Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o pomorskom peljarenju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga pomorskih agenata Hrvatske PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POMORSKOM PELJARENJU Smatramo da je potrebno Pravilnikom definirati kriterije korištenja 2. peljara u Rijeci na vezovima: - kontejnerski terminal Brajdica, - Bakar Podbok - Luka Rijeka - Orlandov gat (opći komentar) Nije prihvaćen Člankom 70. stavkom 7. Pomorskog zakonika (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15) propisano je da obvezno peljarenje, njegove granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara određuje, za lučko pejarenje lučka kapetanija, a za obalno peljarenje ministar. U skladu s navedenim, predmetnim Pravilnikom, kojeg donosi ministar, moguće je propisati način i uvjete obalnog peljarenja, dok je za određivanje načina i uvjeta lučkog peljarenja nadležna lučka kapetanija. S obzirom da se područje iz predloženog komentara odnosi na lučko područje, odnosno područje lučkog peljarenja, isto nije moguće urediti ovim Pravilnikom.
2 Udruga pomorskih peljara Hrvatske PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POMORSKOM PELJARENJU, Članak 1. U praksi se vrlo cesto susrecemo sa slucajevima neplacanja racuna za obavljeno peljarenje u zakonskom roku te se naplata vrlo cesto produzava i na nekoliko mjeseci a imamo i slucajeve gdje se uopce ne dodje do naplate sto u konacnici ugrozava poslovanje davaoca usluga i moze ugroziti odrzavanje servisa kao takvog. Predstavnici broda koji posjecuje HR luku su u skladu sa dopusnicom za obavljanje djelatnosti duzni odrzavati bankovnu garanciju bas za podmirenje racuna brodara u HR luci bez obzira da li su se oni naplatili od brodara ili nisu te bi u svakom slucaju na osnovu uvjeta za odrzavanje dopusnice za rad trebali podmirivati racune brodara u zakonskim rokovima RH. Smatramo da bi pravilnikom trebalo osigurati mehanizam naplate usluge/javnog servisa peljarenja u skladu sa zakonskim rokovima ili ako to nije moguce da se u Pravilnik uvrsti mogucnost dobivanja zaduznice u svrhu naplate ili u krajnjem slucaju pravo odbijanja davanja usluge uslijed nepostivanja zakonskih rokova placanja. Udruga Pomorskih Peljara Hrvatske Tajnik / Petar Bubic Nije prihvaćen Temelj za donošenje ovoga Pravilnika jest članak 70. stavak 9. Pomorskog zakonika (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15) kojim je propisano da uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenje za obavljanje peljarenja, uvjete i način oduzimanja odobrenja, stručnu spremu, ovlaštenja i druge uvjete i obveze koji mora ispunjavati peljar, obrazac, način i uvjete izdavanja iskaznice peljara, uvjete koje mora ispunjavati trgovačko društvo koje obavlja poslove peljarenja, način obilježavanja peljarskih brodova i brodica i pozivnih znakova za peljarenje, kao i uvjeti i način obavljanja peljarenja, te prava i obveze peljara propisuje ministar. S obzirom da se osnova za donošenja Pravilnika, uz sadržaj, opseg i svrhu koja se želi postići donošenjem, odnosi isključivo na djelokrug poslova sigurnosti plovidbe, upućujemo predlagatelja da izrečeni prijedlog rješava u okviru postojećih propisa kojim se uređuju obvezni odnosi.
3 Eugen Mališa i Branko Skorić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POMORSKOM PELJARENJU, Članak 2. Dodati čl. 5 Ako je potrebno Peljaru je dozvoljeno prisustvo na brodu tijekom raznih kontrola ( policijskih, carinskih, inspektorskih itd). Iskustvo na našem području ima za potrebu ovo definirati. Nije prihvaćen Pružanje usluga pomorskog peljarenja definirano je Pomorskim zakonikom (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15), dio III, glava IV, kao vođenje plovnog objekta od strane stručnih osoba (peljara) i davanje stručnih savjeta zapovjedniku plovnog objekta, radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim područjima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, te ni u kojem pogledu ne uključuje mogućnost sudjelovanja stručnih osoba peljara u provođenju inspekcijskog nadzora bilo koje vrste.
4 Udruga pomorskih peljara Hrvatske PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POMORSKOM PELJARENJU, Članak 2. Predlažemo ukidanje stavka (4) članka 2. U većini slučajeva peljar nije u mogućnosti višesatno čekati poboljšanje vremenskih uvjeta ili otklona tehničkih poteškoća koji su najčešći razlozi odgode naručenih manovri priveza ili odveza, od strane zapovjednika broda. Igor Mester Udruga pomorskih peljara Hrvatske Prihvaćen Prihvaća se prijedlog.
5 Udruga pomorskih agenata Hrvatske PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POMORSKOM PELJARENJU, Članak 2. Stavak 3. nije jednoznačno definiran i ostavlja mogućnost slobodne interpretacije, naročito u slučajevima kada je usluga peljarenja otkazana zbog više sile. U praksi, u slučaju lošeg vremena, upravo je peljar kao poznavatelj lokalnih uvjeta taj koji sugerira kapetanu eventualno odustajanje od usluge priveza ili odveza. Prema ovom stavku, svaki dolazak peljara na brod znači da je usluga pružena u cijelosti, bez obzira je li brod privezan/odvezan ili je usluga otkazana zbog više sile. Smatramo da je potrebno osigurati mehanizme koji će spriječiti ovakve situacije. Naglašavamo da odustajanje od peljarenja također uzrokuje značajne dodatne troškove brodarima u vidu troškova tegljača i privezivača. Nije prihvaćen Zahtjev za pružanjem usluge obveznog peljarenja, njezin početak i završetak, u redovnim i izvanrednim okolnostima, obveza je zapovjednika broda. Peljar, kao iskusni poznavatelj maritimno-navigacijskih mjesnih prilika, dužan je za vrijeme peljarenja davati stručne savjete zapovjedniku peljarenog broda u svezi s plovidbom, privezom, odvezom ili sidrenjem, te upozoravati na uvjete plovidbe i propise koji vrijede za područje u kojem se brod peljari, čiji je cilj osiguranje sigurnosti ljudskih života, broda, tereta i imovine. U slučajevima izvanrednih okolnosti, više sile, ili nepovoljnih hidrometeorološkioh prilika, davanje suglasnosti zapovjednika broda uz prethodna saznanja o nastupu takvih okolnosti, predstavlja svjesno prihvaćanje rizika o mogućim ograničenjima za sigurnu plovidbu broda. Ukoliko, unatoč takvim prilikama brod nije nastavio plovidbeni pothvat, već je primjerice ponovno privezan radi sigurnost broda, imovine i ljudskih života, pružanje peljarskih usluga ispunilo je svoju svrhu i kao takvo smatra se u cijelosti pruženom uslugom. U skladu s člankom 68. stavkom 1, te člankom 73. Pomorskog zakonika (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15), uloga peljara jest savjetodavna u osiguranju sigurne plovidbe, te ne oslobađa zapovjednika u donošenju odluka, upravljanja plovidbom i manevriranjem plovnim objektom te odgovornosti koje iz toga nastaju.
6 Eugen Mališa i Branko Skorić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POMORSKOM PELJARENJU, Članak 2. Članak 2 pod točkom 3 izmijeniti kako slijedi: Točka 3 :" Ukoliko iz bilo kojeg razloga Zapovjednik broda obveznog peljarenju otkaže i/ili ne naruči uslugu peljarenja smatrat će se da je usluga peljarenja pružena u cijelosti.” Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog koji uključuje naplatu usluge koja nije realizirana iz razloga što plovni objekt obveznik sudjelovanja u usluzi peljarenja nije zatražio uslugu. Navedene slučajeve potrebno je procesuirati putem nadležne inspekcijske službe, dok je obveza peljara kod saznanja o takvom slučaju prijaviti navedeno nadležnoj lučkoj kapetaniji.
7 Eugen Mališa i Branko Skorić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POMORSKOM PELJARENJU, Članak 4. ČL.4 dodati Točka 6A: - Obveznom obalnom peljarenju od UPP ( Unutarnja pomorska postaja za Šibenik 43°41,5´N : 015°52,2 E) podliježu svi brodovi bruto tonaže 500 i veće u plovidbi kanalom Sv Ante i plovnim dijelovima rijeke Krke. - Obveznom obalnom peljarenju od VPP ( Vanjska pelarska postaja za Šibenik 43°38,7´N : 015°52,3 E) podliježu svi putnički brodovi bruto tonaže 500 i veće u plovidbi prema sidrištima i vezu luka LK Šibenik ( Vodice, Tisno, Primošten, Zablaće itd). - Obveznom obalnom peljarenju od VPP (Vanjska pelarska postaja za Šibenik 43°38,7´N : 015°52,3 E ) podliježu svi brodovi 15 000 DWT i veće u plovidbi do granice lučkog peljarenja luke Šibenik. Napomena: Sve gore spomenuto je u skladu sa Maritimnom Studijom Nije prihvaćen Prometno-plovidbenom studijom za plovna područja Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, izrađivača Pomorskog fakulteta u Rijeci nisu utvrđeni kriteriji obveznog peljarenja kako navodi predlagatelj, naprotiv predmetna Studija navodi sljedeće “Potrebno je naglasiti da se glavni plovni put s otvorenog mora prema kanalu Sv. Ante i luci Šibenik (istočno od otoka Zlarin te kroz Šibenski kanal prema kanalu Sv. Ante) smatra sigurnim za plovidbu brodova svih veličina koji uplovljavaju u luku Šibenik te se može smatrati preporučenim plovnim putom prema luci Šibenik.” Studija također navodi kako postojeći ustroj peljarske službe načelno zadovoljava uvjete sigurnost plovidbe. Nadalje, od unutarnje peljarske postaje 43°41,5´N : 015°52,2 E već se primjenjuje obveza lučkog peljarenja za plovne objekte obveznike usluge peljarenja u skladu s odredbama Pomorskog zakonika. Zaključno, sustav sigurnosti plovidbe prilaznim putevima, kanalom sv. Ante i Šibenskim zaljevom potrebno je novelirati Pravilnikom o sigurnosti pomorski plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom, kojom prilikom će predlagatelj iz ovoga komentara Šibenik pilot d.o.o. biti uključen u izradu prijedloga noveliranja sustava sigrnosti plovidbe u predmetnohm plovnom području.
8 Hrvoje Bašić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POMORSKOM PELJARENJU, Članak 4. Molim da pojasnite je li obveznom obalnom peljarenju podliježu brodovi koji prevoze opasne tekuće kemikalije na peljarskoj poziciji kod otoka Grujica. Primljeno na znanje Pojašnjenje, daje se: Na položaju navedene peljarske stanice kod otočića Grujica, uskladu s člankom 4. prijedloga Pravilnika obveznom obalnom peljarenju podliježu plovni objekti koji uplovljavaju u luku Zadar bruto tonaže 40.000 i veće koji prevoze štetne tekuće tvari u razlivenom stanju kako su utvrđene Prilogom 2. MARPOL Konvencije ili ukapljene plinove, kao i tankeri za prijevoz ulja.