Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 CRODUX PLIN d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 9. Potaknuti stavom HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. (ODS) da nema potrebe mijenjati tekst stavka 11. članka 46. Zakona i kako su naveli cit. „omogućiti opskrbljivačima izbor modela izdavanja računa (jedinstveni račun/odvojeni računi) krajnjim kupcima kategorije poduzetništvo na niskom naponu“, kojeg smatramo apsolutno neprihvatljivim i neosnovanim, ističemo sljedeće: - Upravo je prijedlog ODS-a, da odredba ostane nepromijenjena, korak unatrag u odnosu na razvoj tržišta i trendove EU, jer koliko nam je poznato niti u jednoj državi članici EU nije normativnim rješenjem ovog instituta kupcima nametnuta obveza plaćanja u modelu jedinstvenog računa kao što je to slučaj u RH. Primjerice u Sloveniji i Austriji se ne može naplaćivati naknada za korištenje mreže putem jedinstvenog računa bez suglasnosti odnosno zahtjeva opskrbljivača i korisnika mreže (kupac) prema nadležnom operatoru. Analogno tome primjena jedinstvenog računa u RH također ne bi trebala biti ni na koji način diskriminirajuća za krajnje kupce. - Institut modela plaćanja putem jedinstvenog računa na snazi je i primjenjuje se u RH od 01.01.2017. godine te su sve procedure i međusobni odnosi između opskrbljivača i ODS vezano za razmjenu podataka, obračun i naplatu naknade za korištenje mreže od krajnjih kupaca u modelu jedinstvenog računa uređene provedbenim ugovorom o međusobnim odnosima iz članka 12. i 13. Zakona, koji je ODS sklopio sa svim opskrbljivačima u RH. Trenutno se, temeljem navedenih ugovora, podaci za izradu jedinstvenog računa opskrbljivačima dostavljaju putem sučelja za razmjenu podataka ODS-a putem kojeg se vrši promjena opskrbljivača te bi se i izmjena stavka 11. kako je CRODUX predložio („opskrbljivač može svojim krajnjim kupcima“) i slobodan odabir načina plaćanja od strane kupca mogao provoditi u istom sučelju ODS te u rokovima i na način koji je propisan Pravilima o promjeni opskrbljivača, na način da kod sklapanja novog ugovora o opskrbi kupac sa svojim opskrbljivačem ugovori način plaćanja za sva obračunska mjerna mjesta koja su predmet tog ugovora. Slijedom toga, neosnovana je tvrdnja ODS-a da je u slučaju izmjene stavka 11. potrebno donijeti dodatna pravila u smislu operativne provedbe i informatičke i organizacijske prilagodbe ODS-a. Potrebno je naime, samo revidirati navedene ugovore o međusobnim odnosima između ODS-a i opskrbljivača i prilagoditi postojeće sučelje ODS za razmjenu podataka putem kojeg se trenutno opskrbljivačima dostavljaju obračunski podaci, u kojem će biti moguće kreirati popis kupaca koji su (potpisanim ugovorom o opskrbi) odabrali model plaćanja putem jedinstvenog računa i popis kupaca koji su odabrali model plaćanja putem odvojenog računa. - Izmjenom stavka 11. treba riješiti mogućnost slobodnog odabira načina plaćanja od strane kupca te je teško povjerovati da bi kupac koji dobije tu slobodu istu mogao smatrati „kaznenom mjerom“ ili oduzimanjem prava na odabir modela izdavanja računa, kako to navodi ODS. Upravo je važećom odredbom stavka 11. oduzeto pravo kupcima da slobodno biraju i dok sve kategorije kupaca ne budu imale ovu slobodu i pravo odabira, predmetna odredba neće biti pravilno usklađena s Direktivom. Nije prihvaćen Odbijen Navedeno nije primjedba na tekst zakona nego na tekst prethodnog mišljenja drugog sudionika na E- savjetovanju.
2 CRODUX PLIN d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 9. - Prijedlog izmjene stavka 11. članka 46. U članku 46. stavku 11. riječi: „mora svojim krajnjim kupcima iz kategorije kućanstvo i ostalim kupcima na niskom naponu,“ zamjenjuju se riječima: „može svojim krajnjim kupcima,“. Nije prihvaćen Odbijen Odgovoreno na prethodno pitanje.
3 CRODUX PLIN d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE S OBRAZLOŽENJEM U skladu s komentarima, obrazloženjima i prijedlozima koje smo dali vezano za pitanja koja trebaju biti predmet ovog Zakona predlažemo dopuniti tekst ovog Zakona sljedećim odredbama: - Članak 37. mijenja se i glasi: (1) Sustav koji distribuira električnu energiju unutar zemljopisno zatvorene industrijske i/ili komercijalne lokacije ili lokacije sa zajedničkim uslugama, rješenjem Agencije određuje se kao zatvoreni distribucijski sustav. (2) Vlasnik sustava iz stavka 1. ovoga članka dužan je za sustav iz stavka 1. ovog članka pokrenuti postupak stjecanja statusa zatvorenog distribucijskog sustava ako: – je obračunsko mjerno mjesto vlasnika sustava priključeno na prijenosnu ili distribucijsku mrežu, – ne distribuira električnu energiju kućanstvima, uz izuzetak kućanstava koja se nalaze na području koje obuhvaća sustav, – su zbog posebnih tehničkih ili sigurnosnih razloga djelatnosti ili proizvodni procesi korisnika takvog sustava integrirani, – taj sustav distribuira električnu energiju primarno vlasniku ili operatoru zatvorenog distribucijskog sustava i/ili njegovim povezanim subjektima, pri čemu je taj uvjet ispunjen ako barem 80% potrošnje električne energije otpada na vlasnika ili operatora zatvorenog distribucijskog sustava i/ili njegove povezane subjekte. (3) Agencija će rješenjem odrediti status zatvorenog distribucijskog sustava na zahtjev vlasnika sustava ako su zadovoljeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka. (4) Agencija je dužna rješenje iz stavka 3. ovog članka dostaviti inspekciji nadležnoj za elektroenergetiku, u roku od 30 dana od dana izdavanja rješenja. (5) Vlasnik sustava iz stavka 1. ovoga članka dužan je odlukom odrediti operatora zatvorenog distribucijskog sustava. (6) Vlasnik sustava iz stavka 1. ovoga članka Agenciji dostavlja dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavaka 2. i 5. ovoga članka te dokaze o granicama zatvorenog distribucijskog sustava koje su jasno odijeljene od ostalog područja. (7) Pri odobravanju statusa iz stavka 3. ovoga članka Agencija može zatražiti mišljenje operatora prijenosnog sustava i/ili operatora distribucijskog sustava. (8) Distribucija električne energije u zatvorenom distribucijskom sustavu iz stavka 1. ovoga članka ne obavlja se kao javna usluga. (9) Korisnici zatvorenog distribucijskog sustava plaćaju operatoru zatvorenog distribucijskog sustava naknadu za korištenje mreže u skladu s odredbama ugovora o međusobnim odnosima, a najviše do iznosa tarifnih stavki za energetske djelatnosti prijenosa i distribucije električne energije koje se obavljaju kao javne usluge. (10) Operator zatvorenog distribucijskog sustava nije dužan nabavljati električnu energiju za pokriće gubitaka ili za rezervne kapacitete u svom sustavu. (11) Zatvoreni distribucijski sustav na mjestu priključenja s distribucijskom ili prijenosnom mrežom mora imati zasebno obračunsko mjerno mjesto, čiji korisnik je operator zatvorenog distribucijskog sustava. (12) Svaki od objekata priključenih na zatvoreni distribucijski sustav mora imati zasebno obračunsko mjerno mjesto. (13) Unutar zatvorenog distribucijskog sustava nije dopušteno priključenje proizvodnog postrojenja koje ima status povlaštenog proizvođača električne energije. (14) Agencija će rješenjem ukinuti status zatvorenog distribucijskog sustava na zahtjev vlasnika zatvorenog distribucijskog sustava ili po službenoj dužnosti ili temeljem prijave inspekcije nadležne za elektroenergetiku, ako više nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. i 5.ovoga članka. (15) Vlasnik zatvorenog distribucijskog sustava dužan je o svakoj promjeni koja se odnosi na ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. i 5. ovoga članka bez odgađanja obavijestiti Agenciju. (16) Protiv rješenja iz stavka 14. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor." - Iza članka 37. dodaje se članak 37.a s naslovom iznad njega koji glase: „Obavljanje djelatnosti distribucije električne energije zatvorenog distribucijskog sustava Članak 37. a (1) Obavljanje djelatnosti distribucije električne energije zatvorenog distribucijskog sustava može obavljati pravna ili fizička osoba koja je ishodila dozvolu Agencije za obavljanje distribucije električne energije zatvorenog distribucijskog sustava. (2) Vlasnik zatvorenog distribucijskog sustava može sklopiti odgovarajući ugovor za obavljanje usluga operatora zatvorenog distribucijskog sustava isključivo sa pravnom ili fizičkom osobom koja posjeduje važeću dozvolu iz stavka 1. ovog članka. (2) Operator zatvorenog distribucijskog sustava dužan je obavljati distribuciju električne energije pod uvjetima koji su određeni dozvolom iz stavka 1. ovog članka. (3) Operator zatvorenog distribucijskog sustava dužan je: 1. priključiti na zatvoreni distribucijski sustav građevinu pravne i fizičke osobe koja ispunjava uvjete iz ovoga Zakona te koja je izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog akta za građenje ili za koju je ishođeno rješenje o izvedenom stanju, 2. voditi, održavati i razvijati siguran, pouzdan i učinkovit zatvoreni distribucijski sustav, 3. osigurati korisnicima priključenim na zatvoreni distribucijski sustav propisanu kvalitetu opskrbe električnom energijom, 4. pratiti pokazatelje sigurnosti opskrbe i kvalitete opskrbe električnom energijom, 5. voditi evidenciju podataka potrebnih za utvrđivanje pokazatelja kvalitete električne energije, 6. distribuirati električnu energiju na temelju sklopljenih ugovora s korisnicima sustava, 7. osigurati objektivne, jednake i transparentne uvjete pristupa zatvorenom distribucijskom sustavu, 8. na razini zatvorenog distribucijskog sustava osigurati mjerenje potrošnje električne energije i očitanje mjernih uređaja, 9. održavati mjerne uređaje te prikupljati i obrađivati mjerne podatke s obračunskih mjernih mjesta korisnika mreže, u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima, 10. voditi registar obračunskih mjernih mjesta za mjesta isporuke na zatvorenoj distribucijskoj mreži, 11. na zahtjev korisnika zatvorenog distribucijskog sustava, davati jasne i precizne informacije, 12. osigurati prihvaćanje reklamacija s obzirom na pristup i korištenje zatvorene distribucijske mreže i mehanizam za učinkovito rješavanje pritužbi i izvan sudsko rješavanje sporova, 13. osigurati zaštitu povjerljivosti podataka koje je saznao u obavljanju djelatnosti operatora zatvorenog distribucijskog sustava. (4) Ugovorom o međusobnim odnosima operator zatvorenog distribucijskog sustava je obvezan urediti prava i obveze sa svim elektroenergetskim subjektima u čije ime naplaćuje naknade u skladu s odredbama ovog Zakona i drugim posebnim propisima. (5) Operator zatvorenog distribucijskog sustava je dužan na pojedinom zatvorenom distribucijskom sustavu primjenjivati istu tarifnu metodologiju za istu kategoriju korisnika zatvorene distribucijske mreže, a najviše do iznosa tarifnih stavki za energetske djelatnosti prijenosa i distribucije električne energije koje se obavljaju kao javne usluge. - Prijedlog dopune za PREKRŠAJNE ODREDBE Odrediti novčanu kaznu za vlasnika zatvorenog distribucijskog sustava ukoliko ne pokrene postupak dobivanja statusa zatvorenog distribucijskog sustava sukladno ovom Zakonu. - Prijedlog dopune za PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak XX. (1) U roku od 6 (šest) mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, inspekcija nadležna za elektroenergetiku provest će inspekcijski nadzor nad sustavima koji ispunjavaju uvjete zatvorenog distribucijskog sustava utvrđene ovim Zakonom te će obvezati vlasnike sustava da pokrenu pred Agencijom postupak dobivanja statusa zatvorenog distribucijskog sustava. (2) Vlasnik zatvorenog distribucijskog sustava dužan je sukladno odredbama ovog Zakona odrediti operatora zatvorenog distribucijskog sustava i podnijeti zahtjev Agenciji za dobivanje statusa zatvorenog distribucijskog sustava, najkasnije u roku od 1 (jedne) godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (3) Operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su sukladno članku 9. ovog Zakona uskladiti ugovore o međusobnim odnosima i ugovore s opskrbljivačima, u roku od 6 (šest) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (4) Agencija je dužna akte iz svoje nadležnosti uskladiti s odredbama ovog Zakon, u roku od 6 (šest) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Nije prihvaćen Odbijen Navedeno pitanje nije sastavni dio ovih izmjena. Javno savjetovanje je ograničeno isključivo i jedino na tekst „konačnog“ prijedloga zakona i da se nikako ne smije uvažavati dodatne prijedloge predstavnika zainteresirane javnosti koji se ne odnose na odredbe koje je predlagatelj dao na javno savjetovanje i koje nisu navedene u razlozima za donošenje zakona, a posebice iz razloga što se zakon donosi po hitnom postupku. U svrhu davanja prijedloga postoje "Prethodna savjetovanja" čija svrha je upravo da se u konačan prijedlog zakona uvrsti sve ono što zainteresirana javnost smatra da je potrebno uvrstiti u konačan prijedlog i što onda u javnom savjetovanju svi predstavnici zainteresirane javnosti mogu komentirati . Uzeto u razmatranje za buduće promijene
4 CRODUX PLIN d.o.o. II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITIZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom i posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći - Pitanje koje treba urediti ovim Zakonom je i INSTITUT ZATVORENOG DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA, koji nije pravilno prenesen u zakonodavstvo RH Institut zatvorenog distribucijskog sustava na način kako je trenutno uređen člankom 37. Zakona nije primjenjiv u praksi te predlažemo da i ovo pitanje bude obuhvaćeno ovim Zakonom kako bi i ova pravna materija bila pravilno i potpuno usklađena s Direktivom 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanje izvan snage Direktive 2003/55/EZ, u dijelu primjene instituta zatvorenog distribucijskog sustava. Prijedlog teksta izmjene koji smo iznijeli za članak 37. i novi članak 37.a obrazlažemo kako slijedi: Iako Direktiva izrijekom nije ograničila primjenu ovog instituta samo na određene naponske razine mreže na koju je sustav priključen, prema važećem članku 37. Zakona status zatvorenog distribucijskog sustava može se steći jedino ukoliko je obračunsko mjerno mjesto vlasnika sustava priključeno na prijenosnu mrežu (na visoki ili vrlo visoki napon). Osim što trenutno zakonsko rješenje nije u skladu s Direktivom, isto je neprimjenjivo u praksi te zbog toga institut zatvorenog distribucijskog sustava i nije do sad primijenjen u RH i predstavlja „mrtvo slovo na papiru“ te je nužno u okviru predmetnih izmjena i dopuna Zakona, a u svrhu zaštite potrošača u takvim sustavima, urediti ovu materiju pravilnim prijenosom Direktive. Praksa pokazuje, da je najveći broj sustava koji ispunjavaju uvjete zatvorenog distribucijskog sustava, kako ga definira Direktiva, priključen na javnu distribucijsku mrežu (koja također može biti mreža visokog napona), ali takvima ne mogu biti kvalificirani upravo zbog naprijed navedenog normativnog ograničenja. Uzimajući u obzir neprimjenjivost važećeg članka 37. Zakona u praksi i trenutne otvorene povrede prava potrošača unutar zatvorenih distribucijskih sustava u odnosu na vlasnika sustava koji kao korisnik javne distribucijske ili prijenosne mreže netransparentno od potrošača unutar zatvorenog distribucijskog sustava naplaćuje električnu energiju i pripadajuće naknade za korištenje mreže, neovisno o njihovoj stvarnoj potrošnji električne energije i pripadajućim troškovima za korištenje zatvorenog distribucijskog sustava i javne prijenosne ili distribucijske mreže na koju je taj sustav priključen, cilj je ove izmjene urediti odnose, prava i obveze potrošača unutar zatvorenih distribucijskih sustava, vlasnika tih sustava i operatora zatvorenog distribucijskog sustava. Uvođenjem obveze licenciranja operatora zatvorenog distribucijskog sustava u prijedlogu novog članka 37.a, osigurava se institucionalna kontrola sigurnosti i pouzdanost napajanja i nepristrani uvjeti za korištenje zatvorenog distribucijskog sustava te objektivni i nepristrani uvjeti priključenja korisnika ovih sustava. Ovakvim prijedlogom garantira se korisnicima unutar zatvorenog distribucijskog sustava da će ovu uslugu o kojoj ovisi sigurnost i pouzdanost opskrbe električnom energijom, obavljati tehnički, stručno i financijski kvalificiran energetski subjekt uz ispunjenje uvjeta kvalitete opskrbe električnom energijom sukladno članku 60. Zakona (kvaliteta usluga, pouzdanost napajanja, kvaliteta napona), a sve u svrhu osiguranja optimalne učinkovitosti opskrbe unutar ovih malih distribucijskih sustava i usklađenosti tog pogona s javnom distribucijskom i/ili prijenosnom mrežom. Vodeći računa o činjenici da je važećim člankom 37. Zakona propisan institut zatvorenog distribucijskog sustava na način da se isti ne može primijeniti upravo na one sustave koji u praksi ispunjavaju sve uvjete za kvalifikaciju zatvorenog distribucijskog sustava, kako je definiran uvodnom odredbom (30) Direktive i člankom 28. Direktive, izmjenom i dopunom predlažemo stvaranje nacionalnog regulatornog okvira unutar kojeg će se institut zatvorenog distribucijskog sustava kako je definiran Direktivom moći u praksi klasificirati kao poseban distribucijski sustav. Provedba postupka klasifikacije zatvorenih distribucijskih sustava (stjecanje statusa) i odabir licenciranog operatora zatvorenog distribucijskog sustava treba odražavati specifičnost prirode odnosa između operatora sustava i korisnika koji unutar zatvorenog distribucijskog sustava obavljaju djelatnosti specijalizirane prirode, ali kao potrošači električne energije imaju sva prava koja imaju krajnji kupci električne energije priključeni na javnu prijenosnu ili distribucijsku mrežu. U praksi su korisnici zatvorenih distribucijskih sustava (trgovački centri, gospodarske zone, poslovni centri, infrastrukturni objekti sa više korisnika, posebne zone luka, nautičkih marina, brodogradilišta, autoceste, autobusni terminali i slično), osim vlasnika i najmoprimci, ovlaštenici koncesije, povezana poduzeća, koji troškove električne energije plaćaju najčešće kroz cijenu najma neovisno o stvarnoj potrošnji. Važeći članak 37. Zakona omogućava ovakvu nepoštenu poslovnu praksu koja je suprotnosti s točkom 1. podstavak (h) i (i) Mjera za zaštitu potrošača iz Priloga I. Direktive, prema kojima mjere zaštite kupaca iz članka 3. Direktive trebaju osigurati da potrošači imaju na raspolaganju podatke o svojoj potrošnji te da budu ispravno obaviješteni o stvarnoj potrošnji električne energije i troškovima dovoljno učestalo da bi mogli regulirati vlastitu potrošnju električne energije. Nije prihvaćen Odbijen Navedeno pitanje nije sastavni dio ovih izmjena. Javno savjetovanje je ograničeno isključivo i jedino na tekst „konačnog“ prijedloga zakona i da se nikako ne smije uvažavati dodatne prijedloge predstavnika zainteresirane javnosti koji se ne odnose na odredbe koje je predlagatelj dao na javno savjetovanje i koje nisu navedene u razlozima za donošenje zakona, a posebice iz razloga što se zakon donosi po hitnom postupku. U svrhu davanja prijedloga postoje "Prethodna savjetovanja" čija svrha je upravo da se u konačan prijedlog zakona uvrsti sve ono što zainteresirana javnost smatra da je potrebno uvrstiti u konačan prijedlog i što onda u javnom savjetovanju svi predstavnici zainteresirane javnosti mogu komentirati . Uzeto u razmatranje za buduće promijene
5 CRODUX PLIN d.o.o. OBRAZLOŽENJE, Uz članak 9. - Prijedlog izmjene stavka 11. članka 46. U članku 46. stavku 11. riječi: „mora svojim krajnjim kupcima iz kategorije kućanstvo i ostalim kupcima na niskom naponu,“ zamjenjuju se riječima: „može svojim krajnjim kupcima,“. Nije prihvaćen Odbijen Tekst pogrešno naveden.
6 CRODUX PLIN d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 9. - Komentar na izmjenu stavka 11. članka 46. Prijedlog Ministarstva da obveza izdavanja jedinstvenog računa ostane samo za kategoriju krajnjeg kupca - kućanstvo, ostavlja otvorenom povredu prava krajnjih kupaca električne energije (neovisno o kategoriji u koju su po Zakonu svrstani) pa i kućanstava, da odaberu način na koji će vršiti plaćanja za izvršenu uslugu opskrbe električnom energijom kao i povredu prava opskrbljivača na tržišno natjecanje i ravnopravnost u odnosu na pravne osobe s javnim ovlastima. Izdvajanje bilo koje kategorije krajnjih kupaca kao kategorije kojoj se ovim Zakonom nameće obveza plaćanja putem jedinstvenog računa za korištenje mreže i za opskrbu, čini ovu odredbu i dalje neusklađenom s pravnom stečevinom EU, a zašto, u čijem je to interesu, čija prava se ovakvim prijedlogom štite i s kojim odredbama Direktive će ova odredba nakon ovakve izmijene biti usklađena i time pravilno prenesena, Ministarstvo nije obrazložilo. Važećim stavkom 11. članka 46. Zakona, koji se počeo primjenjivati u Republici Hrvatskoj (RH) od 31.12.2016. godine te provedbenim reguliranim ugovorom o međusobnim odnosima koji su opskrbljivači bili obvezni sklopiti s operatorom distribucijskog sustava (ODS) temeljem stavka 12. i 13. članka 46. Zakona, ne samo da je nepravilno prenesena Direktiva 2009/72/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54 (Direktiva) u hrvatski pravni poredak, već je počinjena povreda europskog i nacionalnog prava tržišnog natjecanja te temeljna zakonska načela po kojima se obavljaju regulirane i tržišne energetske djelatnosti. Naime, uvjeti pod kojima opskrbljivači od svojih kupaca prikupljaju naknadu za korištenje mreže, u ime i za račun ODS, prouzrokovali su opskrbljivačima dodatne troškove i rizike poslovanja koji nemaju veze s uslugom opskrbe električnom energijom, a direktno utječu na njihove tržišne odnose s kupcima te će u konačnici biti prisiljeni prebaciti te troškove na svoje kupce kroz veće cijene električne energije i dodatna sredstva osiguranja plaćanja, čime će postati nekonkurentni. Sadašnji način primjene ovog instituta u RH, ograničavanjem prava pojedinim kategorijama kupaca na tržištu električne energije da slobodno odaberu mogućnost plaćanja svih naknada na tržištu električne energije temeljem jednog računa te prenošenje u 100% dijelu rizika naplate naknade za korištenje mreže s ODS-a na opskrbljivača, koji nije ugovorna strana ugovora o korištenju mreže niti obveznik plaćanja iste, predstavlja povredu općeg načela slobode uređivanja obveznih odnosa te ograničava poduzetničku i tržišnu slobodu, koja je Ustavom RH utvrđena kao temelj gospodarskog ustroja RH. Naš prijedlog izmjene stavka 11. članka 46. Zakona se svodi na slobodan odabir modela plaćanja jedinstvenim računom (odabir u postupku promjene opskrbljivača putem sučelja ODS), ukoliko opskrbljivač procijeni da ima interesa da dodatne troškove koje će zbog toga imati ukalkulira u svoju ponudu ugovora o opskrbi, u kojem slučaju će preuzeti određene rizike naplate naknade za korištenje mreže u ime i za račun ODS-a i sklopiti s kupcem ugovor o opskrbi s tom klauzulom. Izmjenu predmetne odredbe treba promatrati u širem kontekstu njenog utjecaja na nužne izmjene reguliranog provedbenog ugovora s ODS-om i trenutnog rješenja prema kojem opskrbljivač faktično izvršava obvezu kupca iz ugovora o korištenju mreže u kojem opskrbljivač nije ugovorna strana te je stavljen u poziciju sudužnika kupca, koji u konačnici plaća naknadu ako je kupac ne plati, što predstavlja kršenje temeljnih načela ugovornog prava te se istim značajno povećavaju troškovi ulaska na tržište odnosno opstanka na tržištu električne energije. Takva nacionalna regulatorna mjera uz mjeru Vlade RH (primjenom instituta uredbe sa zakonskom snagom), kojom već drugu godinu opskrbljivačima produžuje obvezni otkup električne energije proizvedene iz postrojenja povlaštenih proizvođača (do 31.12.2018.), doslovno će uništiti tržište električne energije RH, za što će se na razini EU postaviti pitanje odgovornosti države u implementaciji Direktive i cjelokupne pravne stečevine EU kojom se štite prava potrošača i razvoj tržišta električne energije (Direktiva 2014/104/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o određenim pravilima kojima se uređuje postupci za naknadu štete prema nacionalnom pravu za kršenje odredaba tržišnog natjecanja država članica i Europske unije). Zbog toga je, istovremeno s izmjenom predmetne odredbe na način kako CRODUX PLIN predlaže, nužno revidirati provedbeni regulirani ugovor o međusobnim odnosima s ODS-om, jer će se u protivnom, nastaviti grubo kršiti načela slobode tržišta, slobode izbora, pravičnosti, ravnopravnosti, konkurentnosti, transparentnosti, koje su potrošačima i opskrbljivačima zagarantirana odredbama Direktive, posebno: uvodnom točkom (3), (51), (57), člankom 1., 3., 31., člankom 36. podstavak (g), člankom 37. stavak 1. podstavak (j) i stavak 4. podstavak (b), te člankom 41. i 43. U kontekstu obveze revizije sklopljenih ugovora s ODS-om predložili smo novu odredbu u prijelaznim i završnim odredbama. Kontradiktorno je da je ovim Zakonom kupcima s jedne strane omogućeno da slobodno i jednostavno bez dodatnog troška biraju novog opskrbljivača, a s druge strane im se, protivno načelima Direktive, zabranjuje da s tim istim slobodno odabranim opskrbljivačem slobodno ugovore način plaćanja u modelu odvojenog računa ili u modelu jedinstvenog računa. Sve dok sve kategorije kupaca ne budu imale ovu slobodu i pravo odabira, predmetna odredba neće biti pravilno usklađena s Direktivom. Napominjemo, da smo izmjenu predmetne odredbe na način kako to predlažemo kroz predmetni postupak e-savjetovanja, inicirali prvi put u postupku pokrenutim pred Ministarstvom i Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom (HERA) 2016. godine, još prije početka primjene predmetne odredbe, zatim u tekućem postupku revizije ugovora s ODS-om, koja je pokrenuta u studenom 2017. godine na inicijativu HERA-e i koji postupak je u tijeku te ponovno kroz prijedlog izmjene predmetne odredbe koji smo službeno uputili Ministarstvu 8. veljače 2018. godine, prije pokrenutog predmetnog postupka e-savjetovanja. Detaljnija obrazloženja predmetnog prijedloga CRODUX PLINA-a sadržana su u podnescima upućenim Ministarstvu i HERA-i u naprijed navedenim postupcima. Vjerujemo, da je u interesu svih opskrbljivača i krajnjih kupaca na tržištu električne energije, da se uspostave pravila primjene jedinstvenog računa, koja će odražavati stvarne potrebe sustava i poticati kupce - korisnike elektroenergetske mreže da odaberu podmirenje obveza putem jedinstvenog računa, s minimumom financijskih troškova izdavanja tog računa i naplate za potrošače i opskrbljivače te nema niti jednog osnovanog razloga da se, prema prijedlogu Ministarstva, ovo pravo i dalje ograničava kućanstvima. Prijedlog izmjene predmetne odredbe CRODUX PLIN-a omogućava svim potrošačima (kućanstvima, kupcima na niskom, srednjem i visokom naponu) slobodu izbora i kod načina plaćanja usluga koje kupuju na tržištu električne energije, a upravo je zaštita i interes potrošača u središtu Direktive s ciljem da svi potrošači imaju koristi od konkurentnog tržišta (uvodna točka (51) Direktive). Nadamo se da će i HERA, posebno u kontekstu ovlasti koje će dobiti izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, koji je također u postupku e-savjetovanja, podržati predmetni prijedlog CRODUX PLIN-a i naše dosadašnje nastojanje da ukažemo institucijama na negativne učinke dosadašnje primjene važećeg članka 46. stavka 11. Zakona na prava potrošača i prava tržišnog natjecanja, kao i na nepravilnosti u postupcima koje provode pravne osobe s javnim ovlastima kroz važeće provedbene ugovore, a sve to s jedinim ciljem da se spriječi daljnja primjena predmetne odredbe na način koji je ograničavajući s aspekta EU i nacionalne politike tržišnog natjecanja, i koji podredno šteti i potrošačima i ukupnoj konkurentnosti na tržištu električne energije. - Komentar na nove stavke 20. i 21. članka 46. Ako je svrha novih stavaka bila legaliziranje postojećeg načina na koji operator prijenosnog sustava od operatora distribucijskog sustava prikuplja naknadu za korištenje prijenosne mreže od svih kupaca priključenih na distribucijsku mrežu bez obzira da li su u modelu plaćanja odvojenim računima ili u modelu plaćanja putem jedinstvenog računa, bez da ima sklopljene ugovore o međusobnim odnosima s opskrbljivačima, kako je to propisano stavkom 12., to iz predmetnog prijedloga ne proizlazi i nejasno je zašto je izdvojena samo kategorija kućanstva. Da li se ovakvim prijedlogom indirektno zabranjuje ostalim kategorijama kupaca da odaberu model plaćanja putem jedinstvenog računa? Da li se zakonodavac na ovaj način vraća unazad i osim što i dalje krši prava kućanstvima koja su ostala pod obvezom plaćanja putem jedinstvenog računa, sad još širem krugu kupaca zabranjuje korištenje ovog instituta? Odredba je nejasna, neprovediva i nepotpuna te istu predlažemo urediti sukladno prijedlogu koji smo dali za izmjenu stavka 11. članka 4., prema načelima Direktive za koja se zalažemo kod uređenja ovog instituta, a to je s pozicije kupca: imam pravo, a ne obvezu. Jedino na taj način postiže se cilj jačanja tržišta i administrativno rasterećenje koje je zakonodavac naveo kao željenu posljedicu predmetnih izmjena i dopuna Zakona. Nije prihvaćen Odbijen Navedeni komentar zbog svog obima nije moguće u potpunosti razumjeti niti moguće obraditi. Zakon o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 22/13) propisao je obavezu da za tržišne sudionike postoje odvojeni računi za opskrbu i mrežu. Upravo ta mogućnost se smatrala neispravnom i otežavajućom za opskrbljivača i kupca. Ta praksa je dovodila do zablude kupca obzirom da opskrbljivač nije govorio o ukupnoj cijeni nego samo o svojoj komponenti te je na taj način radio obmanu, tj. kupcima prikazivao manju cijenu nego je ukupna stvarna bila. Slijedom navedenog razloga, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 102/15) uvedena je mogućnost jedinstvenog računa. Nažalost i ta praksa se pokazala neučinkovitom, odnosno, teško je zaživjela. Sukladno potrebama opskrbljivača došlo je do navedene promjene u Nacrtu prijedloga Zakona, odnosno mogućnost izbora dva i više računa kod svih kategorija osim kućanstva. Zbog nedovoljne upućenosti kućanstva na tržišne mogućnosti, model jedinstvenog računa je i dalje zadržan.
7 E.ON Hrvatska d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 9. S obzirom da su pregovori za sklapanje ugovora o međusobnim odnosima između Operatora distribucijskog sustava i Opskrbljivača u prosincu 2016. godine dovršeni po principu "uzmi ili ostavi", u situaciji kada su Opskrbljivači bili dovedeni u poziciju da ukoliko ne potpišu ugovor "krše zakon" i ne mogu izdavati jedinstveni račun, Opskrbljivači su bili prisiljeni potpisati "štetne" i "protuzakonite" Ugovore s operatorom distribucijskog sustava. Naime sukladno odredbama "Zakona o tržištu električne energije" i "Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom" Opskrbljivači za Operatora distribucijskog sustava "besplatno" vrše uslugu prikupljanja naknade za korištenje distribucijskog sustava, a pri tome na sebe preuzimaju kompletan rizik naplate. Stoga predlažemo izmjenu stavka (12), članka 46. na način: (12) Opskrbljivač svojim krajnjim kupcima može u skladu s tarifnim sustavima i propisanim naknadama naplaćivati naknade samo na temelju sklopljenog ugovora o međusobnim odnosima s operatorom prijenosnog sustava, operatorom distribucijskog sustava, odnosno drugim subjektima u čije ime naknade naplaćuje. Opskrbljivač je dužan u skladu s tarifnim sustavima platit prikupljenu naknadu za korištenje mreže operatorima, bez prava na dodatnu naknadu od operatora. Opskrbljivač je dužan u roku od 15 dana od dospjeća računa za naknadu za korištenje mreže obavijestiti Operatora distribucijskog sustava o kupcima koji nisu podmirili obveze proizašle iz Ugovora o korištenju mreže. ili (12) Opskrbljivač svojim krajnjim kupcima može u skladu s tarifnim sustavima i propisanim naknadama naplaćivati naknade samo na temelju sklopljenog ugovora o međusobnim odnosima s operatorom prijenosnog sustava, operatorom distribucijskog sustava, odnosno drugim subjektima u čije ime naknade naplaćuje. Opskrbljivač je dužan u skladu s tarifnim sustavima platit 97% naknadu za korištenje mreže operatorima, bez prava na dodatnu naknadu od operatora. Operatorima sustava preostala 3% biti će priznata kod utvrđivanja tarifnih stavki. Nije prihvaćen Odbijen Navedena primjedba nije sastavni dio promjena u predmetnom Nacrtu prijedloga Zakona.
8 E.ON Hrvatska d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 9. Smatramo prijedlog zakonodavca principijelno prihvatljivim uz predloženu nadopunu teksta. Suglasni smo da se izdavanje jedinstvenog računa za krajnje kupce iz kategorije kućanstvo propiše kao „obveza“, a za ostale krajnje kupce na niskom naponu kao mogućnost. Navedeni prijedlog u potpunosti je logičan i u skladu sa svim ostalim odredbama Zakona koje se odnose na krajnje kupce kategorije kućanstvo jer se na taj način fizičkim osobama smanjuje broj „računa“ koje plaćaju, eliminira se provizija za platni promet prilikom plaćanja i izjednačavaju se uvjeti poslovanja svim opskrbljivačima na tržištu u kategoriji kućanstava kao i prava svih krajnjih kupaca kategorije kućanstvo. Dosadašnja odredba da se i za sve ostale krajnje kupce na niskom naponu propisuje obveza izdavanja jedinstvenog računa bila je potpuno nesvrsishodna i nepotrebna, s obzirom da krajnjim kupcima kategorije poduzetništvo nikada nije ni bio problem plaćanje dva zasebna računa i plaćanje provizije za platni promet, a s obzirom da su većina bili kupci HEP Opskrbe gotovo svi kupci kategorije poduzetništvo i primali su dva računa, dok su u kategoriji kućanstava kupci u okviru univerzalne usluge bili privilegirani u odnosu na kupce koji su odabrali tržišnog opskrbljivača pa se samim time „zakonom“ opstruirao razvoj tržišta. Inzistiranje na jedinstvenom računu za krajnje kupce kategorije poduzetništvo na niskom naponu ne donosi nikakvu dodanu vrijednost krajnjim kupcima, niti razvoju tržišta, već samo Operatoru distribucijskog sustava koji na taj način sve troškove i rizike naplate prebacuje na Opskrbljivače. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na pozitivnom mišljenju.
9 E.ON Hrvatska d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE Smatramo da javno savjetovanje može i mora biti ograničeno isključivo i jedino na tekst „konačnog“ prijedloga zakona i da se nikako ne smije uvažavati dodatne prijedloge predstavnika zainteresirane javnosti koji se ne odnose na odredbe koje je predlagatelj dao na javno savjetovanje i koje nisu navedene u razlozima za donošenje zakona, a posebice iz razloga što se zakon donosi po hitnom postupku. U suprotnome, u slučaju da se prihvaćaju prijedlozi na članke i odredbe članaka koji nisu vezani uz članke ili dio članaka i odredbi koje su predmet savjetovanja, poništava se sama svrha i smisao javnog savjetovanja s obzirom da se, u slučaju njihovog prihvaćanja, svim ostalim predstavnicima zainteresirane javnosti uskraćuje njihovo pravo da svojim primjedbama i prijedlozima utječu na konačni tekst zakona! U tu svrhu postoje "Prethodna savjetovanja" čija svrha je upravo da se u konačan prijedlog zakona uvrsti sve ono što zainteresirana javnost smatra da je potrebno uvrstiti u konačan prijedlog i što onda u javnom savjetovanju svi predstavnici zainteresirane javnosti mogu komentirati. Nije prihvaćen Odbijen Primjedba koja ne govori o pojedinoj odredbi.
10 Elind d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE S OBRAZLOŽENJEM Osvrt na Članak 37 ZoTEE: Mi smo tvrtka koja se 25 godina bavi izradom energetskih postrojenja, energetskim inženjeringom i savjetovanjem industrijskih kupaca. U dosadašnjoj praksi naišli na čitav niz sličnih slučajeva koji se odnose na problem razgraničenja u potrošnji električne energije na poslovnim građevinama i zonama u kojima pojedini suvlasnici i najmoprimci ne mogu ostvariti pravo na status kupca. Također smo primijetili da pojedini vlasnici takvih objekata i zona netransparentno obračunavaju troškove isporuke električne energije što često izaziva prijepore između najmoprimaca i vlasnika. Ovdje se najčešće pojavljuju dva slučaja i to naplate troškova električne energije putem paušala gdje korisnik nema nikakav uvid u stvarni trošak, te s druge strane postoje tzv. kontrolna brojila koja su ugrađena bez odgovarajućih certifikata i klasa točnosti, a koja registriraju samo ukupnu potrošnju u kWh. Kod kontrolnih brojila se obično javljaju problemi vezani uz naplatu naknade za angažiranu snagu, potrošnje jalove energije, više i niže tarife čime se opet narušavaju prava krajnjih korisnika na objektivno i transparentno korištenje usluge opskrbe električnom energijom. Smatramo da je krajnje vrijeme da se to područje zakonski uredi, te predlažemo da se prema članku 37. Zakona omogući korištenje instituta Zatvorenog distribucijskog sustava na način da se ta mogućnost omogući i za naponske razine od 10 kV na više. Svakako treba voditi računa da se u cilju zaštite krajnjih korisnika odnosno kupaca u Zatvorenom distribucijskom sustavu uvedu stroga tehnička i stručna pravila koja nalažu povjeravanje upravljanja Zatvorenim distribucijskim sustavima isključivo od strane licenciranih tvrtki. Licenciranje treba biti provedeno od strane nadležne agencije (HERA). Očekujemo da će zakonodavac uvažiti ovaj naš prijedlog, te u sklopu ovih izmjena Zakona donijeti odgovarajuće rješenje. ELIND d.o.o. Nije prihvaćen Odbijen Navedeno pitanje nije sastavni dio ovih izmjena. Javno savjetovanje je ograničeno isključivo i jedino na tekst „konačnog“ prijedloga zakona i da se nikako ne smije uvažavati dodatne prijedloge predstavnika zainteresirane javnosti koji se ne odnose na odredbe koje je predlagatelj dao na javno savjetovanje i koje nisu navedene u razlozima za donošenje zakona, a posebice iz razloga što se zakon donosi po hitnom postupku. U svrhu davanja prijedloga postoje "Prethodna savjetovanja" čija svrha je upravo da se u konačan prijedlog zakona uvrsti sve ono što zainteresirana javnost smatra da je potrebno uvrstiti u konačan prijedlog i što onda u javnom savjetovanju svi predstavnici zainteresirane javnosti mogu komentirati . Uzeto u razmatranje za buduće promijene
11 ENERGO POINT d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE S OBRAZLOŽENJEM Komentar za članak 37. ZTEE – zatvoreni distribucijski sustav- Na temelju osobnog iskustva i poznavanja problematike u odnosima najmodavac-krajnji korisnik (najmoprimac) na području korištenja energetskih usluga, uvjerili smo se da članak 37. Zakona o tržištu električne energije, kojim je reguliran institut zatvorenog distribucijskog sustava (ZDS,) nije do sad primijenjen u praksi te da tom odredbom nije pravilno prenesena Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanje izvan snage Direktive 2003/55/EZ. U konkretnom slučaju radi se o problematici koja se pojavljuje u odnosima između vlasnika poslovnih prostora (poslovni centri; trgovački centri; poslovne zone i slično) i pojedinih zakupnika, gdje se naplata komunalnih i energetskih usluga najčešće vrši paušalno, kroz cijenu najma po m2. S obzirom da je u RH kao članici Europske unije svakom kupcu zajamčen objektivan i transparentan pristup korištenju odgovarajućih energenata, zakonodavac je u obvezi kroz zakonska rješenja navedena načela i osigurati u cilju zaštite prava krajnjih kupaca električne energije na transparentan i učinkovit pristup korištenju električne energije. Postojećim zakonskim rješenjem ZDS se može primijeniti na obračunsko mjerno mjesto (OMM) Vlasnika ZDS-a koje je priključeno na mrežu 110 kV i više, što je u RH primjenjivo na svega desetak slučajeva (Željezara Sisak, HŽ infrastruktura, Petrokemija Kutina, Cemex, Duropack Belišće, ...). S obzirom na navedenu postojeću situaciju potrebno je trenutno važeće zakonsko rješenja izmijeniti i dopuniti tako da status Zatvorenog distribucijskog sustava mogu dobiti svi Vlasnici koji OMM imaju i na srednjem naponu (10; 20 i 35(30) kV) i to na način da su Vlasnici dužni ishoditi odobrenje statusa Zatvorenog distribucijskog sustava od strane HERA-e. Osim proširenja ZDS-a za navedene kategorije sustava nužno je definirati stroge kriterije za licenciranje tzv. operatora zatvorenog distribucijskog sustava koje bi se provodilo od strane regulatora (HERA), kako bi operatori zatvorenog distribucijskog sustava ispunjavali propisane uvjete u pogledu stručne, tehničke i financijske sposobnosti za obavljanje te djelatnosti, kao u slučajevima izdavanja dozvola za obavljanje sličnih energetskih djelatnosti. Na ovaj način će zakonodavac uskladiti ovu zakonsku odredbu s Direktivom, osigurati zadane kriterije kvalitete, pouzdanosti i sigurnosti korištenja mreže za krajnje korisnike-potrošače u ZDS-u te osigurati nadzor HERA-e nad obavljanjem djelatnosti distribucije električne energije u zatvorenom distribucijskom sustavu kroz izdanu energetsku dozvolu za predmetnu djelatnost. Nije prihvaćen Odbijen Navedeno pitanje nije sastavni dio ovih izmjena. Javno savjetovanje je ograničeno isključivo i jedino na tekst „konačnog“ prijedloga zakona i da se nikako ne smije uvažavati dodatne prijedloge predstavnika zainteresirane javnosti koji se ne odnose na odredbe koje je predlagatelj dao na javno savjetovanje i koje nisu navedene u razlozima za donošenje zakona, a posebice iz razloga što se zakon donosi po hitnom postupku. U svrhu davanja prijedloga postoje "Prethodna savjetovanja" čija svrha je upravo da se u konačan prijedlog zakona uvrsti sve ono što zainteresirana javnost smatra da je potrebno uvrstiti u konačan prijedlog i što onda u javnom savjetovanju svi predstavnici zainteresirane javnosti mogu komentirati . Uzeto u razmatranje za buduće promijene
12 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITIZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom i posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Spominje se RHE koja je sustav za pohranu energije, a da nije definirano što je to pohrana energije. Predlažemo u članku 4. Zakona o tržištu električne energije dodati nove (tržišne) energetske djelatnosti: pohrana električne energije, otkup električne energije, agregiranje distribuiranih izvora, pružanje usluge punjenja električnih vozila, izgradnja i održavanje infrastrukture za punjenje električnih vozila. Analogno, u Zakonu o tržištu električne energije u Glavi III. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE potrebno je detaljno razraditi navedene nove energetske djelatnosti (npr. Glava IV. POHRANA ELEKTRIČNE ENERGIJE) kroz uvjete priključenja na mrežu, obavljanje energetske djelatnosti, pružanje pomoćnih usluga itd. Nadalje, u Glavi IV. I V. PRIJENOS (DISTRIBUCIJA) ELEKTRIČNE ENERGIJE potrebno je redefinirati usluge koje je operator prijenosnog (distribucijskog) sustava do sada mogao nabavljati samo od proizvođača električne energije. Npr. Članak 28. Stavak 10. (i Stavak 11) „Operator prijenosnog sustava može angažirati proizvodna postrojenja namijenjena za povremenu upotrebu…“ Ova usluga može biti pružena i od strane spremnika energije ili odziva potrošnje samostalno ili preko agregatora. Analogno, u Glavi VII. OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM potrebno je detaljno razraditi nove sudionike na tržištu električne energije koji mogu biti izravno povezani s krajnjim kupcima ili ostalim distribuiranim korisnicima, prije svega ovo se odnosi na novi entitet ustaljenog naziva „Agregator“. Nedopustivo je da se reverzibilne hidroelektrane izdvajaju od ostalih tehnologija pohrane energije, primjerice baterijskih postrojenja, zamašnjaka i slično, čime ih se dovodi u povlašten položaj. Stoga se predlaže da se prethodna fraza izmijeni u „pravo proizvođača da električnu energiju za potrebe pohrane energije u spremniku energije nabavlja na veleprodajnom tržištu“ te u tom smislu izmijeni sadržaj članka 3 Nacrta. U dokumentu se na više mjesta navode „spojeni vodovi“, što je pogrešno jer takvi vodovi nemaju smisla (postoje li nespojeni vodovi?). Pretpostavka je da je riječ o „spojnim vodovima“. Nije prihvaćen Odbijen Navedeno pitanje nije sastavni dio ovih izmjena. Uzeto u razmatranje za buduće promjene.
13 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITIZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Razlozi za donošenje Zakona Umjesto izraza “skladištenje” predlažemo korištenje izraza “pohrana” energije. Energija se pohranjuje u spremnicima energije. Budući da Europska Unija na centralno mjesto u novom elektroenergetskom sustavu postavlja krajnje kupce i ostale korisnike distribucijske mreže kao i samog operatora distribucijskog sustava potrebno je ih je jasno definirati i implementirati u hrvatski pravni okvir kako ponovno ne bi došlo do kašnjenja s implementacijom direktiva. Predlažemo definiranje novih sudionika tržišta električne energije i svih s njima povezanih aktivnosti: spremnici električne energije, distribuirani izvori, električna vozila, punionice električnih vozila, aktivni kupci (engl. „Prosumeri“), odziv potrošnje, agregatori distribuiranih izvora (odziva potrošnje), otkupljivači električne energije, virtualne elektrane, mikromreže, energetske zajednice itd. Nije prihvaćen Odbijen Kada budu donesen EU propisi tada će se uvesti navedeni termini i u hrvatsko zakonodavstvo. . Uzeto u razmatranje za buduće promijene
14 Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITIZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Uvodne napomene, pravni okvir i ocjena stanja Smatramo da je potrebno u zakon o izmjenama i dopunama zakona o tržištu električne energije unositi novosti ne samo iz već prihvaćenih i mandatornih uredbi i direktiva Europske Unije već se pravovremeno moraju pratiti i postepeno uvoditi definicije i pravila iz uredbi i direktiva koje su tek u postupku odobravanja na razini EU. Na ovaj način neće doći do značajnih skokovitih promjena zakona, a shodno s njime i prakse, kada uredbe i direktive jednom budu potvrđene na razini EU. Navedeno se ponajviše odnosi na „Zimski paket“ energetskih mjera i slične dokumente EU. Nije prihvaćen Odbijen Kada budu donesen EU propisi tada će se uvesti navedeni termini i u hrvatsko zakonodavstvo. . Uzeto u razmatranje za buduće promijene
15 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE S OBRAZLOŽENJEM, NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE U nastavku je prijedlog izmjena i dopuna članaka ZoTEE-a koji nisu obuhvaćeni prijedlogom iz javne rasprave, a za koje smatramo da je važno obuhvatiti ovim izmjenama i dopunama. Predlaže se novi tekst točke 17. članka 40. koji glasi: „17. svake godine do 31. listopada godine koja prethodi planu podnijeti Agenciji na odobrenje desetogodišnji plan razvoja distribucijske mreže, usklađen sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske i Programom provedbe Strategije energetskog razvoja, odnosno s desetogodišnjim planom razvoja prijenosne mreže, Nacionalnim akcijskim planom za obnovljive izvore te zahtjevima za priključenje građevina proizvođača i krajnjih kupaca na distribucijsku mrežu, sukladno kriterijima definiranim mrežnim pravilima distribucijskog sustava,“ Obrazloženje: Predlaže se usklađenje dinamike donošenja desetogodišnjih planova razvoja distribucijske mreže s odredbom koja se odnosi na dinamiku donošenja desetogodišnjih planova razvoja prijenosne mreže (članak 30. točka 35.), s obzirom na obvezu međusobnog usklađenja, odnosno donošenja i objave planova te dosadašnju praksu operatora sustava i Agencije. Dodatno, predlažemo da se u dogovoru s HERA-om cjelovito regulira pitanje postupka i dinamike izrade, međusobnog usklađenja, javne rasprave, ishođenja prethodnog odobrenja, donošenja i javne objave planova razvoja prijenosne i distribucijske mreže. U članku 49. stavku 1. iza riječi: „Zajamčeni opskrbljivač opskrbljuje krajnjeg kupca električnom energijom“ potrebno je dodati riječi: „na temelju izbora kod prvog priključenja na mrežu, odnosno“. Obrazloženje: U cilju smanjivanja administrativnog opterećenja poduzetnicima prilikom gradnje građevina koje se priključuju na elektroenergetsku mrežu, predlažemo da se za kategoriju kupaca poduzetništvo, u trenutku prvog priključenja na mrežu, omogući odabir opskrbljivača pod obvezom javne usluge, a što je prema važećem ZoTEE omogućeno samo za kategoriju kupaca kućanstvo. Navedenom izmjenom pojednostavio bi se i ubrzao proces priključenja na elektroenergetsku mrežu koji poduzetnici moraju proći prilikom gradnje građevina. U dosadašnjoj praksi, relativno veliki udjel kupaca kategorije poduzetništvo, u trenutku podnošenja zahtjeva za početak korištenja mreže nema sklopljen ugovor o opskrbi električnom energijom s nekim od opskrbljivača na tržištu električne energije, što dovodi do nepotrebnih nesporazuma i produljenja roka priključenja. Problem je, što u većini slučajeva, tržišni opskrbljivači niti ne žele sklopiti prvi ugovor o opskrbi električnom energijom s potencijalnim kupcem za kojeg nemaju povijesne podatke o potrošnji. Prema važećim propisima, operator distribucijskog sustava ne smije priključiti novog korisnika mreže bez sklopljenog ugovora o opskrbi električnom energijom. Vezano za primjedbu na članak 49., u slučaju prihvaćanja navedenog prijedloga, potrebno je uskladiti i članak 46. stavak 6. na način da se podstavak 2. mijenja i glasi: „2. prema reguliranim uvjetima za zajamčenu opskrbu samo one krajnje kupce koji nisu iz kategorije kućanstvo, kada se prvi put priključuju na mrežu ili pod određenim uvjetima ostanu bez opskrbljivača.“ U članku 68. stavak 10. predlaže se riječ „žalbu“ zamijeniti s „prigovor“. Obrazloženje: U sklopu postupka donošenja pravila o priključenju, otvoreno je pitanje tumačenja izraza prigovor i žalba, u kontekstu navedenih odredbi u ZoTEE-u, uključujući i prijevod pripadnih izraza na engleskom jeziku iz EU direktive 2009/72/EZ („complaint“,“ appeal“). U članku 68.b stavak 1. točka 8. predlaže se riječ „žalbi“ zamijeniti s „prigovora“. Obrazloženje: U sklopu postupka donošenja pravila o priključenju, otvoreno je pitanje tumačenja izraza prigovor i žalba, u kontekstu navedenih odredbi u ZoTEE-u, uključujući i prijevod pripadnih izraza na engleskom jeziku iz EU direktive 2009/72/EZ („complaint“,“ appeal“). U članku 68b. stavak 1. brisati točku 9. „-obrasci dokumenata i ugovora,“ Obrazloženje: Zbog česte potrebe za izmjenama i dopunama velikog broja obrazaca i ugovora, te složenosti procedure donošenja izmjena i dopuna Pravila o priključenju (prethodno odobrenje HERA-e), predlaže se da obrasci i ugovori ne budu sastavni dio Pravila o priključenju, već da se u Pravilima propiše obveza objave na internetskim stranicama, a što je za dio obrazaca već i propisano Uredbom vezano za priključenje. Nije prihvaćen Odbijen Navedeno pitanje nije sastavni dio ovih izmjena. Javno savjetovanje je ograničeno isključivo i jedino na tekst „konačnog“ prijedloga zakona i da se nikako ne smije uvažavati dodatne prijedloge predstavnika zainteresirane javnosti koji se ne odnose na odredbe koje je predlagatelj dao na javno savjetovanje i koje nisu navedene u razlozima za donošenje zakona, a posebice iz razloga što se zakon donosi po hitnom postupku. U svrhu davanja prijedloga postoje "Prethodna savjetovanja" čija svrha je upravo da se u konačan prijedlog zakona uvrsti sve ono što zainteresirana javnost smatra da je potrebno uvrstiti u konačan prijedlog i što onda u javnom savjetovanju svi predstavnici zainteresirane javnosti mogu komentirati . Uzeto u razmatranje za buduće promijene
16 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 9. Vezano za prijedlog promjene stavka 11. članka 46., smatramo da nije potrebno mijenjati tekst ovog stavka, odnosno omogućiti opskrbljivačima izbor modela izdavanja računa (jedinstveni račun/odvojeni računi) krajnjim kupcima kategorije poduzetništvo na niskom naponu, zbog slijedećih razloga: • predloženi model je korak natrag u odnosu na razvoj tržišta i trendove država EU vezano za izdavanje računa • radi se o složenom procesu koji iziskuje donošenje dodatnih pravila u smislu operativne provedbe promjene modela izdavanja računa (kriteriji, učestalost promjene modela, obveze obavješćivanja kupca, razgraničenje, rokovi,…), slično kao Pravila o promjeni opskrbljivača električnom energijom, s obzirom da je promjena modela izdavanja računa složeniji proces od promjene opskrbljivača • predloženi model zahtjeva složenu informatičku prilagodbu ODS-a i opskrbljivača, te organizacijsku prilagodbu ODS-a u smislu osiguranja mogućnosti izdavanja odvojenog računa i pratećih aktivnosti za veliki broj kupaca ove kategorije (maksimalno cca 200.000 kupaca) • napuštanje modela odvojenih računa, odnosno uvođenje jedinstvenog računa svim kupcima na niskom naponu bilo je na inicijativu kupaca, udruga za zaštitu potrošača i opskrbljivača • predložena promjena izazvala bi negativne reakcije kupaca kategorije poduzetništvo na niskom naponu, zbog vraćanja u model odvojenih računa, bez prava kupca na odabir modela izdavanja računa, • vraćanje na model odvojenih računa kupci će smatrati „kaznenom mjerom“ • pored navedenog, iz predloženog teksta nije razvidno da li se radi o promjeni modela na razini jednog, više ili svih obračunskih mjernih mjesta kupca jednog opskrbljivača, a o čemu odlučuje opskrbljivač. Predlaže se novi tekst članka 46. stavka 20. koji glasi: „(20) Iznimno od stavka 12. ovoga članka, opskrbljivač svojim krajnjim kupcima priključenim na distribucijsku mrežu može, u skladu s tarifnim sustavima i propisanim naknadama, naplaćivati naknadu za korištenje prijenosne i distribucijske mreže, na temelju sklopljenog ugovora o međusobnim odnosima s operatorom distribucijskog sustava.“ Obrazloženje: U skladu s ovim prijedlogom osigurava se da se za sve kupce (a ne samo kućanstvo) priključene na distribucijsku mrežu, naplata naknade za korištenje prijenosne mreže temeljem ugovora Opskrbljivač – HEP ODS te ugovora HOPS - HEP ODS iz stavka 21. ovog članka. Na ovaj način, omogućava se HOPS-u naplaćivanje naknade za korištenje prijenosne mreže od HEP ODS-a, za sve kupce priključene na distribucijsku mrežu. Nije prihvaćen Odbijen U Nacrtu prijedloga Zakona predvidjeli smo mogućnost izbora jedinstvenog računa što osigurava tržišno natjecanje još intenzivnijim i važnijim jer se opskrbljivačima omogućuje izbor modela izdavanja računa. Cilj navedene promjene je poticanje kupaca da postanu aktivni sudionici na tržištu električne energije. Također, intencija je podizanje znanja i osviještenosti svih kupaca, osim kućanstva, o mogućnostima agregatora i sustava ESCO i drugih načina vezanih uz energetsku učinkovitost.
17 HRVATSKA BURZA ELEKTRIČNE ENERGIJE d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Razlozi zbog kojih se Zakon donosi Sukladno članku 45. Zakona o tržištu električne energije, elektroenergetski subjekt može obavljati trgovinu električnom energijom na temelju dozvole koju ishodi sukladno odredbama zakona. Članak 51. Zakona o tržištu električne energije dalje predviđa da energetsku djelatnost trgovine električnom energijom može obavljati i strana pravna ili fizička osoba čije je sjedište u državi članici Europske Unije i ugovornoj strani Energetske zajednice, pod uvjetom da od Hrvatske energetske regulatorne agencije ishodi dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti trgovine električnom energijom. Međutim, sukladno članku 612. Zakona o trgovačkim društvima, inozemno trgovačko društvo i inozemni trgovac pojedinac, uključujući i društva odnosno pojedince iz država članica Europske Unije i ugovornih strana Energetske zajednice, ne mogu trajno obavljati djelatnost na području Republike Hrvatske dok na njenom području ne osnuju podružnicu. Također je određeno da se trajnim obavljanjem djelatnosti ne smatra povremeno ili jednokratno obavljanje djelatnosti, ali se procjena radi li se o trajnom ili povremenom i jednokratnom obavljanju djelatnosti radi od slučaja do slučaja. Primjenom navedenih odredbi, inozemno trgovačko društvo i inozemni trgovac pojedinac s područja država članica Europske Unije i ugovornih strana Energetske zajednice su na području Republike Hrvatske ovlašteni obavljati energetsku djelatnost trgovine električnom energijom temeljem izdane dozvole, za čije se izdavanje ne traži osnivanje podružnice u Republici Hrvatskoj. Međutim takvu djelatnost ne mogu obavljati kao trajnu djelatnost bez osnivanja podružnice na području Republike Hrvatske, te im u protivnom prijeti prekršajna odgovornost. Obzirom da pojam trajnog obavljanja djelatnosti nije izričito definiran zakonom, već se isti procjenjuje od slučaja do slučaja i podliježe diskrecijskoj ocjeni, u Republici Hrvatskoj se na tržištu električnom energijom među potencijalnim inozemnim trgovcima iz država članica Europske Unije i ugovornih strana Energetske zajednice stvara pravna nesigurnost. Naime, inozemni trgovci električnom energijom prilikom ishođenja energetske dozvole za trgovinu električnom energijom ne mogu procijeniti hoće li se njihovo sudjelovanje na tržištu električnom energijom smatrati trajnim obavljanjem djelatnosti za čije bi obavljanje bili dužni osnovati podružnicu, ili će isto biti okarakterizirano kao povremeno obavljanje djelatnosti za što nije potrebno osnovati podružnicu u Republici Hrvatskoj. Navedena pravna nesigurnost uzrokuje kako oklijevanje inozemnih trgovaca električnom energijom da pristupe trgovanju električnom energijom u Republici Hrvatskoj, tako i povlačenje već postojećih inozemnih trgovaca s tržišta električne energije radi izbjegavanja rizika prekršajne odgovornosti. Istovremeno, standardan način obavljanja kako privremenog tako i trajnog poslovanja na tržištu električne energije u Republici Hrvatskoj od strane inozemnog trgovačkog društva i inozemnog trgovca pojedinca podrazumijeva izvršavanje svih relevantih poslovnih aktivnosti trgovine električnom energijom iz mjesta sjedišta predmetnog inozemnog trgovca, bez poslovne opravdanosti osnivanja nastana u Republici Hrvatskoj. Donošenje ovog Zakona je stoga nužno za otklanjanja uočene pravne nesigurnosti i omogućavanja trgovanja električnom energijom širem krugu trgovaca bez potrebe osnivanja podružnice, što je nužan uvjet za razvoj tržište električne energije i poticanje gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. 2. Pitanja koja se uređuju ovim Zakonom Mogućnost da inozemno trgovačko društvo i inozemni trgovac pojedinac, čije je sjedište u državi članici Europske Unije i ugovornoj strani Energetske zajednice, trajno obavljaju djelatnost trgovine električnom energijom u Republici Hrvatskoj bez obveze osnivanja podružnice na području Republike Hrvatske. 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Donošenjem ovog Zakona o izmjeni Zakona o tržištu električne energije omogućit će se jednostavniji pristup tržištu električnom energijom i obavljanje djelatnosti trgovine električnom energijom od strane šireg kruga trgovaca sukladno vlastitim potrebama i mogućnostima, bez diskrecijske procjene smatra li se opseg njihova djelovanja na tržištu trajnim ili povremenim obavljanjem djelatnosti. III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovog Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE PO HITNOM POSTUPKU Poslovnik Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/2013) člankom 204. propisuje mogućnost da se zakon iznimno može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi. Mogućnost inozemnih trgovačkih društava i inozemnih trgovaca pojedinaca čije je sjedište u državi članici Europske Unije i ugovornoj strani Energetske zajednice, da trajno obavljaju djelatnost trgovine električnom energijom bez osnivanja podružnice na području Republike Hrvatske predstavlja važan čimbenik u razvoju tržišta električne energije i znatno doprinosi njegovoj liberalizaciji i otvaranju. Kako se ovim Zakonom to postiže, predlagatelj smatra opravdanim donošenje ovog Zakona po hitnom postupku. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE Članak 1. U Zakonu o tržištu električne energije (Narodne novine, broj NN 22/13, 95/15, 102/15), članak 45. mijenja se i glasi: ''(1) Trgovina električnom energijom je elektroenergetska djelatnost neovisna o elektroenergetskoj djelatnosti prijenosa i distribucije električne energije, a odnosi se na kupnju električne energije i prodaju, uključujući preprodaju, električne energije kupcima na veleprodajnom tržištu, isključujući prodaju električne energije krajnjim kupcima. (2) Trgovinu električnom energijom može obavljati elektroenergetski subjekt na temelju dozvole izdane u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor i odredbama ovoga Zakona. (3) Pod uvjetima propisanim u stavku 2. ovog članka trgovinu električnom energijom kao trajnu djelatnost imaju pravo obavljati i inozemno trgovačko društvo te inozemni trgovac pojedinac čije je sjedište u državi članici Europske Unije ili ugovornoj strani Energetske zajednice, čak i ako nisu osnovali podružnicu na području Republike Hrvatske. (4) Svaki trgovac električnom energijom je obvezan učiniti dostupnim Agenciji, Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja i u skladu s međunarodno preuzetim obvezama Republike Hrvatske, drugim nadležnim institucijama u Energetskoj zajednici ili u Europskoj uniji koje su na temelju međunarodnih ugovora ovlaštene odnosno dužne obavljati povezane zadaće, u razdoblju od pet godina, relevantne podatke koji se odnose na sve ugovorene transakcije s kupcima na veleprodajnom tržištu i s operatorom prijenosnog sustava odnosno operatorom tržišta električne energije u svezi s kupnjom i prodajom električne energije, uključujući i izvedenice. (5) Relevantni podaci iz stavka 4. ovoga članka moraju uključivati detalje karakteristika relevantnih transakcija, među kojima su trajanje, odredbe isporuke, preuzimanja i namire, količine, datumi i vremena izvršenja te cijene u transakcijama i načini identifikacije kupca na veleprodajnom tržištu koji je u pitanju, kao i specifične detalje svih nenamirenih kupoprodajnih ugovora i izvedenica.'' Članak 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. OBRAZLOŽENJE Uz članak 1. Ovim odredbama omogućeno je da inozemno trgovačko društvo i inozemni trgovac pojedinac čije je sjedište u državi članici Europske Unije ili ugovornoj strani Energetske zajednice, mogu trajno obavljati djelatnost trgovine električnom energijom bez potrebe osnivanja podružnice na području Republike Hrvatske. Uz članak 2. Ovim člankom utvrđuje se stupanje na snagu ovog Zakona. TEKST ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJI SE MIJENJA Obavljanje trgovine električnom energijom Članak 45. (1) Trgovina električnom energijom je elektroenergetska djelatnost neovisna o elektroenergetskoj djelatnosti prijenosa i distribucije električne energije, a odnosi se na kupnju električne energije i prodaju, uključujući preprodaju, električne energije kupcima na veleprodajnom tržištu, isključujući prodaju električne energije krajnjim kupcima. (2) Trgovinu električnom energijom može obavljati elektroenergetski subjekt na temelju dozvole izdane u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor i odredbama ovoga Zakona. (3) Svaki trgovac električnom energijom je obvezan učiniti dostupnim Agenciji, Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja i u skladu s međunarodno preuzetim obvezama Republike Hrvatske, drugim nadležnim institucijama u Energetskoj zajednici ili u Europskoj uniji koje su na temelju međunarodnih ugovora ovlaštene odnosno dužne obavljati povezane zadaće, u razdoblju od pet godina, relevantne podatke koji se odnose na sve ugovorene transakcije s kupcima na veleprodajnom tržištu i s operatorom prijenosnog sustava odnosno operatorom tržišta električne energije u svezi s kupnjom i prodajom električne energije, uključujući i izvedenice. (4) Relevantni podaci iz stavka 4. ovoga članka moraju uključivati detalje karakteristika relevantnih transakcija, među kojima su trajanje, odredbe isporuke, preuzimanja i namire, količine, datumi i vremena izvršenja te cijene u transakcijama i načini identifikacije kupca na veleprodajnom tržištu koji je u pitanju, kao i specifične detalje svih nenamirenih kupoprodajnih ugovora i izvedenica. Nije prihvaćen Odbijen Navedeno pitanje ulazi u nadležnost Zakona o trgovačkim društvima te je potrebno da predlagatelj prvenstveno pokuša kod nositelja tog zakona izboriti se za ne primjenu istoga. Javno savjetovanje je ograničeno isključivo i jedino na tekst „konačnog“ prijedloga zakona i da se nikako ne smije uvažavati dodatne prijedloge predstavnika zainteresirane javnosti koji se ne odnose na odredbe koje je predlagatelj dao na javno savjetovanje i koje nisu navedene u razlozima za donošenje zakona, a posebice iz razloga što se zakon donosi po hitnom postupku. U svrhu davanja prijedloga postoje "Prethodna savjetovanja" čija svrha je upravo da se u konačan prijedlog zakona uvrsti sve ono što zainteresirana javnost smatra da je potrebno uvrstiti u konačan prijedlog i što onda u javnom savjetovanju svi predstavnici zainteresirane javnosti mogu komentirati . Uzeto u razmatranje za buduće promijene
18 HRVATSKA BURZA ELEKTRIČNE ENERGIJE d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE Sukladno članku 45. Zakona o tržištu električne energije (Narodne novine, br. 22/13, 95/15, 102/15), elektroenergetski subjekt može obavljati trgovinu električnom energijom na temelju dozvole koju ishodi sukladno odredbama zakona. Članak 51. Zakona o tržištu električne energije dalje predviđa da energetsku djelatnost trgovine električnom energijom može obavljati i strana pravna ili fizička osoba čije je sjedište u državi članici Europske Unije i ugovornoj strani Energetske zajednice, pod uvjetom da od Hrvatske energetske regulatorne agencije ishodi dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti trgovine električnom energijom, koja se subjektu čije je sjedište u državi članici Europske Unije u može izdati i po pojednostavnjenim uvjetima Međutim, sukladno članku 612. Zakona o trgovačkim društvima, inozemno trgovačko društvo i inozemni trgovac pojedinac, uključujući i društva odnosno trgovce pojedince iz država članica Europske Unije i ugovornih strana Energetske zajednice, ne mogu trajno obavljati djelatnost na području Republike Hrvatske dok na njenom području ne osnuju podružnicu. Također je određeno da se trajnim obavljanjem djelatnosti ne smatra povremeno ili jednokratno obavljanje djelatnosti, ali se procjena radi li se o trajnom ili povremenom i jednokratnom obavljanju djelatnosti radi od slučaja do slučaja. Primjenom navedenih odredbi, inozemno trgovačko društvo i inozemni trgovac pojedinac, uključujući i društva odnosno trgovce pojedince iz država članica Europske Unije i ugovornih strana Energetske zajednice, su na području Republike Hrvatske ovlašteni obavljati energetsku djelatnost trgovine električnom energijom temeljem dozvole, za čije se izdavanje ne traži osnivanje podružnice u Republici Hrvatskoj. Međutim takvu djelatnost ne mogu obavljati kao trajnu djelatnost bez osnivanja podružnice na području Republike Hrvatske, te im u protivnom prijeti prekršajna odgovornost. Obzirom da pojam trajnog obavljanja djelatnosti nije izričito definiran zakonom, već se isti procjenjuje od slučaja do slučaja i podliježe diskrecijskoj ocjeni, u Republici Hrvatskoj se na tržištu električnom energijom među potencijalnim inozemnim trgovcima stvara pravna nesigurnost. Naime, inozemni trgovci električnom energijom prilikom ishođenja energetske dozvole za trgovinu električnom energijom ne mogu procijeniti hoće li se njihovo sudjelovanje na tržištu električnom energijom smatrati trajnim obavljanjem djelatnosti za čije bi obavljanje bili dužni osnovati podružnicu, ili će isto biti okarakterizirano kao povremeno obavljanje djelatnosti za što nije potrebno osnovati podružnicu u Republici Hrvatskoj. Navedena pravna nesigurnost uzrokuje kako oklijevanje inozemnih trgovaca električnom energijom da pristupe trgovanju električnom energijom u Republici Hrvatskoj, tako i povlačenje već postojećih inozemnih trgovaca s tržišta električne energije radi izbjegavanja rizika prekršajne odgovornosti. Istovremeno, standardan način obavljanja kako povremenog tako i trajnog poslovanja na tržištu električne energije u Republici Hrvatskoj od strane inozemnog trgovačkog društva i inozemnog trgovca pojedinca, podrazumijeva izvršavanje svih relevantnih poslovnih aktivnosti trgovine električnom energijom iz mjesta sjedišta predmetnog inozemnog trgovca, bez poslovne opravdanosti osnivanja nastana u Republici Hrvatskoj. Da bi se otklonile uočene pravne nesigurnosti i omogućilo trgovanje električnom energijom širem krugu trgovaca bez potrebe osnivanja podružnice, potrebno je izmijeniti predmetni članak 45. Zakona o tržištu električne energije (Narodne novine, br. 22/13, 95/15, 102/15) na način da se omogući inozemnim trgovačkim društvima i inozemnim trgovcima pojedincima čije je sjedište u državi članici Europske Unije i ugovornoj strani Energetske zajednice, da trajno obavljaju djelatnost trgovine električnom energijom bez osnivanja podružnice na području Republike Hrvatske, a što je nužan uvjet za razvoj tržišta električne energije i poticanje gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Odbijen Navedeno pitanje ulazi u nadležnost Zakona o trgovačkim društvima te je potrebno da predlagatelj prvenstveno pokuša kod nositelja tog zakona izboriti se za ne primjenu istoga. Javno savjetovanje je ograničeno isključivo i jedino na tekst „konačnog“ prijedloga zakona i da se nikako ne smije uvažavati dodatne prijedloge predstavnika zainteresirane javnosti koji se ne odnose na odredbe koje je predlagatelj dao na javno savjetovanje i koje nisu navedene u razlozima za donošenje zakona, a posebice iz razloga što se zakon donosi po hitnom postupku. U svrhu davanja prijedloga postoje "Prethodna savjetovanja" čija svrha je upravo da se u konačan prijedlog zakona uvrsti sve ono što zainteresirana javnost smatra da je potrebno uvrstiti u konačan prijedlog i što onda u javnom savjetovanju svi predstavnici zainteresirane javnosti mogu komentirati . Uzeto u razmatranje za buduće promijene
19 HRVATSKA BURZA ELEKTRIČNE ENERGIJE d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Razlozi zbog kojih se Zakon donosi Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije (Narodne Novine br. 102/2015) uvodi se pojam „Burza“ koji se definira kao pravna osoba koja je odgovorna za uspostavu i vođenje organiziranog trgovanja električnom energijom za fizičku isporuku, što podrazumijeva zaprimanje ponuda za kupnju, odnosno prodaju električne energije za definirano vremensko razdoblje od strane članova burze na nepristran, razvidan i anoniman način, te koja uz određivanje konačne cijene zaključenih kupoprodajnih transakcija može samostalno obavljati poslove kliringa zaključenih kupoprodajnih transakcija (burza električne energije). U Republici Hrvatskoj, burzu električne energije provodi HRVATSKA BURZA ELEKTRIČNE ENERGIJE d.o.o. (dalje: CROPEX) kao dio veleprodajnog tržišta električne energije koji se odvija na način da prodavatelji prodaju burzi električnu energiju, dok kupci kupuju od burze električnu energiju. Drugim riječima, burza električne energije nastupa kao središnja ugovorna strana, između prodajne i kupovne strane. Glavna funkcija burze kao središnje ugovorne strane je osigurati uredno funkcioniranje kliringa (poravnanja financijskih obveza i fakturiranje), izvršenje utvrđenih financijskih obveza i upravljanje rizicima članova burze (redovna kontrola adekvatnosti raspoloživog kolaterala za svakog člana burze te kontrola i provedba naplate potraživanja temeljem zaključenih kupoprodajnih transakcija). Upravo iz tog razloga, člankom 31. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije (Narodne Novine br. 102/2015) u Zakon o tržištu električne energije uneseni su novi članci 55.a. i 55.b., kojima su propisani zaštitni mehanizmi novčanih sredstava članova burze – na način da financijski instrumenti i novčana sredstva na posebnim poslovnim računima burze koji se otvaraju u poslovnim bankama ne ulaze u likvidacijsku, predstečajnu ili stečajnu masu burze i člana burze, niti da mogu biti predmetom ovrhe ili bilo kakvog zahtjeva trećih osoba temeljem potraživanja takvih trećih osoba prema burzi i/ili prema članu burze. Međutim, u svom daljnjem razvoju poslovanja, rad burze je potrebno unaprijediti na način da se burzi omogući da, osim trgovanja električnom energijom, trguje i drugim predmetima povezanim s električnom energijom, primjerice jamstvima podrijetla električne energije. Izmjene Zakona o tržištu električne energije se predlažu iz sljedećih razloga: a) Dana 28.12.2017. Vlada Republike Hrvatske je donijela Uredbu o izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kojom se tržišna prodaja električne energije EKO bilančne grupe odgodila za godinu dana, odnosno do 1.1.2019. b) Stupanjem na snagu navedenih izmjena Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, uvest će se mogućnost tržišne prodaje poticane električne energije proizvedene iz OIE. Dakle, omogućit će se da se određeni udio ukupnog poticanog proizvodnog OIE portfelja (koji će se dogovorenom dinamikom postupno povećavati) počne prodavati na burzi električne energije koju vodi CROPEX, što će osigurati HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE d.o.o. (dalje: HROTE) kao voditelj EKO bilančne grupe. b) Jamstvo podrijetla električne energije je elektronička isprava koju HROTE izdaje korisnicima registra jamstva podrijetla sa svrhom dokazivanja krajnjem kupcu da je određeni udio ili količina električne energije proizvedena iz obnovljivih izvora energije. c) Proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica koja ima status povlaštenog proizvođača i koja ima pravo na poticajnu cijenu, odnosno naknadu za OIE temeljem ugovora za zajamčeni otkup proizvedene električne energije, ne može biti registrirana u registru HROTE-a u sustavu jamstva podrijetla električne energije, jer HROTE automatski pripisuje jamstva podrijetla električne energije ukupno proizvedenoj električnoj energiji iz obnovljivih izvora u sustavu poticaja. d) Međutim, kada se određeni udio poticanog proizvodnog OIE portfelja počne prodavati na tržištu električne energije, uključujući i prodaju na burzi električne energije koju vodi CROPEX, i dio jamstava podrijetla električne energije koji se više neće automatski pripisivati tom dijelu električne energije, također će se moći prodavati na tržištu jamstava podrijetla. d) HROTE će tada imati mogućnost da takva jamstava podrijetla električne energije proda trećim osobama na izravan način, odnosno da HROTE uspostavi sustav prodaje jamstva podrijetla električne energije. e) Imajući u vidu gore navedeno a u svrhu racionalizacije troškova, te bržeg i jednostavnijeg provođenja postupka prodaje, moguće je da HROTE, uz poticanu električnu energiju proizvedenu iz OIE, i takva jamstva podrijetla električne energije prodaje preko CROPEX-a, budući da CROPEX ima već razvijen sustav i svu potrebnu infrastrukturu. Drugim riječima, cjelokupna se infrastruktura koju CROPEX već koristi za burzu električne energije, može iskoristiti i za provođenje prodaje jamstva podrijetla električne energije. f) Da bi se prodaja jamstva podrijetla električne energije mogla provoditi putem CROPEX-a, potrebno je dati mogućnost CROPEX-u da transakcijske račune posebne namjene koje otvara u poslovnoj banci za potrebe trgovanja električnom energijom, može otvoriti i u svrhu provođenja prodaje jamstava podrijetla električne energije, ali i u svrhu provođenja prodaje bilo kojih drugih predmeta trgovanja povezanih s električnom energijom za kojima bi mogla postojati potreba u budućnosti. Donošenje ovog Zakona je stoga nužno da se CROPEX-u omogući razvoj poslovanja na način da se prodaja jamstava podrijetla električne energije, ali i bilo kojih drugih predmeta trgovanja povezanih s električnom energijom za kojima bi mogla postojati potreba u budućnosti, provodi putem CROPEX-ove već uspostavljenje i razvijene infrastrukture. 2. Pitanja koja se uređuju Zakonom Ovim Zakonom se uvodi mogućnost CROPEX-u da razvije poslovanje na način da uz provođenje aktivnosti burze električne energije, provodi i aktivnosti prodaje jamstava podrijetla električne energije, ali i prodaje bilo kojih drugih predmeta trgovanja povezanih s električnom energijom za kojima bi mogla postojati potreba u budućnosti, te da u tu svrhu otvori transakcijske račune posebne namjene. 3. Posljedice koje će se donošenjem Zakona postići Donošenjem ovog Zakona o izmjeni Zakona o tržištu električne energije omogućit će se da se postojeća infrastruktura CROPEX-a koja se već koristi za burzu električne energije, može iskoristiti i za provođenje prodaje jamstva podrijetla električne energije, ali i bilo kojih drugih predmeta trgovanja povezanih s električnom energijom za kojima bi mogla postojati potreba u budućnosti, sve u svrhu racionalizacije troškova i jednostavnijeg provođenja postupka prodaje. III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Za provođenje ovog Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE PO HITNOM POSTUPKU Poslovnik Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/2013) člankom 204. propisuje mogućnost da se zakon iznimno može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi. Dana 28.12.2017. Vlada Republike Hrvatske je donijela Uredbu o izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kojom se rok za ispunjenje obveze opskrbljivača električne energije o preuzimanju ukupne neto isporučenu električnu energiju povlaštenih proizvođača po reguliranim otkupnim cijenama i početak rada EKO bilančne grupe, a time i početak tržišne prodaje poticane električne energije proizvedene iz OIE, produljuje za godinu dana, odnosno do 1.1.2019. Stupanjem na snagu navedenih izmjena Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, uvest će se mogućnost tržišne prodaje poticane električne energije proizvedene iz OIE, što će onda omogućiti prodaju jamstava podrijetla električne energije koja se neće više automatski pripisivati toj električnoj energiji. Prodaja poticane električne energije proizvedene iz OIE će se vršiti i putem burze električne energije CROPEX-a, te bi se na isti način, korištenjem već postojeće infrastruktura CROPEX-a, mogla provoditi i prodaja jamstava podrijetla električne energije, ali i bilo kojih drugih predmeta trgovanja povezanih s električnom energijom za kojima bi mogla postojati potreba u budućnosti, sve s ciljem racionalizacije troškova i jednostavnijeg provođenja postupka prodaje. Kako se ovim Zakonom to postiže, predlagatelj smatra opravdanim donošenje ovog Zakona po hitnom postupku. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE Članak 1. U Zakonu o tržištu električne energije (Narodne novine, broj 22/13, 95/15, 102/15), članku 3. stavku 2. mijenja se točka 2. i glasi: „ 2. Burza - pravna osoba odgovorna za uspostavu i vođenje organiziranog trgovanja električnom energijom za fizičku isporuku ili nekim drugim s električnom energijom povezanim predmetom trgovanja, što podrazumijeva zaprimanje ponuda za kupnju, odnosno prodaju električne energije ili nekog drugog s električnom energijom povezanog predmeta trgovanja za definirano vremensko razdoblje od strane članova burze ili osoba koje koriste usluge burze s bilo koje druge osnove, na nepristran, razvidan i anoniman način, koja uz određivanje konačne cijene zaključenih kupoprodajnih transakcija može samostalno obavljati poslove kliringa zaključenih kupoprodajnih transakcija (burza električne energije),“ Članak 2. Članak 55.a mijenja se i glasi: (1) Kada Burza obavlja poslove kliringa zaključenih kupoprodajnih transakcija, Burza za potrebe realizacije kupnje i prodaje električne energije ili nekog drugog s električnom energijom povezanog predmeta trgovanja putem Burze otvara jedan ili više posebnih poslovnih računa. (2) Financijski instrumenti i novčana sredstva na posebnim poslovnim računima Burze koja je predmetne račune otvorila u svrhu deponiranja novca koji Burza primi od strane pojedinog člana Burze ili osobe koja koristi usluge Burze s bilo koje druge osnove radi osiguranja plaćanja električne energije ili nekog drugog s električnom energijom povezanog predmeta trgovanja kojeg član Burze ili osoba koja koristi usluge Burze s bilo koje druge osnove kupuje sudjelovanjem na Burzi, u svrhu naplate iznosa za električnu energiju ili nekog drugog s električnom energijom povezanog predmeta trgovanja kojeg je član Burze ili osoba koja koristi usluge Burze s bilo koje druge osnove kupio sudjelovanjem na Burzi, a koji iznos Burza koristi da bi platila električnu energiju ili neki drugi s električnom energijom povezani predmet trgovanja kojeg član Burze ili osoba koja koristi usluge Burze s bilo koje druge osnove prodaje sudjelovanjem na Burzi, u svrhu plaćanja iznosa za električnu energiju ili nekog drugog s električnom energijom povezanog predmeta trgovanja kojeg je član Burze ili osoba koja koristi usluge Burze s bilo koje druge osnove prodao sudjelovanjem na Burzi, ne ulaze u likvidacijsku, predstečajnu ili stečajnu masu Burze i člana Burze, odnosno osobe koja koristi usluge Burze s bilo koje druge osnove, niti mogu biti predmetom ovrhe ili bilo kakvog zahtjeva trećih osoba temeljem potraživanja takvih trećih osoba prema Burzi i/ili prema članu Burze, odnosno prema osobi koja koristi usluge Burze s bilo koje druge osnove. (3) Uzajamni odnosi člana Burze, odnosno osobe koja koristi usluge Burze s bilo koje druge osnove i Burze, u pogledu prava i obveza Burze na sredstvima koja se nalaze na takvim posebnim poslovnim računima Burze, uređuju se odgovarajućim ugovorom između Burze i člana Burze, odnosno osobe koja koristi usluge Burze s bilo koje druge osnove. Članak 3. Članak 55.b mijenja se i glasi: Kada se steknu uvjeti za prijeboj uzajamnih potraživanja između jednog ili više članova Burze i Burze, odnosno između jedne ili više osoba koje koriste usluge Burze s bilo koje druge osnove u okviru obavljanja kliringa burzovnih poslova, u predstečajnom postupku i stečajnom postupku se protiv bilo kojeg od tih članova Burze, odnosno osoba koje koriste usluge Burze s bilo koje druge osnove i/ili Burze ne primjenjuju odredbe koje uređuju predstečajni postupak i stečajni postupak o nedozvoljenosti prijeboja potraživanja te zabrani prijeboja potraživanja predstečajnog ili stečajnog dužnika. Članak 4. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. OBRAZLOŽENJE Uz članak 1. Ovom odredbom proširena je definicija pojma Burze, na način da se više ne odnosi samo na djelatnost trgovanja električnom energijom, već i na trgovanje drugim predmetima trgovanja povezanim s električnom energijom (primjerice jamstvima podrijetla električne energije i sl.), te da se tom djelatnošću, uz članove burze, mogu baviti i druge osobe koje koriste usluge burze s bilo koje druge osnove. Uz članak 2. Ovom odredbom je proširena mogućnost Burzi da otvori jedan ili više posebnih poslovnih računa kada obavlja poslove kliringa zaključenih kupoprodajnih transakcija, ne samo za kupnju i prodaju električne energije, već i kupnju i prodaju drugih predmeta trgovanja povezanih s električnom energijom (primjerice jamstava podrijetla električne energije i sl.). Također je proširena primjena zaštitnih mehanizama novčanih sredstava i na druge predmete trgovanja, i na druge osobe koje koriste usluge burze s bilo koje druge osnove. Uz članak 3. Ovom odredbom je proširena mogućnost da prijeboj nastupi ne samo između članova Burze i Burze, već i između osoba koje koriste usluge burze s bilo koje druge osnove i Burze. Uz članak 4. Ovim člankom utvrđuje se stupanje na snagu ovog Zakona. TEKST ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJI SE MIJENJA Značenje pojedinih izraza Članak 3. (NN 102/15) (1) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenja utvrđena zakonom kojim se uređuje energetski sektor i regulacija energetskih djelatnosti. (2) U ovom se Zakonu koriste i izrazi koji u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 2. Burza – pravna osoba odgovorna za uspostavu i vođenje organiziranog trgovanja električnom energijom za fizičku isporuku, što podrazumijeva zaprimanje ponuda za kupnju, odnosno prodaju električne energije za definirano vremensko razdoblje od strane članova burze na nepristran, razvidan i anoniman način, koja uz određivanje konačne cijene zaključenih kupoprodajnih transakcija može samostalno obavljati poslove kliringa zaključenih kupoprodajnih transakcija (burza električne energije), Članak 55.a (1) Kada Burza obavlja poslove kliringa zaključenih kupoprodajnih transakcija, Burza za potrebe realizacije kupnje i prodaje električne energije putem Burze otvara jedan ili više posebnih poslovnih računa. (2) Financijski instrumenti i novčana sredstva na posebnim poslovnim računima Burze koja je predmetne račune otvorila u svrhu deponiranja novca koji Burza primi od strane pojedinog člana Burze radi osiguranja plaćanja električne energije koju član Burze kupuje sudjelovanjem na Burzi, u svrhu naplate iznosa za električnu energiju koju je član Burze kupio sudjelovanjem na Burzi, a koji iznos Burza koristi da bi platila električnu energiju koju član Burze prodaje sudjelovanjem na Burzi, u svrhu plaćanja iznosa za električnu energiju koju je član Burze prodao sudjelovanjem na Burzi, ne ulaze u likvidacijsku, predstečajnu ili stečajnu masu Burze i člana Burze niti mogu biti predmetom ovrhe ili bilo kakvog zahtjeva trećih osoba temeljem potraživanja takvih trećih osoba prema Burzi i/ili prema članu Burze. (3) Uzajamni odnosi člana Burze i Burze u pogledu prava i obveza Burze na sredstvima koja se nalaze na takvim posebnim poslovnim računima Burze uređuju se odgovarajućim ugovorom između Burze i člana Burze. Članak 55.b Kada se steknu uvjeti za prijeboj uzajamnih potraživanja između jednog ili više članova Burze i Burze u okviru obavljanja kliringa burzovnih poslova, u predstečajnom postupku i stečajnom postupku se protiv bilo kojeg od tih članova Burze i/ili Burze ne primjenjuju odredbe koje uređuju predstečajni postupak i stečajni postupak o nedozvoljenosti prijeboja potraživanja te zabrani prijeboja potraživanja predstečajnog ili stečajnog dužnika. Nije prihvaćen Odbijen Javno savjetovanje je ograničeno isključivo i jedino na tekst „konačnog“ prijedloga zakona i da se nikako ne smije uvažavati dodatne prijedloge predstavnika zainteresirane javnosti koji se ne odnose na odredbe koje je predlagatelj dao na javno savjetovanje i koje nisu navedene u razlozima za donošenje zakona, a posebice iz razloga što se zakon donosi po hitnom postupku. U svrhu davanja prijedloga postoje "Prethodna savjetovanja" čija svrha je upravo da se u konačan prijedlog zakona uvrsti sve ono što zainteresirana javnost smatra da je potrebno uvrstiti u konačan prijedlog i što onda u javnom savjetovanju svi predstavnici zainteresirane javnosti mogu komentirati . Uzeto u razmatranje za buduće promijene.
20 HRVATSKA BURZA ELEKTRIČNE ENERGIJE d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije (Narodne Novine br. 102/2015) uveden je pojam „Burza“ kao pravna osoba koja je odgovorna za uspostavu i vođenje organiziranog trgovanja električnom energijom za fizičku isporuku, što podrazumijeva zaprimanje ponuda za kupnju, odnosno prodaju električne energije za definirano vremensko razdoblje od strane članova burze na nepristran, razvidan i anoniman način, te koja uz određivanje konačne cijene zaključenih kupoprodajnih transakcija može samostalno obavljati poslove kliringa (burza električne energije). U Republici Hrvatskoj, funkciju burze električne energije provodi HRVATSKA BURZA ELEKTRIČNE ENERGIJE d.o.o. (dalje: CROPEX) kao samostalno veleprodajno tržište koje je sastavni dio veleprodajnog tržišta električne energije, gdje nastupa kao središnja ugovorna strana između prodajne i kupovne strane, s glavnom funkcijom osiguranja urednog funkcioniranja poravnanja financijskih obveza, izvršenja utvrđenih financijskih obveza i upravljanja rizicima članova burze. U skladu s time, člankom 31. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije (Narodne Novine br. 102/2015) uneseni su novi članci 55.a. i 55.b., kojima su propisani zaštitni mehanizmi novčanih sredstava članova burze – na način da financijski instrumenti i novčana sredstva koji se nalaze na posebnim poslovnim računima burze koji se otvaraju u poslovnim bankama, ne ulaze u likvidacijsku, predstečajnu ili stečajnu masu burze i člana burze, niti mogu biti predmetom ovrhe ili bilo kakvog zahtjeva trećih osoba temeljem potraživanja takvih trećih osoba prema burzi i/ili prema članu burze. Međutim, u svom daljnjem razvoju poslovanja, rad burze je potrebno unaprijediti na način da se burzi omogući da, osim trgovanja električnom energijom, trguje i drugim predmetima povezanim s električnom energijom za kojima bi mogla postojati potreba u budućnosti. Upotrebom CROPEX-ove uspostavljene i razvijene infrastrukture koja se već koristi za trgovanje električnom energijom, i za trgovanje drugim predmetima povezanim s električnom energijom, postigla bi se racionalizacija troškova, te bi se znatno ubrzao i pojednostavio postupak provođenja prodaje za pravne osobe i institucije odgovorne za prodaju takvih drugih predmeta povezanih s električnom energijom. Kao primjer drugih predmeta povezanih s električnom energijom, navodimo jamstava podrijetla električne energije. Sukladno planovima Vlade Republike Hrvatske, rad EKO bilančnih grupa čiji je voditelj HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE d.o.o. (dalje: HROTE) bi trebao početi s danom 1.1.2019. To drugim riječima znači da će se početkom rada EKO bilančne grupe uvesti mogućnost tržišne prodaje poticane električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije putem burze. Slijedom toga, HROTE će uz poticanu električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, imati mogućnosti da putem burze prodaje i jamstva podrijetla vezana za tu električnu energiju. Slijedom navedenog, da bi se već uspostavljena i razvijena infrastruktura CROPEX-a mogla iskoristiti i za prodaju jamstva podrijetla, ali i bilo kojeg drugog predmeta povezanog s električnom energijom, potrebno je izmijeniti čl. 55.a. i 55. b Zakona o tržištu električne energije (Narodne Novine br. 22/13, 95/15, 102/15) na način da se CROPEX-u omogući da transakcijske račune posebne namjene koje otvara u poslovnoj banci za potrebe trgovanja električnom energijom, može otvoriti i u svrhu provođenja prodaje jamstava podrijetla električne energije, ali i u svrhu provođenja prodaje bilo kojih drugih predmeta trgovanja povezanih s električnom energijom za kojima bi mogla postojati potreba u budućnosti. Nije prihvaćen Odbijen Predmetna promjena govori o porijeklu jamstva što nije predmet ovog zakona te bi trebalo ovu primjedbu uputit tijekom rasprave o Izmjeni i dopuni Zakonu o obnovljivim izvorima. Javno savjetovanje je ograničeno isključivo i jedino na tekst „konačnog“ prijedloga zakona i da se nikako ne smije uvažavati dodatne prijedloge predstavnika zainteresirane javnosti koji se ne odnose na odredbe koje je predlagatelj dao na javno savjetovanje i koje nisu navedene u razlozima za donošenje zakona, a posebice iz razloga što se zakon donosi po hitnom postupku. U svrhu davanja prijedloga postoje "Prethodna savjetovanja" čija svrha je upravo da se u konačan prijedlog zakona uvrsti sve ono što zainteresirana javnost smatra da je potrebno uvrstiti u konačan prijedlog i što onda u javnom savjetovanju svi predstavnici zainteresirane javnosti mogu komentirati . Uzeto u razmatranje za buduće promijene.
21 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. Povezano s prijedlogom dopune članka 3. novom točkom 74., predlaže se u članku 10. stavku 3. iza točke 6. dodati novu točku 7. koja glasi: »7. osigurati električnu energiju za potrebe vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja na veleprodajnom tržištu električne energije ili unutar tržišne bilančne grupe čiji je član. » Ukoliko želimo propisati obvezu plaćanja naknade za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže Proizvođaču električne energije, potrebno je uvođenje tzv. „G komponente“ u Metodologiji za određivanje tarifnih stavki za distribuciju električne energije (NN 104/15) i u Metodologiji za određivanje tarifnih stavki za prijenos električne energije (NN 104/15, 84/16), kako je u uvodnom obrazloženju Prijedloga Izmjena Zakona i navedeno. U tom slučaju, predlaže se u članku 10. stavku 4. iza točke 15. dodati novu točku 16. koja glasi: »16. plaćati naknade za korištenje distribucijske i/ili prijenosne mreže za vlastitu potrošnju proizvodnog postrojenja temeljem ugovora o korištenju mreže u skladu s metodologijama za određivanje tarifnih stavki za distribuciju i prijenos električne energije, za različite kategorije korisnika mreže. » Nadalje za ravnopravan status reverzibilnih hidroelektrana iz hrvatskog sustava na regionalnom sustavu tržišta električne energije i budućem regionalnom tržištu pomoćnih usluga, izuzetno je važno da su oslobođene plaćanja naknade za korištenje mreže kao što su oslobođene reverzibilne hidroelektrane u susjednim elektroenergetskim sustavima (Slovenija, BIH). Nije prihvaćen Odbijen S obzirom da navedeno uključuje i potrebe promjena u podzakonskim aktima te posljedično žurniju promjenu odnosno primjenu novog sustava, stava smo da bi kroz navedeno rješavanje problema došlo do dodatnog produžavanja razdoblja koje bi moglo negativno utjecati na financijske tijekove hrvatskih proizvodnih postrojenja. Stoga, smatramo da navedena primjedba nije prihvatljiva.
22 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 4. Također, predlaže se ostaviti formulaciju „dati ili uskratiti suglasnost“, umjesto predložene „odlučiti o zahtjevu za davanje suglasnosti“. Postojeća formulacija u potpunosti preuzima izričaj i značenje iz Direktive. Nije prihvaćen odbijen Navedeno je u skladu s dobrom nomotehničkom praksom.
23 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 11. Predlaže se dopuna članka 11. stavkom 2. koji glasi: »U roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona Agencija je dužna izmijeniti metodologiju za određivanje tarifnih stavki za distribuciju električne energije i metodologiju za prijenos električne energije i uskladiti mrežna pravila s odredbama ovog Zakona. » Nije prihvaćen Odbijen Obzirom da prethodni komentar nije usvojen, posljedično se ne može niti ova primjedba usvojiti
24 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 10. Predlaže se dopuna ovog članka, stavkom 2. koji glasi: »Agencija je dužna donijeti Metodologiju iz članka 30., u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.» Nije prihvaćen Odbijen Obzirom da prethodni komentar nije usvojen, posljedično se ne može niti ova primjedba usvojiti.
25 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 10. Predlaže se ispraviti pozivanje na članak, te umjesto izraza „iz članka 6.“ pisati „iz članka 30.“. Nije prihvaćen Odbijen Broj šest (6) se odnosi na izmjene i dopune predloženog propisa te sukladno navedenom, primjedba se ne uvažava budući da ne odgovara nomotehničkoj praksi.
26 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 9. Predlaže se korekcija članka 62. stavka 5. na način da glasi: » (5) Svaki opskrbljivač je obvezan sklopiti ugovor o opskrbi s krajnjim kupcem u pisanom obliku. Podmirenje računa za isporučenu električnu energiju (uključujući jedinstveni račun) ili mjesečne novčane obveze kupca u okviru univerzalne usluge ili zajamčene opskrbe predstavlja iskazivanje volje kupca za opskrbom u okviru univerzalne usluge ili zajamčene opskrbe, čime se Ugovor o opskrbi smatra sklopljenim s danom početka opskrbe. U slučaju kada krajnji kupac u roku 60 dana od dana početka korištenja javne usluge opskrbe ne vrati potpisani ugovor o opskrbi, niti ne podmiri račun/račune za isporučenu električnu energiju, opskrbljivač mora obavijestiti operatora sustava o prestanku pružanja javne usluge opskrbe. Temeljem te obavijesti operator sustava dužan je obustaviti isporuku električne energije krajnjem kupcu. Ugovor o opskrbi krajnjeg kupca mora minimalno sadržavati: 1. identitet i adresu opskrbljivača, 2. usluge koje pruža opskrbljivač, uključujući vrijeme početka i kvalitetu opskrbe, 3. vrste ponuđenih usluga održavanja, ako se nude, 4. način dobivanja informacija o važećim cijenama i naknadama, uključujući i o naknadama za održavanje, 5. trajanje ugovora o opskrbi krajnjeg kupca, uvjete za obnavljanje i raskid ugovora o opskrbi krajnjeg kupca ili prestanak pružanja usluga, 6. postojanje bilo kojeg prava na raskid ugovora, 7. način utvrđivanja nadoknade u slučaju nepoštivanja ugovorene razine kvalitete usluga, uključujući netočan i zakašnjeli obračun i 8. način rješavanja sporova kada Agencija odlučuje po prigovorima krajnjih kupaca u slučaju obustave isporuke električne energije.» Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zahvaljujemo se na prijedlogu koji će se razmotriti prilikom slijedećih izmjena.
27 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 7 . Predlaže se dopuniti članak 30a. novim stavkom 3. koji glasi: »Agencija će nakon provedene javne rasprave u minimalnom trajanju od 15 dana, uz prethodno mišljenje operatora prijenosnog sustava, i operatora tržišta električne energije, donijeti Metodologiju za utvrđivanje troškova re-dispečinga elektrana radi upravljanja zagušenjem unutar hrvatskog elektroenergetskog sustava.» Obrazloženje: S obzirom da su moguća preopterećenja pojedinih dijelova prijenosne mreže tijekom redovnog pogona uslijed iznimno visoke angažiranosti obnovljivih izvora u RH uz veliki tranzit električne energije kroz hrvatski sustav (odobreni prekogranični kapaciteti) ili područno visokog opterećenja nedostatno izgrađene mreže, ponekad se izvršava re-dispečing angažiranosti elektrana po nalogu operatora prijenosnog sustava. Činjenica je da operator sve češće koristi re-dispečing elektrana s obzirom na povećanje snage intermitentnih izvora u mreži Republike Hrvatske i okruženju, pozivajući se na ugroženost kriterija sigurnosti N-1, a nije riješeno obeštećenje proizvođača s obzirom na posljedično povećanje troškova proizvodnje (operativno HOPS spušta proizvodnju ekonomski konkurentnijih elektrana a povećava angažiranost proizvodnje skupljih elektrana). Nije prihvaćen Odbijen Ne prihvaća se sukladno gore navedenom odgovoru kod iste primjedbe.
28 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 4. Predlaže se u članku 19. stavku 4. promijeniti navod „u roku od 60 dana“ u novi navod „u roku od 30 dana“. Naime, dugo čekanje odgovora Agencije otežava poziciju tržišnih sudionika i nepotrebno poskupljuje poslovanje energetskih subjekata. Nije prihvaćen odbijen Tijela nadležna za izdavanje pojedinih odgovora trebaju imati dovoljno dugi period da mogu sagledati pojedini problem i ujedno da ne dođe do zagušenja rada.
29 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 3. Predlaže se u članku 10. brisanje predloženih stavaka 12. i 13. Obrazloženje: Kao što je ranije rečeno, važeći Zakon člankom 10. dovoljno jasno opisuje prava i obveze Proizvođača električne energije, posebice glede prava kupnje električne energije na veleprodajnom tržištu, za vlastite potrebe (vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja), te njegovog statusa elektroenergetskog subjekta odnosno „sudionika na tržištu električne energije“ i nigdje u Zakonu se on ne smatra krajnjim kupcem. Što se tiče predloženog izuzeća za jedno specifično obračunsko mjerno mjesto reverzibilne hidroelektrane treba reći da se ovom formulacijom indirektno svi ostali proizvođači tretiraju kao krajnji kupci i nameće im se obveza kupnje električne energije za vlastitu potrošnju proizvodnog postrojenja na maloprodajnom tržištu. Nije poznato u pozitivnoj pravnoj praksi država članica EU formulacija i definicija „proizvođač u ulozi krajnjeg kupca“. Proizvođač ima pravnu osobnost i status energetskog subjekta, te kao takav svoja prava i obveze na tržištu električne energije. Zakonskim rješenjem postavlja se pravni okvir za ulogu (prava i obveze) proizvođača na tržištu, a pod zakonskim propisima definiraju se obveze glede pristupa i korištenja prijenosne/distribucijske mreže te druge posebno propisane obveze i naknade. Predložena odredba sadrži kombinaciju proizvođača kao sudionika na veleprodajnom tržištu i istovremeno kao krajnjeg kupca (u dijelu) na jednom obračunskom mjernom mjestu, što pravno nije moguće, i u suprotnosti je s Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (NN 85/15). Problem navedenog prijedloga stavka 12. predstavlja kako urediti ugovorni odnos za reverzibilnu hidroelektranu, da li ona mora za pristup mreži imati ugovor o opskrbi (koji ima zakonom propisane elemente) ili ugovor o kupoprodaji s veleprodajnog tržišta? Neka treća vrsta ugovora koja bi u sebi sadržavala maloprodajnog krajnjeg kupca (za mrežarinu) i veleprodajnog kupca (cijena energije bez naknada propisanih za krajnje kupce) nigdje nije propisana. Ovako određene obveze stvorile bi dodatne probleme prilikom sklapanja ugovora o korištenju mreže, a ne bi riješili postojeći problem da li je reverzibilna hidroelektrana proizvođač s pravom kupovine na veleprodajnom tržištu ili krajnji kupac jer na temelju predložene odredbe proizlazi da je u pogledu cijene same električne energije i naknada proizvođač s pravom kupovine na veleprodajnom tržištu, a u pogledu mrežarine krajnji kupac, te bi time proizvođač (s reverzibilnom hidroelektranom) ostvario pravo na oslobođenje od plaćanja naknada, ali nije jasno na koji način odnosno temeljem kojeg ugovora bi uopće ostvario to svoje pravo. Prethodno navedeno, obrazlažemo na konkretnom primjeru postojeće RHE. Na ukupno dva obračunska mjerna mjesta (400 kV), osim proizvodnje s pojedinog agregata (predaja u mrežu), mjeri se potrošnja (isporuka iz mreže) za crpni rad (približno 260 GWh/god) te potrošnja za potrebe kompenzatorskog rada (približno 20 GWh/godišnje) koja se aktivira po nalogu operatora sustava za rješavanje previsokih pogonskih napona u 400 kV. Dakle, ovdje se radi o mjerenju potrošnje na pojedinom brojilu za različite vrste usluga, odnosno o različitoj vrsti potrošnje: crpni rad temeljem ekonomske opravdanosti, crpni rad u pružanju usluge operatoru sustava kroz tercijarnu regulaciju za uravnoteženje te kompenzatorski rad za potrebe operatora sustava. Slijedom navedenog, smatramo da se ukupna nabava električne energije za potrošnju reverzibilnih hidroelektrana mora moći osigurati kroz vlastiti portfelj proizvodnje odnosno iz vlastitih proizvodnih postrojenja (HEP-Proizvodnja je energetski subjekt čija je proizvodnja uvijek, tj. u svakom obračunskom mjernom intervalu (15 minuta) veća od potrošnje), odnosno alternativno kroz veleprodajno tržište. Nije prihvaćen Odbijen Zahvaljujemo se na vašoj primjedbi, ali slijedom analize, a u trenutnim okolnostima i situacije u kojoj se nalazi elektroenergetski sektor, mišljenja smo da navedeni Nacrt prijedloga odražava pozitivne potrebe svih sudionika na tržištu , te ne narušava sustav u cilju privilegiranog položaja pojedinog sudionika.
30 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 2. U članku 9. stavku 6. predlaže se preciznije definirati koje su to ili kojim aktom propisane „informacije potrebne za stvarno tržišno natjecanje i učinkovito funkcioniranje tržišta“. Nije prihvaćen Odbijen S obzirom da sve informacije koje priprema operator će nadzirati Agencija tako će i detaljnije razrade ovih odredbi biti u obvezi Agencije.
31 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 1. Predlaže se izmjena pojmovnika, u članku 3. stavku 2. točka 49. na način da glasi: „49. postupak izdavanja energetskog odobrenja – postupak u okviru kojeg se osiguravaju potrebe Republike Hrvatske za izgradnjom novih proizvodnih postrojenja, temeljem odobrenja nadležnog tijela,“ Obrazloženje: Izmjena se predlaže radi usklađenja s člankom 12. Zakona, koji predviđa izdavanje energetskog odobrenja isključivo za gradnju novih proizvodnih postrojenja. S obzirom na korištenje izraza „spojni vod“, čiji izraz nije definiran u dosadašnjoj energetskoj regulativi Republike Hrvatske, predlažemo uskladiti s već donesenim propisima ili dopuniti članak 3., stavak 2. odnosno dodati novu točku 58. koja glasi: »58. spojni vod - visokonaponski vod koji povezuje prijenosnu mrežu dva operatora sustava, u pravilu prekogranični visokonaponski vod između dvije države u funkciji razmjene električne energije.» Dosadašnja točke 58. do 73. postaju točke 59. do 74. Mišljenja smo da važeći Zakon člankom 10. dovoljno jasno opisuje prava i obveze Proizvođača električne energije, posebice glede prava kupnje električne energije na veleprodajnom tržištu, za vlastite potrebe (proizvodnju i potrošnju u funkciji ponovne proizvodnje), te njegovog statusa sudionika na tržištu električne energije. Naime, „vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja“, razlikuje se od vlastite potrošnje krajnjeg kupca, i već je definirana važećim Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15, 131/17), koji je propis istog ranga u normativnoj hijerarhiji kao i razmatrani Zakon, te se odnosi na sve proizvođače. Ista definicija preuzeta je i u važećim Mrežnim pravilima operatora prijenosnog sustava („sva potrošnja električne energije povezana s proizvodnjom, na svim obračunskim mjernim mjestima,…“. Nadalje, navedenim Mrežnim pravilima reverzibilnu elektranu proglašava se krajnjim kupcem, što je u suprotnosti s krovnim Zakonom, te se u tom smislu predlaže usklađenje Mrežnih pravila sa Zakonom kao propisom višeg ranga. Ukoliko želimo izbjeći proizvoljno tumačenje navedenih pojmova i posljedice koje direktno i indirektno ono uzrokuje, te jednoznačno definirati prava i obveze određenih tržišnih sudionika Prijedlogom Izmjena Zakona na jasan, transparentan i ne diskriminirajući način. Stoga predlažemo dopuniti članak 3., stavak 2. odnosno dodati novu točku 75. koja glasi: »75. vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja – sva potrošnja električne energije povezana s proizvodnjom električne energije, na svim obračunskim mjernim mjestima, odnosno priključcima, a uključuje potrošnju koja se koristi za potrebe rada proizvodnog postrojenja, opću potrošnju proizvodnog postrojenja, potrošnju električne energije povezanu s pripremom primarnog energenta ili upravljanjem izvorom energije te drugu potrošnju iza obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja.» Dosadašnje točke 74., 75 i 76. postaju točke 75., 76. i 78. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća Ne prihvaća se izmjena pojmovnika. Navedena promjena nije povezana sa ovim prijedlogom, a ujedno je vezana sa drugim propisima koji će doći također na e-savjetovanje te će se u tom trenutku moći razmatrati iste primjedbe. Prihvaća se nova točku 58. koja glasi: »58. spojni vod - visokonaponski vod koji povezuje prijenosnu mrežu dva operatora sustava, u pravilu prekogranični visokonaponski vod između dvije države u funkciji razmjene električne energije.» Ne prihvaća se: Mišljenja smo da važeći Zakon člankom 10. dovoljno jasno opisuje prava i obveze Proizvođača električne energije, posebice glede prava kupnje električne energije na veleprodajnom tržištu, za vlastite potrebe (proizvodnju i potrošnju u funkciji ponovne proizvodnje), te njegovog statusa sudionika na tržištu električne energije. s obzirom da je navedeno pitanje drugačije uređeno zakonom.
32 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE Važeći Zakon o tržištu električne energije (dalje u tekstu: Zakon) daje temeljni regulatorni okvir za razvoj dinamičnog, transparentnog i ne diskriminirajućeg tržišta električne energije u Republici Hrvatskoj, a potpuna usklađenost s energetskim propisima EU, osnovni je preduvjet njegova pravilnog djelovanja unutar jedinstvenog energetskog tržišta EU. U tom smislu podupiremo prijedlog dodatnog usklađenja Zakona s odredbama Direktive 2009/72/EZ i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ (dalje u tekstu: Direktiva). Nadalje mišljenja smo da se ovim prijedlogom Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije (dalje u tekstu: Prijedlog Izmjene Zakona) treba dodatno definirati nova prava i obveze, te djelatnosti i tržišne sudionike koji do sada nisu bili propisani važećim Zakonom (primjerice skladištenje električne energije, agregatori i drugo). Naime svakodnevni izazovi u funkcioniranju tržišta i razvoj složenih odnosa na njemu, ukazuju na nužnost njihova donošenja. Tome u prilog navodimo i aktualan proces donošenja odnosno dopune europskog energetskog zakonodavstva, koji percipira nove okolnosti na tržištu električne energije i u potpunosti mijenja postojeću paradigmu tržišnih sudionika i njihovih međusobnih odnosa. Nije prihvaćen Odbijen Primjedba je previše općenita i nije moguće dati jednostavni odgovor. U dijelu gdje se navode obaveze prema odredbama novih EU propisa koji su u pripremi, da se isti prate te će biti uključeni kada budu na snazi u EU.
33 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE S OBRAZLOŽENJEM, NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. predlaže dodatne izmjene i dopune članaka ZoTEE-a, koje nisu obuhvaćene prijedlogom iz javne rasprave, a za koje smatramo da je ključno regulirati u ZoTEE-u: 1. Predlaže se članak 28. stavak 6. ZoTEE izmijeniti tako da glasi kako slijedi: "Operator prijenosnog sustava dužan je osiguravati usluge sustava prema tržišnim načelima. Korisnici mreže u čijem su vlasništvu uređaji za pružanje pomoćnih usluga dužni su, na zahtjev operatora prijenosnog sustava, bez odgađanja pružiti pomoćne usluge radi ostvarivanja usluga sustava i postizanja sigurnog i pouzdanog rada elektroenergetskog sustava. Međusobna prava i obveze uređuju se ugovorom o pružanju pomoćnih usluga." Obrazloženje: Uređaji za pružanje pomoćnih usluga ovim izmjenama se povezuju s korisnicima mreže što je tehnički logično. Time se izbjegavaju potencijalne teškoće koje bi mogle nastati zbog nejasne definicije pružatelja pomoćnih usluga. 2. Predlaže se članak 29. točka 16. ZoTEE izmijeniti tako da glasi kako slijedi: „Nabavu pomoćnih usluga u prijenosnom sustavu prema načelima razvidnosti i nepristranosti te po reguliranim uvjetima do uspostave uvjeta funkcionalnog tržišta pomoćnih usluga.“ Obrazloženje: Tržište električne energije odvojeno je od tržišta pomoćnih usluga te je funkcionalno već duže vremensko razdoblje. 3. Predlaže se članak 52. stavak 6. ZoTEE izmijeniti tako da glasi kako slijedi: „Sudjelovanje na tržištu električne energije uravnoteženja uređuje se ugovorima, u skladu s pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava.“ Obrazloženje: Postoje i drugi mehanizmi nabave energije uravnoteženja. Izričaj se pojednostavljuje čime se izbjegavaju potencijalne poteškoće koje bi mogle nastati zbog spominjanja samo jednog od načina nabave energije uravnoteženja. 4. Predlaže se članak 52. stavak 8. ZoTEE izmijeniti tako da glasi kako slijedi: „Do uspostave funkcionalnog tržišta električne energije uravnoteženja, maksimalne cijene električne energije za potrebe uravnoteženja elektroenergetskog sustava ugovorene u okviru ugovora o pružanju pomoćnih usluga u skladu s metodologijom za određivanje cijena za pružanje pomoćnih usluga obračunavaju se prema metodologiji za određivanje cijena za pružanje usluge uravnoteženja koju donosi Agencija, uz prethodno mišljenje operatora prijenosnog sustava.“ Obrazloženje: Omogućuje se dodatna fleksibilnost operatoru prijenosnog sustava kako bi mogao nabaviti energiju uravnoteženja i po nižim cijenama od onih metodološki propisanih. Ovime se izbjegavaju potencijalne poteškoće koje bi mogle nastati ukoliko operator prijenosnog sustava prekograničnim mehanizmima nabave energije uravnoteženja uspije postići povoljniju cijenu od metodološke. 5. Predlaže se članak 52. stavak 9. ZoTEE izmijeniti tako da glasi kako slijedi: „Do uspostave tržišta pomoćnih usluga, maksimalne cijene njihovog pružanja određuju se metodologijom za određivanje cijena za pružanje pomoćnih usluga koju donosi operator prijenosnog sustava, uz prethodnu suglasnost Agencije, a operator prijenosnog sustava izvještava Agenciju o sklopljenim ugovorima o pružanju pomoćnih usluga s pružateljima kao i mjesečnom ostvarenju tih ugovora.“ Obrazloženje: Ovime se pojednostavljuje postupak otvaranja tržišta pomoćnih usluga te se omogućava postupno otvaranje tržišta pomoćnih usluga s ciljem razvoja tržišnog natjecanja i maksimizacije društvene dobrobiti. Prijedlog je ovom formulacijom olakšati otvaranje tržišta pomoćnih usluga, obzirom da je postojeća formulacija nejasna i teško primjenjiva uvažavajući narav "tržišta pomoćnih usluga". Pojam "maksimalna" otvorio bi prostor za postepeno otvaranje tržišta i uštede za krajnje kupce. 6. Predlaže se članak 68. stavak 10. ZoTEE izmijeniti tako da glasi kako slijedi: „Korisnik mreže kojem je odbijen ili ograničen pristup mreži ili je nezadovoljan uvjetima pristupa može izjaviti prigovor Agenciji.“ Obrazloženje: Postojeći tekst ove odredbe u suprotnosti je sa čl. 34. ZoTEE-a, sa Direktivom 2009/72/EZ i sa čl. 157. Zakona o općem upravnom postupku, iz razloga kako slijedi: A) Čl. 34. ZoTEE predviđa prigovor HERA-i kao pravni lijek na raspolaganju korisnicima protiv postupanja operatora prijenosnog sustava u vezi sa „odbijanjem priključka na prijenosnu mrežu, uvjetima priključenja na prijenosnu mrežu, određivanjem naknade za priključenje i/ili povećanje priključne snage na prijenosnu mrežu“. Čl. 68. st. 10. ZoTEE ponovno regulira istu stvar, ali na način da kao instrument pravne zaštite korisnika uvodi institut žalbe. Rezultat ovakvog dvostrukog reguliranja iste materije je pravna nesigurnost jer nije jasno koji pravni lijek treba koristiti – prigovor ili žalbu. Radi pravne sigurnosti i u interesu jasnoće propisa, potrebno je uskladiti terminologiju. B) Prigovor je pravni instrument koji se temeljem odredbi Zakona o općem upravnom postupku priznaje osobama koje su korisnici javnih usluga, protiv postupanja tih pružatelja javnih usluga. Žalba predstavlja pravni lijek u upravnom postupku koji se priznaje protiv upravnih akata i drugog postupanja prvostupanjskih upravnih tijela. Taj instrument nije primjenjiv na rad operatora prijenosnog sustava. Naime, operator prijenosnog sustava po svojoj prirodi predstavlja pružatelja javnih usluga, a ne prvostupanjsko upravno tijelo. Takav status operatora jasno slijedi iz čl. 5. st. 3. ZoTEE u kojem je regulirano da se djelatnost prijenosa električne energije obavlja kao javna usluga. Budući da je operator prijenosnog sustava pružatelj javne usluge, na njega se primjenjuje instrument pravne zaštite reguliran u čl. 157. Zakona o općem upravnom postupku (pravo na prigovor), te je stoga ispravan instrument pravne zaštite protiv postupanja operatora prijenosnog sustava upravo prigovor. Taj mehanizam pravne zaštite pravilno je inkorporiran u čl. 34. ZoTEE, ali je u čl. 68. st. 10. ZoTEE pogrešno regulirano da se u istim slučajevima može izjaviti žalba. Dvostrukim reguliranjem iste materije u čl. 68. st. 10. ZoTEE-a uveden element nesigurnosti i nejasnoće. Predložene izmjene ispravljaju uočeni nedostatak. C) Potvrda shvaćanja da je upravo prigovor (a ne žalba) ispravan instrument pravne zaštite korisnika od postupanja operatora nalazi se i u tekstu Direktive 2009/72/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije od 13.07.2009. Predmetna Direktiva u čl. 37. st. 11. regulira da se protiv postupanja operatora prijenosnog ili distribucijskog sustava podnosi pritužba (u hrvatskom tekstu Direktive) odnosno „complaint“ (u engleskom tekstu Direktive) regulatornom tijelu, a ne žalba (u engleskom tekstu: „appeal“) kako je to regulirano u čl. 68. st. 10. ZoTEE-a. Iz navedenog se može zaključiti da je riječ „žalba“ u čl. 68. st. 10. ZoTEE-a unesena omaškom, kao rezultat netočnog prijevoda čl. 37. st. 11. Direktive 2009/72/EZ, odnosno pogrešne implementacije Direktive u hrvatsko zakonodavstvo. Umjesto riječi „žalba“, u čl. 68. st. 10. ZoTEE-a trebalo je koristiti pojam „prigovor“, koji bi bio ispravniji i u duhu ostalih odredaba ZoTEE-a, Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti i Zakona o općem upravnom postupku koji se odnose na pravnu zaštitu protiv postupanja operatora prijenosnog sustava. Stoga predložena izmjena članka 68. stavka 10. predstavlja usklađivanje ZoTEE-a sa čl. 37. st. 11. Direktive 2009/72/EZ. D) Treba napomenuti da prigovor kao instrument pravne zaštite protiv postupanja operatora prijenosnog sustava za korisnike mreže predstavlja za korisnike efikasniju zaštitu od one koju bi im pružila žalba (kao instrument upravnog postupka). Naime, pravo na žalbu u upravnom postupku je ograničeno prekluzivnim rokom od 15 dana, dok slijedom čl. 157. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku korisnik javne usluge može izjaviti prigovor sve dok traje nezakonito postupanje pružatelja usluge. Jasno je dakle da korisnici mreže, kada im se priznaje pravo na prigovor kao instrument pravne zaštite, uživaju veći stupanja pravne zaštite nego što bi to mogli ostvariti korištenjem žalbe, budući da imaju znatno produženi rok u kojem mogu iskoristiti dodijeljeni im instrument pravne zaštite u odnosu na rok za žalbu u upravnom postupku. E) Ako bi se prihvatilo da je žalba instrument pravne zaštite protiv postupanja operatora, to bi imalo dalekosežnu posljedicu na status samih operatora prijenosnog i distribucijskog sustava. Naime, to bi značilo da se operatori smatraju prvostupanjskim upravnim tijelima (a ne pružateljima javne usluge), na čije akte/radnje/propuštanja se ulaže žalba o kojoj odlučuje HERA kao drugostupanjsko upravno tijelo. Opće pravilo upravnog postupka je da prvostupanjska upravna tijela nemaju pravo žalbe niti pravo upravne tužbe protiv odluka drugostupanjskog tijela, pa čak i ako se ne slažu s shvaćanjima drugostupanjskog tijela. Takvo reguliranje statusa operatora sustava iste bi ostavilo bez ikakve pravne zaštite od nezakonitog postupanja regulatora, te bi im bio uskraćen čak i sudski put zaštite svojih prava i interesa u vezi sa vođenjem elektroenergetskog sustava, pred upravnim sudom. 7. Predlaže se članak 68.b stavak 1. alineja 8 ZoTEE izmijeniti tako da glasi kako slijedi: „(1) Operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su, uz prethodno odobrenje Agencije, donijeti pravila o priključenju na prijenosnu mrežu, odnosno pravila o priključenju na distribucijsku mrežu, kojima se osobito utvrđuje: – izrada elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu, – izdavanje posebnih uvjeta priključenja na mrežu, – izdavanje elektroenergetske suglasnosti, – način i uvjeti za nabavu roba, usluga i radova za izgradnju priključka i stvaranje tehničkih uvjeta u mreži, – uvjeti za ovlaštenog izvođača pridijeljenih poslova, – postupak priključenja, – postupak promjene na priključku, – postupak rješavanja PRIGOVORA, – obrasci dokumenata i ugovora, – upute sudionicima u postupku priključenja i promjena na priključku.“ Obrazloženje: Kao što je već obrazloženo uz prijedlog za izmjenu članka 68. stavak 10., pojam „žalba“ je pogrešno korišten u tekstu ZoTEE-a, jer je ispravan pravni lijek koji korisnici mreže imaju na raspolaganju protiv postupanja operatora prijenosnog sustava instrument prigovora sukladno čl. 157. i 158. Zakona o općem upravnom postupku. Slijedom te argumentacije, i u pravilima o priključenju operatora prijenosnog sustava mora biti predviđeno da pravni instrument zaštite od postupanja operatora predstavlja prigovor, a ne žalba, te slijedom toga postaje nužno ispraviti i ovu odredbu ZoTEE-a, kojom se definira sadržaj pravila o priključenju. Nije prihvaćen Odbijen Navedeno pitanje nije sastavni dio ovih izmjena. Javno savjetovanje je ograničeno isključivo i jedino na tekst „konačnog“ prijedloga zakona i da se nikako ne smije uvažavati dodatne prijedloge predstavnika zainteresirane javnosti koji se ne odnose na odredbe koje je predlagatelj dao na javno savjetovanje i koje nisu navedene u razlozima za donošenje zakona, a posebice iz razloga što se zakon donosi po hitnom postupku. U svrhu davanja prijedloga postoje "Prethodna savjetovanja" čija svrha je upravo da se u konačan prijedlog zakona uvrsti sve ono što zainteresirana javnost smatra da je potrebno uvrstiti u konačan prijedlog i što onda u javnom savjetovanju svi predstavnici zainteresirane javnosti mogu komentirati . Uzeto u razmatranje za buduće promijene
34 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 9. Iznimno od stavka 12. ovoga članka opskrbljivač svojim krajnjim kupcima priključenim na distribucijsku mrežu može u skladu s tarifnim sustavima i propisanim naknadama naplaćivati naknadu za korištenje prijenosne i distribucijske mreže na temelju sklopljenog ugovora o međusobnim odnosima s operatorom distribucijskog sustava. Nije prihvaćen odbijen Drugačije uređeno u tekstu zakona.
35 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 9. Uvođenjem izuzeća za naplatu naknade za korištenje prijenosne mreže samo za krajnje kupce kategorije kućanstva, zbog izmjene stavka 11., temeljem ugovora Opskrbljivač – HEP ODS i dalje ostaje na snazi obveza HOPS-a da za sve ostale krajnje kupce na niskom i srednjem naponu koji su priključeni na distribucijsku mrežu mora sklapati ugovore s Opskrbljivačima budući se stavak 12 . ne mijenja. Intencija prijedloga bila je uvođenje izuzeća za sve krajnje kupce priključene na distribucijsku mrežu (postojeća praksa). S obzirom da je stavkom 21. regulirano da HOPS za sve kupce priključene na distribucijsku mrežu naplaćuje mrežarinu od HEP ODS, pretpostavka je da je izuzeće u stavku 20. omaška u pisanju. Nije prihvaćen Odbijen - Primljeno na znanje Sukladno primjedbi postojeći tekst je usklađen ,te je sukladno tome primjedba na modificirani način prihvaćena
36 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 6 . Pojam spojni ili prekogranični je stručno uobičajen. Prihvaćen Izraz spojni vodovi se prihvaća.
37 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 6 . U članku 30. iza točke 54. dodaje se točka 55. koja glasi: 55. izraditi i objaviti pravila za upravljanje zagušenjem unutar hrvatskog elektroenergetskog sustava, uključujući spojne vodove, uz ishođenu prethodnu suglasnost Agencije. Iza članka 30. dodaje se članak 30.a koji glasi: » Članak 30.a (1) Agencija je nadležna pratiti upravljanje zagušenjem unutar hrvatskog elektroenergetskog sustava, uključujući spojne vodove, kao i provedbu pravila za upravljanje zagušenjem iz članka 30. točke 55. ovoga Zakona. (2) Agencija može i naknadno zahtijevati od operatora prijenosnog sustava izmjene i dopune pravila iz članka 30. točke 55. ovoga Zakona Nije prihvaćen Odbijen Ovom promjenom se gubi jasnoća postojećeg teksta.
38 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 4. Protiv odluke Agencije iz stavka 4. ovoga članka nije dopušten prigovor, ali se može pokrenuti upravni spor, što ne odgađa izvršenje odluke. Postupak pred upravnim sudom je hitan. Nije prihvaćen Odbijen Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), prigovor se za razliku od žalbe, izjavljuje protiv radnje (činjenja ili nečinjenja), a ne protiv odluke (akta) tijela. Pravna zaštita je uspostavljena upravo mogućnostima koje su navedene u predmetnom članku, odnosno stavku.
39 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 4. st.8. Nastavno na obvezu ishođenja prethodne suglasnosti, prijedlogom se osigurava pravna zaštita operatora prijenosnog sustava te se omogućava uspostava upravno sudske prakse vezane uz djelokrug rada Agencije. Nije prihvaćen Odbijen Pravna zaštita je uspostavljena upravo mogućnostima koje su navedene u predmetnom članku, odnosno stavku.
40 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 4. Neovisni operator prijenosa dostavlja Agenciji na prethodnu suglasnost sve komercijalne i financijske ugovore s vertikalno integriranim subjektom. Agencija će, po provjeri tržišno usmjerenih i nepristranih uvjeta, u roku od 30 dana od primitka ugovora dati ili uskratiti suglasnost. Nije prihvaćen Odbijen Sukladno odredbi članka 101. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), propisan je duži rok rješavanja zahtjeva stranke koji iznosi 60 dana budući da je u slučajevima vođenja ispitnog postupka propisana obveza rješavanja zahtjeva stranke u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva stranke. Formulacija „odlučiti o zahtjevu za davanje suglasnosti“ je u skladu s dobrom nomotehničkom praksom.
41 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 4. HOPS smatra da je rok za donošenje odluke Agencije po zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti, potrebno ograničiti na rok od 30 dana od dana primitka ugovora na koji se traži prethodna suglasnost. Naime, zakonodavac kroz navedenu pravnu normu želi osigurati provjeru tržišno usmjerenih i nepristranih uvjeta na koji se traži prethodna suglasnost. Pretpostavka uvođenja prethodne suglasnosti, umjesto suglasnosti odražava se u usklađenosti postupanja operatora prijenosnog sustava s odredbama kojima se uređuje razdvajanje odnosno neovisnost operatora prijenosnog sustava od drugih dijelova VIS-a. Prethodna suglasnost Agencije uvjet je za zaključenje ugovora. Skraćivanje rokova HOPS smatra opravdanim, budući je riječ o postupku koji se provodi pred Agencijom koja kao procesnopravnu normu primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku, koji propisuje obvezu rješavanja zahtjeva stranke bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Nije prihvaćen Odbijen Sukladno odredbi članka 101. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), propisan je duži rok rješavanja zahtjeva stranke koji iznosi 60 dana budući da je u slučajevima vođenja ispitnog postupka propisana obveza rješavanja zahtjeva stranke u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva stranke.
42 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. OBRAZLOŽENJE, Uz članak 8. Nejasan izričaj, pretpostavka je da je intencija obrazloženja da operator prijenosnog sustava donosi pojedine akte iz područja svog djelokruga odgovornosti, uz mišljenje operatora tržišta i uz prethodnu suglasnost Agencije. Nije prihvaćen Odbijen Upravo se navedenim člankom propisuje jednoobrazni izričaj koji se određuje kroz cijeli Zakon, odnosno određuje se da operator tržišta daje mišljenje na pojedine akte uz prethodno mišljenje operatora tržišta električne energije i uz prethodnu suglasnost Agencije.
43 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITIZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Razlozi za donošenje Zakona U tekstu je navedeno: “Iz direktive proizlazi dakle obveza da operator prijenosnog sustava treba biti jedini subjekt koji donosi pravila, a Agencija jedino nadležno tijelo koje ih odobrava“. S obzirom da je prema Zakonu o tržištu električne energije HROTE nadležan za donošenje„Pravila organiziranja tržišta električne energije“ a HEP-ODS „Pravila nadomjesnih krivulja opterećenja“ , navod je netočan. Nije prihvaćen Odbijen Navedeno se odnosi na podzakonski akt koji se izmjenjuje u ovoj izmjeni i dopuni, a na sve akte koji postoje u osnovnom Zakonu.
44 liatris-jelen plast d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE S OBRAZLOŽENJEM Osvrt na Članak 37 ZoTEE: Ovim putem iskazujem veliki interes da mi se kao vlasniku distributivne trafostanice 10/0,4 kV omogući razdvajanje postojećeg mjernog mjesta na srednjem naponu na više mjernih mjesta za napajanje pojedinih proizvodno uslužnih objekata. U konkretnom slučaju posjedujem poslovnu lokaciju sa izgrađenim pogonima (drvni pogon; prerada plastike; kamenoklesarska djelatnost i ugostiteljstvo) koje sam iznajmio različitim zakupoprimcima, prema čijim zahtjevima trebam uspostaviti egzaktni obračun potrošnje električne energije. Obratio sam se nadležnoj Elektri čije su stručne službe predložile rješenje prema kojem bih morao postojeću trafostanicu ustupiti HEP-u, da bi oni mogli priključiti pojedine pogone sa zasebnim brojilima. Takvo rješenje mi je apsolutno neprihvatljivo prije svega jer sam uložio značajna financijska sredstva u energetska postrojenja i cilj mi je da imam mogućnost upravljanja i kontrole energetskih prilika unutar vlastitog poslovnog kompleksa. Za rješenje putem navedenog modela Zatvorenog distribucijskog sustava već sam ranije informiran, ali mi je rečeno da se isti ne može zakonski provesti u mom slučaju. U proteklom vremenu sam se dosta informirao kako je to uređeno u drugim zemljama EU, te sam dobio saznanja da je to apsolutno moguće. Stoga, svakako podržavam prijedlog Crodux-a za izmjenu prema navedenim stavkama. Također smatram da je već konačno došlo vrijeme, da se u Republici Hrvatskoj ukinu svi monopoli koji guše nas poduzetnike i nameću nam znatno teže uvjete poslovanja od onih koje imaju naši konkurenti u ostalim zemljama EU-a. Upravo je ponašanje HEP-a eklatantni primjer monopolista koji u pravilu ne uvažava specifične okolnosti i interese potrošača, već nameće rješenja koja su neprihvatljiva samim potrošačima, čime ih na neki način ucjenjuje u aktivnostima unaprjeđenja i razvoja poslovanja. Za LIATRIS-JELEN PLAST d.o.o. Alen Ljubanović, direktor Nije prihvaćen Odbijen Navedeno pitanje nije sastavni dio ovih izmjena. Javno savjetovanje je ograničeno isključivo i jedino na tekst „konačnog“ prijedloga zakona i da se nikako ne smije uvažavati dodatne prijedloge predstavnika zainteresirane javnosti koji se ne odnose na odredbe koje je predlagatelj dao na javno savjetovanje i koje nisu navedene u razlozima za donošenje zakona, a posebice iz razloga što se zakon donosi po hitnom postupku. U svrhu davanja prijedloga postoje "Prethodna savjetovanja" čija svrha je upravo da se u konačan prijedlog zakona uvrsti sve ono što zainteresirana javnost smatra da je potrebno uvrstiti u konačan prijedlog i što onda u javnom savjetovanju svi predstavnici zainteresirane javnosti mogu komentirati . Uzeto u razmatranje za buduće promijene
45 liatris-jelen plast d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITIZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Osvrt na Članak 37 ZoTEE: Ovim putem iskazujem veliki interes da mi se kao vlasniku distributivne trafostanice 10/0,4 kV omogući razdvajanje postojećeg mjernog mjesta na srednjem naponu na više mjernih mjesta za napajanje pojedinih proizvodno uslužnih objekata. U konkretnom slučaju posjedujem poslovnu lokaciju sa izgrađenim pogonima (drvni pogon; prerada plastike; kamenoklesarska djelatnost i ugostiteljstvo) koje sam iznajmio različitim zakupoprimcima, prema čijim zahtjevima trebam uspostaviti egzaktni obračun potrošnje električne energije. Obratio sam se nadležnoj Elektri čije su stručne službe predložile rješenje prema kojem bih morao postojeću trafostanicu ustupiti HEP-u, da bi oni mogli priključiti pojedine pogone sa zasebnim brojilima. Takvo rješenje mi je apsolutno neprihvatljivo prije svega jer sam uložio značajna financijska sredstva u energetska postrojenja i cilj mi je da imam mogućnost upravljanja i kontrole energetskih prilika unutar vlastitog poslovnog kompleksa. Za rješenje putem navedenog modela Zatvorenog distribucijskog sustava već sam ranije informiran, ali mi je rečeno da se isti ne može zakonski provesti u mom slučaju. U proteklom vremenu sam se dosta informirao kako je to uređeno u drugim zemljama EU, te sam dobio saznanja da je to apsolutno moguće. Stoga, svakako podržavam prijedlog Crodux-a za izmjenu prema navedenim stavkama. Također smatram da je već konačno došlo vrijeme, da se u Republici Hrvatskoj ukinu svi monopoli koji guše nas poduzetnike i nameću nam znatno teže uvjete poslovanja od onih koje imaju naši konkurenti u ostalim zemljama EU-a. Upravo je ponašanje HEP-a eklatantni primjer monopolista koji u pravilu ne uvažava specifične okolnosti i interese potrošača, već nameće rješenja koja su neprihvatljiva samim potrošačima, čime ih na neki način ucjenjuje u aktivnostima unaprjeđenja i razvoja poslovanja. Za LIATRIS-JELEN PLAST d.o.o. Alen Ljubanović, direktor Nije prihvaćen Odbijen Navedena primjedba nije sastavni dio promjena u ovim Izmjenama i dopunama Zakona. Javno savjetovanje je ograničeno isključivo i jedino na tekst „konačnog“ prijedloga zakona i da se nikako ne smije uvažavati dodatne prijedloge predstavnika zainteresirane javnosti koji se ne odnose na odredbe koje je predlagatelj dao na javno savjetovanje i koje nisu navedene u razlozima za donošenje zakona, a posebice iz razloga što se zakon donosi po hitnom postupku. U svrhu davanja prijedloga postoje "Prethodna savjetovanja" čija svrha je upravo da se u konačan prijedlog zakona uvrsti sve ono što zainteresirana javnost smatra da je potrebno uvrstiti u konačan prijedlog i što onda u javnom savjetovanju svi predstavnici zainteresirane javnosti mogu komentirati . Uzeto u razmatranje za buduće promijene
46 Marijan Kalea OBRAZLOŽENJE, Uz članak 7. Opet "spojene" zamijeniti riječju "spojne". Prihvaćen Prihvaća se.
47 Marijan Kalea NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, Članak 6 . Zamijeniti riječ "spojene" riječju "spojne". Tumačenje dano naprijed. Prihvaćen Prihvaća se.
48 Marijan Kalea II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITIZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom i posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Umjesto riječi "spojeni vodovi" treba stajati "spojni vodovi", na dva mjesta u tekstu poglavlja II - to su vodovi koji spajaju mreže dva susjedna operatora prijenosnog sustava. (Spojeni vodovi nemaju smisla; svi vodovi su spojeni!) Prihvaćen Prihvaća se
49 Vedran Šmitran II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITIZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Razlozi za donošenje Zakona ENERGIA GAS AND POWER d.o.o., kao opskrbljivač električnom energijom u RH, podržava prijedlog CRODUX PLINA d.o.o.. Smatramo da svim kupcima u RH treba omogućiti jedinstveni račun kao način plaćanja. Naša iskustva sa ostalih tržišta EU ne pokazuju nam primjere gdje se pojedine skupine kupaca diskriminiraju na bilo koji način, a naročito ne po načinu plaćanja. Naš zahtjev je da se ovaj postupak odabira načina plaćanja (Jedinstveni račun ili Odvojeni računi) provodi prema postojećim procedurama i sučelju HEP ODS-a , u okviru kojih se provode postupci promjene opskrbljivača. Također smatramo da ovaj postupak usklađenja međusobnih odnosa kupaca, operatora i opskrbljivača bude nadzirana od strane Regulatora (HERA) koji ima obvezu i ovlasti zaštite pojedinih sudionika, a naročito krajnjih kupaca električne energije i zaštitu prava tržišnog natjecanja. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen Upravo ovom izmjenom se želi omogućiti oba načina tj. da postoje i jedinstveni i odvojeni, osim za kategoriju kućanstvo gdje je obaveza jednistvenog računa.