Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prethodnoj procjeni Zakona o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 TOMISLAV PAVOŠEVIĆ OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA Predlažem vam da prilikom predstojeće izmjene Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, u obrazac procjene uvrstite i odredbe po kojima bi se u Zakonu pravednije raspodijelila sredstva ostvarena temeljem individualne kapitalizirane štednje odnosno mirovinske štednje u takozvanom drugom stupu. Naime, mirovina koja se isplaćuje temeljem mirovinske štednje u „drugom stupu“, određuje se tako da se ušteđevina, nakon prijenosa u mirovinsko društvo, raspoređuje na iznose koji se dobiju tako da se ušteđevina rasporedi na dvadeset godina koliko bi iznosilo očekivano razdoblje uživanja mirovine. Ovaj model nije pravedan jer je očekivano razdoblje uživanja mirovine potpuno individualna odrednica i nikako ne može biti dvadeset godina za sve umirovljenike. Razdoblje očekivanog uživanja mirovine moralo bi se staviti u odnos prema prosječnom životnom vijeku koji se uzima da iznosi 75 godina, što daje prosječno vrijeme uživanja mirovine od deset godina. Kada se pravo na odlazak u mirovinu poveća na 67 godina života, prosječno vrijeme uživanja mirovine skratit će se na osam godina. Dakle, „mirovinska ušteđevina“ morala bi se rasporediti na razdoblje od deset godina! Rizik mirovinskog društva radi isplate mirovina osobama koje su imale sreću poživjeti dulje, nadoknadio bi se preostalim, neiskorištenim iznosima za osobe koje umiru prije navršenih 75 godina, odnosno koje nisu uživale mirovinu u očekivanom trajanju. Također, postojeći model ne uzima u obzir niti zdravstveno stanje umirovljenika. Naime, poseban su slučaj osobe koje prilikom umirovljenja imaju kronične bolesti, ili neko drugo ozbiljno oboljenje koje bitno utječe na očekivano vrijeme uživanja mirovine. Statistički podaci sigurno postoje i ne bi bilo teško procijeniti da osoba koja s navršenih 65 godina ima šećernu bolest, bolest srca, kroničnu bolest jetre…, ili koja ima rak, vjerojatno neće doživjeti 75 godina. Takvim bi se osobama moralo utvrditi kraće razdoblje očekivanog uživanja mirovine pa bi se „mirovinska ušteđevina“ morala rasporediti na to kraće razdoblje. Ako bi se ipak dogodilo da umirovljenik doživi 80% očekivanog razdoblja uživanja mirovine, izračun mirovine bio bi podložan reviziji i u preostalom razdoblju života mogao bi se smanjiti najviše do iznosa zajamčene mirovine. Mogućnost smanjenja mirovine mogla bi se ugovoriti prilikom prijenosa mirovinske štednje u mirovinsko osiguravajuće društvo. Alternativno, za umirovljenika koji umre u prvoj polovici razdoblja očekivanog uživanja mirovine, polovica neiskorištene mirovinske štednje postala bi imovina koja bi pripala njegovim zakonitim nasljednicima, a druga polovica pripala bi mirovinskom osiguravajućem društvu na ime rizika radi isplate mirovina osobama koje su poživjele dulje. Nije prihvaćen Primjedba g. Tomislava Pavoševića se ne prihvaća, jer nije predmet ove izmjene Zakona.