Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Petar Marija Radelj	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije	Osvrćem se na Prijedlog akcijskoga plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koji je bio predmet internetskoga savjetovanja od 15. siječnja do 14. veljače 2018. na https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=6798 1. Iako je nositelj izrade toga akta Posebno stručno povjerenstvo pri Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategijâ i djelovanjâ na području obrazovanja, znanosti, tehnologije i inovacija, nije jasno zašto nositelj javnoga savjetovanja nije Ured predsjednika Vlade, nego jedno ministarstvo. 2. Akcijski plan, ako se kani provesti, ne može biti tako opsežan. 3. Prijedlog akcijskoga plana nije konkretan smjerokaz svim tijelima vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pregaocima kako provoditi potrebne reforme. U dionicama, mjerljivim koracima i vremenskim razdobljima. Zbog toga Prijedlog akcijskoga plana ne ostvaruje svoju temeljnu svrhu, da bude alat za provedbu reforme i povratak nade i optimizma u hrvatski odgojno-obrazovni sustav. Naprotiv, on je instrument nametanja birokratizma, otuđenja i odnarođenja hrvatskoga odgojno-obrazovanoga sustava. 4. Predložene aktivnosti nisu plod ocjene postojećega stanja i aktivnoga praćenja potreba, nego projekcije želja koje nisu lišene sumnje privatnih interesa u ime bavljenja zajedničkim dobrom. 5. Akcijski plan slagan je prema zastarjeloj Strategiji, o kojoj nikad nije postignuto opće nacionalno suglasje, i namjesto da se prvo raspravlja o njezinoj provedbi, da se Strategija osuvremeni i revidira, ona se petrificira zakašnjelim donošenjem akcijskoga plana za njezinu provedbu. 6. Akcijski plan smokvin je list, koji se nije kanio i ne kani provoditi. Očiti dokaz tomu jest činjenica da se u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. i Prijedlogu akcijskoga plana iz 2018. ne spominje riječ informatika, a osobito ne kao obvezatnoga predmeta. A ipak se uvođenje toga predmeta sustavno predočava kao najveće postignuće školske reforme i provedbe Strategije – u kojoj uopće nema informatike. 7. Na koji se način Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Informatike u dvanaestogodišnjem školovanju (klasa 602-01/17-01/00760, ur. broj 533-28-18-0001, od 12. veljače 2018.) odnosi prema Strategiji i Akcijskom planu, kad njima nije predviđena, kad se s njezinim donošenjem ne čeka donošenja Akcijskoga plana, kad njezino donošenje nije oblik provedbe Strategije ni Akcijskoga plana, i kad je donesena prije nego je dovršena javna rasprava o njezinu prijedlogu (https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=6720)? 8. Informatikom kao obvezatnim predmetom povećava se broj obvezatnih, a smanjuje broj izbornih predmeta, što je u suprotnosti sa zamišlju CKR-a o smanjenju obvezatnih, a povećanju izbornih predmeta. A uvođenje novih predmeta Strategijom nije planirano prije nego se osnovnoškolski odgoj i obrazovanje ne produlji s osam na devet godina. 9. Šuma mjera i aktivnosti loša je varijanta pisanja akcijskih planova, jer se na kraju ne vidi i ne može razaznati jasan, konkretan, doseziv i mjerljiv cilj. Zapravo ga ni nema. 10. Reformske pripreme nigdje se ne rade prema tromjesečjima, nego prema godinama. 11. Koja je svrha ponavljati i doslovce prepisivati akte više razine u niže? Je li cilj akcijskoga plana prepisivanje Strategije ili njezina stvarna provedba? Ako provedba, zašto je Strategija prepisana u Prijedlog akcijskoga plana? 12. Iako je Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije donio Hrvatski sabor, ona nema snagu zakona, ona nije propis (pravno ne obvezuje), nego je planski dokument, smjerokaz koji potiče ili usmjerava političku volju u zakonodavnom smjeru; prema tome, metodologija izrade akcijskoga plana prepisivanjem mjera Strategije te inzistiranju na doslovnom prepisivanju Strategije je promašena. 13. Koja je pravna narav Strategije? Je li Akcijski plan provedbeni propis Strategije ili je on dvogodišnji akcijski plan onoga što se u tom razdoblju može i treba postići, a što je zacrtano Strategijom kao dugoročnom planskom ispravom? 14. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije nema predviđeno vremensko razdoblje primjene i nadahnjivanja zakonodavnoga, proračunskoga, upravnoga i drugoga djelovanja, a javnosti je predstavljena kao dugoročna. Prijedlog akcijskoga plana za njezinu provedbu podnaslovom je vremenski ograničen na dvije godine, a zapravo obuhvaća najmanje 12 godina. 15. Strategija ni Prijedlog akcijskoga plana za njezinu provedbu nemaju ujednačenu metodologiju i strukturu (svi ciljevi nemaju mjere za njihovu provedbu; sve mjere nemaju dosljedno nazivlje, ni dosljedne nositelje; pokazatelji provedbe utvrđeni su neujednačeno i nesusljedno), nema prioritete i dionice; nema simulaciju potrebnih ulaganja za njezinu provedbu, nema proračun ni financijski plan provedbe; brisanjem rokova je obezglavljena. 16. Prijedlog akcijskoga plana proturječan je jer u njegovu podnaslovu stoji da se odnosi na točno određeno razdoblje: „prvi kvartal 2018. – prvi kvartal 2020.“. To je sukladno odredbi iz Smjernica za provedbu Strategije (Narodne novine, br. 124/14) koja glasi: Posebno stručno povjerenstvo „će… izrađivati dvogodišnji akcijski plan za provedbu Strategije“. No, u samom tekstu nekoliko desetaka aktivnosti planira se provoditi do 2021. godine. Tako se ukupno 11 puta u tekstu Prijedloga akcijskoga plana navodi 2021. godina kao rok, devet puta 2022., četiri puta 2023., devet puta 2024., jednom godina 2030. Čak 153 aktivnosti kani se provoditi „kontinuirano“. Za takva određenja ne treba akcijski plan ni rokovi, jer „kontinuirano“ nema dionice, ni rok ispunjenja, nego jednostavno traje. Perpetuum mobile. 17. Koja je stvarna svrha stavljanja na javnu raspravu isprave od 206 gusto tipkanih stranica bez ijedne alternative? Bez usklađenosti sa zakonom i bez jasne vizije kako valjano, obrazloženo i razložno stvoriti pravni okvir za provedbu ili reviziju odredaba Strategije koja je već godinama mrtvo slovo na papiru? Nije li pri utvrđivanju mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja potrebno izraditi više prijedloga i nenormativnih i normativnih rješenja? Zašto se ne dopušta alternativa Strategiji iz 2014.? 18. Nije li cilj sudjelovanja javnosti u savjetovanju dobiti od javnosti povratnu informaciju o predloženom nacrtu i ponuditi alternativna rješenja? Ako jest, zašto se javna rasprava o Prijedlogu akcijskoga plana odvija u sjeni niza drugih medijski razglašenih pothvata neodgojno-obrazovne politike (jer u njoj nema odgoja), ispod radara javnosti, bez javnih izlaganja, sučeljavanja i tribina? Je li nositelju izrade ovoga prijedloga cilj sudjelovanja javnosti u partnerstvu partnerstvo s javnošću, uključujući razvoj alternativnih rješenja i utvrđivanje poželjnih opcija? Ili samo partnerstvo s uskom skupinom ljudi koji pod kritičkim mišljenjem, za koje se tvrde da se zalažu, zapravo podrazumijevaju samo način opiranja autoritetima, počevši od autoriteta istine? 19. Prijedlog akcijskoga plana nevjerodostojan je, jer suptilno, a sadržajno bitno preinačuje Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, br. 124/14) i neprihvatljivo je instrumentalizira u dnevno-političke svrhe. Primjerice, cilj 7.5. u Strategiji iz 2014. nosi naslov „E-ŠKOLA: CJELOVITA INFORMATIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I PROCESA POSLOVANJA ŠKOLA“. No, u prijedlogu Akcijskoga plana iz siječnja 2018. taj cilj je preimenovan u „e-Škole“. Razlika nipošto nije slučajna. e-škola je opća imenica, gdje „e-“ označava funkcionalne, suvremene zajednice učitelja i učenika, a e-Škole je ime pilot-projekta „uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“. Dvije su razlike: veliko, odnosno malo slovo š, i jednina, odnosno množina (škola/škole). U aktivnostima mjere 7.5.1. u Prijedlogu akcijskoga plana nudi se: „Dovršiti pilot projekt e-Škole“, „Osigurati predfinanciranje velikog projekta e-Škole“ i „Započeti veliki projekt e-Škole“. Time točka 7.5. prestaje imati cilj cjelovito opremanje i djelovanje školskih ustanovama u doba informacijsko-komunikacijske tehnike, nego postaje oblik privatizacije javnih ovlasti i javnih sredstava od strane provoditelja toga projekta. Ako se 80 % toga pothvata odnosi na informatizaciju sustavu, to je onda prodaja i održavanje informatičke opreme, a ne reforma odgoja i obrazovanja. Pa ne idu u školu ni računala ni roboti, nego djeca, učenici. 20. Drugi nasumce pronađen primjer krivotvorenja Strategije iz 2014. jest mjera 2.4.11. Prema Strategiji iz 2014. ta se mjera zove: „Eksperimentalno uvođenje Nacionalnog kurikuluma i predmetnih/međupredmetnih/modularnih kurikuluma za devetogodišnji opći odgoj i obrazovanje“. No, prema Prijedlogu akcijskoga plana iz 2018., mjera 2.4.11. glasi: „Izrada modela povećanja izbornosti u gimnazijskom obrazovanju i utjecaja na uvjete rada i broj zaposlenih nastavnika“. Namjesto devetogodišnje osnovne škole – izbornost u gimnazijama!?! 21. Struktura i način javnih rasprava o kurikulnim ispravama nije u skladu s izvornim ciljevima Strategije. Naime, CKR je zamišljen kao organska cjelina hijerarhijski ustrojenih dokumenata, a to znači da bi se svaka sljedeća ili niža razina trebala i mogla raspravljati te zatim i sastavljati tek nakon što je prethodna, viša, koja je „osnova za njezinu izradu“ (Prijedlog Okvira nacionalnoga kurikuluma, str. 10), dovedena do stupnja cjelovitosti, usuglašenosti i konačnosti. Prijedlog akcijskoga plana ne slijedi predviđenu strukturu. 22. Struktura dokumenata navodne cjelovite uputnične reforme nije usklađena s vrijedećim propisima koji reguliraju područje odgoja i obrazovanja. Stoga je nužno ponoviti javnu raspravu o svim uputničnim ispravama jer je prethodna javna rasprava o tim dokumentima provedena bez pravne osnove za njihovu primjenu. Novo javno savjetovanje o uputničnim ispravama predloženim akcijskim planom – nije predviđeno. Stoga je nužno Prijedlogom akcijskoga plana predvidjeti još jednu javnu rasprava o prijedlozima uputnika. Ne bude li internetsko savjetovanje stavljeno u realne i optimalne okvire, mala je vjerojatnost da će se stručnjaci, osim pokojega entuzijasta i uskoga kruga nositelja i partnera, javljati u javne rasprave. 23. Zašto je kao pokazatelj provedbe mjere 2.3.2. u Prijedlogu akcijskoga plana ispuštena „satnica“, kad je ona Strategijom predviđena kao pokazatelj provedbe te mjere? Reforma sustava odgoja i obrazovanja ne može se provoditi bez donošenja jasnoga nastavnoga plana (strukture satnice), kako za osnovnu, tako i za srednju školu, a ta aktivnost nije nigdje navedena. 24. Hibridno vrjednovanje nije plod općega nacionalnoga suglasja. 25. Akcijski plan je metodologijski nedosljedan. Predložena djelovanja u pravilu nisu znanstvena, pa čak ni stručna, a međusobno ne konvergiraju, niti su koherentna da bi ispunjenjem pojedinih ili svih aktivnosti došlo do provedbe mjere u kojoj su one navedene. Stoga predloženi akcijski plan ni na zdravorazumskoj razini prosječnih legitimnih očekivanja ne znači ispunjenje mjera, podciljeva ni ciljeva samom provedbom pojedinih aktivnosti. 26. Prijedlogu akcijskoga plana, kao i Strategiji, nedostaje dosljedna struktura. Zašto svaki cilj nema mjere za svoju provedbu? Zašto mjere nemaju ustaljeno nazivlje i koordinatore među više nositelja? Zašto se pokazatelji provedbe ne navode konsekutivno i konsekvetno? 27. Koje su mjere, od njih 340 u Strategiji, prioritet prema Prijedlogu akcijskoga plana? Koja će biti korist od provedbe poglavitih mjera? 28. Koji su troškovi provedbe pojedinih mjera i podciljeva? Koji Državni proračun prati ili će pratiti sve ono što je zacrtano Prijedlogom akcijskoga plana? Ili ne postoji ozbiljnost ni politička volja da se akcijski plan provede? 29. Tekst Prijedloga akcijskoga plana nije napisan uzimajući u desetke odredaba Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila (Narodne novine, broj 74/15). 30. U tekstu se 111 puta rabi nehrvatska riječ kurikulum, namjesto riječi uputnik ili kurikul. Usp. http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ 31. Prijedlog akcijskoga plana nije ispravio bitan manjak odgoja, koji je dokazan u prethodnim reformskim ispravama kao što su Strategija iz 2014. i prijedlozi uputnika iz 2015. Usp. http://www.vjeraidjela.com/prognani-odgoj/ i http://www.vjeraidjela.com/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnicnoj-reformi/ 32. Zbog svega navedenoga Prijedlog akcijskoga plana ne zaslužuje biti donesen. U Zagrebu, 14. veljače 2018. Petar Marija Radelj	Djelomično prihvaćen	Prijedlog komentara od točaka 1.-13. je primljen na znanje. Nastavno na dio komentara iznesen u točki 16., ističemo kako se Akcijski plan odnosi na razdoblje od dvije godine, od prvoga kvartala 2018. godine do prvoga kvartala 2020. godine, a pojedine aktivnosti započete u tom razdoblju provode se i nakon prvog kvartala 2020. Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na prijedlog u točci 17., 19. (Naziv 7.5. umjesto e-Škole izmijenjen u E-ŠKOLA), 20. i 21. Prihvaća se komentar u točci 22. na način da konačna inačica AP predviđa još jedno savjetovanje o kurikulumima. Dio komentara koji se odnosi na točku 23. i provedbu mjere 2.3.2. se prihvaća te je ista dopunjena „satnicom“. U svezi s komentarom navedenim pod točkom 24., upućujemo kako se, umjesto pojma kojim se ne služi znanstvena i stručna zajednica u Hrvatskoj, pojam „hibridni modeli“ zamjenjuje pojmom „novi oblici vrednovanja“. Preostali dio sugestija i komentara je primljen na znanje.
2	Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce)	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije	Cjeloviti dokument s prijedlozima Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srca) dostavljen je elektroničkim putem u pisarnicu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Većina prijedloga Srca odnosi se na mjere vezane uz e-infrastrukturu sustava visokog obrazovanja i znanosti. Značajan dio prijedloga ima za cilj ujednačiti i objediniti pristup i pogled na e-infrastrukturu bez obzira na rascjepkanost ove teme po poglavljima Strategije i Akcijskog plana. Želja je osigurati da e-infrastruktura ipak bude jedinstvena i cjelovita, dakle i za potrebe visokog obrazovanja i znanosti, pa i za cijelu obrazovnu vertikalu. Jedino tako se može osigurati da cijena izgradnje i razvoja, kao i cijena uporabe i posjedovanja e-infrastrukture i pripadajućih IKT usluga budu racionalne i prihvatljive. Dio prijedloga Srca vezan je uz otvorene istraživačke infrastrukture, otvorenost podataka i obrazovnih sadržaja. Dio naših prijedloga vezan je i uz neke nove činjenice i okolnosti koje su nastale nakon donošenja Strategije i već danas predstavljaju stvarnost.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
3	Gong	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije	Ispred Obrazovne zviždaljke GOOD inicijative (http://goo.hr/good-inicijativa/) koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav koju čine organizacije i stručnjaci/-kinje koji se bave obrazovanjem te se zalažu za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav, a koju koordiniraju GONG, Forum za slobodu odgoja i Centar za mirovne studije, izražavamo veliku zabrinutost i nezadovoljstvo procesom izrade Akcijskog plana kao i općenito provedbom Strategije obrazovanja. Zabrinuti smo oko financiranja ovog Akcijskog plana. U njemu nema financijskih izvora niti uopće naznaka kako će se pojedine aktivnosti financirati što ovaj dokument ne svrtava u akcijski i operativni plan već listu lijepih želja. U prijašnjoj varijanti sličnog dokumenta (izrađenog prije 3 godine) uz svaku aktivnost su bili navedeni izvori financiranja ili bar se barem referiraloe na Operativni program ljudskih potencijala neke stavke, što je minimum brige o financiranj, a ni tog minimuma ovdje nema. Akcijski plan treba pratiti Strategiju i o njemu se mora podnositi godišnji izvještaj o provedbi. Vezano uz financije, Akcijski plan bi se trebao donositi krajem godine za sljedeću godinu kako bi se razvijao paralelno s procesom izrade i donošenja Državnog proračuna. Donošenje akcijskog plana za tu godinu bez osiguranih financijskih sredstava nema smisla. Stoga je osnovno pitanje operativnosti ovakvog Akcijskog plana te radi li se on kako bi doveo do unapređenja ili samo da se zadovolji forma. Neke mjere (posebno 8.cilj strategije o poglavlju RANI I PREDŠKOLSKI, OSNOVNOŠKOLSKI I SREDNJOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE) i rokovi provedbe su stavljeni na 2019. i 2020. godinu, a radi se o aktivnostima koje su već provedene u 2017. godini (neke čak i u 2016.g). Ovo na žalost ukazuje na neinformiranost donositelja Akcijskog plana i lošu koordinaciju unutar tijela te pa izražavamo zabrinutost zbog ovakvog pristupa izradi Akcijskog plana. Zbog prethodnih zabrinutosti i propusta u procesu izrade Akcijskog plana, isti smatramo izlišnim detaljnije komentirati već samo iznosimo neke načelne sadržajne komentare. U Akcijskom planu nije vidljiva važnost funkcionalnih pismenosti i temeljnih kompetencija među kojima je i građanska ili socijalna, a doprinos udruga je nedovoljno prepoznat. Udruge su reducirane na usputne aktere uz distinkciju strukovnih udruga i udruga civilnog društva koja je samo dijelom opravdana budući da organizacije civilnog društva često okupljaju multidisciplinarne timove stručnjaka/inja. Vrlo malo prostora ima za korisnike, roditelje ili građane zainteresirane za obrazovanje. Cjeloživotno učenje se definira kao sektor a ne kao načelo. Tako je teško razlučiti zašto su neki dijelovi cjeloživotnog učenja u uvodnom poglavlju , neki u visokom obrazovanju, a neki u obrazovanju odraslih. Kad se govori o cjeloživotnom učenju, pitanje je bavi li se visoko obrazovanje netradicionalnim studentima i onima s djelomičnim opterećenjem (fleksibilnim metodama podučavanja).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
4	Agencija za znanost i visoko obrazovanje	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije	REPUBLIKA HRVATSKA NACIONALNO VIJEĆE ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI RAZVOJ KLASA: 001-02/15-04/0003 URBROJ: 355-08-18-0004 Zagreb, 14. veljače 2018. OČITOVANJE NACIONALNOG VIJEĆA ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE NA PRIJEDLOG AKCIJSKOG PLANA PROVEDBE STRATEGIJE OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE Napomene: Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR), uz konzultaciju s svojim područnim znanstvenim vijećima i matičnim odborima (320 redovitih profesora/znanstvenih savjetnika) očituje se na dijelove Akcijskog plana (AP) „Visoko obrazovanje“, „Znanost i tehnologija“ te „Cjeloživotno visoko obrazovanje“ u njegovoj zakonskoj nadležnosti prema čl. 6. st.1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDiVO) (NN 94/13) koji NVZVOTR definira kao: „najviše je stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj“. Prema članku 11. ZZDiVO kandidate za članove i predsjednika NVZOVTR utvrđuje Vlada RH (VRH), a Hrvatski sabor ih imenuje na prijedlog svog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. NVZVOTR najmanje jednom godišnje podnosi izvještaj o svom radu Hrvatskom saboru (čl. 13. ZZDiVO). U tom smislu Strategija obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja (SOZT) (NN 124/14) utvrđuje nadležnost NVZVOTR u realizaciji svojih brojnih ciljeva i mjera. NVZVOTR je u međuvremenu između donošenja Strategije i Akcijskog plana njene provedbe (AP SOZT) učinilo slijedeće: -u realizaciji 1. Cilja „Unaprijediti studijske programe dosljednom provedbom postavki bolonjske reforme“ odjeljka Visoko obrazovanje uspostavilo je Hrvatsko povjerenstvo za praćenje i analizu bolonjskog procesa (HPBP), -provelo je Mjeru 3.1.1. odjeljka Visoko obrazovanje i Mjeru 2.4. odjeljka Znanost i tehnologija i donijelo Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 28/17), -provodi Mjeru 2.7. odjeljka Znanost i tehnologija uspostavom i kontinuiranim praćenjem rada 13 znanstvenih centara izvrsnosti, -u provedbi Mjere 5.4. odjeljka Znanost i tehnologija uspostavilo je HSFII (Hrvatski strateški forum istraživačkih infrastruktura). -u provedbi Mjera 6.1,6.2.,6.3., 6.4. odjeljka Znanost i tehnologija, zajedno s HAZU, Rektorskim zborom i HRZZ, višekratno je prezentiralo MZO, Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora te Vladi RH detaljno specificiranu potrebu (rebalansom) dodatnih proračunskih izdataka za 2015 i 2016 godinu. Prijedlozi su posebno upravljeni realizaciji prioriteta Mjere 6.3. koja naglašava potrebu ulaganja „ponajprije u istraživače i istraživačke projekte, potom u nabavu istraživačke opreme, a najmanje u izgradnju novih objekata“. Očitovanje ima dva temeljna cilja. Prvo, dopuniti provedbena polazišta kako bi aktivnosti na realizaciji AP SOZT bile što konkretnije i rezultati što mjerljiviji. Drugo, uključiti i umrežiti u nadležna i provedbena tijela sve relevantne hrvatskim propisima i dokumentima definirane dionike kako bi se povećala učinkovitost i smanjio problem (ne)koordiniranosti odgovornih tijela i institucija. Ovim očitovanjem i dosadašnjom javno objavljenom cjelokupnom aktivnošću NVZVOTR iskazuje programsku i organizacijsku pripravljenost u prihvaćanju svoje odgovornosti za provedbu SOZT. Stoga NVZVOTR zajedno sa svojim područnim znanstvenim vijećima i matičnim odborima (320 redovitih profesora – znanstvenih savjetnika) ustrojava programsko-organizacijske mreže visoko kvalificirane za potrebe realizacije ciljeva i mjera SOZT; visoko obrazovanje-mreža HPBP (Hrvatsko povjerenstvo za praćenje bolonjskog procesa), znanost – mreža HSFII (Hrvatski forum istraživačkih infrastruktura), tehnologija i inovacije – mreža VTI (Vijeće za tehnologiju i inovacije). Mreže su koordinirajuće platforme koje čine članovi NVZVOTR, područnih znanstvenih vijeća i matičnih odbora NVZVOTR koje prema profilima ciljeva i zadaćama mjera SOZT, surađuju sa znanstvenim vijećima HAZU, znanstvenim panelima HRZZ, sektorskim vijećima Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala (NVRLJP), Vijećem za nacionalni inovacijski sustav i vijećima Prioritetnih tematskih područja (PTP) inovacijski sustav i Inovacijskog vijeća za industriju Strategije pametne specijalizacije (S3) Ministarstva gospodarstva (MINIGO), sveučilištima, fakultetima, visokim školama, veleučilištima i drugim tijelima (u skladu s čl. 6. st.12. i 16. ZZDiVO) Očitovanje je prezentirano intervencijama u kolonama predloženog AP SOZT. Intervencije označene kao „Dodatan tekst NVZVOTR“ znače da se tekst intervencije nastavlja na predloženi tekst AP SOZT. Intervencije označene kao „Novi tekst NVZVOTR“ znače da se tekst intervencije predlaže umjesto predloženog teksta AP SOZT. Očitovanje je rezultat zajedničkog napora Nacionalnog vijeće, područnih znanstvenih vijeća i matičnih odbora koje je oblikovano u intenzivnoj višemjesečnoj raspravi i nakon više od 400 komentara i prijedloga i predstavlja reprezentativan prilog članova akademske i znanstvene zajednice potrebnim dopunama, doradama i konkretizaciji Akcijskog plana i njegove sukladnosti s tekstom sam Strategije Dodatna napomena: Zbog rokova dostave, tekst očitovanja nije lektoriran. Lektorirana verzija dostavit će se naknadno. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE POSEBNO STRUČNO POVJERENSTVO ZA PROVEDBU STRATEGIJE OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE I KOORDINACIJU STRATEGIJA I DJELOVANJA NA PODRUČJU OBRAZOVANJA I ZNANOSTI Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (četvrti kvartal 2017. – četvrti kvartal 2019.) rujan 2017. POSEBNO STRUČNO POVJERENSTVO ZA PROVEDBU STRATEGIJE OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE I KOORDINACIJU STRATEGIJA I DJELOVANJA NA PODRUČJU OBRAZOVANJA I ZNANOSTI PRI UREDU PREDSJEDNIKA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE 1. prof. dr. sc. Dijana Vican, predsjednica Povjerenstva 2. akademik Ivica Kostović, član 3. akademik Miroslav Radman, član 4. akademkinja Milena Žic Fuchs, članica 5. prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, član 6. prof. dr. sc. Vedran Mornar, član 7. prof. dr. sc. Pero Lučin, član 8. prof. dr. sc. Davor Romić, član 9. prof. dr. sc. Josip Milat, član 10. prof. dr. sc. Drago Šubarić, član 11. dr. sc. Vilmica Kapac, članica Članovi Posebnoga stručnog povjerenstva svoj su doprinos dali u razradi područja kako slijedi: - Cjeloživotno učenje - prof. dr. sc. Dijana Vican - Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje - prof. dr. sc. Vedran Mornar, dr. sc. Vilmica Kapac - Visoko obrazovanje - prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, prof. dr. sc. Pero Lučin - Obrazovanje odraslih - prof. dr. sc. Dijana Vican, prof. dr. sc. Pero Lučin - Znanost i tehnologija - akademkinja Milena Žic Fuchs, akademik Ivica Kostović, prof. dr. sc. Drago Šubarić, prof. dr. sc. Davor Romić - Smjernice za provedbu Strategije - prof. dr. sc. Dijana Vican, akademkinja Milena Žic Fuchs, prof. dr. sc. Slobodan Uzelac Prof. dr. sc. Josip Milat dao je ostavku na mjesto člana Posebnoga stručnog povjerenstva 23. svibnja 2017. godine. Akademik Miroslav Radman nije bio u mogućnosti redovito sudjelovati u radu Posebnoga stručnog povjerenstva. UVOD Temeljem Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, broj 124/2014), u poglavlju „Smjernice za provedbu Strategije“, 1. cilja koji glasi: „Osnovati Posebno stručno povjerenstvo pri Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti“, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o osnivanju Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti (Klasa: 022-03/17-04/28, Urbroj: 50301-25/12-17-1 od 26. siječnja 2017.). Povjerenstvo je osnovano pri Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske, a sastoji se od predsjednika i deset članova. Na temelju točke III. Odluke o osnivanju Povjerenstva, predsjednik Vlade RH mr. sc. Andrej Plenković donio je Rješenje o imenovanju predsjednice i članova Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti (Klasa: 080-02/17-01/43, Urbroj: 5030115/1-17-02, od 27. siječnja 2017.). U svrhu djelotvorne provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i njezinog usklađivanja s drugim dokumentima, Povjerenstvo je izradilo Prijedlog Akcijskog plana za dvogodišnje razdoblje. Prije prihvaćanja Akcijskog plana, a sukladno Zaključku Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora od 9. srpnja 2014. godine, Vlada RH je isti dužna uputiti na mišljenje Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora. Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije provodit će se u skladu s preporukama područja nadležnih EU politika. Težit će ispunjavanju Ciljeva održivog razvoja iz okvira Agende 2030 Ujedinjenih naroda, s naglaskom na Cilj 4 Kvalitetno obrazovanje koje podrazumijeva inkluzivno, kvalitetno i pravično obrazovanje i promicanje mogućnosti cjeloživotnog obrazovanja za sve, kao i Cilja 9 Industrija, inovacije i infrastruktura VISOKO OBRAZOVANJE U cilju povećanja ukupne kvalitete visokog obrazovanja prijeko je potrebno unaprijediti studijske programe daljnjom provedbom postavki Bolonjske reforme, što uključuje i reviziju sadržaja i ishoda učenja studijskih programa, kao i usklađivanje s HKO-om. Sadašnja razina usklađenosti kvalitete i dostupnosti studijskih programa nije usklađena s realnim potrebama društva, stoga Akcijski plan predviđa hitno restrukturiranje studijskih programa, ali i racionalizaciju broja studijskih programa i upisnih kvota. Sve nove studijske programe potrebno je usklađivati s poslodavcima, odgovarajućim državnim tijelima i drugim dionicima uz jasno definiranje izlaznih parametara, kao što su ishodi učenja i kompetencije studenata. To se posebno odnosi na kvalitetno ustrojavanje binarnog sustava visokog obrazovanja. U skladu s Erevanskim komunikeom posebnu je pozornost potrebno posvetiti socijalnoj dimenziji studiranja, kao i unaprijediti studentski standard. Jednako tako, pozornost treba posvetiti i izradi kriterija za ugovaranje programskih ugovora koji moraju imati razvojno-poticajnu ulogu. Bitni čimbenici u međunarodnoj prepoznatljivosti sustava visokog obrazovanja mogu se očekivati dosljednim provođenjem kriterija za izbor, istorazinskim vrednovanjem, većim brojem programa na engleskom jeziku i kvalitetnim doktorskim studijima i sustavom stipendija za polaznike doktorskih studija. Mjere podizanja kvalitete trebaju se istodobno provoditi s nastojanjem povećanja ukupnog broja stanovnika s visokim obrazovanjem u Hrvatskoj u sljedećem razdoblju. U tim zahtjevnim zadacima posebnu ulogu trebaju imati sveučilišta, veleučilišta i visoke škole, kao i Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Trajno i postupno treba povećati izdvajanja za visoko obrazovanje iz javnog i privatnog sektora, kako bi se dosegao medijan europskih zemalja do 2020. 1. CILJ: UNAPRIJEDITI STUDIJSKE PROGRAME DOSLJEDNOM PROVEDBOM POSTAVKI BOLONJSKE REFORME I REDEFINIRATI KOMPETENCIJE KOJE SE NJIMA STJEČU 1.1. Uskladiti broj i profil studijskih programa s društvenim i gospodarskim potrebama MJERA 1.1.1. Provesti analizu studijskih programa prema sadržajima i usklađenosti ishoda učenja i kompetencija koje se njima stječu s realnim potrebama društva. Na toj osnovi racionalizirati broj studijskih programa i upisne kvote. Pri tome se koristiti instrumentima HKO-a. Poticati visoka učilišta na izradu standarda kvalifikacija. Na temelju analize usvojiti i provesti plan racionalizacije broja studijskih programa. Koristiti sektorska vijeća i HZZ kao predlagatelje upisnih kvota prilikom sklapanja programskih ugovora Način provedbe/Aktivnosti Nadležnost Provedba Vrijeme provedbe Pokazatelji provedbe Provesti analizu studijskih programa prema sadržajima i usklađenosti ishoda učenja i kompetencija (Dodatak NVZVOTR). • Analizom ispitati usklađenost studijskih programa s valovima znanstvenih otkrića te trendom i brzinom tehnološko-inovacijskih promjena u pojedinim strukama, • Analizirati znanstvena predviđanja glede robotizacije i digitalizacije te korištenja umjetne inteligencije (AI) u pojedinim sektorima proizvodnje roba i usluga – strukama te utjecaj na buduću zapošljivost (korištenje živog rada), • Analizirati znanstvena predviđanja glede novih sektora visoke tehnologije, nadolazećih industrija i prognoza budućeg korištenja živog rada i zaposlenosti NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola AZVO, projektni tim za analizu studijskih programa, sveučilišta, veleučilišta i visokih škola (Novi tekst NVZVOTR). Mreža Hrvatskog povjerenstva za analizu i praćenje Bolonjskog procesa (HPBP) - NVZVOTR u sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti Stručno tajništvo: AZVO, Uprava za visoko obrazovanje MZOS 2017.-2018. Provedena analiza prema kvalifikacijama, postupcima i standardima HKO-a (Dodatak NVZVOTR) • Provedena analiza očekivane dinamike restrukturiranja tržišta rada tijekom radnog vijeka studentske generacije, pojavom novih tehnologija (KET, FET), procesa i obrazaca proizvodnje roba i usluga, • Provedena analiza i izrađena prognoza potrebnih mjera društvene i gospodarske modernizacije RH kako bi konvergirala s razvojem EU • Provedena analiza očekivanja „financijera“ obrazovanja i nositelja rizika buduće zapošljivosti - roditelji (porezni obveznici) i učenici/studenti Temeljem analize načiniti plan racionalizacije broja studijskih programa i upisnih kvote (Novi tekst NVZVOTR) Temeljem analize načiniti plan modernizacije, transformacije i/ili racionalizacije broja studijskih programa. Analitički utvrditi razinu i opseg neophodnih temeljnih znanja potrebnih za brzu tehnološko inovacijsku prilagodbu postojećih i razvoj novih struka u visokim tehnologijama. Upisne kvote prilagoditi rezultatima analize uravnotežujući aktualne i na znanstvenom predviđanju utemeljene prognoze budućih potreba tržišta rada, te potrebe nacionalnog društvenog, umjetničkog i kulturnog razvoja NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, AZVO, projektni tim za analizu studijskih programa, sveučilišta, veleučilišta i visokih škola veleučilišta i visokih škola (Novi tekst NVZVOTR). Mreža HPBP- NVZVOTR, sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti, HGK , HUP Stručno tajništvo: AZVO, Uprava za visoko obrazovanje MZOS 2018. - 2019. Usvojeni plan racionalizacije i razina odražavanja rezultata iz analize (Novi tekst NVZVOTR). Usvojeni plan modernizacije, transformacije i/ili racionalizacije i razina rezultatskog odjeka iz kombinirane uravnotežujuće analize Poticati visoka učilišta na izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija (Novi tekst NVZVOTR). Poticati visoka učilišta na izradu umreženih otvorenih platformi opremljenih za procjenu utjecaja novih tehnologija i inovacija te njihovu brzu i kontinuiranu implementaciju u standarde zanimanja i standarde kvalifikacija tijekom radnog vijeka jedne generacije (cca idućih 30 godina) NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola AZVO, projektni tim za analizu studijskih programa, sveučilišta, veleučilišta i visokih škola (Novi tekst NVZVOTR). Mreža HPBP- NVZVOTR, sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti, HGK , HUP Stručno tajništvo: AZVO, Uprava za visoko obrazovanje MZOS 2018. – kontinuirano Razina usklađenosti s realnim potrebama društva (Novi tekst NVZVOTR). Razina usklađenosti s aktualnim i budućim potrebama utemeljena na realnoj uravnoteženoj procjeni tekućih i budućih potreba suvremenog hrvatskog društva znanja na podlozi sektora visokih tehnologija kao predvodnika ukupnog društvenog i gospodarskog razvitka Provesti plan racionalizacije broja studijskih programa (Novi tekst NVZVOTR). Provesti plan inovacije, modernizacije transformacije i/ili racionalizacije studijskih programa NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola AZVO, veleučilišta i visokih škola (Novi tekst NVZVOTR). Mreža HPBP- NVZVOTR, sveučilišta, veleučilišta, HGK , HUP Stručno tajništvo: AZVO, Uprava za visoko obrazovanje MZOS 2019. - 2024. Broj akreditiranih studijskih programa (Novi tekst NVZVOTR). Broj novih akreditiranih programa, broj obustavljenih programa MJERA 1.2.1. Provesti reviziju sadržaja i ishoda učenja studijskih programa. Korištenjem HKO-a uskladiti ishode učenja s kompetencijama. U razradu izmjena i dopuna sadržaja studijskih programa uključiti poslodavce putem sektorskih vijeća, HUP-a i HGK-a. Težište studija pomaknuti s preddiplomskih na diplomske i integrirane studije i pritom uskladiti stvarno opterećenje studenta s ECTS bodovima koje nose pojedini kolegiji/moduli. Osigurati studentsku praksu u okviru svih programa u kojima ona doprinosi stjecanju kompetencija. Osigurati veću zastupljenost transverzalnih kompetencija i u preddiplomskim i u diplomskim studijima Način provedbe/Aktivnosti Nadležnost Provedba Vrijeme provedbe Pokazatelji provedbe Provesti reviziju sadržaja i ishoda učenja studijskih programa (Dodatak NVZVOTR): Konkretizirati reviziju sadržaja i ishoda učenja studijskih programa, Organizirati savjetovanja (radionice) s poslodavcima o izmjenama/dopunama studijskih programa Provesti ankete među studentima o realnom opterećenju svakoga kolegija Koristiti konferencije s ekspertima EU po studijskim programima, interaktivne radionice i simulacije promjena, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, visoka učilišta, AZVO (Novi tekst NVZVOTR): NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole (Novi tekst NVZVOTR). (Novi tekst NVZVOTR). Projektna mreža HPBP- NVZVOTR, sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti, HGK , HUP Stručno tajništvo: AZVO, Uprava za visoko obrazovanje MZOS 2018.-2019. Broj prihvaćenih novih/izmijenjenih studijskih programa Uskladiti ishode učenja s kompetencijama Razrada izmjena i dopuna sadržaja studijskih programa (Novi tekst NVZVOTR): Uskladiti sadržaje (koji uključuju ishode učenja) studijskih programa s kompetencijama Razrada izmjena i dopuna sadržaja studijskih programa Organizirati savjetovanja s HGK i HUP, ineteraktivne radionice nastavnika, poslodavaca, menadžera, drugih društvenih partnera i studenata Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, visoka učilišta, AZVO (Novi tekst NVZVOTR). NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole (Novi tekst NVZVOTR). Mreža HPBP- NVZVOTR, sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti, HGK, HUP, sektorska vijeća NVRLJP Stručno tajništvo: AZVO, Uprava za visoko obrazovanje MZOS 2018.-2019. Razina usklađenosti ishoda učenja s kompetencijama Razina uključenosti poslodavaca (Dodatak NVZVOTR) Broj savjetovanja, radionica, tribina, konferencija Broj usklađenih sadržaja (koji uključuju ishode učenja) studijskih programa s kompetencijama , prema studijskim programima i institucijama Iznos osiguranih sredstava Osigurati studentsku praksu u okviru svih programa u kojima ona pridonosi stjecanju kompetencija. (Dodatak NVZVOTR): Kontinuirani dodir sa svijetom rada svih studenata i s budućim mogućim portfeljem zanimanja bitna je pretpostavka stjecanja kompetencija, Redovita praksa (u trajanju od dva tjedna do mjesec dana) tijekom po mogućnosti svake godine studija pretpostavka je učvršćivanja znanja i polivalentnih kompetencija u skladu s razvojem različitih struka Uvesti obveznu stručnu praksu u studijske programe Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, visoka učilišta (Novi tekst NVZVOTR). NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole (Novi tekst NVZVOTR). Mreža HPBP- NVZVOTR, sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti HGK, HUP, sektorska vijeća NVRLJP Stručno tajništvo: AZVO, Uprava za visoko obrazovanje MZOS 2018.-2019. Postotak studenata koji sudjeluju u studentskoj praksi (Dodatak NVZVOTR): Broj studijskih programa koji uključuju (omogućuju) studentsku praksu Broj studenata obuhvaćenih praksom po studijskim programima Broj institucija/tvrtki koje organiziraju praksu po studijskim programima Broj mentora stručne prakse, Visina osiguranih (proračunskih) sredstava za izvođenje stručne prakse Osigurati veću zastupljenost transverzalnih kompetencija i u preddiplomskim i u diplomskim studijima Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, visoka učilišta, AZVO (Novi tekst NVZVOTR). NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole (Novi tekst NVZVOTR). Mreža HPBP- NVZVOTR, sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti Stručno tajništvo: AZVO, Uprava za visoko obrazovanje MZOS 2018.-2019. Razina zastupljenosti transverzalnih kompetencija MJERA 1.2.2. Uvesti sustav poticanja inovativnih pristupa u izvođenju studijskih programa uključujući i uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Osmisliti sustav nastavnih projekata za koje bi se jednom godišnje otvarao poziv i kojima bi se sufinancirali novi, kreativni i učinkovitiji pristupi izvođenju nastave na visokim učilištima Način provedbe/Aktivnosti Nadležnost Provedba Vrijeme provedbe Pokazatelji provedbe Osmisliti financijske i druge poticajne mjere za uvođenje inovativnih pristupa u izvođenju studijskih programa uključujući i uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija (Novi tekst NVZVOTR): Osmisliti financijske i druge poticajne mjere (komplementarne postojećim oblicima visokoškolske nastave) za uvođenje inovativnih pristupa u izvođenju studijskih programa uključujući i uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija Osmisliti program digitalizacije nastavnog procesa, virtualne učionice i laboratoriji. Osmisliti program osposobljavanja nastavnika za digitalizaciju metoda poučavanja, nastavnog materijala i interaktivnu virtualnu i fizičku komunikaciju sa studentima MZO (Dodatak) i NVZVOTR Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole, CARNet, Srce (Novi tekst NVZVOTR). Mreža HPBP- NVZVOTR, sveučilišta, veleučilišta, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih programa, Srce, CARnet, Stručno tajništvo: Uprave MZO 2018.-2020. Stupanj operativnosti sustava nastavnih projekata, broj projekata (Novi tekst NVZVOTR): Broj mjera za poticanje uvođenja inovativnog pristupa Broja projekata i programa digitalizacije, Iznos osiguranih sredstava Pokretanje financijskih instrumenata za uvođenje inovativnih simulacijskih i eksperimentalno-laboratorijskih metoda učenja (Dodatak NVZVOTR): Definirati program opremanja studijskih programa i studenata digitalnom tehnologijom (tableti-računala), umrežene virtualne i fizičke učionice i laboratoriji, virtualne i optičke komunikacije, nova programska rješenja, MZO (Dodatak) i NVZVOTR Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole (Novi tekst NVZVOTR). Mreža HPBP- NVZVOTR, sveučilišta, veleučilišta, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih programa, Srce, CARnet, Stručno tajništvo: Uprave MZO 2018.-2020. Broj ostvarenih projekata (Dodatak NVZVOTR): Broj računala-tableta dostupnih studentima Broj kabineta, laboratorija, učionica opremljenih digitalnom tehnologijom i suvremenom istraživačkom opremom MJERA 1.2.3. Osmisliti i uvesti mentorski sustav na sva visoka učilišta. Provesti edukaciju nastavnika i suradnika u svrhu razvoja mentorskih kompetencija internim postupcima unutar visokih učilišta. U mentorski sustav uključiti što više nastavnika i suradnika i osigurati redovita savjetovanja studenata sa svojim mentorima. U provođenju studentskih anketa potrebno je uvesti i ocjenjivanje mentora Način provedbe/Aktivnosti Nadležnost Provedba Vrijeme provedbe Pokazatelji provedbe Osmisliti i uvesti mentorski sustav na sva visoka učilišta (Novi tekst NVZVOTR): Razvijati mentorsku nastavu i mentorsko vođenje studenata kao oblike mentorskog sustava. Mentorska nastava podrazumijeva supstituciju predavačkih/seminarskih grupa studijskim grupama od 5-8 studenata u STEM području i 8-10 studenata u DHP (društveno-humanističkom) području – interaktivnu nastavu, razvijanje kritičkog mišljenja i inovativnog/problemskog pristupa studijskim zadaćama. Mentorsko individualno vođenje, savjetovanje studenata podrazumijeva redovite konzultacije 5-8 studenata tijekom studija, praćenje individualnog napretka i sposobnosti, poticanje i isticanje posebnih sposobnosti Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, AZVO (Novi tekst NVZVOTR). NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole (Novi tekst NVZVOTR). Mreža HPBP- NVZVOTR, sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti Stručno tajništvo: AZVO, Uprava za visoko obrazovanje MZO 2018-2024 Doneseni odgovarajući pravilnici na visokim učilištima Stupanj operativnosti mentorskog sustava (Novi tekst NVZVOTR). Broj donesenih pravilnika na visokim učilištima Broj nastavnika za potrebe mentorske nastave i mentorskog praćenja uspješnosti studenata Broj studenata u sustavu mentorske nastave Iznos osiguranih sredstava za uvođenje sustava mentorske nastave i mentorskog praćenja uspješnosti studiranja studenata (Novi tekst NVZVOTR). Postupno osigurati prostorne uvjete, programsku opremu i sredstva za potreban broj nastavnika u mentorskoj nastavi Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, AZVO (Novi tekst NVZVOTR). NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole (Novi tekst NVZVOTR). Mreža HPBP- NVZVOTR, sveučilišta, veleučilišta, fakulteti Stručno tajništvo: AZVO, Uprava za visoko obrazovanje MZO 2019. - kontinuirano Postotak nastavnika koji sudjeluju u edukaciji (Novi tekst NVZVOTR). Broj doktoranada, postdoktoranada uključenih u mentorsku nastavu Broja mentora emeritusa uključenih u mentorski sustav Iznos osiguranih financijskih sredstava Osigurati redovita savjetovanja studenata sa svojim mentorima (Dodatak NVZVOTR): Provesti edukaciju nastavnika i suradnika u svrhu razvoja mentorskih kompetencija i mentorske oblike nastave. Analizirati mogućnost angažiranja emeritusa i umirovljenih profesora u djelomičnoj mentorskoj ulozi Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, AZVO (Novi tekst NVZVOTR). NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole (Novi tekst NVZVOTR). Mreža HPBP- NVZVOTR, sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti Stručno tajništvo: AZVO, Uprava za visoko obrazovanje MZO 2019. - kontinuirano Postotak nastavnika i studenata u mentorskom sustavu. Završnost studija u predviđenom roku. Broj nastavnika i suradnika u mentorskoj nastavi do prosjeka 8-10 studenata po studijskoj grupi. Broj nastavnika i suradnika mentora do prosjeka 5-8 studenata na 1 mentora. Iznos osiguranih financijskih sredstava Predlažemo spajanje mjere 1.2.4. i 1.2.5. iz usvojene Strategije u mjeru 1.2.4. kako slijedi: MJERA 1.2.4. Revidirati načine provjere ishoda učenja u cilju njihova pouzdanijeg utvrđivanja. Ova mjera odnosi se na provjeru ishoda učenja kolegija/modula. Potrebno je utvrditi načela provođenja, evaluiranja i arhiviranja dokumentacije vezane uz provjeru ishoda učenja. Također je nužno organizirati edukaciju nastavnika visokih učilišta o provjeri ishoda učenja Način provedbe/Aktivnosti Nadležnost Provedba Vrijeme provedbe Pokazatelji provedbe Analiza postojećih metoda vrednovanja ishoda učenja Dodatak NVZVOTR Uskladiti s Mjerama 1.1.1. i 1.2.1. Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, AZVO (Novi tekst NVZVOTR). NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole (Novi tekst NVZVOTR). Mreža HPBP- NVZVOTR, sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti Stručno tajništvo: AZVO, Uprava za visoko obrazovanje MZO 2018. Načinjena analiza Utvrditi metodu za verificiranje i validaciju ishoda učenja i stečenih kompetencija Dodatak NVZVOTR Uskladiti s Mjerama 1.1.1. i 1.2.1. (Novi tekst NVZVOTR). NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole (Novi tekst NVZVOTR). Mreža HPBP- NVZVOTR, sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti, Akreditacijski savjet AZVO Stručno tajništvo: AZVO, Uprava za visoko obrazovanje MZO 2018. Razrađena i objavljena metoda Dodatak NVZVOTR Iznos osiguranih financijskih sredstava Donijeti odgovarajuće pravilnike o načinima provjere ishoda učenja (Novi tekst NVZVOTR). NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole (Novi tekst NVZVOTR). Mreža HPBP- NVZVOTR, Akreditacijski savjet AZVO, sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti Stručno tajništvo: AZVO, Uprava za visoko obrazovanje MZO 2018. Doneseni odgovarajući pravilnici o načinima provjere ishoda učenja Stupanj implementacije pravilnika (Novi tekst NVZVOTR). Broj odgovarajućih pravilnika o načinima provjere ishoda učenja Organizirati osposobljavanje i obrazovanje nastavnika visokih učilišta o provjeri ishoda učenja Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, AZVO (Novi tekst NVZVOTR). Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole (Novi tekst NVZVOTR). Sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti Stručno tajništvo: Uprava za visoko obrazovanje MZO, AZVO 2018. - kontinuirano Postotak nastavnika koji sudjeluju u osposobljavanju i obrazovanju Dodatak NVZVOTR Broj ponuđenih programa osposobljavanja Iznos osiguranih sredstava Izmjene i dopune izvedbenih planova nastave s naznačenim načinima provjere ishoda učenja, te povezivanje predmeta s ishodima učenja studijskog programa i završnim kompetencijama Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, AZVO (Novi tekst NVZVOTR). Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole (Novi tekst NVZVOTR). Sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti Stručno tajništvo: Uprava za visoko obrazovanje MZO, AZVO 2018. - kontinuirano Postotak prilagođenih izvedbenih planova nastave i studijskih programa na ustanovi. Mjera 1.2.6. Realizirano u sklopu mjere 1.2.5 MJERA 1.2.6. Poticati završavanje studija u propisanom vremenu trajanja uz istodobno osiguranje kvalitete i dostupnosti studija te postizanje ishoda učenja Način provedbe/Aktivnosti Nadležnost Provedba Vrijeme provedbe Pokazatelji provedbe Izraditi model poticanja završavanja studija u propisanom vremenu trajanja uz istodobno osiguranje kvalitete Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, AZVO Novi tekst NVZVOTR). Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole (Novi tekst NVZVOTR). Sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakulteti Stručno tajništvo: Uprava za visoko obrazovanje MZO, AZVO 2018. Prosječno trajanje studija Postotak diplomiranih u propisanom vremenu trajanja studija. MJERA 1.2.7. Uspostaviti odgovarajuću infrastrukturu za mentorsku podršku u izradi završnih radova i disertacija Način provedbe/Aktivnosti Nadležnost Provedba Vrijeme provedbe Pokazatelji provedbe Uspostaviti centre za podršku studentima u izradi završnih radova i disertacija (Novi tekst NVZVOTR): Uspostaviti transparentan sustav „raspodjele“ kandidata za izradu završnih i doktorskih radova po nastavniku tako da obuhvati sve studente i uvaži njihove preferencije Ustrojiti sustav pravodobnog odabira mentora te definiranja mentorskih i studentskih obveza u izradi završnih radova i disertacija Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole 2018. – 2019. Uspostavljeni centre za podršku studentima u izradi završnih radova i disertacija (Novi tekst NVZVOTR) Broj studenata s odabranim mentorom Broj prijavljenih završnih i doktorskih radova po nastavniku Broj uspješno obranjenih završnih i doktorskih radova po mentoru Iznos osiguranih financijskih sredstava za mentorstvo završnih i doktorskih radova Izrađen odgovarajući pravilnik s definiranim obvezama kandidata i mentora 2. CILJ: USTROJITI KVALITETAN BINARNI SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA USKLAĐEN S NACIONALNIM POTREBAMA I UČINKOVITO UPRAVLJANJE VISOKIM UČILIŠTIMA 2.1. Povećati učinkovitost upravljanja visokim učilištima MJERA 2.1.1. Uspostaviti sustav financiranja visokih učilišta putem cjelovitih programskih ugovora Ova mjera razrađena je detaljno u okviru Cilja 4. Osigurati učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta, pod točkom 4.1. Predlaže se spajanje mjere 2.1.2 i 2.1.3	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća u dijelu mjera i aktivnosti koje se nalaze u inačici AP-koja je bila na javnom savjetovanju. NVZVOTR se u svom očitovanju očitovao na verziju AP iz rujna 2017., a ne na onu koja je upućena u javno savjetovanje 15. siječnja 2018. Po pitanju navedenog očitovanja NVZVOTR-a PSP je zauzeo sljedeći stav: 1. razmotrit će se prijedlozi onih aktivnosti koje NVZVOTR predlaže koje se nalaze u inačici AP-koja je bila na javnom savjetovanju 2. neće se mijenjati nadležnost niti uvoditi nova tijela koja NVZVOTR predlaže, a Strategija ih ne predviđa.
5	Pravobranitelj za osobe s invaliditetom	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije	U cjelokupnom tekstu predmetnog prijedloga potrebno je unijeti terminološke ispravke, te umjesto „osobe s invalidnošću“ koristiti i pisati „osobe s invaliditetom“, a sve sukladno terminologiji korištenoj u drugim ranije donesenim dokumentima kao što je primjerice Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine. Podsjećamo i na Sheratonsku deklaraciju, koja je donesena na Okruglom stolu “Suvremeni pristup poimanju i definiranju invalidnosti” održanom 2003. godine kada je usvojeno nazivlje koje se koristi u pitanju invaliditeta: za odrasle osobe – osobe s invaliditetom i za djecu – djeca s teškoćama u razvoju. Kod 1. Cilja: izgraditi sustav za IDENTIFICIRANJE, POTICANJE I RAZVOJ SPOSOBNOSTI I POTENCIJALA POJEDINCA TE OJAČATI SLUŽBE ZA CJELOŽIVOTNO OSOBNO I PROFESIONALNO USMJERAVANJE, Mjere 1.1. Izrada i provedba programa, projekata i aktivnosti za stjecanje suvremenih pismenosti vidovima formalnog i neformalnog i učenja, Način provedbe/aktivnosti – „Poticati osobe niže razine obrazovanosti i kvalifikacija, socijalno marginalizirane i isključene, osobe s invalidnošću, starije i osobe treće životne dobi te useljenike za sudjelovanje u obrazovanju odraslih“ – umjesto „osobe s invalidnošću“ pisati „osobe s invaliditetom“. U 6.4. Osigurati minimalne standarde pristupačnosti visokih učilišta studentima s invalidnošću - umjesto „studentima s invalidnošću“ - pisati „studentima s invaliditetom“. Kod Mjere 6.4.1. Osigurati nacionalni sustav financiranja za postizanje veće razine pristupačnosti studentima s invalidnošću - umjesto „studentima s invalidnošću“ - pisati „studentima s invaliditetom“. Kod Načina provedbe/Aktivnosti Osigurati nacionalni sustav financiranja za postizanje veće razine pristupačnosti studentima s invalidnošću – umjesto „studentima s invalidnošću“ pisati „studentima s invaliditetom“. Kod Mjere 6.4.2. Prijavne i upisne procedure na visokim učilištima prilagoditi osobama s invalidnošću. Sve potrebne informacije o upisu na visoka učilišta trebaju biti jednako dostupne osobama s invalidnošću – umjesto „osobama s invalidnošću“ na oba navedena mjesta pisati „osobama s invaliditetom“. Kod Načina provedbe/Aktivnosti Prilagodba prijavnih i upisnih procedura na visokim učilištima osobama s invalidnošću – umjesto „osobama s invalidnošću“ pisati „osobama s invaliditetom“. Kod Mjere 6.4.3. Izvođenje nastave i provjeru znanja, vještina i sposobnosti prilagoditi studentima s invalidnošću i omogućiti im da na pravedan način dokažu postizanje definiranih ishoda učenja - umjesto „studentima s invalidnošću“ pisati „studentima s invaliditetom“. Kod Načina provedbe/Aktivnosti Prilagodba nastave i provjere znanja, vještina i sposobnosti studentima s invalidnošću – umjesto „studentima s invalidnošću“ pisati „studentima s invaliditetom“ Kod Mjere 6.4.4. Osigurati pomoćnu tehnologiju i asistente u nastavi za studente s invalidnošću – umjesto „studente s invalidnošću“ pisati „studente s invaliditetom“. Kod Načina provedbe/Aktivnosti Osigurati pomoćnu tehnologiju i asistente u nastavi za studente s invalidnošću – umjesto „studente s invalidnošću“ pisati „studente s invaliditetom“. Kod Pokazatelja provedbe/Aktivnosti Postotak osigurane pomoćne tehnologije na visokim učilištima i asistenata u nastavi za studente s invalidnošću u odnosu na potrebe – umjesto „studente s invalidnošću“ pisati „studente s invaliditetom“. Kod Mjere 6.4.5. Osigurati rad institucionalnih službi i stručnih tijela za potporu studentima s invalidnošću – umjesto „studentima s invalidnošću“ pisati „studentima s invaliditetom“. Kod Načina provedbe/Aktivnosti Osigurati rad institucionalnih službi i stručnih tijela za potporu studentima s invalidnošću – umjesto „studentima s invalidnošću“ pisati „studentima s invaliditetom“. Kod Pokazatelja provedbe Stupanj operativnosti i postotak institucija s uredima ili stručnim službama za osobe s invalidnošću – umjesto „osobe s invalidnošću“ pisati „osobe s invaliditetom“. Kod Mjere 6.4.6. Osiguravanjem prostorne pristupačnosti i primjenom univerzalnog dizajna omogućiti svim studentima, uključujući i studente s invalidnošću, dostupnost svih resursa namijenjenih studentima – umjesto „studente s invalidnošću“ pisati „studente s invaliditetom“. Kod Pokazatelja provedbe Razina dostupnosti svih prostora visokih učilišta osobama s invalidnošću – umjesto „osobama s invalidnošću“ pisati „osobama s invaliditetom“. Kod Mjere 6.4.7. Osigurati prilagođeni prijevoz studentima s invalidnošću. Institucionalne službe potpore za studente s invalidnošću pri visokim učilištima svake akademske godine trebaju iskazivati potrebe studenata za prilagođenim prijevozom – umjesto „studente s invalidnošću“ pisati „studente s invaliditetom“. Kod Načina provedbe/Aktivnosti Osigurati prilagođeni prijevoz studentima s invalidnošću – umjesto „studentima s invalidnošću“ pisati „studentima s invaliditetom“. Kod Pokazatelja provedbe Postotak studenata s invalidnošću koji se koriste prilagođenim prijevozom – umjesto „studenata s invalidnošću“ pisati „studenata s invaliditetom“. Kod Mjere 6.4.8. Sustavno prikupljati podatke o studentima s invalidnošću koji ostvaruju prava i koriste se oblicima potpore u sustavu visokog obrazovanja u cilju praćenja tijeka studija i unapređenja potpore studentima s invalidnošću – umjesto „studentima s invalidnošću“ pisati „studentima s invaliditetom“ na oba mjesta. Kod načina provedbe/Aktivnosti Pratiti tijek studija studenata s invalidnošću radi unapređenja potpore tijekom njihova obrazovanja – umjesto „studenata s invalidnošću“ pisati „studenata s invaliditetom“. Kod Pokazatelja provedbe/Aktivnosti Stupanj operativnosti sustava praćenja upisa, dinamike i uspješnosti završavanja studija za studente s invalidnošću – umjesto „studente s invalidnošću“ pisati „studente s invaliditetom“. U dijelu Obrazovanje odraslih umjesto „isključenim, osobama s invalidnošću“ pisati „isključenim, osobama s invaliditetom“. Kod Mjere 1.2.1., Načina provedbe/Aktivnosti Motivirati i financijski stimulirati osobe niže razine obrazovanosti i kvalifikacija, socijalno marginalizirane i isključene, osobe s invalidnošću, starije i osobe treće životne dobi te useljenike za sudjelovanje u obrazovanju odraslih – umjesto „osobe s invalidnošću“ pisati „osobe s invaliditetom“. Kod Pokazatelja provedbe Postotak građana bez osnovne obrazovanosti ili s nižim razinama, socijalno marginaliziranih, osoba s invalidnošću, starijih i osoba treće životne dobi te useljenika uključenih u programe – umjesto „osoba s invalidnošću“ pisati „osoba s invaliditetom“. Kod Mjere 1.2.2. Izraditi i provoditi prioritetne programe formalnog i neformalnog obrazovanja za građane bez osnovne obrazovanosti, s nižim razinama obrazovanosti, za socijalno marginalizirane i isključene, za osobe s invalidnošću, za starije i osobe treće životne dobi te useljenike – umjesto „za osobe s invalidnošću“ pisati „za osobe s invaliditetom“. Kod Načina provedbe/Aktivnosti Izraditi programe formalnog i neformalnog obrazovanja za građane bez osnovne obrazovanosti, s nižim razinama obrazovanosti, za socijalno marginalizirane i isključene, za osobe s invalidnošću, za starije i osobe treće životne dobi te useljenike – umjesto „za osobe s invalidnošću“ pisati „za osobe s invaliditetom“. Kod Pokazatelja provedbe Broj programe formalnog i neformalnog obrazovanja za građane bez osnovne obrazovanosti, s nižim razinama obrazovanosti, za socijalno marginalizirane i isključene, za osobe s invalidnošću, za starije i osobe treće životne dobi te useljenike – umjesto „za osobe s invalidnošću“ pisati „osobe s invaliditetom“. Kod Načina provedbe/Aktivnosti Provoditi programe formalnog i neformalnog obrazovanja za građane bez osnovne obrazovanosti, s nižim razinama obrazovanosti, za socijalno marginalizirane i isključene, za osobe s invalidnošću, za starije i osobe treće životne dobi te useljenike – umjesto „za osobe s invalidnošću“ pisati „osobe s invaliditetom“. Kod Pokazatelja provedbe Broj polaznika formalnog i neformalnog obrazovanja za građane bez osnovne obrazovanosti, s nižim razinama obrazovanosti, za socijalno marginalizirane i isključene, za osobe s invalidnošću, za starije i osobe treće životne dobi te useljenike – umjesto „za osobe s invalidnošću“ pisati „za osobe s invaliditetom“. Kod Mjere 1.2.3. Motivirati i financijski stimulirati osobe niže razine obrazovanosti i kvalifikacija, socijalno marginalizirane i isključene, osobe s invalidnošću, starije i osobe treće životne dobi te useljenike za sudjelovanje u obrazovanju odraslih – umjesto „osobe s invalidnošću“ pisati „osobe s invaliditetom“. Kod Načina provedbe/Aktivnosti Pokrenuti financijski instrument za uključivanje osobe niže razine obrazovanosti i kvalifikacija, socijalno marginalizirane i isključene, osobe s invalidnošću, starije i osobe treće životne dobi te useljenike za sudjelovanje u obrazovanju odraslih – umjesto „osobe s invalidnošću“ pisati „osobe s invaliditetom“. Kod Pokazatelja provedbe Iznos sredstava predviđen i utrošen za uključivanje osoba niže razine obrazovanosti i kvalifikacija, socijalno marginalizirane i isključene, osobe s invalidnošću, starije i osobe treće životne dobi te useljenike za sudjelovanje u obrazovanju odraslih – umjesto „osobe s invalidnošću“ pisati „osobe s invaliditetom“. Kod Pokazatelja provedbe Nacionalna kampanja za uključivanje osoba niže razine obrazovanosti i kvalifikacija, socijalno marginalizirane i isključene, osobe s invalidnošću, starije i osobe treće životne dobi te useljenike za sudjelovanje u obrazovanju odraslih – umjesto „osobe s invalidnošću“ pisati „osobe s invaliditetom“.	Prihvaćen	Prihvaća se.
6	Savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije	Želimo se osvrnuti na krive izraze „studenata” i “osoba s invalidnošću“. Vrlo je važno da koristimo ispravne izraze. Hrvatska država je potpisala i ratificirala „Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom“. Imamo i „Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom“. Nemamo “Konvenciju o pravima osoba s invalidnošću” kao ni “Ured pravobraniteljice za osobe s invalidnošću”. Ovim putem inzistiramo da se i dalje držimo pravilnih izraza; tim više što se pokret osoba s invaliditetom godinama borio da se koristi jedan naziv oko kojeg smo svi složni.	Prihvaćen	Prihvaća se.
7	Udruga Dar	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije	MJERA 6.2.16. Revidirati zakonsku regulativu koja regulira odgoj i obrazovanje darovitih učenika tako da se omogući identifikacija, školovanje, poticanje i praćenje darovitih učenika na optimalan način. Predložiti i donijeti Zakon o identifikaciji, školovanju, poticanju i praćenju darovitih učenika. Način provedbe/Aktivnosti Donijeti Zakon o načinu uočavanja, školovanja, praćenja i poticanja darovitih učenika u osnovnoj i srednjoj školi te uvjetima i postupcima pod kojima učenik može završiti školu u kraćem vremenu od propisanog. MJERA 6.3.12. Pružiti financijsku i stručnu podršku za osnivanje novih i razvoj već postojećih izvanškolskih centara za rad s darovitim učenicima Pružiti financijsku i stručnu podršku za osnivanje novih i razvoj već postojećih izvanškolskih centara za rad s darovitom djecom, učenicima, mladima. Provedba MZO, AZOO, ASOO, stručnjaci za obrazovanje darovitih (sa sveučilišta i znanstvenih instituta), praktičari (odgojno-obrazovni radnici), udruge. MJERA 7.3.4. Postupno uvoditi programe produženog boravka u školske i izvanškolske ustanove. Osigurati potrebne prostorne kapacitete za uvođenje produženog boravka za darovite učenike. Način provedbe/Aktivnosti Nadležnost Provedba Vrijeme provedbe Pokazatelji provedbe Osigurati financiranje produženog boravka za darovite učenike. Osigurati potrebne prostorne kapacitete za uvođenje produženog boravka za darovite učenike. Uvoditi programe produženog boravka u školske i izvanškolske ustanove za darovite učenike.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
8	INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije	INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR Komentari i primjedbe na poglavlje Znanost i tehnologija Institut društvenih znanosti Ivo Pilar zalaže se za sustavna rješenja u znanosti i visokom obrazovanju, te za donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji će na koherentan i konzistentan način urediti odvijanje znanstvenoistraživačkog rada, a posebice: izvore i načine financiranja, organizaciju znanstvenih istraživanja, obnovu znanstvenog kadra, evaluaciju istraživačkih institucija i napredovanje istraživača. Ovaj akcijski plan kao i niz dosadašnjih izmjena postojećeg Zakona te Strategiju koja ne odgovara duhu vremena i ulozi znanosti u cjelokupnom razvoju hrvatskog društva i gospodarstva ne vidimo samo kao još jedno u nizu fragmentiranih parcijalnih inicijativa (ne i rješenja) kojima se želi unaprijediti znanstveni sustav, nego koja može, upravo suprotno, dovesti do novih nelogičnosti i nepravičnosti u sustavu zbog manjka jedinstvenog zakonskog okvira, te štetiti njegovom funkcioniranju. U takvom općem kontekstu Mjera 1.2 (Donošenje zakona kojim se uređuje znanstvena djelatnost) čini nam se osnovnim preduvjetom svih ostalih promjena koje se predviđaju ovim Akcijskim planom te temeljem za izradu nove Strategije. U suprotnom, držimo da bi zbog različitih i samovoljnih interpretacija pojedinih mjera i akcija nakon njihove razrade i usvajanja moglo doći do daljnjeg urušavanja znanstvenog sustava. Uvjerljiv primjer iz sadašnje prakse jest proizvoljna interpretacija materijalnih troškova iz Uredbe o institucijskom financiranju zbog čega su mnogi istraživači lišeni osnovnih materijalnih sredstva za rad. Ili, nejasnoće oko izbora u trajna zvanja koja rezultiraju i sudskim prijetnjama. Razloge vidimo i u tome što se neke mjere preklapaju ili su kontradiktorne ili su pak komplementarne, a u Akcijskom planu nisu istaknute veze među njima. To otežava razumijevanje mjera i istodobno povećava njihov broj do razine koja onemogućava sagledavanje ciljeva Akcijskog plana kao koherentne cjeline. U nastavku iznosimo neke pojedinačne dileme i primjedbe na predloženi Akcijski plan: Logično je pitanje odnosa Mjera 2.3. (sustav evaluacije istraživača…), mjera 2.4. (istorazinsko vrednovanje….) i Mjera 2.2. (financiranje putem programskih ugovora uključujući plaće). Slično je i s mjerama u poglavlju o visokom obrazovanju gdje je također nekoliko mjera usmjereno na jedan cilj – vrednovanje rada nastavnika (Mjera 3.1.4; 3.2.1; 3.2.3.), svaka sa svog parcijalnog aspekta. Nadalje, neke mjere kombiniraju više akcija. Primjerice Mjera 2.2. (Uspostaviti sustav institucijskog financiranja sveukupne djelatnosti putem programskih ugovora, uključujući plaće) kombinira korisnu inicijativu - programsko financiranje, s (implicitnom) varijabilnosti plaća koja, prema našem mišljenju, nema uporište u sadašnjem zakonskom okviru. Također, ova mjera uvođenja programskih ugovora u javnim institutima nije usklađena s tim istom mjerom u sustavu visokog obrazovanja s obzirom da u sustavu visokog obrazovanja ova mjera ne uključuje plaće (Mjera 4.1. - Uspostaviti sustav alociranja javnih sredstava visokim učilištima putem cjelovitih programskih ugovora). Bojazan je da će ovakva diferencijacija u provedbi programskih ugovora na institutima i sveučilištima dovesti do daljnjeg materijalnog zaostajanja javnih znanstvenih instituta za fakultetima od kojih mnogi koriste svoj lukrativni tržišni položaj za financiranje svojih aktivnosti uključujući plaće. Očigledno je da mjere usmjerene na programske ugovore, evaluaciju rada i nagrađivanje nisu dobro osmišljene i međusobno dobro usklađene. U sklopu restriktivne financijske politike za znanost, pitanje je količine sredstva za programske ugovore predviđene tom istom Mjerom 2.2. iz kojih bi se financirale sveukupne djelatnosti javnih instituta. Može se pretpostavili da bi programsko financiranje trebalo zamijeniti sadašnje institucijsko financiranje (iako to nije rečeno), koje je, međutim, nedostatno za neku smislenu znanstvenu politiku unutar institucija usmjerenu na znanstvenu izvrsnost i financijsku odgovornost kako je to bilo prvotno zamišljeno. Stoga se mnoge znanstvene institucije odlučuju na najracionalnije rješenje u uvjetima oskudice, a to je podjela sredstava putem glavarine ili internih projekata čime se izbjegava međusobno konkuriranje kolega – znanstvenika na iste skromne resurse unutar jedne institucije. Valjalo bi spomenuti i činjenicu da su istraživači na javnim institutima prisiljeni financirati svoje istraživačke djelatnosti što čini ideju poticanja izvrsnosti kroz institucionalno financiranje neizvedivom. Držimo stoga da su programski ugovori uvjetno dobro rješenje ali da zahtijevaju adekvatnu financijsku potporu koja bi omogućila vođenje istraživačke i kadrovske politike unutar institucija. Pitanje je u kojoj su mjeri izdvajanja predviđena Državnim proračunom konzistentna s Mjerom 6.4. Akcijskog plana prema kojoj „Povećanje proračunskih sredstava za znanstvene kompetitivne programe i projekte (HRZZ) treba biti najmanje 0,15% BDP-a“. To bi, primjerice, u proračunu za 2016. godinu iznosilo oko 524 milijuna kuna , uz procjenu BDP-a od 349.410 milijardi kuna . S obzirom da su u 2016. gotovo svi kompetitivni projekti bili financirani od strane Zaklade koja je raspolagala sa sredstvima za projekte od oko 88,6 milijuna kuna, sredstva za projekte iznosila su svega 0.025% BDP-a ili 6 puta manje nego što je predviđeno Strategijom, odnosno ovim Akcijskim planom. Umjesto nedovoljno promišljenih prijedloga veću pažnju bi valjalo posvetiti mjerama koje se odnose na kriterije za vrednovanje javnih instituta (Mjera 2.1, stavak 3.) i na uspostavu novog sustava vrednovanja istraživača, istraživanja i istraživačkih institucija (Mjera 2.3) jer držimo da je neophodno prevladati osrednjost u znanosti, odnosno povećati znanstvenu produktivnost istraživača i međunarodnu kompetitivnost istraživačkih institucija. U tim aspektima je hrvatska znanost loša za što dobrim dijelom snosi krivnju i netransparentna znanstvena politika koja ne potiče znanstvenu izvrsnost već osrednjost, te je iracionalna jer proizvodi znatno više znanstvenih zvanja nego što ima radnih mjesta. Stoga bi novim zakonom trebalo definirati ne samo „društvenu ulogu i način djelovanja svakog javnog instituta: uključivanjem u sveučilište, u asocijaciju instituta ili samostalno“ kako je to definirano u Mjeri 2.1 ( stavak 1 i 2) nego i javnu misiju znanosti u Hrvatskoj. Zbog drastičnog i kontinuiranog smanjenja sredstva za istraživačku djelatnost, postavlja se pitanje odriče li se Hrvatska država znanosti i želi li je financirati iz nacionalnih sredstva, ili omogućava „preživljavanje“ samo onih područja znanosti i znanstvenika koji se mogu financirati iz EU, Strukturnih ili nekih drugih fondova. Naime, nacionalni izvori sredstava za kompetitivne projekte sveli su se samo na sredstva Hrvatske zaklade za znanost u iznosu od 90 milijuna kuna u 2017. koji se raspoređuju na manji broj, kako se tvrdi, izvrsnih projekta dok dobar dio istraživača ostaje bez sredstava za rad. Iako su prema Prijedlogu proračuna za 2018. godinu sredstva za HRZZ u porastu, te bi 2020. trebala doseći 115 milijuna kuna, ta sredstva dosežu razinu sredstava koja su se izdvajala za Z-projekte 2011. (oko 106 milijuna kuna) dok je razina izdvajanja za Z-projekte u 2010. od otprilike 125 milijuna kuna još nedostižna. Pri tom treba napomenuti da su to samo sredstva tadašnjeg ministarstva znanosti, a da su istraživačima još bila dostupna sredstva HRZZ i Fonda jedinstvo uz pomoć znanja. U tom kontekstu logično je pitanje je li cilj Akcijskog plana takva znanstvena politika u kojoj se istraživači moraju pretvoriti u poduzetnike i menadžere te se pobrinuti za vlastita sredstva za istraživanje. Drugim riječima, je li svrha znanosti stjecanje, apsorpcija i diseminacija novih znanja ili je svrha održavanje samo one znanosti koja se može financirati bez pomoći države. Poznato je da je Hrvatska među zadnjima u EU po izdvajanjima za znanost (npr. izdvajanje za znanost po stanovniku je u Hrvatskoj 7 puta manje nego što je prosjek EU, 4 puta manje nego u Sloveniji, a skoro 12 puta manje nego u Finskoj). Slično se pitanje odnosi i na pomlađivanje znanstvenog kadra, odnosno na ograničavanje zapošljavanja znanstvenih suradnika/stručnih savjetnika na znanstvenim institutima na svega 15% od ukupnog broja znanstvenih novaka o čemu u Akcijskom planu nema ni riječi. Istovremeno broj istraživača u zadnjih desetak godina u hrvatskoj stagnira i obuhvaća oko 11,000 istraživača prema broju zaposlenih (HC) odnosno oko 7,000 istraživača u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE). Činjenica da je preko 85% istraživača zaposleno u javnom sektoru nije krivnja javnih instituta i sveučilišta već gospodarskog sektora koji istraživače ne treba. Stoga je potpuno neutemeljeno očekivati da će se doktori znanosti „odlijevati“ u gospodarstvo dok u gospodarstvu prevladavaju nisko tehnološki sektori usluga. Iz istog je razloga u uvjetima sve većeg osiromašenja gospodarstva i društva neutemeljeno očekivati da se sredstva za istraživački rad mogu povećati iz suradnje s gospodarstvom ili društvenim djelatnostima, a koje je navedeno kao kriterij za dodjelu sredstava iz programskih ugovora (Mjera 2.3). U istom kontekstu, želimo spomenuti da niti financiranje važnih istraživanja od nacionalnog interesa sredstvima Strukturnih fondova nije realno. Ova sredstva koriste se uglavnom za obnovu istraživačke infrastrukture (O-ZIP, Dječja bolnica Srebrnjak, BioCentar u prethodnom periodu i slično), što je hvalevrijedno te za velike istraživačke grupe kao što su centri izvrsnosti (koji su dosada netransparentno oblikovani) ili grupe koje mogu surađivati s poduzetnicima zbog postojanja međusobnih interesa (npr. centri kompetencije) ). Strukturni fondovi, naime ne osiguravaju samo sredstva već zastupaju i svoju znanstvenu politiku formuliranu u Strategiji pametne specijalizacije koja preferira velike i financijski značajne istraživačke projekte orijentirane na kooperaciju s poduzetnicama kao nositeljima promjena i gospodarskog rasta. To je, dakako, legitimna, opravdana i poželjna znanstvena i inovacijska politika ali ne može u potpunosti zamijeniti nacionalnu znanstvenu politiku koja mora voditi računa o razvoju ukupnih znanstvenoistraživačkih potencijala. Također, nije jasno kako se sveobuhvatne promjene u znanstvenom sustavu mogu provesti bez adekvatnih statističkih i ostalih podataka, s obzirom na to da se „unaprjeđenje, prikupljanje, obrada, interpretaciju i objava statističkih i drugih pokazatelja istraživanja, razvoja i inovacija“ (Mjera 1.3.) predviđa tek za kraj 2020. Pri tom valja napomenuti da je prvi prijedlog sveobuhvatnog i koherentnog pregleda hrvatskog istraživačkog sustava (Science and Technology Foresight Project) u nadležnosti MZO iniciran još 2014. Ovaj cilj spominje se i u sklopu same Strategije znanosti iz 2014. (cilj 1, Mjera 1.4) ali se, prema svemu sudeći, do sada nije ništa na tom planu uradilo. Sažeto, iz navedenog proizlazi da se Akcijski plan sastoji od niza mjera koje nisu međusobno povezane u koherentnu cjelinu koja bi činila hrvatski znanstveni sustav ili politiku. Očigledno je da je sustav planiranja i upravljanja znanstvenim sustavom u dubokoj krizi i da se problemi neće riješiti parcijalnim mjerama ovog Akcijskog plana te zato i predlažemo donošenje novog Zakona kao temelja za konzistentniju i transparentniju znanstvenu politiku i Strategiju.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
9	Ivan Čuljak	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije	Metodološki nisu najbolje riješeni Nadležnosti i provedba. Vrlo često se navodi MZO i AZOO, ASOO, a na više mjesta: MZO i nadležne agencije, a nisu jasni kriteriji. Također VRIJEME PROVEDBE. Sve se može mjeriti a jedinice mjere su opće prihvaćene. Međutim, ovdje se kao vremena u istom zadanom cilju i mjeri navode: mjeseci, tromjesečja, polovice godine, cijela godina, pedagoške godine, školske godine, kontinuirano itd. Stoga je potrebno odabrati stalnu metodologiju i držati se iste. Dobar primjer za ovo je Mjera 2.1.1. gdje se vidi dobar hodogram, odnosno sve je po mjesecima. Loših primjera ima puno, npr. Mjera 1.2. gdje nije jasno kada se što planira odvijati. Osim toga, npr u 1.2. se navodi „ped.god.“, dok se u Mjeri 2.4.8. navodi „pedagoška godina“. U 2.4.13. se navodi „šk. god.“, a drugdje „šk. g.“. Potrebna je jednobraznost. MJERA 2.4.1. je Izrada Nacionalnih kurikuluma za rani i predškolski, osnovnoškolski, gimnazijski, strukovni i umjetnički odgoj i obrazovanje. Nadležan je MZO a provedbu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje vrše „MZO i recenzenti“ za osnovnoškolski MZO i recenzenti, za gimnazijski MZO i recnzenti, za umjetnički odgoj i obrazovanje MZO i recenzenti. Nije jasno zašto jedino za strukovno obrazovanje MZO i Vijeće za strukovno obrazovanje. Ako je razlog to što već postoji Akcijski plan provedbe Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za 2016.-2020., onda je to potrebno navesti kao Napomenu. Osim toga za sve se navodi „MZO, recenzenti“, dok je jedino za osnovne škole „MZO, Recenzenti“, pa to treba ispraviti, U MJERA 2.4.4. Informiranje i osposobljavanje odgojitelja, učitelja, nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika za primjenu kurikularnih dokumenata, pod „Provoditi informiranje“, potrebno je izmijeniti „kontinuirano“ u „Kontinuirano“. U MJERA 4.1.4. Poboljšati opći materijalni status učitelja, se navodi: Predlaže se novi naziv mjere: Poboljšati materijalni status djelatnika u sustavu odgoja i obrazovanja. Međutim i dalje npr. u MJERA 4.4.1. se navodi: „Uvesti usklađen sustav vanjskog i unutarnjeg osiguravanja kvalitete u inicijalnom obrazovanju i sustavu trajnoga profesionalnog razvoja učitelja“, a odmah iza toga „Izraditi mehanizme za praćenje kvalitete inicijalnog obrazovanja odgojno-obrazovnih djelatnika“i brojni drugi primjeri u tekstu. Predlaganje novih naziva je pozitivno, ali je lako predlagati ali se toga treba i držati. Da to baš nije tako pokazuje MJERA 4.2.4. Razviti programe usavršavanja i podrške edukatorima učitelja. Ova terminologija „edukatori učitelja“ otvara niz pitanja jer učitelji jesu edukatori (djeci), pa su moguće izvedenice poput „edukatori edukatora“. i slično. U ovakvim dokumentima mora se točno znati subjekt i objekt. Još jedan loš primjer je MJERA 4.4.2. Uvesti sustav prepoznavanja i nagrađivanja izvrsnosti studenata i zaposlenih učitelja, jer se prvo u naslovu kao objekt navode „učitelji“, nakon toga radnici („Uspostaviti kriterije i postupke nagrađivanja izvrsnosti u radu odgojno-obrazovnih radnika“) a odmah ispod toga „djelatnici“ („Uspostaviti kriterije i postupke nagrađivanja izvrsnosti u radu odgojno-obrazovnih djelatnika“). „Kako ističu iz MZO, održivost projekta podrške kurikularnoj reformi osigurana je kroz izradu obrazovnih materijala, edukaciju edukatora, praćenje i podršku školama, ravnateljima i roditeljima te širenje dosega projekta nakon pilot faze na sve osnovne i srednje škole Republike Hrvatske. (https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/divjak-ek-podrzala-kurikularnu-reformu-dodatnim-sredstvima/ Iz naslova MJERE 4.4.2. Uvesti sustav prepoznavanja i nagrađivanja izvrsnosti studenata i zaposlenih učitelja, potrebno je izbaciti „zaposlenih“ učitelja, jer nitko ne nagrađuje nezaposlene, a i dalje u tekstu se navodi „nagrađivanje u radu“. U Mjeri 4.2.2, pod nadležnosti se navodi „Rektorski zbor, sveučilišta“, a pod provedba: „Rektorski zbor, Sveučilišta“. pa je to potrebno izmijeniti. U 1. cilju: Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova, u Načinu provedbe potrebno je izbaciti odgojno-obrazvone radnike iz: „Formirati radnu skupinu koja će utvrditi administrativne zapreke poslove o kojima odgojno-obrazovni radnici i ustanove mogu autonomno odlučivati“, jer upravo se ovaj dokument bavi cjeloživotnim i obrazovanjem odraslih, a to su između ostalih i prosvjetni radnici, dok se Cilj 1 odnosi (samo) na ustanove. U prvoj tablici, 1. cilj, Mjera 1.1. u pokazateljima potrebno je ispraviti „Broj programe druđtvene uključivosti“ u „Broj programa društvene uključivosti“. U istoj tablici, zadnja stavka „Izraditi Zakon o obrazovanju odraslih“ potrebno je izmijeniti pokazatelj sa „Zakon donesen“ na „Donošenje ili prihvaćanje Zakona“ jer se navodi i rok – 2018. godina , pa se stječe (pogrešni) dojam da je Zakon već donesen. U 1. cilju – Izrada Zakona o obrazovanju odraslih se navodi da je nadležno MZO, a provodi isto MZO. Međutim u 2. cilju – Izrada zakonske i podzakonske regulative za neformalno učenje, kao nadležno tijelo se navodi MZO, a za provedbu je nadležan „Projektni tim“. Projektni timovi obično sudjeluju u prvoj fazi, izradi nacrta ali nikada nisu nadležni, pa je to potrebno izmijeniti, tim više što se u sljedećem poglavlju, za osnovnoškolsko obrazovanje, navodi donošenje potrebne zakonske regulativa, i nadležno tijelo je MZO, a provedbeno tijelo je MZO. U MJERA 5.4.3. navodi se termin „(re)licenciranje“ („Pokrenuti sustav (re)licenciranja za stjecanje i zadržavanje dopusnice za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi“). Međutim svugdje drugdje u tekstu se navodi „licenciranje i relicenciranje“. Potrebno se držati iste terminologije. U 6. cilj: Razviti cjelovit sustav podrške učenicima, nakon toga se navodi 6.1. Uspostaviti standardizirane mehanizme rane identifikacije razvojnih potreba i mogućih teškoća djece, a nakon toga „Uspostaviti standardizirane mehanizme rane identifikacije razvojnih potreba i mogućih teškoća djece i učenika“. Ovako napisano ispada da „djeca“ nisu „učenici“. Mjera 6.5. Potrebno je izmijeniti naslov iz: ! MJERA 6.5. Pospješiti ulaganje inovativnoga gospodarstva u istraživanje, razvoj i inovacije, uključujući zajedničke istraživačke projekte s javnim sveučilištima“ u „MJERA 6.5. Pospješiti ulaganje gospodarstva u istraživanje, razvoj i inovacije, uključujući zajedničke istraživačke projekte s javnim sveučilištima“, jer ulaganjem gospodarstva u u IRI , to gospodarstvo postaje inovativno. U Tablici Mjera 6.5. se nabrajaju razna ministarstva, sve skraćenicama, pa se tako navodi MINGO, a nakon toga u 6.6. se prvno navodi MFINI i MZOS, a nakon toga se navodi „Ministarstvo gospodarstva i obrta, u zagradi (MINGO). Samo kada se nešto prvi puta u tekstu navodi potrebno je navesti puno ime i skraćenicu, pa je ovo potrebno izmijeniti. Rokovi provedbe su gotovo uvijek 2018-2020., međutim za Mjeru 6.5. je to 2018-2023. Potrebno je objasniti zašto? Potrebno je izbaciti Državni zavod za statistiku jer DZS ne sudjeluje u provedbi ove Mjere. Potrebno je izmijeniti cijelu Mjeru 6.6. jer je nejasna. Tako se u opisu sam mjere navode „timulirati ulaganja poslovnog sektora u Hrvatsku zakladu za znanost te osnivanje i financijsko jačanje privatnih zaklada“ . Međutim, u načinu provedbe se navodi samo HZZ, dok se u Pokazateljima provedbe navodi: ulaganja u HZZ ali i druge zaklade. Osim toga, jedno je ulaganje u već postojeće zaklade, a drugo je osnivanje novih zaklada. Zato je to potrebno razdvojiti.. Osim toga iz nadležnosti je potrebno izbaciti Ministarstvo financija, jer to ministarstvo ne sudjelujue u provedbi, nego samo u nadzoru financija zaklada. Potrebne su znatne promjene Popisa kratica, koji je nepotpun i netočan. U Popisu kratica ne navodi se što znači ECTS, odnosno navodi se samo na engleskom jeziku, posebno označeno (italics). Već iza toga navodi se i engleska i hrvatska skrećenica za ERDF (Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund) , pa je potrebno navesti ECTS = Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova. Isto vrijedi i za : ESFRI i FP9, potrebno je navesti hrvatske nazive.	Djelomično prihvaćen	Dio komentara koji se odnosi na jednoobraznost korištenja termina pedagoška i školska godina, recenzenti umjesto Recenzenti te Kontinuirano umjesto kontinuirano se prihvaća. Nadalje, prihvaća se prijedlog u svezi s ciljem 1. Dio prijedloga koji se odnosi na prvu tablicu, 1. cilj, Mjeru 1.1. umjesto „Zakon donesen“ – preformulirati u „Izrađen i donesen Zakon“ prihvaća se, čime je preciziran i rok donošenja Zakona. Prihvaća se prijedlog da se umjesto termina (re)licenciranje koriste pojmovi licenciranje i relicenciranje. Prihvaća se sugestija u svezi s usklađivanjem terminologije odgojno-obrazovnih djelatnika. Ne prihvaća se dio komentara u svezi s 6. ciljem. „Djeca“ su polaznici ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a „učenici“ su djeca koja pohađaju školske ustanove.
10	Srednja škola - Centar za odgoj i obrazovanje	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije	PRIJEDLOG AKCIJSKOG PLANA PROVEDBE STRATEGIJE OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE PRIJEDLOZI ZA JAVU RASPRAVU MJERA 7.4.1. Analizirati i po potrebi revidirati mrežu odgojno-obrazovnih ustanova u kojima se ostvaruju posebni programi odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama U posebnim ustanovama se provode i redoviti programi uz individualizirane postupke (čl. 5.st.7) te redoviti programi uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke ( čl. 6. st.8). Potrebno je jasnije odrediti odnosi li se ovaj prijedlog samo na posebne (posebni programi uz individualizirane postupke po čl. 8 Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju N.N.24/15.) ili sve programe koji se provode u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja. Predlažem da se u provoditelje zadužene za provedbu navedenog dodaju i osnivači ustanova. MJERA 7.4.3. Transformirati odgojno-obrazovne ustanove u kojima se izvode posebni programi za djecu s teškoćama u centre kompetentnosti za podršku redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama pružanjem usluga savjetodavne podrške mobilnih stručnih timova U ovom dokumentu se na više mjesta navodi termin „centri kompetentnosti“ za podršku redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama. Potrebno je ujednačiti terminologiju s terminima koji se koriste u Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju N.N.24/15. (čl.18. st.1.). U Pravilniku se koristi termin centri potpore, pa ga je potrebno kao takav primijeniti i u ovom dokumentu. Nužno je uskladiti propise kojim se uspostavljaju centri potpore u stavku 3. ove mjere s drugim propisima npr. Pravilnikom o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi, obzirom da će dio nastavnika u posebnoj ustanovi trebati uz redovitu nastavu obavljati i poslove u mobilnom stručnom timu. Kako će ravnatelj obračunati satnicu i izdati rješenje/odluku za tekuću školsku godinu? Tu su još i druga materijalna izdvajanja za zaposlenike npr. za prijevoz u redovne škole u kojima će članovi mobilnih stručnih timova obavljati rad što treba unaprijed predvidjeti. U sklopu mjere 7.4.3 nije jasno na koji način će biti osigurano financiranje centara potpore osim ukoliko se to pitanje neće riješiti kroz mjeru 7.4.2 što u ovom prijedlogu nije posve jasno. U dijelu ove mjere 7.4.3.( „Pripremiti programe rane intervencije, dijagnostike, rehabilitacije i edukacije u centrima za kompetentnost u cilju podrške redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama“) trebat će osim programa osigurati i materijalna ulaganja u posebne ustanove, kako bi one mogle udovoljiti postavljenim ciljevima. Osim financiranja centara potpore treba i kadrovski planirati stručnjake određenih specijalnosti (koji trenutno nisu zaposleni u posebnim ustanovama). Predlažem dopuniti mjeru 7.4.3.: Izraditi kadrovsku, financijsku i prostornu analizu stanja u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama koje će se transformirati u centre potpore. U suprotnom centri potpore neće moći kvalitetno obavljati svoju zadaću. Osim osposobljavanja mobilnih stručnih timova prema specifičnim potrebama djeteta treba voditi računa i o tome koji timovi će pokrivati osnovne, a koji srednje škole te za koje područje (teritorij) će pojedini mobilni timovi biti zaduženi. I na kraju što s onim posebnim ustanovama koje ne zadovolje donesene kriterije za centre potpore? Hoće li one biti zatvorene, a djelatnici izgubiti posao ili za njih postoji neka druga mogućnost, obzirom da su suočene i s kontinuiranim padom broja novoupisanih učenika? Stoga, bi kriteriji trebali biti što žurnije doneseni, kako bi se posebne ustanove uskladile sa zahtjevima koji se od njih očekuju. Ne smijemo zaboraviti kako će osnivanje centra potpore doprinositi širem cilju - povećanju uspjeha u inkluziji učenika s teškoćama u razvoju srednjih škola, pružanjem sustavne pomoći i podrške roditeljima i nastavnicima zbog prevladavanja učestalih problema u njihovoj suradnji. MJERA 7.4.4. Izraditi nastavne programe za nove kvalifikacije za učenike s teškoćama U provedbu mjera pod 7.4.4. treba uključiti i Zavod za zapošljavanje koji provodi profesionalno informiranje i usmjeravanje, savjetovanje i zapošljavanje te raspolaže odgovarajućim pokazateljima i podatcima u svezi navedenog. Potrebno je predvidjeti uvođenje 1. razine osposobljenosti – za pojedine radne zadatke, za one učenike koji se nisu u mogućnosti obrazovati za pomoćna zanimanja (2.razina HKO). Dio roditelja ne prihvaćaju teškoće učenika i žele da njihovo dijete dobije makar bilo kakvu svjedodžbu o osposobljenosti za najjednostavnije poslove što realno ovi učenici i mogu. Stoga, bi bilo potrebno razraditi i navedene programe. Potrebno je ustrojiti posebne razredne odjele (3 - 5 učenika) s obzirom na vrstu teškoća i specifičnosti funkcioniranja koje ugrožavaju njegovu osobnu sigurnost ili sigurnost drugih učenika (čl. 5. i 6. Pravilnika o OŠ i SŠ odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (N.N 24/2015.). Obzirom da ovi učenici ugrožavaju osobnu i tuđu sigurnost, a ovi posebni razredni odjeli nisu trenutno ustrojeni. Potrebno je poboljšati ponudu zanimanja i izmijeniti nastavni plan i program, kako bi se mladima omogućilo stjecanje kvalifikacija za što uspješnije uključivanje na tržište rada. Neophodno je revidirati postojeći nastavni plan i program po kojem se školuju učenici s teškoćama u razvoju po posebnom programu iz 1996. godine! Nužno je uvesti nove izborne općeobrazovne (informatika i engleski itd.) i strukovne sadržaje kojima će učenici steći dodatne kompetencije kako bi bili konkurentniji na tržištu rada. MJERA 7.3.3. Postupno uvoditi programe produženog boravka u školske ustanove. Osigurati potrebne prostorne kapacitete za uvođenje produženog boravka. Srednja škola-Centar za odgoj i obrazovanje provodi već 4 školske godine program produženog stručnog postupka (PSP-a) za učenike koji se školuju po posebnom programu. Željeli smo proširiti ponudu i na redovne škole, no za navedeno nije postojalo zakonsko uporište. U ovom dokumentu nije jasno hoće li se ovaj prijedlog odnositi i na srednje škole. Ističemo kako trenutno PSP nije uopće obuhvaćen financiranjem, pa raduje mogućnost osiguravanja sredstava i za ove programe. MJERA 6.6. Osiguravanje podrške djeci i učenicima romske nacionalne manjine Potrebno je dodati i posebno apostrofirati osiguravanje i financiranje uvjeta u školama ili kod poslodavaca za izvođenje praktične nastave. Trenutno imamo problem što mnogi poslodavci ne žele primiti na naukovanje učenike Rome. MJERA 8.2.4. Izgraditi unutarnje kapacitete agencija (povećati broj savjetnika i stručnih edukacija) Potrebno je uvesti sveobuhvatno i obvezno stručno usavršavanje i senzibilizaciju svih nastavnika, a posebice stručnih učitelja na praktičnoj nastavi o specifičnostima rada s učenicima s teškoćama. Ova usavršavanja su neophodna i trebala bi biti obvezna za sve zaposlenike u školi, naročito obzirom na povećanje broja učenika s teškoćama u redovnim (izrazito u srednjim školama koje rijetko imaju zaposlene edukacijske rehabilitatore).	Djelomično prihvaćen	Aktivnost u mjeri 7.4.1. je jasno definirana i odnosi se isključivo na odgojno-obrazovne ustanove (tzv. centre za odgoj i obrazovanje) koje primarno provode posebne programe odgoja i obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju. Provoditelji zaduženi za provedbu su i osnivači (JLPS). Prijedlog promjene termina iz „centri kompetentnosti“ u „centri potpore“ je prihvatljiv jer je pravna osnova za ustrojavanje „centara potpore“ dana u Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju N.N.24/15. (čl.18. st.1.). Obveza MZO-a prema ovoj Strategiji (Mjera 7.4.3.) je donošenje kriterija za osnivanje „centara potpore“ što će zahtijevati i promjenu odredbi drugih provedbenih propisa te definiranje i formiranje mobilnih stručnih timova. Prijedlog vezan uz Mjeru 7.4.4. nije prihvatljiv jer se navedene aktivnosti u Akcijskom planu odnose na izradu nastavnih programa za nove kvalifikacije. Prijedlog vezan uz mjeru 7.3.3. nije prihvatljiv jer programi produženog boravka nisu isto što i programi produženog stručnog postupka. Prijedlog u svezi Mjere 6.6. nije prihvatljiv jer je navedena mjera jasno definirana.
11	Ivica Boljat	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije	Prijedlog je prepun izvrsnih ideja, ali neke od njih, a naročito rokovi za provedbu i financije potrebne za njihovu implementaciju, nisu usklađeni s hrvatskom realnošću. Komentari mjera i sugestije su prema redoslijedu u Akcijskom planu. - Vrednovanje udžbenika i pomoćnih nastavnih materijala: kod pisanja novog zakona trebalo bi odrediti samo jednu radnu skupinu za određeni nastavni predmet i ograničiti broj udžbenika koji će se rabiti u školama (tri najbolje ocijenjena) - Uvođenje obveznog kolegija “Vrednovanje i ocjenjivanje”: nepotrebno je u ovom dokumentu, to je obvezni skup ishoda učenja u svim Standardima kvalifikacije učitelja/nastavnika , koji može, ali ne mora biti nastavni predmet - Analiza potreba…jedinica samouprave za…ljudskim resursima: ovo je prevažno da bi rok bio 2020. Dubrovnik, najbogatiji hrvatski grad, zbog nebrige gradskih vlasti godinama ne može osigurati kvalificirane učitelje matematike, fizike i informatike - Izraditi standard zanimanja i standard kvalifikacije nastavnika općih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi: trenutno ne postoji upisan niti jedan u registru HKO, ne postoji mogućnost kombiniranje dvije djelomične kvalifikacije u jednu cjelovitu za dvopredmetne nastavnike, smjernice za izradu se mijenjaju nakon što su mnogi prijedlozi izrađeni, neusklađeni su nazivi zanimanja učitelj/nastavnik/profesor. Nerealan je i rok 2019-2020 - Unaprijediti model pripravništva i polaganja stručnog ispita (stjecanja prve licence) odgojno-obrazovnih radnika: stimulirati mentore da to zaista i budu, dvopredmetni nastavnici trebaju položiti oba stručna ispita, možda i razlikovati one za osnovnu i srednju školu, posebno matematičku gimnaziju. - Stimulirati upis najkvalitetnijih kandidata na učiteljske i nastavničke studije: ovo zvuči kao dobra šala. Nikada i nigdje najbolji srednjoškolci nisu upisivali nastavničke studije, ali je degradacija učiteljskog poziva drastično snizila kvalitetu studenata koji ih upisuju u odnosu na vrijeme prije 20 – 30 godina. - Izraditi model stipendija za upis najkvalitetnijih studenata u deficitarna učiteljska zanimanja: bilo bi i vrijeme, ali neki konkretni potezi MZO proizvode sasvim suprotne efekte. Najveći je manjak nastavnika matematike, fizike i informatike koji su i najteži studiji općenito. Ove preddiplomske studije na fakultetu koji drži (pre)visoke standarde završava manje od 20% studenata koji ih upišu S druge strane, MZO nastoji kroz popis “preporučenih kvalifikacija” ozakoniti praksu da učitelji razredne nastave s “modulom” (ima ih 150 u sustavu) predaje informatiku u predmetnoj nastavi iako nema ni informatičkih ni metodičkih kompetencija za to. U nedavnoj dodjeli STEM stipendija iste su dobili i studenti informatologije! - Osnaživati institucijske i individualne kapacitete za provedbu istraživanja u području obrazovanja i profesionalnog razvoja učitelja u svrhu kreiranja i unapređivanja obrazovnih politika i obrazovne prakse: studenti jedinog poslijediplomskog doktorskog studija iz istraživanja u obrazovanju iz prirodoslovnog i tehničkog područja ne mogu ni sanjati da im MZO osigura uvjete koje imaju njihovi izraelski kolege: smanjenu normu, jedan dan tjedno slobodan, godina dana plaćenog dopusta za izradu i pisanje disertacije. - Unaprjeđenje informacijsko-komunikacijske infrastrukture odgojno-obrazovnog sustava: aplikacija “Burza učitelja” značajno bi olakšala hitne zamjene odsutnih učitelja i suzila koruptivni prostor ravnateljima kod prijema učitelja razredne nastave i pojedinih predmeta kojih je previše u odnosu na sve manje potrebe zbog smanjenja broja učenika. Podatke o upražnjenim mjestima objavljivale bi škole, nastavnici bi unosili svoj trenutni status, a MZO bi definiralo kriterije izbora. Izabrani učitelji i škole bi trenutačno dobivali informacije putem SMS-a ili e-pošte. - Izgraditi unutarnje kapacitete agencija i nadležnog ministarstva (povećati broj savjetnika i stručnih edukacija): već nekoliko godina svi ili većina savjetnika za informatiku nemaju formalnih kvalifikacija za taj posao. Štetno je savjetnike u potpunosti angažirati u agenciji jer tako gube kontakt sa školskom realnošću. Poželjno bi bilo da 2-3 dana tjedno rade u školi kao učitelji - Uskladiti broj i profil studijskih programa s društvenim i gospodarskim potrebama: pokušaj pred nekoliko godina da se to napravi makar u simboličnom iznosu za studije ekonomije neslavno je propao jer je podpredsjednik vlade stigao s mjesta dekana tog fakulteta. Ovo je nužna mjera, država ima ovlasti za provesti je ali… Trenutno sveučilišta sama određuju upisne kvote vodeći računa o svojim kratkoročnim interesima i svakako je bolje da to čini netko neovisan. Područna vijeća su dobar kandidat, HZZ ne baš jer su postali svrha sami sebi i nisu u stanju dati realnu procjenu potreba niti u kratkoročnom razdoblju - Uskladiti nacionalne minimalne kriterije za dobivanje dopusnice s međunarodno prihvaćenom praksom: iste kriterije treba primjenjivati i kod priznavanja inozemnih diploma za rad u reguliranim profesijama (nastavnici), što sada nije slučaj. Uskraćuju se dopusnice hrvatskim fakultetima koji u puno većoj mjeri ispunjavaju kriterije od nekih inozemnih institucija čije se diplome priznaju iako nemaju ni izbliza potrebne kadrove - Povećati broj inozemnog akademskog osoblja na visokim učilištima: puno bolje bi bilo mladim hrvatskim znanstvenicima školovanim na prestižnim svjetskim sveučilištima osigurati stambene i radne uvjete za povratak Dodati mjeru: MZO/MF će osigurati namjenska proračunska sredstva za subvencioniranje cijene stana i/ili kamate za stambene kredite namijenjene mladim znanstvenicima: slična mjera 2004. zadržala je u zemlji nekoliko stotina najboljih mladih znanstvenika. U međuvremenu su u nekim gradovima cijene stanova udvostručene pa bi 30 godina polovica plaće odlazila na otplatu kredita po komercijalnim uvjetima.	Djelomično prihvaćen	Dio komentara koji se odnosi na uvođenje obveznog kolegija „Vrednovanje i ocjenjivanje“ se prihvaća. U standardima kvalifikacija učiteljskih i nastavničkih zanimanja, obavezni skup ishoda pokriva područje vrednovanja i ocjenjivanja, odnosno dokimologije.
12	Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, CJELOŽIVOTNO UČENJE	1.Cilj Mjera 1.1. Nakraju dodati: NAČIN PROVEDBE/AKTIVNOSTI: Informirati zdravstvene djelatnike o važnosti stalnog profesionalnog razvoja, ponuditi im različite programe cjeloživotnog učenja koji će moći udovoljiti brojnim različitostima svih aspekata zdravstvene djelatnosti. Osigurati kontinuitet profesionalnog razvoja zdravstvenih djelatnika od preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija nadalje tijekom cijelog radnog vijeka. NADLEŽNOST: Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja PROVEDBA: Temeljno medicinski fakulteti, i dodatno u suradnji s drugim zdravstvenim i ostalim visokim učilištima te strukovnim udrugama VRIJEME PROVEDBE: 2018. – 2020. POKAZATELJI PROVEDBE. Broj programa i skupina 2.cilj Mjera 2.1. U skladu s tekstom Strategije, uzevši u obzir obvezu reguliranih profesija na trajno usavršavanje, potrebno je uspostaviti sustav koji unaprjeđuje institucionalnu strukturu za razvoj i provedbu osiguravanja kvalitete s jasnom podjelom nadležnosti među uključenim institucijama. U području biomedicine to se posebno odnosi na nadležnost i obvezu medicinskih fakulteta koji provode trajnu medicinsku edukaciju/profesionalni razvoj. Potrebno bi bilo i osnažiti funkcije nadležnih agencija vezane uz osiguravanje kvalitete, standarde kvalifikacija, kriterije i postupke vrednovanja obrazovnih programa i ustanova za obrazovanje odraslih, osposobiti ustanove koje provode formalno akreditirane programe obrazovanja odraslih za uspostavu unutarnjeg osiguravanja kvalitete, a u skladu sa Zakonom o HKO-u. (citat, copy-paste iz Strategije)). 4.Cilj i 5.cilj Mjere koje se odnose na usavršavanje/profesionalni razvoj doktora medicine nužno se razvijaju u dogovoru s Ministarstvom zdravstva koje ima sporazum s medicinskim fakultetima o usavršavanju doktora medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
13	HRVATSKO ANDRAGOŠKO DRUŠTVO	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, CJELOŽIVOTNO UČENJE	Cjeloživotno učenje se opisuje kao sektor koji se djelomično preklapa s obrazovanjem odraslih, a ne kao načelo. MJERA 1.1. Aktivnosti su jako suženo prikazane samo kao aktivnosti ustanova i udruga koja se tradicionalno bave obrazovanjem. Propušteno je uključiti aktivnosti knjižnica, muzeja, centara za kulturu koji i Hrvatskoj imaju razvijene obrazovne funkcije (o čemu se govori i u Agendi za obrazovanje odraslih). Nešto od toga se već financira preko Ministarstva kulture.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
14	DEJANA VARNICA	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, RANI I PREDŠKOLSKI, OSNOVNOŠKOLSKI I SREDNJOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE	MJERA 6.3.1 glasi "Zaposliti potreban broj stručnih suradnika tako da u svakom vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi i učeničkom domu postoji stručni tim koji se obavezno sastoji od najmanje dva stručna suradnika, od kojih je jedan obavezno psiholog ili pedagog , a drugi stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (edukator, logoped, socijalni pedagog) , ovisno o specifičnim potrebama ustanova, pri čemu ukupan broj stručnih suradnika ne smije biti ispod broja propisanog važećim Državnim pedagoškim standardom". Smatram da treba glasiti "Zaposliti potreban broj stručnih suradnika tako da u svakom vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi i učeničkom domu postoji stručni tim koji se obavezno sastoji od najmanje tri stručna suradnika, od kojih je jedan obavezno psiholog, drugi pedagog , a treći stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (edukator, logoped, socijalni pedagog) , ovisno o specifičnim potrebama ustanova, pri čemu ukupan broj stručnih suradnika ne smije biti ispod broja propisanog važećim Državnim pedagoškim standardom". Svaka od ovih struka pokriva izuzetno važan segment rada odgojno-obrazovne ustanove, te stavljanjem veznika "ili" dobit ćemo situaciju da će se od jedne struke očekivati da radi poslove druge, što će utjecati na kvalitet rada. Bolje je imati stručnjake iz svih navedenih područja u svakoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, makar i u dijelu radnog vremena, nego 2 stručnjaka na puno radno vrijeme, bez obzira na ukupan broj učenika škole.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
15	DEJANA VARNICA	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, RANI I PREDŠKOLSKI, OSNOVNOŠKOLSKI I SREDNJOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE	MJERA 6.2.4. glasi: "Organizirati sustav dodatnoga individualnog savjetovanja učenika s teškoćama i njihovih roditelja s logopedom, socijalnim pedagogom i/ili edukacijskim rehabilitatorom". Smatram da mjera treba glasiti "Organizirati sustav dodatnoga individualnog savjetovanja učenika s teškoćama i njihovih roditelja s logopedom, socijalnim pedagogom, edukacijskim rehabilitatorom i psihologom" jer iako su u pitanju srodne struke, svaka ima svoje područje rada, a psiholozi su svojim temeljnim obrazovanjem osposobljeni za savjetodavni rad. Upravo stoga bi bilo poželjno da tim koji će provoditi dodatno individualno savjetovaje učenika s teškoćama i njihovih roditelja čine svi ovi stručnjaci, a prema potrebama svakog učenika i roditelja provodit će ga onaj stručnjak/ci koji najbolje odgovara tim potrebama.	Primljeno na znanje	Poželjno je da u timu bude i psiholog kao i pedagog te socijalni radnik (ukoliko ih ustanova ima zaposlene), no u ovoj mjeri se prvenstveno naglasak stavlja na individualno savjetovanje sa stručnjacima edukacijsko-rehabilitacijskog profila, a psiholog to nije.
16	Hrvatska psihološka komora	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, RANI I PREDŠKOLSKI, OSNOVNOŠKOLSKI I SREDNJOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE	Pozdravljamo donošenje Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i dostavljamo prijedlog za njegovu izmjenu. Međutim, naglašavamo da je Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije strateški dokument koji je usvojio Hrvatski sabor i temelj je za sve promjene u obrazovanju, a Akcijski plan operacionalizira mjere navedene u Strategiji. Slijedom navedenog smatramo da je nužno ostaviti izvornu formulaciju mjere navedene u Strategiji u točci 6.3.1. koja glasi: Zaposliti potreban broj stručnih suradnika tako da u svakom vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi i učeničkom domu postoji stručni tim koji se obavezno sastoji od najmanje dva stručna suradnika, od kojih je jedan obavezno psiholog, a drugi stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (edukator, logoped, socijalni pedagog) ili pedagog, ovisno o specifičnim potrebama ustanova, pri čemu ukupan broj stručnih suradnika ne smije biti ispod broja propisanog važećim Državnim pedagoškim standardom umjesto predložene mjere u ovom prijedlogu Akcijskog plana koja nije u skladu sa Strategijom: Zaposliti potreban broj stručnih suradnika tako da u svakom vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi i učeničkom domu postoji stručni tim koji se obavezno sastoji od najmanje dva stručna suradnika, od kojih je jedan obavezno psiholog ili pedagog, a drugi stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (edukator, logoped, socijalni pedagog), ovisno o specifičnim potrebama ustanova, pri čemu ukupan broj stručnih suradnika ne smije biti ispod broja propisanog važećim Državnim pedagoškim standardom). Također smatramo da je nužno u formulaciju mjere u točki 6.1.1 koja glasi: Osigurati kadrovske (rehabilitatori, logopedi, liječnici specijalisti, mobilni stručni timovi), financijske i prostorne uvjete u vrtićima i osnovnim školama za provođenje standardiziranih postupaka rane identifikacije teškoća kod djece i učenika uvrstiti psihologe, s obzirom da mjera predviđa provođenje standardiziranih postupaka rane identifikacije teškoća kod djece i učenika, u sklopu čega je nužna primjena psihodijagnostičkih postupaka, što je prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti u isključivoj domeni rada psihologa. Isto vrijedi i za mjeru 6.2.4. koja glasi Organizirati sustav dodatnoga individualnog savjetovanja učenika s teškoćama i njihovih roditelja s logopedom, socijalnim pedagogom i/ili edukacijskim rehabilitatorom – u sustav individualnog savjetovanja učenika s teškoćama je nužno uključiti psihologe, koji sukladno Zakonu o psihološkoj djelatnosti posjeduju specifična znanja i savjetodavne vještine nužne za provedbu cjelovitog savjetodavnog rada s učenicima s teškoćama. Poštujemo doprinos stručnih suradnika svih profila podizanju kvalitete odgojno obrazovnog procesa, no naglašavamo sljedeće: 1. U Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije se naglašava potreba za identifikacijom darovitih učenika, a to zahtijeva uporabu psihodijagnostičkih sredstava, što je prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti u isključivoj domeni rada psihologa; 2. U Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije se navodi da je potrebno “kadrovski ojačati odgojno-obrazovne ustanove stručnim suradnicima potrebnim za provedbu standardiziranih postupaka rane identifikacije teškoća kod djece i učenika”. Identifikacija teškoća kod djece i učenika provodi se na temelju psihodijagnostičkog testiranja, za što su prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti educirani i što smiju raditi isključivo psiholozi. 3. U Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije se navodi da je potrebno “Unaprijediti postupak utvrđivanja spremnosti djece za osnovnu školu uključivanjem stručnih profila osposobljenih za korištenje standardiziranih postupaka za ranu identifikaciju posebnih odgojno-obrazovnih potreba učenika”, tako da u sastavu stručnog povjerenstva da u sastavu stručnog povjerenstva obvezno budu uključeni psiholozi, edukacijski rehabilitatori i logopedi koji su osposobljeni za korištenje standardiziranih postupaka za ranu identifikaciju posebnih odgojno-obrazovnih potreba djece. To je također razlog da svaka osnovna škola u svom stručnom timu ima psihologa. 4. Kreiranje programa razvoja metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih vještina i njihovo ugrađivanje u školski kurikulum, što je također dio Strategije, zahtijeva specifična znanja koja imaju psiholozi. 5. Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije predviđa kreiranje sustava individualnog savjetovanja učenika i roditelja sa stručnim suradnikom, razrednikom, učiteljima, nastavnicima i odgojiteljima. Psiholozi su najkompetentniji za provedbu savjetodavnog rada s učenicima i roditeljima, ali i za savjetovanje i pružanje podrške razrednicima i nastavnicima u komunikaciji s učenicima i roditeljima. 6. Strategijom je predviđena izrada programa i osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika za senzibilizaciju djece i učenika za specifične potrebe djece i učenika s teškoćama kao i senzibilizacija sve djece, učenika, njihovih roditelja i zaposlenika odgojno-obrazovnih ustanova za specifične potrebe djece i učenika s teškoćama i za ulogu vrtića, škole i učeničkog doma u njihovu zadovoljavanju. Ovi programi također zahtijevaju specifična znanja i vještine koje imaju psiholozi. 7. Prema Strategiji, potrebno je izraditi programe rada s darovitim učenicima u obliku izborne i fakultativne nastave, individualiziranih programa, posebnih projekata, školskih i izvanškolskih aktivnosti i drugih oblika rada kroz školski kurikulum. Smatramo da je u izradu navedenih programa nužno uključiti psihologe, jer takve programe treba temeljiti, između ostalog, na rezultatima psihodijagnostike. 8. Strategija predviđa i razvoj cjelovite potpore učenicima u učenju, posebice djeci s teškoćama i darovitoj djeci. S obzirom na učestalost i raznovrsnost teškoća te potrebe darovitih učenika (a nerijetki su i daroviti učenici s teškoćama), smatramo da psiholozi imaju kompetencije koje su nužne za ovo ovo područje rada. 9. Strategijom je predviđeno i razvijanje programa stručnog usavršavanja za razvoj profesionalnih kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika za pružanje različitih oblika podrške djeci i učenicima, uključujući i oblike podrške djeci i učenicima s teškoćama i darovitima. Učitelji i nastavnici se često susreću s učenicima koji imaju različite probleme (od teškoća u učenju, razvojnih teškoća, obiteljskih problema, do tjelesnih i psihičkih bolesti) i nužna im je svakodnevna podrška u radu s takvom djecom, kao i u radu s nadarenim učenicima. S obzirom na rastući broj takvih učenika i raznovrsnost izazova s kojima se odgojno-obrazovni djelatnici susreću, smatramo da je i za kvalitetno provođenje ove aktivnosti u sklopu Akcijskog plana nužno da svaka škola ima psihologa. S obzirom na društvena zbivanja koja, između ostalog, rezultiraju i porastom svih oblika nasilja među djecom, a to je tema koja izaziva veliko zanimanje javnosti i medija (nažalost, najčešće kada problemi eskaliraju), sigurni smo da će psiholozi, ukoliko budu prisutni u svim odgojno-obrazovnim ustanovama, značajno doprinijeti preveniranju ovog problema ili će se ranom intervencijom spriječiti nemjerljiva šteta koju žrtve vršnjačkog nasilja (ali i počinitelji) trpe ako intervencija izostane ili je ona neodgovarajuća.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
17	Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, RANI I PREDŠKOLSKI, OSNOVNOŠKOLSKI I SREDNJOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE	Prijedlog Akcijskog plana provedbe strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije U dokumentu je vidljiva terminološka neusklađenost edukacijski rehabilitator/edukator/rehabilitator Mjera 4.2.2. Razviti nove programe stjecanja učiteljskih kompetencija na sveučilišnoj razini za osobe koji su završili nenastavničke studijske programe- s naglaskom na stjecanju kompetencija za rad s učenicima s teškoćama. Mjera 4.2.3. Razviti nove programe stjecanja pedagoških kompetencija za strukovne učitelje i suradnike u nastavi-s naglaskom na stjecanju kompetencija za rad s učenicima s teškoćama. Mjera 4.2.4. Definirati pojam „edukator učitelja“- misli li se tu na npr. edukacijske rehabilitatore koji podučavaju učitelje razredne nastave u radu s djecom s teškoćama? Svojevremeno je AZOO organizirao educiranje edukacijskih rehabilitatora za rad u MST. Mjera 6.2.4. „Organizirati sustav dodatnoga individualnog savjetovanja učenika s teškoćama i njihovih roditelja s logopedom, socijalnim pedagogom i/ili edukacijskim rehabilitatorom“ Zašto se stavlje socijalnim pedagogog i/ili edukacijskim rehabilitatorom? To su potpuno dva različita stručnjaka. Edukacijski rehabilitatori su stručnjaci koji su završili Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet . Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost obuhvaća: rano otkrivanje i intervenciju, timsku dijagnostiku, procjenu potreba za podrškom, izradu individualiziranih programa poticanja, osobno usmjerenih i obiteljski usmjerenih planova podrške, procjenu profesionalnih interesa i sposobnosti, promicanje prava djece s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja, kao i osoba s invaliditetom u zajednici, edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe, odgojno-obrazovni rad s djecom s teškoćama u razvoju, koordinaciju podrške u različitim sustavima u svrhu zastupanja, upućivanje i praćenje korisnika, edukacijsko-rehabilitacijsku superviziju, savjetovanje, suradnju, timski rad. Socijalni pedagozi su stručnjaci koji su završili Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet . Socijani pedagog bavi se prevencijom, detekcijom, dijagnosticiranjem, ranim intervencijama i tretmanom, procesuiranjem i brigom za djecu, mlade i odrasle osobe s rizikom za poremećaje ili s poremećajima u ponašanju, te njihovim socijalnim okruženjem. Evidentno je da su to dva stručnjaka sa potpuno različitim kompetencijama. Zajedničko im je jedino to da su svoje zvanje stekli na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Mjera 6.2.5. Osigurati ljudske, financijske i prostorne resurse za poludnevni boravak tijekom kojeg se provodi produženi stručni postupak Pohvaljujemo navođenje PSP-a u nekoj od mjera. U našem Centru se već niz godina provodi program PSP-a za djecu s IT osnovnoškolske i srednjoškolske dobi. Program se pokazao izuzetno koristan za učenike s teškoćama. Program nudi podršku u učenju, kreativne radionice, edukacijsko-rehabilitacijske tretmane i izvannastavne aktivnosti. Mjera 6.3.8. Uspostaviti u svakoj županiji i Gradu Zagrebu koordinacijski centar za organizaciju rada mobilnih stručnih timova- da li će CENTRI PODRŠKE (regionalni centar kompetentnosti) biti koordinacijski centar za organizaciju i rad MST ili..? Kada je naš Centar pisao razradu program Centra podrške planirali smo MST za osnovne i srednje škole i koordinaciju timova u sklopu samog Centra koji je i nositelj stručnog rada i podrške, koji također i ima najveći broj stručnjaka praktičara. Mjera 6.3.11.- za darovite i škole se mogu transformirati u centre izvrsnosti pa u skladu s time bi se trebale odgojno-obrazovne ustanove u kojima se izvodi poseban nastavni program transformirati u centre kompetentnosti. Mjera 7.4.3. Pozdravljamo stvaranje mjera, transformacije odgojno-obrazovne ustanove u kojima se izvode posebni programi za djecu s teškoćama u centre kompetentnosti za podršku redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama pružanjem usluga savjetodavne podrške mobilnih stručnih timova- definirati na koji način će biti osigurano financiranje centara potpore (pravilnik o normi, sati, prijevoz i sl.) Mjera 7.4.4. U ovu mjeru svakako uključiti Zavode za zapošljavanje kako bi se vidjelo koja su zanimanja deficitarna.	Primljeno na znanje	Nastavno na dio komentara koji se odnosi na neusklađenost termina edukacijski rehabilitator/edukator/rehabilitator, napominjemo kako u sustavu obrazovanja postoje sva tri profila stručnjaka. Vezano uz komentar na mjeru 6.3.8. – budući centri potpore imat će formirane mobilne stručne timove i koordinirat će njihovim radom.
18	Institut za razvoj obrazovanja	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, VISOKO OBRAZOVANJE	UVOD Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se rečenica u uvodu ovog poglavlja: „Svi novi studijski programi trebaju biti usklađeni s potrebama tržišta rada, zahtjevima odgovarajućih državnih tijela i drugih dionika s jasno definiranim ishodima učenja odnosno kompetencijama studenata.” izmijeni u: “Svi novi studijski programi trebaju biti usklađeni s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini.” Predlažemo da se rečenica u uvodu ovog poglavlja „U tim zahtjevnim zadacima posebnu ulogu trebaju imati sveučilišta, veleučilišta i visoke škole, kao i Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.” proširi u: “U tim zahtjevnim zadacima posebnu ulogu treba dobiti suradnja sveučilišta, veleučilišta i visokih škola sa zajednicama unutar kojih djeluju tj. s predstavnicima poslodavaca, organizacijama civilnog društva, tijelima državne uprave i lokalne samouprave. Razvoj i unapređivanje relevantnosti visokih učilišta nemoguće je ostvariti bez uspostave čvrste suradnje sa svim dionicima društva i gospodarstva unutar kojih visoka učilišta djeluju.” 1. CILJ: UNAPRIJEDITI STUDIJSKE PROGRAME DOSLJEDNOM PROVEDBOM POSTAVKI BOLONJSKE REFORME I REDEFINIRATI KOMPETENCIJE KOJE SE NJIMA STJEČU MJERA 1.1.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere pod „Nadležnost“ doda Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala. MJERA 1.1.2. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se rečenicu „Provesti reviziju sadržaja i ishoda učenja studijskih programa. Korištenjem HKO-a uskladiti ishode učenja s kompetencijama. U razradu izmjena i dopuna sadržaja studijskih programa uključiti poslodavce putem sektorskih vijeća, HUP-a i HGK-a.” proširi u: “Provesti reviziju sadržaja i ishoda učenja studijskih programa. Korištenjem HKO-a uskladiti ishode učenja s kompetencijama. U razradu izmjena i dopuna sadržaja studijskih programa uključiti poslodavce i organizacije civilnog društva putem sektorskih vijeća, HUP-a i HGK-a te Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade RH.” Obrazloženje: Organizacije civilnog društva (OCD) jedan su od dionika sukladno Zakonu o HKO-u jer zastupaju interese građana RH. Kako bi studijski programi odgovarali potrebama građana te kako bi se koristili kapaciteti OCD-a za provedbu studentske prakse, važno je OCD (pored poslodavaca) uključiti u ovu aktivnost. Moramo voditi računa da je sektor OCD-a i veliki poslodavac u svim društvenim sektorima te da ima značajno iskustvo u provedbi programa volontiranja, koji je moguće usko povezati s obavljanjem studentske prakse. Vladino savjetodavno tijelo Savjet za razvoj civilnog društva okuplja predstavnike OCD-a iz svih sektora društva te je u tom smislu kvalitetno reprezentativno tijelo svih organizacija civilnog društva u RH. Također, potrebno je razmisliti o uključivanju Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva kao javne institucije nadležne za financiranje OCD-a javnim sredstvima jer je Zaklada uspostavila Centre kompetentnosti za OCD-e u različitim regijama Hrvatske. - Aktivnost “Poticati visoka učilišta na izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija“ potrebno je proširiti u „Poticati visoka učilišta na izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija te osigurati adekvatne financijske instrumente koji će to omogućiti.” - u Aktivnost “Uskladiti ishode učenja s kompetencijama; Razrada izmjena i dopuna sadržaja studijskih programa” pod “Pokazatelji provedbe” dodati “Razina uključenosti organizacija civilnog društva” MJERA 1.1.7. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere doda sljedeća aktivnost: „Primijeniti aktivnosti iz Nacionalnog plana za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u RH 2018.-2021. (NPSOC), Cilj 4: Podizanje stope završavanja studija i zapošljavanja podzastupljenih i ranjivih skupina nakon završetka studija.” Nadležnost: Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, AZVO Provedba: Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole Vrijeme provedbe: druga polovica 2018. Pokazatelji provedbe: Prosječno trajanje studija, Postotak diplomiranih u propisanom vremenu trajanja studija, Ispunjavanje indikatora navedenih u NPSOC MJERA 1.1.8. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere doda sljedeća aktivnost: “Uspostaviti javno dostupnu bazu/repozitorij istraživačkih podataka (u otvorenom pristupu) te osigurati njeno kontinuirano punjenje.“ Nadležnost: Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola Provedba: SRCE, sveučilišta, veleučilišta i visoke škole Vrijeme provedbe: 2018.-2019. Pokazatelji provedbe: Uspostavljena javno dostupna baza/repozitorij istraživačkih podataka (u otvorenom pristupu) 2. CILJ: USTROJITI KVALITETAN BINARNI SUSTAV OBRAZOVANJA USKLAĐEN S NACIONALNIM POTREBAMA I UČINKOVITO UPRAVLJANJE VISOKIM UČILIŠTIMA MJERA 2.1.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere doda sljedeća aktivnost: „Primijeniti aktivnosti iz Nacionalnog plana za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u RH 2018.-2021. (NPSOC), Cilj 5: Unapređivanje sustava financijske pomoći pripadnicima podzastupljenih i ranjivih skupina.“ MJERA 2.1.2. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere doda sljedeća aktivnost: “Razviti model za uvođenje institucijskog istraživanja (sustavno prikupljanje, obrada i analiza podataka o poslovanju visokog učilišta) u sklopu postojećih stručnih/ administrativnih službi na visokim učilištima” Nadležnost: Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR), Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, AZVO Provedba: sveučilišta, veleučilišta i visoke škole Vrijeme provedbe: 2018.-2019. Pokazatelji provedbe: Razrađen model institucijskog istraživanja na visokim učilištima MJERA 2.1.4. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se Aktivnost „Provoditi dopunsku edukaciju čelnika visokih učilišta u području upravljanja“ zamijeni s „Povećati rukovoditeljske i upravljačke kompetencije čelnika te nenastavnog osoblja visokih učilišta u kroz sudjelovanje u programima cjeloživotnog učenja usmjerenima na strateško upravljanje visokim učilištima“ Nadležnost: NVZVOTR, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola Provedba: Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole s odgovarajućom ekspertizom Vrijeme provedbe: 2018.-2020. Pokazatelji provedbe: Postotak čelnika i nenastavnog osoblja koji su prošli program dopunske edukacije MJERA 2.1.5. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere doda sljedeća aktivnost: „Primijeniti aktivnosti iz Nacionalnog plana za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u RH 2018.-2021. (NPSOC), Cilj 1: Ostvariti sustavno prikupljanje i obradu podataka koji su relevantni za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja te ih koristiti u tu svrhu.“ MJERA 2.2.3. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere pod „Pokazatelji provedbe“ doda „Unaprijeđeni standardi i kriteriji za postupke vanjskih vrednovanja“ MJERA 2.5.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere doda sljedeća aktivnost: „Razviti nacionalnu strategiju i provedbeni okvir za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja“ Nadležnost: Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala Provedba: MZO Vrijeme provedbe: 2018. Pokazatelji provedbe: Izrađena strategija i pravilnik za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja MJERA 2.6.2. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere doda sljedeća aktivnost: „Pokrenuti mjere poticanja horizontalne mobilnosti studenata unutar pojedinog javnog Sveučilišta“ Nadležnost: MZO, Rektorski zbor Provedba: Sveučilišta Vrijeme provedbe: 2018.-2019. Pokazatelji provedbe: Broj studenata koji su upisali te položili kolegije na nematičnoj sastavnici Sveučilišta MJERA 2.7.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere pod kategorijom „Provedba“ doda: „HZZ, organizacije civilnog društva (područje obrazovanja i mladih)“ Obrazloženje: HZZ ima razvijenu infrastrukturu i resurse u svim hrvatskim regijama za profesionalno usmjeravanje koja mora biti povezana s aktivnostima visokih učilišta u ovom području (u svrhu optimalnog korištenja javnih resursa te peer-to-peer learninga). Organizacije civilnog društva (posebno one koje djeluju u području obrazovanja i mladih) također imaju razvijene kapacitete koje mogu koristiti visokim učilištima za profesionalno usmjeravanje. Razvoj resursa na visokim učilištima za profesionalno usmjeravanje važno je povezati s ostalim javnim resursima za ovo područje kako bi u sinergiji svi zajedno ostvarili što je moguće bolji učinak. MJERA 2.8.4. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar Napomene rečenicu „Organizirati okrugle stolove i slična događanja na temu studija u STEM području i na njih pozivati predstavnike gospodarstva (službe za upravljanje ljudskim resursima u većim tvrtkama, menadžere, vlasnike manjih tvrtki, predstavnike javnih ustanova i dr.) i ugledne stručnjake iz inozemstva koji imaju iskustva u organiziranju izvanrednih studija u navedenu području.“ proširi u „Organizirati okrugle stolove i slična događanja na temu studija u STEM području i na njih pozivati predstavnike gospodarstva (službe za upravljanje ljudskim resursima u većim tvrtkama, menadžere, vlasnike manjih tvrtki, predstavnike javnih ustanova, organizacija civilnog društva i dr.) i ugledne stručnjake iz inozemstva koji imaju iskustva u organiziranju izvanrednih studija u navedenu području.“ MJERA 2.8.5. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se naziv mjere „Detaljno analizirati i obnoviti postojeće programe za studente s djelomičnim opterećenjem i predložiti nove s ciljem oblikovanja takvih programa koji će privući potencijalne studente dajući kao krajnji rezultat izvrsno obrazovane stručnjake sposobne odgovoriti društvenim potrebama, zahtjevima suvremenog gospodarstva i javnog sektora.“ proširi u „Detaljno analizirati i obnoviti postojeće programe za studente s djelomičnim opterećenjem i predložiti nove s ciljem oblikovanja takvih programa koji će privući potencijalne studente dajući kao krajnji rezultat izvrsno obrazovane stručnjake sposobne odgovoriti društvenim potrebama, zahtjevima suvremenog gospodarstva, neprofitnog i javnog sektora.“ - također, Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere doda sljedeća aktivnost: „Primijeniti aktivnosti iz Nacionalnog plana za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u RH 2018.-2021. (NPSOC), Cilj 3: Omogućiti jednake prilike svim studentima tijekom studiranja“ Nadležnost: Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, AZVO Provedba: Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole Vrijeme provedbe: 2018.-2019. Pokazatelji provedbe: Ispunjavanje indikatora iz NPSOC 3. CILJ: OSIGURATI KVALITETNU KADROVSKU STRUKTURU VISOKIH UČILIŠTA KAO OSNOVU ZA UNAPREĐENJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA MJERA 3.1.2. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere doda sljedeća aktivnost: „Povećati nastavničke kompetencije sveučilišnih nastavnika provedbom programa didaktičko-metodičke izobrazbe“ Nadležnost: Rektorski zbor Provedba: Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole Vrijeme provedbe: 2019.-2021. Pokazatelji provedbe: Postotak sveučilišnih nastavnika obuhvaćenih programom 4. CILJ: OSIGURATI UČINKOVIT I RAZVOJNO POTICAJAN SUSTAV FINANCIRANJA VISOKIH UČILIŠTA MJERA 4.1.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se aktivnost „Izraditi kriterije za financiranje programskim ugovorima“ izmijeni u „Izraditi kriterije za financiranje programskim ugovorima koji će se temeljiti na ulaznim i izlaznim kriterijima“ - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere doda sljedeća aktivnost: „Primijeniti aktivnosti iz Nacionalnog plana za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u RH 2018.-2021. (NPSOC): mjera 5.5.: „Pokrenuti financiranje visokih učilišta putem cjelovitih programskih ugovora koji će u sebi sadržavati mehanizme za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja“ Nadležnost: MZO, NVZVOTR i AZVO, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola Provedba: Radna skupina za pripremu i provedbu programskih ugovora Vrijeme provedbe: Druga polovica 2018. Pokazatelji provedbe: Ispunjavanje indikatora navedenih u NPSOC MJERA 4.2.2. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se aktivnost „Dopuniti sustav poreznih olakšica za gospodarske subjekte i privatne osobe koji investiraju u visoko obrazovanje“ izmijeni u „Dopuniti sustav poreznih olakšica za gospodarske subjekte i privatne osobe koji investiraju u visoko obrazovanje te stipendiraju studente“ - Predlažemo da se aktivnost „Implementacija sustava poreznih olakšica za gospodarske subjekte i privatne osobe koji investiraju u visoko obrazovanje“ izmijeni u „Implementacija sustava poreznih olakšica za gospodarske subjekte i privatne osobe koji investiraju u visoko obrazovanje te stipendiraju studente“ 5. CILJ: OSIGURATI ZADOVOLJAVAJUĆE PROSTORNE I INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE RESURSE VISOKIH UČILIŠTA MJERA 5.2.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se pod kategorijom „Provedba“ doda Državni zavod za statistiku MJERA 5.2.3. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere dodaju sljedeće aktivnosti: 1. „Primijeniti aktivnosti iz Nacionalnog plana za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u RH 2018.-2021. (NPSOC), Cilj 1: Ostvariti sustavno prikupljanje i obradu podataka koji su relevantni za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja te ih koristiti u tu svrhu.“ Nadležnost: MZO Provedba: Srce, NSK, AZVO, sveučilišta, veleučilišta i visoke škole, DZS Vrijeme provedbe: kontinuirano Pokazatelji provedbe: Ispunjavanje indikatora navedenih u NPSOC 2. „Pokrenuti jedinstvenu nacionalnu bazu podataka o pojedinim visokim učilištima namijenjenu studentima i učenicima kako bi im se omogućilo donošenje informiranih odluka o upisu studija i/ili nastavku obrazovanja na višim razinama.“ Nadležnost: MZO , AZVO Provedba: MZO, AZVO, CARNet, Srce Vrijeme provedbe: 2019. – 2020. Pokazatelji provedbe: Uspostavljena jedinstvena nacionalna baza podataka o pojedinim visokim učilištima 3. „Pokrenuti Nacionalnu studentsku anketu (po uzoru na „National student survey“ u Ujedinjenom Kraljevstvu) koja prikuplja kontinuirani feedback studenata završnih godina studija o njihovom iskustvu studiranja. Integrirati komparativne podatke dobivene anketom u jedinstvenu nacionalnu bazu podataka o visokim učilištima.“ Nadležnost: MZO, AZVO, Državni zavod za statistiku Provedba: Državni zavod za statistiku. sveučilišta, veleučilišta i visoke škole Vrijeme provedbe: 2019.-2020. Pokazatelji provedbe: Pokrenuta Nacionalna studentska anketa, Broj studenata i visokih učilišta koji su sudjelovali u anketi Obrazloženje: Svrha ankete je trojaka: i. pruža informacije budućim studentima kako bi donijeli informiranu odluku o upisu/nastavku studija; ii. pruža informacije visokim učilišta o iskustvu studiranja na toj instituciji te služi kao podloga za kontinuirano unapređivanje rada svakog pojedinog visokog učilišta; iii. podupire sustave osiguravanja i unapređivanja kvalitete visokog obrazovanja kroz transparentnu i javnu objavu komparabilnih informacija o kvaliteti visokih učilišta. 4. „Razraditi nacionalni sustav praćenja karijernih puteva i zapošljivosti diplomiranih studenata (tzv. graduate surveys)“ Nadležnost: MZO, Rektorski zbor, vijeće veleučilišta i visokih škola Provedba: MZO, javni instituti, visoka učilišta ili druge stručne organizacije koje se bave razvojem visokog obrazovanja odabrani putem javnog natječaja. CARNet, Srce Vrijeme provedbe: 2018. – 2019. Pokazatelji provedbe: Izrađen projekt uspostave nacionalnog sustava praćenja karijernih puteva i zapošljivosti diplomiranih studenata 5. „Implementirati nacionalni sustav praćenja karijernih puteva i zapošljivosti diplomiranih studenata (tzv. graduate surveys) na razini svakog pojedinog javnog visokog učilišta“ Nadležnost: MZO, MZO, Rektorski zbor, vijeće veleučilišta i visokih škola Provedba: Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole, CARNet, Srce Vrijeme provedbe: 2019.-2020. Pokazatelji provedbe: Broj diplomiranih studenata za koje postoje podaci o njihovim karijernim putevima i zapošljivosti 6. CILJ: UNAPRIJEDITI STUDENTSKI STANDARD UZ POSEBNU SKRB ZA SOCIJALNU DIMENZIJU STUDIRANJA Uvodni komentar i obrazloženje: Institut za razvoj obrazovanja predlaže temeljite izmjene i dopune sekcije 6.1. "Reformirati sustav studentskog standarda u cilju veće pravednosti". U periodu od 2008. do 2013. godine izrađene su komparativne analize hrvatskog sustava financiranja visokog obrazovanja i studentskog standarda koje su rezultirale detaljnim preporukama za izradu novog modela studentskog standarda. - File, J., Farnell, T., Doolan, K., Lesjak, D. i Šćukanec, N. (2013). Financiranje visokog obrazovanja i socijalna dimenzija u Hrvatskoj: analiza i preporuke. Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja. - Doolan, K., Dolenec, D. i Domazet, M. (2013). Hrvatski sustav studentskih potpora u europskom kontekstu: komparativna studija. Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja. - Doolan, K., Dolenec, D. i Domazet, M. (2012). Hrvatski sustav financiranja visokog obrazovanja u europskom kontekstu: komparativna studija. Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja. Sve dostupno na http://iro.hr/hr/politike-visokog-obrazovanja/financiranje-/access/ Analize i preporuke su rezultat nacionalnog TEMPUS projekta u kojem su sudjelovali Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, sva javna sveučilišta, Vijeće veleučilišta i visokih škola, Institut za javne financije i Institut za razvoj obrazovanja. Izradu preporuka vodili su renomirani međunarodni stručnjaci iz 4 zemlje Europske unije (uključujući iz renomiranog Centre for Higher Education Policy Studies sa Sveučilište u Twenteu u Nizozemskoj). Upravo su ove preporuke bile prihvaćene od strane Radne skupine za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije kao temelj za mjere 6.1.1. i 6.1.2. Strategije. Iz ovih razloga, Institut za razvoj obrazovanja smatra važnim da se ne troši dodatno vrijeme i javna sredstva na ponovnu izradu (i dupliciranje) već dubinskih analiza i preporuka, već da gore spomenuti resursi služe kao temelj za rad nacionalne radne skupine za reformu nacionalnog sustava financijske potpore studentima. Također, u 2017. godini je nacionalna Radna skupina za socijalnu dimenziju visokog obrazovanja (pod nadležnošću Ministarstva znanosti i obrazovanja) izradila Nacionalni plan za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u RH 2018.-2021., čiji se donošenje očekuje u 2018. godini. Važno je jamčiti poveznicu reforme sustava studentskog standarda s navedenom radnom skupinom i izrađenim Planom. Uloga eventualnih dodatnih istraživanja trebala bi biti ograničena na procjenu troškova i izvedivosti predloženih reformi (i na planiranje mogućih faza i rasporeda reforme), a ne na osmišljavanje cjelokupnog projekta reforme. Iz svih navedenih razloga, predlažemo sljedeće izmjene u tekstu Akcijskog plana: MJERA 6.1.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se Mjera 6.1.1. spoji s Mjerom 6.1.2. Predlažemo da se ispod Mjere 6.1.1.doda tekst: „Napomena: Ova je mjera spojena s Mjerom 6.1.2.“. MJERA 6.1.2. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u sklopu rubrike „Napomene“ doda sljedeći tekst: „Podcilj 6.1. je usko vezan uz cilj 4. cilj ovog poglavlja Strategije („Osigurati učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta“), s obzirom da financiranje sustava studentskog standarda predstavlja integralan nacionalnog sustava financiranja visokog obrazovanja, odnosno dio ukupnih nacionalnih izdataka za visoko obrazovanje.“ - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se umjesto predloženih aktivnosti Mjere 6.1.1. i 6.1.2. („Izraditi projekt reforme sustava“; „Izraditi i objaviti komparativnu analizu studentskog standarda“; „Uspostaviti nov nacionalni sustav financijske potpore temeljen na izravnoj potpori studentima“) doda sljedeći (detaljniji) popis aktivnosti: 1. „Oformiti nacionalnu Radnu skupina za izradu nacionalnog sustava financijske potpore studentima, pod ingerencijom Nacionalne radne skupine za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja“ Nadležnost: MZO Provedba: MZO, Nacionalna radna skupina za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, studentski zborovi Vrijeme provedbe: druga polovica 2018. Pokazatelji provedbe: Odluka o imenovanju članova Radne skupine za izradu nacionalnog sustava financijske potpore studentima 2. „Razviti plan rada Radne skupina za izradu nacionalnog sustava financijske potpore studentima, na temelju Nacionalnog plana za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u RH 2018.-2021. (NPSOC), Cilj 5: Unaprijediti sustav financijske pomoći pripadnicima podzastupljenih i ranjivih skupina“ Nadležnost: MZO Provedba: Radna skupina za izradu nacionalnog sustava financijske potpore studentima Vrijeme provedbe: druga polovica 2018. Pokazatelji provedbe: Plan rada Radne skupine za izradu nacionalnog sustava financijske potpore studentima 3. „Razmotriti postojeće komparativne analize i prijedloge za novi model studentskog standarda u Hrvatskoj preporuke (prethodno izrađeni od strane međunarodnih i domaćih stručnjaka za MZO)“ Nadležnost: MZO Provedba: Radna skupina za izradu nacionalnog sustava financijske potpore studentima Vrijeme provedbe: 2019. Pokazatelji provedbe: Zapisnici sjednica Radne skupina za izradu nacionalnog sustava financijske potpore studentima 4. „Izraditi prijedlog reforme studentskog standarda“ Nadležnost: MZO Provedba: Radna skupina za izradu nacionalnog sustava financijske potpore studentima Vrijeme provedbe: 2019. Pokazatelji provedbe: Izvješće Radne skupina za izradu nacionalnog sustava financijske potpore studentima 5. „Izraditi procjenu troškova i analizu izvedivosti i različitih modela sustava studentskog standarda, kao i prijedlog faza i rasporeda reforme“ Nadležnost: MZO Provedba: Javni instituti,visoka učilišta ili druge stručne organizacije koje se bave razvojem visokog obrazovanja odabrani putem javnog natječaja Vrijeme provedbe: 2020. Pokazatelji provedbe: Proveden natječaj za izradu analize. Izrađen projekt reforme sustava 6. „Usvajanje plana reforme i osiguravanje adekvatnog pravnog okvira za njegovu provedbu“ Nadležnost: MZO, Vlada RH, Sabor Provedba: MZO Vrijeme provedbe: druga polovica 2020. Pokazatelji provedbe: Usvojen plan reforme i osiguran okvir za njegovu provedbu 7. „Provedba reforme sustava studentskog standarda“ Nadležnost: MZO Provedba: Radna skupina za izradu nacionalnog sustava financijske potpore studentima, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, studentski zborovi Vrijeme provedbe: 2021. Pokazatelji provedbe: Postotak stipendija od ukupnog ulaganja. Postotak studenata s djelomičnim opterećenjem uključenih u sustav. Postotak financijskih potpora koje se temelje na kriteriju potrebe (i čija se visina i vrsta temeljem toga određuju). Postotak smanjenja neizravnih potpora u obliku subvencionirane prehrane (predlažemo prethodno napraviti analizu utjecaja ove mjere na održivost poslovanja SC-ova i plan njihovog restrukturiranja). Postotak povećanja neizravnih potpora za studentski smještaj. Vezano uz studentske kredite s obzirom na osjetljivost tog pitanja preporučujemo prvo napraviti analizu opravdanosti pokretanja programa studentskih kredita i utjecaj projekta na eventualno povećanje visine školarina zbog osiguravanja novog izvora financiranja 8. „Osigurati sudjelovanje Hrvatske u paneuropskom istraživanju EUROSTUDENT putem kojeg se prikupljaju i uspoređuju podaci o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja u državama članicama Bolonjskog procesa“ Nadležnost: MZO Provedba: Javni instituti, visoka učilišta ili druge stručne organizacije koje se bave razvojem visokog obrazovanja odabrani putem javnog natječaja Vrijeme provedbe: 2020. Pokazatelji provedbe: Izrađeno i objavljeno nacionalno izvješće istraživanj eurostudent za Hrvatsku. Izrađeno i objavljeno međunarodno komparativno izvješće za sve zemlje koje su sudjelovale u istraživanju MJERA 6.2.2. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se aktivnost „Izraditi i implementirati nacionalni akcijski plan za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja“ izmijeni u „Usvojiti Nacionalni plan za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u RH 2018.-2021. (NPSOC)“ – prva polovica 2018.“ - Predlažemo da se unutar ove mjere doda sljedeća aktivnost: „Implementirati aktivnosti Nacionalnog plana za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja i pratiti njegovu provedbu“ Nadležnost: MZO Provedba: MZO i Nacionalna skupina za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja Vrijeme provedbe: 2018.-2021. Pokazatelji provedbe: Objavljene godišnje evaluacije o provedbi Nacionalnog plana (zasebno za svaku godinu) MJERA 6.2.3. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se pod kategoriju „Pokazatelji provedbe“ doda još jedan pokazatelj: „Uvrstiti indikatore za praćenje upisa, dinamike i uspješnosti završavanja studija za studente iz podzastupljenih i ranjivih skupina u programske ugovore.“ 7. CILJ: INTERNACIONALIZIRATI VISOKO OBRAZOVANJE I JAČE GA INTEGRIRATI U EUROPSKI I SVJETSKI VISOKOOBRAZOVNI PROSTOR MJERA 7.1.7. – Osnažiti kapacitete ureda za međunarodnu suradnju visokih učilišta - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se mjera izmijeni u „Osnažiti kapacitete ureda za međunarodnu suradnju visokih učilišta te ureda za pripremu i provedbu EU projekata“ - Sukladno tome, predlažemo da se aktivnost „Osnažiti kapacitete ureda za međunarodnu suradnju na visokim učilištima“ izmijeni u „Osnažiti kapacitete ureda za međunarodnu suradnju te ureda za izradu i implementaciju EU projekata na visokim učilištima“ 8. CILJ: OSIGURATI PRIMJERENU VAŽNOST KULTURE KVALITETE I NAČELA ODGOVORNOSTI U VISOKOM OBRAZOVANJU MJERA 8.1.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u okviru aktivnosti „Osmisliti i provesti projekte i promotivne aktivnosti u svrhu podizanja svijesti o kulturi kvalitete i stavljanja naglaska na akademske vrijednosti“ pod kategorijom „Provedba“, tekst „AZVO ili HRZZ (pokretanje financijskog instrumenta - natječaja za projekte), visoka učilišta (prijave, provođenje i sufinanciranje projekta)“ proširi u „AZVO ili HRZZ (pokretanje financijskog instrumenta - natječaja za projekte), visoka učilišta (prijave, provođenje i sufinanciranje projekta) ili druge stručne organizacije/organizacije civilnog društva koje se bave razvojem visokog obrazovanja„ - Predlažemo da se unutar iste mjere doda sljedeća aktivnost: „Unapređivanje transparentnosti i vidljivosti postupaka osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju s ciljem omogućavanja lakšeg i razumljivijeg (user-friendly) pristupa rezultatima postupaka vrednovanja kvalitete u visokom obrazovanju za širu javnost“ Nadležnost: MZO Provedba: Objava javnog natječaja za izradu istraživanja i izvještaja o transparentnosti osiguravanja kvalitete visokih učilišta (natječaj otvoren svim organizacijama koje mogu dokazati stručnost u području osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju te neovisnost i objektivnost u prikazu rezultata istraživanja) Vrijeme provedbe: 2019.-2021. Pokazatelji provedbe: Objava izvještaja o transparentnosti osiguravanja kvalitete visokih učilišta u Hrvatskoj	Djelomično prihvaćen	Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na Mjeru 2.2.3. te se pod „Pokazatelji provedbe“ dodaje „Unaprijeđeni standardi i kriteriji za postupke vanjskih vrednovanja“. Nadalje, prihvaća se dio prijedloga u svezi s Mjerom 4.1.1. te se aktivnost „Izraditi kriterije za financiranje programskim ugovorima“ mijenja u „Izraditi kriterije za financiranje programskim ugovorima koji će se temeljiti na ulaznim i izlaznim kriterijima“. Također, prihvaća se prijedlog u svezi Mjere 4.2.2. te se aktivnost „Dopuniti sustav poreznih olakšica za gospodarske subjekte i privatne osobe koji investiraju u visoko obrazovanje“ mijenja u „Dopuniti sustav poreznih olakšica za gospodarske subjekte i privatne osobe koji investiraju u visoko obrazovanje te stipendiraju studente“. Prihvaća se prijedlog da se aktivnost „Implementacija sustava poreznih olakšica za gospodarske subjekte i privatne osobe koji investiraju u visoko obrazovanje“ izmijeni u „Implementacija sustava poreznih olakšica za gospodarske subjekte i privatne osobe koji investiraju u visoko obrazovanje te stipendiraju studente“. Prihvaća se dio prijedloga u svezi s Mjerom 5.2.1. da se pod kategorijom „Provedba“ doda Državni zavod za statistiku te u okviru Mjere 7.1.7. prijedlog izmjene naziva u„ Osnažiti kapacitete ureda za međunarodnu suradnju visokih učilišta te ureda za pripremu i provedbu EU projekata“ te izmjena naziva aktivnosti u „Osnažiti kapacitete ureda za međunarodnu suradnju te ureda za izradu i implementaciju EU projekata na visokim učilištima“.
19	Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, VISOKO OBRAZOVANJE	1.Cilj Mjera 1.1.1. Način provedbe/Aktivnosti: Provesti analizu studijskih programa prema sadržajima i usklađenosti ishoda učenja i kompetencija (DODATI) te trendom i brzinom tehnološko-inovacijskih promjena u pojedinim strukama. Temeljem analize načiniti plan MODERNIZACIJE, TRANSFORMACIJE I/ILI racionalizacije broja studijskih programa i upisnih kvota (DODATI) uzimajući u obzir i sadašnje potrebe i procjenu budućih potreba tržišta rada, kao i nacionalne interese i potrebe. Mjera 1.1.2., 1.1.4 i 1.1.6. – uskladiti ishode učenja s kompetencijama, revidirati načine provjera ishoda učenja. Svakako uvesti metode ocjenjivanja u stjecanju kompetencija, u slučaju medicine – specifične metode svojstvene za “Competency based medical education” Mjera 1.1.4. mentorski sustav, edukacija u svrhu razvoja mentorskih kompetencija: Jako važno za medicinsku izobrazbu, posebno vezano uz učenje i podučavanje kliničkih predmeta, na razini integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, poslijediplomskih studija i specijalističkog usavršavanja doktora medicine. Budući da je uspostava mentorskog odnosa vrlo zahtjevna, a provodi se u okvirima zdravstvenog sustava, potrebno je riješiti kumulativni radni odnos nastavnika zaposlenih u kliničkim bolnicama. To je potrebno riješiti u dogovoru s Ministarstvom zdravstva. MJERA 1.1.8. Uspostaviti odgovarajuću infrastrukturu i organizaciju centara za podršku studentima u izradi završnih radova i disertacija. PRIJEDLOG: Izbaciti ovu mjeru, jer nije realno ostvarenje u 2018./2019. – nije osigurana ni kadrovska niti financijska infrastruktura, a osim toga za time nema stvarne potrebe; Visoka učilišta već imaju odgovarajuća tijela i pravilnike kojima se to regulira i ostvaruje. 2.cilj Mjera 2.1.2. Razviti model klasteriranja u području biomedicine Mjera 2.8.2. Liječnici su kao regulirana profesija obvezani trajno se usavršavati prema međunarodno definiranim standardima u obliku trajnog medicinskog usavršavanja/trajnog profesionalnog razvoja (CME/CPD). Takva se izobrazba obavlja na medicinskim fakultetima te stoga treba profesionalizirati i ojačati funkciju tijela za trajno usavršavanje liječnika. Također je potrebno redefinirati ulogu institucija koje sudjeluju u CME/CPD, a nisu obrazovne institucije, npr. Liječnička komora. 3. Cilj Mjera 3.1.1. kriteriji za izbore u zvanja (edukativni i istraživački) moraju omogućiti izbor najboljih nastavnika i istraživača koji će pospješiti razvoj istraživačkog sveučilišta, dok bi za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta trebala biti propisana obveza završetka tečaja obrazovanja nastavnika. Mjera 3.1.3. Sveučilišne sastavnice moraju inzistirati da se izrade programi edukacije nastavnika te obvezati nastavnike na pohađanje takvih tečajeva. Nužno bi bilo da kandidat za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta ne može biti izabran bez završenog tečaja obrazovanja nastavnika, što treba regulirati odgovarajućim pravilnikom. Također je nužno provesti obvezatnu edukaciju/usavršavanje u upravljanju svih na rukovodećim mjestima. Mjera 3.1.4. Predlažemo da mehanizmi varijabilnog vrednovanja uključuje stimulacije u plaćama, javna priznanja i druge društveno poticajne mjere te standarde mjere ocjene uspješnosti djelatnika. Mjera 3.1.5. Nužno je provesti modernizaciju administracije, propisati usavršavanje administrativnog osoblja u sklopu cjeloživotnog obrazovanja u smjeru unapređenja njihova rada u području znanosti ili visokog obrazovanja Na fakultetima je potrebno zaposliti stručnjaka za odnose s javnošću kako bi se povećala vidljivost specifične djelatnosti fakulteta. 3.2. Pri redefiniranju mehanizama određivanja strukture radnog vremena i radnih zadaća nastavnika potrebno je posebnu pozornost posvetiti medicinskim fakultetima i pomno analizirati poziciju nastavnika zbog njihova kumulativnog radnog odnosa u zdravstvenim ustanovama. Rad u zdravstvu znatno utječe na strukturu radnog vremena posvećenog nastavničkom i znanstvenom radu te je potrebno u aktima koji definiraju uvjete za kliničke bolnice jasno definirati potrebu zaštićenog vremena za nastavnike za razne oblike nastave (uz krevet bolesnika, u učionici...) u okviru radnog vremena u zdravstvu (posebno mjera 3.2.3.) U strukturi radnog vremena u nastavnom radu s pacijentima također je potrebno voditi računa o pravima pacijenata, potrebi organizacije nastave u pojedinim kliničkim strukama (npr. pedijatrija, porodništvo). Mjera 3.2.1. i 3.2.2. Premda se u Akcijskom planu navodi da su za mehanizme vrednovanja rada nastavnika i mehanizme zaštite maksimalnih opterećenja nastavnika nadležni MZO i sindikati, fakulteti moraju inzistirati na specifičnosti pojedinih područja to se posebno odnosi na kliničku nastavu na medicinskim fakultetima. Mjera 3.3.1. pri izradi standarda kadrovske strukture, ustroja radnih mjesta i izradi odgovarajućih pravilnika valja posebnu pozornost posvetiti medicinskim fakultetima u odnosu na nastavnike koji izvode kliničku nastavu te su ujedno zaposlenici kliničkih ustanova (integrirani (kumulativni) radni odnos). U kadrovskoj strukturi u kliničkim ustanovama, nastavnim bazama medicinskih fakulteta potrebno je kreirati zajedničku politiku zapošljavanja medicinskog fakulteta i kliničke zdravstvene ustanove. 5.cilj Mjere 5.1.1. i 5.1.2. Prostorni zahtjevi medicinskih svih fakulteta odnose se na nastavne programe koji se temelje na ishodima učenja i stjecanja kompetencija te zahtijeva suvremeni pristup učenja vještina. To vrijedi za sve studijske programe koji se izvode na medicinskim fakultetima: integrirani preddiplomski i diplomski studiji medicine, preddiplomski i diplomski studiji sestrinstva, primaljstva..., a također i poslijediplomske studijske programe. To je specijalističko usavršavanje doktora medicine, što uključuje i poslijediplomske specijalističke studije, trajno medicinsko usavršavanje/trajni profesionalni razvoj, a također i doktorski studiji. Stjecanje praktičnih vještina te općih kompetencija (generic competences, transferable skills) zahtijeva posebno opremljene kabinete vještina na medicinskim fakultetima, dijelom smještene u kliničkim ustanovama. 5.2.3. S obzirom da se veći dio nastave, kao i klinička te translacijska istraživanja odvijaju u kliničkim ustanovama, postojeće bolničke informacijske sustave trebalo bi nadograditi kako bi se klinički podatci mogli primijeniti u nastavi i istraživanjima 7.cilj Mjera 7.4.1. Premda je strategija zapošljavanja inozemnih nastavnika u nadležnosti MZO, savjetuje se uzeti u obzir posebnosti rada medicinskih fakulteta zbog njihove specifične povezanosti sa zdravstvenim ustanovama – kliničkim bolnicama u kojima se odvija veliki dio nastave na diplomskim i poslijediplomskim studijskim programima. Pod kolonu „Nadležnost“ predlažemo odgovarajuće dodati riječi: i „Rektorski zbor“ i „NVZVOTR“, kako slijedi: CILJ/MJERA: Nadležnost: 2.2.2. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor 2.2.3. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor 2.3.1. dodati riječ: NVZVOTR 2.4.1. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor (i pod razviti, i pod implementirati sustav) 2.6.2. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor (i pod definirati, i pod uspostava) 2.7.1. dodati riječ: Rektorski zbor i brisati riječ: AZVO 2.8.7. dodati riječi: Rektorski zbor (i pod osmisliti, i pod razraditi mehanizme) 3.1.4. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor 3.2.1. dodati riječi: Rektorski zbor i NVZVOTR 3.2.2. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor 4.1.2. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor 5.1.1. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor (i pod provedba, i pod utvrđivanje) 5.1.2 dodati riječ: Rektorski zbor 5.2.1. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor 5.2.3. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor 5.2.4. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor 5.2.5. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor 6.1.1. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor (i pod izraditi projekt, i pod komparativnu analizu) 6.1.2 dodati riječ: Rektorski zbor 6.2.2. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor 6.2.3 dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor 6.2.4. dodati riječi: NVZVOTR i Rektorski zbor 6.3.1. dodati riječ: Rektorski zbor 6.4.1. dodati riječ: Rektorski zbor 6.4.5. dodati riječ: Rektorski zbor 6.5.1. dodati riječ: Rektorski zbor 7.1.1. dodati riječ: Rektorski zbor (u sve tri rubrike) 7.1.4 dodati riječ: Rektorski zbor 7.1.5 dodati riječ: Rektorski zbor (u oba reda) 7.1.6. dodati riječ: Rektorski zbor 7.1.7. dodati riječ: Rektorski zbor 7.2.1. dodati riječ: Rektorski zbor 7.3.2. dodati riječ: Rektorski zbor 7.4.1. dodati riječ: Rektorski zbor 8.1.1. dodati riječ: Rektorski zbor 8.2.2. dodati riječ: Rektorski zbor (i pod razrada, i pod sustavno praćenje) 8.3.1. dodati riječi: Rektorski zbor i NVZVOTR (i pod ujednačiti i pod izraditi pravilnik) 8.3.2. dodati riječ: Rektorski zbor 8.4.1. dodati riječ: Rektorski zbor (pod izraditi racionalni plan)	Djelomično prihvaćen	Djelomično se prihvaća u dijelu mjera i aktivnosti koje se nalaze u inačici AP-koja je bila na javnom savjetovanju. Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na 1. Cilj, Mjeru 1.1.1.
20	Institut za razvoj obrazovanja	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, OBRAZOVANJE ODRASLIH	1. CILJ: OSIGURATI PREDUVJETE ZA POVEĆANJE UKLJUČENOSTI ODRASLIH U PROCESE CJELOŽIVOTNOG UČENJA I OBRAZOVANJA MJERA 1.1.2. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnost unutar ove mjere pod kategorijom „Nadležnost“ i kategorijom „Provedba“ dodaju zavodi za zapošljavanje. MJERA 1.1.6. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti unutar ove mjere pod kategorijom „Provedba“ dodaju Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i organizacije civilnog društva. Obrazloženje: Nacionalna zaklada već ima mrežu Centara kompetentnosti za organizacije civilnog društva u svim regijama – potrebno je iskoristiti postojeće izgrađene kapacitete. Predlažemo uključivanje organizacija civilnog društva putem Savjeta za razvoj civilnog društva koji je savjetodavno-predstavničko tijelo u kojem su zastupljeni predstavnici organizacija civilnog društva iz različitih sektora. MJERA 1.1.7. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnost unutar ove mjere pod kategorijom „Provedba“ doda Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala. MJERA 1.2. (1.2.1. – 1.2.6.) - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti unutar ove mjere pod kategorijom „Provedba“ dodaju Ured za udruge Vlade RH, Savjet za razvoj civilnog društva i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva Obrazloženje: Važno je uzeti u obzir da organizacije civilnog društva imaju vrlo razvijene kapacitete u različitim oblicima neformalnog obrazovanja te da su zbog toga i uvrštene kao jedan od glavnih dionika u zakon o HKO-u. Potrebno je koristiti široku mrežu organizacija civilnog društva u svim dijelovima Hrvatske te nacionalnu strukturu za upravljanje civilnim sektorom koju sačinjavaju Savjet civilnog društva Vlade RH i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. MJERA 1.2.2. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti unutar ove mjere pod kategorijom „Nadležnost“ doda Ministarstvo znanosti i obrazovanja, te da se pod kategorijom „Provedba“ dodaju jedinice lokalne i područne samouprave, zavodi za zapošljavanje i Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala (NVRLJP). MJERA 1.2.3. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti unutar ove mjere pod kategorijom „Nadležnost“ doda Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), te da se pod kategorijom „Provedba“ dodaju zavodi za zapošljavanje, javni mediji i jedinice lokalne i područne samouprave. MJERA 1.2.4. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti unutar ove mjere pod kategorijom „Pokazatelji provedbe“ dodaju Iznos financijskih ulaganja i Broj zaposlenih od ukupnog broja polaznika. MJERA 1.2.5. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti unutar ove mjere pod kategorijom „Pokazatelji provedbe“ dodaju Broj polaznika, Iznos financijskih ulaganja i Vrednovani ishodi učenja. MJERA 1.2.6. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti unutar ove mjere pod kategorijom „Provedba“ dodaju zavodi za zapošljavanje. MJERA 1.3.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti unutar ove mjere pod kategorijom „Provedba“ dodaju Ured za udruge Vlade RH, Savjet za razvoj civilnog društva i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. MJERA 1.3.2. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti unutar ove mjere pod kategorijom „Provedba“ dodaju organizacije civilnog društva i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. - također predlažemo da se za aktivnost „Razviti integralni mrežni portal te aplikacije za mobilne uređaje za informiranje o mogućnostima obrazovanja odraslih: programi, institucije, savjetodavne službe, uvjeti, financijski poticaji, ishodi i sl.“ pod kategorijom „Pokazatelji provedbe“ dodaju Broj novorazvijenih i primijenjenih vodiča, testova za procjenu sposobnosti i potencijala, mrežnih stranica za savjetovanje i usmjeravanje te Razina korištenja procesa i zadovoljstva korisnika. MJERA 1.3.3. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar aktivnosti „Razviti integralni internetski portal te aplikacije za mobilne uređaje za informiranje o mogućnostima obrazovanja odraslih: programi, institucije, savjetodavne službe, uvjeti, financijski poticaji, ishodi i sl.“ unutar ove mjere pod kategorijom „Provedba“ dodaju ustanove za obrazovanje odraslih. MJERA 1.3.4. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti unutar ove mjere pod kategorijom „Provedba“ dodaju organizacije civilnog društva i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. 2. CILJ: UNAPRIJEDITI I PROŠIRITI UČENJE, OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE KROZ RAD MJERA 2.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se MJERA 2.1. „Razraditi specifične prioritetne programe obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za manja i srednja poduzeća, za postojeće i potencijalne poduzetnike, pozivima na ponudu programa na temelju dogovorenih kompetencija i ishoda učenja. Objaviti javni poziv za nadmetanje programa koji će nuditi definirane kompetencije i ishode učenja. Akreditirani izvoditelji obrazovnih usluga trebaju ponuditi programe obrazovanja malim i srednjim poduzećima“ izmijeni u „Razraditi specifične prioritetne programe obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za manja i srednja poduzeća, za organizacije civilnog društva, za postojeće i potencijalne poduzetnike, pozivima na ponudu programa na temelju dogovorenih kompetencija i ishoda učenja. Objaviti javni poziv za nadmetanje programa koji će nuditi definirane kompetencije i ishode učenja. Akreditirani izvoditelji obrazovnih usluga trebaju ponuditi programe obrazovanja malim i srednjim poduzećima.“ - Predlažemo da se pripadajuća aktivnost unutar iste mjere„Pokrenuti i akreditirati programe obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za manja i srednja poduzeća, za postojeće i potencijalne poduzetnike na temelju javnog poziva za nadmetanje programa koji će nuditi definirane kompetencije i ishode učenja“ izmijeni u „Pokrenuti i akreditirati programe obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za manja i srednja poduzeća, za organizacije civilnog društva, za postojeće i potencijalne poduzetnike na temelju javnog poziva za nadmetanje programa koji će nuditi definirane kompetencije i ishode učenja“ - također predlažemo da se unutar ove mjere pod kategorijom „Nadležnost“ dodaju Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala i zavodi za zapošljavanje, te da se pod kategorijom „Provedba“ dodaju Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL). MJERA 2.2. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se MJERA 2.2. „Definirati jednostavnije uvjete i postupke poticanja suradnje između ustanova za obrazovanje odraslih i gospodarstvenika te lokalne uprave s ciljem unapređenja uvjeta u kojima se izvodi nastava, stručna praksa i vježbe u programima obrazovanja odraslih. Predvidjeti poticaje poslodavcima za osposobljavanje i poticanje mentora za prakse. U tom smislu prilagoditi postojeću zakonsku regulativu u području radnog zakonodavstva i Zakona o obrazovanju odraslih da bi se omogućilo nesmetano i legalno izvođenje nastave i stručne prakse u obrazovanju odraslih na području cijele Hrvatske.“ izmijeni u „Definirati jednostavnije uvjete i postupke poticanja suradnje između ustanova za obrazovanje odraslih i gospodarstvenika, organizacija civilnog društva te lokalne uprave s ciljem unapređenja uvjeta u kojima se izvodi nastava, stručna praksa i vježbe u programima obrazovanja odraslih. Predvidjeti poticaje poslodavcima i organizacijama civilnog društva za osposobljavanje i poticanje mentora za prakse. U tom smislu prilagoditi postojeću zakonsku regulativu u području radnog zakonodavstva i Zakona o obrazovanju odraslih da bi se omogućilo nesmetano i legalno izvođenje nastave i stručne prakse u obrazovanju odraslih na području cijele Hrvatske.“ - Predlažemo da se aktivnost unutar iste mjere „Definirati jednostavnije uvjete i postupke poticanja suradnje između ustanova za obrazovanje odraslih i gospodarstvenika te lokalne uprave s ciljem unapređenja uvjeta u kojima se izvodi nastava i stručna praksa u programima obrazovanja odraslih“ izmijeni u „Definirati jednostavnije uvjete i postupke poticanja suradnje između ustanova za obrazovanje odraslih, i gospodarstvenika, organizacija civilnog društva te lokalne uprave s ciljem unapređenja uvjeta u kojima se izvodi nastava i stručna praksa u programima obrazovanja odraslih“ - Predlažemo da se unutar iste aktivnosti pod kategorijom „Provedba“ dodaju organizacije civilnog društva, te da se u kategoriji „Pokazatelji provedbe“ tekst „Broj novih programa za mala i srednja poduzeća, broj programa za poduzetnike“ nadopuni na sljedeći način: „Broj novih programa za mala i srednja poduzeća te organizacije civilnog društva, broj programa za poduzetnike“ - Predlažemo da se u ostale dvije aktivnosti u okviru mjere 2.2. pod kategorijom „Provedba“ dodaju Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Ured za udruge Vlade RH 3. CILJ: USPOSTAVITI SUSTAV OSIGURAVANJA KVALITETE U OBRAZOVANJU ODRASLIH MJERA 3.1.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti u okviru ove mjere u kategoriju „Provedba“ doda Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Obrazloženje: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja je ključna javna ustanova specijalizirana za različite postupke vanjskog vrednovanja u obrazovanju pa ju se kao takvu ne smije isključiti. MJERA 3.1.2. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti u okviru ove mjere u kategoriju „Provedba“ doda Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) MJERA 3.2.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti u okviru ove mjere u kategoriju „Provedba“ doda Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) MJERA 3.3.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti u okviru ove mjere u kategoriju „Provedba“ doda Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) 4. CILJ: POBOLJŠATI ORGANIZIRANOST, FINANCIRANJE I UPRAVLJANJE PROCESIMA OBRAZOVANJA ODRASLIH MJERA 4.1.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere pod kategorijom „Nadležnost“ doda Ministarstvo znanosti i obrazovanja, te da se pod kategorijom „Provedba“ dodaju nadležne državne agencije. MJERA 4.1.2. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti u okviru ove mjere u kategoriju „Provedba“ dodaju organizacije civilnog društva, Ured za udruge Vlade RH, Savjet za razvoj civilnog društva i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva te da se pod kategorijom „Nadležnost“ Vlada RH zamijeni Nacionalnim vijećem za razvoj ljudskih potencijala (NVRLJP). MJERA 4.2.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti u okviru ove mjere u kategoriju „Provedba“ dodaju Ured za udruge Vlade RH, Savjet za razvoj civilnog društva i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. - Predlažemo da se u aktivnost unutar ove mjere „Izraditi i usvojiti postupovnik za koordiniranje u financiranju među različitim nadležnim ministarstvima, državnim i lokalnim tijelima„pod kategorijom „Pokazatelji provedbe“ doda Stupanj koordinacije i zadovoljavanja kriterija prioriteta za zajednicu. - Predlažemo da se u aktivnost unutar ove mjere „Napraviti i objaviti godišnji program financiranja programa za obrazovanje odraslih.“ pod kategorijom „Pokazatelji provedbe“ dodaju Iznosi financijskih ulaganja iz različitih izvora i Iskorištenost sredstava u odnosu na planirana. MJERA 4.2.2. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnost unutar ove mjere pod kategorijom „Provedba“ doda Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), te da se pod kategorijom „Pokazatelji provedbe“ doda Utrošak sredstava u odnosu na učinak. MJERA 4.2.3. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se unutar ove mjere doda sljedeća aktivnost: „Definirati poreznu politiku vezanu uz oporezivanje dobiti koja vodi izjednačavanju ustanova za obrazovanje odraslih bez obzira na osnivača.“ Nadležnost: MZO , Vlada RH Provedba: MZO, MFIN Vrijeme provedbe: 2018. - 2019. Pokazatelji provedbe: Izmjene i dopune propisa MJERA 4.3.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti u okviru ove mjere u kategoriju „Provedba“ dodaju organizacije civilnog društva, Ured za udruge Vlade RH, Savjet za razvoj civilnog društva i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva	Djelomično prihvaćen	Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na 1. Cilj, Mjeru 1.1.2. te se pod kategorijom „Provedba“ dodaju zavodi za zapošljavanje. Dio komentara koji se odnosi na mjeru 1.1.6 primljen je na znanje. Za mjere: 1.2.1., 1.2.3., 1.2.4., 1.2.5. i 1.2.6. u kategoriju „Provedba“ dodaje se sljedeće: Ured za udruge Vlade RH, Savjet za razvoj civilnog društva i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Dio prijedloga koji se odnosi na mjere 1.2.2., 1.2.3., 1.2.4., 1.2.5. ,1.2.6. ,1.3.1. te 1.3.3. se prihvaća. Za Mjeru 1.2.2. pod kategorijom „Nadležnost“ dodaje se Ministarstvo znanosti i obrazovanja; pod kategorijom „Provedba“ dodaju se jedinice lokalne i područne samouprave i zavodi za zapošljavanje. Za Mjeru 1.2.3. pod kategorijom „Nadležnost“ dodaje se Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO); pod kategorijom „Provedba“ dodaju zavodi za zapošljavanje, javni mediji i jedinice lokalne i područne samouprave. Za Mjeru 1.2.4. pod kategorijom Pokazatelji provedbe“ dodaje se iznos financijskih ulaganja i broj zaposlenih od ukupnog broja polaznika. Za Mjeru 1.2.5. pod kategorijom Pokazatelji provedbe“ dodaju se broj polaznika, iznos financijskih ulaganja i vrednovani ishodi učenja. Za Mjeru 1.2.6. pod kategorijom „Provedba“ dodaju se zavodi za zapošljavanje. Za Mjeru 1.3.1. pod kategorijom „Provedba“ dodaje se: Ured za udruge Vlade RH, Savjet za razvoj civilnog društva i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Za Mjeru 1.3.3. pod kategorijom „Provedba“ dodaje se: ustanove za obrazovanje odraslih. Za Mjeru 1.3.4. pod kategorijom „Provedba“ dodaje se: organizacije civilnog društva. Prijedlog koji se odnosi na Mjeru 2.2 se ne prihvaća., kao ni prijedlog u svezi s Mjerom 3.1.1. jer je reakreditacija, analiza programa i osiguranje kvalitete u nadležnosti ASOO i AZVO. Također, prijedlog u svezi s Mjerom 4.1.1 nije prihvatljiv jer je nadležnost za Mjeru 4.1.1. na razini Vlade RH. Dio komentara u svezi s Mjerom 4.1.2. te Mjerom 4.2.1. se prihvaća te se za Mjeru 4.1.2., pod kategorijom „Provedba“ dodaje: organizacije civilnog društva, Ured za udruge Vlade RH, Savjet za razvoj civilnog društva i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, a za Mjeru 4.2.1. pod kategorijom „Provedba“ dodaje: Ured za udruge Vlade RH, Savjet za razvoj civilnog društva i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Prihvaća se prijedlog nastavno na Mjeru 4.2.2 te se pod kategorijom „Provedba“ dodaje: Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), a pod kategoriju „Pokazatelji provedbe“: utrošak sredstava u odnosu na učinak. Ne prihvaća se dio prijedloga koji se odnosi na Mjeru 4.2.3. jer AP nema nadležnost u području poreznih politika. Dio komentara u svezi s Mjerom 4.3.1. nije prihvatljiv jer provedba mjere nije u nadležnosti organizacija civilnoga društva.
21	HRVATSKO ANDRAGOŠKO DRUŠTVO	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, OBRAZOVANJE ODRASLIH	MJERA 1.1.1 Nije usklađen opis aktivnosti s nositeljima. PRIJEDLOG:: Poticati ustanove registrirane za obrazovanje odraslih na realizaciju akreditiranih strukovnih kurikuluma za područja od strateškog interesa za RH. MJERA 1.2.3. U ovoj aktivnosti bi trebalo precizirati da će instrument oblikovati MZO te raspisati natječaje za poticaje za provođenje određenih programa. Ustanove za obrazovanje odraslih će se javljati na te natječaje. U pokazateljima provedbe treba upisati “iznos javnih sredstava” umjesto “iznos sredstava”.	Djelomično prihvaćen	Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na Mjeru 1.2.3. te je u kategoriji „Pokazatelji provedbe“ dodana riječ „javnih“ u “iznos sredstava” pa sada glasi: “iznos javnih sredstava”.
22	HRVATSKO ANDRAGOŠKO DRUŠTVO	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, OBRAZOVANJE ODRASLIH	Uvod Povezanost sa strukovnim obrazovanjem je važna, ali u ovakvom pristupu se obrazovanje odraslih uglavnom definira kao kontinuirano strukovno obrazovanje. To posebno dolazi do izražaja naglaskom na strukovnim školama i centrima kompetentnosti, a sve ostale ustanove su strpane u kategoriju ustanova za obrazovanje odraslih. Bolji bi bio zajednički naziv za sve ustanove koje provode programe obrazovanja odraslih: ustanove registrirane za obrazovanje odraslih. MJERA 1.2.1 Iz naziva mjere nije jasno da li se svaka kompetencija veže nužno i uz kvalifikacije. Iz opisa aktivnosti se vidi da se radi o puno širem konceptu. Stari opis mjere je puno jasniji i precizniji. U provedbi ove mjere nema udruga, iako su one vrlo često bile važno nositelji ovih aktivnosti. MJERA 4.1.1. Predložena aktivnost niti sama provedba ne jamče efikasnu koordinaciju. Osim postupovnika treba identificirati i tijelo kroz koje će se koordinacija provoditi (primjerice Vijeće za obrazovanje odraslih). MJERA 4.3.1. Ovu aktivnost treba uskladiti s pripremom Zakona o obrazovanju odraslih, drugim zakonima koji reguliraju prava i obveze radnika, mjerama socijalne politike, poreznom politikom itd. Uz otvoreno pitanje vaučera to znači da bi trebalo precizinije adresirati tko će izraditi prijedlog sustava financiranja i koji će biti krajnji rok.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
23	Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, ZNANOST I TEHNOLOGIJA	Predlažemo da se u koloni „Nadležnost“– odgovarajuće dodaju riječi: i „Rektorski zbor“ i „NVZVOTR“ kako slijedi: CILJ/MJERA: Nadležnost 1.1. dodati riječ: "NVZVOTR" 1.2. predlažemo brisati riječ: MZO, dodati riječi: "Vlada RH" i "NVZVOTR" 1.3. dodati riječi: "NVZVOTR" i "Rektorski zbor" (pod izrada kriterija, i postupaka za prikupljanje podataka...); dodati riječi: "Rektorski zbor" i "NSK" (pod obveznom pretplatom na glavne znanstvene baze podataka...); dodati riječi: "NVZVOTR" i "Rektorski zbor" (pod izraditi nacionalnu bazu podataka za sva znanstvena područja); 2.1. dodati riječi: "NVZVOTR" i "Rektorski zbor" (pod sudjelovanje u izradi budućeg programa FP9, te pod inovacijski potencijal). 2.2. dodati riječi: "NVZVOTR" i "Rektorski zbor" 2.3. dodati riječi: "Rektorski zbor" u obje kockice 2.4. dodati riječi: "Rektorski zbor" pod Nadležnost, a brisati riječ: "AZVO" iz provedbe 2.5. dodati riječi: "NVZVOTR" i "Rektorski zbor" VRATITI mjeru 2.6. iz prethodne verzije Akcijskog plana! 2.7. – pod Način provedbe/Aktivnosti DODATI: te razmotriti eventualnu potrebu za uspostavom novih ZCI. 3.4. dodati riječi: "Rektorski zbor" i "NVZVOTR"; u Provedba brisati riječ: "MZO", a dodati riječ: " HRZZ" 3.5. dodati svugdje riječi. "Rektorski zbor" 4.1. dodati svugdje riječi: "NVZVOTR" i "Rektorski zbor" 4.2. dodati riječi: "Rektorski zbor" (u sve redove) 5.1. dodati riječi: "Rektorski zbor" u sve redove 5.2. dodati riječi: "NVZVOTR" i "Rektorski zbor" 5.3. dodati riječi: "Rektorski zbor"; pod „Način provedbe/Aktivnosti“ DODATI riječi: "te njihovog održavanja i dogradnje". 5.3. pod Nadležnosti za (Uspostava podatkovne usluge...) dodati riječi: "NSK", "Sveučilišne knjižnice i repozitoriji" VRATITI natrag mjeru 5.4. iz prethodnog Akcijskog plana!	Djelomično prihvaćen	Prihvaća se dio primjedbe koji se odnosi na Mjeru 5.3. te Način provedbe/Aktivnosti: Uspostava sustava otvorenog pristupa postojećim i novim javnim istraživačkim infrastrukturama i opremi nabavljenoj sredstvima javnog financiranja gdje se dodaje „te njihovog održavanja i dogradnje“. Uz rubriku „Uspostava podatkovne usluge...“ u stupac „Nadležnost“ uz MZO i NVZVOTR dodaje se: „NSK, Sveučilišne i institutske knjižnice i repozitoriji“.
24	Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, ZNANOST I TEHNOLOGIJA	Navodi se pod jednom od mjera da će se brojati inovacijski projekti. Gdje su definirani kriteriji za takve projekte? Navode se promjene pametne specijalizacije. Bilo bi dobro ocijeniti učinke postojeće, kako bi se definirane smjernice za njenu promjenu: koliko je projekata financirano, koliko inovativnih proizvoda i patenata nastalo, i sl. Kako se može procijeniti izravan utjecaj na gospodarstvo i jesu li određene grane ostale zakinute nedostacima u postojećoj specijalizaciji? Trebalo bi naglasiti institucijsko uključivanje u aktivnostima vezanim uz redefiniranje pametne specijalizacije.	Primljeno na znanje	Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao nacionalno koordinacijsko tijelo za implementaciju Okvirnog programa za istraživanje i inovacije za razdoblje za 2014. - 2020. usvojilo je Odluku o poticanju prijave na međunarodne kompetitivne projekte u okviru Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. Temeljem ove Odluke financiraju se različite aktivnosti koje se mogu podijeliti u dvije mjere: a) mjera za prijavitelje koji tek planiraju prijavu na neki od poziva temeljem Radnih programa za razdoblje 2018. - 2020. godine te b) mjera podrške projektima koji su dobili pozitivan evaluacijski izvještaj nakon 1.1.2017., ali nisu bili financirani od strane Europske komisije. Prihvatljivi troškovi, način prijave, kao i opća pravila za sve aktivnosti obuhvaćene Odlukom dostupne su na službenim mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja.
25	Institut za razvoj obrazovanja	Prijedlog Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, SMJERNICE ZA PROVEDBU STRATEGIJE	7. CILJ: INTEGRIRATI POLITIKE CJELOŽIVOTNOG UČENJA I OBRAZOVANJA S CILJEVIMA OSOBNOG, DRUŠTVENOG, GOSPODARSKOG, REGIONALNOG I KULTURNOG RAZVOJA TE S POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I SOCIJALNOM SKRBI MJERA 7.1. - Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predlaže da se u aktivnosti u okviru ove mjere u kategoriju „Nadležnost“ doda Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala.	Nije prihvaćen	Mjera ne može biti u nadležnosti NVRLJUP.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije