trebalo uvrstiti u popis. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
40 Damir Poljak ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Brisati: "* Za rad s učenicima od V. do VIII. razreda osnovne škole, magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika zapošljavaju se ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila jedan od prethodno navedenih studijskih programa sukladno članku 105. stavku 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju." U Dopunskoj ispravi lijepo stoji da smo osposobljeni za rad s učenicima od 1.-8. razreda na području informatike. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
41 Adela Stilin ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Predlažem da se ukloni rečenica označena * : "Za rad s učenicima od V. do VIII. razreda osnovne škole, magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika zapošljavaju se ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila jedan od prethodno navedenih studijskih programa sukladno članku 105. stavku 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju." U Dopunskoj ispravi (uz samu Diplomu), osim općih učiteljskih kompetencija i posebnih učiteljskih kompetencija za odgojno-obrazovni rad u primarnom obrazovanju, istaknute su i dodatne kompetencije stečene na modulu informatika. Nadalje, pod dijelom "Uporaba kvalifikacije", točkom "profesionalni status" istaknuta je osposobljenost za rad s učenicima od 1.-8. razreda na području informatike. Nepravedno je da nas se podcjenjuje i stavlja u podređeni položaj svih ostalih kolega (uz dužno poštovanje svima). Isto tako se može dodati da nastavu informatike u razrednoj nastavi isključivo mogu raditi magistri primarnog obrazovanja s modulom informatika (razvidno iz Dopunske isprave) ili diplomirani učitelji s pojačanom informatikom koji su tijekom studija imali metodiku informatike u razrednoj nastavi. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
42 Blaženka Knežević ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Zašto u ovome popisu kvalifikacija nema smjera profesor politehnike. Završila sam studij politehnike na Pedagoškom fakultetu J.J.Strossmayera u Osijeku 1993 godine. Taj smjer je mjenjao naziv kroz godine? Inače predajem informatiku već dvadesetak godina u osnovnoj školi i imam zvanje učitelja mentora. Iako je predmet izboran i održava se u suprotnoj smjeni gotovo svi učenici rado pohađaju nastavu. Redovito pripremam učenike za natjecanja. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
43 Blaženka Knežević ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Radim u školstvu 25 godina od toga 20-tak u osnovnoj školi na mjestu učiteljice informatike. Dakle od samih početaka izborne nastave informatike u osnovnoj školi. Usput sam sama brinula da u učionici sve štima što se tiče programske i hardverske opreme. Administrator sam e-dnevnika, e-matice od početka uvođenja, redovito pripremala učenike za natjecanja iz informatike, više puta imala učenika na prvom mjestu u županiji, voditeljica ŽSV informatike, u zvanju učitelja mentora. Učenici su se uvijek rado opredjeljivali za izbornu nastavu informatike iako se odvijala u popodnevnim satima i nikad tražili ispisivanje sa predmeta. Mnoge mlade kolegama iz županijskog vijeća sam savjetovala i pomagala u radu pa i onima koji su navodno stručniji od nas predavati nastavni predmet informatika. Sada je netko odlučio da mi sa zvanjem prof. POLITEHNIKE nismo dovoljno kvalificirani za obavljanje posla učitelja informatike. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
44 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu podržava izradu kurikuluma, ali protivimo se statusu magistra primarnog obrazovanja sa završenim modulom Informatika koji ih dovodi u neravnopravan položaj s drugim predviđenim stručnjacima kvalificiranima za poučavanje informatike u osnovnoj školi. Smatramo da fusnotu koja pridonosi toj neravnopravnosti: "Za rad na s učenicima od V. do VIII. razreda osnovne škole, magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika zapošljavaju se ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila jedan od prethodno navedenih studijskih programa sukladno članku 105. stavku 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju." treba brisati jer se radi o stručnjacima kompetentnima za poučavanje informatike u osnovnoj školi i imaju pedagoško-psihološke kompetencije primjerene učenicima osnovne škole. Sadržaj fusnote osobe sa završenim integriranim sveučilišnim studijem stavlja u podređeni položaj u odnosu na osobe sa završenim stručnim studijima (npr. stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija, stručni specijalist inženjer politehnike i dr). Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
45 Mario Dumančić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Poštovane kolegice i kolege, kao profesor na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu i kao predstojnik Katedre za informacijske znanosti Učiteljskog fakulteta izuzetno mi je drago što svi zajedno imamo povijesnu šansu uvesti novi kurikulum u osnovnoškolsku i srednjoškolsku nastavu. Vjerujem da će prvi pozitivni rezultati ovog iznimno važnog koraka u obrazovanju naše djece biti vrlo brzo vidljivi. Kurikulum ima vrlo dobro izabrana područja, ishode učenja te kompetencije koje učenici trebaju imati nakon izvođenja predloženog kurikuluma. Pratim rasprave koje se vode na ovom sustavu i na Facebooku. Moram priznati da sam razočaran pročitanim, a pogotovo raspravama koje se odvijaju na Facebooku na temu tko može, a tko ne može predavati u osnovnoj školi. Jedna grupa učitelja/profesora smatra da učitelji koji su završili Modul informatike na Učiteljskom fakultetu ne mogu predavati od 5. do 8. razreda. Jako mi je žao što rasprava nije usmjerena na moguću nadopunu ishoda učenja, zanimljive nove teme ili ideje koje bi se mogle provesti kroz novi kurikulum što je vjerujem i bio cilj ovog eSavjetovanja. Uvidom u kurikulum odgovorno tvrdim da sva navedena zanimanja na predloženom popisu učitelja i nastavnika informatike u osnovnim školama mogu izvesti sve ishode učenja u novom Kurikulumu (osnovna škola). Studenti Modula informatike Učiteljskog fakulteta (razvidno kroz Silabuse) imaju stručne kompetencije za izvođenje ovog Kurikuluma u osnovnoj školi i ne postoje razlozi da ti učitelji budu zakinuti. Iz tog razloga predlažem da se zabilješka koja to dovodi u pitanje makne iz ovako važnog dokumenta. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
46 Marica Jurec ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Predlažem da se ukloni rečenica označena * : "Za rad na s učenicima od V. do VIII. razreda osnovne škole, magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika zapošljavaju se ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila jedan od prethodno navedenih studijskih programa sukladno članku 105. stavku 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju." A ako Učiteljski fakulteti i MZO smatraju da ta skupina učiteljica i učitelja nema dostatne kompetencije, zašto takvi studiji i dalje postoje i daju diplome "nekompetentim" osobama? Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
47 GORAN ORLIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Sukladno ustavno - pravnom poretku Republike Hrvatske i radnoj praksi, inzistiram na brisanju po prvi puta u Nacrt nadodane konstrukcije kojom se pojačani/moduli magistri primarnog obrazovanja i informatike pokušavaju negativno diskriminirati i oštetiti unatoč činjenici kako za školovanje kadra, kojeg se ovim putem pokušava degradirati, dopusnicama fakultetima jamči upravo MZO. Ergo, u potpunosti ukloniti podcjenjivačku i neutemeljenu *krpicu: "*Za rad na s učenicima od V. do VIII. razreda osnovne škole, magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika zapošljavaju se ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila jedan od prethodno navedenih studijskih programa sukladno članku 105. stavku 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju." Slijedom navedenog, molim Vas da u budućnosti u javne rasprave puštate manje kontradiktornu i na Zakonima utemeljenu dokumentaciju. Želi li MZO smanjiti određeni kadar za određeno radno mjesto neka razmisli o redistribuciji upisnih kvota visokog obrazovanja. Zašto se ljudi koji barem pola desetljeća bruse svoje metodološke, pedagoške psihološke, praktične i ostale kompetencije prije nego li uopće mogu kročiti u učionicu, kao što je slučaj s učiteljskim fakultetima, podređuju onima kod koji se s time u svojem studiju ne susreću? *"krpica" aludira na "Riječku krpicu" Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
48 Milka Ivanlić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Stava sam kako je potrebno izbrisati rečenicu: „Za rad na s učenicima od V. do VIII. razreda osnovne škole, magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika zapošljavaju se ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila jedan od prethodno navedenih studijskih programa sukladno članku 105. stavku 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju.“ Želim znati zašto je ta rečenica uopće i napisana? Zašto se nas učitelje s pojačanim predmetom/modulom degradira? Zašto nismo svi ravnopravni pri zapošljavanju u osnovnoj školi? Je li ta rečenica uopće zakonita/ustavna? Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
49 Luka Novaković ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Znači li to da oni koji su do sada predavali stručno informatiku, a nema ih sada na ovome popisu više neće biti stručni kadar? Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
50 Alen Joka ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Smatram da se treba izbrisati rečenica "Za rad na s učenicima od V. do VIII. razreda osnovne škole, magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika zapošljavaju se ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila jedan od prethodno navedenih studijskih programa sukladno članku 105. stavku 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju." Zakon o odgoju i obrazovanju, članak 105., stavak 6. predviđa redoslijed zapošljavanja prema točkama a, b i c, te smatram da nije potrebno raditi još jednu podjelu unutar same točke A, pogotovo na način da se degradira isključivo jedna vrsta obrazovanja - učitelji s pojačanom informatikom/magistri primarnog obrazovanja s modulom informatika. Kako je moguće izdvajati samo učitelje s pojačanom Informatikom, dok su kolege s ostalim pojačanim predmetima (Hrvatski jezik, Njemački jezik, Matematika...) i dalje u istoj situaciji kao i ranije? Napominjem, u Dopunskoj ispravi o studiju nas koji smo završili petogodišnji učiteljski studij sa izbornim modulom Informatika piše: "Profesionalni status: Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag.prim.educ) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu Informatike u cijeloj osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnog obrazovanja s informatikom, osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi." Protivim se retrogradnom oduzimanju stečenih zakonskih prava, umanjivanju kontinuiranog obrazovanja i oštro osuđujem diskriminirajući prijedlog koji predstavlja degradirajući udarac na učiteljsku profesiju. Kako je uopće moguće razmišljati da se jednim pečatom, STEČENA ZAKONSKA PRAVA učitelja, ovjerena i odobrena od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja budu uskraćena?? Na temelju čega se uskraćuje mogućnost rada na području za koje im je kompetencije potvrdilo isto to ministarstvo? Sramota. Ako već planirate degradirati učitelje s pojačanim, bolje bi bilo donijeti novu izmjenu Pravilnika gdje bi se odredilo da učitelji primarnoga obrazovanja s pojačanim modulima/pojačanim predmetima koji su diplomirali ili upisali dodatne module do 31.12.2017. imaju jednaka prava kao i do sada, a svi oni koji upišu/diplomiraju nakon 1.1.2018. mogu biti zaposleni na rad u predmetnoj nastavi samo ako se ne javi magistar edukacije struke. Pametnije Vam je ukinuti module u potpunosti od sljedeće akademske godine 2018./19. i stati na kraj ovim glupostima, a nama koji smo završili ostaviti stečena zakonska prava. Pozivam Vas da razmislite o svim kolegama koji se nalaze u istoj situaciji i ispravljanje propusta u prijedlogu. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
51 Helen-Marie Kerovec ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Također smatram da se treba izbrisati rečenica "Za rad na s učenicima od V. do VIII. razreda osnovne škole, magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika zapošljavaju se ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila jedan od prethodno navedenih studijskih programa sukladno članku 105. stavku 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju." Zašto se nas konstantno potcjenjuje, usprkos izvrsnom radu i rezultatima? I zašto su konstantno neke titule vrednije od drugih? Jel' to samo zato što ne znam programirati u 5 različitih programskih jezika? Zar je stvarno samo to uistinu bitno kad govorimo o informatici u osnovnoj školi? I zašto konstantno zaboravljamo da osnovna škola nije samo obrazovna, već i odgojna ustanova i da je odgojna komponenta u osnovnoj školi jednako važna kao i ona obrazovna. A za dobar odgoj učitelju/profesoru su neizmjerno potrebni i dobro poznavanje nekoliko različitih grana psihologije i metodika i pedagogija i didaktika. Mislim da su svi koji završe Učiteljski fakultet s bilo kojim pojačanim predmetom u tome itekako potkovani. Uostalom, u situaciji kad je manjak učitelja informatike općenito, kad nema nikoga na burzi tko bi me zamijenio tijekom bolovanja i slično, ne shvaćam kako mi točno ugrožavamo bilo koga drugog sa završenim informatičkim nastavničkim smjerom. Zašto onda nigdje ne piše da mi imamo prednost pri zapošljavanju za rad s učenicima od 1. do 4. razreda osnovne škole? Ili su i za to svi drugi puno kompetentniji od nas? Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
52 Tomislav Duk ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Donošenjem ovog Kurikula trebalo bi se izvan snage staviti i odredbe Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 47/1996) članak 2., točka 29. koji govori o informatici kao i Pravilnik o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/2001) za učitelje RN s pojačanim predmetom informatika. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
53 Siniša Mudri ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Što s nastavnicima koji po trenutno traženim kvalifikacijama provode nastavu informatike/računalstva u osnovnim i srednjim školama i imaju dugogodišnje iskustvo u tom poslu, a sada u novom popisu preporučenih kvalifikacija ne mogu pronaći svoju kvalifikaciju? Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
54 Vlatka Hrkać ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Izbrisati rečenicu "Za rad na s učenicima od V. do VIII. razreda osnovne škole, magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika zapošljavaju se ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila jedan od prethodno navedenih studijskih programa sukladno članku 105. stavku 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju." Neki ljudi svjesno šire neistine o nekompetentnosti učitelja informatike s Učiteljskog fakulteta (da su od programiranja vidjeli samo DOS i BASIC i slične lako provjerljive neistine). Mnogi učitelji baš tog profila su vrlo uspješni učitelji sa zapaženim rezultatima na natjecanjima, predavači na stručnim skupovima, a nerijetko i učitelji mentori. Ono što je bitnije je to da, zbog specifičnosti predmeta, niti jedan učitelj informatike ne može biti kompetentan na duži rok bez kontinuiranog individualnog usavršavanja (bez obzira na titulu). Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
55 Doris Smolić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Smatram da dio * Za rad na s učenicima od V. do VIII. razreda osnovne škole, magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika zapošljavaju se ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila jedan od prethodno navedenih studijskih programa sukladno članku 105. stavku 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju. treba izbrisati jer je diskriminirajući prema dijelu stručnog kadra i dovodi ga u nepovoljni položaj. Ukoliko postoji zakonske i stručne osnove za postavljanje ovakvih uvjeta, koje mi trenutno nisu poznate, treba svakako dodati i fusnotu: * Za rad na s učenicima od I. do IV. razreda osnovne škole, magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika imaju prednost pri zapošljavaju pred ostalim stručnim kadrom iz članka 105. stavku 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
56 Smail Hibeljić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Ovu rečenicu treba izbrisati jer je kontardiktorna s prijedlogom, degradira jednu vrstu obrazovanja učitelje s pojačanim ili mag. prim obrazovanja. Isto tako molim kolegice i kolege da ne omalovažavaju drugu vrstu obrazovanja u svoju korist. Za rad na s učenicima od V. do VIII. razreda osnovne škole, magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika zapošljavaju se ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila jedan od prethodno navedenih studijskih programa sukladno članku 105. stavku 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen
57 Andreja Flanjak ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika PRIJEDLOG: Zakon o odgoju i obrazovanju, članak 105., stavak 6. predviđa redoslijed zapošljavanja prema točkama a, b i c, te smatram da nije potrebno raditi još jednu podjelu unutar same točke a, pogotovo na način da se degradira isključivo jedna vrsta obrazovanja - učitelji s pojačanom informatikom/magistri primarnog obrazovanja s modulom informatika. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
58 Ana Budojević ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Temljem kojih kriterija je dodana rečenica označena *:"Za rad na s učenicima od V. do VIII. razreda osnovne škole, magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika zapošljavaju se ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila jedan od prethodno navedenih studijskih programa sukladno članku 105. stavku 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju."? Kako je moguće izdvajati samo učitelje s pojačanom Informatikom, dok su kolege s pojačanim predmetima Hrvatski jezik, Njemački jezik, Matematika i dalje u istoj situaciji kao i ranije? Jave li se na natječaj učitelj mentor sa završenim UF i učitelj sa završenim nekim drugim fakultetom s liste a) koji će dobiti posao? Slijedeći navedeno tada je potrebno dodati da se za nastavu Informatike od 1. do 4. razreda OŠ zapošljavaju magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika, a ostali ako se ovi ne jave na natječaj. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
59 Mirena Maljković ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Kao učiteljica informatike sa desetogodišnjim iskustvom nezadovoljna sam ovakvom formulacijom. Sve kolegice i kolege koje su završile UFZG sa pojačanom informatikom rade uglavnom na mjestu učitelja informatike. I zanimljivo, provode Erasmus projekte, educiraju svoje kolege, provode autorske projekte, postižu rezultate na informatičkim natjecanjima, redovito se stručno usavršavaju te sudjeluju kao aktivni predavači na nacionalnim i međunarodnim konferencija. Također najčešće vode kompletnu administraciju u e-Matici, e-Dnevniku te održavaju web stranice. S druge strane u vrijeme kad pričamo o deficitu nastavnika informatike na ovaj način se minorizira naša struka koja se u praksi pokazala kao jako uspješna. Dolazimo do klasičnog problema i jaza na temelju nikakvih konkretnih dokaza. Ponosna sam na svoj Fakultet jer mi je dao izuzetno kvalitetne kompetencije kad je metodika, rad s učenicima, administracija, pedagoško psihološke kompetencije te suradnja sa kolegama i roditeljima u pitanju. Zanima me na temelju kojih konkretno saznanja je došlo do ovakve vrlo ponižavajuće konstrukcije kompetencija. Opet prevladava nabrajanja riječi bez ikakve utemeljenosti na konkretnim činjenicama i stanjem u praksi. Samo zato što PMF iz nekog razloga kad su učenici OŠ u pitanju zvuči "bolje" od Učiteljskog fakulteta. Predlažem da se ukloni rečenica označena * : "Za rad na s učenicima od V. do VIII. razreda osnovne škole, magistar primarnog obrazovanja s modulom Informatika koji je razvidan iz Dopunske isprave o studiju te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika zapošljavaju se ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila jedan od prethodno navedenih studijskih programa sukladno članku 105. stavku 6. točke a) Zakona o odgoju i obrazovanju." te da se napokon radi u interesu naših učenika i kad je izvođenje nastave informatie u OŠ u pitanju riješi ravnopravan status sa ostalim fakultetima koje se nalaze u toj domeni i klasifikaciji. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
60 ŽELJKO MATIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika I po kadrovskim uvjetima vidimo koliko je sve ovo (ne)ozbiljno shvaćanje informatike/računalstva i kolika je stvarna namjera poboljšanja. Dok u nekim zemljama nastavnici moraju biti magistri znanosti, dok je u svim ostalim predmetima (za hrvatski jezik minimum je magistar hrvatskog jezika i sl., za engleski jezik minimum obrazovanja je magistar engleskog jezika i sl.), kadrovski uvjeti za nastavnike informatike su prošireni toliko da obuhvaćaju 50% ljudi sa završenom bilo kakvom višom ili visokom školom. Nastavnik informatike po ovom prijedlogu može biti netko tko nikad nije programirao, napravio neki algoritam, web stranicu. Npr. mag. informatologije ili mag. informacijski znanosti (knjižničarstvo, nakladništvo i knjižarstvo, arhivistika, leksikografija, muzeologija, dokumentalistika) jedine veze s informatikom/računalstvom imaju jer u radu koriste računala i imaju kolegij iz baza podataka. Nikakvi algoritmi, programiranja,... Pretpostavljam da ih ima puno nezaposlenih pa je MZO odlučilo ih zaposliti na ovaj način? Učitelji s pojačanom informatikom su u najboljem slučaju imali kolegij Logo i QBasic (ako su ih odabrali kao izborne), i kako mogu uspješno podučavati učenike do 8. razreda OŠ? (Moj prijedlog: do 4. razreda OŠ). U vremenu kad imamo tisuće studenata sveučilišnih diplomskih studija informatike/računalstva (PMF, FER,...) nije potrebno spuštati uvjete ispod magisterija, dakle izbaciti s popisa sve prvostupnike, jer u suprotnom na taj način sigurno nema napretka. Moje iskustvo kao dvadesetogodišnjeg člana ŠO govori da prvenstvo kod zapošljavanja imaju oni s vezama a ne oni sa stručnom pozadinom i stručnim preporukama (i nedavno je nagrađivani profesor i koji je bio višegodišnji najbolji student na svom fakultetu izgubio na natječaju od prosječnog ali s vezama) U kurikulumu za kvalifikaciju ekonomist ni jedan ekonomski predmet, pa čak ni najjednostavniji (poslovno dopisivanje,..) ne može predavati nitko s manjom kvalifikacijom od magistra ekonomije / dipl. ekonomist. Ne vidim ni jedan opravdan razlog da se jedino ovdje standard znatno spušta odnosno do nelogičnosti fleksibizira. U suprotnom, dodajte na popis i odlične/vrlo dobre maturante matematičko-informatičkih gimnazija jer sigurno znanjem iz informatike/algoritamskog razmišljanja/ programiranja nadvisuju neke od ovdje navedenih (ušteda u plaći 40% zbog stručne spreme). S obzirom da sam tijekom diplomskog i poslijediplomskog studija (elektrotehnika) položio 8 matematika onda molim da se i mene uvrsti kao odobrenog nastavnika matematike jer sam položio više matematika nego što su mnogi na ovom popisu imali kolegija s nekom vezom s informatikom. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
61 Marina Gernhardt ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Smatram da bi se trebalo odrediti tko ima prednost pri zapošljavanju prema navedenom popisu kvalifikacija. Nije svejedno hoće li programiranje predavati magistar edukacije informatike, magistar informacijskih znanosti, magistar primarnog obrazovanja s modulom informatike ili magistar inženjer računarstva. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
62 Tamara Jozinović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika Smatram da bi se trebalo odrediti tko ima prednosti pri zapošljavanju prema popisu kvalifikacija. Ukoliko su kvalifikacije podijeljene u 3 skupine, znači li to da ukoliko se na natječaj ne jave osobe s kvalifikacijama na A listi, da se tada zapošljavanju osobe s kvalifikacijama navedenim na B listi? Nadalje, ukoliko se na natječaj ne jave osobe s kvalifikacijama na A i B listi, znači li to da se tek tada zapošljavaju one osobe s kvalifikacijama na C listi? Ako nema navedenih prednosti pri zapošljavanju, zapošljavanje učitelja i nastavnika neće biti realno. Recimo,one osobe s kvalifikacijama s B liste su magistri sa završenih 5 godina studija, a one osobe sa kvalifikacijama sa C liste imaju završene trogodišnje studije. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.
63 JOSIP KLIČINOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 3. Kurikuluma nastavnog predmeta Informatika U sadašnjem sustavu profesori/magistri informatologije mogu predavati samo u ne-matematičkim gimnazijama. Profesori informatike u matematičkoj gimnaziji moraju znati programiranje na visokoj razini. Stoga i sada treba ograničiti da ne može nastavu programiranja kakvo je u programu matematičke gimnazije predavati baš bilo tko. Prihvaćen Prilog 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike je dorađen.