Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Pravilnika o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka i izvješća iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ženska udruga "IZVOR" PRAVILNIK O NAČINU PRIKUPLJANJA, OBRADE I DOSTAVE STATISTIČKIH PODATAKA I IZVJEŠĆA IZ PODRUČJA PRIMJENE ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI Ženska udruga "IZVOR" predlaže da evidencije koje vode centri za socijalnu skrb uz broj zaštitnih mjera koje je centar za socijalnu skrb predložio sudu sadržavaju i podatke o vrsti predložene mjere, trajanju te spolu osobe za koju se predlaže izricanje zaštitne mjere. U dijelu koji se odnosi na obrasce, predlažemo da se tablica 5.3. dopuni na način da se povijest nasilja u obitelji uvrsti među sociodemografske podatake o žrtvi. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći omogućava besplatnu pravnu pomoć žrtvama kaznenog djela nasilja (uključujući i kazneno djelo iz članka 179.a NN 56/15) u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je prouzročena počinjenjem kaznenog djela. Navedena analogija izostaje u slučaju žrtvi nasilja u obitelji sukladno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji NN 70/17., čime je samo u 2016. godini za 13.362 žrtava prekršajnog djela nasilja u obitelji , kojim su nerazmjerno oštećene žene i djevojčice, izostao pristup sudu kroz sustav besplatne pravne pomoći na način na koji je omogućen u slučaju istoimenog kaznenog djela. Predlažemo da se hitno omogući Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći pristup ostvarivanju besplatne pravne pomoći svim žrtvama nasilja, imajući u vidu da je nasilje u obitelji najučestaliji oblik rodno utemeljenog nasilja s naslova odnosa između počinitelja i žrtve.Također, predlažemo da se Pravilnikom o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka i izvješća iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prikupljaju podaci o broju i spolu osobe koja je podnijela zahtjev za ostvarivanjem besplatne pravne pomoći u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete prouzročene nasiljem te broju odobrenih zahtjeva za navedenu svrhu sukladno čl. 3. Ustava Republike Hrvatske, čl. 3. Zakona o ravnopravnosti spolova i odredbama Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Zakon o ravnopravnosti spolova (čl. 3.) Državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, te pravne osobe u pretežitom vlasništvu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su u svim fazama planiranja, donošenja i provedbe pravnih akata, odluka ili akcija, ocjenjivati i vrednovati učinke tih akata, odluka ili akcija na položaj žena, odnosno muškaraca, radi postizanja stvarne ravnopravnosti žena i mušaraca. Nije prihvaćen Iz pozicije postupanja centara za socijalnu skrb u pogledu zaštite žrtava nasilja u obitelji i svim ovlastima koje centar ima, navedeni podatak ne predstavlja dio socio-demografskih podataka, upravo iz razloga što navedeni podatak mora biti izdvojen radi procjene rizika u navedenoj obitelji i eventualne potrebe izricanja mjera obiteljsko pravne zaštite. Obrasci koje popunjavaju centri za socijalnu skrb su detaljni i zahtijevaju pojačan angažman osoblja centara. Navedeno smatramo nepotrebnim i dodatno opterećujućim za stručne radnike centara za socijalnu skrb, posebice iz razloga što je za izricanje zaštitnih mjera mjerodavan sud koji izriče mjeru, određuje njeno trajanje i o tome vodi evidencije.
2 Ženska mreža Hrvatske PRAVILNIK O NAČINU PRIKUPLJANJA, OBRADE I DOSTAVE STATISTIČKIH PODATAKA I IZVJEŠĆA IZ PODRUČJA PRIMJENE ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI Ženska mreža Hrvatske predlaže da evidencije koje vode centri za socijalnu skrb uz broj zaštitnih mjera koje je centar za socijalnu skrb predložio sudu sadržavaju i podatke o vrsti predložene mjere, trajanju te spolu osobe za koju se predlaže izricanje zaštitne mjere. U dijelu koji se odnosi na obrasce, predlažemo da se tablica 5.3. dopuni na način da se povijest nasilja u obitelji uvrsti među sociodemografske podatake o žrtvi. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći omogućava besplatnu pravnu pomoć žrtvama kaznenog djela nasilja (uključujući i kazneno djelo iz članka 179.a NN 56/15) u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je prouzročena počinjenjem kaznenog djela. Navedena analogija izostaje u slučaju žrtvi nasilja u obitelji sukladno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji NN 70/17., čime je samo u 2016. godini za 13.362 žrtava prekršajnog djela nasilja u obitelji , kojim su nerazmjerno oštećene žene i djevojčice, izostao pristup sudu kroz sustav besplatne pravne pomoći na način na koji je omogućen u slučaju istoimenog kaznenog djela. Predlažemo da se hitno omogući Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći pristup ostvarivanju besplatne pravne pomoći svim žrtvama nasilja, imajući u vidu da je nasilje u obitelji najučestaliji oblik rodno utemeljenog nasilja s naslova odnosa između počinitelja i žrtve.Također, predlažemo da se Pravilnikom o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka i izvješća iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prikupljaju podaci o broju i spolu osobe koja je podnijela zahtjev za ostvarivanjem besplatne pravne pomoći u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete prouzročene nasiljem te broju odobrenih zahtjeva za navedenu svrhu sukladno čl. 3. Ustava Republike Hrvatske, čl. 3. Zakona o ravnopravnosti spolova i odredbama Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Zakon o ravnopravnosti spolova (čl. 3.) Državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, te pravne osobe u pretežitom vlasništvu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su u svim fazama planiranja, donošenja i provedbe pravnih akata, odluka ili akcija, ocjenjivati i vrednovati učinke tih akata, odluka ili akcija na položaj žena, odnosno muškaraca, radi postizanja stvarne ravnopravnosti žena i mušaraca. Nije prihvaćen Iz pozicije postupanja centara za socijalnu skrb u pogledu zaštite žrtava nasilja u obitelji i svim ovlastima koje centar ima, navedeni podatak ne predstavlja dio socio demografskih podataka, upravo iz razloga što navedeni podatak mora biti izdvojen radi procjene rizika u navedenoj obitelji i eventualne potrebe izricanja mjera obiteljsko pravne zaštite. Obrasci koje popunjavaju centri za socijalnu skrb su detaljni i zahtijevaju pojačan angažman osoblja centara. Navedeno smatramo nepotrebnim i dodatno opterećujućim za stručne radnike centara za socijalnu skrb, posebice iz razloga što je za izricanje zaštitnih mjera mjerodavan sud koji izriče mjeru, određuje njeno trajanje i o tome vodi evidencije.
3 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRAVILNIK O NAČINU PRIKUPLJANJA, OBRADE I DOSTAVE STATISTIČKIH PODATAKA I IZVJEŠĆA IZ PODRUČJA PRIMJENE ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI Kako bi se mogli dobiti uporabljivi i usporedivi statistički podatci kao osnova za izradu strategija i konkretnih aktinosti na planu suzbijanja i sprečavanja nasilja u obitelji, smatramo kako je potrebno dodatno razraditi statističke podatke i tablice upotpuniti i ostalim obilježjima za kategoriju osoba sa invaliditetom kao žrtve (po spolu, po dobi, po bračnom statusu, obrazovanju i sl.), odnosno na isti način kao što je to razrađeno i s osobama bez invaliditeta). Budući da se osoba s invaliditetom može pojaviti i kao počinitelj, smatramo kako je statističke podatke, odnosno evidencije i za počinitelje osoba s invaliditetom potrebno dopuniti i razraditi potrebnim pokazateljima. Da bi se invaliditet kako žrtve nasilja tako i počinitelja nasilja mogao stavljati u korelaciju s drugim obilježjima, trebalo bi ovo obilježje i u statistikama iskazivati u odnosu na sve druge pokazatelje. Također, ističemo kako je u zaključnim primjedbama o inicijalnom izvješću Hravatske Odbor za prava osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda dao Republici Hrvatskoj preporuku o potrebi prikupljanja statističkih podataka: "49. Odbor je zabrinut, jer sustav prikupljanja podataka ne omogućava državi potpisinici da prikuplja informacije potrebne za planiranje i pripremu strategije za realizaciju njezinih dužnosti koje proizlaze iz Konvencije (npr. jer nedostaju podaci o nasilju nad ženama i djevojčicama s invaliditetom. 50. Preporuka je Odbora da država potpisinica sustavnio pregledava i preoblikuje sustav prikupljanja podataka u mjeri koja se odnosi na žene i muškarce s invaliditetom te da bude aktivno uključena i da se blisko savjetuje s osobama s invaliditetom i njihovom predstavničkim organizacijama.". Imajući u vidu sve prethodno navedeno pravobraniteljica za osobe s invaliditetom predlaže da Ministarstvo pravosuđa dodatno razradi i upotpuni Pravilnik o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kako je prethodno navedeno. Pravobraniteljica smatra kako je potrebno da se točno zna koliko je osoba s invaliditetom raščlanjeno po dobi (ispod 18 - iznad 18, pa po ostalim dobnim kategorijama), po spolu (muško, žensko), po bračnom statusu (bračni, izvanbračni partner) i drugim kriterijima bilo u konkretnoj kalendarskoj godine u svojstvu žrtve te u svojstvu počinitelja sa pripadajućim sankcijama. Primljeno na znanje Zakon o zaštiti osobnih podataka i činjenica da je podatak o invalidnosti, osobni podatak osobe radi čega prikupljanje podataka i vođenje zbrke je moguće samo uz suglasnost ispitanika. U praksi ćemo podatak o osobi s invaliditetom dobiti samo ukoliko nam ga osoba želi dati, odnosno želi se pozvati na činjenicu da je posebno ranjiva zbog invaliditeta, a s tim u vezi se postavlja pitanje koliko su podaci prikupljeni na taj način točni i relevantni.