Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 TDR d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU TDR d.o.o. Rovinj, Obala V. Nazora 1 Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava N/r g. Ministra mr.sc. Marko Pavić OČITOVANJE DRUŠTVA TDR d.o.o. NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITU NA RADU 13. ožujka 2018. godine 1.1. Predmetnim dopisom društvo TDR d.o.o. (u nastavku: »TDR«), kao jedno od društava u sastavu British American Tobacco (u nastavku: »BAT«), u otvorenom roku dostavlja očitovanje i prijedloge na objavljeni Nacrt prijedloga Zakona o izmjenamai dopunama Zakona o zaštiti na radu (u nastavku: »prijedlog Zakona«), kojeg je izdalo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (u nastavku: »Minsitarstvo«). 1.2. Predmetnim očiovanje želimo prvenstveno iznijeti stavove na predložeen dopune odredba članka 57. Zakona o zaštiti na radu. Naime, u obrazloženju razloga izmjena i dopuna označenog članka, Ministarstvo navodi kako se predložena dopuna članka 57. Zakona o ozaštiti na radu usklađuje s odredbama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda („Narodne novine“, br. 45/17) kojima se zaštita nepušača od djelovanja duhanskog dima proširuje na zaštitu nepušača od dima duhanskih i srodnih proizvoda, biljnih proizvoda za pušenje te para elektroničkih cigareta. 1.3. TDR je shvaćao potrebu i obvezu Republike Hrvatske da u svoj pravni poredak implementira odredbe Direktive 2014/40/EU (u nastavku: »Direktiva«), koje su i prenijete u nacionalno zakonodavstvo donošenjem Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, no istovremeno moramo naglasiti kako označeni Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i sordnih proizvoda sadrži odredbe koje nisu propisane Direktivom, uključivo i propisano izjednačavanja elektroničkih cigareta s tradicionalnim duhanskim proizvodima, tj. cigaretama, pa i u djelu propisivanja zabrane njihove uporabe na javnim mjestima, slijedom čega se u potpunosti protivimo i predloženim izmjenama i dopunama odredaba članka 57. Zakona o zaštiti na radu, sve iz razloga što smatramo kako : • predložene dopune ne odražavaju namjeru Direktive EU i prelaze zadane okvire Direktive, te • uvedba takvih »strožih« mjera nije potkrijepljena valjanim znanstvenim dokazima i argumetnima koji bi opravdali takve dodatne rigoroznije odredbe. Naime, predložene mjere izjenačavanja elektronočkih cigareta s tradicionalnim duhanskim proizvodima tj. cigaretama, uopće nije utemeljeno na dokazivim možebitnim štetnim učincima navedenih proizvoda, što nadležno Ministarstvo niti ne pokušava objasniti, tim više što i konzumaciju biljnih proizvoda izjednačava s pušenjem cigareta. Smatramo kako se navedeni proizvodi ne mogu i ne smiju izjednačavati s tradicionalnim duhanskim proizvodima te s njima poistovječivati, propisujući istovjetne odredbe za dvije potpuno različite kategorije proizvoda. Naime, elektronička cigareta nije duhanski proizvod, niti u jednom svom dijelu ne sadrži duhan, te se kao takva mora razmatrati kao sasvim drugačiji proizvod od duhanskog proizvoda, te sukladno tome i drugačije regulirati od tradicionalnih duhanskih proizvoda, čija upotreba ne dovoditi do stvaranja duhanskog, tj. cigaretnog dima. Mišljenja smo kako je Ministarstvo propustilo utvrditi distinkciju tih divju kategorija proizvoda, što potvrđuju provedena istraživanja koja jaso ističu kako su proizvodi nove generacije, odnosno elektronske cigarete, manje štetne od tradicionalnih duhanskih proizvoda. Da je to tako potvrđuje i nedavno objavljeno istraživanje nezavisnih stručnjaka koje je objavio Zavod za javno zdravstvo Engleske , koje potvrđuje da su elektroničke cigarete za 95% manje štetne od tradicionalnih duhanskih proizvoda. Nadalje, istraživanje o mogučnosti korištenja elektronske cigarete kao zamjenske nikotinske terapije, financirano od strane „Cancer Research UK“ , potvrđuje da su pušači koji su prešli s konvencionalnih cigareta na elektronske cigarete ili nikotinsku nadomjesnu terapiju u trajanju od najmanje 6 mjeseci, imali mnogo manje razine kancerogenih i toksičnih tvari u organizmu od ispitanika koji su nastavili pušiti samo konvencionalne cigarete. Predmetno istraživanje potvrdilo je rastući broj dokaza da su elektronske cigarete mnogo sigurnija alternativa pušenju te daje mišljenje da će dugoročni efekti ovakvih proizvoda biti minimalni. Stoga, smatraju da razumijevanje i komunikacija svih prednosti zamjenskih nikotinskih proizvoda, kao što su elektronske cigarete, važan je korak prema smanjenju broja smrtnih ishoda kod bolesti povezanih s duhanskim proizvodima. Nadalje, novija istraživaja pokazuju kako bolesti koje se uobičajeno pripisuju kao posljedica pušenja nisu izazvane unosom nikotina, već su iste izazvane drugim komponentama koje nastaju kao produkt gorenja duhana, a koja se štetnost isključuje u slučaju novih duhanskih proizvoda čije uporoba ne zahtjeva proces gorenja duhana, tzv. grijani duhanski proizvodi Stoga, bilo kakvo izjednačavanje uporabe elektorničke cigarete i grijanog duhanskog proizvoda, ali i biljnih proizvoda za pušenje, s uporabom / pušenjem tradicionalnih duhanskih proizvoda nije opravdano, iz razloga što se konzumacijom navedenog proizvoda ne stvara duhanski dim, koji je inače produkt gorenja duhana tj. konvencionalne cigarete, već se upotrebom iste stvara para koja se vrlo brzo rasipa. Iz navedenog razloga, ograničavanje uporabe elektorničke cigarete u svrhu zaštite izloženosti nepušača duhanskom dimu, tzv. zaštita od »pasivnog pušenja«, nije opravdano, jer se uporabom elektroničke cigarete izdahuje para, za koju ne postoje nikakvi dokazi o njezinom štetnom djelovanju za osobe koje se nalaze u neposrednoj blizini osobe koja koristi elektroničku cigaretu, a niti sama elektronička cigareta ne ispušta nikakva paru, ni dim, a kamoli duhanskih dim. 1.4. O opravdanosti gore navedenoga, potvrđuju i adekvatne odredbe zakona drugih država članica Europske unije, a koje su u svoje nacionalno zakonodavstvo implemetnirale zakonodavstvo EU kojim se uređuju duhanski proizvodi, te koje nisu propisale tako ograničavajuće odredbe koje bi se odnosile na uporabu elektroničke cigarete. U nastavku dajemo pregled predmetnog uređenja država u većini članica EU: • Njemačka, Italija, Ujedinjeno Kraljevsto. Austrija, Bugarska, Irska, Litvanija, Nizozemska – bez ikakvih ograničenja • Danska – zabranjeno isključivo u odgojnim i obrazovnim ustanovama za djecu (ne i u obrazovnim institucijama za starije od 18 godina!), te u javnom prijevozu. 1.5. Podredno, želimo istaknuti kako u predloženim dopunama članka 57. Zakona o zaštiti na radu nije jasno na koje se proizvode Ministarstvo referira kada navodi »srodni proizvodi«, budući da nije dalo definiciju označenog pojma, iz čega proizlazi da je jednostavno samo prepisao određene odredbe Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, bez da se uopće upušta u razmatranje potrebe za predloženom dopunom Zakona o zaštiti na radu, konkretno odredbe članka 57. označenog Zakona. Naime, posvema je nejasno na koje se to još srodne proizvode odnosi predložena obveza poslodavca da provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima srodnih proizvoda. Ukoliko se time mislilo na Nove duhanske proizvode, koje uređuje Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, konkretno na grijani duhanski proizvod, također moramo istaknuti kako se uporabom označenog proizvoda ne stvara duhanski-cigaretni dim, već nastaje grijana duhanska para, koja nikako ne zagađuje zrak na isti način i u istoj mjeri kao cigaretni dim. Dodatno, nije jasno ni kako uporaba biljnih proizvoda za pušenje može štetno djelovati na nepušače, kada biljni proizvodi, već po samoj definicji ne sadrže duhan te time ne stvaraju duhanski dim od čijeg se štetnog djelovanja žele zaštititi nepušači. 1.6. S obzirom na označenu praksu država članica, koje su svojim nacionalnim zakonodavstvom značajno drugačije uredile uporabu elektroničkih cigareta u odnosu na uporabu tradicionalnih cigareta, a obzirom na gore navedenu očitu značajno manju štetnost kako elektroničkih cigareta, tako i grijanih duhanskih proizvoda, smatramo kako predložene izmjene i dopune članka 57. Zakona o zaštiti na radu nisu opravdane i ničim utemeljene, te stoga smtatramo kako iste nisu prtihvatljive, te da se u tom pogledu trebamo držati prakse većine država članica EU, te u nacionalno zakonodavtsvo implementirati zakonodavstvo EU, bez potrebe samoinicijativnog i ograničavajućeg zakonodavnog uređenja, koje nadilazi obveze propisane zakonodavstvom EU. TDR d.o.o. Nije prihvaćen Iako se načelno možemo složiti s ocjenom da su biljni proizvodi za pušenje te pare elektroničkih cigareta manje štetne u odnosu na klasične duhanske i srodne proizvode, iako se o tome još vode stručne polemike a nije ni poznat njihov mogući štetan utjecaj na zdravlje drugih radnika, mišljenja smo da nije primjereno njihovo korištenje i uživanje na mjestima rada pa je prijedlog da se provodi zaštita nepušača i od takvih proizvoda
2 TDR d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU TDR d.o.o. Rovinj, Obala V. Nazora 1 Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava N/r g. Ministra mr.sc. Marko Pavić OČITOVANJE DRUŠTVA TDR d.o.o. NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITU NA RADU 13. ožujka 2018. godine 1.1. Predmetnim dopisom društvo TDR d.o.o. (u nastavku: »TDR«), kao jedno od društava u sastavu British American Tobacco (u nastavku: »BAT«), u otvorenom roku dostavlja očitovanje i prijedloge na objavljeni Nacrt prijedloga Zakona o izmjenamai dopunama Zakona o zaštiti na radu (u nastavku: »prijedlog Zakona«), kojeg je izdalo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (u nastavku: »Minsitarstvo«). 1.2. Predmetnim očiovanje želimo prvenstveno iznijeti stavove na predložeen dopune odredba članka 57. Zakona o zaštiti na radu. Naime, u obrazloženju razloga izmjena i dopuna označenog članka, Ministarstvo navodi kako se predložena dopuna članka 57. Zakona o ozaštiti na radu usklađuje s odredbama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda („Narodne novine“, br. 45/17) kojima se zaštita nepušača od djelovanja duhanskog dima proširuje na zaštitu nepušača od dima duhanskih i srodnih proizvoda, biljnih proizvoda za pušenje te para elektroničkih cigareta. 1.3. TDR je shvaćao potrebu i obvezu Republike Hrvatske da u svoj pravni poredak implementira odredbe Direktive 2014/40/EU (u nastavku: »Direktiva«), koje su i prenijete u nacionalno zakonodavstvo donošenjem Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, no istovremeno moramo naglasiti kako označeni Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i sordnih proizvoda sadrži odredbe koje nisu propisane Direktivom, uključivo i propisano izjednačavanja elektroničkih cigareta s tradicionalnim duhanskim proizvodima, tj. cigaretama, pa i u djelu propisivanja zabrane njihove uporabe na javnim mjestima, slijedom čega se u potpunosti protivimo i predloženim izmjenama i dopunama odredaba članka 57. Zakona o zaštiti na radu, sve iz razloga što smatramo kako : • predložene dopune ne odražavaju namjeru Direktive EU i prelaze zadane okvire Direktive, te • uvedba takvih »strožih« mjera nije potkrijepljena valjanim znanstvenim dokazima i argumetnima koji bi opravdali takve dodatne rigoroznije odredbe. Naime, predložene mjere izjenačavanja elektronočkih cigareta s tradicionalnim duhanskim proizvodima tj. cigaretama, uopće nije utemeljeno na dokazivim možebitnim štetnim učincima navedenih proizvoda, što nadležno Ministarstvo niti ne pokušava objasniti, tim više što i konzumaciju biljnih proizvoda izjednačava s pušenjem cigareta. Smatramo kako se navedeni proizvodi ne mogu i ne smiju izjednačavati s tradicionalnim duhanskim proizvodima te s njima poistovječivati, propisujući istovjetne odredbe za dvije potpuno različite kategorije proizvoda. Naime, elektronička cigareta nije duhanski proizvod, niti u jednom svom dijelu ne sadrži duhan, te se kao takva mora razmatrati kao sasvim drugačiji proizvod od duhanskog proizvoda, te sukladno tome i drugačije regulirati od tradicionalnih duhanskih proizvoda, čija upotreba ne dovoditi do stvaranja duhanskog, tj. cigaretnog dima. Mišljenja smo kako je Ministarstvo propustilo utvrditi distinkciju tih divju kategorija proizvoda, što potvrđuju provedena istraživanja koja jaso ističu kako su proizvodi nove generacije, odnosno elektronske cigarete, manje štetne od tradicionalnih duhanskih proizvoda. Da je to tako potvrđuje i nedavno objavljeno istraživanje nezavisnih stručnjaka koje je objavio Zavod za javno zdravstvo Engleske , koje potvrđuje da su elektroničke cigarete za 95% manje štetne od tradicionalnih duhanskih proizvoda. Nadalje, istraživanje o mogučnosti korištenja elektronske cigarete kao zamjenske nikotinske terapije, financirano od strane „Cancer Research UK“ , potvrđuje da su pušači koji su prešli s konvencionalnih cigareta na elektronske cigarete ili nikotinsku nadomjesnu terapiju u trajanju od najmanje 6 mjeseci, imali mnogo manje razine kancerogenih i toksičnih tvari u organizmu od ispitanika koji su nastavili pušiti samo konvencionalne cigarete. Predmetno istraživanje potvrdilo je rastući broj dokaza da su elektronske cigarete mnogo sigurnija alternativa pušenju te daje mišljenje da će dugoročni efekti ovakvih proizvoda biti minimalni. Stoga, smatraju da razumijevanje i komunikacija svih prednosti zamjenskih nikotinskih proizvoda, kao što su elektronske cigarete, važan je korak prema smanjenju broja smrtnih ishoda kod bolesti povezanih s duhanskim proizvodima. Nadalje, novija istraživaja pokazuju kako bolesti koje se uobičajeno pripisuju kao posljedica pušenja nisu izazvane unosom nikotina, već su iste izazvane drugim komponentama koje nastaju kao produkt gorenja duhana, a koja se štetnost isključuje u slučaju novih duhanskih proizvoda čije uporoba ne zahtjeva proces gorenja duhana, tzv. grijani duhanski proizvodi Stoga, bilo kakvo izjednačavanje uporabe elektorničke cigarete i grijanog duhanskog proizvoda, ali i biljnih proizvoda za pušenje, s uporabom / pušenjem tradicionalnih duhanskih proizvoda nije opravdano, iz razloga što se konzumacijom navedenog proizvoda ne stvara duhanski dim, koji je inače produkt gorenja duhana tj. konvencionalne cigarete, već se upotrebom iste stvara para koja se vrlo brzo rasipa. Iz navedenog razloga, ograničavanje uporabe elektorničke cigarete u svrhu zaštite izloženosti nepušača duhanskom dimu, tzv. zaštita od »pasivnog pušenja«, nije opravdano, jer se uporabom elektroničke cigarete izdahuje para, za koju ne postoje nikakvi dokazi o njezinom štetnom djelovanju za osobe koje se nalaze u neposrednoj blizini osobe koja koristi elektroničku cigaretu, a niti sama elektronička cigareta ne ispušta nikakva paru, ni dim, a kamoli duhanskih dim. 1.4. O opravdanosti gore navedenoga, potvrđuju i adekvatne odredbe zakona drugih država članica Europske unije, a koje su u svoje nacionalno zakonodavstvo implemetnirale zakonodavstvo EU kojim se uređuju duhanski proizvodi, te koje nisu propisale tako ograničavajuće odredbe koje bi se odnosile na uporabu elektroničke cigarete. U nastavku dajemo pregled predmetnog uređenja država u većini članica EU: • Njemačka, Italija, Ujedinjeno Kraljevsto. Austrija, Bugarska, Irska, Litvanija, Nizozemska – bez ikakvih ograničenja • Danska – zabranjeno isključivo u odgojnim i obrazovnim ustanovama za djecu (ne i u obrazovnim institucijama za starije od 18 godina!), te u javnom prijevozu. 1.5. Podredno, želimo istaknuti kako u predloženim dopunama članka 57. Zakona o zaštiti na radu nije jasno na koje se proizvode Ministarstvo referira kada navodi »srodni proizvodi«, budući da nije dalo definiciju označenog pojma, iz čega proizlazi da je jednostavno samo prepisao određene odredbe Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, bez da se uopće upušta u razmatranje potrebe za predloženom dopunom Zakona o zaštiti na radu, konkretno odredbe članka 57. označenog Zakona. Naime, posvema je nejasno na koje se to još srodne proizvode odnosi predložena obveza poslodavca da provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima srodnih proizvoda. Ukoliko se time mislilo na Nove duhanske proizvode, koje uređuje Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, konkretno na grijani duhanski proizvod, također moramo istaknuti kako se uporabom označenog proizvoda ne stvara duhanski-cigaretni dim, već nastaje grijana duhanska para, koja nikako ne zagađuje zrak na isti način i u istoj mjeri kao cigaretni dim. Dodatno, nije jasno ni kako uporaba biljnih proizvoda za pušenje može štetno djelovati na nepušače, kada biljni proizvodi, već po samoj definicji ne sadrže duhan te time ne stvaraju duhanski dim od čijeg se štetnog djelovanja žele zaštititi nepušači. 1.6. S obzirom na označenu praksu država članica, koje su svojim nacionalnim zakonodavstvom značajno drugačije uredile uporabu elektroničkih cigareta u odnosu na uporabu tradicionalnih cigareta, a obzirom na gore navedenu očitu značajno manju štetnost kako elektroničkih cigareta, tako i grijanih duhanskih proizvoda, smatramo kako predložene izmjene i dopune članka 57. Zakona o zaštiti na radu nisu opravdane i ničim utemeljene, te stoga smtatramo kako iste nisu prtihvatljive, te da se u tom pogledu trebamo držati prakse većine država članica EU, te u nacionalno zakonodavtsvo implementirati zakonodavstvo EU, bez potrebe samoinicijativnog i ograničavajućeg zakonodavnog uređenja, koje nadilazi obveze propisane zakonodavstvom EU. TDR d.o.o. Nije prihvaćen Načelno se možemo složiti s ocjenom da su biljni proizvodi za pušenje te pare elektroničkih cigareta manje štetne u odnosu na klasične duhanske i srodne proizvode, iako se o tome još vode stručne polemike a nije ni poznat njihov mogući štetni utjecaj na zdravlje drugih radnika. Međutim, Zakon o zaštiti na radu se proširenjem odredbe o zaštiti nepušača horizontalno usklađuje sa Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, ne ulazeći pritom u odredbe Direktive koja je navedenim zakonskim propisom već preuzeta u nacionalno zakonodavstvo.
3 Ines Tuba PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU U potpunosti se slažem s kolegom Darkom Balogom: "U poglavlja VIII. Ispektorski nadzor i IX. Prekršajne odredbe ugraditi institut opomene i roka za otklanajnje nedostataka u kojem polodavac može otkloniti nedostatke bez primjene prekršajnih odredbi iz čl. 96. do 100. Zakona. Naime kada se kod poslodavca u postupku nadzora utvrdi nepravilnost u primjeni Zakona, a koja po svojoj naravi nije dovela do ozljede na radu ili do neposredne ugroze radnika opomena poslodavcu i primjeren rok za otklanjanje nedostatka uz prijetnju kaznom kod ponavljana prekršaja po učinku je pozitivnije od kazni za svaki minorni i banalni prekršaj." Nije prihvaćen Već prethodno obrazloženo.
4 Diana Tomičić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU Potpuno je nesvrsishodno jednako propisivanje obveza zaštite na radu ne uzimajući u obzir konkretnu djelatnost poslodavca - pa su tako "u isti koš" svrstane sve djelatnosti od kozmetičkih salona i odvjetničkih ureda, pa sve do građevinskih i proizvodnih radnika. Puno efikasnije bi bilo da su obveze propisane uzimajući u obzir stvarne rizike u pojedinim djelatnostima - efekti bi bili pozitivniji a i poslodavci bi imali osjećaj da je svrha zakona stvarna zaštita na radu radnika a ne prekršajne odredbe, a i postigao bi se pozitivan pomak jer bi se dio poslodavaca administrativno rasteretio. O postupanjima inspekcija i nužnosti da imaju savjetodavnu i upozoravajuću ulogu, a tek onda da se propisuju sankcije, već je naglašeno prije mene - samo bi dodala da visina izrečene kazne mora uzimati u obzir i veličinu poslodavca i stvarnu ugrozu koja je nastala za radnike propuštanjem neke radnje. Za pohvalu je što je predlagatelj ipak prepoznao kategoriju samozaposlenih radnika - jednak tretman trebalo bi proširiti i na tvrtke koje po djelatnosti ne spadaju u rizične (npr. uredski poslovi) i zapošljavaju do 5 radnika. Nije prihvaćen Komentar je izvan opsega predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu, s napomenom da opservacije nisu točne. Naime, sve djelatnosti , osim elementarnih zakonskih obveza (procjenjivanje rizika, osposobljavanje, pružanje prve pomoći) nemaju svi poslodavci iste ostale obveze jer obveze ovise o korištenim sredstvima rada, visini rizika, djelatnostima, vrstama poslova i procesima rada
5 Davor Majkić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU postovane kolegice i kolege, vjerujem da se svi slazemo kako je svrha postojanja "zakona o zastiti na radu" upravo - zastita na radu, ili nas jezik vise nema svrhe. U nasoj situaciji nebrojeno puta smo bili svjedoci naplata enormnih kazni poslodavcima ali BEZ UPUTA STO TREBA CINITI KAKO BI SE RADNICI ZASTITILI. Nemam drugi komentar osim da je svrha inspekcija samo naplacivanje kazni a ne sigurnost na radu, te sam misljenja da iskljucivo kompetentni inspektori smiju obavljati preglede opreme, radnih uvjeta i procedura, te nakon toga PRIMARNO uputiti poslodavca kako dalje poslovati, a tek nepostivanje tih uputa u buducnosti zaista mora rezultirati kaznom. Moje iskustvo je da inspektori koji DOSLOVNO NE ZNAJU NISTA O STRUCI naplate kaznu bez objasnjenja i da su upravo oni najopasniji u radnom okruzenju, te da je i sam zakon beskorisan dok ga nema tko provoditi na pravi, zakonski, posten i ljudski nacin. Radim upravo na tim zadacima po Svijetu u vrlo uskom strucnom sektoru, ali jedina uputa koju dobivam je : "provide safe work!", a jedina kazna koju "naplacujemo" je odgoda radova dok se ne pripreme uvjeti za rad na siguran nacin. Svaki poslodavac do sada je reagirao na UPUTE, u dogovorenom roku ispravio svoje (vjerojatno nenamjerne) greske i nije bilo problema, stoga sam misljenja da prvenstveno treba educirati "provodioce" zakona o zastiti na radu pa ce i sami znati gdje i kako reagirati, osobito jer se svaki zakon moze tumaciti na vise nacina, a svrha mu je samo pokusaj zastite ljudi izlozenih losim ili opasnim uvjetima. Ono sto zelim naglasiti, svi nedostaci, greske, manjkavosti,.... mogu se otkloniti vrlo brzo, cesto cak i jednostavno, time dovesti radne uvjete na zadovoljavajuci nivo sigurnosti i nije potrebno izmasakrirati poslodavca kaznom jer je samo pogrijesio a kazna ce mu smanjiti fond za marende ili novu opremu, medjutim ponavljanje istog, oglusivanje o upute, nepostenje i bahatluk zasluzuju kazne, upravo kako je objasnio kolega Darko Balog. Nije prihvaćen Komentar je izvan opsega predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu.
6 Sanja Dermišek Rajković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU U potpunosti se slažem s kolegom Darkom Balogom: "U poglavlja VIII. Ispektorski nadzor i IX. Prekršajne odredbe ugraditi institut opomene i roka za otklanajnje nedostataka u kojem polodavac može otkloniti nedostatke bez primjene prekršajnih odredbi iz čl. 96. do 100. Zakona. Naime kada se kod poslodavca u postupku nadzora utvrdi nepravilnost u primjeni Zakona, a koja po svojoj naravi nije dovela do ozljede na radu ili do neposredne ugroze radnika opomena poslodavcu i primjeren rok za otklanjanje nedostatka uz prijetnju kaznom kod ponavljana prekršaja po učinku je pozitivnije od kazni za svaki minorni i banalni prekršaj." Nije prihvaćen Već prethodno obrazloženo.
7 Antonia Benas PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU Smatram da bi svrha inspekcijskog nadzora prije svega trebala biti u funkciji savjetovanja. Ukoliko prilikom nadzora se utvrde neke nepravilnosti trebala bi postojati mogućnost otklanjanja nepravilnosti u razumnom roku bez sankcija. Nije prihvaćen Već prethodno obrazloženo, s napomenom da u jednom dijelu već postoji i savjetodavna dimenzija propisana Zakonom o Inspektoratu rada.
8 Božica Ištvanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU Svrha ovoga Zakona je poticati sustavno unaprjeđivanje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom, zaštita radnog okoliša i zaštita ljudi u životnom okolišu od opasnosti i štetnosti iz radnog okoliša, no nisu planirana poboljšanja u odnosu na važeći Zakon o zaštiti na radu koji je na snazi. U Nacrtu zakona u čl. 21. ne postoji raščlanjivanje na mikro i male poduzetnike koji zapošljavaju manji broj zaposlenih, kao ni raščlanjivanje minimalnih zahtjeva zaštite na radu prema djelatnostima. ZNR koji je na snazi u čl. 20 st. 2. propisuje obvezu obavljanja poslova zaštite na radu poslodavca do uključivo 49 radnika, pa se s razlogom očekivalo da će novi prijedlog zakona uvažiti činjenicu da postoji jako puno poduzetnika u RH koji zapošljavaju manji broj radnika, a imaju iste obveze kao i poduzetnici koji zapošljavaju 49 radnika. Manjkavost Nacrta je i činjenica da djelatnosti u NKD skupini 61 do skupine 70 , u kojima ne postoji visoki rizik od ozljeđivanja, jednako su rangirane sa proizvodnim i ostalim visokorizičnim djelatnostima (graditeljstvo, kemijska industrija) koje zapošljavaju do 50 radnika. U čl. 56. stres na radnom mjestu i čl. 57. unutarnji nadzor nad učincima preventivnih mjera, nedovoljno su razrađeni i ostavljaju otvoreno pitanje kažnjavanja poduzetnika bez obzira na vrstu poduzetničke djelatnosti i broj radnika. Ovaj Nacrt Zakona o zaštiti na radu i dalje pogoduje kažnjavanju poduzetnika, pogoduje i tvrtkama koje znatno naplaćuju poslove Zaštite na radu poduzetnicima, a ne spomenutoj svrsi donošenja Zakona - unapređivanje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu. Akcijskim planom za Administrativno rasterećenje gospodarstva iz siječnja 2017. najavljeno je kroz niz mjera pojednostavljivanje obveze zaštite na radu, smanjenjem visokih troškova uz zadržavanje nužnih standarda, ali iz predloženog zakona se ne vidi gdje je navedeno pojednostavljenje i na koji način su smanjeni troškovi gospodarstvenicma. Gdje su točno obećane i najavljene mjere pojednostavljivanja i smanjenja troškova.? Nije prihvaćen Komentar je izvan opsega predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu, s napomenom da opservacije nisu točne jer je malim poslodavcima prema postojećim odredbama Zakona omogućeno provođenje zaštite na radu na jednostavniji i ekonomičniji način. Nema pogodovanja ovlaštenim osobama jer primjerice poslodavac može sam izraditi procjenu rizika bez posebnog ovlaštenja, na povoljniji način obavljajti poslove zaštite na radu u odnosu na broj radnika i dr.
9 Dražen Leš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU Poštovana kolegice Tuba, ali inspekcija upravo to i sada radi. Upravnim mjerama otklanjaju nedostatke kod poslodavca. Savjetuju, pišu savjete u rješenja i daju vam rok da ih ispravite. 8 dana od isteka roka dolaze provjeriti jeste li ispravili nedostatke, ako niste tada plaćate kaznu i morate napraviti ono što niste. Jako je teško gledati Zakon s jedne zainteresirane strane. Poslodavcima je uvijek puno izdvajati za ZNR, radnicima je uvijek malo, nama stručnjacima, koordinatorima, sudskim vještacima, ovlaštenicima, povjerenicima radnika ... neki članci se čine lošima neki nam se čine dobrima, ali kada bi i mi sami pisali zakon uvijek bi netko bio zadovoljan a netko nezadovoljan. Reagirati treba i pokušati naći najbolje rješenje za cijeli sustav ZNR, a ovi prijedlozi za rasterećenje gospodarstva su više promašeni nego imaju koristi (za radnika). To je moje viđenje. Drago mi je da se puno ljudi uključilo jer kod prošle javne rasprave nije bilo nikoga. Primljeno na znanje Komentar je izvan opsega predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu.
10 Ines Tuba PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU Radi prečestih promjena propisa koje je teško pratiti, a ponekad i teško protumačiti, svrha inspekcijskog nadzora bi prvo trebala biti savjetodavnog karaktera, a tek nakon što se ustanovi da prekršitelj u zadanom roku nije ispravio propust ili ako je isti prekršaj ponovljen, krenuti s kažnjavanjem. Nije prihvaćen Već prethodno obrazloženo, s napomenom da su prekršajne odredbe postojećim Zakonom reducirane na oko 30 % u odnosu na odredbe prethodno važećeg Zakona o zaštiti na radu (NN, br. 59/96 i dalje), a dominantne su inspekcijske mjere putem rješenja.
11 Dubravka Maroević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU U poglavlja VIII. Ispektorski nadzor i IX. Prekršajne odredbe ugraditi institut opomene i roka za otklanajnje nedostataka u kojem polodavac može otkloniti nedostatke bez primjene prekršajnih odredbi iz čl. 96. do 100. Zakona. Naime kada se kod poslodavca u postupku nadzora utvrdi nepravilnost u primjeni Zakona, a koja po svojoj naravi nije dovela do ozljede na radu ili do neposredne ugroze radnika opomena poslodavcu i primjeren rok za otklanjanje nedostatka uz prijetnju kaznom kod ponavljana prekršaja po učinku je pozitivnije od kazni za svaki minorni i banalni prekršaj. Nije prihvaćen Već prethodno obrazloženo.
12 Dražen Leš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU Ne bih se u potpunosti složio s kolegicom Dujmović, na žalost jako je puno nepravilnosti u radu svih sudionika u radu (govorim sa stajališta ZNR), i ako bi se dopustilo da se opomenama rješavaju problemi tada nitko ništa ne bi radio i svi bi čekali inspekciju da ih opomene, i oni bi tada zadovoljili svoje obveze. S obzirom na mali broj inspektora i nemogućnost obilaženja poslovnih subjekata (osim u slučaju prijave ili ozljede na radu) prema ovom prijedlogu bi se uništila ZNR u cijeloj državi. Moglo bi se izaći u susret s nekim blažim oblikom prekršajnih odredbi gdje bi se kažnjavale stvarni propusti poslodavca koji mogu ugroziti zdravlje radnika. Sjetite se starog Zakona ZNR gdje se kažnjavalo sve (preko 80 prekršajnih odredbi) novi zakon (2014.) je smanjio na svega 21 prekršaj (ako sam dobro prebrojao) i više se bazira na upravne mjere nego na kažnjavanje, po meni je to dobro. Meni je smiješno da se prekršaji radnika lome na leđima poslodavca, ali i obrnuto (primjer je pušenje na radnom mjestu, ili ne nošenje OZO). Tko bi utvrdio, prema naravi posla, da nije došlo do ozljede na radu ili neposredne ugroze radnika/poslodavca? Sudski vještak ili inspektor ili dr.medicine rada... teško bi se utvrdilo. Primjer iz prakse su administrativni poslovi koji su svrstani u poslove s malim rizicima, a takvih djelatnika ima najviše na bolovanju, a termin terapiju možete dobiti u 2019. Sve je više osoba na radu koji se žale na bolove u leđima, rukama, nogama, očima a rade poslove s malim rizikom. To inspektor u nadzoru neće primijetiti. Primljeno na znanje Komentar je izvan opsega predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu.
13 Ana Dujmović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU U potpunosti se slažem s kolegom Darkom Balogom: "U poglavlja VIII. Ispektorski nadzor i IX. Prekršajne odredbe ugraditi institut opomene i roka za otklanajnje nedostataka u kojem polodavac može otkloniti nedostatke bez primjene prekršajnih odredbi iz čl. 96. do 100. Zakona. Naime kada se kod poslodavca u postupku nadzora utvrdi nepravilnost u primjeni Zakona, a koja po svojoj naravi nije dovela do ozljede na radu ili do neposredne ugroze radnika opomena poslodavcu i primjeren rok za otklanjanje nedostatka uz prijetnju kaznom kod ponavljana prekršaja po učinku je pozitivnije od kazni za svaki minorni i banalni prekršaj." Nije prihvaćen Komentar je izvan opsega predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu, s napomenom da u postojećim odredbama Zakona postoji cijeli niz inspekcijskih mjera o otklanjanju nedostataka koje ne zahtijevaju istodobno i pokretanje prekršajnog postupka.
14 Antonija Rozalija Kalember PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU Slažem se s prethodnim komentarom. Radi prečestih promjena propisa koje je teško pratiti, a ponekad i teško protumačiti, svrha inspekcijskog nadzora bi prvo trebala biti savjetodavnog karaktera, a tek nakon što se ustanovi da prekršitelj u zadanom roku nije ispravio propust ili ako je isti prekršaj ponovljen, krenuti s kažnjavanjem. Primljeno na znanje Komentar je izvan opsega predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu.
15 Darko Balog PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU U poglavlja VIII. Ispektorski nadzor i IX. Prekršajne odredbe ugraditi institut opomene i roka za otklanajnje nedostataka u kojem polodavac može otkloniti nedostatke bez primjene prekršajnih odredbi iz čl. 96. do 100. Zakona. Naime kada se kod poslodavca u postupku nadzora utvrdi nepravilnost u primjeni Zakona, a koja po svojoj naravi nije dovela do ozljede na radu ili do neposredne ugroze radnika opomena poslodavcu i primjeren rok za otklanjanje nedostatka uz prijetnju kaznom kod ponavljana prekršaja po učinku je pozitivnije od kazni za svaki minorni i banalni prekršaj. Nije prihvaćen Već prethodno obrazloženo.
16 Darko Vivoda PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Članak 65. Zakona se mijenja i glasi: „(1) Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad. (2) Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi. (3) Obavijest iz stavka 1. i 2. ovoga članka poslodavac je obvezan dostaviti odmah po nastanku ozljede. (4) Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu iz stavka 3. ovoga članka ako je nakon isključenja izvora ozljede, pružanja prve pomoći ozlijeđenoj osobi te pozivanja hitne medicinske pomoći ili zbrinjavanja ozlijeđene osobe u zdravstvenu ustanovu, bez odlaganja obavijestio mjesno nadležni ured tijela nadležnog za inspekcijski nadzor na broj telefona objavljen na službenim stranicama toga tijela ili na jedinstveni telefonski broj za hitne službe 112.“ Komentar: Stavak 2. ovog članka nije u cijelosti jasan. Postavlja se pitanje: što ako se pruži hitna medicinska pomoć zaposleniku i nema potrebe zadržavanja na liječenju u zdravstvenoj ustanovi. Npr. nakon obrade ozljede ili objavljenih pretraga osoba se otpusti iz zdravstvene ustanove na kućnu njegu. Da li poslodavac u takvom slučaju mora prijaviti inspekciji rada, ozljedu na radu? U stavku 2. se navodi: „pružena hitna medicinska pomoć i zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi, dok u stavku 4. stoji "pružena prva pomoć ozlijeđenoj osobi te je pozvana hitna medicinska pomoć ili je zbrinuta ozlijeđena osoba u zdravstvenoj ustanovi“. Postoji određena nejasnoća odnosno kontradikcija u izričaju odredbi ova dva stavka navedenog članka. Nije prihvaćen Zadržavanje na liječenju u zdravstvenoj ustanovi se predlaže kao ključni i neophodni kriterij za obvezu poslodavca prijavljivanja takvog događaja tijelu inspekcije rada.Kriterij “zadržavanja na liječenju” obuhvaća najteže slučajeve ozljeda na radu, pa je posve logično i svrsishodno da o takvim događajima dobije saznanje tijelo inspekcije rada. Za sve blaze kriterije ozljeda na mjestu rada vrlo je teško odrediti granicu koja predstavlja obvezu poslodavca prema tijelu inspekcije rada.
17 Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Komentar: 1. Potrebno je u Zakon navesti funkcije medicine rada prema ILO Konvenciji 161, kako je i bilo u Zakonu o zaštiti na radu i svim njegovim izmjenama do 2014.g. Obrazloženje: u odjeljku II ocjena stanja i osnovana pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom je navedeno kako je Predmet Zakona o zaštiti na radu uređenje sustava zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, tako i djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu, što je i medicina rada kojoj je osnovna zadaća unapređivanje zaštite i zdravlja na radu radnika i osoba na radu. Potrebno je naglasiti da je uvođenje funkcije medicine rada u predložene izmjene i dopune Zakona prema ILO Konvenciji 161, kako je i bilo u Zakonu o zaštiti na radu i svim njegovim izmjenama do 2014.g. osnovna pretpostavka uvođenje i drugih elemenata funkcioniranja i djelatnosti medicine rada. Nije prihvaćen Komentar je izvan opsega predloženih izmjena i dopuna. Djelatnosti i funkcije medicine rada detaljno su razrađene u propisima o zdravstvenoj zaštiti pa ih nema potrebe regulirati Zakonom o zaštiti na radu (ZZR). ZZR i pripadajući propisi ih u dovoljnoj mjeri obrađuje u smislu doprinosa i zadaća medicine rada u smislu zaštite zdravlja radnika na mjestima rada.
18 Vesna Ujdenica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti se slažem s kolegom Balogom. Definitivno ugraditi institut opomene. Jer tko bi više polovio sve izmjene i dopune svih zakona i pratećih pravilnika. I onda naknadne izmjene istih jer se ispostavi da nešto nije u skladu s nekim drugim zakonom itd. I pri pisanju zakona neka rečenice budu jasne i nedvosmislene. Da poduzetnici ne moraju čekati par mjeseci da se netko smiluje i jasnije objasni. Nije prihvaćen Već prethodno obrazloženo.
19 Dražen Gospodnetić II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom U stavku 5. se potiče na smanjenje dinamike održavanja redovnih sjednica što može biti nedovoljno, a posebice s problematikom "ljetnih" i "zimskih" problema, budući navedeni problemi nisu aktualni u suprotnom periodu, a dok ponovno dođu na red "prođe baba s kolačima" Nije prihvaćen Nije jasna primjedba.
20 Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom Potrebno je u cijelom Zakonu kada se govori o sigurnosti radnika naznačiti tj. dodati da se radi o radnicima i osobama na radu Obrazloženje: u odjeljku II ocjena stanja i osnovana pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom je naznačena Svrha Zakona i da se odnosi na radnike i osobe na radu Nije prihvaćen Već primijenjeno postojećim odredbama Zakona o zaštiti na radu – čl. 4. st. 4.
21 Tehno sistem d.o.o. II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom Pozdrav, Ja ću ostaviti komentar na "generalnu priču" Zakona i pravilnika koji prate isti. Naime, meni je neshvatljivo da se jedan Pravilnik o listi strojeva s povećanim opasnostima nije mijenjao od 2002.godine, po meni je to nešto što zahtjeva češće Izmjene i dopune. Nadalje, iz mog iskustva, pitanje prve pomoći treba na neki način bolje definirati. Naime, pohvalno je što je prijedlog da se pomaklo sa 1 od 20 na 1 od 50, ali i dalje je po meni nepokriven jedan dio situacija. U bivšoj firmi imao sam nekoliko odvojenih lokacija, i na svakoj toj lokaciji je MORAO biti jedan djelatnik koji je osposobljen za prvu pomoć, odnosno još gore, jedan čovjek u smjeni. Čemu taj detalj i koja je svrha da jedini djelatnik u smjeni ima položenu PP? Nadalje, osposobljavanje za zaštitu od požara i osposobljavanje za rad na siguran način...bilo bi logično da osposobljavanje vrijedi u slučaju promjene firme (naravno, ukoliko se radi o srodnim djelatnostima). Također, po meni je zaista neshvatljivo da su obveznici ZNR na "jednak način" jedan frizerski salon i jedna npr. tvornica namještaja. Suludo je i nepotrebno da se pojedine djelatnosti preopterećuju papirologijom i troškovima vezanim za ZNR. Moj je prijedlog da se pojedine djelatnosti u potpunosti (ili barem maksimalno) oslobode zaštite na radu. U prijevodu, mora postojati "nešto" što bi bili obavezni odraditi u nekim vremenskim razmacima, ali suludo je da odrađuju sve kao da imaju tvornicu, a ne ured. Primjera radi, imam softversko/knjigovodstvenu tvrtku. Po meni bi bilo u redu da sam obavezan poslati radnike na redovan liječnički pregled svake dvije godine, da imam ispitanu radnu okolinu, da imam jedan vatrogasni aparat i da imam jednu osobu sa završenom prvom pomoći. Sve više od toga za mene zaista nema smisla. Vidim da je dosta kolega pisalo o upozorenjima nakon isnpekcijskih nadzora pa ću se i ja toga dotaknuti. Iz mojeg iskustva, inspektori su bili susretljivi i u praksi su zaista davali realne i poštene rokove za otklanjanje nedostataka koji su uočeni. U odnosu na ostale inspekcije, zaista imam pozitivna iskustva po pitanju toleriranja i zaista su se uvijek ponašali savjetodavno, a ne represivno. Ispričavam se ukoliko su neki od navedenih detalja navedeni gore, a ja sam ih previdio... Nije prihvaćen Komentar je izvan opsega predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu, s napomenom da Pravilnik o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima nije na snazi još od veljače 2016. god.(NN, br. 16/16). Osposobljavanje za rad na siguran način provodi se temeljem utvrđenih rizika po pojedinim poslovima, a pojam djelatnosti je “preširok” u odnosu na poslove. Vezano za urede postoji Direktiva o zaštiti na radu pri radu sa zaslonskom opremom te pripadajući nacionalni propis, pa se ni takvi rizici ne mogu zanemariti.
22 Ivan Balković II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom (U stavku 4. predlaže se zapošljavanje dvije dodatne osobe bez ikakvog dokaza da su one i potrebne. Smatram da predlagatelj mora dokazati da se isti učinak ne bi mogao postići i preraspodjelom poslova između postojećih članova.) Ova je tvrdnja demantirana u 3. poglavlju, stoga moj komentar nema smisla, ali ga nije moguće obrisati. Nije prihvaćen Ne predlaže se nikakvo dopunsko zapošljavanje.
23 Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 2. Predlažemo: da se u članak 3. Zakona (Pojašnjenje pojmova) stavak 1, podstavak 10 nadoda rečenica: Osoba na radu koja obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, upućuje se na zdravstveni pregled kod specijaliste medicine rada sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada. Tako da čl.3. stavak 1, podstavak 10 glasi: Čl.3. 10) Osoba na radu je fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za njega obavlja određene aktivnosti, odnosno poslove (osoba na stručnom osposobljavanju za rad; osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom; redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim propisom; osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi, osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično) Osoba na radu koja obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, upućuje se na zdravstveni pregled kod specijaliste medicine rada sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada. Obrazloženje: u Zakonu nisu jasno definirani i specifirani zdravstveni pregledi osoba na radu koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada. Predlažemo: Predlaže se u članku 3. Zakona (Pojašnjenje pojmova )stavak 1, podstavak dosadašnjeg 15) Poslovi s posebnim uvjetima rada zamjeniti s novim tekstom Predloženi podstavak 16. glasi Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi kod kojih radnici i osobe na radu moraju ispunjavati posebno propisane uvjete koji se odnose na dob, stručnu osposobljenost, zdravstvenu i psihičku sposobnost jer zbog naravi obavljanja tih poslova i/ili tehnološkog procesa rada nije moguće primjenom osnovnih pravila zaštite na radu te pojedinih drugih osnovnih pravila u prihvatljivoj mjeri smanjiti rizike po sigurnost i zdravlje radnika i osoba na radu, te na tim poslovima postoji velik rizik od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Obrazloženje: U novom PRAVILNIKU O POSLOVIMA S POSEBNIM UVJETIMA RADA I UVJETIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI RADNICI KOJI OBAVLJAJU TE POSLOVE koji će biti na snazi takve definicije su jasno definirane i moraju biti u sukladnosti s Zakonom o zaštiti na radu. Definicija usaglašena na zajedničkom sastanu MRMS i MZ Nije prihvaćen Navedeno pitanje je predmetom pravilnika iz članka 36. st. 6. Zakona o zaštiti na radu , a ne Zakona o zaštiti na radu. Pojam “poslova s posebnim uvjetima rada” je već utvrđen čl. 3. st. 1. pods. 15. Zakona o zaštiti na radu.
24 Dražen Leš ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 2. bilo bi dobro usuglasiti sve termine s drugim zakonskim aktima RH, da se jednoznačno odrede svi termini korišteni u pravnom sustavu RH, primjer je ozljeda na radu. Ja bio možda napisao: "Ozljeda na radu je događaj uzročno vezan uz rad zbog slučajnog, nasilnog ili vanjskog uzroka, koji uzrokuje traumatske ozljede, nastale u obavljanju posla, koje za posljedicu imaju ozljedu, invalidnost ili smrt, trajnu ili privremenu. Ozljede dobivene tijekom radnog vremena, odnosno tijekom putovanja na radno mjesto, smatraju se ozljedama na radu, sukladno posebnim propisima." Nije prihvaćen Ozljeda na mjestu rada je definirana za potrebe ovoga Zakona, u smislu obveze prijave takvoga događaja tijelu inspekcije rada.
25 Nezavisni hrvatski sindikati ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 3. Protivimo se izuzimanju samozaposlenih osoba iz primjene obveza propisanih Zakonom o zaštiti na radu. Naime, u Komunikaciji Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom vijeću i Odboru regija – Sigurniji i zdraviji rad za sve – modernizacija EU politike o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, Europska komisija je preporučila državama članicama proširivanje zakonodavstva zaštite na radu na samozaposlene osobe, ukazujući na važnost da i takve osobe budu pokrivene zaštitom na radu te uzimajući u obzir Preporuku Vijeća o poboljšanju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu samozaposlenih osoba. S obzirom na ubrzanu promjenu sustava rada i nove oblike rada te povećanja nesigurnosti radnika i samozaposlenih osoba, pitanje primjene zaštite na radu na sve postaje još važnije u sprječavanju ozljeda na radu i bolesti. Svaka osoba koja ulazi u poduzetničke vode, bila ona samozaposlena ili ne, treba biti od početka svjesna svojih obveza i odgovornosti, ne samo financijskih, već i obveza zaštite na radu. Jedino na takav način možemo graditi odgovorno društvo, a i poslodavce. Jasno je da se na samozaposlenu osobu ne može u cijelosti odnositi Zakon o zaštiti na radu te je potrebno osmisliti način na koji bi to bilo najbolje izvesti uz analize i argumente te gledajući dalekosežno i imajući u obzir dobrobit cijelog društva. Stavak 3. je potrebno pojasniti, odnosno povezati s Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim gradilištima, jer odredba stipulirana na ovakav način može dovesti do pogrešnog tumačenja. Isto tako, postavlja se pitanje zaštite na radu na co-working prostorima gdje nema poslodavaca i radnika, ali se u isto vrijeme nalazi više samozaposlenih osoba koje rade određene poslove. Primjenjuju li se određene obveze zaštite na radu, koje i tko ih primjenjuje? Nije prihvaćen Naglasak je u Prijedlogu zakona da se samozaposlene osobe kao i obrtnici (koji nemaju status poslodavca) izuzimaju od obveza kako se ne bi našli pod inspekcijskim sankcijama (primjerice izrada procjene rizika), čime se ni na koji način ne ukida njihovo pravo na provođenje zaštite na radu. Izuzimaju se samo u okolnostima kada samostalno i neovisno obavljaju određene poslove na određenom mjestu rada, bez nazočnosti drugih poslodavaca.
26 Dražen Gospodnetić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 3. Nije pametno isključivati "obrtnike", osim ukoliko se ne naglasi jednostavnost (složenost) njihovog djelokruga poslova. Dakle, ukoliko obrtnik obavlja poslove koji spadaju pod poslove s posebnim uvjetima rada, trebalo bi spadati pod ovaj Zakon Nije prihvaćen Već prethodno obrazloženo.
27 Ante Milovac ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 3. A što ako imamo situaciju gdje je taj obrtnik / jedini radnik kod poslodavca - IZVOĐAČ na gradilištu gdje poslove obavlja više izvođača, da li možemo reći da taj obrtnik / radnik ima kompetencije da obavlja poslove na gradilištu gdje može potencijalno ugroziti sigurnost drugih zaspoelnika nepridržavajući se propisa (liječnički pregled, ispitivanje opreme, stručno osposobljavanje i dr.), a ujedno npr. to i koordinatora stavlja u nepovoljan položaj gdje ne može "obaviti" svoj dio posla, te ovaj slučaj ostaje "nesiguran". A i samim time takav obrtnik / radnik neće Propise držati ni kada zaposli još nekog, zato jer s svojom startnom pozicijom neće biti upoznat sa svim zahtjevima "Propisa". I što ako imamo na gradilištu takvih 5 izvođača (obrtnik / radnik). Mislim da s aspekta sigurnosti ovo dugoročno nije najbolji izbor. Nije prihvaćen Čl. 3. st. 3. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, naglašeno je da su isti obvezni primijenjvati Zakon kada zajedno s drugom osobom ili s više drugih osoba obavljaju radove na istom mjestu rada.
28 Vedran Šulentić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 3. Nije dobro nikoga isključivati iz obveze primjene Zakona o zaštiti na radu. Obrt je širok pojam, u njemu se mogu obavljati različiti poslovi, od jednostavnih, pa do poslova s posebnim uvjetima rada, ili drugih s velikim rizicima. Jednako tako, nije dobro isključivati ni vojsku i policiju iz primjene Zakona. Nije prihvaćen Već prethodno obrazloženo.
29 Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 4. U članku 6. stavku 2. riječ: „sedam“ mijenja se riječju: “ devet“. Predlažemo: U članku 6. stavku 2. riječ: „sedam“ mijenja se riječju: „jedanaest“ Obrazloženje: Zaštita na radu definirana je kao „Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.“, tada analogno ravnatelju Zavoda za unapređivanje zaštite na radu mora biti ravnopravan član i ravnatelj Zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, predstavnik osiguravatelja koji osigurava specifičnu zdravstvenu zaštitu, te dva predstavnika koje predlaže ministar nadležan za zdravstvo. Ministri iz resora rada i zdravstva i institucije moraju biti ravnopravne. Nacionalno vijeće je savjetodavno tijelo Vlade. Nije prihvaćen Dodatkom 2 nova člana koja će predstavljati područje zdravlja postiže se potpuni paritet sustava zaštite na radu (sigurnosti i zaštite zdravlja). 11 članova Nacionalnog vijeća predstavljao bi preveliki broj koji ne bi doprinosio učinkovitosti rada Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu.
30 Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 5. U Čl.18. (5) Poslodavac je obvezan radnike i njihove predstavnike uključiti u postupak procjene rizika . Predložena izmjena: “ Poslodavac je obvezan nadležnog spec. medicine rada/rada i sporta, radnike i njihove predstavnike uključiti u postupak izrade procjene rizika“. Nije prihvaćen Specijalist medicine rada ima mogućnost sudjelovati na izradi procjene rizika i/ili njihovim izmjenama i dopunama na način koji će se utvrditi Pravilnikom iz članka 81. st. 2. Zakona o zaštiti na radu, kojeg donosi ministar nadležan za zdravstvo.
31 Vedran Šulentić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 6. Ovo je dobra promjena, jer ne može jedan stručnjak ZNR činiti službu, što se zna događati u praksi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
32 Cvetan Kovač ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 8. Protivim se predloženoj izmjeni kojom se smanjuje broj sastanaka za zaštitu na radu. Naime, uvidom u statističke podatke Državnog zavoda za statistiku, o broju aktivnih pravnih osoba prema područjima NKD-a i broju zaposlenih, stanje na dan 31. ožujka 2017. godine bilo je slijedeće: Ukupno: 149.052 aktivne pravne osobe bez zaposlenih – 63.027 od 1 do 0 zaposlenih – 70.896 od 10 do 49 zaposlenih 11.389 od 50 do 249 zaposlenih – 3.187 od 250 do 499 zaposlenih – 304 500 i više zaposlenih - 249 Iz gornjih podataka razvidno je da samo 3740 od ukupno 149.052 aktivnih pravnih osoba u RH ima zakonsku obvezu ustrojavanja Odbora za zaštitu na radu. Velika većina upravo tih 3740 aktivnih pravnih osoba ne vidi potrebu niti smisao smanjivanja zakonski propisanog broja sjednica odbora za zaštitu na radu, a pogotovo ne u smislu značajnog administrativnog i/ili financijskog rasterećenja. Dapače, većina članova Odbora za zaštitu na radu upravo tih kompanija sjednice odbora vidi kao poželjno i potrebno mjesto za unapređivanje socijalnog dijaloga unutar kompanija, što uključuje; razgovaranje, međusobno slušanje, dijeljenje stavova i informacija i zajedničko odlučivanje. Nije prihvaćen Mišljenja smo da godišnji broj sjednica odbora za zaštitu na radu nije primarno pitanje već kvaliteta rada odbora i njegovi zaključci, planovi i sl. Uostalom, odredba čl. 34. st. 8. ZZR-a zahtijeva održavanje odbora I za izvanredne okolnosti, pa će svukupni broj sjednica odbora za zaštitu na radu ovisiti o stvarnom stanju provedbe zaštite na radu.
33 Nezavisni hrvatski sindikati ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 8. Protivimo se predloženoj izmjeni kojom se smanjuje broj sastanaka odbora za zaštitu na radu jer smo mišljenja kako sastanci odbora za zaštitu na radu nisu administrativno opterećenje poslodavaca već naprotiv način unaprjeđivanja zaštite na radu. Svrha Zakona o zaštiti na radu je sustavno unaprjeđivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom. U preambuli Direktive 89/391/EEZ o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu navodi se da između poslodavaca i radnika i/ili njihovih predstavnika mora biti razvijena razmjena informacija, dijalog i ravnopravno sudjelovanje u pitanjima sigurnosti i zdravlja na radu posredstvom odgovarajućih postupaka i instrumenata, u skladu s nacionalnim propisima i/ili praksom. U većini država članica, odbor zaštite na radu je način suodlučivanja radnika u području zaštite na radu te se pazi da članovi odbora budu u jednakom broju predstavnici radnika i predstavnici poslodavca, uz sudjelovanje liječnika i ostalih stručnjaka zaštite na radu. U RH je donošenjem novog Zakona o zaštiti na radu, 2014. godine, sudjelovanje radnika, odnosno povjerenika radnika za zaštitu na radu odbora zaštite na radu, smanjeno te je sada moguće da u odboru sudjeluje samo jedan povjerenik, odnosno koordinator povjerenika. Dakle, određene uštede su učinjene već tada, na račun radnika. Sadašnji broj sastanaka (4 sastanka godišnje) nije prevelik te je isti najzastupljeniji u ostalim državama članicama koje imaju regulirane odbore zaštite na radu. Kvalitetnim radom odbora postižu se bolja prevencija i bolja kontrola nad mjerama zaštite na radu, što može dovesti do smanjivanja ostalih troškova koje uzrokuje loše provođenje mjera zaštite na radu, kako za poslodavca tako i za društvo u cjelini. Sastanci odbora ne mogu se promatrati kao administrativno opterećenje, jer oni to nisu, već se trebaju promatrati kao sredstvo dijaloga i unaprjeđenje zaštite na radu. Rad odbora treba poticati i unaprjeđivati, a ne gušiti. Poznato je, kod nas više u teoriji nego praksi, da je ključ zaštite na radu prevencija, a dijalog u odborima je jedan od načina na koji se promicanje prevencije i kulture dijaloga i zaštite na radu može provoditi u punom smislu. Mišljenja smo kako bi smanjivanje broja sastanaka odbora zaštite na radu značilo i smanjivanje zaštite na radu, a posljedično bi moglo dovesti do povećanog broja prijava inspekciji te dodatnih troškova poslodavaca, jer poznato je kako se upravo dijalogom u odborima postizalo rješavanje problema bez pozivanja inspekcije. Mišljenja smo kako ovo nije dobar put i da bi „uštede“ poslodavaca na sazivanju sastanaka odbora mogle rezultirati izdacima poslodavaca za državni proračun. Ulaganje u dijalog i prevenciju nije opterećenje. Također, kako bi se smanjili troškovi poslodavca, predlažemo da se troškovi dolaska doktora medicine rada na sastanke odbora podmiruju iz sredstava doprinosa za zaštitu zdravlja na radu, a isto tako uz današnju tehnologiju ne vidimo uistinu razloga zbog kojih bi poslodavci imali toliko velike troškove zbog odbora za zaštitu na radu. Nadalje, u stavku 8. članka 34. Zakona o zaštiti na radu, propisuje se obveza sazivanja sjednice odbora, između ostalog, u slučaju teške ozljede na radu. S obzirom kako se prijedlogom izmjena i dopuna Zakona napušta pojam teške ozljede na radu (članak 65. Zakona) predlažemo i usklađivanje stavka 7. članka 34. s izmjenom članka 65. Zakona. Djelomično prihvaćen Već prethodno obrazloženo u vezi s održavanjem sjednica odbora zaštite na radu. Prihvaća se primjedba da je potrebno odredbu čl. 34. st. 8. (pojam “teške ozljede”) uskladiti sa izmjenama iz članka 65. ZZR-a, budući da se napušta pojam “teške ozljede”.
34 Mario Klaus ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 8. Smatram da nije potrebno smanjivati broj obaveznih odbora ZNR. Ti sastanci su jedino mjesto gdje stručnjak ZNR ima priliku okupiti poslodavca, predstavnika radnika, doktora medicine rada i inspektora ZNR. Konstantno pričamo o tome kako poslodavcima moramo dokazati kako ZNR nije samo trošak, a onda se smanjuje broj odbora, najboljeg alata za provedbu zaštite na radu u tvrtci. Financijski razlozi ove mjere jednostavno ne drže vodu jer je odbor ZNR jednostavno dio radnog dana u kojem se događa i nitko ne gubi vrijeme dolazeći na odbor. Poslodavci su primorani zakonom prisustvovati odboru i tu stručnjak ZNR ili služba imaju priliku, uz pomoć doktrora medicine rada i inspektora, ukazati na probleme i ishoditi rješenja. Smanjivanje broja odbora smatram korakom u natrag u provođenju zaštite na radu u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Već prethodno obrazloženo.
35 Vedran Šulentić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 9. Potrebno je bolje definirati prava korištenja nadzornih uređaja, ovisno o uvjetima rada. Ukoliko Poslodavac ima potrebu koristiti nadzorne uređaje za sve poslove, cijelo vrijeme rada, možda mu je bolje i jeftinije zaposliti nove radnike, a možda i nije problem u radnicima? Nije prihvaćen Nije jasna primjedba.
36 Nezavisni hrvatski sindikati ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 11. Protivimo se smanjivanju broja osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći jer ti radnici, odnosno njihovo osposobljavanje nije administrativno opterećenje. Napominjemo kako je prva pomoć važna kao najhitnija i najbitnija pomoć jer se pruža na licu mjesta iznenada unesrećenoj ili oboljeloj osobi. Zbog toga, smanjivanje broja osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći nije administrativno rasterećenje te može dovesti do situacija gdje doslovno ljudski životi mogu biti izgubljeni zbog izostanka pravovremenog reagiranja. Bez obzira na dostupnost medicinskih službi, prijevoznih sredstava i sl. činjenica je da pravovremeno reagiranje spašava živote. Stoga, osposobljavanje radnika za pružanje prve pomoći nije administriranje, kojeg bi se trebalo riješiti te je nedopustivo i nejasno kako se takva mjera može nazivati administrativnim rasterećenjem. Nadalje, poslodavac koji zapošljava primjerice 30 radnika, koji rade u jednoj smjeni od osam sati dnevno na jednoj lokaciji, osposobiti će jednu osobu za pružanje prve pomoći. Što u slučaju kada ta jedna osoba koristi godišnji odmor ili bolovanje ili plaćeni ili neplaćeni dopust ili iz bilo kojeg opravdanog razlog nije na radilištu ili u radnim prostorijama? Je li u tom slučaju ispoštovana zakonska odredba? Ako na radilištu rade 2 radnika, samo jedan mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći, sukladno Zakonu, što ako se tom radniku nešto dogodi? Tko će mu pružiti prvu pomoć? Sam sebi? Iz svega navedenog jasno je kako je postavljanje donje granice na 1 radnika zapravo nelogično i neživotno. Slijedom svega navedenoga, mišljenja smo kako svaki radnik mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći te je potrebno pronaći javna sredstva iz kojih bi se isto moglo financirati. Također, kako u prekršajnim mjerama uopće nisu predviđene kazne za poslodavca koji nije imenovao osobu za pružanje prve pomoći, odnosno određeno je samo kako će inspektor usmenim rješenjem poslodavcu narediti organiziranje pružanja prve pomoći radnicima na radu na propisani način, mišljenja smo kako je potrebno isto i prekršajno urediti. Nije prihvaćen Realno smanjenje bit će samo kod onih poslodavaca gdje na istom mjestu rada poslove obavlja relativno veliki broj radnika.
37 Ante Milovac ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 11. Svakako je dobro imati veći broj osposobljenih radnika, međutim kao što i kažu kolege nije isto za sve djelatnosti, a opet bilo bi dobro da se periodično nakon osposobljavanja zaposlenici opet za neke "rizičnije" djelatnosti upute na praktični dio pružanja prve pomoći, jer jednom se osposobiti, i raditi dugo bez da ikada pružiš prvu pomoć, pa onda nekom pomagati, ravno je kao da i nisi polagao nikad, i onda smisao samog osposobljavanja nema veze, a svi znamo da u rizičim situacijama i "ono malo" što znamo, često ne znamo kada se dogodi konkretna situacija da je nekom potrebno pružiti prvu pomoć. Naravno ovaj "period" bi trebali definirati stručnjaci iz zdravstva Nije prihvaćen Pitanje periodičke provjere znanja za pružanje prve pomoći nije predmetom Zakona, ali može biti predmetom Pravilnika iz članka 56. stavka 4. ZZR-a.
38 Vladimir Cindrić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 11. U potpunosti se slažem sa komentarima kolega Šulentića i Leša i smatram da uopće nije pametno ovakvu odredbu stavljati u Zakon. Predlažem da se u sklopu novog Pravilnika o pružanju prve pomoći (jer je stari nužno mijenjati) utvrde kriteriji koji bi uzeli u obzir djelatnost poslodavca, utvrđeni rizik i blizinu zdravstvene ustanove. Također treba precizirati i što je sa zajedničkim prostorima u kojima radi više poslodavaca. Praksa govori da već i najmanje tvrtke moraju imati barem dva osposobljena jer bi u suprotnom bili u prekršaju čim osposobljeni radnik na bilo koji način izostane sa posla. Mišljenja sam i da ova promjena neće rasteretiti poslodavca pošto je i sad vrlo mali broj tvrtki u kojima radi preko 20 radnika na jednoj lokaciji, a da već i sad nemaju više osposobljenih radnika. Nije prihvaćen Već prethodno obrazloženo
39 Vedran Šulentić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 11. Promjena može biti u redu, al broj potrebnih radnika za prvu pomoć treba ovisiti o rizicima, djelatnosti. Ukoliko se usvoji ovakav tekst, potrebno je nomotehnički bolje napisati članak jer zvuči čudno, i nepotretno se ponavljaju iste odredbe. Nije prihvaćen Navedeni prijedlog iziskivao bi vrlo komplicirano propisivanje.
40 Dražen Leš ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 11. je li ova odredba zakona obvezna ili preporučena, što ako nemamo osobe za pružanje pomoći? isto i ako imamo uvjerenje da je osoba prošla obuku za pružanje prve pomoći, a nema iskustva s pružanjem prve pomoći. U praksi je to predavanje od 90 min, osim u crvenom križu. Potrebno je postaviti određene uvjete za radnike koji polažu za prvu pomoć da je mogu i primijeniti. potrebno je i propisati opremu koju moraju imati na raspolaganju ovisno o djelatnosti poslodavca i broju radnika. Potrebno je definirati i vrstu djelatnosti zajedno s brojem zaposlenih, nije isto 50 administrativnih djelatnika i 50 građevinskih radnika (primjer je sama državna služba). Nije prihvaćen Oprema za pružanje prve pomoći je predmetom pravilnika iz članka 56. st. 4. Zakona o zaštiti na radu, kojeg donosi ministar nadležan za zdravstvo. Za neprovođenje obveze propisana je inspekcijska mjera kojom će se narediti provođenje obveze (čl. 92. st. 1. pods. 7. ZZR-a).
41 Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 12. Dodati novi članak Predloženog Zakona u kojem se korigira čl.58. st 2 i 3 Predlažemo: Predlaže se da se u članku 58. stavak 2. , točka 5. koja glasi da je poslodavac obvezan „pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i potvrđivanja rezultata, postupanje u slučaju odbijanja radnika da pristupi provjeri) i učinkovito provoditi utvrđeni postupak.“ izmjeni na način da se propiše da se „postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti mora provoditi sukladno stručnim pravilima koje će na temelju članka 14. ovog Zakona, donijeti Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.“ Također, predlaže se da se preispita odredba članka 58. stavka 3. u kojem se navodi da će se smatrati da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno u krvi ima višu koncentraciju alkohola od koncentracije dozvoljene procjenom rizika poslova koje taj radnik obavlja. Naime predmetna odredba nije dovoljno jasna jer s jedne strane propisuje nultu toleranciju na alkohol, a s druge strane dozvoljava određenu koncentraciju alkohola temeljem procjene rizika poslova. Stoga bi u predstojećim izmjenama bilo potrebno ovu odredbu detaljnije doraditi i urediti.“ Nije prihvaćen Komentar je izvan opsega predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu.
42 Vedran Šulentić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 12. Potrebno je odredbe članka uskladiti i s ostalim propisima koji reguliraju problematiku, prije svega s Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda. Nije prihvaćen Upravo je obavljeno usklađivanje u opsegu i za potrebe Zakona o zaštiti na radu.
43 Dražen Leš ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 13. Sastajanje odbora bi trebalo biti određeno prema djelatnosti poslodavca i broju zaposlenika. Nije isto imati odbor kod poslodavca s malim rizicima 120 radnika i poslovi s velikim rizicima 30 radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
44 Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 14. Predlažemo: Dodati novi članak Zakona u kojem se korigira čl.63. st. 9. Čl. 63. st. 9. se mijenja i glasi: Specijalist medicine rada/sporta je obvezan obavijstiti poslodavca ili stručnjaka zaštite na radu o svakom slučaju za koji se osnovano sumnja da se radi o profesionalnoj bolesti, a poslodavac je obvezan izvjestiti nadležnog inspektora i Zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu o svakom slučaju za koji se osnovano sumnja da se radi o profesionalnoj bolesti. Predlažemo: ČL. 64 Dodaje se stavak 5. koji glasi: „(5) Ministar nadležan za zdravstvo, uz prethodno mišljenje ministra, pravilnikom propisuje sadržaj i način izdavanja isprava iz stavka 3. ovoga članka.“ Brisati iz predloženog satvka 5 „prethodno mišljenje ministra“. Obrazloženje: Pravilnik koji bi propisivao sadržaj i način izdavanja usprava, tj Uvjerenja odnosi se na zdravstvenu, a ne na radnu sposobnost pa stoga smatramo kako nije potrebno prethodno mišljenje ikojeg drugog ministra doli ministra nadležnog za zdravlje. Nije prihvaćen Komentar je izvan opsega predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu, s napomenom da je intencija da inspekcijsko tijelo dobije što prije informaciju o sumnji na profesionalnu bolest.
45 Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 15. Predlažemo: Članak 65. mijenja se i glasi: „(1) Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad. (2) Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi. Komentar: Nije jasna definicija“hitna med. pomoć“. Da li si pri tome misli na vrstu usluge ili na subjekt HMP (112). Ukoliko se misli na HMP koja se gotovo uvijek poziva ako se ozljeda dogodila na ranom mjestu onda nam je jasno kako će sve takve ozljede biti i teške. Nadalje, izuzetno rijetko se takvog pacijenta ostavi na radnom mjestu, uglavnom ga se prevezi u najbližu bolnicu. Takav pacijent ne treba nužno ostati na hospitalizaciji ali ako npr. ima frakturu koja će se imobilizirati i poslati pacijenta doma…to po ovoj definiciji nije teška ozljeda iako je npr. fraktura radijusa iz naše pozicije teška ozljeda. Mislim da ovakve definicije načelno vode ka tome da sve što se dogodi na radnom mjestu bude i teška ozljeda, što nikako nije dobro. Nije prihvaćen Komentar nije točan jer je iz prijedloga razvidno da će poslodavac imati obvezu prijave samo onih događaja koji su rezultirali zadržavanjem radnika na liječenju u zdravstvenoj ustanovi.
46 Mario Klaus ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 15. Ako sam dobro shvatio, pojam "teška ozljeda" više ne postoji? U planu je bila definicija teške ozljede i to prilično nespretna i loša, stoga pozdravljam što je to prepoznato i nije ušlo u prijedlog zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
47 Vedran Šulentić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 15. Što ako je Poslodavac koristio izravne telefonske brojeve(192, 193,194)? Hitna pomoć je dužna izvijestiti nadležno tijelo ukoliko sumnja da su ozljede nastale na način da je to tijelo dužno postupati(npr. policiju u slučaju prekršaja ili kaznenog djela). Potrebno je ostaviti mogućnost priznavanja davanja obavijesti i na gore navedene stare brojeve, poglavito jer se ukida i obavijest u pisanom obliku, što je dobro. Nije prihvaćen Navedeno nije potrebno propisivati detaljno jer poslodavac ima slobodu na koji način dojaviti događaj tijelu inspekcije rada.
48 Dražen Leš ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 15. Ako definirate pojmove dovoljno je napisati u slučaju ozljede na radu poslodavac je obavezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor Nije prihvaćen Pojam “ozljede na radu”, koji je već utvrđen drugim propisima iz područja zdravstvenog osiguranja je preširok za potrebe nadzora inspekcijskog tijela
49 Cvetan Kovač ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 16. Predlažem usklađivanje odredbi čl. 70 Zakona o zaštiti na radu s odredbama Zakona o radu o imenovanju sindikalnog povjerenika s pravima radničkog vijeća, te na osnovu toga predlažem dopustiti imenovanje povjerenika radnika za zaštitu na radu od strane sindikata koji djeluju kod poslodavca, ako povjerenik radnika za zaštitu na radu nije izabran Doista nema razloga za daljnje onemogućavanje imenovanja povjerenika radnika za zaštitu na radu, ako isti nije izabran te ne vidim razlog da se rješenje iz Zakona o radu ne prenese i u Zakon o zaštiti na radu, odnosno ako povjerenik radnika za zaštitu na radu nije izabran, sindikat može imenovati svog povjerenika za zaštitu na radu, a ako kod poslodavca djeluje više sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o povjereniku, odnosno povjerenicima radnika za zaštitu na radu i o tome dostaviti obavijest poslodavcu i radnicima. Naravno, bilo bi poželjno i ostale uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu uskladiti s propisanim uvjetima za rad radničkog vijeće prema općem propisu o radu - Zakonu o radu. Nije prihvaćen Već prethodno obrazloženo.
50 Nezavisni hrvatski sindikati ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 16. Predlažemo izmjenu odredbe članka 70. na način da se dopusti imenovanje povjerenika radnika za zaštitu na radu od strane sindikata koji djeluju kod poslodavca, ako povjerenik nije izabran. Mogućnost imenovanja povjerenika za zaštitu na radu ukinuta je 2014. godine s obrazloženjem kako imenovanje nije demokratski jer takvog povjerenika bira sindikat koji ima prava i obveze samo prema svojim članovima, ali ne i svim radnicima koji rade kod poslodavca pa slijedom toga ne može biti povjerenik svih radnika. Navedena teza je neutemeljena jer povjerenik radnika za zaštitu na radu je po svom zakonskom određenju povjerenik svih radnika, bio on izabran ili imenovan te podsjećamo kako nije bilo nikakvih problema kada su povjerenici bili imenovani, sukladno odredbi ranijeg Zakona. Osim toga, sindikalnom je povjereniku omogućeno preuzimanje svih prava i obveza radničkog vijeća ako radničko vijeće nije izabrano, osim prava na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca, a radničko vijeće predstavlja i zastupa sve radnike, ne samo članove sindikata, dakle jednako kao i povjerenik radnika za zaštitu na radu. S primjenom te odredbe, također nema problema u praksi. Na kraju podsjećamo i na činjenicu kako sindikat s poslodavcem pregovara za kolektivni ugovor, iako predstavlja svoje članove, a poslodavac taj kolektivni ugovor primjenjuje na sve kod njega zaposlene radnike. Dakle, doista nema razloga za daljnje onemogućavanje imenovanja povjerenika radnika za zaštitu na radu, ako isti nije izabran te ne vidimo razlog da se rješenje iz Zakona o radu ne prenese i u Zakon o zaštiti na radu, odnosno ako povjerenik radnika za zaštitu na radu nije izabran, sindikat može imenovati svog povjerenika za zaštitu na radu, a ako kod poslodavca djeluje više sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o povjereniku, odnosno povjerenicima radnika za zaštitu na radu i o tome dostaviti obavijest poslodavcu i radnicima. Mišljenja smo kako je na navedeni način poslodavcima moguće uštedjeti na troškovima provođenja izbora, jer se povjerenici radnika za zaštitu na radu biraju i kod onih poslodavaca koji nemaju radničko vijeće, a kod poslodavaca kod kojih se bira i radničko vijeće i povjerenik radnika, opet je trošak provođenja izbora manji jer se bira samo radničko vijeće. Nije prihvaćen Komentar je izvan opsega predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu. Predstavnik navedenog sindikata je bio i član radne skupine za izradu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu. Zauzeto je generalno stajalište da pravo na izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu pripada svim radnicima koji nužno ne moraju biti članovi određenog sindikata. Sindikati u tom pravcu nisu spriječeni za svoje djelovanje, međutim ne mogu imenovati povjerenike radnika za zaštitu na radu.
51 Vladimir Cindrić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 16. Iako moja opaska nije direktno vezana za ovaj Zakon, htio bih skrenuti pažnju na detalj usko vezan uz ovu točku. Pravilnikom o osposobljavanju iz zaštite na radu članak 10. (3) propisano je osposobljavanje ovlaštenika svakih 5 godina, no za povjerenika nema određenog roka. Smatram, a posebice zbog velikog broja izmjena, da je nužno propisati i obavezu obnove znanja povjerenika u određenim rokovima (5 godina?). Nije prihvaćen Nije predmetom Zakona o zaštiti na radu.
52 Vedran Šulentić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 16. Povjerenik radnika treba imati ista prava i obveze kao i Povjerenik sindikata, i/ili član Radničkog vijeća, financijska motivacija jest dobra, ali može biti i kontraproduktivna. Nije prihvaćen Nije predmetom izmjena i dopuna ZZR-a.
53 Dražen Leš ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 16. U praksi se pokazalo da Povjerenik radnika biva redovito iskorištavan od strane poslodavca. Tumači se da su njegova primanja viša nego što to pripada Povjereniku radnika i nema nikakve naknade za obavljanje poslova, što za rezultat ima da radnici ne žele iskoristiti svoje pravo za biranjem Povjerenika radnika. Poslodavac mora sklopiti ugovor o radu (ili aneks ugovora o radu) s povjerenikom radnika za poslove povjerenika radnika nakon što povjerenik završi propisanu obuku za povjerenika radnika prema posebnom propisu. Ugovor o radu se treba sastaviti na određeno vrijeme od 4 godina. Ugovor o radu povjerenika radnika se može produžiti ukoliko se povjerenik radnika redovito usavršava prema posebnom propisu. Nije prihvaćen Komentar je izvan opsega predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu. Detaljnjija pitanja naknade za rad povjerenika radnika za zaštitu na radu ne bi trebala biti predmetom Zakona o zaštiti na radu.
54 Ante Milovac ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 17. Prije svega (iako se ovo što ću reći ne odnosi na ovaj komentar, ali svakako indirektno) bi bilo idealno kada bi se i koordinator I i II vodio kao sudionik u gradnji temeljem Zakona o gradnji ili drugm Zakonom npr. ovim o ZNR. Na ovaj način na koji Zakon sada vodi koordinatora je takav da koordinatora stavlja u nepovoljan položaj, jer gradnja može i početi i završiti bez koordinatora, dok sa ostalim sudionicima u gradnji to ne može biti. Prema trenutačnom "položaju" koordinatora u ovom Zakonu mnogi se postavljaju loše, investitoru je trošak, izvođaču je problem, a ideja o sigurnosti na gradilištu bi trebala biti takva da je koordinator glavna karika na gradilištu, odnosno nezaobilazna u procesu gradnja (odnosno trebalo bi postrožiti kriterije tako da prije početka i kraja gradnja ne može biti "odrađena" bez koordinatora. Nije prihvaćen Nije predmetom izmjena i dopuna ZZR-a.
55 Vedran Šulentić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 17. Dobra promjena je izbaciti Izvedbeni projekt, ali i dalje ostaje nedefinirana obveza u zraku. Predlažem staviti Glavnog projekta", ili projektne dokumentacije temeljem koje se ishođuje akt za građenje(što opet upućuje do Glavnog projekta). Tada još ima vremena intervenirati u projekt ukoliko se krši neka odredba zaštite na radu, tijekom izrade Izvedbenog projekta već je sve bitno definirano. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
56 Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 18. Dopuna čl.81. Iza stavka (1) dodaje se novi stavak (2), a dosadašnji stavak (2) postaje novi stavak (3) istog članka. novi stavak (2) glasi: (2) Zadaće medicine rada su osobito: - utvrđivanje i procjena rizika od štetnosti za zdravlje na mjestu rada, - praćenje činitelja u radnom okolišu i radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje zaposlenika, uključujući njihov smještaj i prehranu, - savjetovanje poslodavca o planiranju i organizaciji rada, uključujući oblikovanje radnog mjesta, o izboru, održavanju i stanju strojeva i uređaja te o tvarima koje se koriste pri radu, - sudjelovanje u izradi programa unapređivanja načina rada te u ispitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajališta, - savjetovanje poslodavca o unapređivanju zaštite zdravlja, sigurnosti, higijene rada, ergonomiji te osobnim i skupnim zaštitnim sredstvima, - praćenje zdravstvenog stanja zaposlenika u odnosu na rad, - trajno unapređivanje prilagođenosti rada zaposlenicima, - sudjelovanje u mjerama stručne rehabilitacije, - suradnja u obavještavanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju u oblasti medicine rada, higijene rada i ergonomije, - organiziranje pružanja prve pomoći i hitnih medicinskih intervencija - sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, O B R A Z L O Ž E NJ E: Potrebno je nadopuniti članak 81, koji se odnosi na poslove medicine rada, s definiranim funkcijama medicine rada prema ILO Konvenciji 161 iz više razloga. Republika Hrvatska je prihvatila navedenu Konvenciju. Kako je Konvenciju donijela Međunarodna organizacija rada, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je nadležno za njenu implementaciju. Upravo radi toga prije nepune dvije godine (jesen 2016.g.) ILO je od Ministarstva rada i mirovinskog sustava zahtjevalo da je se izvijesti o implamentaciji upravo Konvencije 161. Posebno napominjemo da su odredbe ILO Konvencije 161 bile sastavni dio Zakona o zaštiti na radu do 2014.g.. Nadalje, kako bi se ispunila funkcija unapređenja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, što je i navedeno u preambuli ovog Zakona, radi sprečavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom, neophodno je da su svi sudionici zaštite na radu poslodavci, radnici, stručnjaci zaštite na radu, sindikati upoznati s funkcijama medicine rada, te se iz obvezujućih i sadržajnih razloga uvodi novi stavak 2. članka 81. u skladu s ILO Konvencijom 161. Nije prihvaćen Nije predmetom izmjena i dopuna ZZR-a, već propisa o zdravstvenoj zaštiti.
57 Ante Milovac ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 19. Slažem se s kolegom, i prije svega neka budu prvi koji će temeljem primjenjivih smjernica i uputa razraditi konkretne načine organizacije, te provedbe mjera i tehničko tehološke primjene pravila (tj. trebalo bi raditi na tome da Zavod kao stručno tijelo propiše za SVE djelatnosti i zanimanja konkretne upute "korake" - must have, tako i tako), te da se onda kao takvi primjenjuju u praksi, a ne da Zavod daje stručno mišljenje za već sad poneke nedorečene zahtjeve Propisa Prihvaćen Prihvaća se.U skladu s predloženim izmjenama.
58 Vedran Šulentić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 19. Niti jedna ustanova nije u stanju izrađivati takva stručna mišljenja, jer nema dovoljno stručnog osoblja koje do potrebne razine detalja poznaje sve tehnološke, organizacijske i druge čimbenike nužne da takvo mišljenje bude kvalitetno i primjenivo u više okolnosti. Nije prihvaćen Odbijen.
59 Vedran Šulentić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 20. Nastavno na komentar na čl. 65. kako će obaviti nadzor, ako nije obaviješten, ako netko npr. nazove samo policiju na 192, ili hitnu pomoć na 194, ustanove će se međusobno obavijestiti o potrebama intervencije, ali hoće li svaka od njih obavijestiti i inspekciju ZNR? Nije prihvaćen Drugim javnim ustanovama poznata je nadležnost tijela inspekcije rada, a tel. brojevi nadležnog inspekcijskog tijela nalaze se na službenoj stranici
60 Vedran Šulentić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 22. Članak ostavlja široku mogućnost tumačenja odredbi vezan za uključivanje radnika i drugih osoba u proces izrade Procjene rizika. Nije prihvaćen Poslodavac je dužan uključiti radnike a za druge osobe ovisi o njegovoj slobodnoj procjeni.
61 Nezavisni hrvatski sindikati ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 23. Predlažemo uvođenje prekršajne mjere, odnosno novčane kazne za poslodavce koji onemogućavaju izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu. Naime, u Zakonu o radu, člankom 228. stavkom 1. točkom 20. određeno je kako će se poslodavac kazniti novčanom kaznom od 31.000,00 do 61.000,00 kn ako onemogući radnike u izboru radničkog vijeća. Nema razloga da se isto ne uvede i za izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu. Nije prihvaćen Nije predmetom izmjena i dopuna ZZR-a, već propisa o zdravstvenoj zaštiti.
62 Vladimir Cindrić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 27. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada je jedan od najbitnijih akata, a posebice pri izradi Procjene rizika i svima nam je u interesu da što prije zaživi. Za pretpostaviti je da će isti zahtijevati ažuriranje velikog broja Procjena, što znači da će se i one koje su sad u izradi morati ažurirati donošenjem novog Pravilnika. Ovakva stavka stoji i u trenutnoj verziji Zakona, što znači da kasni 3,5 godina sa donošenjem! Nužno je da se predmetni Pravilnik donese najkasnije kad i izmjena ovog Zakona. Nije prihvaćen Nije predmetom izmjena i dopuna ZZR-a.
63 Vedran Šulentić ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU , Članak 28. Nije potrebno čekati tri mjeseca na prestanak važenja Pravilnika, može ga se ukinuti i odmah, jer isti sadrži samo administrativne i birokratske obveze koje danas predstavljaju nepotrebno opterećenje. Nije prihvaćen Pojedine odredbe Pravilnika o evidenciji…., koji se stavlja izvan snage nakon 3 mjeseca, vezane su uz rad HZZO pa je iz tog razloga određen prijelazni period.