Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o izmjenama Pravilnika o postupku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Sanja Novak Agbaba PRAVILNIK Poštovani, Šume su od neprocjenjive važnosti za Zemlju i čovječanstvo (zaštita od erozije, vjetra, sunca, sklonište životinja, očuvanje biodiverziteta, spremište kisika, ekonomska, ekološka, sociološka, zdravstvena uloga itd.). Šume su sve više ugrožene od abiotičkih i biotičkih čimbenika uključujući i čovjeka (klimatske promjene, novi štetni organizmi, narušavanje prirodne ravnoteže, narušavanje zdravstvenog stanja šuma). Za iznalaženje rješenja kako zaštititi i očuvati šumu neophodna su znanstvena istraživanja. Smatram da je neprimjereno i neodgovorno smanjiti sredstva za šumarsku znanost i izdvojiti tek 1% jer to može imati dalekosežne negativne posljedice za šumarstvo u Hrvatskoj, za Hrvatsku a i Europu. Stoga predlažem da se za znanstvene radove iz područja šumarstva osigurava 15% sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
2 Nenad Potočić PRAVILNIK Raspodjela sredstava u ovom prijedlogu ne daje dojam da je napravljena na osnovi stručne analize stvarnih stanja i potreba u šumarstvu Hrvatske, već se čini kako su predložene izmjene Pravilnika napravljene na osnovi nejasnih kriterija. Smanjenje udjela za znanost, uz programirano ukupno smanjenje sredstava za OKFŠ, toliko je drastično da u stvari predstavlja njegovo ukidanje, i to u momentu kada smo svjedoci pojava koje, upravo suprotno, zahtijevaju povećanje ulaganja u znanost kako bi se na njih što efikasnije odgovorilo. Odličan su primjer šumske štete od nedavnog ledoloma na koje su se nastavile štete od potkornjaka, masovno odumiranje poljskog jasena, problem adaptacije šumskih ekosustava na klimatske promjene, ili recimo otežana obnova spačvanskih šuma hrasta lužnjaka. Na sve je ove teme i zahtjeve za stvaranjem novih znanja upućene kako od strane Ministarstva poljoprivrede, tako i šumarske struke općenito, akademska zajednica odgovorila promptno, prijedlozima interdisciplinarnih projekata i konkretnim angažmanom na dobivanju znanstveno utemeljenih odgovora na goruća pitanja šumarske struke. Treba napomenuti kako druge sheme financiranja ne omogućuju niti približno fleksibilnost koja je potrebna za brzo i kvalificirano odgovaranje na učestale izazove koje pred nas postavljaju promjene u ekosustavima. Prijedlog Pravilnika praktički onemogućuje takav rad, dok u isto vrijeme ne nudi alternativni sustav financiranja znanstvenih projekata, što bi imalo izravan i dugoročan negativni učinak na šumarski sektor u cijelosti. Primljeno na znanje Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede mišljenja je da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU ovakav prijedlog predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
3 Oliver Vlainić PRAVILNIK Komentar u ime Hrvatskoga šumarskog društva Svjetski poznati i vrlo cijenjeni šumarski akademik Dušan Klepac u svojih 10 sentenci o šumi napisao je i ovo „Nema napretka u šumarstvu bez znanosti i bez kulture“. Prijedlog Pravilnika o izmjeni Pravilnika o postupku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama kao da je na tragu toga da ne bude napretka u šumarstvu. Samo bez napretka, ali uopće i opstanka šumarstva s takvim odnosom prema šumarskoj znanosti, upitnim postaju i šume uz koje je vezano puno toga u Republici Hrvatskoj. Sav trud koji se trenutno ulaže da se pomogne razvoj sektora povezanih sa šumom kao i potakne ruralni i regionalni razvoj time dolazi u pitanje. Brojne kolege iz znanosti u svojim prethodnim komentarima racionalno su obrazložile nedostatke predloženih izmjena pravilnika na štetu znanosti smanjenjem izdvajanje za znanstvene radove iz područja šumarstva na iznos od 1 %. Kako se prijedlogom nacrta Zakona o šumama, koji je u saborskoj proceduri, smanjuju ukupna sredstva OKFŠ-a, ovim peterostrukim smanjenjem sredstava ostalo bi zanemarivo malo financijskih sredstava za znanstvena istraživanja. U aktualnim okolnostima šumskih ekosustava u Hrvatskoj gdje imamo niz problema s propadanjem šuma uzrokovanih klimatskim ekstremima, pojavom novih bolesti (halara), gradacijom štetnika (hrastova mrežasta stjenica, potkornjaci), požarima u priobalju itd., smatramo da bez značajnijeg uključivanja znanosti ove probleme nećemo riješiti. Stoga mi u Hrvatskom šumarskom društvu smatramo da ovakav prijedlog Pravilnika može imati dugosežne negativne posljedice po naše šume. Podržavamo prijedlog da se u stavku 2. članka 1. za znanosti propiše minimalno izdvajanje 10 % sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma. Također se ne slažemo s prijedlogom stavka 6. u članku 1. da „Sredstva za namjenu iz stavka 2., 3. ili 4. ovoga članka koja nisu utrošena ili ugovorena te su prenesena iz prethodnih godina u tekuću, Ministarstvo može rasporediti prema utvrđenim potrebama i za druge namjene iz ovoga članka.“ Ta neutrošena sredstva trebaju ostati za radove biološke obnove šuma. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
4 Milan Pernek PRAVILNIK Poštovani, pohvalno je da su se uočili konkretni problemi u Republici Hrvatskoj te su sredstva za razminiranje u prethodnim izmjenama (NN 93/15, 57/17) povećana sa 5% prvo na 13% pa zatim na 30%, a u ovom prijedlogu za vatrogasnu zajednicu sa 5% na 20%. Istovremeno za znanstvena istraživanja u šumarstvu ide se na smanjenje sa 5% na 1%! Ovo po meni niti je jasno, niti argumentirano niti može rezultirati dobrim. Molim Vas da uzmete u obzir da su se problemi vezani uz zaštitu šuma zadnjih desetak godina višestruko povećali, sve je više pitanja struke oko rješavanja nepoznatih ili nedovoljno poznatih pitanja te su sasvim logično potrebe za istraživanjima u porastu. Ne želeći zauzeti veliki prostor argumentiranjem izrečenog, naglasio bih barem najznačajnije prijetnje: rast šteta od invazivnih štetnih organizama te izravnih šteta uzrokovane klimatskim promjenama zatim naknadnih pojava štetnih organizama zbog klimatskih promjena, o čemu postoje dokazi objavljeni u znanstvenim časopisima i mnogim elaboratima. Mnogi invazivni organizmi se prate i djelomično financiraju na nivou EU kroz Posebne nadzore, međutim mnogi nisu na tim listama iz različitih razloga, a za naše šume su velik problem (primjerice hrastova mrežasta stjenica, odumiranje jasena, kestenova osa šiškarica). Klimatski ekstremi te s tim u svezi vjetrolomove, ledolomove i sl. koji predstavljaju izvor za napad štetnih organizama i šteta ogromnih razmjera (primjer Gorski kotar 2014 ledolom, Gorski kotar -potkornjaci 2015-?; Gorski kotar 2017 vjetrolomovi) Aaridifikacija u području Mediterana (koja je jasno naglašena u 5 izvješću Međuvladinog panela pri UN, IPCC) i novonastale uvjete za pojavu štetnih organizama koji dosada nisu imali status opasnog štetnog organizma (Marjan 2017-potkornjaci; Srednja Dalmacija 2018-potkornjaci). Pitam se kako je moguće da su ti problemi nevidljivi ili neprepoznatljivi, kada su evidentni i lako dokazivi. Vjerojatno medijski nisu bili dovoljno popraćeni pa su minorizirani. Šumarska znanost u Hrvatskoj teško može odgovoriti na izazove sa 5% sredstva, a sa 1% uvjeren sam ne može baš ništa te će se neriješeni problemi u budućnosti, koje ćemo sigurno imati, svesti na nedostatna financijska sredstva, što je potpuno neodgovorno. Mislim da se traženjem povećanja sredstava ne radi o zaštiti znanosti i znanstvenika već o zaštiti naših prirodnih bogatstva i bioraznolikosti, pa u konačnici i turizma u kojem naše šume priobalnog pojasa i te kako pridonose. Stoga smatram da je velika odgovornost predlagatelja predmetnih izmjena. Razminiranje i kontroliranje požara će biti možda bolje, ali moramo biti svjesni da će zaštita naših šuma i bioraznolikosti biti uvelike lošija do nikakva. Toga moramo biti svi svjesni kada stavljamo potpis na predložene izmjene Pravilnika. Stoga molim da se preispita prijedlog smanjenja i da se raspravlja o primjerenom povećanju sukladno mogućnostima. Moj prijedlog je da se Članak 1., Stavka 2 promijeni u: (2) Za znanstvene radove iz područja šumarstva (znanstveni radovi, stručni radovi i izdavačka djelatnost) osigurava se 15 % sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
5 Igor Anić PRAVILNIK Kolegice i kolege su u svojim komentarima iznijeli sasvim dovoljno konkretnih i jasnih razloga protiv ovakvih odredbi Pravilnika, posebice one o izdvajanju 1% sredstava za znanstvene radove iz područja šumarstva koji objedinjuju i znanstvene radove i stručne radove i izdavačku djelatnost. Na sličan način razmišljaju i mnogi drugi s kojima sam razgovarao, a koji se nisu javili na e-savjetovanje. Zbog toga ne bih ponavljao spomenute razloge već u svom komentaru jednostavno zamolio gospodina Ministra poljoprivrede RH da ne ukida ovaj izvor financiranja šumarske znanosti (riječ istraživanje se niti ne spominje u tekstu Pravilnika). Poštovani gospodine Ministre, molim Vas, nemojte potpisati predloženi tekst Pravilnika već da ga izmijenite sukladno dobrim prijedlozima iz ove e-rasprave, a koji se odnose na povećanje udjela sredstava za znanstvena istraživanja na 10%. Razočaran sam jer sam mislio da je institucionalna kriza šumarstva ranije dosegnula dno i da smo sada krenuli natrag, prema „površini“. Na žalost, nevraćanjem riječi „šumarstvo“ u naziv Ministarstva te eventualnim donošenjem Pravilnika u predloženom obliku slobodno ćemo moći ocijeniti da dno još nismo dosegli. Prekidanjem sustava financiranja znanstvenih istraživanja u šumarstvu iz ovog izvora (svi problemi šumskih ekosustava Republike Hrvatske ne mogu se rješavati EU projektima i projektima HRZZ) sigurno slabimo hrvatsku šumarsku praksu i šume kao hrvatsko nacionalno bogatstvo. I šumarstvo i šume su se kroz povijest razvijali u skladu i uz potporu hrvatske šumarske znanosti. Ni jedno ni drugo nisu nastali slučajno, oni su rezultat šumarske znanosti. Godine 2004. akademik Dušan Klepac, jedan od najvećih hrvatskih šumara s kraja 20. stoljeća, napisao je deset senteci o šumi. Deseta sentenca glasi: : „Nema napretka u šumarstvu bez znanosti i bez kulture“. Poštovani gospodine Ministre, budite promicatelj znanosti i znanja, a time pokretač razvoja šumarstva i očuvanja šuma! Po tom ćete se pamtiti kao Ministar. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
6 Mario Božić PRAVILNIK Komentar u ime Uprave Šumarskog fakulteta Smanjenje sredstava iz naknade za OKFŠ za znanstveno-istraživački rad sa 5 na 1 %, odnosno njeno „skoro pa ukidanje“, neprihvatljivo je šumarskoj znanstvenoj zajednici (ali i šumarskoj operativi). Dok s jedne strane imamo deklarativno zalaganje za „zemlju znanja“, strategiju razvoja znanosti i visokog obrazovanja po kojoj se planira povećanje izdvajanja za znanost, u stvarnosti imamo ovakve prijedloge temeljem kojih se ionako nedostatna sredstva „režu“ za 80%, a u naravi i više ako dio uplatitelja više neće imati obavezu plaćanja doprinosa, a što je koliko smo upoznati intencija. Povećanje učestalosti vremenskih ekstrema: suša, poplava, ekstremnih udara vjetra i sl. uzrokuju promjene u šumskim ekosustavima. Ledolom u Gorskom kotaru, od prije nekoliko godina uzrokovao je poteškoće u redovnom gospodarenju tim šumama, nakon čega se pojavio problem s potkornjacima. Požari koji se svake godine javljaju dijelom su posljedica klimatskih promjena i poremećaja, ali i zapuštenosti prostora koji ostaju bez stanovništva ili ono nije radno aktivno u prostoru. Svakako da se moraju osigurati i sredstva za gašenje požara, ali ne manje ulagati i u prevenciju da se ti isti ne događaju ili događaju rjeđe s manjim štetama. To se može postići edukacijom ljudi, izgradnjom protupožarnih prometnica te kultiviranjem i održavanjem površina u cilju smanjenja gorive tvari te njihovog fragmentiranja u prostoru u cilju smanjenja ploha koje gore. Ove sve učestalije i brže promjene, odnosno njihove posljedice po šumu treba kritički sagledati te provoditi permanentna istraživanja u cilju otkrivanja njihovih uzročno-posljedičnih veza te predlaganja mjera za njihovu sanaciju te prilagodbu gospodarenja kao i planiranja gospodarenja tim prostorima. Za takva istraživanja koja se provode u šumi, na terenu, sa često skupom opremom i instrumentima neophodna su znatna financijska sredstva, te bi izdvajanja sredstava iz naknade za OKFŠ za znanost bilo logičnije povećati, a ne smanjivati kako u postotnom tako i u apsolutnom iznosu kako je to predviđeno ovim prijedlogom Pravilnika. U Pravilniku o postupku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama propisane su mogućnosti financiranja sljedećih radova u šumama: 1. obnova šuma 2. gospodarenja šumama na kršu 3. sanacija šuma ugroženih nepogodama 4. obnova šuma ugroženih izvanrednim odumiranjem stabala 5. izgradnja šumskih prometnica 6. razminiranje šumskih površina 7. ostali prijeko potrebni radovi za očuvanje OKFŠ 8. ostali potrebni radovi za unaprjeđenje OKFŠ 9. znanstveni radovi, stručni radovi i izdavaštvo iz područja šumarstva Pravilnikom je propisano raspoređivanje sredstava naknade za OKFŠ razmjerno udjelu u površini šuma i šumskih zemljišta RH. Smatramo da sredstava naknade za OKFŠ treba razmjerno rasporediti osim u odnosu na određene pravne osobe i u odnosu na propisane radove u šumama. Ako bi se ravnomjerno raspodijelila sredstva naknade za propisane radove, tada bi se za svaki od navedenih radova izdvojilo oko 11 % ukupnih sredstava. Ako bi se sredstva za znanstvene i stručne radove i izdavaštvo raspodijelila prema odnosu 3:2:1, tada bi za znanstvene projekte bilo izdvojeno oko 5% sredstava, za stručne projekte oko 3 % sredstava i za izdavaštvo oko 2% sredstava, što smatramo realnim s obzirom na veliki broj znanstvenih problema u šumarstvu, njihovu sve veću učestalost i potrebu internacionalizacije šumarske znanosti u Hrvatskoj, budući da smo punopravna članica Europske unije. Svima je već poznato da se u posljednje vrijeme sve više povećavaju problemi u šumskim ekosustavima u Hrvatskoj (prirodne nepogode u šumama, šumski požari, gradacije šumskih štetnika, invazivne vrste u šumama), kao i posljedice tih problema (povećanje oštećenost šuma, povećanje neobraslih šumskih površina na kršu, povećanje odumrle drvne mase određenih vrsta drveća, povećanje izvanrednog odumiranja stabala glavnih vrsta drveća, izostanak prirodne obnove šuma), ali da se i ne poduzimaju potrebne mjere sanacije šuma, obnove šuma nakon požara i unaprjeđenja stanja šumskih ekosustava i pružanja općekorisnih funkcija šuma. Poznato je da je šumarska znanost i struka zajedno kroz povijest vodila brigu o stanju šuma i šumskih zemljišta i da se zbog toga sa šumama potrajno gospodarilo i da se površine šuma i šumskih zemljišta nisu smanjivale. Poznato je da se državna tvrtka koja gospodari državnim šumama i šumskim zemljištima, kao i cijeli šumarski sektor suočavaju s brojnim nerješivim problemima upravljanja, gospodarenja i korištenja šuma i da u tome šumarski znanstvenici i stručnjaci trebaju i mogu pomoći provođenjem znanstvenih i stručnih projekata i istraživanja. Stoga smatramo da se za znanstvene i stručne radove i izdavaštvo u području šumarstva treba izdvajati 10 % sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma. Razumljiva nam je namjera da se šume koje su onečišćene minama i koje su nedostupne za gospodarenje ponovno vrate u sustav gospodarenja sa šumama, ali smatramo da bi to trebalo biti usklađeno sa drugim prioritetnim planovima i programima obnove, sanacije, zaštite i unaprjeđenja stanja šuma u Hrvatskoj, bez narušavanja potrajnosti gospodarenja sa šumama i šumskim zemljištima i ne na štetu drugih radova u šumama koji se financiraju iz naknade za OKFŠ. Poznat nam je i hvale vrijedna doprinos vatrogasne zajednice u zaštiti od šumskih požara i treba naglasiti da je šumarski sektor od početka uvođenja naknade za OKFŠ izdvajao sredstva za vatrogasnu zajednicu. Međutim, smatramo da bi trebalo argumentirano navesti razloge povećanja sredstava iz OKFŠ-a za vatrogasnu zajednicu od 15 %, posebno u kontekstu izvršenih radova u šumama, dok će se za taj iznos smanjiti sredstva za druge radove u šumama predviđene pravilnikom. Što se tiče prenamjene sredstava logično je da se prenesena sredstva mogu i trebaju prenamijeniti, ali smatramo da način prenamjene treba propisati pravilnikom samo u slučaju kada je očito da sredstva za određene radove u šumama neće biti utrošena ili ugovorena u odgovarajućem propisanom roku. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
7 Danko Diminić PRAVILNIK Predviđeno smanjenje izdvajanja iz OKFŠ-a prema prijedlogu Pravilnika, članak 1., stavak 2., na 1 %, u zemlji gdje površina pod šumom čini više od 40 % njene ukupne površine, ukazuje na potpuno nerazumijevanje neprocjenjive vrijednosti šumskih ekosustava i šumarske struke koja se jedina u Hrvatskoj veće treće stoljeće skrbi o njoj. U vremenu kada smo svjedoci globalnih klimatskih promjena u kojima je šuma pod velikim pritiskom svoga opstanaka zbog brojnih biotskih čimbenika (nove bolesti i štetnici šumskog drveća) te abiotskih čimbenika (suša, vjetrolomi, ledolomi, požari), kada je posebno potrebita skrb šumarske znanosti i struke, predloženim izmjena Pravilnika planira se smanjivanje izdvajanja za znanstveno-stručna istraživanja i izdavačku djelatnost. Pitam se kada ćemo doista početi cijeniti to što imamo i htjeti to očuvati za buduća pokoljenja ... Primljeno na znanje Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede mišljenja je da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU ovakav prijedlog predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
8 Lukrecija Butorac PRAVILNIK Raspodjela sredstava OKFŠ-a za znanstvene radove iz područja šumarstva u iznosu od 1 % predviđena ovim Pravilnikom krajnje je neprihvatljiva. Posljednjih godina svjedoci smo katastrofalnih šumskih požara, ledoloma, napada stranih invazivnih šumskih štetnika, vjetroizvala …. Pred šumarsku znanost postavljaju se novi izazovi u istraživanjima i rješavanju aktualnih problema u šumskim ekosustavima. Po izdvajanju za znanost na samom smo dnu europske ljestvice. S ovakvim Pravilnikom i konstantnim smanjenjem financiranja znanstvenih istraživanja stvari će se dodatno pogoršati. Jedna od strateških aktivnosti RH trebala bi biti povećanje ulaganja u znanstvenoistraživački rad i razvoj u skladu s europskim standardima. Temeljem navedenog predlažem da postotak za znanstvene radove iz područja šumarstva ostane kao do sada 5 % sredstava naknade za OKFŠ ili da se poveća na 10 %. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
9 Elvis Paladinić PRAVILNIK U istom tonu kao i svi prethodni kolege i kolegice zalažem se za to da se predloženi članak 1. predmetnog Pravilnika ponovo razmotri te izmjeni u korist šumarske znanosti odnosno istraživanja u šumarstvu na način da se najmanje 10% sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma izdvaja na godišnjoj razini za dionike koji se bave znanstvenim istraživanjima iz područja šumarstva doprinoseći svojim znanstvenim, stručnim radovima te ostalom izdavačkom djelatnošću rasvjetljavanju i rješavanju velikih problema i izazova šumarstva sadašnjice i (upitne nam) budućnosti. Šumarska struka je svjesna, a nadam se i šira zajednica odnosno jedan dio hrvatske javnosti, s kakovim problemima današnjice se suočava golemi ekološki sustav u RH - šuma, a time onda i hrvatsko šumarstvo te u konačnici posljedično gotovo svi hrvatski stanovnici. To su razne nepogode velikih razmjera (ledolomi, vjetroizvale, veliki ljetni požari, invazivni štetnici). Kako bi mogli razumjeti obim i smjerove posljedica tih nepogoda te iznaći načina pomoći šumama da se oporave i na koji način se boriti protiv novih štetnika šumskog drveća, hrvatska zajednica istraživača i znanstvenika Treba imati potporu od nadležnog Ministarstva u vidu dostatnog financiranja predloženih projekata i programa. Očito je kako predloženih 1% od naknade za sredstva OKFŠ-a nije ni približno dovoljno za provođenje projekata kojima (će) se nastoj(at)i pomoći hrvatskim šumama da sa što manje posljedica prebrode krizna stanja u koja su dovedena i radi čovjekova djelovanja na Zemlji u zadnjih stotinjak godina. Stoga još jednom, kao stanovnik 'Lijepe naše' i član znanstveno-istraživačke zajednice 'apleiram' na svijest i razum nadležnih osoba u Ministarstvu da ne čine grubu pogrešku, već da propišu veća izdvajanja iz sredstava OKFŠ-a za financiranje znanstvenih istraživanja odn znastvenih radova. S poštovanjem, Elvis Paladinić Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
10 Akademija šumarskih znanosti PRAVILNIK Akademija šumarskih znanosti s rezignacijom izražava neslaganje s predloženim Pravilnikom o izmjeni Pravilnika... O podcjenjivačkom odnosu države (politike) prema znanosti općenito u RH AŠZ svjedoči tijekom zadnjih nekoliko godina, koja se zajedno s ostalim strukovnim akademijama (tehničke, medicinske i pravne znanosti) nastoji izboriti za unapređenje znanstvenog statusa njihovih članova, ali bezuspješno. Brojčani opće poznati podaci koji ukazuju na izdvajanje za znanost u RH su višestruko manji u odnosu na EU prosjek i prosjeke razvijenog svijeta. To između ostaloga potvrđuje i konkretan primjer, u slučaju kada je recenzent iz SAD-a koji je vrednovao izuzetno kvalitetan prijedlog projekta prema Zakladi za znanost RH izrazio čuđenje kako je moguće provesti predloženo istraživanje sa tako predloženim malim financijskim sredstvima koja su za 10-ak puta manja nego što bi to bilo u SAD. Pravilnikom predloženo izdvajanje za znanost samo je potvrdilo činjenicu kako je odnos prema šumarskoj znanosti u Hrvatskoj jednak ako ne i gori. Tako na primjer godišnji iznos ne bi bio dostatan za financiranje redovitog izdavanja znanstvenih šumarskih časopisa (od kojih je jedan visoko rangiran na međunarodnoj razini) ne uključujući znanstvene monografije i druge strukovne publikacije. Ili, to godišnje izdvajanje bi iznosilo nekoliko tisuća kuna po jednom znanstveniku, što je „glavarina“ koja ne bi bila dostatna za pokrivanje potrošnog uredskog materijala i održavanje postojeće znanstvene opreme. Očuvanje i podržavanje ponude opće korisnih funkcija šuma je trajna vrijednost ali i zahtjev prema društvu, a trajno ulaganje u šumarsku znanost i njena primjena u dugoročnom smislu je osnovna pretpostavka i razvojna značajka te jamstvo održivosti šumskih ekosustava. Stoga ovaj prijedlog predstavlja neprimjeren i neodgovoran odnos prema šumarskoj znanosti u Hrvatskoj. Smatramo kako predlagatelj Pravilnika može odabrati jedan od dva pristupa: 1) Propisati izdvajanje za šumarsku znanost u iznosu od najmanje 10 %, te tu odredbu uključiti u Zakon o šumama, ili 2) U potpunosti isključiti izdvajanje iz sredstava OKFŠ-a za šumarsku znanost Akademija šumarskih znanosti Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
11 Marija Gradečki-Poštenjak PRAVILNIK Poštovani, Predložena raspodjela sredstava OKFŠ-a na ovakav način je neodgovarajuća. Sredstva od 1 % samo će produbiti negativan utjecaj pomanjkanja sredstava za istraživanja u šumarstvu. U vremenu kada su klimatske nepogode sve češće i sve razornije i kada je očito da se klimatske prilike mijenjaju, da se mijenjaju i šumski ekosustavi, kada razvijene zemlje povećavaju ulaganja u istraživanja i iznalaženje novih tehnika i tehnologija u šumarstvu, struka ne može prihvati ovakav iznos za istraživanja. Šume Hrvatske, nacionalno bogatstvo, koje osiguravaju čisti zrak, pitku vodu, štite tlo, sprječavaju pojavu bujica, povoljno utječu na život i zdravlje stanovništva i na ostale dobrobiti, ostati će prepuštene same sebi. Dosadašnja 2 i pol stoljeća gospodarenja šumskim ekosustavima pokazala su da su istraživanja u šumarstvu dala značajan doprinos njihovom očuvanju. Sredstava za raspodjelu su ograničena no prilikom raspodjele potrebno je sagledati širu sliku, istražiti izvore financiranja, analizirati potrebe i posljedice. Prioriteti društva su razvoj, konkurentnost, ostanak mladih, nova radna mjesta i sl. Stoga se slažem sa predloženom raspodjelom: znanost 10 %, razminiranje 18 %, vatrogastvo 17 %, a biološka obnova šuma 55 %. Iznos sredstava u visini od 1 % je u potpunosti neprihvatljiv! Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
12 Nevenka Ćelepirović PRAVILNIK Poštovani, ne slažem se sa smanjenjem izdataka za znanstvene radove. Hrvatska je postavila postizanje društva znanja kao svoj strateški cilj. Struktura društva znanja sastoji se od četiri stupa gdje je drugi stup inovacijski sustav. Osnova inovacijskog sustava je istraživanje i razvoj što rezultira stvaranjem novih vrijednosti a to je temelj stvaranja konkurentnog gospodarstva. Iz tih razloga trebalo bi usmjeriti mnogo više resursa (financijskih, materijalnih, ljudskih) prema znanstvenom istraživanju. Primljeno na znanje Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede mišljenja je da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU ovaj prijedlog predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
13 Darko Posarić PRAVILNIK Slažem se s komentarima da je 1 % izdvajanja sredstava iz naknade za OKFŠ premalo za financiranje ikakvih znanstvenih istraživanja. Osim toga, ukupna sredstva naknade će biti manja jer su oni kojima je godišnji prihod do 3 milijuna kuna oslobođeni plaćanja naknade, pa ovaj iznos prelazi u kategoriju simboličnog. Obzirom na odumiranje jasena, hrastovu mrežastu stjenicu, promjene klime koje donose nove bolesti i štetnike ovaj prijedlog nije dobar za šume. Druga stavka koja upada u oči je 30 postotno izdvajanje sredstava za razminiranje, koje bi većinski trebalo financirati sredstvima iz EU fondova, a ne sredstvima koja izdvajaju tvrtke koje djelatnost obavljaju u RH. Jednostavno je šteta za takvu egzaktnu namjenu ne iskoristiti sredstva EU fondova. Treća stavka na koju se osvrćem navedena je pod (6), da Ministarstvo neutrošena sredstva za znanost, razminiranje i vatrogastvo "može rasporediti prema utvrđenim potrebama i za druge namjene iz ovoga članka." Obzirom da pri predloženim postotcima razdiobe sredstava postoji stvarna mogućnost da neutrošena sredstva budu značajna, postavlja se pitanje po kojem će se ključu tada raspoređivati? To se ne navodi, a moguće je da to bude i nekoliko desetaka milijuna kuna. Stoga taj prostor slobodne razdiobe sredstava treba minimizirati i propisati da se neutrošena sredstva preusmjeravaju u biološku obnovu šuma. Obzirom na sve navedeno predlažem sljedeću razdiobu: razminiranje 18 %, vatrogastvo 17 %, znanost 10%, biološka obnova (po površini HŠ i privatni) ukupno 55 %. Bilo kakva neutrošena sredstva prebacuju se na biološku obnovu, raspoređeno opet po postotku površine HŠ i privatni. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
14 Majda Višnić PRAVILNIK Zaista je potpuno neprihvatljivo da se sredstva za znanstveni i stručni rad u šumarstvu smanjuju. Smatram da se s tih 1% uistinu ne može napraviti baš ništa. Umjesto što se smanjuje s 5% na 1% trebao bi se povećati na 10 %. Ovim smanjenjem definitivno će se smanjiti pa čak i u potpunosti onemogućiti financiranje znanstvenih i stručnih istraživanja u šumarstvu. Definitivno je ovo smanjenje apsurd. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
15 Željko Zgrablić PRAVILNIK S obzirom na stanje i mogućnosti financiranja znanstvenih istraživanja u šumarskom sektoru, smanjenje naknade iz OKFŠ-a na 1% je sasvim neprihvatljivo i štetno, ne samo po znanstvenu zajednicu već i za šume i cijelo društvo. I dok tehnološki napredne zemlje povećavaju svoja ulaganja u istraživanja i njihovu primjenu, čineći ih tako još naprednijima, u RH očito postoji suprotan trend. Opremanje vatrogasne zajednice jest nužnost, ali ne na štetu prevencije požara. Smatram da naknada za istraživanja iz sredstava OKFŠ-a treba iznositi minimalno 10% kako bi se kroz rad struke požari prevenirali, a naši šumski ekosustavi bili što otporniji na klimatske promjene i ekstreme koji ih pogađaju. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
16 Silvija Krajter Ostoić PRAVILNIK Kao članici znanstvene zajednice potpuno mi je neprihvatljivo da se sredstva za znanstveni i stručni rad u šumarstvu smanjuju, jer su i inače bila prilično mala. U vrijeme kad sve promišljene zemlje i EU povećavaju ulaganja u znanost i inovacije, mi idemo suprotnim smjerom. Ionako smo među zemljama Europske unije koje najmanje ulažu u znanost. Pogotovo je problem dobiti financiranje za šumarske projekte, kako su već neke kolege navele. U vrijeme kad su izazovi za šume i šumarstvo sve veći zbog pritiska klimatskih promjena i svih posljedica koje one imaju na šume, trebali bi povećavati iznose koji se dodjeljuju znanstvenoistraživačkom i stručnom radu u šumarstvu, a ne smanjivati ga. Predlažem da navedeni postotak ili ostane 5% kao što je do sad bio ili da se poveća na 10%. I to je kap u moru, ali smo realni imajući u vidu financijsko stanje u državi. Pri tome ne zanemarujem činjenicu da je opremanje vatrogastva potrebno i svjesna sam situacije u kojoj se nalaze. Ali s druge strane, zar nije bolje da ulažemo u prevenciju požara, a ne u djelovanje kad se požar već dogodi? Također, smatram da ovo nije instrument kojim treba rješavati problem opremljenosti vatrogasnih postrojbi. Što se tiče razminiranja, to je posao ograničenog vijeka trajanja. Za to postoje sredstva EU-a, ali problem nije u novcu već u nemogućnosti da se taj novac potroši zbog nedostatku kapaciteta za provedbu razminiranja.Predlažem smanjenje postotka za razminiranje na 10%. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
17 Krunoslav Indir PRAVILNIK Ionako premala sredstva za istraživanja u šumarstvu ovim se prijedlogom gotovo ukidaju. S tih 1% se ne može napraviti baš ništa što bi imalo značajnu korist. Izazovi su sve veći i kompleksniji, a sredstva za povećanje spoznaja i iznalaženje rješenja su sve manja. Na kraju će se opet moći samo „gasiti požar“, umjesto da se problemi pokušaju riješiti prije nego „požar“ plane. Svakako treba raditi na opremanju vatrogastva, ali ulaganjem u šumarsku znanost i struku istovremeno radimo i ulaganje u prevenciju požara. Treba podsjetiti na primjer zapadnog dijela otoka Raba koji je izrazito šumovit, a na kojem se ne sjećaju kad je bio posljednji požar. Stoga je omjer sredstava 1:20 u korist vatrogasnih zajednica apsurdan. Prijedlog: postotak za znanost povećati na barem 7%, a za vatrogasne zajednice i razminiranje razmjerno smanjiti. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
18 Nikola Lacković PRAVILNIK Poštovani, već i sredstva koja su u dosadašnjem udjelu od 5% bila izdvajana za znanstveno istraživački rad u području šumarstva (NN 22/2015) nisu zadovoljavala stvarne potrebe s obzirom na razmjere problema koji se javljaju u šumskim ekosustavima pod pritiscima povećane robne razmjene, migracije, transporta i klimatskih promjena kojima iz godine u godinu svjedočimo. Stoga, drastično smanjenje udjela sredstava za znanstveno-istraživački rad, kako je predstavljeno u ovom prijedlogu Pravilnika smatram nepromišljenim, neodgovornim i neprihvatljivim u dobu u kojem živimo. Ta jedno je od osnovnih ljudskih i civilizacijskih nasljeđa svijest da je opstanak u promjenjivim uvjetima moguć samo uz prilagodbu, a prikladnost prilagodbe proporcionalna je količini i točnosti informacija dostupnih u trenucima odlučivanja. Zato su istraživanja u svakoj domeni ljudskog djelovanja od iznimne važnosti jer su usmjerena ka prikupljanju, obradi i objavi spoznaja u području istraživanja, a čime se izravno povećava količina i točnost informacija potrebnih za donošenje odluka. Pored toga, smanjenje izdvajanja za znanstvno-istraživački rad potpuno je u suprotnosti sa Strategijom razvoja znanosti i visokog obrazovanja kojom je Republika Hrvatska zacrtala povećanje ulaganja u znanost do 2020. godine na razinu od dva posto BDP-a. Slijedom navedenog moram istaknuti svoje nezadovoljstvo predloženim smanjenjem udjela navedenog u stavku 2. članka 1. te predlažem da udio i predmetnog članka ostane na dosadašnjoj razini od 5% ili da se, u skladu sa Strategijom razvoja znanosti i visokog obrazovanja, poveća. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
19 Dinka Matošević PRAVILNIK Kao voditelj znanstvenog projekta koji je bio financiran sredstvima iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma smatram da je za hrvatsko šumarstvo izuzetno loše da se sredstva smanjuju na samo 1%. Time će se smanjiti i skoro u potpunosti onemogućiti financiranje znanstvenih i stručnih istraživanja u šumarstvu čiji se rezultati primjenjuju u praksi i koji omogućuju primjenu najnovijih znanstvenih spoznaja u šumarskoj praksi. Takvi projekti dali su odlične rezultate koji su omogućili primjenu rješenja koja su znatno utjecala na poboljšanje npr. zdravstvenog stanja naših šuma. Danas je vrlo teško dobiti financiranje za znanstvene i stručne projekte iz područja šumarstva zbog velike konkurentnosti drugih grana znanosti i preferiranja STEM područja u Republici Hrvatskoj. Zbog toga su ova sredstva, koja se sada znantno smanjuju, bila skoro jedina mogućnost finaciranja manjih i vrlo praktičnih i primjenjivih projekata koji su rezultirali odmah primjenjivim rješenjima. Šume su danas ugrožene, zbog globalizacije, velikim brojem stranih invazivnih vrsta koje mogu negativno utjecati na njihovo zdravstveno stanje i dovesti do negativnih posljedica. Osim zakonom propisanih poslova (prema Zakonu o biljnom zdravstvu) detekcije invazivnih vrsta, ne postoje drugi izvori koji bi financirali projekte čiji bi rezultati bili mjere ublažavanja negativnih učinaka invazivnih vrsta na šume u Hrvatskoj. Danas je postoji sve veća potreba za financiranjem znanstvenoistraživačkog rada koji će rezultirati praktičnim i lako primjenjivim rješenjima koja mogu znatno poboljšati gospodarenje i zaštitu šuma. Izazovi su sve veći i veći, na granicama Hrvatske se nalaze izuzetno opasne invazivne vrste koje će ugroziti naše šume i nedostatak sredstava za istraživanje će samo dodatno pogoršati već ionako lošu situaciju. Klimatske promjene i invazivne vrste predstavljaju izuzetno veliki izazov za šumarstvo Europe, Europske zemlje izdvajaju značajna sredstva za znanstvena istraživanja predviđanja negativnih učinaka i za njihovo ublažavanje kako bi očuvale svoje šumske resurse. U Hrvatskoj je situacija obrnuta, izvori financiranja se smanjuju uz sve veće izazove i probleme. Mislim da će za 10 godina posljedice biti nesagledive. Primljeno na znanje Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede mišljenja je da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU ovaj prijedlog predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
20 Hrvatski šumarski institut PRAVILNIK Nevidim nikakav opravdan razlog da bi se sredstava upravo za znansveno istraživački rad u šumarstvu tako drastično smanjila kada se u cijeloj državi traže mogućnosti da se izdvajanja za znanstveno istraživački rad povećaju. Da ima potreba za intenzivnijim istraživanjima milsim da je svima jasno, pogledajmo samo sve pritiske čije posljedice sve češće vidimo u našim šumama, ledolom, napad ranih štetnika, sušenja kao rezultat složenog djelovanja klimatskih promjena, nestajanje pojedinih staništa pa tako s njima i vrsta koje tu obitavaju. Prema količini i ozbiljnosti pritisaka ovaj iznos bi se trebao svakako povećati a ne smanjiti. Ako se sredstva nisu utrošila to je radi načina njihovog mobiliziranja, to znači plaćanje po obavljenom (izuzetno neprihvatljivo za znanstveni rad), vrlo ograničeni prihvatljivi troškovi (ograničavaju svako namjensko trošenje i obavljanje istraživanja) i intenzivno vrednovanje (dva puta godišnje) koje je nemoguće uz iste kapacitete obaviti u planiranom roku. Dakle kažnjava se onoga koji nije nimalo krv a želi se postići bolja zaštita resursa koja se bez novih znanja sigurno neće postići. Nadalje značajno povećanje izdvajanja za razminiranje može biti prihvatljivo ali u ograničenom vremenskom razodblju, a za to postoje i sredstva Europske unije, a kapaciteti koji bi ih potrošili realno ne postoje, tako da se predviđena sredstva sigurno neće namjenski utrošiti. Vatrogastvo treba pomoć, no opremanje vatrogsnih jedinica iz OKFŠ naknade (istovremeno kada is te naknade znanstvene institucije nesmiju kupiti računalo) nikako nije prihvatljivo. Može se uz jasne programe izvođenja zaštite i gašenja ŠUMA dio predivdjeti za nabavu opreme no samo oprema treba tražiti druge izvore, ili treba mijenjati cijelu logiku ove naknade. Prijedlog : Ostaviti dio za znanstvene radove na minimalnom iznostu od 5% Razminiranje povećati na 15% ili na to prenamjeniti prenesena sredstva ako kapaciteti mogu to mobilizirati Vatrogastvo uz programe provođenja povećati na 15%, uz opremanje iz prenesenih sredstva jednokratno (7) potreban je program sprečavanja i suzbijanja a ne opremanja Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
21 UPŠV Kesten Lepoglava PRAVILNIK, Članak 1. Ne slažemo se s predloženom podjelom sredstava OKFŠ-a. Mišljenja smo da se sredstva koja su se dosasd izdvajala za privatne šume ni u kom slučaju ne trebaju smanjivati tj. ukupno bi se za radove iz Članka 2. Pravilnika trebalo izdvajati 80% sredstava. Slažemo se s većinom komentara koji naglašavaju da je potrebno više izdvajati za znanost te predlažemo da se predviđena sredstva za vatrogasnu zajednicu i razminiranje smanje ili da ostanu na iznosu koji je bio prije dogovoren, a to je 5% i 10%. Za te dvije skupine radova postoje i drugi izvori financiranja pa bi bilo uputno da se aktiviraju. Pogotovo za vatrogasnu zajednicu koja prošle godine, usprkos činjenici da su primili značajna sredstva iz fonda OKFŠ, nije našla potrebu da se u medijskim istupima to objavi. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
22 Tomislav Poršinsky PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani, Predloženu redukciju sredstava OKFŠ-a, sa 5 % na 1% za znanstvene radove iz područja šumarstva (znanstveni radovi, stručni radovi i izdavačka djelatnost), valja promatrati i u svijetlu stavka 1. članka 65. Prijedloga zakona o šumama (P.Z. br. 308), koji je trenutno u Hrvatskome saboru: „Pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost, a ostvaruju ukupni prihod veći od 3.000.000,00 kuna, plaćaju naknadu za općekorisne funkcije šuma“. Prijedlogom izmjena Pravilnika i Prijedlogom zakona o šumama, procjenjuje se da bi iznos OKFŠ-a za znanstvene radove iz područja šumarstva došao na godišnju razinu od 1.400.000 kn. Ovaj procjenjeni iznos je daleko ispod nedovoljnog, što obrazlažem cijelim nizom izazova s kojima se u zadnjih par godina susreće šumarstvo Hrvatske (ledolom (veljača 2014.) i vjetroizvale (prosinac 2017.) u Gorskom Kotaru uz progradaciju potkornjaka, katastrofalni požar u Splitu (ljeto 2017), pojava hrastove mrežaste stjenice koja predstavlja upitnost prirodne obnove te dugoročno u konačnici opstojnosti lužnjaka, sušenje jasena, ...) koji se ne mogu kvalitetno riješiti bez znanstvenih istraživanja, odnosno bez transfera znanja putem publiciranja u časopisima. Stoga kao inženjer šumarstva, nastavnik Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te osoba u mandatu Predsjednika Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije ne podržavam smanjenje sredstava OKFŠ-a, sa 5 % na 1% za znanstvene radove iz područja šumarstva. Umjesto da se smanji predlažem da se poveća na razinu od 10 %. Srdačan pozdrav, Tomislav Poršinsky Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
23 Goran Kovač PRAVILNIK, Članak 1. „Ulaganje u znanost, tehnologiju i inovacije ključno je za gospodarski razvoj i društveni napredak.“ Citirao sam jednu rečenicu bez navođenja autora jer i ne znam tko bi to mogao biti, premda je mnogi izgovaraju na važnim mjestima, od raznih događanja pod pokroviteljstvom UNESCO-a do govora političara na gotovo svim meridijanima, pa sve do promišljanja i izjava uglednih i uspješnih ljudi iz područja znanosti, gospodarstva i dr. Ova je rečenica postala opće mjesto, nitko ozbiljan je nije pokušavao osporiti i gotovo da bi mogla postati svojevrsna mantra. Postoji toliko argumenata koji samo mogu dodatno potkrijepiti njenu istinitost, zapravo, čovjek i ne mora biti znanstvenik da uoči jedno notorno pravilo kada su u pitanju podaci o udjelu BDP-a koji pojedine države ulažu u znanost. Razvijene zemlje i one koje se žele razvijati imaju veće udjele i žele ih povećavati, dok nerazvijene imaju manje udjele i mnogo se muče oko toga žele li ili ne žele ulagati u znanost. Dio znanstvene zajednice u RH fokusirane na šumarstvo ovim prijedlogom gubi značajna sredstva za istraživački rad. Gospodarenje šumama zasnovano na principima održivosti moglo bi u vrlo bliskoj budućnosti ostati bez potrebnih odgovora na probleme koje će donijeti sve učestalije prirodne nepogode u vremenu klimatskih promjena. Naročito zabrinjava logika preraspodjele sredstava. Uzima se znanstvenoj zajednici da bi se dalo vatrogasnoj zajednici i razminiranju. Nemam ništa protiv namjere da se povećaju sredstva za to, ali to bi trebalo potražiti na drugim mjestima i iz drugih izvora. Ovime se stvara jedan vrlo opasan presedan koji bi mogao poslužiti i za druge preraspodjele na račun znanstvene zajednice. Zašto se ne želimo razvijati? Mr. Goran Kovač, dipl.ing.šum. Primljeno na znanje Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede mišljenja je da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU ovakav prijedlog predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
24 Ivan Lukić PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani, komentari kolega su već istaknuli neke od važnosti izdvajanja sredstava za znanstvene radove iz područja šumarstva, koji su financirani iz naknade za općekorisne funkcije šume. Kao mladi znanstvenik koji je na početku svoje znanstvene karijere, zabrinut sam za smanjivanje sredstava na 1 %. Smatram da bi sredstva trebala ostati na razini od 5 % ili se povećati. Znanstvena istraživanja iz područja šumarstva su kompleksna i zahtjevna, ali u Republici Hrvatskoj poprilično podcijenjena. Smatram da su šume naše najveće prirodno bogatstvo, a uz to ne smijemo zaboraviti u kojim sve njihovim blagodatima uživamo svakodnevno. Klimatske promjene, čijih smo posljedica svjedoci posljednjih godina dokaz su da će problemi u šumskim ekosustavima biti sve izraženiji (potkornjaci u Gorskom kotaru i Dalmaciji, hrastova mrežasta stjenica u Slavoniji). Također ne smijemo zaboraviti štetnike koji trenutno nisu u našem fokusu, kao npr. gubar, a koji u svakom trenutku se mogu pokazati problematičnima. Po meni je potrebno naglasiti da se u našim istraživanjima bavimo s živim organizmima, te da oni imaju svoje zakonitosti kojima se moramo prilagoditi kako bi ih smo bolje razumjeli. Naglasio bi da već preko 250 godina imamo organizirano šumarstvo, a upravo je podloga održivom i potrajnom gospodarenju upravo znanost, te smatram da smanjivanje sredstava vodi u degradaciju šumarske znanosti i struke. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
25 Matej Turk PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani !! Ovim putem izražavam snažno nezadovoljstvo prijedlogom da se smanje izdvajanja za znanstvene radove u području šumarstva na 1 %. Trebalo bi ostaviti dio za znanstvene radove kakav je i dosada bio (5 %). Predloženim pravilnikom drastično se režu istraživanja u području šumarstva. I ovako su izdvajanja za šumarsku znanost (i znanost općenito) među najnižima u Europu. Jedna ambiciozna država, kakva bismo morali biti, trebala bi ta ulaganja dovesti na europski prosjek u razdoblju od 10 do 15 godina, i to postupno povećavajući sredstva svake godine. Ovakav pravilnik još više limitira kako broj znanstvenih istraživanja tako i broj mladih istraživača. Umjesto da se izdavanja za istraživanja i priljev mladih znanstvenika dramatično povećaju, ovakva raspodjela kakva se predlaže ne samo da ide kontra svih svjetskih trendova u razvoju gospodarstva temeljenog na inovacijama, već je potpuno nelogičan i neprirodan. Pogotovo ako bi uzeli u obzir negativne klimatske trendove koji već utječu na čitave šumske ekosustave a samim time i na gospodarstvo. Svi smo svjedoci današnjih ekstremnih klimatskih promjena (požari u Dalmaciji, vjetrolomi i ledolomi u Gorskom kotaru, pojava potkornjaka, hrastove mrežaste stjenice itd.) koji će u bliskoj budućnosti postajati sve učestaliji i vršiti ogromni pritisak na šume. Takav izgledni scenarij u budućnosti će predstavljati ogromni izazov za šumarsku struku te za društvo u cjelini koje će morati naći odgovor kako se nositi s takvim promjenama. Da bi uspjeli odgovoriti na te izazove, potrebna je podrška, kako institucionalna i administrativna, tako i kadrovska i financijska. Ako bilo koja od tih komponenti nije zadovoljena, teško da ćemo uspjeti spasiti naše šume koje čine gotovo 47,5 % kopnene površine RH. Ovakvim pravilnikom šalje se jasna poruka da su znanost i obrazovanje najmanje važni za naše društvo. A društvo koje ne ulaže u te sektore, direktno ugrožava svoju budućnost. Lijep pozdrav Matej Turk Primljeno na znanje Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede mišljenja je da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU ovakav prijedlog predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
26 Hrvoje Marjanović PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani, Podnosim prijedlog za izmjenu članak 1. stavak 2. na način da glasi: „(2) Za znanstvene radove iz područja šumarstva (znanstveni radovi, stručni radovi i izdavačka djelatnost) osigurava se 10 % sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma.“ Obrazloženje: Izdvajanja za znanost iz sredstava prikupljenih na ime naknade za OKFŠ u posljednjih 10-tak godina iznosila su oko 6 mil. kn/godišnje. Uz pretpostavku da ukupni iznos sredstava prikupljenih s naslova Naknade za OKFŠ bude na razini 150 mil. kn/godišnje i stopu izdvajanja za znanstvene radove od 1% koja je predložena ovim prijedlogom, izlazi da će za znanstveni rad na raspolaganju biti oko 1,5 mil. kn/godišnje. Prijedlog da se izdvajanje za znanstvene radove smanji za oko 75% više je nego drastičan, u suprotnosti je s tendencijama u uspješnim, razvijenim zemljama kojima Hrvatska teži i kao takav ne može naći opravdanje. Stoga sam uvjeren da je u izvornom prijedlogu zapravo došlo do tiskarske ili tomu slične pogreške. Apelirao bih da se ta pogreška ispravi. Neki od argumenata na kojima temeljim svoj stav nalaze se u nastavku: 1.Po podacima Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA), koji se temelje na izvorima NatCatServicea iz Münchena, Hrvatska je vodeća među 33 zemlje Europe po štetama koje su za razdoblje 1980.-2015. u Hrvatskoj iznosile prosječno 0,2 posto BDP-a godišnje, odnosno dvostruko više od europskog prosjeka (HINA, objavio Jutarnji list 11.2.2018.). Kako odgovoriti na te izazove? Možda znanost neće uspjeti odgovoriti na te izazove, ali je to jedini način koja daje šansu za pronalazak rješenja (ukoliko ono postoji). 2. Prema podacima iz Eurostata, u Republici Hrvatskoj godišnje izdvajanje za istraživanje i razvoj (R&D) po glavi stanovnika iznosilo je 69 € (2006.g.) odnosno 94 € (2016.g.) uz prosječni trend porasta od 1,5 €/god.po stanovniku. Za usporedbu, na razini EU prosjek je bio 435 € (2006.g.) tj. 593 € (2016.g.). Susjedne zemlje su 2016. g. godišnje po stanovniku izdvajale: 44 € (Srbija), 140 € (Mađarska), 392 € (Slovenija) i 1255 € (Austrija). Ako bi trend povećanja ulaganja u R&D u Hrvatskoj ostao isti, možemo očekivati da ćemo za oko 200 godina dosegnuti razinu ulaganja koju je Slovenija imala 2016. g. 3. Prema već spomenutom Eurostatu, broj stanovnika u Republici Hrvatskoj je pao s oko 4,312 mil. (2006. g.) na oko 4,191 mil. (2016. g.) što je oko 3%. U istom razdoblju u Srbiji je pao za oko 5%, Mađarskoj 2,5%, dok je u Sloveniji broj stanovnika porastao za oko 3%, a u Austriji za više od 7,5%. Izravna povezanost ulaganje u istraživanje i razvoj s trendom smanjenja/povećanja broja stanovnika ovime nije dokazana, ali je indikativna. 4. Šumarstvo svake zemlje, a posebno Hrvatske koja se proteže kroz 3 biogeografske zone je specifično. Znanstvena istraživanja koja se financiraju sredstvima EU fondova usmjerena su u pravilu na nad-nacionalne probleme. Smanjenje sredstava na nacionalnoj razini za istraživanja lokalnih problema usmjeravati će znanstvenike koji imaju ambicije i kapaciteta za kvalitetna istraživanja ili da napuste zemlju ili da se posvete problemima i projektima koji imaju osigurano financiranje iz drugih izvora. Istraživačke teme kojima će se naši znanstvenici baviti (tj. oni koji ostanu) u okviru tih i takvih EU projekata vjerojatno se neće suviše preklapati s temama i problemima koji su (ili će to postati) visoko na nacionalnoj listi prioriteta. 5. Eventualni nedostaci koji postoje u sustavu raspodjele sredstava OKFŠ-a za znanstveni rad ili u ostvarenim rezultatima trebaju se rješavati unaprjeđenjem sustava i povećanim investiranjem u sustav (definiranje ciljeva i prioriteta, unaprjeđenje procedure odabira projekata, poboljšanje kontrole provedbe i realizacije ciljeva projekata, smanjenje administrativnog tereta znanstvenika uz stavljanje naglaska na znanstveni rezultat). Deinvestiranje u pravilu dovodi do odumiranja (vidi točku 3.). Hvala. S poštovanjem, Dr. sc. Hrvoje Marjanović, znanstveni savjetnik Predstojnik Zavoda za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku Hrvatskog šumarskog instituta Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
27 Martina Đodan PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani, nastavno na primjedbe kolega, želim istaknuti neke od osnovnih razloga zbog čega smanjenje udjela za znanstveno istraživački rad te raspodjela ostaloga dijela OKFŠ sredstava nije prihvatljiva niti s aspekta osnivanja šuma kao niti s aspekta adaptacijskog gospodarenja našim šumama. Naime, prijeko potrebne te danas izuzetno aktualne aktivnosti na osnivanju šuma (osobito sanaciji, supstituciji i konverziji), obuhvaćaju šumskouzgojne aktivnosti koje moraju osigurati rješenja za predstojeće klimatske uvjete kao i za porast zahtjeva društva za šumskim prizvodima i uslugama. One se ne smiju fokusirati samo na trenutno stanje i potrebe te biti bazirane na zastarjelim saznanjima, kako je to često slučaj u našoj praksi. U protivnom, napori utrošeni na njihovu provedbu biti će uzaludni, a financijski, ekološki i socijalni gubici višestruki. Saniranje trenutnih te umanjivanje tek nadolazećih gubitaka moguće je samo osnivanjem stabilnijih, optornijih i plastičnijih šumskih sastojina. Trenutno u Europi, ali i u RH postoji snažna potreba revidiranja dosadašnjih šumskouzgojnih principa odabira vrsta te osnovnih metoda osnivanja šuma. Dobro je poznato kako novoosnovane šumske sastojine/kulture moraju odgovoriti na buduće potrebe i ekološke uvjete kada i polučujemo njihovu stvarnu dobit. Šumarska praksa mora se suočiti s rastućim izazovima, a bez ulaganja u nove znanstvene spoznaje, šumskouzgojne aktivnosti i početna ulaganja biti će sve veća, zahvati će se nerijetko morati ponavljati, a stvarna dobit biti će daleko od potencijalne. Evo samo nekoliko primjera koji su u samo nekoliko godina pričinili značajnu financijsku štetu šumarskome sektoru, uzrokovali ozbiljne posljedice u šumskim ekosustavima RH kao i značajna financijska izdvajanja na sanaciji nastale štete: požari u Dalmaciji (osobito u ljeto 2017. g., olujna nevremena i izostanak smrzavanja tla s teškim vjetroizvalama i vjetrolomima (posljednji u Gorskom kotaru u prosincu 2017. g.), ledolom u Gorskom kotaru 2014. g., učestale i intenzivne suše te snažnu pojavu potkornjaka (npr. Gorski kotar, Marjan). Saniranje obešumljenih površina, stvaranje i održavanje stabilnijih, otpornijih i plastičnijih šumskih sastojina na već prisutne, kao i nadolazeće promjene treba predstavljati zajednički napor svih šumarskih disciplina, a smanjenjem ulaganja u hrvatsku šumarsku znanost to će biti onemogućeno. Iz svega navedenog zaključujem kako bi ovakav vid uštede mogao u konačnici predstavljati znatni trošak za Republiku Hrvatsku i njezine građane te polučiti upravo suprotan učinak od očekivanoga. Raspodjela sredstava po ostalim stavkama ovoga članka mora biti u skladu s osnovnim ciljem izdvajanja sredstava za OKFŠ, a to je u prvome redu osnivanje i potrajnost šuma koja je garantirana prikladnim mjerama adaptacije na predviđene promjene. Svjesna sam da su gubitci šumskih sastojina uslijed požara istaknuti problem u okvirima klimatskih promjena, ali ističem kako je prevencija (osobito osnivanje otpornijih šumskih sastojina) najučinkovitija mjera borbe protiv požara u Europi te bi se to trebalo prepoznati i u RH. Sukladno tome treba predvidjeti i financijska sredstva za potrebna znanstvena istraživanja. Primljeno na znanje Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede mišljenja je da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU ovakav prijedlog predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.
28 HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA PRAVILNIK, Članak 1. Komentar: Ovaj prijedlog izmjene pravilnika treba povući iz procedure i regulirati kroz % učešće sredstava iz OKFŠ prema korisnicima u novom prijedlogu ZOŠ-a. čl.66 (Dopis HSUPŠ-a 14. ožujka 2018. prema HRVATSKI SABOR, Odbor za poljoprivredu). Na taj način bi se izbjeglo često i nepotrebno prebacivanje sredstava između korisnika OKFŠ-a. Stav HSUPŠ da je ovo izmjena populistička mjera prema određenim korisnicima koja je dijelom protivna svrsi OKFŠ-a. Što je još značajnije, nepravednao je podjela jer su obuhvaćeni samo određeni porezni obveznici koji financiraju OKFŠ. No, kako znamo da ovo što predlažemo neće biti usvojeno dajemo slijedeće prijedloge na predloženu izmjenu pravilnika: (2) Za znanstvene radove iz područja šumarstva (znanstveni radovi, stručni radovi i izdavačka djelatnost) osigurava se 10 % sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma. Sadašnjih 5% treba povećati na 10% s obzirom na probleme koji se događaju u prirodi pa tako i u našim šumama, na žalost do sada mi nismo uopće spremni na njih odgovoriti (HRASTOVA MREŽASTA STJENICA koja prijeti hrastovim šumama, prvenstveno lužnjaku i kitnjaku, potkornjak, štetnici na jasenu i dr.). U slučaju da ostavite 1%, mišljenja smo da taj stavak treba izbaciti jer radite formu od šumarske znanosti. S ovakvim povećanjem izdvajanja za stavak 3 i 4, bitno se mijenja bit OKFŠ-a, zapravo predlagatelj treba uvesti novi naziv za OKFŠ. Izbaciti stavak 6. jer sredstva koja se zbog sporosti i neučinkovitosti administracije prenose iz prijašnjih godina, ovim stavkom prebacuju (npr 5% od znanosti iz 2017. i 2018. retroaktivno se skidaju na 1%). (7) Aktivnosti iz stavka 4. ovoga članka provoditi će Hrvatska vatrogasna zajednica temeljem Programa opremanja i osposobljavanja vatrogasnih zajednica koji odobrava Ministarstvo. Nije prihvaćen Tijekom dosadašnjeg upravljanja sredstvima naknade za općekorisne funkcije šuma Ministarstvo je uočilo da dinamika utroška sredstava za pojedinu zakonski propisanu namjenu treba biti fleksibilnija kako bi učinak ulaganja prikupljenih namjenskih sredstava bio optimalan za aktualne potrebe te pravovremen. Odredbom članka 1. stavka 6. prijedloga izmjene predlagatelj je predvidio mogućnost da se sukladno ukazanim potrebama neutrošena sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma po pojedinoj namjeni tijekom tekuće i prenesena u sljedeću proračunsku godinu mogu koristiti namjenski za sve druge zakonski propisane svrhe, od biološke obnove šuma, razminiranja i vatrogasnih zajednica pa sve do znanstveno istraživačkih radova. Slijedom navedenoga, ovakva odredba otvara mogućnost financiranja pojedine namjene i u iznosu većem nego li je to propisano ako to okolnosti zahtijevaju (dodatna znanstvena istraživanja, obnova i sanacija šuma nakon nepogoda i dr.), a postoje neutrošena sredstva iz prijašnjih godina. Ministarstvo poljoprivrede iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma ugovorilo je za razdoblje 2016.-2019. godine financiranje 5 znanstveno-istraživačkih i 13 stručnih (upravo završenih) projekata, kao i izdavanje 4 publikacije u ukupno ugovorenome iznosu od 13.031.850,00 kn. Ministarstvo poljoprivrede do sada je za prihvatljive troškove ovih isključivo na šumske ekosustave baziranih istraživanja isplatilo nešto više od 8 milijuna kuna. Prema dosadašnjoj dinamici provedbe projektnih aktivnosti i utroška sredstava vidljivo je da po završetku projekata neće biti utrošena sva ugovorena sredstva. Tijekom razdoblja provedbe ovih projekata prikupljeno je na ime navedene naknade koja je namijenjena za financiranje ovih aktivnosti 31,5 milijuna kuna što ukazuje da je u ovome trenutku na raspolaganju znanstvenoj zajednici, a neugovoreno, 18,5 milijuna kuna, a ako se tome pridoda i neutrošeni dio iz već ugovorenih obveza, tada možemo govoriti i o iznosu preko 20 milijuna kuna za što je Ministarstvo poljoprivrede mišljenja da uz sve druge nacionalne izvore financiranja, a također i izdašne izvore financiranja iz fondova EU predstavlja dobar temelj za znanstveno istraživački rad u području šumarstva u narednome razdoblju u kojemu Ministarstvo poljoprivrede planira sufinanciranje novih znanstveno istraživačkih i stručnih projekata u skladu s izazovima koji su prisutni i koji nas očekuju.