Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o izmjenama Pravilnika o višestrukoj sukladnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 KLARA BARIĆ PRAVILNIK, Članak 2. 1. Erozija tla: Minimalna pokrivenost tla - nije definirano vegetacijsko razdoblje. Za ozime kulture je od početka rujna do polovine srpnja, a za jare kulture od kraja veljače do polovine studenog (cijela godina). Treba odrediti načela koji će vrijediti za sve kulture - nije uzeto u obzir da će na površini s ostavljenim žetvenim ostacima (strništu) nicati korovi koji će do jeseni (15. studeni rok za zaoravanje!!!) donijeti sjeme i time povećati potrebu primjene herbicida. - neobrađivanje strništa nije u skladu s čuvanjem vlage u tlu. Plitkom obradom tla prekida se kapilarni gubitak vlage iz tla (konzultirati specijaliste opće proizvodnje bilja). - ako se strnište ne obrađuje neposredno nakon žetve i ne upravlja strništem na drugi način, tada je nužno regulirati obvezno suzbijanje korova prije fiziološkog sazrijevanja sjemena korova (najpoželjnije malčiranjem ili košnjom jer u tom slučaju korovi imaju ulogu zelene gnojidbe što je u skladu s točkom 3. (organska tvar u tlu) - zašto grubo oranje zimske brazde. „Gruba“ zimska brazda u nekim slučajevima otežava obradu tla u proljeće. Dovoljno je zimsko oranje (konzultirati specijaliste opće proizvodnje bilja). - zaoravanje strništa treba izostaviti jer zaoravanje strništa nakon 15. studenog je znak lošeg načina gospodarenja tlom (nije ništa rađeno od srpnja do studenog???); - ostavljanje strništa na poljoprivrednim površinama omogućuje razvoj korova. Dakle, samo pod uvjetom da površina nije zakorovljena (uređeno točkom 6) 2. Erozija tla: Minimalno upravljanje poljoprivrednim zemljištem prema specifičnim karakteristikama tla -Ovo je neprovedivo u čestim hrvatskim prilikama, parcela je npr. široka 8 m a duga 150 m (po padini terena). Orač jedva da je spustio plug a već se mora okrenuti jer je došao do kraja parcele (okomito na smjer padine). Primjerenija je obveza da zemljište tijekom cijele godine ne smije biti golo. Eventualno se može zahtijevati provlačenje dublje brazde na određenom razmaku okomito na pad terena. O tome treba konzultirati specijaliste opće proizvodnje bilja. 3. Organska tvar u tlu Upravljanje žetvenim ostacima -Ovo bi trebala biti mjera pod nazivom Gospodarenje ili upravljanje strništem u cilju suzbijanja višegodišnjih korova i povećanja organske tvari u tlu - Nakon žetve u srpnju (žitarice, repica i dr.) do sjetve u jesen (ili sljedećeg proljeća) je zbog dovoljno raspoloživog vremena, jedinstvena prilika za povećanje organske tvari u tlu, odnosno za provedbu niza mjera: sjetva postrnog usjeva, sjetva međuusjeva, sjetva usjeva za zelenu gnojidbu, suzbijanje višegodišnjih korova. Važno je da jedan od navedenih usjeva ne bude „zeleni most“ za štetne organizme, odnosno da botanički ne pripada istoj porodici kao predkultura ili kulturi koja slijedi u plodoredu. Botanički treba pripadati porodici koja prekida životni ciklus štetnih organizama (uzročnika bolesti, štetnika, korova). Poželjno je ne iznositi žetvene ostatke. 5. Minimalna razina održavanja Očuvanje obilježja krajobraza - lokve i jarci mogu znatno ograničavati poljoprivrednu proizvodnju na malim parcelama. U Hrvatskoj ih mamo dovoljno (i malih parcela i lokava/jaraka). Eventualno se ova dva obilježja mogu vezati za veličinu parcele. Na veličini od 100 ha ima smisla čuvati obilježje ako u blizini nema sličnog obilježja. 6. Minimalna razina održavanja Sprečavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom - naše poljoprivredne površine zarastaju, osim ambrozijom i mračnjakom, s još nizom drugih korovnih vrsta koje su jednako ili štetnije od navedene dvije. To bi ovakvom odredbom značilo da njiva smije biti zakorovljena drugim korovnim vrstama. Prema tome, poljoprivredne površine ne smiju biti zaraštene korovnim vrstama koje će povećati zakorovljenost budućih usjeva. Ove biljne vrste treba uklanjati mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida. - izbrisati: Poljoprivredne površine pod oranicama održavaju se oranjem ili košnjom najmanje jednom godišnje. Način sprečavanja obrastanja može biti obavljen na više načina. Treba prepustiti poljoprivredniku. - Poljoprivredne površine pod trajnim nasadima poželjno je održavati zatravljivanjem međurednog razmaka ili čitave površine sijanom ili spontanom florom uz redovito malčiranje/ košnju. Prostor u redu može se održavati košnjom, okopavanjem ili primjenom herbicida. Ozime korove niskog i puzajućeg tipa rasta nije poželjno suzbijati jer čuvaju tlo od erozije i daju ugođaj krajobrazu. Primljeno na znanje Primjedbe se ne odnose na tekst Pravilnika o izmjenama Pravilnika o višestrukoj sukladnosti objavljenom na e-savjetovanju već na aktualni Pravilnik o višestrukoj suklaldnosti, NN 32/15., 45/16).
2 Slavko Kopilović PRAVILNIK, Članak 2. Uvođenje odredbe da "40 % poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva mora biti pokriveno glavnim usjevom ili zelenim pokrovom ili žetvenim ostacima (malč) ili ostavljanjem strništa na poljoprivrednim površinama.“ smatram nepotrebnim ograničenjem. U sjeverozapadnom dijelu RH nema niti kvalitetnih preduvjeta niti interesa za sjetvom tako velikog postotka ozimih žitarica, uljane repice ili zelenih pokrovnih usjeva. Na težim tlima zimska brazda je još uvijek preduvjet da tlo bude u optimalnom stanju za sjetvu proljetnih kultura. Ova odredba će se negativno odraziti na gospodarstva koja se bave stočarskom proizvodnjom. Prijedlog je da taj postotak bude 25 % što bi bilo u skladu s pravilom o Raznolikosti kultura gdje je dopuštena maksimalna površina pod glavnom kulturom u iznosu od 75 %, neovisno da li se radi o gospodarstvu koja ima više od 10 ha oranica ili 30 ha. U oba slučaja površina pod glavnom kulturom smije iznositi 75 %. Primljeno na znanje Odredba članka 2. Izmjene Pravilnika o višestrukoj sukladnosti, od najmanje 40 % poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva pokrivenih glavnim usjevom ili zelenim pokrovom ili žetvenim ostacima (malč) ili ostavljanjem strništa na poljoprivrednim površinama odnosi se samo na mjeru obrada tla za proljetnu sjetvu. Poljoprivredni proizvođač dužan je provesti jednu od mjera navedenih člankom 2. ovog Pravilnika, odgovarajuću uvjetima na poljoprivrednom gospodarstvu i u skladu s poljoprivrednom proizvodnjom koju obavlja.
3 IVAN SEREZLIJA PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, Znam da sustavi poljoprivredne proizvodnje moraju krenuti u smjeru ublažavanja klimatskih promjena, međutim poljoprivredna gospodarstva koja se nalaze na proizvodnom području koje ima prirodna ograničenja (ograničenja biofizikalnih čimbenika tla) će imati poteškoće u provedbi sljedeće odredbe iz pravilnika: „ Od 15. studenog do 15. veljače, u cilju prikupljanja vlage, sprečavanja erozije i očuvanja zalihe ugljika u tlu, poljoprivredne površine moraju biti pokrivene glavnim usjevom ili zelenim pokrovom ili se mora primjenjivati jedna od sljedećih mjera: - ostavljanje strništa na poljoprivrednim površinama; - prekrivanje poljoprivrednih površina žetvenim ostacima (malč); - obrada tla za proljetnu sjetvu, pri čemu najmanje 40 % poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva mora biti pokriveno glavnim usjevom ili zelenim pokrovom ili žetvenim ostacima (malč) ili ostavljanjem strništa na poljoprivrednim površinama.“ Naime, na tlima loših hidroloških svojstava, za uzgoj proljetnih kultura (soja, šećerna repa, kukuruz, suncokret) neophodno je u jesen provesti obradu tla (oranje), što isključuje mjeru ostavljanja strništa, pa ova odredba dovodi do toga da poljoprivredna gospodarstva u tom slučaju moraju imati zasijano minimalno 40 % površine ozimim kulturama. S obzirom da uzgoj uljane repice isključuje tla koja imaju suvišak vode u jesensko-zimskom razdoblju, a i sam uzgoj uljane repice zahtijeva dodatnu opremu na strojevima za žetvu, poljoprivredna gospodarstva su prisiljena sijati 40 % površine ozimim žitaricama koje su manje profitabilne u odnosu na proljetne kulture. Poseban problem će ova odredba predstavljati manjim poljoprivrednim gospodarstvima do 15- tak hektara koji se bave stočarskom proizvodnjom, a koja u svom plodoredu uglavnom imaju zastupljene kukuruz, soju i lucernu-(u manjem postotku), te ne zadovoljavaju navedenu odredbu. „Mnoga istraživanja su pokazala kako je u smislu povećanja organskog ugljika bolje koristiti organsku tvar (žetveni ostaci, pokrovni usjevi, organski gnoj itd.) nego smanjiti stopu mineralizacije smanjivanjem ili izostavljanjem obrade tla. Dakle, jasno je da zadržavanje žetvenih ostataka na površini tla nije prikladno za sve agroekosustave“ (Prednosti i nedostaci obrade tla plugom, prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović ). Stoga bi prijedlog bio smanjiti postatak pokrivenosti poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva u razdoblju 15.11.-15.02. s 40 % na 20 % za poljoprivredna gospodarstva na području sa značajnim prirodnim ograničenjima i poljoprivredna gospodarstva koja imaju 1,00 i više UG/ha. Primljeno na znanje Člankom 2. Izmjene Pravilnika o višestrukoj sukladnosti propisan je dobar poljoprivredni i okolišni uvjet br. 4., minimalna pokrivenost tla, kojim se uvjetuje zaštita tla od erozije i očuvanje ugljika u tlu, a u skladu s Prilogom II. Uredbe (EU) br. 1306/2013. Za razdoblje od 15. studenog do 15. veljače, u cilju prikupljanja vlage, sprečavanja erozije i očuvanja zalihe u tlu poljoprivredni proizvođač dužan je provesti jednu od mjera navedenih člankom 2. ovog Pravilnika, odgovarajuću uvjetima na poljoprivrednom gospodarstvu i u skladu s poljoprivrednom proizvodnjom koju obavlja.
4 Sunčana Kapov PRAVILNIK, Članak 2. Nisam agronom, ali, jeste li sigurni da se u čl. 2. radi o "očuvanju zalihe ugljika u tlu"? Nije prihvaćen Članak 2. Izmjene Pravilnika o višestrukoj sukladnosti propisuje dobar poljoprivredni i okolišni uvjet br. 4., minimalna pokrivenost tla, kojim se uvjetuje zaštita tla od erozije i očuvanje ugljika u tlu, a u skladu s Prilogom II. Uredbe (EU) br. 1306/2013. Uvjet je prilagođen karakteristikama tla i klime u Republici Hrvatskoj kao i postojećim okolnostima poljoprivredne proizvodnje.