Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog pravilnika o sadržaju i postupku izrade i sklapanja razvojnog sporazuma.
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Hrvatska zajednica županija | PRAVILNIK | Komentar na članak 3. stavak 2. Pravilnika o sadržaju i postupku izrade i sklapanja razvojnog sporazuma; Pravilnik predviđa sklapanje razvojnih sporazuma na temelju planskih dokumenta posebice županijskih razvojnih strategija. Obzirom da je donošenje županijskih razvojnih strategija u procesu donošenje, a želimo isti tretman za sve jedinice regionalne samouprave molimo da se razvojni sporazum sklopi na temelju završnog nacrta županijske strategije kako bi bili operativniji i brži. Komentar na članak 3. stavak 4. Pravilnika o sadržaju i postupku izrade i sklapanja razvojnog sporazuma; Pravilnikom se predviđa da minimalno 50% vrijednosti sporazuma mora biti usmjereno na aktivnosti sa izravnim učinkom na gospodarstvo. Zbog neravnomjernog razvoja i promjena u Zakonu o porezu na dohodak predlažemo da u ovoj fazi potpisivanja prvih razvojnih sporazuma taj postotak bude od 25% do 30% vezano na izravni učinak na gospodarstvo. | Primljeno na znanje | Razvojni sporazum se sklapa na temelju planskih dokumenta politike regionalnoga razvoja važećih u trenutku njegovog sklapanja. S obzirom na značaj i ulogu koje razvoj gospodarstva ima na sveukupni razvoj određenog područja, predlagatelj propisa ostaje kod predložene odredbe kojom se određuje da minimalno 50% vrijednosti razvojnog sporazuma mora biti usmjereno na aktivnosti s izravnim učinkom na gospodarstvo jedinica područne (regionalne) samouprave koje su potpisnice Sporazuma. |
2 | Istarska razvojna agencija - IDA d.o.o. | PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE | Čl. 3. st. 5. Držimo shodnim napomenuti da iskorištenost sredstava ITU urbanih područja ovisi o više faktora te više nadležnih tijela na više razina te smatramo da navedeno nije dovoljno razvijen ni argumentiran kriterij za isključenje uključenih JLS-eva kao potencijalnih korisnika razvojnog sporazuma. | Primljeno na znanje | Odgovarajuća razina iskorištenosti raspoloživih ITU sredstva garancija je da ITU područja imaju dostatne administrativne i financijske kapacitete za preuzimanje novih obveza. Također, činjenica je da su jedinice lokalne samouprave koje su korisnice ITU mehanizma i intervencijskih planova dobile dodatna sredstva iz EU fondova koja nisu bila dostupna većini lokalnih jedinica. Stoga predlagatelj propisa, u cilju pravednije raspodjele i dostupnosti javnih sredstva svim jedinicama, ostaje kod predloženog ograničenja utvrđenog za lokalne jedinice u sastavu urbanih područja korisnika ITU mehanizma, odnosno lokalne jedinice korisnice intervencijskih planova. |
3 | Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije | PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE | :lanak 3 stavak 4. prijedlog - Minimalno 50% vrijednosti projekata pojedine županije mora biti usmjereno na aktivnosti sa izravnim učinkom na gospodarstvo jedinica područne (regionalne) samouprave koje su potpisnice Sporazuma. | Primljeno na znanje | S obzirom na značaj i ulogu koje razvoj gospodarstva ima na sveukupni razvoj određenog područja, predlagatelj propisa ostaje kod predložene odredbe kojom se određuje da minimalno 50% vrijednosti razvojnog sporazuma mora biti usmjereno na aktivnosti s izravnim učinkom na gospodarstvo jedinica područne (regionalne) samouprave koje su potpisnice Sporazuma |
4 | Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije | PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE | :lanak 3. stavak 2. Na temelju kojih županijskih razvojnih strategija će se sklapati razvojni sporazumi - ŽRS za razdoblje 2011.-2013. ili ŽRS za razdoblje do 2020. godine? | Primljeno na znanje | Razvojni sporazum se sklapa na temelju planskih dokumenta politike regionalnoga razvoja važećih u trenutku njegovog sklapanja. |
5 | Primorsko-goranska županija | PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE | U članku 4., kod definiranja kljućnih pokazatelja postoji problem što navedeni pokazatelji ovise o brojnim drugim faktorima, a ne samo o razvojnom sporazumu. Pokazatelji uspješnosti suradnje bi trebali biti vezani uz realizaciju projekata jer bi se sklapanjem razvojnog sporazuma ista potaknula. | Primljeno na znanje | Izbor ključnih pokazatelja nije ograničavajući u prijedlogu pravilnika navedenim ključnim pokazateljima. Kao što i sama definicija kaže moguće je korištenje i ostalih razvojnih pokazatelja na razini područne (regionalne) samouprave. Konačni odabir ključnih pokazatelja proizlazit će iz ciljeva suradnje koji se žele ostvariti kroz odabrane strateške projekte regionalnoga razvoja i ostale instrumente provedbe koji će se utvrditi razvojnim sporazumom. |
6 | Primorsko-goranska županija | PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE | U članku 3., stavak (1), potrebno je razjasniti da li se ograničenje da se pojedina jedinica lokalne samouprave ne može nalaziti u više od jednog razvojnog sporazuma odnosi na geografsko područje jedinice lokalne samouprave ili područje u okviru njezinih administrativnih granica. Nije jasna definicija područja, da li se odnosi na područje cijele jedinice lokalne samouprave u okviru njezinih administrativnih granica ili se može odnositi na dio područja iste, odnosno na koji način bi se te granice određivale. U članku 3, predlažemo dopuniti stavak (3) na sljedeći način: „Na prijedlog Ministarstva i jedinica područne samouprave koje su potpisnice sporazuma sporazumu se mogu priključiti i druga tijela državne uprave i javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike regionalnog razvoja u području za koje se sklapa razvojni sporazum.“ U članku 3., stavak (4), nije jasno što se smatra izravnim učinkom na gospodarstvo, odnosno na koji način će se on mjeriti. Sukladno članku 4. „razvojni projekt je projekt izgradnje i/ili obnove komunalne, gospodarske, istraživačke, energetske, društvene i druge potporne infrastrukture za razvoj, izgradnju i/ili jačanje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i drugih institucija, jačanje i izgradnju društvenog kapitala te gospodarski i drugi projekti kojima se pridonosi regionalnom razvoju i jačanju regionalne konkurentnosti.“ Prema navedenoj definiciji razvojni projekt obuhvaća šire područje od gospodarstva te bi svi projekti koji su sukladni definiciji razvojnog projekta trebali biti prihvatljivi za razvojni sporazum (bez da minimalno 50% vrijednosti razvojnog sporazuma mora biti usmjereno na aktivnosti sa izravnim učinkom na gospodarstvo). U članku 3., stavak (5), nije jasno od kojeg trenutka će se mjeriti iskorištenost sredstava manje od 70% (da li u trenutku sklapanja ugovora ili po završetku projekata). Dinamika iskorištenosti ovih sredstava ovisi o ugovorima te se 70% iskoristivosti sredstava može postići tek nakon određenog razdoblja provedbe projekata. Zašto se povezuje iskorištenost sredstava iz ITU mehanizama s provođenjem nekih drugih strateških projekata koji se ne financiraju iz ITU mehanizama. ITU urbana područja ne bi trebalo ograničavati u provođenju strateških projekata s partnerima koji ne pripadaju određenom ITU području. | Primljeno na znanje | Navedeno ograničenje u članku 3. stavku1. po kojem se pojedina jedinica lokalne samouprave ne može nalaziti u više od jednom razvojnom sporazumu odnosi se na područje cijele jedinice lokalne samouprave u okviru njezinih administrativnih granica. Navedena odredba članka 3. stavka 2. propisana je člankom 23. stavkom 4 Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i ne može se drugačije propisivati podzakonskim aktom. Međutim, iz hodograma aktivnosti koje prethode izradi razvojnog sporazuma jasno je da su jedinice područne (regionalne) samouprave potpisnice pisma namjere o sklapanju razvojnog sporazuma aktivan partner kod identificiranja izvora financiranja i utvrđivanja financijske omotnice razvojnog sporazuma sukladno dostupnim programima i financijskim instrumentima za financiranje regionalnoga razvoja te grupiranju strateških projekta regionalnoga razvoja i drugih instrumenata provedbe po sektorima i resorima. Na taj način potpisnice pisma namjere su tako uključene u odlučivanje kojim će tijelima državne uprave i javnopravnim tijelima Ministarstvo uputiti prijedlog da se priključe razvojnom sporazumu. Izravni učinak na gospodarstvo će se utvrđivati i argumentirano obrazlagati kod usuglašavanja razvojnih prioriteta i ciljeva za razvojno područje utemeljeno na analitici planskih dokumenta politike regionalnoga razvoja tijekom izrade razvojnog sporazuma. S obzirom na značaj i ulogu koje razvoj gospodarstva ima na sveukupni razvoj određenog područja, predlagatelj propisa ostaje kod predložene odredbe kojom se određuje da minimalno 50% vrijednosti razvojnog sporazuma mora biti usmjereno na aktivnosti s izravnim učinkom na gospodarstvo jedinica područne (regionalne) samouprave koje su potpisnice Sporazuma. Odgovarajuća razina iskorištenosti raspoloživih ITU sredstva garancija je da ITU područja imaju dostatne administrativne i financijske kapacitete za preuzimanje novih obveza. Također, činjenica je da su jedinice lokalne samouprave koje su korisnice ITU mehanizma i intervencijskih planova dobile dodatna sredstva koja nisu bila dostupna većini lokalnih jedinica. Stoga predlagatelj propisa u cilju pravednije raspodjele i dostupnosti javnih sredstva svim jedinicama ostaje kod predloženog ograničenja utvrđenog za lokalne jedinice u sastavu urbanih područja korisnika ITU mehanizma, odnosno lokalne jedinice korisnic intervencijskih planova. |
7 | Primorsko-goranska županija | PRAVILNIK, II. SADRŽAJ RAZVOJNOG SPORAZUMA | U Prilogu 1. Obrazac razvojnog sporazuma, predlažemo sljedeće izmjene: Članak 8., stavak (2) predlažemo izmijeniti na sljedeći način: „Vremenski plan provedbe razvojnog sporazuma (Prilog 4.) može se zbog opravdanih razloga mijenjati po potrebi od dana njegovog stupanja na snagu. Promjene može predložiti bilo koja strana potpisnica razvojnog sporazuma, pod uvjetom da Ministarstvo odobri promjenu.“ Vezano na članak 10. stavak (1) i (2), s obzirom da je predviđena mogućnost izmjene i dopune sporazuma, a time i izmjena udjela sufinanciranja projekata od strane potpisnika sporazuma, nije potrebno postavljati ograničenja korištenja sredstava iz drugih javnih izvora financiranja. Vezano na članak 12., stavak (1), s obzirom da Ministarstvo aktivno sudjeluje u provedbi razvojnog sporazuma te radi smanjenja administrativnog opterećenja smatramo da je dovoljno podnositi izvješće jedanput godišnje. Ključni pokazatelji uspješnosti suradnje navedeni u članku 4. Pravilnika su previše općeniti da bi se o njima izvještavalo svaka tri mjeseca. Vezano na članak 12., stavak (3), u slučaju da jedinica/e područne (regionalne) samouprave ne dostavi izvješće u rokovima utvrđenim u stavcima 1. i 2. ovog članka, nije primjereno kažnjavati raskidanjem sporazuma ostale jedinica/e područne (regionalne) samouprave koje izvršavaju pravovremeno preuzete obveze. | Nije prihvaćen | Kako bi se ojačalo pravovremeno, realno i učinkovito planiranje, osigurala pravovremena provedba planiranih načina suradnje i realizacija usuglašenih projekta te izbjegle nepotrebne učestale izmjene i odgađanja izvršenja vremenskog plana provedbe razvojnog sporazuma, stajalište predlagatelja propisa je da se vremenskog plana treba pridržavati te da njegove izmjene treba omogućiti samo u opravdanim slučajevima i dinamikom ne češćom od jednom u 6 mjeseci. Navedena odredba članka 10. stavak 1. i 2. odnosi se na izbjegavanje dvostrukog financiranja odnosno financiranje jedne aktivnosti iz više izvora. Obveza redovitog izvještavanja na tromjesečnoj osnovi utvrđena u članku 12. stavku 1. omogućava da se pravovremeno uoče zastoji u provedbi razvojnog sporazuma i da se pravovremeno reagira na uklanjanju prepreka u provedbi razvojnog sporazuma. Kod tromjesečnog izvještavanja ne izvještava se o ključnim pokazateljima već o izvršenju planiranih aktivnosti u izvještajnom razdoblju. |
8 | Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije | PRAVILNIK, III. POSTUPAK IZRADE RAZVOJNOG SPORAZUMA | :lanak 7. stavak 5. Sukladno Smjernicama za izradu županijskih razvojnih strategija, praćenje i vrednovanje njihove provedbe, identifikacija županijskih strateških projekata je posljednja „karika“ u logičkom slijedu izrade županijske razvojne strategije i kao takva mora biti u skladu s identificiranim razvojnim prioritetima i mjerama. Županije koje su izradile ŽRS za razdoblje do 2020. godine sukladno navedenim Smjernicama već imaju definirane strateške projekte i potvrđene od strane članova Partnerskog vijeća. | Primljeno na znanje | Razvojnim sporazumom usuglašavaju se prioriteti razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđuju se strateški projekti regionalnoga razvoja koji pridonose razvoju područja za koje se sklapa razvojni sporazum te se planiraju sredstva za njegovu provedbu. U razvojni sporazum ulaze oni strateški projekti regionalnoga razvoja kojima je dodana vrijednost upravo suradnja jedinica područne samouprave u njihovoj realizaciji za razvoj područja za koje se sklapa razvojni sporazum, a ne samo za područje jedne županije. |