Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o žičarama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ŽIČARAMA Skrećemo pozornost i na jednaki pristup osobama s invaliditetom, a sve u skladu s trenutnim standardima. Ovo dodatno naglašavamo zbog problema koji je često izražen, a to je da su obavezne prilagodbe za osobe s invaliditetom često samo formalne, a ne i praktično funkcionalne prirode. Naglašavamo važnost univerzalnog dizajna, drugim riječima da se što je više moguće izbjegavaju dodatne prilagodbe samo za osobe s (tjelesnim) invaliditetom i da se orijentiramo na dizajn pristupačan svima, dakle univerzalni dizajn. Praksa uvijek iznova pokazuje da su upravo takve prilagobe jedine prihvatljive i osobama s invaliditetom. Primljeno na znanje Uredbom (EU) 2016/424 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o žičarama i stavljanju izvan snage Direktive 2000/9/EZ koja će se od 21. travnja 2018. godine izravno primjenjivati određeni su u II. Prilogu bitni zahtjevi za nove žičare. Pod točkom 6. koja propisuje zahtjeve za opremu za putnike i tehničko osoblje određeno je da djeci i osobama smanjene pokretljivosti mora biti omogućena sigurna uporaba žičare ako je ona projektirana za prijevoz takvih osoba.
2 Primorsko-goranska županija Gradnja žičara, Članak 7. Komentar na stavak 1: Da li je to dovoljno za izravnu provedbu postupka izvlaštenja ? Možda bi pored gradnje trebalo dodati i rekonstrukciju i održavanje žičara. Komentar na stavak 4: Žičara se ne smatra infrastrukturom građevinom u smislu odredbi posebnog zakona. Smatramo da žičara prema svojoj namjeni može biti i infrastruktura u smislu odredbi posebnih zakona i to kako prometna, turistička, sportska, komunalna, mješovita i sl. , a što bi stvorilo pretpostavke uspješnijem sudjelovanje u kohezijskom politici europske unije i korištenju sredstava iz fondova EU i drugim važnim pitanjima, pa da bi odredbu valjalo preformulirati u tom smislu. Nije prihvaćen Članak 7. stavak 1. Člankom 7. stavkom 1. određeno je da je gradnja žičara od interesa za Republiku Hrvatsku. S obzirom da je sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13 i 20/17) određeno da je pojam „gradnja“ projektiranje i građenje građevina, a „građenje“ je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Iz navedenog proizlazi da gradnja uključuje rekonstrukciju i održavanje te se isto posebno ne navodi. Članak 7. stavak 4. Sukladno mišljenju Ministarstva državne imovine navedena odredba je uvedena kako bi se otklonila svaka mogućnost dvojakog tumačenja propisa u smislu obveze plaćanja naknade Republici Hrvatskoj za korištenje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, a u pogledu kojih je dodijeljena koncesija za žičare, odnosno kako bi se otklonila mogućnost isključenja obveze plaćanja takve naknade u smislu odredbi Zakona o rješavanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina („Narodne novine“, broj: 80/11.).
3 Primorsko-goranska županija Upravitelj žičare, Članak 9. Komentar na stavak 1: Potrebno je jasno definirati da vlasnik i investitor i koncesionar može biti i upravitelj žičare. Prihvaćen Prihvaća se.
4 Primorsko-goranska županija Koncesija za žičare, Članak 8. Komentar na stavak 1: Pojasniti u kojim to slučajevima nije potrebna koncesija. Koncesija nije potrebna: • za područje žičara ako se ne koriste u području žičara općim dobrom i drugim dobrom koje je posebnim zakonom određeno da je dobro od posebnog interesa za RH te nekretninama u većinskom vlasništvu RH, JLS i JRS ili je za njih koncesija isključena posebnim zakonom (šume), • ako je korištenje u području žičara ugovoreno na drugi zakonom dopušteni način (zakup, služnost, pravo građenja i sl.) ili ako RH, JLS i JRS same ili putem trgovačkog društva u većinskom vlasništvu javnog sektora, obavljaju djelatnost u području žičare, • ako gospodarsko korištenje nema isključivo gospodarsku svrhu. Komentar na stavak 2: Kako se utvrđuje „obavljanje isključivo komercijalne djelatnosti“ – koji su kriteriji za to ? Npr ako je žičara između ostalog i nominirana i kao glavni ulaz u park prirode – je li to dovoljno da se ocijeni kako nije isključivo za komercijalnu djelatnost ? Komentar na stavak 3: Razjasniti značenje i svrhovitost prethodne odredbe. U zakonu nedostaje definicija žičare, a koja je do sada bila definirana u Pravilniku o minimalnim uvjetima za sigurnost rada postojećih žičara, vučnica i uspinjača za prijevoz osoba: „Žičara je postrojenje sastavljeno iz više komponenti, konstruiranih, proizvedenih, sklopljenih i stavljenih u upotrebu s ciljem prijevoza osoba kod kojeg je užad upotrijebljena kao element pruge i kao element za vuču“. Komentar na stavak 4: Budući da je predloženi zakonski termin „može dati“, onda znači da se i ne mora dati. Tada se valjda daje zakup, pravo građenja, služnost ili drugi pravni oblici korištenja, osobito ako je posebnim zakonom isključeno davanje koncesije na općem i drugom javnom dobru kao što su npr.šume tada se ne daje koncesija već prednje označena služnost ili drugo pa bi to trebalo iz zakona biti jasnije. Ako je za gradnju i korištenje, žičara u vlasništvu trgovačkog društva, odnosno ako nekretnine nisu u vlasništvu RH i JLRS, onda se koncesija nema za što dati. Komentar na stavak 5: Budući da je zakonski termin „može dati“, onda znači da se i ne mora dati. Komentar na stavak 6: Nerazumljivo u kombinaciji sa st.4 i st.2. Komentar na stavak 7: Budući da je zakonski termin „može dati“, onda znači da se i ne mora dati. Mogu i drugi oblici umjesto koncesije (služnost, zakup, pravo građenja i sl.) Komentar na stavak 8: Npr: nekretnine će, osim onih preko kojih prolazi trasa žičare (šuma), prilikom traženja koncesije, biti u vlasništvu Žičare Učka d.o.o. Koje tijelo je u tom slučaju nadležno za dodjelu koncesije? Koji su kriteriji za određivanje većine, tj. potrebno je definirati na koji će se način utvrđivati da li se infrastruktura i trasa žičare nalazi većim dijelom na nekretninama u vlasništvu RH ili JL/RS (npr izradom geodetskih elaborata)? Komentar na stavak 10: „Lokalne i područne (regionalne) samouprave“ podrazumijeva da koncesiju daju zajedno. Koji je način utvrđivanja većine vlasništva ? Da li prednja odredba znači da koncesiju izdaje npr. regionalna samouprava ukoliko je većinski dio žičare uključujući nekretnine, trasu … na području više jedinica lokalne samouprave odnosno na području druge JLS koja nema ishodišnu točku pa će to proizvesti nesporazume između JLS preko čijih područja prolazi žičara ili koncesiju uvijek izdaje JLS na kojoj je ishodišna točka, a što bi bilo praktičnije rješenje ili ako žičara zahvaća područje više JLS da koncesiju izdaje regionalna samouprava. Da li će biti moguće davanje koncesije na žičari čija se infrastruktura i trasa žičare nalazi većim dijelom na nekretninama u vlasništvu JL/RS i npr. trgovačkog društva u pretežnom vlasništvu JL/RS (tj. u slučaju da nekretnine u vlasništvu JL/RS zbrojene sa nekretninama u vlasništvu nekog TD u većinskom vlasništvu JL/RS čine veći dio vlasništva nekretnina na kojima se infrastruktura i trasa žičare nalazi)? Da li tada nadležno tijelo JLRS isto tako ne bi bilo nadležno za dodjelu koncesije? Koncesiju izdaje regionalna samouprava, neovisno od ishodišne točke žičare. Komentar na stavak 11: Po kojem kriteriju se naknada dijeli ? Poželjno je otvoriti i prostor za koncesioniranje bez naknade ukoliko se ostvaruju druge dokazive CBA (cost benefit analysis) koristi kao što je bilo u prošlom zakonu. Komentar na stavak 12: Promjenjivi dio je često izvor nesuglasica pa bi ga bolje bilo izostaviti. Komentar na stavak 15: Nepotrebna odredba – predlažemo izostaviti iz zakona i to rješavati ugovorom. Prihvaćen Prihvaća se.