Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku - HKZR - Kolegica i kolega iz medicinsko laboratorijske dijagnostike PRIJEDLOZI ZA IZMJENE: Poglavlje III. ZDRAVSTVENA DJELATNOST RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 30., stavak (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Poglavlje V. ORDINACIJA Članak 46. - Stavak (3): riječ „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jedan segment laboratorijske dijagnostike –medicinsku biokemiju. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike koja je daleko šira laboratorijska djelatnost u odnosu na medicinsku biokemiju stavi u ravnopravan položaj, te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. Članak 48. stavak (1) brišu se riječi „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „ a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Dakle, medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ koja kao širi pojam obuhvaća i medicinsku biokemiju. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko - laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim, te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u specijalističkim dijagnostičkim laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju, tipizaciju tkiva i dijagnostiku nasljednih metaboličkih bolesti. Članak 49. - Dodati novi stavak koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 50. u stavku (2) dodati alineju (3) koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ . OBRAZLOŽENJE: Komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Članak 54. - stavak (1): riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ se brišu i izričajno usklađuju s riječima „dijagnostički laboratorij“. - stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ se brišu i izričajno usklađuju s riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 54. stavak (3) izmijeniti tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, jer se zapošljavanjem više zdravstvenih djelatnika pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi. Zapošljavanje stručnog kadra različitih zdravstvenih profila iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u određenom dijagnostičkom laboratoriju ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Vezano za članak 54. stavak (4) ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. Članak 68. stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Poglavlje VI. ZDRAVSTVENE USTANOVE Članak 90, stavak (2): iza riječi „zdravstveni suradnici“.. dodati i jedan predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove. OBRAZLOŽENJE: Navedeni prijedlog smatramo pragmatičnim rješenjem kao pomoć u radu Stručnog vijeća zdravstvene ustanove utoliko više, jer bi se osnažila i poboljšala komunikacija ovog tijela s Radničkim i Upravnim vijećem zdravstvene ustanove. Prijedlozi i rješenja bi se donosila konstruktivnije i uz sudjelovanje predstavnika radnika. Članak 97, stavak (3): iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „ U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Poglavlje VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 112. stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamijeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ . Članak 113. stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“. Članak 114. stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Poglavlje IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJALNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 120. stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske i radiološke dijagnostike“; stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. U protivnom, ukoliko nekim slučajem ipak ostane u tekstu, iza riječi „sestrinstva“ potrebno je dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva. Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Poglavlje XI. REFERENTNI CENTAR MINISTARSTVA Članak 143 stavak (2) iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Poglavlje XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 155. stavak (2) izmijeniti na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“. OBRAZLOŽENJE: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici VSS. Nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici) ne mogu se smatrati zdravstvenima, budući im primarni stupanj srednjoškolskog ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. Pa tako, još uvijek važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao i sam nacrt prijedloga Zakona ove kategorije radnika kao zdravstvene suradnike (nezdravstvene radnike) prepoznaje kao takve i regulira člankom 167. Slijedom rečenog, ovakav prijedlog zakonodavca u koliziji je s člankom 167. Nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju obvezu učlanjenja u strukovne komore, plaćanje članarine istim, odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor od strane nadležne strukovne komore, kao što ni po kojoj osnovi ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Obzirom da nezdravstveni radnik (zdravstveni suradnik) ne može raditi poslove iz područja kompetencija zdravstvenog radnika, jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (položen stručni ispit i odobrenje za samostalan rad - licencu), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici). KOMENATAR uz članak 162. stavak (1): Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i načina isplate dodatka za natprosječne rezultate rada iz stavka (1) ovog članka uređuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom – što je prilično nejasna formulacija obzirom da pojam natprosječnosti ili prosječnosti relativan pojam i nije dostupan na jednak način na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije, ne samo za one koje se ocjenjuje, već i za one koji ocjenjuju. Članak 167. - stavak (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. U službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke ističe se kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. Definicija zdravstvenog radnika razine 7. po HKO (VSS) nije se mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993). S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. U članku 171. Iza riječi „farmacije“ brisati riječi „i medicinske biokemije“. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. Članak 174. stavak (1) iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ Članak 175. stavak (1) brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno članku 147. stavak (3) nacrta prijedloga Zakona ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? Članak 178. mijenjati stavak (12) tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 181. u stavku (4) iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava/udruga. Poglavlje XVII. UTVRĐIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 2 | Nikoola Livančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 3 | dubravka ciliga | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Dubravka Ciliga Potrebno je razlikovati zdravstvene radnike (djelatnike) i radnike u zdravstvu (djelatnike) što se kroz predloženi nacrtu o prijedlogu o zdravstvenoj zaštiti , nezdravstveni djelatnici nazivaju zdravstveni suradnici što je neprihvatljivo. U članku 28 (stavak 2) navedeni su i nezdravstveni radnici što bi trebalo preformulirati u radnike u zdravstvu ( djelatnike). U članku 30; -u stavku 3 je navedena preventivna i zdravstvena zaštita djece i mladeži u osnovnim i srednjim školama i visokim sveučilištima -u stavku 7 naveden je na rad s osobama s invaliditetom - u stavku 13 navedena je zdravstvena rehabilitacija djece i mladeži s poremećajima u tjelesnom i mentalnom razvoju. Iz svega prethodno navedenog potrebno je: u članku 155 dodati kineziterapeute sa završenim Kineziološkim fakultetom, Sveučilišta u Zagrebu, sukladno članku 28 ( nezdravstveni djelatnik- radnik u zdravstvu- djelatnik) Obrazloženje: Studenti s usmjerenjem kineziterapije (300 sati) stiču znanja iz fizikalne medicine i rehabilitacije, neurologije, interne medicine i zdravstvene psihologije. Kroz pedagošku praksu se educiraju za rad u području prilagođenih tjelesnih aktivnosti u školi vezano za integraciju osoba s invaliditetom. Osposobljeni su za rad u bolnicama i rehabilitacijskim centrima jer se dio programa odnosi na probleme lokomotornog sustava, posture i masaže. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4 | Lidija Bilić-Zulle | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Suglasna sam i podržavam prijedloge koje su podnjeli Hrvatska komora medicinskih biokemičara i Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu te brojni kolege specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Obrazloženja su jasna i nedvojbena. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5 | Jerka Dumić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, Svesrdno podržavam prijedloge i stavove Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva kao i Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) te Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). Prijedlozi i komentari HKZR, Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD), HULM - Hrvatske udruge laboratorijske medicine, HUCIT- Hrvatske udruge citotehnologa, HUS –MLD - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku jasno zrcale nerazumijevanje srži, smisla i djelatnosti, odnosno znanja i vještina kao ni kompetencija magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine (MBLM), kao ni liječnici, ne osporavaju obrazovanje stečeno diplomskim studijem medicinsko-laboratorijske dijagnostike (MLD). Niti je medicinsko-biokemijski laboratorij jedini laboratorij unutar sustava zdravstva u kojem bi magistri MLD mogli raditi. Ako ne pokušavaju zauzeti mjesta liječnika-specijalista, niti smatraju da bi trebali imati pristup specijalizacijama iz kliničke mikrobiologije, kliničke citologije, i dr. zašto magistri MDL smatraju da bi mogli zauzeti mjesta magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno imati pristup specijalizaciji iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine? Zato što je netko (Sveučilište u Osijeku) potezom pera „biomedicinsku tehnologiju“ preimenovao u medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku te time smatrao da je put za pristup kliničkoj specijalizaciji iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine otvoren. Poštovani magistri MDL, poznavanje tehnologije i sposobnost obavljanje analize ne podrazumijeva automatski razumijevanje kliničkog značenja dobivenih rezultata. Žao mi je što ste dovedeni u zabludu, ali svoje nezadovoljstvo trebate usmjeriti na onoga tko je izdao „nevažeće“ diplome, a ne na neutemeljeno traženje izmjena Zakona, odnosno stjecanje prava koja vam ni po čemu ne pripadaju. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 6 | Marina Dujmić Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 7 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 8 | Jozefina Palić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH), Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Lorene Honović, Ede Karbana, Ines Šahinović, Ines Vukasović, Josipe Periša, Ane Pocrnja, Petre Filipi, Ivane Marković, Gordane Juričić, Marka Risa, Domagoja Marjančevića, Marije Milić, Mihovila Horvata, Mirjane Marijane Kardum Paro, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Valentine Cesar Kocijan, Anamarije Đuras, Ive Đikić, Milice Šoštarić, Martine Ciprić, Tare Rolić i Tine Brenčić. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 9 | Mateja Anđel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Čl 11 st 5… lokalna samouprava može ( MORA ) osigurati sredstva... Čl 63 st 3 podst suglasnost ( MIŠLJENJE ) župana odnosno gradonačelnika… Čl 46 Ordinacija… dodati st 4… u ordinaciji se može odvijati stručna edukacija ( stažisti, specijalizacija … Čl 47 st 6…. Nije u drugom radnom odnosu osim u status uposlenika katedre primarnih djelatnosti ( kumulativni rad ) Čl 103 st 1 DZ je nositelj zdravstvene zaštite na primarnom nivou ( dodati: uz ugovorne ordinacije ) Čl 239 Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Komora liječnika primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u zdravstvu ( u daljnjem tekstu: komore ) strukovne su organizacije zdravstvenih radnika sa statusom pravne osobe. Čl 240 Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem, prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno ( dragovoljno ) se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona. Čl 271 st 4 Zdravstveni radnici iz stavaka 1. i 3. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 273 st 2 Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 275 st 1 Zdravstveni radnici koji su u radnom odnosu u domu zdravlja i koji ispunjavaju uvjete za obavljanje privatne prakse iz članka 47. stavka 1. točke 1. – 8. ovoga Zakona mogu u roku od dvije( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o obavljanju privatne prakse u ordinaciji sukladno članku 50. ovoga Zakona. (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koji im se daje u zakup u skladu sa odlukom Upravnog vijeća ili drugog nadležnog tijela o zakupu tog ili sličnog poslovnog prostora. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 10 | Matea Junaković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 11 | Marina Dujmić Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića.Tanje Leontić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 12 | Mihaela Ilijašević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 13 | Marko Katičić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Zanima me jedna stvar. Znači li to da osobe koje su biokemijske struke i predavali su studentima MLD- a i na osnovu toga sebi priskrbili novčana sredstva iako su znali da rade protiv zakona točnije za studij koji "nigdje" ne postoji? I značili to da su se mentoriranjem tim istim studentima priskrbili svoje bodove za vlastiti napredak? Ako da, a jesu. Jeste li spremni kazneno odgovarati ako se podigne tužba protiv vas jer ste to činili svjesno? I nešto jako jako bitno....Kako je gospođa Elizabeta Topić završivši studij Prehrambene tehnologije na kraju specijalistica medicinske biokemije?. Vidite očito taj studij dijeli specijalizacije točnije diplome magisterija na osnovu političke podobnosti. Ako će u ovome odlučivati i Milan Kujundžić to znači da je u sukobu interesa kao Ministar zdravstva i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te da će se iz tog razloga poduzeti sve pravne mjere. Hvala | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 14 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 15 | ZRINKA KOLIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani,u potpunosti sam suglasna sa svim navedenim komentarima i prijedlozima Hrvatske Komore medicinskih biokemičara te stavovima brojnih kolega i kolegica magistara i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 16 | Dino Vujnović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Zanima me jedna stvar. Znači li to da osobe koje su biokemijske struke i predavali su studentima MLD- a i na osnovu toga sebi priskrbili novčana sredstva iako su znali da rade protiv zakona točnije za studij koji "nigdje" ne postoji? I značili to da su se mentoriranjem tim istim studentima priskrbili svoje bodove za vlastiti napredak? Ako da, a jesu. Jeste li spremni kazneno odgovarati ako se podigne tužba protiv vas jer ste to činili svjesno? I nešto jako jako bitno....Kako je gospođa Elizabeta Topić završivši studij Prehrambene tehnologije na kraju specijalistica medicinske biokemije?. Vidite očito taj studij dijeli specijalizacije točnije diplome magisterija na osnovu političke podobnosti. Ako će u ovome odlučivati i Milan Kujundžić to znači da je u sukobu interesa kao Ministar zdravstva i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te da će se iz tog razloga poduzeti sve pravne mjere. Hvala. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 17 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 18 | Matea Junaković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 19 | Maja Glamuzina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge i stavove Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 20 | Ivana Zec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, slažem se s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 21 | Robert Kolman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam sve prijedloge i komentare Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Ljiljane Mayer, Lorene Honović, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, Višnje Jureše, Karmele Barišić, Mirjane Mariane Kardum Paro i ostalih kolega i kolegica medicinskih biokemičara. Još jednom ističem činjenicu da je sukladno važećem zakonodavnom okviru, donošenje sveučilišnih studijskih programa u nadležnosti sveučilišta, sukladno autonomiji sveučilišta zajamčenoj člankom 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske i 60/15 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), koji propisuje da se visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji na autonomiji sveučilišta koja, među ostalim, obuhvaća utvrđivanje obrazovnih, zdravstvenih i umjetničkih programa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja ima zakonsku mogućnost i obvezu izdati mišljenje o usklađenosti studijskog programa sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) samo u slučaju studijskih programa kojima se stječu kvalifikacije za koje je propisano automatsko priznavanje. Za sve ostale studijske programe kojima se stječu kvalifikacije koje se nalaze na popisu reguliranih profesija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema temelj izdavati ili tražiti mišljenja nadležnih tijela o procjeni usklađenosti studijskih programa s uvjetima za pristup reguliranoj profesiji nego se ti studijski programi izvode temeljem odluke senata sveučilišta u skladu s propisanom autonomijom sveučilišta. Slijedom navedenoga, evidentno je da se diplomski studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike (prethodno poznat pod imenom studij Biomedicinsko-laboratorijskih tehnologija) donio bez prethodne provjere potreba i propisa u zdravstvu i unatoč činjenici da magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike nije profesija regulirana Zakonom o djelatnostima u zdravstvu. Navedeni stručnjaci nisu prepoznati na radnim mjestima u zdravstvenim ustanovama jer su sveučilišta otvorila studije bez prethodne koordinacije s regulacijskim tijelom za profesije u zdravstvu. O proizvoljnom otvaranju studijskih programa govori i činjenica da je Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (nositelj studija medicinsko laboratorijske dijagnostike) uveo preddiplomski studij dentalne higijene, a predmetna profesija nije regulirana u Republici Hrvatskoj. Stomatološki tim čini doktor dentalne medicine, dentalni tehničar i dentalni asistent. Upisne kvote na studiju dentalne medicine su visoke u odnosu na potrebe tržišta rada (prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz travnja 2017. godine, bilo je nezaposlenih 97 doktora dentalne medicine). Ako uzmemo u obzir stopu nezaposlenosti doktora dentalne medicine, upitno je da li postoji potreba za dentalnim higijeničarima na tržištu rada u Republici Hrvatskoj. Naime, ova profesija je regulirana u Švicarskoj i radi visoke cijene rada doktora dentalne medicine, dentalni higijeničar obavlja poslove čišćenja kamenca, pripremu pacijenta za operaciju i dokumentacije, uzima otiske i vodi brigu o sterilizaciji i higijeni. Slijedom navedenog, u Republici Hrvatskoj u privatnim ordinacijama i zdravstvenim ustanovama upitna je potreba postojanja tima od čak tri stručnjaka: doktor dentalne medicine, dentalni asistent i dentalni higijeničar, a što bi moglo prouzročiti i poskupljenje usluga za pacijente, slično kao što je upitno u medicinsko-biokemijskom laboratoriju imati tim u čijem je sastavu magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike čije radno mjesto ni na koji način nije zakonski regulirano. Iz ovih slučajeva razvidno je da je potrebno izmijeniti propise u području visokog obrazovanja tako da se osigura kvaliteta i relevantnost studijskih programa u odnosu na potrebe tržišta rada što je posebice značajno u reguliranim profesijama. U kontekstu položaja i hijerarhije rada zaposlenih u medicinskom laboratoriju, člancima 58. i 59. Zakona o djelatnostima u zdravstvu propisane su dvije temeljne obrazovne razine u medicinsko-laboratorijskoj djelatnosti i to srednje strukovno obrazovanje i stručni preddiplomski studij. Člankom 56. Zakona propisano je da stručni prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike svoju djelatnost provode u timu, čiji je nositelj odgovarajući specijalist medicine ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem medicinske biokemije na svim razinama zdravstvene zaštite, a što je na isti način propisano i odredbama članka 27. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine, br. 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 35/12 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/12, 82/13, 22/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/16). Voditelj medicinsko-biokemijskog laboratorija je magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine s najmanje tri godine iskustva, što je propisano člankom 7. Zakona o medicinsko biokemijskoj djelatnosti (Narodne novine, br. 121/03 i 117/08). Studij medicinske biokemije provodi se samo kao integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju 5 godina (koji se može upisati i pohađati samo i isključivo kao redovni studij). Člancima 22., 24., 25. i 26. Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika, medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine, br. 61/11, 128/12, 124/15 i 71/16) propisani su uvjeti u pogledu radnika u laboratoriju, i to radnici u medicinsko-biokemijskom laboratoriju - magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine i s njim u timu zdravstveno laboratorijski tehničar, radnici u specijalističkom laboratoriju medicinske biokemije, kliničke mikrobiologije, citologije te patologije – specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno odgovarajući specijalist doktor medicine i s njim u timu prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike. Takav ustroj rada u laboratoriju do sada nikada nije bio dovođen u pitanje, niti je bilo potrebe hiperproducirati kadar stručnjaka s neadekvatnim kompetencijama, znanjem i vještinama koji vješto manipulirani određenim interesnim sferama ozbiljno ugrožavaju sigurnost i zdravlje pacijenta na način da se predstavljaju jednakima u obavljanju poslova i zadaća onog opsega, složenosti i odgovornosti koje već desetljećima obavljaju medicinski biokemičari u medicinsko biokemijskim laboratorijima. U prilog izuzetne kvalitete obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti ide i činjenica da je medicinska biokemija kao regulirana profesija usuglašena s europskim okvirima u obliku obavezne četverogodišnje specijalizacije iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) ujedno je punopravni član Europske federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (EFLM) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. EFLM je upravo u specijalistu medicinske biokemije i laboratorijske medicine prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije, a upis u europski registar specijalista formalno je aktivan od 1. siječnja 2018. godine, čime se kategorički demantira svako zlonamjerno tumačenje neprepoznatljivosti medicinskih biokemičara u okvirima Europske unije. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 22 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | 1)70% PZZ funkcionira po načelima ORDINACIJE, 30% liječnika PZZ su ugnjetavani, kao što i tu vidim komentare vlasnika DZ (pojedine županije) citiram "na sudjelovanje dr zaposlenih u DZ uvijek možemo računati bez obzira da li se radi o posebnim dežurstvima, elementarnim nepogodama ili drugim kriznim situacijama (izbjeglice), PA ČAK I NEPLANIRANIM IZNENADNIM ZAMJENAMA ODSUTNOG KONCESIONARA." "Domski" liječnici dežuraju subotama, nedjeljama i blagdanima 2,3,4 x mjesečno, skrbeći za cijelu populaciju lokalne zajednice. Ovaj Nacrt zakona izjednačava doktore u PZZ, svi trebaju sudjelovati u posebnim dežurstvima, i pružati hitnu medicinsku pomoć u svojim ordinacijama. Kako sam već naveo dio PZZ je na neki način već uređen slično Nacrtu i sad se to rasteže na sve uz slobodu izbora što smatram pravednim. Grupne prakse donose još jednu svježu dimenziju. Organiziran PZZ smanjit će pritisak na bolničke hitne prijeme i konzilijarna upućivanja . Srž Nacrta je zadovoljavajuća, a za potrebne preinake još postoji prostora. 2) Smatram da pravilnik specijalističkog usavršavanja ne treba biti dio ovog Nacrta. Ako već mora onda nikako nije motivirajuće za mlade liječnike obveza novčane penalizacije za prekidanje ugovora kod poslodavca koji ga je uputio na specijalizaciju. Eventualno treba ostat obveza ostanka u RH. Mladi specijalisti će uz druge političke odluke vezane uz prvenstveno stambeno pitanje ostajati i u manje "atraktivnim" bolnicama. 3)Potrebno je bolje urediti zakonski okvir za kontrolu bolničkih doktora, većina kapitala curi na tom frontu 4)Radi zaštite od nasilja NUŽNO je da se napad na zdravstvenog radnika tretira kao napad na SLUŽBENU OSOBU!!! Uvesti u zakon ! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 23 | Marko Vasiljević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 24 | Ivanka Maldini | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, U potpunosti se slažem i podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara, Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović i ostalih kolega medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 25 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, Lorene Honović, Mirjane Mariane Kardum Paro, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i ostalih kolega medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 26 | Mladen Bačelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 27 | Fanilda Brekalo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, pozdravljam inicijativnu MIZ za donošenjem Novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti!Konačno netko želi promjeniti diskriminciju domskih liječnika koji se do sada MORALI biti "robovi "domova zdravlja. Iz moje perspektive- domskog doktora zaposlenika - dva njveća i najgora problema nas domaca su: 1. Najniže liječničke plaće u sustavu - prema Odluci Vlade o nazivima radnih mjesta i pripadajućim koeficijentima tako da ja kao pedijatar sa istom spec. kao i moj bolnički kolega pedijatar imam u startu manji koeficijent. 2. NEMOGUĆNOST slobodnog izbora koncesija ili ne - radi neujednačene prakse diljem Hrvatske gdje svaka župšanija radi po svome što nas stavlja u položaj krajnje diskriminacije - jednaki rad nije jednako vrednovan u istom sustavu i istoj državi. Sustav doma zdravlja gdje su svi jednako plaćeni radili- ne radili nas tjera da što manje radimo. Kao pedijatar želim ostati u PZZ jer smatram da je ulaganje u zdravlje djece ulaganje u našu budućnost ali želim da mogu ulagati u daljnu edukaciju ( za koju u DZ teškoa dobijem i zakon predviđene dana za edukaciju ), u opremu ( završila sam prije 6 god.tečaj UZ kukova koji ne mogu raditi jer ne mogu kupiti UZ aparat niti sam mogla aplicirati na sred.EU jer nisam u koncesiji) da bih mogla svojim malim pacijentima pružiti što bolju uslugu te da bih rasteretila bol.sustav. U razgovoru sa kolegama pedijat.u Njemačkoj sam vidjela kako to kod njih funkcionira ( 3-4 su udruženi u grupnu praksu , ugovorni sa osig.kućom i svaki od njih radi dio subspecijalistike tko da gotovo sve rade na nivou primarne) te se nadam da će i kod nas jednom biti tako. Iskreno se nadam da će se ovim zakonom nepravde ispraviti te da neću bit primorana slijediti moje dvije kolegice koje su prije 2 god. iz PZZ prešle u bolnicu ili da moram ići u inozemstvo. Budući da sam već nekoliko puta tražila koncesiju od nadležne SDŽ jer je odlaskom te dvije kolegice u bolnicu i velikim brojem pedijatrica iz Splita kojima je je produžen rad premda su trebale ići u mirovinu jako veliki pritisak na moj tim ( imam 1650 pacijenata a max.broj je 1190) te sam svaki put dobivala negativan odgovor pa vas molim da u prijedlogu zakona točno definirate tko i pod kakvim uvjetima može tražiti i dobiti koncesiju bez da je potrebna suglasnost upravnog vijeća DZ ili suglasnost županije ako se ista djelatnost obavlja u privatnom prostoru ( može eventualno biti mišljenje ). Ukoliko to bude uvjet za dobivanje odobrenja za privatnu praksu bojim se da ćemo opet ovisiti o milosti i ne milosti "lokalnih moćnika " i da će i dalje biti diskrimincije u dobivanje odobrenja. Molim Vas da nam omogućite direktno ugovaranje sa HZZO-om( bez posrednika ravnatelja domova zdravlja), da se trudimo ulagati u znanje , vještine i opremu te da za svoj radi budemo plaćeni sukladno ulaganju u njega. Također želim da i moja medicinska sestre bude za svoj veliki trud (jer obje smo imale prošle godine 13000 pregleda u amb.) plaćena kao i njene kolegice koje rade kod mojih kolega ped. koncesionara ( njihove sestre imaju plaću 7000 kn a moja sestra sa 30 god. staža ima plaću u DZ 4700 kn ) te da se ne mora osjećati manje važna. Nadam se da ćete unatoč velikim pritiscima do kraja ustajati na izmjenama zakona o PZZ ( naravno uz neke korekcije)jer je to jedini ispravni način da ljude zadržite ali i privučete na rad u PZZ jer u protivnom će se cijela PZZ urušiti!Hvala na pažnji | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 28 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Kod donošenja konačnog zakona molim da uzmete u obzir kako je studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike priznat u EU. I Hrvatska priznaje takav format studija iz EU. Samo u nasoj balkanskoj septickoj jami se dogadja ovakva prica da po zakonima iz proslog stoljeca ministar Kujundžić doslovno tjera akademski obrazovane gradjane, da bi zastitio svoju interesnu skupinu - magistre medicinske biokemije kojima je predavac. Primjeri studija sličnih formata kao MLD 3+2 iz EU : Magistrski program biomedicine-laboratorijska medicine Univerzitet u Lundu, Švedska Magistrski program medicinskih biotehnologij Univerzitet u Milanu, Bicocca, Italija Magistrski program klinčke biokemije Univerzitet u Dublinu, Irska | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 29 | Sanela Mišetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 30 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 31 | Marko Vasiljević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 32 | Vladana Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, slažem se s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 33 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 34 | Mihaela Ilijašević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 35 | Marija Miloš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti sam suglasna i podržavam obrazloženja, prijedloge, nadopune i komentare Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, te brojnih kolega magistara i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Prijedlozi: Članak 30. stavak 2. predlažem pojam „laboratorijske dijagnostike″ zamijeniti pojmom „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji, svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se zapravo jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatram da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine . Članak 48. stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 112.Predlažem da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista. Članak 116. stavak 2. izraz „medicinsko biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" predlažem zamijeniti sa „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" Obrazloženje: opće i specijalne bolnice su dio sekundarne zdravstvene zaštite stoga je djelatnost specijalistička. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijsog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 124. stavak 2. točka 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 155. u stavku 2. predlažem posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike. Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina je ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. stavak 2. predlažem iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta" dodati „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta" te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka" dodati „i farmaceutsko i medicinsko biokemijskih stručnjaka". Obrazloženje: nema razloga zbog kojih bi navedene profesije trebale biti isključene od stjecanja primarijata. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 36 | Privatna zdravstvena njega bolesnika Radmila Juras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima Udruge zdravstvene njege bolesnika u kući i HKMS. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 37 | Saša Kirin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Kao pacijent s mnogo iskustva sa stomatološkim uslugama, što kod koncesionara što u domovima zdravlja, pratim već neko vrijeme problematiku dobivanja koncesija te u potpunosti podupirem inicijativu da se svim liječnicima omogući uzimanje ordinacija u tzv. koncesiju. Zašto? Naprosto zato što sam na vlastitoj koži, kao i iskustvima bliskih osoba, osjetio veliku razliku u kvaliteti i količini usluga koju nam omogućuje koncesionar, u odnosu na državu ordinaciju. Isprva sam krivio liječnike i proglasio ih jednostavno nestručnima, bez volje da se dadatno usavršavaju, i stavljaju loše jeftine materijale namjerno, tako da sam veći dio svog života obilazio privatne prakse kako bih dobio zadovoljavajuću uslugu. Tek sam kasnije, prilikom jedne hitne situacije te razgovora s liječnicima, spoznao da si stomatolozi koji rade u domovima zdravlja ne mogu mnogo pomoći, da nemaju resurse koji bi im omogućili pružanje kvalitetnijih usluga te ih barem donekle približili ordinacijama koje imaju koncesiju. Dakle, napomenuo bih kako ja kao pacijent usluge koje pokriva hzzo nisam plaćao ni kod koncesionara niti kod stomatologa u domu zdravlja pa mi nikako nije bilo jasno u čemu je kvaka. Dakle, pacijenti su zakinuti čim su ušli u dom zdravlja, a svi ne možemo kod koncesionara jer ih kako sam kasnije čuo ne pušta župan. Pa po čemu netko ima pravo odrediti tko će od pacijenta moći uloviti koncesionara koji su prepuni, a tko će morati u dom zdravlja gdje si liječnici ne mogu pomoći i primorani su raditi sa lošijim materijalima i neispravnom zastarjelom opremom.Kada sam se jednom prilikom našao u društvu mlade liječnice koja preprićava iskustvo kada nije imala dovoljno resursa da kvalitetno sanira jedan zub usred hitne situacije, bio sam šokiran. Djevojka je konstatirala da ovako više ne može i ne želi raditi te da odlazi iz Hrvatske. Mnogi su strašno nezadovoljni i revoltirani takvom situacijom. Smatram da je to zaista alarmantno i vjerujem da bi davanje ordinacija u koncesiju moglo okrenuti situaciju u korist pacijenata, a i samih liječnika. Tako bi stomatolozi bili u mogućnosti pružati kvalitetne usluge, nabaviti kvalitetnu opremu, a isfiltrirali bi se vrlo brzo i oni lošiji i bolji, čime bi se i nagradili oni ljudi koji su kvalitetniji, koji bi se istakli u takvoj tržišnoj utakmici. Maknite molim vas taj dio s odlukama župana i svih koji pokušavaju uskračivati prava i nama i liječnicima. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 38 | Renata Jurić Petrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se i podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, te sa stavovima kolegica Mirjane Mariane Kardum Paro, Irene Kocijan, Jasenke Trifunović i ostalih kolega. Smatram vrlo važnim da se prihvate ovi naši prijedlozi izmjena novog zakona. Iz prijedloga zakona je očigledno kako se nastavlja dugogodišnji problem naše struke: zakonodavac ne prepoznaje u pravoj mjeri našu djelatnost kao integralnu i ravnopravnu zdravstvenu djelatnost. Bez stručnog rada medicinsko-biokemijskih laboratorija, kao jednog od stupova dijagnostike u medicini, liječnici ne bi imali podatke ključne za donošenje ispravnih odluka. Kad nas zakonodavac spominje, koristi se različito te neispravno nazivlje a razmišlja se i o našem spuštanju na razinu stručne škole! Naime, posebno je potcjenjivanje kada se od zakonodavca traži da se nas, mag. med. biokemije koji smo završili priznati studij Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, spusti na razinu osoba koje su završile stručni studij s nazivom medicinsko-laboratorijske dijagnostike a koje agresivno i neopravdano pokušavaju izjednačiti svoj status s našim! To je isto kao da medicinski tehničari nakon 3+2 godine studija traže da im se izjednači status s liječnicima! Česti su neupućeni i pogrešni komentari u javnosti po pitanju "privatizacije". Koncesionare se pogrešno naziva privatnicima i time izjednačava sa stvarnim privatnicima u zdravstvu - koji nisu bili zakupci odn. koncesionari, koji rade u vlastitim prostorima i s vlastitom opremom te sami određuju svoje cijene! Mi nismo privatnici jer ne možemo samostalno nastupati ni zarađivati na tržištu niti raspolagati sredstvima rada. Mi smo privatno samo financijski odgovorni - da ne budemo u minusu! Moramo raditi po pravilima i po ugovoru s HZZO-om. Radimo teže i više od onih pod državnom upravom. Razlog: nama je potpuno nemoguće biti u gubitku kao onima pod državnom kapom. Mi dajemo sve od sebe i radimo više od punog radnog vremena kako bismo napravili sve najbolje moguće, na potpuno odgovoran način jer smo privatno odgovorni i za svoj rad, ali pri tome pazimo na svaku kunu kako bismo spriječili nepotrebne troškove i razbacivanje novcima! Vrlo je jednostavno usporediti statistiku gubitaka i troškova koncesionara i zdravstva pod državnom upravom. Pacijenti nisu ugroženi koncesijama a država profitira jer za mnogo manje novca dobije bolju uslugu! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 39 | Matej Mataić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 40 | Borna Rapčan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH), te ostalih koji dijele slično mišljenje. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 41 | Matej Mataić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 42 | Marko Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Hrvatske udruge laboratorijske medicine - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 43 | Ivona Dumenčić-Janson | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Zanima me jedna stvar. Znači li to da osobe koje su biokemijske struke i predavali su studentima MLD- a i na osnovu toga sebi priskrbili novčana sredstva iako su znali da rade protiv zakona točnije za studij koji "nigdje" ne postoji? I značili to da su se mentoriranjem tim istim studentima priskrbili svoje bodove za vlastiti napredak? Ako da, a jesu. Jeste li spremni kazneno odgovarati ako se podigne tužba protiv vas jer ste to činili svjesno? I nešto jako jako bitno....Kako je gospođa Elizabeta Topić završivši studij Prehrambene tehnologije na kraju specijalistica medicinske biokemije?. Vidite očito taj studij dijeli specijalizacije točnije diplome magisterija na osnovu političke podobnosti. Ako će u ovome odlučivati i Milan Kujundžić to znači da je u sukobu interesa kao Ministar zdravstva i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te da će se iz tog razloga poduzeti sve pravne mjere. Hvala. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 44 | Marko Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 45 | Blaženka Vidović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Primjedbe koje su do sada iznesene mogu se podijeliti u dvije opcije: -one koji žele promjene, nastavak privatizacije i poboljšanje kvalitete zdravstvene usluge -one koji žele sve vratiti natrag i poništiti pozitivne učinke. Mislim da privatizacija nema alternative i podržavam prijedlog novog zakona o ZZ i konstruktivne nadopune koje su predložene. Problem je što privatizacija u dosadašnjem obliku ima previše ograničenja i onemogućila je ulaganje u unapređenje usluge. Konkretno, zakup ljekarni ostavio je previše neriješenih problema. Neizvjesna budućnost onemogućila je ulaganje u opremanje ljekarni i poboljšanje kvalitete usluge. Kada su ljekarne išle u zakup morale su preuzeti sve zaposlene, zalihe i svu opremu. Kada je zakup iz raznih razloga završavao Ustanove iz kojih su otišle u zakup tražile su da se prostor Ljekarne vrate bez zaposlenih i zaliha. Novi Zakon bi to trebao riješiti. Sada se ravnatelji ustanova javljaju da bi sve trebalo vratiti unazad i poništiti pozitivne učinke privatizacije. Ako smo željeli promjene i uvesti privatizaciju, zašto stalno pokušavamo zaustaviti kotač i vratiti ga unazad. Da je socijalizam bio najbolje rješenje zašto ga nismo zadržali? Dosadašnja privatizacija primarne zaštite, pokazala je da se usluga poboljšala i da zdravstveni radnici odgovorno i u korist pacijenata rade u sustavu. Ograničenja koja su im postavljena (broj zaposlenih, dodatne usluge, dijagnostika) razlog su da ta usluga nije još uspješnija. Čega se plašimo da neki liječnici, stomatolozi ili ljekarnici previše ne zarade? Zaustavimo one koji nas vuku unazad, kako bi zadržali svoje pozicije. Oni se koriste floskulama o borbi za prava pacijenata. Zadovoljani pacijenti će sami izabrati tko je najbolji i koga žele izabrati. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 46 | Andrea Čeri | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH), Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Lorene Honović, Ede Karbana, Ines Šahinović, Ines Vukasović, Josipe Periša, Ane Pocrnja, Petre Filipi, Ivane Marković, Gordane Juričić, Marka Risa, Domagoja Marjančevića, Marije Milić, Mihovila Horvata, Mirjane Marijane Kardum Paro, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Valentine Cesar Kocijan, Anamarije Đuras, Ive Đikić, Milice Šoštarić, Martine Ciprić, Tare Rolić i Tine Brenčić. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 47 | Zdtavstvena njega u kući "Kurina" | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavamo poboljšanja u PZZ , ali i predlažemo dopune ili izmjene nacrta . Zdravstvena njega u kući je važan dio PZZ i pridonijeli smo racionalizaciji i smanjenju troškova zdravstvenih usluga . Uvažavanjem naših dopuna ili izmjena očekujemo : -kvalitetniju PZZ -bolje uvjete rada za medicinske sestre / tehničare -zaustavljanju odlaska medicinskih sestara / tehničara Članak 11 Stavak 4 Predlažemo : Uključiti i zdravstvenu njegu u kući koja je po Zakonu u mreži javnozdravstvene službe . Stavak 5 Jedinica područne ( regionalne ) samouprave i jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu Predlažemo : Jedinice područne i lokalne samouprave mora osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu . Članak 22 Stavak 1 Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera koji na prijedlog zdravstvenog Zavoda donosi ministar, po prethodnom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora Predlažemo : Nadodati i „ i strukovnih udruga“ Članak 26 Stavak 1 podstavak 2 Slobodan izbor doktora medicine i doktora dentalne medicine PZZ Primjedba : Bolesnik ima pravo na suodlučivanje . Predlažemo :nakon riječi dentalne medicine , nadodati riječi „ i zdravstvenu njegu u kući“ . Članak 49 Stavak 3 Predlažemo : Iza riječi zdravstvena njega bolesnika , nadodati riječi „u kući“. Članak 51 Stavak 2 – brisati ili Jasno odrediti kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba daje suglasnost , a u svrhu izbjegavanja mogućih zloupotreba . Članak 70 Predlažemo : Iza stavka 5 dodati novi stavak 6 . ili 7 . koji glasi : Ustanovu za zdravstvenu njegu mogu osnovati jedinice područne uprave , medicinske sestre / tehničari , prvostupnice / k , diplomirane i mag . sestrinstva Obrazloženje : postojećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti dovedeni smo u neravnopravan i devastirajući položaj u odnosu na druge sudionike u PZZ . Od 1991 osnivane su Ustanove bez ijednog troška za zdravstveni sustav i imamo najjeftiniju uslugu u zdravstvenom sustavu . Članak 103 Predlažemo . Iza riječi Dom zdravlja je , dodati riječi „ Ustanove za zdravstvenu njegu i Privatne prakse „ . | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 48 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 49 | Nikolina Žiljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 50 | Kristina Štirjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 51 | Marko Vasiljević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 52 | Tomislav Hajak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 53 | Ratka Rutnik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 54 | Nataša Dumenčić-Vekić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 55 | Nataša Dumenčić-Vekić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 56 | Jelena Bačelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 57 | Darko Richter | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U načelu, ovaj prijedlog ZZZ pretvorit će sve primarne liječnike u koncesionare s pravom nasljedstva (ordinacije u statusu begluka ili feuda). U Hrvatskoj je bitno razgraničiti javno od privatnoga. U javnom sektoru treba jamčiti ono što se treba i može kao zajednički standard zdravstvene zaštite (a sigurno NIJE SVE MOGUĆE, kao što se demagoški izvikuje već desetljećima, i cenzurira svakoga tko se usudi reći da možemo imati samo ono i onoliko za što imamo novca). Svake se godine, u Saboru i u medijskoj tišini, donosi popis usluga koje pokriva HZZO, ali se, preko leđa liječnika, i to prvenstveno bolničkih liječnika, usmeno demagoški narodu nudi i ono što nije u tom popisu, a vodi se briga i borba jedino o tome kako namiriti materijalne troškove koji eventualno pri tome nastaju (farma-industrija). Nemoralno je graditi se privatnikom, a musti državne jasle (HZZO). Ova najava „privatizacije“ PZ-e nije ništa drugo nego darovanje koncesija svim primarcima, tako da imaju ugovore s HZZO-om, da im bude lagodno i stabilno, i da od privatluka kao problem imaju SAMO I JEDINO KAKO NAĆI ZAMJENU ZA GODIŠNJE ODMORE, i ništa drugo. Za sve ostalo primarnoj je zaštiti „outlet“ bolnička hitna služba, samoposluga po njihovm izboru. Javljam vam da je u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti u KBC Zagreb, koju vodim, broj slučajeva u prvom tromjesječju porastao za 32% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je odraz s jedne strane proklamiranih prava mimo popisa osiguranih usluga HZZO, a s druge strane to je očiti poraz primarne zaštite. Koncesijama će se takvo stanje potpuno nezasluženo nagraditi. Je li normalno da doktori iz zagrebačkih bolnica idu dežurati u Zabok, Bjelovar, Dubrovnik i uskoro, valjda, svi iz svih bolnica, posvuda u sve druge bolnice, jer preko jednog dežurnog u županijskoj bolnici kroz 24 sata protutnji i do 100 pacijenata, a i nema dovoljno bolničkih doktora u tim (županijskim) bolnicama da pokriju dežurstvima sve dane u mjesecu? O tome nitko ne govori. Ovo sada mi se čini kao prijedlozi ZZZ i ZZO iz 2015. godine, osim što su ispušteni oni čuveni privatni fondovi od javnog zdravstvenog novca. Sada će se javni novac svečano preliti koncesionarima. Javni novac – pirvatnicima??? Svi će u primarnoj zaštiti biti koncesionari, a u ime privatizacije će se omogućiti i „pravim“ privatnicima da se još više oslanjaju na HZZO, da ime ne bude teško. A bolje neće biti ništa. U zadnje su vrijeme novi prijedlozi zakona kao po pravilu kamuflirane akcije privatnog zaimanja u javni novac, ništa više, ništa manje. Dakle, da zaključim: 1. Bitno je da se primarci pod obavezno uključe u dežurstva po domovima zdravlja subotom i nedjeljom, bez ikakvih iznimaka 2. Čini mi se da je je bitno da se Zakonom uredi da primarci moraju sudjelovati i u bolničkim dežurstvima u dane vikenda i blagdana, i, ako je potrebno, u ostale dane ravnomjerno podnoseći teret hitne službe, jer, zbog čega bi teret hitne službe podnosili samo bolnički liječnici – javni službenici: dakle, primarci treba da dežuraju i u domovima zdravlja subotom i nedjeljom, ali i u bolnicama. Ako se sve svaljuje na bolničku hitnu službu, preselimo i primarnu zaštitu u bolnice, i samo potvrdimo ono što se u stvarnosti događa: primarna ne rješava nijedan medicinski problem, sve se prelijeva u bolnice i to preko bolničkih hitnih službi. 3. Mislim da zakonom treba jasno i glasno reći da je radno vrijeme ordinacija primarne zdravstvene zaštite 8 h: tj. od 6-14 h, i od 14-22 h. Nema nikakvih kućnih posjeta koje se ne obavljaju, ali se na račun tih imaginarnih radnji ili imaginarnih obaveza skraćuje radno vrijeme na mizernih 6 sati, a nakon što istekne 5. sat, dijele se uputnice C2 za bolničke hitne službe, ili se samo napomene: „idite vi na Rebro, ... „. Trebamo li sve te očitosti dokumentirati? Možemo vam pokazati raspored dolazaka pacijenata po satima u danu: vršci su od 12-15 i od 18-21 h. 4. Ordinacije/koncesije ne mogu biti nasljedne – za njih se moraju raspisivati javni natječaji, i to u redovitim vremenskim razmacima (mandatima) – npr. svakih 4 ili 5 godina,i osobito nakon odlaska koncesionara u mirovinu. 5. Tražim jasno odjeljivanje javnog i privatnog, i protivim se podjeli javnog novca bilo kakvim privatnicima. Dakle, javni zdravstveni sektor treba se alimentirati iz javnog novca, a privatni, iz privatnoga, i tu u RH ne može biti nikakvog ustupka, odnosno, vrijeme je da se stvari vrate na zdravi početak. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 58 | Tajana Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona! Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike mogu se zaposliti samo u sustavu zdravstva. Već je mnogo puta naglašeno da medicinska biokemija nije jedina grana laboratorijske dijagnostike. Što je s magistrima koji rade ili će raditi u timovima s liječnicima specijalistima? Oni ne osporavaju naše obrazovanje i smatraju da možemo biti korisni kao njihovi prvi suradnici. Ja radim u mikrobiološkom laboratoriju. U susjednoj Sloveniji mikrobiološki tim čini liječnik specijalist, magistar, prvostupnik i tehničar. I tamo se magistri školuju po modelu 3+2. To je model koji Europa prepoznaje. Vjerujte, iako neki tvrde suprotno, meni i kolegama niti u jednom trenu ne pada napamet osporavati liječničku struku niti pokušavamo zauzeti njihova mjesta. Jasno da to niti ne možemo. Oni su specijalisti -liječnici kliničari, a naša radna mjesta vezana su uz složene analize, voditeljstvo kvalitete ili posao glavnog inženjera. Sada je odgovornost na vama. Molim vas, ne dopustite da mladi stručni kadar odlazi iz Hrvatske, a da mi koji smo svojom borbom stvorili našu zemlju zažalimo što to nismo učinili 1991. godine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 59 | Valentina Špoljarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge HKMB, jedine mjerodavne institucije za područje medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 60 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 61 | Valentina Špoljarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Šahinović, Gordane Juričić, Josipe Periša i Ane Pocrnja. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 62 | Marina Puškarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 63 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare Marija Milić, Lorene Honović i Mirjane Mariane Kardum Paro. Moram napomenuti da već desetljećima hrvatski zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. To se može vidjeti kroz niz zakona poput Zakona o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) i Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Ako se osvrnemo na studenate koji su školovani ili se školuju za zvanje magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike razumljivo je da su ogorčeni jer ih se zbog nereda u sustavu obrazovanja školovalo za zvanje koje ne postoji u sistematizaciji zdravstva. Međutim to nikako ne može i ne smije značiti da sada zdravstveni sustav i medicinsko biokemijska struka to moraju platiti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 64 | Vesna Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s komentarima kolegice Marije Milić i kolege Domagoja Marijančevića. Posebno s komentarima da medicinskim sestarama na studiju magistara sestrinstva (3+2) niti u jednom trenu ne pada napamet osporavati liječničku struku niti pokušavaju zauzeti njihova mjesta te stvarno, zašto istim žarom ne agitiraju na mjesta specijalista kliničke mikrobiologije, specijalista transfuzijske medicine, specijalista patologije i citologije, kao što to čine u odnosu prema specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine? | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 65 | Sven Komljenović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa prijedlozima iskazanih od strane HKMB, Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše... Zahvaljujem se i kolegama neovisno o struci na ukazanim dislajkovima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 66 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 67 | Lea Lukačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 68 | Jelena Matoković-Bistrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Pozdravljam s nekim manjim izmjenama, novi zakon, koji će riješiti puno nelogičnosti dosadašnjeg,uglavnom što se tiče PZZ, jedino mislim da bi trebalo malo pojednostavniti i ubrzati proces do otvaranja ambulanti, zbog mnogih suglasnosti i dugotrajnog čekanja na svu administraciju.Previše suglasnosti i dugotrajno administriranje. Po principu- - imati odobrenje za rad, -broj pacijenata koji su se opredijelili za liječnika -te odobrenje Ministarstva zdravlja da se slaže s istim. Mislim da je sve drugo nepotrebno, jer ako nema pacijenata nebi se mogla niti otvoriti ordinacija a ako ih ima onda nema potrebe za silnom mrežom , u kojoj neke ambulante imaju 2000 pacijenata a neke 80-200. Takove ambulante nebi mogle biti niti otvorene s malim brojem pacijenata i sve riješeno. A sada to nije tako, jer znamo da u većim centrima imamo amb. s jako malim brojem pacijenata i to su uglavnom ambulante u DZ , te se DZ i bore za stari status. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 69 | Josipa Mijulkov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Strategija u zdravstvu usmjerena na razvoj zdravstvenog turizma također implicira potrebu za psiholozima koji svojim kompetencijama u području medicinskog wellnesa, a naročito u području promjena zdravstveno nepoželjnog ponašanja, mogu značajno doprinijeti kvaliteti usluga zdravstvenog turizma i razvoju tog područja zdravstva u RH | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 70 | Marijana Bebek Dropulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge i komentare Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva, te komentar kolegice Ana-Marije Šantek Pulić. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 71 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 72 | Jelena Matoković-Bistrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Čl 11 st 5… lokalna samouprava može ( MORA ) osigurati sredstva... Čl 63 st 3 podst suglasnost ( MIŠLJENJE ) župana odnosno gradonačelnika… Čl 46 Ordinacija… dodati st 4… u ordinaciji se može odvijati stručna edukacija ( stažisti, specijalizacija … Čl 47 st 6…. Nije u drugom radnom odnosu osim u status uposlenika katedre primarnih djelatnosti ( kumulativni rad ) Čl 103 st 1 DZ je nositelj zdravstvene zaštite na primarnom nivou ( dodati: uz ugovorne ordinacije ) Čl 239 Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Komora liječnika primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u zdravstvu ( u daljnjem tekstu: komore ) strukovne su organizacije zdravstvenih radnika sa statusom pravne osobe. Čl 240 Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem, prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno ( dragovoljno ) se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona. Čl 271 st 4 Zdravstveni radnici iz stavaka 1. i 3. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 273 st 2 Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 275 st 1 Zdravstveni radnici koji su u radnom odnosu u domu zdravlja i koji ispunjavaju uvjete za obavljanje privatne prakse iz članka 47. stavka 1. točke 1. – 8. ovoga Zakona mogu u roku od dvije( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o obavljanju privatne prakse u ordinaciji sukladno članku 50. ovoga Zakona. (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koji im se daje u zakup u skladu sa odlukom Upravnog vijeća ili drugog nadležnog tijela o zakupu tog ili sličnog poslovnog prostora. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 73 | Karmela Barišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 30. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 48. Stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicibe u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 120. Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 124. Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Predlaže se u stavku 2. ovog članka posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja je definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi u RH nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu. Uz svo uvažavanje navedenih djelatnosti koje rade na određenim poslovima u zdravstvu i njihovom doprinosu zdravstvenom sustavu, mišljenja smo kako zdravstveni radnik ipak mora tijekom svog školovanja steći određena medicinska znanja iz predkliničkih i kliničkih predmeta. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 179. Trebalo bi dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima). Članak 192. predlaže da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ Obrazloženje: HKMB se slaže sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije treba isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 74 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Komentari Hrvatske komore zdravstvenih radnika su smisleni, pojašnjavaju potrebe prilagodbe EU direktivama, pravno su jasno iskazani i uvažavanjem istih možemo uvesti reda i u laboratorijsku djelatnost RH. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 75 | Marija Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 76 | Mirjana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa Lorenom Honović i Marijom Milić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 77 | Anja Jokić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, Zbog važnosti zakona i posljedica koje će imati na cijelokupni zdravstveni sustave i sve njegove sudionike zamolila bih da se svi komentari upućeni na traženje zamijene „medicinsko-biokemijske djelatnosti“ s pojmom koji je posebno u kontekstu primarne zdravstvene zašite netočan „laboratorijske dijagnostike“ dobro i detaljno razmotre. Ta inicijativa je pokrenuta od strane koja zakonski u zdravstvu nije priznata, a svjesno je školovala kadar osam godina znajući da je potreba za takvim kadrom upitna i da svih ovih osam godina nema zakonsko uporište, ali i potrebe. Unatoč pozivanju na postojanje šifre dodijeljene od strane HZZO-a ostaje nejasno gdje danas u postojećoj organizaciji primarne zdravstvene zaštite ta struka radi. Stječe se dojam da je svrha očitog ignoriranja gore navedenih činjenica, stvaranja pritiska na zakonodavca da uvrštavanjem ponajprije u primarnu zdravstvenu zaštitu, gdje za njima nema potrebe, se dobije mogućnost privatne prakse kako se čini primarnog cilja ove inicijative. Kao i brojne kolege i kolegice magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine podržavam stavove: Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara. II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI • Unapređenje primarne zdravstvene zaštite Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike , sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti . PRIJEDLOG: Termin „laboratorijska dijagnostika“ zamijeniti s medicinsko– biokemijska djelatnost. OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je višeznačan, nejasan i u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan. U PZZ medicinsko-biokemijska djelatnost (NN 76/2014, NN 56/2017) je jedina „laboratorijske dijagnostika“ te je kao takva i zakonski regulirana. Također, NN 56/2017 u Odluci o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl. 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) dio su sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti. Prijedlog je također sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI • Unapređenje primarne zdravstvene zaštite Popunjavanje mreže javne zdravstvene službe, sufinanciranje medicinske opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu i financiranje specijalizacija u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, pedijatrije i ginekologije doprinijet će i povećanju kvalitete i opsega zdravstvenih usluga na primarnoj razini što bi u konačnici trebalo rezultirati smanjenjem upućivanja pacijenata na bolničku i specijalističku razinu zdravstvene zaštite i racionalizacijom troškova (smanjenje skupljih bolničkih troškova, putnih troškova…) u sustavu zdravstva. PRIJEDLOG: Uz navedene djelatnosti, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim se omogućava specijalističko usavršavanje dodati i medicinsko-biokemijsku djelatnost. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj je u članku 180., stavka 1 naveo „Zdravstveni radnici imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati radi održavanja i unapređivanja kvalitete zdravstvene zaštite.“ Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine jednako su vrijedni sudionici i nositelji primarne zdravstvene zaštite kao i kolege doktori medicine, doktori stomatologije i magistri farmacije te ne postoji razlog zašto se ne bi upućivali na specijalističko usavršavanje koje predlagatelj navodi kao pravo i obavezu. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Članak 22. (1) Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora. PRIJEDLOG: Dodati na kraju stavka „i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) donosi nacionalne smjernice iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine koje se primjenjuju u medicinsko – biokemijskim laboratorijima, na svim razinama zdravstvene zaštite i na cijelom području Republike Hrvatske. Smjernice HDMBLM temelj su dobre laboratorijske prakse, plodu su rada, znanja i stručnosti isključivo magistara (specijalista) medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Također, HDMBLM član je Europske federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (European Federation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, EFLM) krovnog udruženje stručnjaka na području medicinske biokemije i laboratorijske medicine te svjetskog udruženje, Internacionalne federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (The International Federation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, IFCC). EFLM na svojim mrežnim stranicama pruža mogućnost korištenja smjernica koje je izradilo HDMBLM. Iz svega navedenog, vidljiva je kvalitete i važnost tih smjernica, ali i stručnost društva koji ih donosi te bi u zakonu trebalo biti navedeno da i ostale nacionale strukovne udruge i društva sudjeluju u donošenju mjera (npr. HDMBLM, Hrvatsko farmaceutsko društvo), a s ciljem zaštite pacijenata i pružanja kvalitetne usluge. RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 30. (1) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini obuhvaća: PRIJEDLOG: Dodati u stavak „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ OBRAZLOŽENJE: U dijelu, Unapređenje primarne zdravstvene zaštite (II. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći) predlagatelj spominje dijagnostičke postupke kao i laboratorijsku dijagnostiku (ispravan nazivi bi bio medicinsko – biokemijska djelatnost kao jedina laboratorijske dijagnostika u PZZ-u) te zakonska rješenja o privatnoj praksi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Iz svega navedenog može se zaključiti da predlagatelj prepoznaje i priznaje medicinsko-biokemijsku djelatnost u PZZ-u pa iz toga razloga nije jasno zašto su u čl. 30. stavak 1. izostavljene laboratorijske pretrage iz medicinske biokemije i laboratorijske dijagnostike. Praksa, ali i podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se velika većina kliničkih odluka liječnika zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, što također govori u prilog uvrštavanju prijedloga u spomenuti članak. Članak 30. (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - laboratorijske dijagnostike PRIJEDLOG: Termin „laboratorijska dijagnostika“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je višeznačan, nejasan i u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan. U PZZ, medicinsko-biokemijska djelatnost (NN 76/2014, NN 56/2017) je jedina „laboratorijske dijagnostika“ te je kao takva i zakonski regulirana. Također, NN 56/2017 u Odluci o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl. 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) dio su sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti. Prijedlog je također sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) te odluci Sveučilišta u Zagrebu. Članak 33. (3) Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost. PRIJEDLOG: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ OBRAZLOŽENJE: S obzirom na to da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti potrebno je definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. V. ORDINACIJA Članak 47. (1) Privatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem ako: 1. ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju PRIJEDLOG: Potrebno je dodatno definirati što podrazumijeva odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja. OBRAZLOŽENJE: Dodatnim definiranjem jasno bi se naznačile i valorizirale visokoobrazovne ustanove koje na temelju sadašnjih zakonskih propisa obrazuju stručnjake čije djelatnosti su zakonski utemeljene i prepoznate. Tako bi se izbjegla „siva zona“ koja je nastala školovanjem kadra u zdravstvenom području, čija potreba i prepoznatost nema zdravstveno zakonsko uporište, a sličnim nazivom struke pokušava se odvratiti pažnja s činjenice da postoji velika razlika između sveučilišnog poslijediplomskog specijalističko studija i specijalističkog usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva čiji pohađatelji su zakonski prepoznati stručnjaci. Članak 48. (1) Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. PRIJEDLOG: Dio „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ preformulirati u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Treba napomenuti da sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. Kako je naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine točan i zakonski definiran nazivu kao takvog bi ga trebalo koristiti u svim pripadajućim člancima i stavcima ovog zakona. Članak 50. (2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik obvezan je priložiti: PRIJEDLOG: -mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse OBRAZLOŽENJE: Dodatkom navedene stavke osigurava se da nadležna Komora svojim stručnim mišljenjem pomogne prilikom procjenu opravdanosti i potrebe privatne praske. Članak 54. (5) U istoj ordinaciji, odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. PRIJEDLOG: Preinačiti stavak u „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ OBRAZLOŽENJE: U praksi nije moguće da u medicinsko-biokemijskom laboratoriju dva tima magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine rade u smjenskom radu kao što to rade kolege liječnici i stomatolozi. Razlog tome je što zbog specifičnosti djelatnosti nije moguće u vrijeme kada bi došla druga smjena prekinuti posao i nastaviti sutra. Također, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni). Sve navedeno utječe na pouzdanost laboratorijskih rezultata te radom u drugoj smjeni liječnici i pacijenti ne bi mogli dobiti sve pretrage te bi opet pacijent morao doći ujutro. TIJELA ZDRAVSTVENE USTANOVE Povjerenstvo za lijekove Članak 96. (2) Povjerenstvo za lijekove imenuje upravno vijeće i čini ga najmanje pet članova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, dentalne medicine ili farmacije. PRIJEDLOG: (2) Povjerenstvo za lijekove imenuje upravno vijeće i čini ga najmanje pet članova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, dentalne medicine, farmacije ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine. OBRAZLOŽENJE: U stavku 1 ovog članka spominju se medicinski proizvodi koje se u velikoj mjeri koriste u svakodnevnom radu medicinsko-biokemijskog laboratorija. Kako su specijalisti djelatnosti navedenih u stavku 2 ovog članka najbolje upoznati s kvalitetom medicinskih proizvoda koje koriste u svakodnevnom radu, tako su specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine najupućeniji u „svoje“ medicinske proizvode i mogu pružiti relevantnu informaciju o njihovoj kvaliteti i financijskoj isplativosti. Navedeno, govoru u prilog uvrštavanja specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine u stavak 2. Također, u članku koji slijedi, čl. 97, navedenoj je da u Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih djelatnosti. Kako je medicinsko-biokemijske djelatnost jedna od djelatnosti pa ako predstavnici te djelatnost sudjeluju u kontroli kvalitete nema razloga da ne sudjeluju u izboru medicinskih proizvoda koji se koriste u medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. VII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Dom zdravlja Članak 103. (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. PRIJEDLOG: Zamijeniti „laboratorijske“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan termin. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) pripadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Poliklinika Članak 112. (3) Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i laboratoriju. PRIJEDLOG: (3) „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ OBRAZLOŽENJE: Poliklinika pripada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga bi trebalo specificirati kako se radi o specijalističkom laboratoriju jer za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija laboratorij mora biti specijalistički. Bolnica Članak 116. (2) Zdravstvena ustanova iz stavka 1. ovoga članka mora imati osiguranu: – radiološku, medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku PRIJEDLOG: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ OBRAZLOŽENJE: Bolnica kao integralni dio sekundarne zdravstvene zaštite koja je po naravi specijalističko-konzilijarna, mora imati specijalistički medicinsko-biokemijski laboratoriji. Specificiranjem medicinsko-biokemijskog laboratorija kao specijalističkog, stavak ovog članka ne bi izgubilo na značenju već bi se jasno definiralo da za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Kliničke ustanove Članak 120. (5) Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, odnosno sestrinstva. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 124. - zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 171. Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. (1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus. (2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih i dentalnih stručnjaka. PRIJEDLOG: U stavak 1 dodati „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima“, a u stavak 2 dodati „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “. OBRAZLOŽENJE: Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Iz navedenog, nije jasno zašto mogućnost priznavanja naziva primarijus nije moguća za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijaliste i kolege magistre farmacije specijaliste. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 78 | Marija Anđić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 79 | Marija Anđić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 80 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 81 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 82 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U ime Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora u općem komentaru imamo potrebu dostaviti opće informacije o Studijskom programu edukacijske rehabilitacije, kao jednom od tri studijska programa na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu kako bismo pojasnili i potrebu za izmjenama u nekim člancima (stavcima) Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i eventualno utjecali na pojedina neinformirana mišljenja o stručnjacima - magistrima edukacijske rehabilitacije. O STUDIJSKOM PROGRAMU REHABILITACIJA / EDUKACIJSKA REHABILITACIJA IZVOR: iz dokumenta samoanaliza http://www.erf.unizg.hr/images/dokumenti/Reakreditacija/ERF-samoanaliza2014.pdf / stranici pristupljeno 4. svibnja 2018.g. Studijski programi rehabilitacija/edukacijska rehabilitacija usmjereni su na inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju temeljenu na suvremenom pristupu invaliditetu u kontekstu ljudskih prava i razvijanju razumijevanja invaliditeta kao posljedice međudjelovanja oštećenja i utjecaja socijalnog konteksta. Program se sastoji od tri međusobno povezana tematska područja kroz koja se izučavaju fenomenologija, značajke razvoja i funkcioniranja osoba s teškoćama u razvoju u različitim okruženjima, obuhvaćajući cjelokupni kontinuum dobnih skupina, od djece i mladih do odraslih osoba s: motoričkim poremećajima i kroničkim bolestima, osoba s poremećajem vizualne percepcije, intelektualnim teškoćama, teškoćama učenja, deficitom pažnje/ hiperaktivnim poremećajem (ADHD), poremećajima iz autističnog spektra i višestrukim teškoćama. U okviru ovog studijskog programa studenti stječu znanja o dijagnostičkim edukacijskim, rehabilitacijskim i terapijskim postupcima, modelima i programima u zajednici utemeljene podrške, timskom radu, profesionalnoj etici i interdisciplinarnoj komunikaciji. Magistri edukacijske rehabilitacije su kompetentni za odabir i primjenu primjerene tehnike procjene te razumijevanje, povezivanje i tumačenje podataka iz različitih izvora procijene temeljem kojeg samostalno kreiraju individualizirani program edukacijskorehabilitacijske podrške primjerene specifičnim potrebama pojedinca. Stječu i kompetencije za: profesionalnu interdisciplinarnu suradnju (u edukaciji, rehabilitaciji i kliničkoj praksi), osnaživanje osoba za samozastupanje kao i njihova prirodnog kruga podrške, neposredni odgojno-obrazovni rad i rad u okviru stručnih službi podrške u zajednici, savjetovanje drugih stručnjaka i roditelja, kao i za superviziju rada prvostupnika koji je završio preddiplomski studij Rehabilitacije. U članku 155. Stavku 2 navodi se: 2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi,… Predlaže se izmjena stavka 2 u dijelu iza “Zdravstvenim radnicima smatraju se i…”, na način da on glasi: (2) Zdravstvenim radnicima smatraju se i stručnjaci koji se obrazuju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu: magistri edukacijske rehabilitacije, magistri logopedije te magistri socijalne pedagogije. Obrazoženje: Logopedi koji se navode u prijedlogu obrazuju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu jednako kao i edukacijski rehabilitatori koji za razliku od logopeda imaju svoju komoru, na čiji je Statut 2011. godine dao suglasnost tadašnji ministar zdravstva i socijalne skrbi (www.hker.hr) te imaju Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11) koji u članku 2. opisuje što sve obuhvaća edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost. Diplomski studijski program Edukacijske rehabilitacije organiziran je kroz tri modula: Inkluzivna edukacija i rehabilitacija, Rehabilitacija osoba oštećena vida i Rehabilitacija, sofrologija, kreativne i art/ekspresivne terapije. http://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/diplomski-edukacijska-rehabilitacija Na istom fakultetu dostupan je navedenim diplomiranim strunjacima ovog (i drugih fakulteta) i jedini sveučilišni poslijediplomski studij Rane intervencije: http://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/poslijediplomski-rana-intervencija-u-rehabilitacijskoj-edukaciji; odnosno doktorski studij http://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/poslijediplomski-prevencijska-znanost-i-studij-invaliditeta. Nositelj doktorskog studija "Prevencijska znanost i studij invaliditeta" je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Izvoditelji doktorskog studija (istraživački i nastavni dio) su : sa Sveučilišta u Zagrebu: Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" i drugi; te Sveučilišta i centri u Europi, SAD-u i Kanadi, od kojih navodimo izbor sljedećih: Radboud University Nijmegen, Department of Clinical Psychology & Academic Center of Social Sciences, The Netherlands, Radboud University Nijmegen, Prevention Research Center for Mental Health Promotion & Mental Disorder Prevention, The Netherlands, University of Maactricht, Faculty of Health Sciences, Department of Health Education and Promotion, The Netherlands, Pennsylvania State University, College of Health and Human Development, Department of Human Development and Family Studies, SAD,Pennsylvania State University, Prevention Research Center for the Promotion of Human Development, SAD. Prisutstvo edukacijskih rehabilitatora u zdravstvu dio je samog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14 , 154/14, 70/16, 131/17) koji u okvir zdravstvene zaštite uključuje i usluge i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i rehabilitaciju. Članak 17. u mjerama zdravstvene zaštite navodi (2) provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja s ciljem unapređivanja duševne i tjelesne sposobnosti osoba, (3) otkrivanje i otklanjanje uzroka, odnosno sprečavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica, (5) mjere specifične zdravstvene zaštite radnika), (6) liječenje i rehabilitacija oboljelih, tjelesno i duševno oštećenih i ozlijeđenih osoba te osoba s invaliditetom i (9) osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži. Nadalje, kao što smo napomenuli u čl. 155., stavku 2 kao zdravstveni radnici navedene su i osobe koje su završile studijski smjer logopedije. U cilju izjednačavanja prava ( ne diskriminacije ) i pristupa radu ponavljamo: Studijski program logopedije jedan je od tri studijska programa na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Na istom fakultetu zvanje stječu i edukacijski rehabilitatori isocijalni pedagozi te je u usporedbi koja je dostupna uvidom u Raspored predavanja (http://www.erf.unizg.hr/docs/ERF_Raspored_LJETNI_2017-18.pdf) vidljivo je da studijski program Edukacijske rehabilitacije i Logopedije imaju iste ili slične kolegije na preddiplomskoj razini, s jednakim sadržajima, izlaznim ciljevima i kompetencijama, a razlike su vidljive na diplomskoj razini u medicinskim ( i drugim kolegijima) koji obuhvaćaju područja rada svakog od tri stručnjaka: magistara edukacijske rehabilitacije, logopedije i socijalne pedagogije. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 83 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 84 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 85 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 86 | Franka Cegur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | 13 17 Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 87 | Marija Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 88 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Bravo Marija Milić, u potpunosti se slažem s vašim komentarom. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 89 | Senka Toplak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 90 | Tena Crnjac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 91 | Marija Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. U brojnim komentarima traži se da se umjesto naziva medicinske biokemije koristi naziv medicinsko laboratorijske dijagnostike. Nazivlje zbunjuje svakoga tko nije u bliskom doticaju s ovom strukom, a razlike su bitne. Medicinska biokemija i laboratorijska dijagnostika je struka s tradicijom i regulirana zakonski (Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) itd. U medicnsko biokemijskim laboratorijima nositelji struke i odgovornosti su magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine koji su ujedno naglašavam i specijalisti med biokem i lab medicine. Dakle, analogno liječnicima u granama medicine koja se bavi laboratorijskom dijagnostikom poput npr transfuzijske medicine, nositelj struke je liječnik sa specijalizacijom transfuzijske medicine. Suradnici VŠS i SSS u svim granama laboratorijske medicne pa tako i medicinske biokemije su prvostupnici medicinsko laboratorijske dijagnostike i zdravstveno laboratorijski tehničari jer je naravno u svakoj struci potreban timski rad uz različite razine stručne spreme i time odgovornosti. Unazad nekoliko godina pojavljuju se magistri laboratorijske dijagnostike jer neka sveučilišta pa tako i Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku, bez konzultacija sa strukom o potrebi za takvim kadrom, dodaje još dvije godine školovanja na postojeći trogodišnji izvanredni preddiplomski studij za prvostupnike medicinsko laboratorijske dijagnostike. Ti studenti su s pravom ogorčeni jer ih se školovalo za zvanje magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike koje ne postoji u sistematizaciji u zdravstvu i sada traže svoje mjesto u zdravstvu. Po običaju u našoj državi stvari se rade naopako. Treba li sada zdravsveni sustav i medicinsko biokemijska struka to "platiti" jer je nered u našem sustavu obrazovanja? Usporedila bih ovu izobrazbu magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike s izobrazbom medcinskih sestara do magistara sestrinstva (3+2) koijma niti u jednom trenu ne pada napamet osporavati liječničku struku niti pokušavaju zauzeti njihova mjesta. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 92 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 93 | Ana Galović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam i potpuno se slažem sa svim prijedlozima i komentarima HKMB, kolegica i kolege: Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 94 | Romina Paliska Banišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko- biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko- laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 95 | Marko Banožić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 96 | Ante Perica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 97 | Mario Đurić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Apsolutno podržavam primjedbe na nacrt prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je uputila Ana Soldo, mag. pharm. Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatsko farmaceutsko društvo. Mario Đurić, mag.pharm. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 98 | Emanuela Ivković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Kao specijalizantica obiteljske medinice pozdravljam mogućnost izbora odlaska iz Doma zdravlja i osnivanje privatne prakse što je dobar temelj jačanja primarne zdravstvene zaštite. Osvrt na: - čl. 51. st 2., čl. 268. st. 2., čl. 271. st. 2. i čl. 275. st. 3 – propisati pravilnike koji će jasno definirati kriterije, način i uvjete donošenja odluka i suglasnosti upravnih vijeća domova zdravlja o dodjeli zakupa, odnosno župana/gradonačelnika o mijenjanju prostora te u vezi čl. 63. st.1. o pravu prijenosa prava na obavljanja zdravstvene djelatnosti. - članak 31. st. 2. iza mentalnog zdravlja dodati 'palijativnoj skrbi', u st. 4. definirati kriterije kadrovskih standarda, njihovo financiranje, zapošljavanje u zdravstvenim ustanovama ili u privatnoj praksi.. - čl.57. st. 1., st.4. - definirati koje se djelatnosti mogu udružiti i jasne kriterije standarda, definirati što je to grupna praksa - članak 103. st.1. dodati i ugovorne ordinacije - članak 162. st.1, st.3. - treba definirati kriterije natprosječnih rezultata i temeljem čega su ti kriteriji doneseni | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 99 | Ljubica Farkaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 100 | Tomislav Tabak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Smatram da je nacrt prijedloga Zakon dobra osnova za stvaranje boljeg i učinkovitijeg zdravstvenog sustava. Pišem s pozicije pacijenta i nedopustivim smatram da me predstavlja netko tko iznosi neutemeljene , paušalne i krive informacije, s ciljem zbunjivanja javnosti i kontaminiranja odnosa pacijent liječnik, neutemeljeno i sustavno blati liječničku struku, i pri tom dobija toliki medijski prostor! O kakvoj tajkunizaciji primarne zdravstvene zaštite se priča! Kao pacijent zainteresiran sam za učinkovit, uređen i siguran zdravstveni sustav. U ovom trenutku nedostaje 40 posto liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a taj nedostatak nije nastao preko noći. Dosadašnja zdravstvena administracija i lokalna samouprava su imali uvid u dobnu i obrazovnu strukturu liječnika primarne zdravstvene zaštite i imali su obavezu pomladiti sustav i učiniti ga održivim. Ali nisu! Bilo je jednostavnije pokriti problem palijativnim mjerama, kratkotrajnim rješenjem produžiti rad umirovljeniku zaposliti na ugovor bolničkog doktora koji je u mirovini, i nekako progurati svoj mandat. Gdje je tu pacijent i njegovo pravo na kvalitetnu skrb? Ovaj i ovakav dosadašnji sustav je generirao probleme, i ako se ne desi hrabar iskorak iz kolotečine, prijeti urušavanje sustava. Ovaj zakon bi mogao , uz određene nadopune , dati dodatni entuzijazam liječnicima primarne zdravstvene zaštite da dijapazon usluga koje pružaju svojim pacijenata prošire. ( Holter RR-a, Holter EKG-a, spirometrija, TENS, inhalator, UZV, akupunktura, .. ) To je moguće postići rasterećenjem od administrativnih poslova- zaposliti administratora, i u okviru skupne prakse dodatnu sestru , također zaposliti mladog liječnika i educirati ga, te tako osigurati kontinuitet skrbi u ambulanti. Važno je da kompetencije koje stekne jedan specijalist obiteljske medicine, mogne primijeniti u svojoj ambulanti u punom opsegu, u službi bolje zdravstvene zaštite svojih pacijenata, a što uz nadopune , ovaj zakon omogućuje. Pa predlažem da propisi u ovom zakonu koji reguliraju otvaranje privatne prakse, najam prostora, preseljenje iz jednog prostora u drugi, prijenos prakse sa jednog liječnika na drugog, visinu najma prostora, budu u domeni Ministarstva zdravstva, koje će Pravilnikom to regulirati na način da liječnici primarne zdravstvene zaštite mogu dugoročno ulagati u svoj profesionalni rast i u svoju praksu, a ne da ostanu u ingerenciji upravnog vijeća doma zdravlja, župana, gradonačelnika,.. te da ih se rastereti administrativnih poslova, na dobrobit njihovih pacijenata. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 101 | Ana Grubelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa svim primjedbama Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 102 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 103 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 104 | Patricia Vidas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 105 | Domagoj Marijančević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Suglasan sam s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Prateći dinamičnu medijsku kampanju zadnjih nekoliko mjeseci ostaje nam otvoreno puno pitanja, od kojih ću samo neka istaknuti; Budući da magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike naglašavaju kako su kvalificirani i kompetentni za sve grane laboratorijske medicine, Zašto istim žarom ne agitiraju na mjesta specijalista kliničke mikrobiologije, specijalista transfuzijske medicine, specijalista patologije i citologije, kao što to čine u odnosu prema specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine?, Zašto se medijska kampanja odvija u vrijeme izrade Zakona o zdravstvenoj zaštiti?, itd. Nadam se da će zdrav razum, stručnost i objektivnost nadvladati medijski senzacionalizam. Odgovorna Ministarstva pokazat će u kojem smjeru želimo razvijati laboratorijsku medicinu i njezin doprinos skrbi o bolesnicima. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 106 | Rinea Barbir | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske kao i komentare Lorene Honović, Mirjane Mariane Kardum Paro, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i ostalih uvaženih kolegica i kolega medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 107 | Hrvatska udruga bolničkih liječnika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | HUBOL O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI ▪ u članku 4. poglavlja o Zdravstvenoj zaštiti predlažemo dodati kako zdravstvena zaštita, uz navedeno, obuhvaća i “PALIJATIVNU SKRB” (Obrazloženje: palijativna skrb kao takva ne može pripasti liječenju, pa pripada zdravstvenoj zaštiti) ▪ u članku 9., kao dio plana zdravstvene zaštite predlažemo da se navedu i “OSNOVE ORGANIZIRANJA TRAUMA SUSTAVA ZBRINJAVANJA OZLJEĐENIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ” (Obrazloženje: Potrebno je stvoriti osnovu za osnivanje nacionalnog registra traume te trauma centara gdje će će se propisno utemeljeno organizirati zbrinjavanje ozljeđenika radi smanjenja smrtnosti i nastanka invaliditeta) ▪ u članku 10. stavak 1., uz navod kako RH iz državnog proračuna osigurava uvjete za edukaciju, predlažemo dodati “I STRUČNO USAVRŠAVANJE” zdravstvnih djelatnika. ▪ (Obrazloženje: Potrebno je stvoriti osnovu za financiranje specijalističkog usavršavanja iz državnog proračuna) ▪ u stavku 3. i 4. članka 10. i stavku 3. članka 11. pojam “gradovi” zamijenili bismo pojmom “JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE” (Obrazloženje: U svrhu postizanja ujednačenog izričaja) ▪ HUBOLov komentar na stavak 8. članka 11.: UKOLIKO SE IZRAZ TIM/TIMOVI HITNE MEDICINSKE SLUŽBE ODNOSI NA TIMOVE ŽUPANIJSKIH ZAVODA ZA HMP ILI USTANOVE ZA HMP GRADA ZAGREBA TAD ĆE BITI, VJERUJEMO, DOVEDENA U PITANJE DOSTUPNOST HMP DRUGIM GRAĐANIMA ▪ U članku 17. (poglavlje o Načelima zdravstvene zaštite) osiguranju cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite, uz navedeno, predlažemo dodati i “PALIJATIVNOM SKRBI” (Obrazloženje: Potrebno je istaknuti palijativnu skrb jer nedostaje u popisu djelatnosti objedinjenih mjera) ▪ U članku 28., stavak 1. (poglavlje o Zdravstvenoj djelatnosti) predlažemo izostaviti termin “javna služba” ▪ (Obrazloženje: 9 % liječnika koji pružaju zdravstvenu zaštitu građanima RH rade u svojstvu privatnika te su vjerojatno greškom izuzeti ovakvim prijedlogom odredbe) ▪ U stavku 2. članka 36. (poglavlje Razine zdravstvene djelatnosti) predlažemo dodati i “DJELATNOST TELEMEDICINE” (Obrazloženje: Djelatnost na razini državnih zdravstvenih zavoda je i djelatnost telemedicine, a koja je ovdje greškom izostavljena) ▪ HUBOLova prijedba na stavak 1. članka 49. (poglavlje Ordinacija): NEJASNO JE ODNOSE LI SE ODREDBE PRIJEDLOGA ZAKONA NA OSOBE OSPOSOBLJENJE STRUKOVNIM OBRAZOVANJEM ZA POSLOVE MED.SESTRE OPĆE NJEGE/MED.TEHNIČARA ILI NA PRVOSTUPNICE/MAGISTRE SESTRINSTVA/DR.SESTRINSTVA ILI NA SVE NAVEDENE. ▪ U stavku 4. članka 50. predlažemo dodati: “UKOLIKO UNUTAR 30 DANA MINISTARSTVO NE RIJEŠI PREDMET SMATRAT ĆE SE RIJEŠENIM U KORIST PODNOSITELJA ZAHTJEVA” ▪ U članku 95. (poglavlje Etičko povjerenstvo) predlažemo dodati “ETIČKIH” i deontoloških načela… (Obrazloženje: Etičko povjerenstvo treba pratiti primjenu i etičkih načela) ▪ HUBOLova primjedba na tekst stavaka 2. članka 155. (poglavlje Zdravstveni radnici): LOGOPEDI, MED.TEHNOLOZI ...FONETIČARI I NUTRICIONISTI NE MOGU BITI ZDRAVSTVENI RADNICI JER NISU OBRAZOVANI NA UČILIŠTIMA I ŠKOLAMA ZDRAVSTVENOG USMJERENJA POTREBNO JE PREPOZNATI IH KAO ZDRAVSTVENE SURADNIKE I OSIGURATI IM PRAVA KOJA UŽIVAJU ZDRAVSTVENI RADNICI TEMELJEM OVOG ZAKONA. ▪ HUBOLova primjedba na tekst stavaka 1. članka 162. (poglavlje Zdravstveni radnici): S OBZIROM NA NEDOSTATAK VREMENSKO KADROVSKIH NORMATIVA TE NEUJEDNAČENOST EVIDENCIJE RADA NEMOGUĆE JE BEZ STANDARDIZIRANJA POSTUPAKA PROVODITI PRAVEDNO I POTREBNO NAGRAĐIVANJE IZNADPROSJEČNIH REZULTATA POJEDINACA. ▪ U stavcima 1. i 2. članka 177., radi ujednačenosti izraza, predlažemo specificirati radi li se o “DIJELU” ili “CIJELOM” stručnom ispitu, ili pak “STRUČNOM DIJELU STRUČNOG ISPITA”. ▪ HUBOLov komentar na tekst stavka 1. članka 185.: ZAKON O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA (PISK) POZNAJE NADLEŽNO TIJELO KAO RJEŠAVATELJA U SVIM ČLANCIMA KOJIMA SE UREĐUJE PREDMETNA TEMATIKA. NAIME, TEMELJEM VAŽEĆEG ZAKONA PRIZNAVANJE STAŽA PROVEDENOG U INOZEMSTVU, SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA PROVEDENOG U INOZEMSTVU, KAO I PROVEDBU STRUČNIH ISPITA ZA LIJEČNIKE KANDIDATE U PISKU OBAVLJA MINISTARSTVO, A POSTUPKE PRIZNAVANJA INOZEMNE OBRAZOVNE KVALIFIKACIJE OBAVLJAJU NADLEŽNE KOMORE U ZDRAVSTVU. OVIM PRIJEDLOGOM ZAKONA PONOVNO SU PREDMETNI POSTUPCI PODIJELJENIH NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA I KOMORA. PODIJELOM NADLEŽNOSTI IZMEĐU MINISTARSTVA I KOMORE PRODULJUJU SE POSTUPCI I SMANJUJE U KONAČNICI IZGLEDNOST POVEĆANJA BROJA LIJEČNIKA U DOLASKU IZ EGP I TREĆIH ZEMALJA. SMATRAMO KAKO BI OBJEDINJAVANJE POSTUPAKA U JEDNOM RJEŠAVATELJU ZNATNO UBRZALO POSTUPAK I POVEĆALO IZGLEDE KANDIDATA ZA BRZ NASTUP I RAD U ZDRAVSTVENOM OKVIRU RH. ▪ HUBOLov komentar na tekst stavka 2. članka 185.: ▪ IZ OVOG JASNO PROIZLAZI DISKRIMINACIJA KANDIDATA KOJI U SLUČAJU ŽALBE NA RJEŠENJE HLK IZJAVLJUJU ŽALBU MINISTARSTVU U ODNOSU NA ONE KANDIDATE KOJI U SLUČAJU ŽALBE NA RJEŠENJE MINISTARSTVA NE MOGU ULOŽITI ŽALBU, NEGO POKREĆU UPRAVNI SPOR. ▪ Iz stavka 1. članka 190. predlažemo ukloniti: “… naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu neodrađene ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalistom.” (Obrazloženje: Neosnovanost i neopravdanost uvođenja osnovice za obračun naknada u ovim predmetima.) ▪ HUBOLov osvrt na problem privatizacije: Zakon nudi svima slobodu odlaska u privatnike, a jasno je zašto se počinje s primarnom zdravstvenom zaštitom - jer na taj način država predaje brigu o funkcioniranju tog dijela sustava u ruke privatnih liječnika. To svugdje funkcionira pa će, na ovaj ili onaj način funkcionirati i kod nas. Uostalom, liječnici PZZ se moraju pobrinuti tko će im preuzeti ordinacije. ▪ HUBOLov osvrt na problem specijalističkog usavršavanja doktora medicine: Ostaje nam činjenica da se pravilnik o specijalizaciji integrirao u Zakon, taj dio nije ni loš u odnosu na prethodne, ali je daleko od onoga što želimo da specijalizacije budu - centralizirane prema planu potreba Ministarstva, a da ljudi budu na slobodnom tržištu, bez ugovora i mjenica kod javnog bilježnika. Uostalom, tržišna konkurencija najbolje iskristalizira kvalitetu. Ako županije žele bolnice za svoje stanovništvo neka odrade posao ponude. U krajnjoj liniji ne mogu svi raditi na KBC-ima, pa neka KBC-i izaberu najbolje djelatnike, a na tržištu će ostati oni koji će morati raditi i negdje drugdje. ▪ HUBOLov osvrt na institut rada za drugog poslodavca i prekovremene sate: Ono što bismo voljeli za bolničke liječnike u javnom sustavu, a da bude u ovom Zakonu, je mogućnost rada u više ustanova u zakonskim okvirima radnog vremena. To je i sada moguće, ali nije uređeno, pa liječnici rade mjesečno i po 100 sati u drugim ustanovama. To se ne evidentira u COP-u i država nadoknađuje nedostatak liječnika. To je dio zakona koji govori o radu za drugog poslodavca, koji je ponovo nedefiniran, s imaginarnim kriterijima ugovora s ustanovom drugog poslodavca i ostavljen ravnateljima na osobnu odluku. ▪ HUBOLov osvrt na “nagrađivanje” i stažiranje: Gdje postoji nagrađivanje, postoji i kažnjavanje. Ponovo bez kriterija, bez normativa i ikakve strukture. Ministar će donijeti Pravilnik o tome, ali nije defininirano pod kojim uvjetima. Liječnici bez staža su način na koji država pokušava uštedjeti vrijeme i kompenzirati nedostatak liječnika te kolege, bez ikakvog iskustva, gurnuti odmah u specijalizacije Zaključak: Općeniti komentar na Zakon je da opet nije na tragu prave reforme, niti uređenja sustava. Ponovo nemamo javne kriterije, normative i uvjete kako se nešto može, a kako ne može ostvariti, a propisano je zakonom. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 108 | Lara Burazin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije!!! Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 109 | Marko Magaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se u potpunosti sa svim prijedlozima i komentarima Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 110 | dragica matejčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam u potpunpsti prijedloge HLJK vezano uz članke 51,268 i 271. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 111 | Ante Perica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko- biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko- laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 112 | Ana Dojder | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 113 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Sukladno otvorenoj raspravi vezanoj uz prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti ( u daljnjem tekstu : Prijedlog zakona), dajemo sljedeće prijedloge uz obrazloženje istih. 1. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 35. Kako magistri logopedije već sada pružaju usluge terapije i dijagnostike u području otorinolaringologije, neurologije, fizijatrije, maksilofacijalne kirurgije, interne medicine,psihijatrije, pedijatrije, gerontologije, a od travnja 2015.godine i kroz samostalnu šifru logopedske djelatnosti (2230000) i u tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti i to u klinikama i u kliničkim bolnicama i u kliničkim bolničkim centrima predlažemo u članku 35. stavku (3) dodati: „ i logopedska djelatnost.“ tako da glasi : „ (3) Na tercijarnoj razini može se obavljati djelatnost palijativne skrbi i logopedska djelatnost.“ 2. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 46. U članku 30. stavku (2) prijedloga Zakona navedeno je da se Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti, između ostalih i logopedije. Budući da članak 46. u stavku (1) navodi da zdravstveni radnik na primarnoj razini obavlja zdravstvenu djelatnost kroz ordinacije pod uvjetima koje propisuje ovaj Zakon predlažemo da se u stavku (2 ) doda riječ: „ logopedije“ prije specijalističko-konzilijarne djelatnosti kako bi se djelatnost logopedije mogla obavljati u ordinaciji. Potrebno je jasno definirati mogu li magistri logopedije obavljati djelatnost logopedije u privatnoj praksi pod uvjetima propisanim prijedlogom zakona, člankom 155. stavkom (2) koji propisuje se da se logopedi smatraju zdravstvenim radnicima. Znači li to da logopedi ispunjavaju uvjete iz članka 46, stavak 1 za obavljanje privatne prakse. Mi predlažemo izmjenu u članku 46. tako da glasi: „(2) U ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije te specijalističko-konzilijarna djelatnost. „ 3. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 47. Sukladno EU direktivi 2013/55 koja naglašava potrebu prilagođavanja jezičnih kompetencija specifično za svaku profesiju, a posebno za logopediju, minimalna razina poznavanja jezika za nesmetano obavljanje logopedske djelatnosti je razina C2. Dodati stavak (3) tako da glasi: „Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom, a iznimno za djelatnost logopedije minimalno razinu stupnja C2 (samostalni korisnik), osim ako je jezik dodiplomske izobrazbe bio hrvatski ili ako je srednjoškolsko obrazovanje završeno na hrvatskom jeziku.“ 4. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 48. Budući da je propisano da se djelatnost logopedije obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini predlažemo da se u stavku (1 ) doda iza medicinsko-biokemijskim laboratorijima, „a magistri logopedije obavljaju privatnu praksu u logopedskim kabinetima/ordinacijama.“ Tako da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, a magistri logopedije obavljaju privatnu praksu u logopedskim kabinetima/ordinacijama.“ 5. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 155. Magistri logopedije koji rade u sustavu zdravstva određeni su kao zdravstveni radnici i u Republici Hrvatskoj (Nacionalna klasifikacija zanimanja – NKZ-10 (NN 147/10): logopedi su klasificirani u okviru vrste 22 (Zdravstveni stručnjaci/zdravstvene stručnjakinje), podvrsta 226, skupina 2266) što je u skladu s dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation, 2010. Classifyng health workers. Geneva) i preporukom EU (COMMISSION RECOMMENDATION of 29 October 2009 on the use of the International Standard Classification of Occupations (ISCO-08) (Text with EEA relevance) (2009/824/EC) Magistri logopedije su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 82/13) definirani kao zdravstveni radnici. Temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti, tijekom protekle dvije godine Ministarstvo zdravlja je uskladilo i podzakonske akte i to: Pravilnik o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/13) u čl. 3 jasno navode i logopeda; Pravilnik o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13) u čl. 9 se navodi logoped; Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN9/14) logopedi su izdvojena kategorija 5e. Magistar logopedije je stručnjak koji završetkom diplomskog sveučilišnog studija logopedije (3+2) stječe sve potrebne kompetencije za pružanje usluga dijagnostike i terapije i jedini je stručnjak u sustavu zdravstva koji ima stručne kompetencije za postavljanje dijagnoza iz područja poremećaja govorno-jezične komunikacije navedenih u MKB-u i samostalno provođenje svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod poremećaja neverbalne i verbalne komunikacije, jezika, glasa, govora, gutanja i oštećenja sluha pacijenata svih dobnih skupina. Stoga predlažemo da se uvrsti tekst iz važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti »Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, studijskom smjeru logopedije te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja.«. Tako da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, studijskom smjeru logopedije te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ 6. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 168. Kako bi magistri logopedije uz mentora usavršili dobivene kompetencije za provođenje logopedske djelatnosti koja uključuje dijagnostiku, terapiju i savjetovanje i osposobili se za samostalan rad predlažemo dodatak u stavku (2) ovog članka, a to bi bilo u skladu s važećim Pravilnikom o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13). Tako da glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: magistri logopedije, primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser-kupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni inženjeri, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar. 7. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 169. Smatramo da magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita. U članku 169. predlažemo dodati stavak (3) Tako da glasi: „Iznimno od stavka 1. ovog članka magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita.“ Vjerujemo da će se predložene promjene razmotriti i uvažiti i da će time biti omogućen nastavak razvoja logopedije u okrilju zdravstvenog sustava i nastavak pozitivnih promjena koje posljednjih godina usklađuju hrvatsku sa svjetskom i europskom praksom, a sve na dobrobit pacijenata i podizanja kvalitete života djece i odraslih osoba s komunikacijskim, govorno-jezičnim i glasovnim poremećajima te poremećajima gutanja odnosno problematikom čija je pojavnost u svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj u porastu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 114 | HRVATSKA UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 31. Potrebno je ovim zakonom definirati kadrovske standarde za određivanje timova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Članak 35. Stavak 1. Potrebno je navesti da se nastava može obavljati na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti te na razini zdravstvenih zavoda. Članak 85. Smatramo potrebnim ostaviti u novom Zakonu kao što stoji u članku 59. starog Zakona da ravnatelj uz zamjenika mora imati i pomoćnike (za sestrinstvo, kvalitetu...). Članak 269. i 271. U slučaju prestanka rada privatne ordinacije ili nemogućnosti nastavka rada u privatnoj ordinaciji, medicinska sestra mora imati mogućnost povratka u sustav Doma zdravlja bez obzira je li Dom zdravlja bio njezin prethodni poslodavac. Hrvatska udruga medicinskih sestara izražava zabrinutost zbog u Zakonu nejasno definirane uloge medicinskih sestara srednje stručne spreme, prvostupnica sestrinstva te visoko obrazovanih medicinskih sestara. Također, nije jasno definiran status medicinske sestare u privatnoj praksi, te zašto odlaskom u privatnu praksu i medicinska sestra ne može steći poslovni udio u privatnoj praksi, na način na koji to stječe liječnik. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 115 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa stavovima, komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Podržavam komentare upućene od: - Lorene Honović - Ljiljane Mayer - Višnje Jureša - Jasne Obuljen - Ines Vukasović | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 116 | Donatella Čagljević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske kao i komentare Lorene Honović, Mirjane Mariane Kardum Paro, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i ostalih uvaženih kolegica i kolega medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 117 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 118 | Bojana Nikolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedlog Zakona jer smatram da je ovo pravi smjer koji će dovesti do jačanja opće/obiteljske medicine na razini PZZ. Domove zdravlja kakvi su sada potrebno je reorganizirati. Odavno pacijenti ne odabiru Dom zdravlja kao svog direktnog pružatelja zdravstvene usluge već direktno biraju liječnika-ugovornog djelatnika HZZO-a koji je po važećim Zakonima i Propisima dužan provoditi javnozdravstvenu zaštitu, a to i čini. Liječnici u PZZ su najdostupniji zdravsveni djelatnici i potrebno ih je dodatno ojačati što će se postići njihovim osamostaljivanjem. Nije istina da će na taj način pzz otići u privatizaciju. I dalje su važeće zdravstvene politike i ugovori o provođenju zdravstvene zaštite koje pojedinci u sustavu zdravstvene zaštite sklapaju sa obaveznim osiguravajućim društvom. Smatram da je došao trenutak da se omogući i sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite i sa drugim osiguravateljima na tržištu. Sigurna sam da to nikako ne bi umanjilo razinu zdravstvene zaštite koja je sada dostupna, već bi je naprotiv proširilo i omogućilo velike uštede sustavu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 119 | MARIJA DRENJANČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 120 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 121 | Anamarija Bogić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 122 | tin darko takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam u svemu opći komementar na Nacrt prijedloga Zakona o ZZ kao i komentare na članke koje je dalo Hrvatsko farmaceutsko društvo i Hrvatska ljekarnička komora. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 123 | Amb. opce med. dr Snjezana Mazuran | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podrzavam u potpunosti HUkpzz | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 124 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Zahvaljujem svim kolegama, magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalistima, na komentarima koji su itakako bili potrebni kako bi se barem donekle pojasnila pozadina ovakve, potpuno neosnovane "invazije" na medicinsko biokemijsku djelatnost i zdravstvene stručnjake koji tu djelatnost već godinama strpljivo vode i uspješno grade. Pa, onda još malo činjenica. Medicinsko laboratorijska dijagnostika je struka koja čitavo vrijeme prešućuje medijima ali i nadležnom Ministrarstvu zdravstva brojne bitne činjenice. Naime, Senat Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, kako stoji u priopćenju Agencije za znanost i visoko obrazovanje, na sjednici održanoj 15. srpnja 2013. god donio je Odluku o prihvaćanju studijskog programa Biomedicinsko laboratorijskih tehnologija. Završetkom sveučilišnog preddiplomskog studija Biomedicinsko laboratorijskih tehnologija stjecao se akademski naziv sveučilišni prvostupnik biomedicinsko laboratorijskih tehnologija, koji kao takav VEĆ tada nije bio uključen u Popis reguliranih profesija, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske 29. svibnja 2013. godine i Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj: 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 70/12 i 14/13) te je tako nastao problem da završeni studenti ne mogu polagati stručni ispit koji je reguliran Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika (Narodne novine broj: 2/11, i 14/13), pa je Senat Sveučilišta prihvatio donošenje Odluke o prihvaćanju promjene naziva: sveučilišnog preddiplomskog studija Biomedicinskih laboratorijskih tehnologija na način da novi naziv glasi: Sveučilišni preddiplomski studij Medicinsko laboratorijske dijagnostike koji obrazuje prvostupnike laboratorijske dijagnostike. Isto tako studijski program sveučilišnog diplomskog studija Biomedicinsko laboratorijskih tehnologija koji se nastavljao na prethodni također nije bio uključen u Popis reguliranih profesija pa se i za njih promijenio naziv. Dakle, svjesno se nastavljala produkcija kadrova koji godinama nemaju regulirani status. Međutim u odluci se navodi da promjena naziva studijskog programa ne zahtijeva promjenu sadržaja studijskog programa, postojećeg nastavničkog kadra i sredstava financiranja, odnosno izvođenje ovog studijskog programa neće potraživati sredstva iz državnog proračuna (dakle sastav isti, pakiranje drugačije). Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku temeljem svoje autonomije donijelo je Odluku o prihvaćanju spornog studijskog programa i kasnije ga i odobrilo bez obzira da naziv i titula magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike, stečena nakon završetka dvogodišnjeg diplomskog sveučilišnog studija, nije bila prepoznata u trenutno važećem Zakonu o djelatnostima u zdravstvu, budući da u istom nedvojbeno stoji kako je najviši stupanj obrazovanja navedena razina prvostupnika, a ne magistra. Isti nisu prepoznati niti u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, kojeg sada silno žele promijeniti, niti u bazi reguliranih profesija (dakle suprotno onome što tvrde u medijima), a kompetencije koje studenti stječu završetkom studija u određenim su segmentima (npr.“biti osposobljeni za samostalno upravljanje biomedicinskim laboratorijima) u direktnoj koliziji s onim kompetencijama i opisom posla koje prema Zakonu o medicinsko biokemijskoj djelatnosti imaju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Nadalje, u izjavama HKZR-a stoji kako su magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike kompetentni za organizaciju i upravljanje organizacijom rada u laboratoriju i osiguranja kvalitete rada, provođenjem postupaka kontrole i kvalitete te vođenje laboratorijske dokumentacije u skladu s dobrom laboratorijskom praksom i etičkim kodeksom ponašanja. Problem je ove definicije zanemarivanje timskog rada u laboratoriju i preuveličavanje ovlasti magistara MLD-a koji nedvojbeno smatraju kako s istim kompetencijama za obavljanje laboratorijske djelatnosti predstavljaju adekvatnu zamjenu liječnicima specijalistima pa tako i specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine te se i javno pitaju „zašto bi zdravstvo plaćalo liječnike specijaliste koji su daleko skuplji kadar za obavljanje laboratorijske djelatnosti za koje su kompetentni MLD-ovci, a jeftiniji su kadar?“ Pri svemu se ne naglašava dovoljno važnost timskoga rada u medicinsko biokemijskom laboratoriju čiji je voditelj upravo magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno istoimeni specijalist, kao ni u svim drugim dijagnostičkim laboratorijima čiji su voditelji liječnici specijalisti. U svima njima magistri MLD-a NE MOGU zaokružiti kompletan laboratorijski proces. Jedino magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine (ili specijalist) i liječnici specijalisti imaju kompetencije klinički rastumačiti nalaz, imaju znanja i vještine kojima će procijeniti je li neka vrijednost rezultat neke predanalitičke ili analitičke greške, odnosno nekog patološkog stanja koje pacijent ima. Drugim riječima, magistar medicinske biokemije/specijalist ili liječnik specijalist daju realnu kliničku vrijednost rezultatima analize koje je proveo laboratorijski tehničar. Prvostupnici i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike zaista rade u svim biomedicinskim laboratorijima, ali temeljem svojeg dvogodišnjeg diplomskog studija nikada neće moći zamijeniti ili se predstaviti jednakima magistrima medicinske biokemije ili liječnicima. Na umu treba imati opis i opseg poslova svakog člana tima te poštovati hijerarhiju rada u laboratoriju, što nikad prije nije bilo dovedeno u pitanje. Država nije odgovorna što studenti kontinuirano upisuju sporni studij niti je za to kriv Zakon, nego je odgovornost, barem, na sastavnici Sveučilišta koja je studij uvela i izvodi ga i dalje. (koliko je vidljivo na portalu "Postani student" sljedeće školske godine nema studija!) Na kraju ne treba zaboraviti i sve one koji su se izvanrednim studiranjem u Rijeci potpuno neprimjetno pridružili osječkim studentima koji i za njih bore bitke, a HKZR ih iz "strateških" razloga zaboravlja spomenuti. Sadržaj studija kojeg su završili potpuno je drugačiji od onog u Osijeku. doc.dr.sc. Lorena Honović, spec. medicinske biokemije i laboratorijske medicine (EuSpLM) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 125 | Silvija Šira | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam prijedloge HLJK-a, HFD-a i kolega i kolegica u zakupu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 126 | Marina Josipović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 127 | Vesna Štrus | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike, Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i Jasne Matić (voditeljice strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 128 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 129 | Mirjana Mariana Kardum Paro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam prijedloge Sindikata medicinskih biokemičara i komentare Ljiljane Mayer, Suština problema je nastala nerazlikovanjem kriterija upisa, kvantitete, kvalitete, edukacijskog kadra i načina studiranja na stručnom studiju medicinsko- laboratorijske dijagnostike koji u startu edukacije nije bio reguliran postojećim zakonskim aktima i EU prepoznatljivosti studija Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nadalje, presedanom se upisane studente završenog stručnog studija naziva "diplomiranim magistrima MLD" iako su završili stručni, a ne sveučilišni studij? U učestalim medijskim istupima ističe se "diplomirani magistar MLD", ali se ne ističu i ne uspoređuju studijski programi "diplomiranog magistra MLD" i magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine s FBF-a. Zašto javnosti ne dati usporedan uvid u satnice i programe tih studijskih programa, a time i uvid u razinu „osposobljenosti za samostalno upravljanje biomedicinskim laboratorijima“ (zar zaista laboratorijima baš svih biomedicinskih struka???) jer je tada razvidno da ovdje upravo riječ "osposobljenost" prevladava, a kompetencije nedostaje. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 130 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Opći osvrt na područje laboratorijske medicine s komentarima na članke 30, 33, 48, 54, 68, 117, 155, 171 i 179. Republika Hrvatska će u svoj pravni sustav adekvatno transponirati EU Direktivu 2005/36/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. godine o priznavanju stručnih kvalifikacija, čime će biolozima koji rade kao visoko obrazovani laboratorijski stručnjaci u zdravstvu (u području transplantacije organa i stanične terapije, reproduktivne medicine, medicinske genetike, laboratorijske imunologije, metaboličkih bolesti te drugim područjima laboratorijske medicine) biti omogućena regulacija profesije, daljnja edukacija i usavršavanje kroz specijalističko usavršavanje. Navedenim se indirektno utječe na prava i sigurnost pacijenata u pogledu pružanja sigurne, kvalitetne, učinkovite i količinski zadovoljavajuće zdravstvene zaštite građanima na svojem državnom području (Direktiva 2011/24/EU o Primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi) iz svih područja zdravstvene zaštite u kojima sudjeluju biolozi u zdravstvu. Takva praksa kosi se s Konvencijom o jednakosti plaće radnika i radnica za rad jednake vrijednosti (NN MU-3/00) koju je ratificirala i Republika Hrvatska. Sukladno citiranim Direktivama EU medicinski biokemičari ne spadaju u profesiju koja je automatizmom priznata, već su svrstani u opći sustav priznavanja kvalifikacija, kao i struka magistara biologije u zdravstvu. Stručna društva koja djeluju na europskoj razini u području laboratorijske medicine ukazuju na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija. Iz djelovanja udruga vidljivo je da je usvojen jedinstven naziv profesije: specijalist laboratorijske medicine, koju djelatnost u Europi obavljaju liječnici, znanstvenici (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceuti. Iz dostupne dokumentacije Europske organizacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (EC4 European Communities Confederation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine) koja je ogranak Europske federacije kliničke kemije i laboratorijske medicine (EFCC), danas Europskog udruženja laboratorijske medicine (EFLM) i Međunarodne federacije kliničke kemije i laboratorijske medicine (IFCC), a čiji je član i Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju kemiju i laboratorijsku medicinu, vidljivo je da navedena organizacija naglašava da treba priznati jednaku specijalizaciju svim gore navedenim strukama. Self and Co-regulation for Science and Pharmacy Specialists in Clinical Chemistry and Laborataory Medicine, izvor: http://www.eesc.europa.eu/resources/docs/120-ec4_self_and_co-regulation_position_paper_20080120.pdf The EC4 European Syllabus for Post- Graduate Training in Clinical Chemistry and Laboratory Medicine: version 4-2012, izvor: https://www.ec-4.org/downloads/CCLM-Syllabus-2006.pdf Laboratory medicine in the European Union, Wytze P.Oosterhuis and Diomone Zerah, izvor: https://www.degruyter.com/downloadpdf/j/cclm.2015.53.issue-1/cclm-2014-0407/cclm-2014-0407.pdf, Magistri biologije su aktivno uključeni u multidisciplinarne timove gdje se obavljaju najsloženiji oblici zdravstvene zaštite, a time i u različite referentne centre. Pružanje visokospecijalizirane zdravstvene zaštite, kao jedan od kriterija koji referentne mreže moraju ispuniti značajnim dijelom ovisi o dostupnosti visoko obrazovanog kadra različitih profila, i napredne medicinske opreme ili infrastrukture. Oko 70 % postavljenih dijagnoza i terapija su bazirane na laboratorijskim nalazima koje naprave različiti profili visokoobrazovanih laboratorijskih stručnjaka (magistri biologije, biokemije, kemije, farmacije, biotehnologije i drugi). U skladu sa delegiranom odlukom komisije оd 10. ožujka 2014. o utvrđivanju kriterija i uvjeta koje moraju ispuniti europske referentne mreže i pružatelji zdravstvene zaštite koji se žele pridružiti europskoj referentnoj mreži (Tekst značajan za EGP) (2014/286/EU). EUROPSKA KOMISIJA, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir Direktivu 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, navodimo da „Multidisciplinarni tim za zdravstvenu zaštitu znači skupina zdravstvenih stručnjaka iz nekoliko područja zdravstvene zaštite, s kombinacijom različitih vještina i resursa, od kojih svatko pruža točno određene usluge i koji surađuju na istom slučaju, te koordiniraju zdravstvenu zaštitu koju treba pružiti pacijentu". Definiranje profesionalnih vještina i zajedničkih platformi obveza je država članica kroz pravilnike europskog kvalifikacijskog okvira, a time i hrvatskog kvalifikacijskog okvira koji je usvojen u lipnju 2014. godine. Sve države članice Europske unije dužne su transponirati obveze koje proizlaze iz Direktiva u svoj nacionalni sustav, što između ostalog uključuje i izuzetno važan proces ocjene i donošenja novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 131 | Sandra Dundović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 22. stavak 1. predlažem na kraju stavka dodati „ i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Hrvatskog farmaceutskog društva, te ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava i udruga ". Obrazloženje: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu osigurava kvalitetu rada i doprinosi zdravlju pacijenata donošenjem niza preporuka i smjernica za rad i razvoj struke priznatih na domaćoj i na međunarodnoj razini. Članak 30. stavak 1. predlažem dodati „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: u popisu svega što obuhvaća zdravstvena zaštita na primarnoj razini treba navesti i izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine jer se kao takva i provodi. Članak 30. stavak 2. predlažem pojam „laboratorijske dijagnostike″ zamijeniti pojmom „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji, svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se zapravo jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatram da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine . Članak 48. stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 50. stavak 2. predlažem dodati „mišljenje nadležne Komore o nositelju tima i o opravdanosti osnivanja privatne prakse″ Obrazloženje: mišljenje krovne institucije u struci od izuzetne je važnosti u ovom segmentu. Članak 54. stavak 5 ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima). Članak 63. stavak 3. predlažem iza „prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda" dodati „i prethodnog mišljenje nadležne Komore nositelja tima" Obrazloženje: nadležna Komora provjerava zadovoljava li zdravstveni radnik stručne kriterije. Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: kao i u članku 30. stavak 2. Članak 112.Predlažem da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista. Članak 116. stavak 2. izraz „medicinsko biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" predlažem zamijeniti sa „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" Obrazloženje: opće i specijalne bolnice su dio sekundarne zdravstvene zaštite stoga je djelatnost specijalistička. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijsog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 124. stavak 2. točka 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 155. u stavku 2. predlažem posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike. Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 163. podržavam komentar Udruge pravnika u zdravstvu u svezi čuvanja osobnih podataka. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. stavak 2. predlažem iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta" dodati „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta" te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka" dodati „i farmaceutsko i medicinsko biokemijskih stručnjaka". Obrazloženje: nema razloga zbog kojih bi navedene profesije trebale biti isključene od stjecanja primarijata. I na kraju podržavam i sve prijedloge i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu. U potpunosti podržavam prijedloge Sindikata medicinskih biokemičara i komentare Ljiljane Mayer. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 132 | Irena Kocijan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu. Činjenica je da je u ovom e-savjetovanju vrlo naglašena bipolarnost u stavovima o člancima koji reguliraju laboratorijsku medicinu. U uređenim i stabilnim sustavima kakvi nažalost nisu osigurani u našoj državi ne bi bilo moguće niti pokrenuti sveučilišni studij koji se po programskim i komeptencijskim ciljevima preklapa s već postojećim i zakonskom regulativom priznatim studijem. Studij medicinske biokemije i laboratorijske medicine postoji već gotovo 60 godina na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu i educira stručnjake čija je profesija regulirana svim važećim aktivnim zakonskim aktima iz područja zdravstva. Sada smo dovedeni u situaciju međusobnog pobijanja stavova i prijedloga sa stručnjacima kompetitivnog studijskog programa, umjesto da pri usvajanju nove zakonske regulative težimo samo kvalitativnim dijagnostičkim pomacima. Nadam se da razrješenje ove situacije neće završiti porazno po kvalitetu zdravstvene skrbi o pacijentima. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 133 | jasna Hanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 134 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 135 | jasna Hanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam komentare i prijedloge upućene od strane HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 136 | Amb. opce med. dr Snjezana Mazuran | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podrzavam misljenje Hukpzz | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 137 | Amb. opce med. dr Snjezana Mazuran | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam mišljenje HUKPZZ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 138 | Tanja Puharić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani,podržavam u potpunosti prijedloge HLJK ,kao i kolegice Sonje Grbac-Stublić. Tanja Puharić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 139 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima HKMB, spec.med.biokem. Ivanke Ostroški, dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 140 | Majda Penović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam prijedloge HLJK-a i HFD-a. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 141 | Matica hrvatskih sindikata | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Nacrtom prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti ne ispunjavaju se ciljevi zbog koji se krenulo u donošenje novog Zakona: unapređenje primarne zdravstvene zaštite, racionalizacija troškova poslovanja ustanova niti povezivanje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Prijedlogom Zakona se gotovo u potpunosti privatizira primarna zdravstvena zaštita i uvodi se model kojim će se na teret javnih sredstava jačati privatno poduzetništvo, a ne zdravstveni sustav. Jačanje primarne zdravstvene zaštite zasigurno se neće ostvariti uvođenjem sustava privatne prakse u ordinacijama. Ne protivimo se privatnom zdravstvu koje počiva na poduzetništvu i slobodnom tržištu, no privatizacija korištenjem javnog novca nije prihvatljiva. U Zakonu se navodi kako je dom zdravlja nositelj zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini što pretpostavlja jačanje domova zdravlja, a ne njihovo uništavanje. Država je dužna kroz sustave domova zdravlja osigurati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini. Dvije glavne namjere ovog prijedloga Zakona su privatizacija primarne zdravstvene zaštite i komercijalizacija usluga, što je vidljivo i kroz odredbe o zdravstvenom turizmu kojim će se moći baviti sve zdravstvene ustanove pa i klinički bolnički centri. Stavljanje svih zdravstvenih ustanova na tržište u svrhu pružanja usluga u turizmu znači da će se ionako duge liste čekanja za rehabilitaciju na teret HZZO-a učiniti gotovo nedostupnima osiguranicima. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 142 | Vlatko Mijakovski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, htio bih komentirati članak 195.: (1) Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 – 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 – 20.00 sati. (2) Posebno dežurstvo iz stavka 1. ovoga članka obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Ako se već (politički) omogućuje (ionako) prevelika dostupnost liječnicima opće / obiteljske medicine po tjednu, korektno bi bilo od zakonodavca navesti za točno koja stanja pohoditi liječnika u posebnom dežurstvu i subotom popodne, nedjeljom i blagdanom... pacijenti imaju sva prava... a obaveze? | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 143 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 144 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam komentare i prijedloge upućene od strane HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 145 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 146 | Indira Špika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani Podržavam prijedloge HLJK te prijedloge kolega zakupaca. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 147 | Hrvoje Hrsto | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Čl 11 st 5… lokalna samouprava može ( MORA ) osigurati sredstva... Čl 63 st 3 podst suglasnost ( MIŠLJENJE ) župana odnosno gradonačelnika… Čl 46 Ordinacija… dodati st 4… u ordinaciji se može odvijati stručna edukacija ( stažisti, specijalizacija … Čl 47 st 6…. Nije u drugom radnom odnosu osim u status uposlenika katedre primarnih djelatnosti ( kumulativni rad ) Čl 103 st 1 DZ je nositelj zdravstvene zaštite na primarnom nivou ( dodati: uz ugovorne ordinacije ) Čl 239 Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Komora liječnika primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u zdravstvu ( u daljnjem tekstu: komore ) strukovne su organizacije zdravstvenih radnika sa statusom pravne osobe. Čl 240 Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem, prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno ( dragovoljno ) se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona. Čl 271 st 4 Zdravstveni radnici iz stavaka 1. i 3. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 273 st 2 Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 275 st 1 Zdravstveni radnici koji su u radnom odnosu u domu zdravlja i koji ispunjavaju uvjete za obavljanje privatne prakse iz članka 47. stavka 1. točke 1. – 8. ovoga Zakona mogu u roku od dvije( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o obavljanju privatne prakse u ordinaciji sukladno članku 50. ovoga Zakona. (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koji im se daje u zakup u skladu sa odlukom Upravnog vijeća ili drugog nadležnog tijela o zakupu tog ili sličnog poslovnog prostora. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 148 | Vlatko Mijakovski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam prijedloge KoHOM-a (u smislu privatizacije koncesionara, te liječnika koji žele otići iz DZ), kao i HLJK (u smislu prelaska ljekarne iz modela koncesionara u privatnu praksu). Pacijenti će dobiti motiviranije zdravstvene stručnjake... ne shvaćam kome to još nije (odnosno ne želi biti) jasno... | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 149 | SanjaDželajlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, kolegica i kolege: Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Također se slažem sa komentarom Medicinskog fakulteta u Zagrebu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 150 | Dijana Mršić Novački | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske udruge koncesionara PZZ-a | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 151 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 22. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Članak 30. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 40. Predlaže se izmjena stavka 1. ovog članka na način da glasi: „Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu, u skladu s odredbama ovog zakona i ostalih relevantnih propisa, mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici. Obrazloženje: Bez obzira provodi li se zdravstvena usluga u turizmu ili izvan njega, sve što je regulirano za svaku pojedinačnu djelatnost u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ili posebnim propisima koji prizlaze iz njega, potrebno je poštivati. Članak 46. Slažemo se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ponovno ukazujemo na činjenicu kako je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) Članak 48. Stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicibe u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 49. Smatramo kako bi privatnu praksu mogli obavljati zdravstveni radnici iz stavka 1. ovog članka (uz iznimku dentalnih tehničara koji i u postojećem sustavu mogu obavljati svoju djelatnost u privatnoj/grupnoj praksi prema Zakonu o dentalnoj medicini („Narodne novine“ br. 121/2003, 117/2008, 120/2009)) ako su minimalno prvostupnici, a iz razloga razine obrazovanja i sigurnosti pacijenata. Mnogi strukovni zakoni reguliraju ovo područje, primjerice Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti („Narodne novine“ br. 120/2008) u članku 22. određuje kako privatnu praksu može obavljati samo fiziotreapeut sa završenim studijem fizioterapije, Zakon o sestrinstvu („Narodne novine“ br. 121/2003, 117/2008, 57/2011) u članku 14. navodi kako voditelj tima zdravstvene njege jest medicinska sestra koja je završila najmanje preddiplomski studij sestrinstva, dok medicinska sestra koja je završila strukovno obrazovanje za zanimanje medicinska sestra provodi zdravstvenu njegu kao član tima, nadalje Zakon o primaljstvu („Narodne novine“ br. 120/2008, 145/2010) također člankom 14. navodi kako voditelj tima primaljske srbi može biti primalja koja je završila najmanje preddiplomski studij. Slijedom navedenog, smatramo da bi se naš prijedlog trebao uvažiti. Članak 50. predlaže da se dopuni članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. Članak 51. Ministarstvo bi trebalo definirati podzakonskim propisom uvjete i kriterije za davanje suglasnosti župana. Također smatramo da bi suglasnost trebao dati i Hrvatski zavod za zdrastveno osiguranje iz razloga što jedino HZZO raspolaže točnim podatkom na kojem je području ugovoreno koliko pacijenata. Članak 54. Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istom medicinsko-biokemijskom laboratoriju dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatramo da bi trebalo članak formulirati na ovakav način. Članak 56. Predlažemo da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Članak 63. Predlažemo dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li doista proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. Članak 74. HKMB predlaže da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinijeti ovom procesu. Članak 103. Predlažemo u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Članak 112. Predlažemo da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ HKMB predlaže da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista. Članak 116. Predlažemo stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 117. Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Članak 120. Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 124. Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 146. Smatramo kako kako u Nacionalnom zdravstvenom vijeću moraju svakako biti najmanje uključeni predstavnici djelatnosti: medicine, dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Predlaže se u stavku 2. ovog članka posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja je definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi i biotehnolozi nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računalstva u Zagrebu. Članak 163. Podržavamo komentar Udruge pravnika u zdravstvu koji navodi kako je potrebno u člancima 163. do 165. uz obvezu čuvanja profesionalne tajne dodati i obvezu čuvanja osobnih podataka, upravo radi osjetljive naravi podataka s kojima se susreću zdravstveni radnici. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 179. Molimo dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima). Članak 192. HKMB predlaže da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ Obrazloženje: HKMB se slaže sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije treba isključiti od ove mogućnosti. Članci 221-228. HKMB predlaže izmijeniti članak 221. na način da glasi : “Ministarstvo provodi upravni nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa te zakonitošću rada i postupanja komora i drugih pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u skladu s odredbama posebnih zakona.“ Predlaže se brisati članke 222.-228. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 152 | Mirela Marković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Dragi svi, ovo nije više pet do dvanaest već debelo dvanaest i trideset!!!! Ovo je prilika da se sustav PZZ-a modernizira i bude atraktivan...da kolege mogu slobodno birati i odlučivati o svoj sudbini a ne se iseljavati. A gdje smo mi danas? Trebali bi biti u 21. st....no daleko smo mi od toga...mi se borimo za osnovno pravo...pravo na izbor. Liječnica sam obiteljske medicine i mislim da nema što ljepše nego raditi sa pacijentima i pratiti ih praktički od rođenja, dijeliti s njima sve ono loše ali i puno onog dobrog i lijepog. No ima jedan problem...u cijeloj toj ljepoti i mojem entuzijazmu, naukovanju kroz cijeli život...neprospavanim noćima...učenju...učenju i doživotnom učenju (to ja ne kukam, to je moj IZBOR)...na kraju dana, trebala bi moći živjeti od svoje plaće...ali dragi svi dušebrižnici moram vas obavijestiti da je to sa plaćom doktora, zaposlenika DZ ravno čaroliji svakodnevnog improviziranja . Čitam kako se svi žustro bore da se liječnicima ospori pravo na zaradu?! a u Saboru sjedi 2 i pol čovjeka i nitko se ne buni što će poštovani zastupnici dobiti pune plaće bez obzira što ne idu na posao. Liječnike se s druge strane stalno proziva za ovo i ono (jer svi su prepametni i svi sve znaju) ne daj bože da se ne javim na telefon nekome kome se ne hoda do ordinacije...jer tom istom se bez problema hoda do Ravnatelja kako bi se potužio na doktora "neradnika" koji se onda mora očitovati o svom "ne javljanju". Ima tu još svega i svačega...i ne čudim se nekima koji komentiraju i pišu svašta...ne čudim se jer su to ljudi koji ne znaju...no malo sam samo već umorna od objašnjavanja da samo želim raditi i za svoj rad biti adekvatno plaćena. Složiti ćete se da je liječnička odgovornost ipak veća od odgovornosti zaposlenika ZET-a ili DM-a koji su više plaćeni od liječnika koji brinu o ljudskim životima?! Novi Zakon za pacijente ne mijenja apsolutno ništa...osim što će ti isti pacijenti imati motiviranog i zadovoljnog liječnika...novi Zakon unapređuje struku...Domove zdravlja modernizira i omogućuje formiranje dijagnostičkih centara kako bi se sekundarna zdravstvena zaštita rasteretila...novi Zakon omogućuje liječnicima pravo na izbor kako bi pružili još bolju , dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu našim pacijentima. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 153 | Valentina Schmidt | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam HLJK i HFD. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 154 | Mihaela Ilijašević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare Domagoja Galića, Mirjane Mišetić, Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike, Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i Jasne Matić (voditeljice strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 155 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 156 | Marija Macan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 157 | Mihaela Ilijašević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 158 | Ida Taradi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu te ostalih kolegica i kolega. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 159 | Matea Zorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske te ostalih kolegica i kolega. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 160 | Jasenka Trifunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske i ostalih cijenjenih kolega koji svakodnevno rade na unapređenju i razvoju struke te najbolje razumiju probleme s kojima se naša struka susreće i zbog toga opravdano predlažu promjene i to sve s ciljem općeg boljitka naših pacijenata. Rad magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine ne uključuje samo rad s uzorcima kako mnogi misle, naš posao je multidisciplinaran i uključuje vođenje financija, nabavu, organizaciju rada laboratorija i neprestano usavršavanje na području laboratorijske medicine kako bismo svojim radom osigurali svim našim korisnicima kvalitetnu uslugu. Ne zaboravimo da gotovo 80% liječničkih odluka se temelji na nalazima čiju kvalitetu osiguravaju upravo magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 161 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 162 | Antonija Perović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 163 | LJILJANA ČOP-VUČKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U POTPUNOSTI PODRŽAVAM STAVOVE HLJK I HFD | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 164 | Maja Krhač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske i ostalih kolegica. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 165 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara i članova iste komore. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 166 | Renata Lipovec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Ines Šahinović, Daria Mandića, Ivane Maradin, Liljane Mayer, Ines Vukasović, Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 167 | Margita Nimac-Kalcina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam stavove kolegice Ines Šahinović glede članka 46 i ostalog što je rekla u ovom savjetovanju. Podržavam Hrvatsku komoru medicinskih biokemičara i sve što su kolegice i kolege dosad rekle. Obrazovanje i djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine prepoznati su u Europi i svijetu, stoga podržavam napore da tako bude i u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 168 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 169 | Ana Vlaić Vejzović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge kolega iz Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 170 | Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | HDMBLM: Opći komentar Predlaže se izmijeniti naziv „magistar medicinske biokemije“ u „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ jer je to službeni naziv prema Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva i kratica (NN 37/2017) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj (ENIC/NARIC). Članak 22. U stavku 1) predlaže se dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: HDMBLM kao strukovno društvo izrađuje preporuke i smjernice koje se uključuju se u mjere zdravstvene zaštite te smatramo da je potrebno uključiti i druga zdravstvena strukovna društva u donošenje mjera zdravstvene zaštite. Članak 30. U stavku 1) uza sve navode predlaže se dodati i „laboratorijske pretrage iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ Obrazloženje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji jedini su dijagnostički laboratoriji u PZZ (NN 76/2014, NN 56/2017). Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: usklađivanje sa službenim nazivljem Članak 54. Predlaže se promjena stavka 5) tako da glasi „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: rad tima u medicinsko-biokemijskom laboratoriju različit je od rada liječničkog tima. Zbog specifičnosti organizacije rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju privatna praksa dvaju timova u smjenskom radu nije u skladu sa stručnim standardima. Članak 96. U stavku 2) predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: S obzirom da stavak 1) ovog članka navodi „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ smatramo da medicinsko-biokemijska djelatnost mora biti uključena jer u svom radu koristi medicinske proizvode. Članak 103. U stavku 2) predlaže se „laboratorijske“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: članak 103. tada bi bio sukladan članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti Članak 112. U stavku 3) prelažemo dopunu s rječju „specijalističkom“ ispred riječi „laboratoriju“. Obrazloženje: Poliklinika je SKZZ i prema tome u laboratorijima se izvode specijalističke laboratorijske pretrage (iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, citologije, mikrobiologije i sl.) Članak 116 U stavku 2) predlaže se dopuna s rječju „specijalističku“ ispred „medicinsko-biokemijsku“ tako da glasi „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opća bolnica je SKZZ i u skladu s tim u medicinsko-biokemijskim laboratorijima se izvode specijalističke pretrage te smatramo da je važno razgraničiti naziv u skladu s razinom ZZ. Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje sa službenim nazivljem Članak 124 Stavak 2), alineja 5, predlaže se riječi „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje sa službenim nazivljem struke. Članak 155. Stavak 2) u suprotnosti je sa stavkom 1) i s člankom 167. Predlaže se ujednačavanje navedenih članka i stavaka. Obrazloženje: u stavku 2) nabrojani su svi stručnjaci različitih usmjerenja (prirodnih i društvenih) koji do sada u sustavu zdravstva rade kao zdravstveni suradnici pa ostaje nejasno koju vrstu stručnjaka podrazumijeva članak 167. Smatramo da u stavku 2) čl. 155. uključeni svi stručnjaci koju sudjeluju u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, a nemaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i koji su zaposleni u sustavu zdravstva te da članak 167. otvara prostor za zapošljavanje novih kategorija budućih zdravstvenih radnika. Članak 167. Predlažemo uskladiti sa čl. 155. Obrazloženje: dano uz čl. 155. Članak 171. Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: usklađivanje sa službenim nazivljem Članak 179. U stavku 2) nakon magistara farmacije predlažemo dodati „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Podržavamo prijedlog HLJK i HFD. HDMBLM Povjerenstvo za organizacijsko-pravna pitanja: Medicinsko- biokemijska djelatnost je prema članku 2.stavku 1.Zakona o medicinsko-biokemijskom djelatnosti, jedna od od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal sa svrhom ranog otkrivanja bolesti, prepoznavanja rizičnih čimbenika bolesti, postavljanja dijagnoze, praćenja tijeka liječenja i ishoda bolesti. Ta djelatnost pruža usluge na razini primarne, specijalističko-konzilijarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Zdravstvena djelatnost kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, obavlja se kao javna služba, ustrojava i uređuje na načelu sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti, načelu cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te načelu specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Medicinsko-biokemijske djelatnost se obavlja kao javna služba i dio je zdravstvenog sustava Republike Hrvatske. Medicinsko-biokemijska djelatnost podrazumjeva visoko specijaliziranu djelatnost koja zahtjeva visoki stupanj odgovornosti za izvršene pretrage, pa je način organizacije te djelatnosti uređen Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti i drugim zakonskim aktima. Zakonski je propisana stručna spremu osobe koja je voditelj medicinsko-biokemijskog laboratorija, budući da ta osoba odgovara za zakonit i stručan rad laboratorija. Također ona obavlja zdravstvenu djelatnost koja je visoko specijalizirana, vezana je uz zaštitu zdravlja ljudi, pa postoji javni interes da se uvjeti za obavljanje tog posla zakonom urede na jednak način, neovisno o tome tko je osnivač ustanove. Temeljem načela specijaliziranog pristupa u specijalističko konzilijarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti zakonski su regulirani medicinsko-biokemijski laboratoriji na tim razinama. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje u medicinsko.biokemijskim laboratorijima imaju ti stručnjaci, a nastavkom specijalizacije iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine (sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije) osigurava se sljedivost i kvaliteta obrazovanja medicinskih biokemičara kao nositelja djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine na svim razinama zdravstve zaštite. Upotrebom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi i nije opravdano koristiti druge pojmove jer se radi iskjučivo o obavljanju medicinsko-biokemijske djelatnosti. Također viša razina iste medicinsko-biokemijske djelatnosti obavlja se u specijalističko-konzilijarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti i ne mogu postojati različiti nazivi za istu djelatnost. Prema navodima, medicinsko-laboratorijskih djelatnici, osim u medicinsko-biokemijskim laboratorijima rade također u laboratorijima medicinske mikrobiologije s parazitologijom, nuklearne medicine, kliničke citologije, transfuzijske medicine, patohistološke dijagnostike i dr.. Sukladno navedenom ne traži se promjena nazivlja i kompetencija u navedenim djelatnostima, već su sastavni dio odgovarajućeg zdravstvenog tima. Dijana Bjelinski | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 171 | Martina Kramar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Primjedbe i prijedlozi: Poglavlje III. ZDRAVSTVENA DJELATNOST RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 30., točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Poglavlje V. ORDINACIJA Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. Poglavlje IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 120. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Poglavlje XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 155. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) Poglavlje XVII. UTVRĐIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 172 | Marina Njire Bratičević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović i ostalih kolegica. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 173 | Nataša Čonka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 174 | Ljiljana Butković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 175 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | PRIJEDLOZI ZA IZMJENE: Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ Članak 114. Stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 176 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 177 | Vedrana Jukić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa prijedlozima HKMB i sindikata medicinskih biokemičara RH | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 178 | Antonio Šare | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam primjedbe i prijedloge kolega iz Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 179 | Nataša Čonka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | PRIJEDLOZI ZA IZMJENE: Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ Članak 114. Stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 180 | Ornela Majetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Iz teksta članka 268. više je nego razvidno da predlagač novog zakona namjerava riješiti položaj magistara farmacije koji više od 20 godina obavljaju privatnu praksu na temelju zakupa i to na način da se omogući njihov nastavak rada kao privatna praksa , a da se spominjanje riječi „zakup“ temelji samo na „zakupu poslovnog prostora“ pa se predlaže , radi jasnoće definiranja u stavku 3 članka 268 da se iza riječi u privatnoj praksi „na osnovi zakupa u prostoru“ zamjene riječima „na osnovi zakupa prostora“. Naime, tekst koji se predlaže istovjetan je tekstu iz stavka 1 članka 268, tako da je nedvojbeno da se nastavak rada u privatnoj praksi temelji na činjenici da se zakupljuje prostor koji jest u vlasništvu doma zdravlja odnosno ljekarničke ustanove ili se radi o prostoru kojim dom zdravlja ili ljekarnička ustanova raspolaže na drugi način pa ga de facto daje magistru farmacije u podzakup, odnosno magistar farmacije ima valjani dokument da on raspolaže prostorom , kad dom zdravlja ili ljekarnička ustanova nema valjani dokument o raspolaganju prostorom. Ujedno smatramo kad je već jednom donijeta odluka Upravnih vijeća kao i odluka županija koje su bile suglasne s davanjem „ljekarni u zakup“ nema potrebe ponovno tražiti odluku Upravnog vijeća sada vezano uz zakup poslovnog prostora. Naime, sadržajno postojeći ugovori o zakupu , sa kojima se već raspolaže sadrže sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora kako to propisuje Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora, i mogu se samo aneksirati u dijelu kojim će se utvrditi da se zaključuju za naredno razdoblje u trajanju od 5 godina. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 181 | Marijana Panijan-Romić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam prijedloge KOHOM a i nadam se skorom izglasavanju Zakona za dobrobit svoj liječnika PZZ. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 182 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, Ljiljane Mayer i Ines Vukasović. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 183 | Nikolina Lacković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike minimalno do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja.To dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 184 | Maja Dolčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam sve prijedloge i komentare HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 185 | Nataša Čonka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 186 | Katarina Pajtak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi: Poglavlje III. ZDRAVSTVENA DJELATNOST RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 30., točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Poglavlje V. ORDINACIJA Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. Poglavlje IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 120. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Poglavlje XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 155. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) Poglavlje XVII. UTVRĐIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 187 | Darija Kuruc Poje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedlog Hrvatskog društva za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora o obavezi razvijanja i provođenja programa rukovođenja antimikrobnom terapijom te osnivanja Povjerenstva i Timova za rukovođenje antimikrobnom terapijom (skraćeno: timovi za antibiotike ili „A-timovi“). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 188 | Vladimir Kranjčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54, Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 189 | Ljiljana Dukarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem i podržavam prijedloge i komentare kolegica i kolega članova HKMB-a. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 190 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Na primarnoj razini zdravstvene zaštite u modelu koncesija kao i u načinu njegove provedbe postoje problemi, ali unatoč tome smatramo da on, do daljnjega treba ostati sve dok se ne obrazlože i dokažu prednosti nekog drugog načina organizacije. Protivimo se uvođenju ordinacija i ukidanju koncesija jer smatramo da uvođenje ordinacija sukladno predloženim zakonskim odredbama znači privatizaciju primarne zdravstvene zaštite. Sustav koncesija se treba proširiti i na druge djelatnosti i odluku o postotku ordinacija u koncesiji ili domu zdravlja prepustiti županijama koje su sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te članku 11. prijedloga ovog Zakona nadležne za organizaciju primarne zdravstvene zaštite: Time se centralizira zdravstvo, što je suprotno principu decentralizacije, a koji se navodi u obrazloženju prijedloga Zakona kao jedan od glavnih ciljeva Zakona. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 191 | Marin Ferić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani! Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 192 | Ena Matišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam sve prijedloge i komentare Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Lucije Franin, Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 193 | Lovorka Đerek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem s prijedlozima i komentarima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Vukasović i Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 194 | Vesna Fazlović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 195 | božica sokolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a) u kojem sudjeluju stručnjaci na polju medicinske biokemije i laboratorijske medicine!!!! Također u potpunosti podržavam stavove i prijedloge Hrvatskog sindikata medicinskih biokemičara! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 196 | Marija Santini | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora smatra da je u novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti nužno među tijela zdravstvene ustanove unijeti posebnim člankom obavezu razvijanja i provođenja programa rukovođenja antimikrobnom terapijom te osnivanja Povjerenstva i Timova za rukovođenje antimikrobnom terapijom (skraćeno: timovi za antibiotike ili „A-timovi“). Obrazloženje: Potrošnja antibiotika jedan je od bitnih pokretača rezistencije bakterija na antibiotike. Problem multiplo rezistentnih bakterija najviše je vidljiv u bolničkim sredinama, ali i u izvanbolničkim. Procjena je Svjetske zdravstvene organizacije da ako se ne budu provodili programi kontrole širenja rezistencije i racionalizacije primjene antibiotika, u 2050.g. možemo očekivati da će godišnje od infekcija uzrokovanih multiplorezistentnim bakterijama umirati 10.000.000 ljudi. Smatra se da se propisivanje antibiotika može i mora unaprijediti, jer se procjenjuje da se oko 50% antibiotika u bolnicama propisuje neprimjereno. Kako bi se unaprijedilo propisivanje antibiotika u bolnicama, ali i u izvanbolničkoj sredini u državama zapadne Europe i SAD osnivaju se timovi za rukovođenje antimikrobnom terapijom (A-timovi) koji su zaduženi za planiranje i provođenje programa rukovođenja antimikrobnom terapijom. Suzbijanje širenja rezistencije na antimikrobne lijekove je jedan od prioriteta Europske komisije koja je 2011.g. donijela akcijski plan za suočavanje s problemom rezistencije. Jedan od ključnih ciljeva akcijskog plana je unaprjeđenje primjene antimikrobnih lijekova u medicini i veterini te je planom predviđeno razvijanje smjernica o razumnoj primjeni antimikrobnih lijekova koje su 2015.g. objavljene za područje veterine, a 2016.g. za područje humane medicine. Europske smjernice uzimaju u obzir i preporuke sadržane u Akcijskom planu o antimikrobnoj rezistenciji Svjetske zdravstvene organizacije. Prema europskim smjernicama vlada snosi krajnju odgovornost za razvijanje i provođenje mjera kontrole širenja rezistencije na antimikrobne lijekove kroz pravne akte kojima se regulira i potiče provođenje dobre kliničke prakse. Stoga predlažemo da se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propiše obveza uvođenja programa rukovođenja antimikrobnom terapijom te osnivanja povjerenstva i timova za rukovođenje antimikrobnom terapijom u hrvatske zdravstvene ustanove. Program rukovođenja antimikrobnom terapijom ima za cilj smanjiti neprimjereno propisivanje antibiotika i osigurati optimalnu primjenu antibiotika imajući u vidu najbolji ishod liječenja za pacijenta, optimalan odnos cijene i učinka terapije, smanjivanje neželjenih posljedica primjene antimikrobnih lijekova uključujući i neželjeni učinak na razvoj i širenje rezistencije na antibiotike. Dostavljamo Prijedlog izmjena Zakona o zudravstvenoj zaštiti u dijelu o tijelima zdravstvenih ustanova. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 197 | Ličko-senjska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Ličko-senjska županija Primjedba se odnosi na praktički potpunu privatizaciju izvanbolničke zdravstvene zaštite te nedefiniranu ulogu domova zdravlja kojima i dalje ostaje obveza osiguranja kontinuiteta zdravstvene zaštite, upitna su financijska sredstva i ovlasti. Model "ordinacija" u odnosu na današnji sustav koncesija- treba pojasniti. Što je sa postijećim člankom 78. u kojem je propisano da po prestanku koncesije i privatne prakse, dom zdravlja obvezan je u svakoj odobrenoj djelatnosti imati najmanje 30% ordinacija, ovaj nacrt Prijedloga Zakona ne propisuje takav minimum.Nejasna je uloga domova zdravlja kada se ordinacije zatvaraju, što je sa doktorima koji će se vratiti sa specijalizacije i imaju Ugovore na neodređeno sa DZ? Na koji način će se financirati DZ ako ostanu samo timovi sa malim brojem pacijenata i u ruralnim područjima? | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 198 | Leana Tominić Zović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 199 | Nikolina Žiljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 200 | Nikolina Žiljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 201 | Maja Špelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam sve prijedloge i komentare Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 202 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | izražavamo svoje veliko nezadovoljstvo i zabrinutost istim, posebice u dijelu Nacrta prijedloga koji uređuje pitanje organiziranja primarne zdravstvene zaštite. Općenito, stječe se dojam da je predloženi koncept organizacije primarne zdravstvene zaštite usmjeren u cijelosti njezinoj privatizaciji. Domovi zdravlja kao nositelji primarne zdravstvene zaštite dugi su niz godina bili pouzdani i stabilni pružatelji zdravstvene zaštite stanovnika u svakom kutku županija, čak i onom najudaljenijem i najmanje naseljenom. Dobrom organizacijom i kvalitetnim radom, već 15 godina Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije bilježi stabilno i pozitivno poslovanje. Ovim Nacrtom prijedloga Zakona u članku 103. su odredbe koje i dalje definiraju domove zdravlja kao nositelje zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite. No, odredbe Nacrta prijedloga kojima se uređuju organizacijski oblici zdravstvene djelatnosti, predviđaju sasvim drugačiju ulogu domova zdravlja pa se ovo čini kao definicija bez temelja za njezino istinsko ostvarivanje. Postavlja se pitanje kako će ovakav organizacijski oblik zdravstvene djelatnosti funkcionirati u udaljenijim, slabije nastanjenijim sredinama s manjim brojem osiguranika? Dom zdravlja mora osigurati zdravstvenu djelatnost i u takvim sredinama. Za očekivati je da će privatnu praksu zasnovati gotovo svi liječnici u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite koje imaju broj pacijenata isti ili veći od standarda za ugovaranje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Prema tome, u sastavu domova zdravlja djelovali bi uglavnom timovi s nedovoljnim brojem osiguranika koji u odnosu na sredstva doznačena od strane HZZO-a djeluju s „gubitkom“, obzirom da često sredstva koja oni ostvaruju nisu dovoljna niti za podmirenje osnovnih troškova tima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Uglavnom su to ambulante u udaljenijim mjestima za koje liječnici ne iskazuju spremnost za zapošljavanje. Obzirom da bi domovi zdravlja morali osigurati provođenje zdravstvene djelatnosti upravo za takve ambulante, postavlja se pitanje s kojim sredstvima bi domovi zdravlja podmirivali razliku između prihoda i rashoda ovakvih ambulanti? U organizaciji zdravstvene djelatnosti kakva se predviđa ovim Nacrtom, ovakvo poslovanje je nemoguće i izvjesno je da će domovi zdravlja negativno poslovati obzirom da će u svom sastavu imati samo ordinacije koje imaju veće troškove od prihoda koje ostvaruju. U ovom trenutku u sastavu Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije je ukupno 26 timova u djelatnosti opće (obiteljske) medicine, od kojih njih polovica – 13 timova ima broj osiguranika manji od standardnog tima i dobiva manji iznos sredstava od strane HZZO-a. U okolnostima kada Dom zdravlja ima u svom sastavu jednaki broj timova koji imaju jednak ili veći broj osiguranika od standardnog za ugovaranje, pažljivim financijskim upravljanjem uspijeva se podmiriti mogući manjak u poslovanju. U buduće to više neće biti moguće. Mišljenja smo da postojeći sustav koncesija nije bilo potrebno mijenjati sustavom ordinacija, već ga eventualno unaprijediti dodatnim odredbama. Inicijativa promjene koncesija u oblik privatnih praksi bez vremenskog ograničenja kako bi se osigurao trajniji i sigurniji oblik pravnog statusa nositeljima djelatnosti, smatramo neopravdanim. Unutar postojećeg sustava koncesija pitanje vremenskog uređenja jednostavno se moglo urediti minimalnim izmjenama zakonskih odredbi koja uređuju pitanje koncesija. Odredbama Nacrta prijedloga dato je ovlaštenje Ministru zdravstva da donese čak 48 pravilnika kojima će se regulirati pojedina područja zdravstva i to u roku od 6 mjeseci od donošenja novog zakona. Ovakav način uređenja smatramo jačanjem već i sad pretjerane centraliziranosti sustava zdravstva. Rok od 6 mjeseci čini se nerealnim. Zaključno, ovaj Nacrt prijedloga ostavlja dojam jačanja centralizacije kroz značajno veću ulogu ministarstva vezano uz regulaciju i organizaciju zdravstvene zaštite te privatizacije javne zdravstvene djelatnosti, dokidanja uloge domova zdravlja kao nositelja primarne zdravstvene zaštite, rasta financijskih obveza županija, a s druge strane, značajnog smanjenja utjecaja županije u organizaciji zdravstvene zaštite na svom području i upravljanju zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač. Slijedom navedenog, za Krapinsko-zagorsku županiju je neprihvatljiv. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 203 | Katarina Jelavić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 204 | Katarina Jelavić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | 6 2 Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 205 | Dina Kos | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti podržavam prijedloge HLJK i HFD. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 206 | IVANA JAKUŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare Domagoja Galića, Mirjane Mišetić, Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike, Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i Jasne Matić (voditeljice strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 207 | Ljiljana Bolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 208 | Petra Putak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 209 | Zdravka Martinko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 210 | Zdravka Martinko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 211 | Loreta Frgačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare Domagoja Galića, Mirjane Mišetić, Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike, Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i Jasne Matić (voditeljice strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 212 | Vinko Bubic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Da mi se kao mladom liječniku ponudila koncesija i da budem nositelj tima, neovisno da li je u pitanju ruralan kraj (gdje sam radio) ili podrčuje grada (gdje sam također radio), izabrao bi ostanak u obiteljskoj medicini (PZZ-u općenito) jer ne bi morao odrađivati ono što sam bespogovorno morao kao zaposlenik na određeno, a i moje kolegice na neodređeno (samo u nešto manjoj mjeri). Koncesija bi mi bila motiv da si investiram u svoje znanje i ako treba i nabavim svu aparaturu te platim zamjene kad želim ići na kongrese, a ne da ja radim za sve koliko i koncesionar, a novac ode niti u prostor u koji radim , niti na moju plaću, niti na ikakvu moju edukaciju, a u vrijeme kongresa ne mogu ići nikamo jer pokrivam po dvoje troje kolega. Koncesija bi potakla moj inventivni duh da bude i moj pacijent pacijent zadovoljan, a i ja sa prihodima, no sad je za moj slučaj kasno. To što je 30% ambulanti (negdje i više) pod DZ iz perspektive mog rada izgleda kao biti rob, a kada vidim da kolege zarađuju više, osjećao sam da je moj rad bezvrijedan. Van RH nudile su mi se druge prilike, a drugačijom organizacijom možete zadržati osoblje. Regulirajte otkupnu cijenu ambulante po jedinstvnoj cijeni , da se ne dogodi da je neki mladi liječnik dobije zabadava, a neki drugi mora platit skupo ako to već tako mora biti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 213 | Anita Klasić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani! Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana, Jasne Obuljen i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 214 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare Domagoja Galića, Mirjane Mišetić, Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike, Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i Jasne Matić (voditeljice strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 215 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam sve prijedloge i komentare Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Lucije Franin, Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 216 | Danijela Polak Erceg | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, slažem se s prijedlozima i komentarima upućenih od strane dr.sc. Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, i drugih kolega te želim istaknuti još jednom izmjene i/ili dopune sljedećih članaka: Članak 22. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: U području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatram kako bi isti trebali biti uključeni u ovaj proces a ne samo Hrvatski liječnički zbor. Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. Pojašnjenje: Na primarnoj razini obavlja se i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U stavku 2) riječi „laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ Pojašnjenje: Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. Predlaže se stavak 3. ovog članka izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Pojašnjenje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatram da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 46. Slažem se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka. Članak 48. Stavak 1. ovog članka predlaže se dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“. Pojašnjenje: Svima bi trebalo biti u interesu da mišljenje struke pomogne u procjeni potreba i poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Članak 54. Stavak 5. ovog članka predlaže se izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Pojašnjenje: Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni). Članak 103. Predlaže se stavak 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Pojašnjenje: Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti. Članak 112 Predlaže se da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ Predlaže se da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalista“ Pojašnjenje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlaže se da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB pokazala se kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu specijalistu medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 116 Predlaže se stavak 2. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlaže se da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 120 Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Članak 124 Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Članak 146 Kako Nacionalno zdravstveno vijeće broji devet članova na prijedlog ministra, iz redova istaknutih stručnjaka u pojedinim strukama medicine smatram kako u Nacionalnom zdravstvenom vijeću moraju svakako biti uključeni predstavnici djelatnosti: medicine, dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Predlaže se u stavku 2. ovog članka brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Pojašnjenje: Stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zaposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci), koja definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Članak 171. Predlaže se članak izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Članak 186. Predlaže se članak izmijeniti na način da glasi: Pri sklapanju ugovora iz stavka 1. ovoga članka obveza rada u radnom odnosu na neodređeno vrijeme nakon završetka specijalističkog usavršavanja i položenog specijalističkog ispita ne smije biti ugovorena u trajanju duljem od propisanog vremena trajanja specijalizacije ali ni kraća od propisanog vremena trajanja specijalizacije. Članak 192. Slažem sa stavovima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistrima farmacije specijalistima i specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, isključila mogućnost da se prizna naziv primarijus. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 217 | Danko Puščenik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam nacrt prijedloga Zakona uz izmjene koje sam već naveo prije. Ono što je najvažnije za naglasiti je da se za pacijenta privatizacijom ništa ne mijenja u vidu plaćanja.Iako neki "zaštitnici javnog zdravstva" plaše pacijente da će sada plaćati zdravstvene usluge,to nije istina. Privatnik u ugovornom odnosu sa HZZ-om sam 21 godinu i moji pacijenti nisu platili ni kunu više nego pacijenti kod kolegica u Domu zdravlja koje su pored mene istoj zgradi.Početkom fiskalizacije otvorio sam fiskalni račun i do sada sam u par godina naplatio jedan fiskalni račun.Nema potrebe jer su sve usluge pokrivene osiguranjem HZZO-a.Pacijenti u tom pogledu niti ne znaju tko je privatnik a tko nije.Uostalom to ih nije ni ne zabrinjava.Ja se sa kolegicama koje su djelatnice Doma zdravlja uredno nadopunjujem u okviru grupne prakse.Kolegice do sada nisu mogle dobiti dozvolu za odlazak u privatnu praksu.Bojim se da ćemo ih izgubiti jer će otići iz PZZ-a.Tko će biti najviše na gubitku? Pacijenti.. Česte promjene liječnika na jednom radnom mjestu je naša sadašnjost.Mladi liječnik dođe u ordinaciju i ostane dok ne dobi specijalizaciju u bolnici.I tako u nedogled.Tko opet najviše gubi? Pacijenti.. Ono što pacijenti dobivaju privatizacijom je zdravstveni djelatnik koji je motiviraniji za rad jer mu o tome ovisi dohodak.Time ćemo dobiti i zadovoljnijeg pacijenta.Nije li nam to svima cilj? Bojim se da bez privatizacje nećemo moći zadržati liječnike u PZZ jer je ona ionako n"neatraktivna" za njih.Liječnik privatnik može sam usmjeravati svoju edukaciju i interese te postoje veće šanse da i ostane u PZZ. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 218 | Snježana Hrabrić Vlah | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam sve prijedloge i komentare HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 219 | Tamara bezek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani! Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 220 | Psihijatrijska bolnica Ugljan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 155. st.2. Podržavamo izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a posebice se veselimo i odobravamo izmjene kojima klinički psiholog dobiva prava i status zdravstvenog djelatnika. Klinički psiholozi i drugi navedeni stručnjaci koji u radu u zdravstvenoj ustanovi obnašaju poslove dijagnosticiranja poremećaja i bolesti i njihova liječenja provode zdravstvenu djelatnost pa je sukladno tome logično ih svrstati u zdravstvene radnike sa svim obvezama, dužnostima i pravima, i da pri pružanju usluga zdravstvene zaštite postupaju prema pravilima zdravstvene struke. Članak 103. st.2. Članak 103.st.2.treba nadopuniti s „ psihološke djelatnost“ ispred logopedije (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, psihološke djelatnosti , logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti Članak 32.st.2. Psiholozi na razini sekundarne zdravstvene zaštite, specijalističko konzilijarne i bolničke djelatnosti, pružaju usluge dijagnostike i tretmana. Stoga bi članak trebalo nadopuniti na način da se ubaci psihološka djelatnost ispred logopedije. Članak 31.st.2. Iznimno smo zadovoljni što je u članku 31. St.2. Prijedloga ZZZ koji definira provođenje pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja navedena i suradnja psihologa, socijalnih radnika, odnosno drugih stručnjaka za pojedina specifična pitanja te zaštite. U skladu s tim člankom predlažemo i nadopunu članka 30. st.2. gdje ispred logopedije treba navesti i psihološku djelatnost. Članak 30.st.2. U članku 30.st.2. potrebno je ispred djelatnosti logopedije navesti psihološka djelatnost. Članak 24. Podržavamo prijedlog da se u čl. 24. st. (1) u t.2 nakon "praćenje zdravstvenog stanja radnika" u nastavku treba dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti" te podržavamo i prijedloge koji se odnose na obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukaciju poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika. Članak 23. Podržavamo prijedlog da se u članku 23. uvedu mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika Psihijatrijska bolnica Ugljan | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 221 | Neda Banić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam stavove Hrvatske ljekarničke komore i Hrvarskog farmaceutskog društvaPodržavam članak 54,109 i 268 | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 222 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Komentar Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata na području Istarske županije Slijedom nadležnosti i ovlaštenja iz Zakona o zaštiti prava pacijenata (Narodne novine broj 169/04 i 37/08) Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata Istarske županije u otvorenom roku na Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti daje slijedeće primjedbe na pojedine segmente koji uređuju: 1.Decentralizaciju zdravstva-potrebno je osigurati optimalan izvor prihoda za županije sukladno funkcijama koje je županija dužna osigurati temeljem pozitivnih propisa u djelatnosti zdravstvene zaštite,a sve u svrhu poboljšavanja kvalitete usluga za pacijente. 2.Primarnu zdravstvenu zaštitu-uvođenje ordinacija i ukidanje koncesija sukladno predloženim zakonskim odredbama predstavlja privatizaciju zdravstva. Na navedeni način dolazi do centralizacije zdravstva suprotno obrazloženju prijedloga zakona u kojem se kao jedan od glavnih ciljeva zakona navodi princip decentralizacije. Predloženim načinom propisivanja ordinacija, jedinice područne (regionalne) samouprave nemaju nijedan način kontrole i utjecaja nad zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu u ordinaciji. Paralelno s time je, potpuno neprovedivo, člankom 11. prijedloga zakona propisana obveza jedinica područne (regionalne) samouprave da koordiniraju i organiziraju rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost. 3.Djelatnost hitne medicine-Nacrt prijedloga Zakona ne sadrži nikakve promjene u području hitne medicine, iako su zbog načina dosadašnjeg funkcioniranja vrlo učestale primjedbe pacijenata upravo u tom dijelu zdravstvenog sustava zbog čega su potrebne značajnije promjene u regulativi koje bi dovele do kvalitetnije zaštite pacijenta, a koji koriste djelatnost hitne medicine vrlo često i životno ugroženi. Uvažavajući višegodišnje iskustvo u području zaštite prava pacijenata ovo Povjerenstvo je mišljenja da prema Nacrtu prijedloga nisu učinjeni kvalitetni pomaci u pravcu unaprijeđenja kvalitete, odnosno zaštite prava i interesa pacijenata te je u cijelosti suglasno sa primjedbama i prijedlozima koji su vrlo kvalitetno elaborirani u primjedbama Istarske županije dostavljenim na Nacrt prijedloga. Povjerenstvo za zaštitu pacijenata na području Istarske županije | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 223 | željka perić sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Budući da nisam pravnik , neću se ni pokušati osvrtati na pojedine članke. Ono što mogu , kao jedan "vojak" , koji već 39 god. "drži" 1.crtu zdrav. bojišnice, osvrnut ću se na aktualno stanje u svekolikim hrvatskim "zabitima". Mjesta sve više , nas sve manje !. I to je ono što nas treba brinuti. Na našu preveliku žalost , "opustošenje" prelijepe nam zemlje , nastavlja se nesmiljeno. Stoga sam slobodna misliti kako nam ne trebaju sukobi . Jedini "spas" nam je zajedničko nastojanje da pokušamo učiniti sve da "zadržimo" preostale. Dozvolimo ljudima slobodan izbor !. I kako veli naš narod : Gdje čeljad nije bijesna , ni kuća nije tijesna !. A , u ovoj našoj "kući" mjesta - i previše !. Jedino nam "reda" nedostaje. U ogromnim "količinama". Na nama je - hoćemo li je , napokon , urediti !. Zadnji je čas !. Inače se - URUŠI ! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 224 | Tatjana Mikulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam sve prijedloge i komentare Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Lucije Franin, Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). Uvesti dodatne godine na smjeru laboratorijske dijagnostike , a ne konzultirati Ministarstvo i struku o potrebi tog smjera i mogućnosti zaposlenja je apsurdno. Zašto se uvodi nepostojeće zvanje kad u isto vrijeme postoji zvanje magistra medicinske biokemije koji taj dio zdravstvene djelatnosti obavlja desetljećima i školuje se na Farmaceutsko - biokemijskom fakultetu i već je uvedeno kao legitimna djelatnost u zdravstvu. Uvesti dodatne godine školovanja na višoj i tvrditi da je to zvanje jednako zvanju stečenom na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu jednako je apsurdno kao doškolovati medicinske sestre i tehničare i dati im titulu doktora medicine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 225 | dragica matejčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam u potpunosti prijedloge HLJK i HFD vezano uz čl. 51.268. i 271. Dragica Matejčić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 226 | Manuela Medač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare Domagoja Galića, Mirjane Mišetić, Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike, Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i Jasne Matić (voditeljice strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 227 | Karolina Crneković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Vukasović, Gordane Juričić, Ljiljane Mayer i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 228 | Merima Čolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Šahinović, Gordane Juričić, Josipe Periša i Ane Pocrnja. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 229 | Danko Puščenik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | 1. Predlažem da se izmjeni čl. 63. koji se odnosi na st. 3. toč. 3. istog članka nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji kao i uvjete i način pod kojim će Zavod dati mišljenje iz ovog članka zakona. “ ili Izbrisati čl. 63. st. 3. točku 3. zakona. 3. Predlaže se dopuniti čl. 268. st. 2., čl. 271. st. 2. i čl. 275. st. 3. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „.Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će upravna vijeća domova zdravlja donositi odluke o zakupu poslovnog prostora iz ovog članka.„ Predložene odredbe nacrta Zakona su nedovoljno precizne i ostavljaju domovima zdravlja široku mogućnost zlouporabe odnosno nametanja viših cijena zakupnine i najma opreme. Kako se ne bi dogodile ucjene treba definirati kriterije te raspon cijena zakupnine. 4. Predlaže se dopuniti čl. 188. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ 5. Predlaže se dopuniti čl. 190. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ U slučajevima kada zdravstvene ustanove nisu uložile vlastita sredstva u usavršavanje liječnika nemaju pravo ta sredstva potraživati od liječnika koji bi nastavio pružanje zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj stoga se kao logično postavlja pitanje da li je svrha specijalizacije kontinuirano i kvalitetnije pružanje zdravstvene zaštite ili je svrha specijalizacije zadržavanje mladih liječnika u domovima zdravlja. Predlažem da se dopuni čl.195 st 4. nacrta Zakona kako slijedi: "Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će se sklapati ugovori za obavljanje posebnog dežurstva iz ovog članka" Mišljenja sam da je potrebno dopuniti odredbu koja se odnosi na obavljanje posebnog dežurstva radi definiranja punktova, prostora i opreme, osiguranje od odgovornosti te osiguranje za slučaj ozljede na radu, putni troškovi, potrošnja recepata i uputnica, stanja koja se mogu zbrinjavati , naknada za rad ... Ukoliko Zakon ne donese kriterije i uvjete vezano uz članke koje sam navela ponovo obiteljski doktori mogu postati taoci politike što će dovesti do daljnje devastacije primarne zdravstvene zaštite koja je danas neatraktivna i služi samo kao" odskočna daska" mladim doktorima prije odlaska iz RH ili nastavka profesionalnog rada u specijalističko konzilijarnim djelatnostima. Smatram da je potrebno omogućiti svima koji to žele obavljanje privatne prakse jer je to poticaj liječniku da kvalitetnije radi ,educira se i prati rezultate svog rada. Nužno je da postupak bude potpuno neovisan od bilo koje politike, bilo od strane županija bilo od upravnih vijeća domova zdravlja kako bi se izbacila mogućnost pogodovanja i ucjenjivanja zdravstvenih radnika. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 230 | Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlog koji upućujemo je uključivanje kliničkih psihologa u zdravstvene djelatnike, što je u jednom dijelu Nacrta prijedloga Zakona već i predviđeno, odnosno djelatnosti kliničke psihologije na svim razinama zdravstvene zaštite pacijenata, što nedostaje, a nužan je preduvjet ostvarivanja holističkog pristupa u liječenju kao standarda koji pretpostavlja interdisciplinarni pristup u skrbi za pacijente, usmjeren na medicinske, psihološke, emocionalne i socijalne potrebe u preventivi, dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji. Navedeno smatramo važnim upravo radi ostvarivanja i osiguravanja kompletnosti u području zdravstvene zaštite pacijenata, a prema zakonu predviđenom načelu cjelovitog i specijaliziranog pristupa. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 231 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, bila sam članica radne grupe za izradu zakona o zdravstvenoj zaštiti. Na radnoj grupi je usvojen prijedlog sa kojim smo se mi zakupci složili.Međutim u prijedlogu koji je na ovom savjetovanju vidim stanovitu korekciju teksa koja bi nam svima mogla otežati rješavanje pitanja zakupa.Radi se o Čl.268. Stavku 4 u kojem ste iza riječi "mogu nastaviti obavljati privatnu praksu" dodali riječi "sukladno članku 50. ovog Zakona.Pozivanje na Čl.50 povlači za sobom sve predradnje kao da se prvi puta traži rješenje za privatnu praksu.Kako su zakupci privatnici već 20 godina,a sada samo nastavljaju obavljati privatnu praksu u istom prostoru u kojem su obavljali privatnu praksu i do sada nevidim potrebu za ovim postupanjem. Važno je napomenuti da sadašnji koncesionari kada su iz zakupa prelazili u koncesiju nisu morali zadovoljiti takve uvjete.Podsjetiti ću vas da je uvjet za dobivanje koncesije bio odobrenje za samostalni rad,dokaz o raspolaganju prostorom i ugovor o radu u timu člana tima ovjeren kod javnog bilježnika, a što se tiče ostalih odredbi samo točka 6 koja kaže da nije u radnom odnosu,odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost. Budući da zakup traje po sadašnjem Zakonu do kraja 2018. godine a i ovaj prijedlog Zakona predviđa taj rok smatram da kada bi se i inzistiralo na Čl.50 cijela procedura se nikako nebi mogla završiti do kraja godine.Isto tako smatram da uvjeti koje su sadašnji koncesionari morali zadovoljiti prilikom izlaska iz zakupa mogu i moraju biti uvjeti i za preostale zakupce. Predlažemo da čl.268 st.4 glasi:Zdravstveni radnici iz stavka 1. i 3.ovog članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnesu zahtjev ministrstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse u ordinaciji. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 232 | Ivona Brkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam sve prijedloge i komentare Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Lucije Franin, Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 233 | Sonja Grbac-Stublić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, bila sam članica radne grupe za izradu zakona o zdravstvenoj zaštiti.Budući da sam ljekarnik zakupac moj doprinos u toj radnoj grupi je bio prvenstveno vezan na rješavanje pitanja zakupa.Jedinstven je stav svih sudionika da se zakup mora riješiti ovim Zakonom. Na radnoj grupi je usvojen prijedlog sa kojim smo se mi zakupci složili.Međutim u prijedlogu koji je na ovom savjetovanju vidim stanovitu korekciju teksa koja bi nam svima mogla otežati rješavanje pitanja zakupa.Radi se o Čl.268. Stavku 4 u kojem ste iza riječi "mogu nastaviti obavljati privatnu praksu" dodali riječi "sukladno članku 50. ovog Zakona.Pozivanje na Čl.50 povlači za sobom sve predradnje kao da se prvi puta traži rješenje za privatnu praksu.Kako su zakupci privatnici već 20 godina,a sada samo nastavljaju obavljati privatnu praksu u istom prostoru u kojem su obavljali privatnu praksu i do sada nevidim potrebu za ovim postupanjem. Važno je napomenuti da sadašnji koncesionari kada su iz zakupa prelazili u koncesiju nisu morali zadovoljiti takve uvjete.Podsjetiti ću vas da je uvjet za dobivanje koncesije bio odobrenje za samostalni rad,dokaz o raspolaganju prostorom i ugovor o radu u timu člana tima ovjeren kod javnog bilježnika, a što se tiče ostalih odredbi samo točka 6 koja kaže da nije u radnom odnosu,odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost. Budući da zakup traje po sadašnjem Zakonu do kraja 2018. godine a i ovaj prijedlog Zakona predviđa taj rok smatram da kada bi se i inzistiralo na Čl.50 cijela procedura se nikako nebi mogla završiti do kraja godine.Isto tako smatram da uvjeti koje su sadašnji koncesionari morali zadovoljiti prilikom izlaska iz zakupa mogu i moraju biti uvjeti i za preostale zakupce. Predlažemo da čl.268 st.4 glasi:Zdravstveni radnici iz stavka 1. i 3.ovog članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnesu zahtjev ministrstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse u ordinaciji. S poštovanjem Sonja Grbac-Stublić,mag.pharm | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 234 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić, voditeljice SR MLD - Hrvatske udruge laboratorijske medicine - Hrvatske udruge citotehnologa - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 235 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 236 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 237 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U članku 120. stavku 5. predlaže se nakon riječi sestrinstva u nastavku dodati riječi: i medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 238 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 239 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a) u kojem sudjeluju stručnjaci na polju medicinske biokemije i laboratorijske medicine!!!! Također u potpunosti podržavam stavove i prijedloge Hrvatskog sindikata medicinskih biokemičara! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 240 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureše, Ines Šahinović i Gordane Juričić. Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. U stavku 3) predlaže se izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Pojašnjenje: Riječ laboratorijska dijagnostika je pojam koji dovodi u zabludu, a sve ostala dijagnostička djelatnost je ionako navedena. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. Nužno je razlikovati Sveučilišne poslijediplomske specijalističke studije i specijalistička usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 50. U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Ovo se do sada pokazalo kao dobra praksa. Svima bi trebalo biti u interesu da mišljenje struke pomogne u procjeni potreba i poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Članak 54. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi MBL u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni. Nije moguće usporediti s načinom rada liječnika. Članak 96 U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Pojašnjenje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 241 | DRAGICA RADIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Radni odnos radnika kod/za poslodavca, kada navrši 65 g života i minimum 15 godina mirovinskog staža Poslodavac odlučuje o prestanku radnog odnosa/ugovora o radu svom radniku po sili zakona, kada isti navrši 65 g života i ima minimum 15 godina staža osiguranja (pravno uporište – članak 112. stavak 1. podstavak 4. Zakona o radu, NN, 93/14 i 127/17 – u daljnjem tekstu: ZOR). Radnik kod takvog poslodavca može nastaviti rad, ako se on i poslodavac dogovore (isti članak 112. stavak 1. podstavak 4. ZOR-a – izvorno, tekst te norme glasi: (1) Ugovor o radu prestaje: „(4) kada radnik navrši 65 godina života i 15 g mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore.“ Citirana norma u suglasju je s odredbom članka 33. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju, NN, 1577/13., koji propisuje – citat: „Pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 01. 01. 2014. do 31.12. 2030. ima osiguranik kada navrši 65 g života i 15 g mirovinskog staža.“ (za osiguranice žene, primjenom članka 180., broj godina života za ostvarenje starosne mirovine za 2018.g. je 62 godine – minimalni mirovinski staž je identičan). Osiguranik koji stekne propisane uvjete za starosnu mirovinu, može nastaviti rad za istog poslodavca, ali sa ½ punog radnog vremena, ako podnese zahtjev za starosnu mirovinu, u smislu članka 99. Zakona o MO ili može zasnovati radni odnos kod drugog poslodavca s istim fondom sati rada/tjedan. U tom slučaju, takav radnik/osiguranik ostvaruje neumanjenu mirovinu i plaću prema ugovoru sa poslodavcem. Ako poslodavac postupi na opisani način, on rasporedom rada, kroz duže vremensko razdoblje u godini, može prilagoditi rad radnika, npr. farmaceuta, potrebama radnog procesa preraspodjelom njegovog rada i na taj način , u okviru mogućeg fonda sati rada/godina zadovoljiti svoj interes. Pomicanje godina života osiguranika za ostvarenje prava na mirovinu, sa 65 na 67 g života, koje je utvrđeno Zakonom o MO, sa početkom primjene od 2038.g., sigurno će se taj početak mijenjati, tj. primjena će početi prije, kako je naglašeno u javnoj raspravi o izmjeni i dopuni mirovinskog sustava. U tom slučaju, ili paralelno s tim, mijenjati će se i odredba članka 112. ZOR-a, ali uvijek sa mogućnošću prolongacije, suglasnošću volja poslodavca i radnika. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 242 | Sanja Marević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam stavove i prijedloge Hrvatske Komore Medicinskih Biokemičara (HKMB), u čijem radu sudjeluju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Podržavam i stavove Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 243 | Valentina Šenjug | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 244 | Karolina Novački | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima, prijedlozima i obrazloženjima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 245 | Mirta Alković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlog za izmjenu čl.54 st.5. 2 tima medicinsko-biokemijskog laboratorija u istom prostoru mogu/trebaju raditi u grupnoj praksi (ne u smjenskom radu,kako je u Prijedlogu Zakona za sve nositelje privatne prakse). Obrazloženje: Kompletan proces rada u djelatnosti medicinske biokemije i lab.medicine se prema pravilima struke odvija u prijepodnevnim-podnevnim satima (osim urgentne medicine ) radi zadovoljenja predanalitičkih kriterija-uzorkovanje i obrada skoro svih analita, a za koje su referentni intervali određeni iz jutarnjih vrijednosti. Nadalje-u PZZ postoji ugovoreni broj pacijenata listom određenih pripadajućih ordinacija za određeni tim-tehnički je nemoguće u procesu zaprimanja pacijenata dijeliti iste i obrađivati njihove uzorke u posljepodnevnim satima-to je grubo kršenje stručnih preporuka i činjenica o stabilnosti bioloških uzoraka i vremena u kojem se isti mora obraditi u cilju dobivanja pouzdanog nalaza. Nadalje: tehnička oprema i reagensi su vrlo skupi i kao takvi nedjeljivi u smislu odgovora na pitanje "koliko analiza je napravio koji tim u kojoj smjeni" radi podjele troškova na timove. Prijedlog za izmjenu čl.194. koji se odnosi na dežurstva i pripravnosti službi u privatnoj praksi-u tekstu se navodi "prema potrebi stanovništva".Prijedlog je da se definira tko ima ovlasti pozvati službu na obavezu dežurstva i po kojim kriterijima.To se posebno odnosi na medicinsko-biokemijske laboratorije, gdje je strukom i propisanim nivoima kompetencija određeno koje pretrage smije raditi određeni nivo stručne osposobljenosti. Predlažem da se ,ako se bude pristupilo izradi i razradi gore navedenog članka Zakona, obavezno konzultira Hrvatska Komora medicinsih biokemičara. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 246 | dobrila kosanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam sve prijedloge i komentare HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 247 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 248 | Sanela Marunica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 249 | Dolores Grilec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Zdravstvena zaštita je multidisciplinarna djelatnost stoga se očitujem na članak 155. stavak 2. kojeg je potrebno nadopunit i to dio u kojem se nabraja tko su sve zdravstveni radnici. Predlažem da članak 155. stavak 2 glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici sa visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 250 | Kristina Štirjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 251 | Kristina Štirjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 252 | Jasna Bingulac-Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s napisanim i podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, kolegica i kolege: Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 253 | Zdravstvena ustanova LJekarne Škugor | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge HFD-a i HLJK | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 254 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Pučka pravobraniteljica, u svojim godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, redovito ukazuje na važnost očuvanja sustava javnog zdravstva kao strateške i neprofitne društvene djelatnosti koja se ne može i ne smije temeljiti na odnosu uloženog i ostvarene dobiti. Javno zdravstvo predstavlja civilizacijski doseg kojim se jamči pravednost i društvena odgovornost za jednaku dostupnost zdravstvene skrbi svim članovima društva te solidarnost zdravih sa bolesnima, bogatijih sa siromašnima i mladih sa starima. Zadiranjem u navedene postavke narušavaju se temelji javnog zdravstva što potencijalno otvara vrata koruptivnim djelatnostima, diskriminaciji i kršenju temeljnih ljudskih prava uključivo i pravo na zdravlje. Da bi se to spriječilo, potrebno je jasno razdvojiti javno zdravstvo od privatnog. Jedino odvojeni sustavi sa čvrstim pravilima mogu spriječiti konačno urušavanje javnog zdravstva koje, preusmjeravanjem značajnog dijela javnog novca u privatne interese, postaje sve ranjivije i podložno utjecajima privatnog kapitala i pojedinih interesnih skupina, čime se gubi status javnog zdravstva kao društvenog mehanizma koji svakom pojedincu u zajednici osigurava životni standard dostatan za održavanje zdravlja. U trenutku sve brojnijeg raseljavanja hrvatskih građana i napuštanja hrvatskih gradova i općina, očuvanje dostupnog javnog zdravstva može se i treba promatrati i kao mjera demografskog očuvanja. Sukladno članku 28. stavku 1. NPZZZ-a zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za RH koja se obavlja kao javna služba. Uvažavajući to, djelatnost primarne zdravstvene zaštite mora ostati isključivo u okvirima sustava javnog zdravstva, s domovima zdravlja u kojima su liječnici i drugo medicinsko osoblje u radnom odnosu i čija su prava i obveze koje proizlaze iz radno-pravnog statusa, jasno definirana i ujednačena. Zakonske odredbe koje se odnose na financiranje zdravstvene zaštite, investicijsko ulaganje i održavanje zdravstvenih ustanova iz državnog proračuna, kako je to predviđeno člancima 10. i 11. NPZZZ, prihvatljive su jedino u slučaju jasnog razdvajanja javnog zdravstva od privatnog poduzetništva u zdravstvu. U suprotnom, javni se novac ulaže u privatno poduzetništvo liječnika koji su nositelji/vlasnici ordinacija, stvarajući im profit, što je u suprotnosti i sa člankom 49. Ustava RH u kojem stoji kako svim poduzetnicima država osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Domovi zdravlja, čija je uloga i svrha u okvirima predloženim NPZZZ-om nejasna, takvom bi organizacijom vjerojatno ostali kadrovski i materijalno devastirani, iako su građeni javnim novcem, pretvarajući se u relativno jeftini servis privatnim liječnicima. Uz brojna druga pitanja, ulazak privatnika u domove zdravlja i predloženi sustav ordinacija, otvara i pitanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite pacijentima u ruralnim, neatraktivnim i često prometno odsječenim krajevima, u kojima je i sada teško pronaći liječnika i drugo potrebno osoblje. Lako se može pretpostaviti da bi većina zahtjeva za osnivanje ordinacije bila usmjerena na veće gradove u kojima je dostupan i veći broj pacijenata, dok bi slabije razvijena područja ostala nepokrivena. Obzirom da ordinacije predstavljaju oblik privatne prakse, nejasno je bi li njihovi nositelji, uz brigu o pacijentima putem ugovora sa HZZO-om, mogli nastupati i na slobodnom tržištu uz izravnu naplatu svojih usluga, a što je, ukoliko je riječ o obliku privatne prakse, jedino logično. U tom slučaju nejasan je i međusobni odnos samih pacijenata, odnosno prednost privatnih pacijenata u odnosu na pacijente preko HZZO-a, što bi moglo rezultirati i dugačkim listama čekanja u sustavu primarne zdravstvene zaštite, čak i u ordinacijama liječnika obiteljske medicine, i to prije svega onih pacijenata koji pravo na zdravstvenu zaštiti ostvaruju preko HZZO-a. Kada je riječ o zdravstvu, Ustavom zajamčena poduzetnička sloboda podrazumijeva slobodu liječnika da izabere hoće li, uz sve rizike koje sa sobom nosi poslovanje na slobodnom tržištu, obavljati privatnu praksu kroz osnivanje vlastite ordinacije. Međutim, osnivanje privatnih ordinacija u domovima zdravlja koji su nositelji sustava javnog zdravstva, stavlja njihove nositelje u povlašteni položaj i u odnosu na liječnike privatnike na slobodnom tržištu i u odnosu na liječnike koji su u radnom odnosu u domovima zdravlja. S jedne strane, mogućnost osnivanja ordinacija u okviru domova zdravlja osigurava jeftiniji i javnim novcem opremljeni radni prostor sa potpunom infrastrukturom koji, uz jeftinije troškove hladnog pogona i logistiku koju pruža dom zdravlja, osigurava stabilan broj pacijenata. U odnosu na liječnike koji su u radnom odnosu u domu zdravlja, nositeljima ordinacija dostupne su daleko veće plaće, veća sloboda organizacije rada ordinacije i druge pogodnosti koje sa sobom nosi status privatnog poduzetnika. Uvažavajući predloženi ustroj zdravstvene zaštite na primarnoj razini kojim se domovi zdravlja pretvaraju u skup ordinacija privatne prakse, nejasno je koja je njihova uloga. Stječe se dojam da se izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti pristupilo s ciljem jačanja pozicije liječnika u svim djelatnostima sustava zdravstvene zaštite, a posebice na primarnoj razini, a ne s ciljem jačanja i osnaživanja sustava javnog zdravstva koji svim osiguranicima jamči pravo na učinkovitu, pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 255 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 256 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 257 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 258 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 259 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 260 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 261 | LJEKARNA JADRANKA ŠOŠTARIĆ,MR.PHARM. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam u potpunosti prijedloge HLJK I HFD | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 262 | Kornelija Perković Radojković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 263 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 264 | Željko Galler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge HLJK i HFD u potpunosti, vezano uz članke 51. 268. i 271. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 265 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 266 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 267 | Ivana Ljevaković-Musladin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Zdravstvena zaštita je multidisciplinarna djelatnost u kojoj rade i druge struke osim medicinske s ciljem pružanja zdravstvene zaštite. Stoga se očitujem na članak 155. stavak 2. u kojem stoji sljedeće: „Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. „ Potrebno je nadopuniti dio u kojem se nabraja tko su sve zdravstveni radnici. Predlažem da stavak 2 glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici sa visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ Dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi nemoguća je bez kemičara, biologa, fizičara, prehrambenih biotehnologa i ostalih struka nemedicinskog usmjerenja. Medicinskoj struci, uključujući sanitarne inženjere, osnovno obrazovanje ne pruža temeljno znanje ni kompetenciju za obavljanje analiza koje su tehničke, tehnološke i prirodoslovne naravi. Stoga ovu dijagnostiku nose druge struke, koje bi prijedlogom kakav je u nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti bili trajno oštećeni. Moj stav je stav svih nezdravstvenih radnika u zavodima za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 268 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 269 | DUBRAVKA GALLER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam u potpunosti prijedloge HLJK i HFD vezano uz čl. 51. 268. i 271. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 270 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 271 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 272 | TANJA LEONTIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | SAMOSTALNI SINDIKAT ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI HRVATSKE Sindikalna podružnica KBC Zagreb SSZSSH KBC ZAGREB OPĆENIT KOMENTAR na nacrt prijedloga Zakona: U ime Sindikalne podružnice KBC Zagreb Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske NE PODRŽAVAMO nacrt prijedloga Zakona iz dolje navedenih razloga: • Prijedlog Zakona koncepcijski je suprotan model socijalnoj državi koja djelatnost financira doprinosima građana. • Analizom prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti utvrđeno je da on ne ispunjava ciljeve zbog kojih se krenulo u donošenje ovog zakona: cjelovitost i dostupnost zdravstvene zaštite, kvalitetnija primarna ZZ, jačanje preventivnih djelatnosti, bolju sekundarnu ZZ, efikasniju hitnu medicinu, rasterećenje OHBP u bolnicama, bolje uvjete za sve zdravstvene radnike s ciljem da ih se zadrži u sustavu. • Prijedlogom Zakona nema instituta jačanja PZZ, već se omogućuje privatizacija u cijelosti uz mogućnost da se ista financira javnim sredstvima tj. doprinosima građana; miješa se javno i privatno na teret javnog, a u korist privatnog; izjednačava se rad u mreži i izvan nje; odljev specijalista iz PZZ u privatnu praksu; legalizira se financiranje sekundarne ZZ izvan mreže javnim sredstvima uz diskrecijsku ocjenu ministra; gubi se zakonom propisan tim ZZ, a ministru se daje pravo da ga propiše Pravilnikom; veće ovlasti ministra, diskrecijsko donošenje odluka; uvodi se zdravstveni turizam na svim razinama, ali na teret javnog zdravstva; zdravstvene ustanove moći će pružati i sve usluge u turizmu i ugostiteljstvu (smještaj, hrana, prijevoz); brišu se Zavodi za transplantacijsku medicinu i biomedicinu; Hitna medicina ostaje kakva je bila; obveza države, Grada Zagreba i lokalne samouprave u ulaganje u opremu ordinacija i specijalizacije što je u kontradiktornosti, jer se sve privatizira i vlasnik ordinacije ostvaruje profit na toj istoj opremi van radnog vremena i kroz više izvora finaciranja; osnivač zdravstvene ustanove ima obvezu i ulaganja i sanacije eventualnih gubitaka; prijenos i prodaja ordinacija, a cijena će ovisiti o lokaciji ordinacije i broju pacijenata – pacijent postaje roba, novi liječnici u nepovoljnijem položaju; financiranje privatnih projekata javnim novcem; jačanje privatnog poduzetništva; manje uplate doprinosa za zdravstvo državi, jer se bude uplaćivao minimalac; diskriminira se zdravstvene i nezdravstvene radnike u nagrađivanju... | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 273 | Jadranka Karuza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge HUKPZZ i KoHOM-a. Podržavam pravo domskih liječnika da napuste domove zdravlja i rade u direktnom ugovornom odnosu u HZZOom. To nije privatizacija zdravstva, jer je osiguranicima HZZOa i dalje primarna zdravstvena zaštita besplatna. To su bolji uvjeti za život i rad liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Jer pomalo smo svi već jednom nogom u napuštanju ovakve Hrvatske i ovakvog nereda u zdravstvenom sustavu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 274 | ustanova za zdravstvenu njegu u kući Ane Švarc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani Podržavamo u potpunosti iznesene prijedloge Udruge medicinskih sestara zdravstvene njege u kući . i donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti . članak 280 Primjedba Nepotrebno je ostaviti dio Zakona , samo 3 članka , da važe još dvije godine Predlažemo U potpunosti staviti van snage NN 150 / 08 | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 275 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta u Osijeku - Hrvatske komore zdravstvenih radnika - Jasne Matić, voditeljice strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku dijagnostiku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 276 | Ivan Ožvald | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem s prijedlozima i komentarima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Vukasović, Gordane Juričić, Ljiljane Mayer i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 277 | TANJA LEONTIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića, Brnčić Martine, Suzane Hančić, Mirne Glegj, Sare Klasan, Hrvoja Sučića, Bešlić Branka, Perić Magdalene, Ante Penave, Martine Matanović, Marka Tanjića, Marijana Rebrine, Ćusić Ivana, Sanje Salamunović, Šajić Ljiljane, Galić Domagoja i ostalih cijenjenih kolegica i kolega SR MLD HKZR. PRIJEDLOZI ZA IZMJENE: Poglavlje V. ORDINACIJA Članak 46. stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jedan segment laboratorijske dijagnostike –medicinsku biokemiju. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike koja je daleko šira laboratorijska djelatnost u odnosu na medicinsku biokemiju stavi u ravnopravan položaj, te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. Članak 48. stavak (1) brišu se riječi „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „ a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko - laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim, te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u specijalističkim dijagnostičkim laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju, tipizaciju tkiva i dijagnostiku nasljednih metaboličkih bolesti. Članak 50. u stavku (2) dodati alineju (3) koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ . OBRAZLOŽENJE: Komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Članak 54. stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“. Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 54. stavak (3) izmijeniti tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, jer se zapošljavanjem više zdravstvenih djelatnika pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi. Zapošljavanje stručnog kadra različitih zdravstvenih profila iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u određenom dijagnostičkom laboratoriju ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Vezano za članak 54. stavak (4) ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. Članak 63. stavak (3) alineja 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: Tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti i mišljenje nadležnih komora, a koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. Članak 68. stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Poglavlje VI. ZDRAVSTVENE USTANOVE Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora. Članak 85. stavak (4) iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatramo da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samouprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku (6) iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „u području zdravstva“. Članak 90, stavak (2): iza riječi zdravstveni suradnici .. dodati i jedan predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove. OBRAZLOŽENJE: Navedeni prijedlog smatramo pragmatičnim rješenjem kao pomoć u radu Stručnog vijeća zdravstvene ustanove utoliko više, jer bi se osnažila i poboljšala komunikacija ovog tijela s Radničkim i Upravnim vijećem zdravstvene ustanove. Prijedlozi i rješenja bi se donosila konstruktivnije i uz sudjelovanje predstavnika radnika. Članak 97, stavak (3): iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „ U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Poglavlje VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 112. stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ . Članak 113. stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“. Članak 114. stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Poglavlje IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJALNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 120. stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske i radiološke dijagnostike“; stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Poglavlje XI. REFERENTNI CENTAR MINISTARSTVA Članak 143 stavak (2) iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Poglavlje XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 155. stavak (2) izmijeniti na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici) ne mogu se smatrati zdravstvenima, budući im primarni stupanj srednješkolskog ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. Pa tako, još uvijek važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao i sam nacrt prijedloga Zakona ove kategorije radnika kao zdravstvene suradnike (nezdravstvene radnike) prepoznaje kao takve i regulira člankom 167.. Slijedom rečenog, ovakav prijedlog zakonodavca u koliziji je s člankom 167. Nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju obvezu učlanjenja u strukovne komore, plaćanje članarine istim, odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor od strane nadležne strukovne komore, kao što ni po kojoj osnovi ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Obzirom da nezdravstveni radnik (zdravstveni suradnik) ne može raditi poslove iz područja kompetencija zdravstvenog radnika, jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (položen stručni ispit i odobrenje za samostalan rad - licencu), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici). KOMENATAR uz članak 162. stavak (1): Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i načina isplate dodatka za natprosječne rezultate rada iz stavka (1) ovog članka uređuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom – što je prilično nejasna formulacija obzirom da pojam natprosječnosti ili prosječnosti relativan pojam i nije dostupan na jednak način na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije, ne samo za one koje se ocjenjuje, već i za one koji ocjenjuju. Članak 168. stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. U službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke ističe se kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. Definicija zdravstvenog radnika razine 7. po HKO (VSS) nije se mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993). S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „ U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. U članku 171. predlaže se izbaciti riječi i medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. Članak 174. stavak (1) iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ Članak 175. stavak (1) brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno članku 147. stavak (3) nacrta prijedloga Zakona ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? Članak 178. mijenjati stavak (12) tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 181. u stavku (4) iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava/udruga. OSTALE NAPOMENE: Potrebno je istaknuti sljedeće: - Iz predloženog nacrta Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, uočava se povećanje ovlaštenja prava nadležnog ministra zdravstva, a koji će kroz najmanje 48 pravilnika regulirati pojedina područja zdravstvene zaštite i to u roku od šest mjeseci od donošenja novog Zakona, a na koji način nije nam poznato. - Uočava se "hiperreguliranost". U nacrtu prijedloga zakona ima stvari, dijelova koji su regulirani do u najsitnije detalje, što znači da kada se bude nešto trebalo mijenjati, banalno, vezano uz određenu problematiku, to će trebati proći javnu raspravu i prihvaćanje na Saboru. - Mišljenja sam također da nekim odredbama uopće nije mjesto u ovom zakonu već trebaju biti predmetom strategija, programa mjera, pravilnika i slično. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 278 | Ivana Šargovinski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 279 | Nataša Čonka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 280 | Mirta Alković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Kako je materija obilna i da se ne ponavlja puno istih komentara i citata-mogu u sudjelovanju u ovom savjetovanju samo reći da u potpunosti PODRŽAVAM izrečeno od strane Višnje Jureše, Anamarije Đuras i prethodnih sudionika na koje su se i one referirale (Ljiljane Mayer,Lorene Honović i dr.), te PODRŽAVAM komentare i prijedloge Ines Balint i LJiljane Ćenan u dijelu koji se odnosi na definiranje kriterija i pravila za Županije,Domove zdravlja i Gradonačelnike (sve vlasnike prostora) u svezi davanja suglasnosti na prostore te određivanja cijene za iste. U suprotnom se otvara ogroman prostor "sive zone" za manipulacije,politikantstvo,visinom cijene kao ucjene za povratak Koncesionara u Domove zdravlja i sl. Postupak ishođenja rješenja Ministarstva za postojeće Koncesionare nije opisan u ni u jednom članku Zakona, već samo dana natuknica u Predgovoru.Svakako urediti pažljivo svaki moment i spriječiti nedorečenosti i dvojako tumačenje istog Zakona. Apsolutno NE PODRŽAVAM prijedloge Petre Putak i ostalih sudionika koji su na tragu da je Laboratorijska dijagnostika=Medicinska biokemija i laboratorijska medicina.I još mijenjati tekst Zakona u tom smijeru... I metalurška industrija koristi svoju laboratorijsku dijagnostiku (kemijski sastav i čistoća legura,UZV i Rtg varova i sl.) Iza svega gore izrečenog stoji i kolegica Mirna Zrinski | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 281 | Nataša Čonka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se s komentarom Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike vezano uz komentar Ljiljane Mayer glede studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 282 | Višnja Jureša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Laboratorijska medicina, koja se kao pojam spominje u nekolicini članaka je općeniti pojam koji obuhvaća brojne specijalističke laboratorijsko-dijagnostičke grane: medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika, citogenetika, molekularna dijagnostika i dakako medicinska biokemija - dakle sve ove laboratorijske djelatnosti vode specijalisti i/ili subspecijalisti (koji su obavezno specijalisti/subspecijalisti medicine ili specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine), tj. kao specijalističke laboratorijske djelatnosti spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Jedina laboratorijska djelatnost na razini PZZ je isključivo medicinsko-biokemijska djelatnost koja se provodi u općim i/ili specijalističkim medicinsko biokemijskim laboratorijima, a nositelji djelatnosti su magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine bez ili sa specijalizacijom. (NN 76/2014, NN 56/2017) Iz ovog tumačenja je razvidno kako korištenje termina ''laboratorijska dijagnostika'' nedovoljno jasno opisuje o kojoj se vrsti/specijalnosti laboratorijske dijagnostike radi te se termin treba ispravno i nedvosmisleno zamijeniti s terminom ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina'' u svim člancima gdje se radi upravo o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 283 | Međimurska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Međimurska županija Poštovani, podržavamo prijedloge Doma zdravlja Čakovec: Članak 16. (1) Dostupnost zdravstvene zaštite ostvaruje se takvim rasporedom zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i zdravstvenih radnika na području Republike Hrvatske koji će omogućiti stanovništvu podjednake uvjete zdravstvene zaštite, naročito na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. (2) Dostupnost zdravstvene zaštite na svom području jedinica područne (regionalne) samouprave, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, osigurava koordiniranjem i organiziranjem rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na njezinom području obavljaju zdravstvenu djelatnost e sudjelovanjem u osiguravanju sredstava za provođenje zdravstvene zaštite na svom području. Da li predloženim sustav privatnih ordinacija ide u prilog ostvarivanju tog načela? Po sadašnjem sustavu domovi zdravlja osiguravaju zdravstvenu zaštitu u ruralnim mjestima kako bi svi stanovnici imali dostupnu primarnu zdravstvenu zaštitu, a pitanje je hoće li tako biti u budućnosti. Članak 63. (1) Zdravstveni radnik iz članka 50. stavka 3. ovoga Zakona može prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. Pitanje je što će se desiti sa ordinacijom i pacijentima u slučaju da nema takvog prijenosa. Da li tada ordinaciju preuzimaju domovi zdravlja? Članak 103. (1) Dom zdravlja je nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Smatramo da bi dom zdravlja i nadalje morao biti temeljni nositelj zdr. zaštite, kao i do sada, jer predloženi nacrt zakona ne ide ka jačanju primarne zdravstvene zaštite. Velika većina domova zdravlja ulaže, odnosno investira u adaptaciju prostora, a uz pomoć županija i u opremu, dok bi privatizacijom moglo doći do neadekvatne brige o tome. (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. Ukoliko svi doktori osnuju privatne ordinacije, domovima zdravlja preostali bi samo sanitetski prijevoz (a i to je upitno) te djelatnost patronaže, što dovodi u pitanje opstojnost domova zdravlja. (3) Dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. Članak 195. (1) Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 – 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 – 20.00 sati. (2) Posebno dežurstvo iz stavka 1. ovoga članka obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Liječnici domova zdravlja uvijek sudjeluju u posebnim dežurstvima jer je to jedini način da taj nadstandard funkcionira, pa smatramo da u tom smislu treba uvesti obvezu, odnosno u st. 2. navesti da posebno dežurstvo moraju obavljati domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 284 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 285 | Nataša Čonka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić, voditeljice SR MLD - Hrvatske udruge laboratorijske medicine - Hrvatske udruge citotehnologa - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 286 | Lidija Baturina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Lidija Baturina, poštovani ,slažem se i podržavam prijedloge i komentare dr.sc.Ljiljane Mayer. i dr kolega članova HKMB,HDMBLM,koji su iznIjeli svoje komentare i stavove.Isto tako želim istaknuti moj komentar na -čl.30 -u točci (2)predlažem umjesto naziva laboratorijska dijagnostika uvrstiti i primjeniti naziv medicinska biokemija i laboratorijska medicina-potvrda-poziv na NN76/2014,NN56/2017 čl.48-u točci(1)naziv magistri medicinske biokemije,promjeniti i uvrstiti u naziv magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine,što je sukladno s nazivom zanimanja čl.54-u stavku (5)predlažem izmjenu dijela stavka.../odnosno med.biok.labor...,s tekstom " u istoj ordinaciji u smjenskom radu,mogu obavljati priv.praksu dva tima iste djelatnosti,dok timovi med-biok.laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi,što obrazlaže specifičnost i kavaliteta rada u lab.koji radi uzorkovanje u jutarnjim satima čl 96-u stavku(2)potrebno je nadodati i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine čl.103-naziv labor.dijagnostika u točci (2)koji se odnosi na djelatnosti pružene u primarnoj zdrav.zaštiti potrebno je zamijeniti s izrazom -medicinsko biokemijska djelatnost čl.120-u stavku (5)treba ispraviti riječi "medicinska biokemija"u "medicinska biokemija i laboratorijska medicina" što je u skladu s nazivom zanimanja magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 287 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 288 | Predrag Grabusin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Članak 22. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Članak 30. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) svrstani su u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 40. Predlaže se izmjena stavka 1. ovog članka na način da glasi: „Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu, u skladu s odredbama ovog zakona i ostalih relevantnih propisa, mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici. Obrazloženje: Bez obzira provodi li se zdravstvena usluga u turizmu ili izvan njega, sve što je regulirano za svaku pojedinačnu djelatnost u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ili posebnim propisima koji proizlaze iz njega, potrebno je poštivati. Članak 46. Slažem se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ponovno ukazujemo na činjenicu kako je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03). Članak 48. stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 50. Predlaže se dopuna članka 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. Članak 54. Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istoj ordinaciji dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatramo da bi trebalo članak formulirati na ovakav način. Članak 56. Predlaže se da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Članak 63. Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. Članak 74. Predlaže se da u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinijeti u ovom procesu. Članak 103. Predlažem u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Članak 112. Predlažem da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ Da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažem da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. Članak 116. Predlažem stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažem da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 117. Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Članak 120. Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 124. Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Predlaže se u stavku 2. ovog članka posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zaposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja je definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi i biotehnolozi nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računalstva u Zagrebu. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 289 | Ivana Miklić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima spec.med.biochem. Ivanke Ostroški, dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 290 | Sanja Terzić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | PRIJEDLOZI ZA IZMJENE: Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ Članak 114. Stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 291 | Međimurska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Međimurska županija U potpunosti se slažemo sa svim prijedlozima i komentarima upućenim iz Hrvatske zajednice županija, Radna skupina za pitanja iz djelokruga zdravstva. Također podržavamo: Članak 31.st.2. Usluge zdravstvene zaštite koje pružaju psiholozi trebaju biti dostupne u Domovima zdravlja, odnosno na razini primarne zdravstvene zaštite. Stoga ocjenjujemo pozitivnim što su u provođenje pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja uključeni psiholozi, socijalni radnici, odnosno drugi stručnjaci za pojedina specifična pitanja te zaštite. Čl.155.st.2. Klinički psiholozi i drugi navedeni stručnjaci koji rade u zdravstvenim ustanovama i pružaju usluge zdravstvene zaštite, dijagnostike i liječenja, trebaju biti zdravstveni radnici sa svim pravima i dužnostima i pri pružanju svojih usluga trebaju se pridržavati pravila zdravstvene struke, što je u interesu korisnika njihovih usluga. Ovaj prijedlog prati suvremene trendove prepoznavanja struka koje pružaju zdravstvene usluge u modernim zdravstvenim uslugama u skladu s potrebama korisnika. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 292 | Jelena Čargonja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare Ljiljane Mayer i Lorene Honović. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 293 | Romina Kalesić Čulina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Pozdravljam inicijativu da se promijeni sustav zdravstvene zaštite u RH, osobito vezano za primarnu zdravstvenu zaštitu. Kao jedan od rijetkih danas koji žele ostati u obiteljskoj medicini u svom gradu kroz svakodnevni rad uviđam dubinu problema u zdravstvenom sustavu. Nažalost, PZZ se kontinuirano potkopava na račun viših razina zdravstvene zaštite što je obiteljsku medicinu (ali i primarnu pedijatriju, ginekologiju) učinilo apsolutno neprivlačnom mladim liječnicima. Itekako pozdravljam ideju da se nama domskim liječnicima ponudi mogućnost odlaska u koncesije jer za mene to znači veću odgovornost, ali i veće mogućnosti za rad i napredovanje, a samim time i bolju uslugu mojim pacijentima. U sadašnjoj situaciji gdje sam zaposlenik DZ-a imam svu odgovornost i obveze, ali nemam nikakve mogućnosti sudjelovati u opremanju ambulante (upravo suprotno, opremu ne možemo dobiti ni nakon brojnih upita), odabiru programa za rad, uvođenju novih dijagnostičko-terapijskih postupaka pa čak ni o tome kada ću koristiti svoj godišnji odmor na koji ne mogu ni otići ako nisam osigurala zamjenu. Za mnoge od nas koji želimo ostati u obiteljskoj medicini i imamo veliku volju i želju raditi, postaje jako teško ostati u ovom sustavu koji nas LOMove degradira u odnosu na naše kolege i u kojem ne možete raditi posao koji volite. Ne prođe li ovaj nacrt i mogućnost odlaska u koncesiju, bojim se da ću i ja biti jedan od onih koji su uzeli avionsku kartu i digli ruke od lijepe naše. S druge strane, i odlazak u koncesije mora biti reguliran na razini države, a ne ovisiti o dobroj volji domova zdravlja i županija jer bi to tek bila idealna podloga za diskriminaciju i samo bi produbilo probleme primarne zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 294 | Ana Posavec Andrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovanje, javlja vam se doktorica obiteljske medicine, specijalistica koja radi u ambulanti dz, sa 11 god staža, prvo želim reći da podržavam donošenje zakona jer bilo kakav pomak u zdravstvu gledam pozitivno. Apsolutno podržavam prijedloge KOHOMa. Moj osobni dojam je da se mora omogućiti da radimo pod istim uvjetima isti posao (jer sada za isti posao primamo različitu plaću, imamo različite uvjete rada...) kao osnovna postavka. Nadalje nužno je da shvatite da mi (liječnici i sestre) imamo mogućnost zapošljavanja u puno uređenijim sustavima s više prava i poštivanja, ali ostajemo tu, pa vas molim da nam barem omogućite rad bez koćenja od strane administrativno - političkih struktura i počnite nas tretirati kao ono što jesmo, a to je deficitarno, a nužno zanimanje i dajte nam da radimo i pošteno zaradimo. Zakon je nužan, ali je samo grebanje površine u kaosu našeg sustava, jer to je jedina riječ koja opisuje naš sustav, kaos, dakle potrebna su pravila, jasna pravila na svim razinama. Konkretno u primjeru iz zakona, dežurstva - ako smatrate da su dežurstva u primarnoj zz potrebna u redu, ali ne možete zahtijevati od nas da radimo u uvjetima koji nisu u skladu sa zakonom u radu, kolektvinim ugovorom (iako nismo ni sudjelovali u izradi, al to je druga priča) itd. Dakle nužno je platiti prema koeficijentu koji nas pripada, kao prekovremene što i jesu, omogućiti osiguranje od odgovornosti i osiguranje od ozljede na radu, osigurati minimalne uvjete rada, i omogućiti slobodan dan sestri i doktoru dan poslije ili barem zakonom propisanu pauzu između 2 radna dana, dnevni odmor, tjedni odmor uređen zakonom o radu. Isto se odnosi i na vrednovanje dežurstava u bolnicama. U iskrenoj nadi da je ovaj zakon prvi korak u poboljšanju uvjeta rada u zdravstvu za zdravstvene djelatnike i poboljšanju usluge za pacijente koji su ipak osnova postojanja sustava, ali moraju shvatiti da imaju i odgovornost za svoje zdravlje, a ne samo prava. Ana Posavec Andrić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 295 | Petra Putak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 296 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima spec.med.biochem. Ivanke Ostroški, dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. Predlažem izmjene i/ili dopune u slijedećim člancima: Članak 22. (1) Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora. (2) Ako tijelo iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Članak 30. odnosi se na provođenje zdravstvene zaštita na primarnoj razini. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Sve ostale laboratorijske djelatnosti u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Članak 33. (1) Specijalističko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije i medicinske rehabilitacije u kući korisnika, odnosno korisnika u ustanovama za socijalnu skrb te zdravstvene njege. (2) Specijalističko-konzilijarna djelatnost iz stavka 1. ovoga članka može se obavljati u dnevnoj bolnici i domu zdravlja. (3) Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osigurane specijalističke laboratorijske i druge dijagnostičke djelatnosti.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkim laboratorijskim i drugim dijagnostičkim djelatnostima jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade i nosioci djelatnosti su specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 46 Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost je ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je definirano nizom propisa (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03) i dr.) kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18). Članak 48 Predlažem izmjenu članka 48. stavka (1). na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica Članak 56. (1) Preporučenu cijenu zdravstvenih usluga koje pruža zdravstveni radnik u privatnoj praksi u ordinaciji izvan mreže javne zdravstvene službe utvrđuje nadležna komora. (2) Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja određuje društvo za osiguranje. Predlažem da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Članak 74. Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obvezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Predlaže da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. Članak 96 . U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Obrazloženje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Obrazloženje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Obrazloženje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 297 | Valentina Cesar Kocijan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, spec med.biochem Ivanke Ostroški, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. Predlažem izmjene i/ili dopune u slijedećim člancima: Članak 22. (1) Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora. (2) Ako tijelo iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Članak 30. odnosi se na provođenje zdravstvene zaštita na primarnoj razini. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Sve ostale laboratorijske djelatnosti u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Članak 33. (1) Specijalističko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije i medicinske rehabilitacije u kući korisnika, odnosno korisnika u ustanovama za socijalnu skrb te zdravstvene njege. (2) Specijalističko-konzilijarna djelatnost iz stavka 1. ovoga članka može se obavljati u dnevnoj bolnici i domu zdravlja. (3) Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osigurane specijalističke laboratorijske i druge dijagnostičke djelatnosti.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkim laboratorijskim i drugim dijagnostičkim djelatnostima jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade i nosioci djelatnosti su specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 46 Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost je ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je definirano nizom propisa (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03) i dr.) kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18). Članak 48 Predlažem izmjenu članka 48. stavka (1). na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica Članak 56. (1) Preporučenu cijenu zdravstvenih usluga koje pruža zdravstveni radnik u privatnoj praksi u ordinaciji izvan mreže javne zdravstvene službe utvrđuje nadležna komora. (2) Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja određuje društvo za osiguranje. Predlažem da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Članak 74. Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obvezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Predlaže da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. Članak 96 . U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Obrazloženje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Obrazloženje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Obrazloženje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 298 | Petra Putak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić, voditeljice SR MLD - Hrvatske udruge laboratorijske medicine - Hrvatske udruge citotehnologa - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 299 | Brankica Brnčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 300 | Vesna tabak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Pozdravljam nacrt prijedloga Zakon te predlažem nadopunu s ciljem poboljšanja pravnog okvira vezano za djelatnost primarne zdravstvene zaštite. Svjedoci smo egzodusa mladih i onih manje mladih liječnika. Ovo nam je prilika da ojačamo sustav PZZ-a , Imamo li pravo tu priliku propustiti ? A sustav PZZ-a ojačati možemo tako da posao liječnika obiteljske medicine učinimo atraktivnim i privlačnim mladim liječnicima, koji ipak radije biraju rad u bolnici, i kratko se zadrže u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, čekajući bolničku specijalizaciju. Šta dobivamo jačanjem PZZ-a? Zadovoljnog pacijenta, manje troškova po stanovniku, manje troškova za lijekove, a bolje pokazatelje za indikatore zdravlja. Ako krenemo malo dalje od Zagreba- tko nosi sustav Primarne zdravstvene zaštite- liječnici stariji od šezdeset godina i umirovljenici! Tko se javlja na po ko zna koji put ponovljeni natječaj na upražnjena mjesta u ruralnim područjima – umirovljenici. Sve što će učiniti proceduru otvaranja prakse bržom i jednostavnijom, i umanjiti inertnost sustava korak je u zadržavanju mladih liječnika. Ovaj zakon, uz nadopune , daje okvir za inicijativu, kreativnost ,profesionalni rast i ekonomsku sigurnost bez kojih ćemo mlade liječnike teško zadržati, jer sve to i mnogo više nude im i druge destinacije širom Europe. U tom smislu članci koji se odnose na primarnu zdravstvenu zaštitu, a definiraju otvaranje privatne prakse, najam prostora u domu zdravlja, preseljenje prakse , te prijenos prakse na idućeg liječnika predlažem kako bi bili fleksibilniji i učinkovitiji da su u ingerenciji Ministarstva zdravstva budući ministarstvo poznaje specifičnosti medicinske struke i u tom smislu je meritorno. Članovi upravnog vijeća doma zdravlja, župan, gradonačelnik, budući nisu medicinske struke, ne poznaju njene specifičnosti. Pa predlažem da navedeno regulira Pravilnik Ministarstva zdravstva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 301 | Jelena Matoković-Bistrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se s kolegom Ljubotina te s komentarima KUZPZZ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 302 | Aleksandar Ljubotina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti donosi promjene koje mogu primarnu zdravstvenu zaštitu,a posebno obiteljsku medicinu, učiniti privlačnijom mladim liječnicima. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti može, dajući liječnicima zaposlenicima domova zdravlja slobodu izbora: ostati u domu zdravlja ili ići u privatnike uz ugovor s HZZO-om, spriječiti njihov odlazak iz RH. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti omogućava kvalitetnije liječenje pacijenata u PZZ, bez ikakvih dodatnih plaćanja. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti poboljšava status PZZ, posebno obiteljske medicine, stavljajući ju u središte sustava. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti je podloga koja će omogućiti obiteljskim liječnicima baviti se više medicinom, a manje bespotrebnim administriranjem. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 303 | Suzana Hančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić, voditeljice SR MLD - Hrvatske udruge laboratorijske medicine - Hrvatske udruge citotehnologa - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 304 | Hrvoje Vinter | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, kao mladi liječnik i specijalizant obiteljske medicine pozdravljam inicijativu Ministarstva za donošenjem Novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti! Obiteljska medicina se godinama degradira što u medijima, što od strane "stručnih"osoba u zdravstvenom sustavu. Javnost se obmanjuje netočnim i paušalnim osvrtima na struku i na sve ono što je potrebno promijeniti. Nepoznavanje osnova struke i pojmova prvenstveno po pitanju uloge javnog zdravstva i strahova o "tajkunizaciji" je očigledno. "Tajkunizacija "primarne zdravstvene zaštite, o kojoj se prema natpisima u medijima i komentarima različitih sudionika zdravstvenog sustava očigledno je velika nepoznanica i oko primarne zdravstvene zaštite postoji veliko nerazumijevanje, svjesno ili nesvjesno. Zakonske podloge o pravima pacijenata sa sobom bi trebala povući i OBAVEZE. Kao što i zdravstveni djelatnici imaju obaveze, trebali bi imati i PRAVA. Ona proizlaze iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a ne iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti! Međutim, protivnici Vašeg prijedloga upravo kao najjači argument protiv, navode da će javno zdravstvo postati privatno, a pacijenti zakinuti za svoja prava. TO JE NETOČNO! Upravo suprotno, ukoliko Zakon bude usvojen, otvaraju se mogućnosti da zdravstveni sustav, pogotovo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, opstane. Zdravstveni sustav je pred potpunim slomom. Ali, to mogu znati samo oni koji u njemu sudjeluju aktivno te ga poznaju iz osobnog iskustva. Na žalost, u upravljačkim strukturama domova zdravlja, bolnica i ostalih ustanova, takvih gotovo i da nema ili su zaboravili da su bili i da će nakon funkcija ponovno biti "šljakeri na prvoj liniji"!!! Iz moje perspektive SAMO domskog doktora zaposlenika problemi su brojni, najvažniji su: 1. Najniže liječničke plaće u sustavu - prema Odluci Vlade o nazivima radnih mjesta i pripadajućim koeficijentima 2. Nemogućnost slobodnog izbora koncesija ili ne - radi prakse diljem Hrvatske gdje svaka župaanija radi po svome što nas stavlja u položaj krajnje diskriminacije - jednaki rad nije jednako vrednovan u istom sustavu i istoj državi. 3. Robovlasnički odnos Domova zdravlja prema specijalizantima i mladim specijalistima. 4. Ne postojanje stimulativnih uvjeta za napredak. ... Pitam se koliko će još mladosti trebati otići jednosmjernim avionskim kartam put Europe da se razmisli o korjenitim promjenama i poticanju iste te mladosti za ostankom i željom za nastavkom jačanja primarne zdravstvene zaštite kao stupa cjelokupnog zdravstvenog sustava! Zahvaljujem! Hvala na pažnji | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 305 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića.Tanje Leontić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 306 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se s komentarom Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike vezano uz komentar Ljiljane Mayer glede studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 307 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Pozdravljam nacrt prijedloga Zakona te predlažem nadopunu s ciljem poboljšanja pravnog okvira vezano za djelatnost primarne zdravstvene zaštite. Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 308 | LJILJANA ĆENAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | 1. Predlažem dopuniti čl. 51. st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ Postojećim odredbama u prijedlogu županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba je ostavljeno da po slobodnoj ocjeni izdaju ili uskrate navedenu suglasnost bez jasno definiranih kriterija što posljedično može dovesti do zloupotrebe tako širokih ovlasti i neželjenih sporova. Naime, u slučaju udovoljenja svim prethodno postavljenim uvjetima iz ovog nacrta zakona smatram suvišnim da župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba praktički samovoljno odlučuje o premještaju ordinacije. Smatram da bi u slučaju udovoljenja svim kriterijima iz zakona župan trebao imati obvezu izdavanja predmetne suglasnosti. 2. Predlažem dopuniti čl. 63. koji se odnosi na st. 3. toč. 3. istog članka nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji kao i uvjete i način pod kojim će Zavod dati mišljenje iz ovog članka zakona. “ Situacija je identična kao u ranije citiranom članku 51. nacrta zakona. Postojećim odredbama je ponovno dana široka ovlast županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba budući ne postoje jasni kriteriji pod kojim bi se predmetna suglasnost izdavala kao niti kriteriji u odnosu na izdavanje mišljenja od strane Zavoda. 3. Predlažem izmijeniti čl. 188. st. 3. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a ne zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili ne nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi u mreži javne zdravstvene službe na istom području koje pokriva zdravstvena ustanova iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona.“ 4. Predlažem dopuniti čl. 188. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi u mreži javne zdravstvene službe na istom području koje pokriva zdravstvena ustanova iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona“. 5. Predlažem izmijeniti čl. 190. st. 3. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a ne zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili ne nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi u mreži javne zdravstvene službe na istom području koje pokriva zdravstvena ustanova iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona.“ 6. Predlažem dopuniti čl. 190. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi u mreži javne zdravstvene službe na istom području koje pokriva zdravstvena ustanova iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona.“ Naime, svrha specijalizacije je pružanje kvalitetnije zdravstvene skrbi, a postojeće odredbe djeluju destimulirajuće za pretežno mlade liječnike koji se imaju namjeru specijalizirati budući ih se pritom vrlo rigidno ograničava u daljnjoj karijeri. Smatram da mijenjanje statusa liječnika iz radnika u domu zdravlja u status radnika kod privatnog zdravstvenog radnika ili samostalnog privatnog zdravstvenog radnika, na istom području javno zdravstvene mreže gdje je liječnik i do sada radio, sa istim pacijentima, ne može biti penalizirano kako je to predviđeno predloženim nacrtom zakona budući domovima zdravlja, koji su mahom davatelji specijalizacija, ne nastaje nikakva šteta prvenstveno iz razloga što se mreža koju popunjavaju, na ovaj način održava ali isto tako i zbog činjenice što domovi zdravlja u velikom broju slučajeva za specijalizaciju nisu uopće utrošili vlastita sredstva. Mišljenja sam da je upravo zbog navedenih razloga potrebno napraviti distinkciju slučaja kada specijalizant ili specijalist ostaje u mreži javne zdravstvene službe koje pokriva davatelj specijalizacije od slučaja kada ne ostaje u mreži. Iz izloženog se kao logično nameće pitanje da li je svrha specijalizacije liječnika kontinuirano i kvalitetnije pružanje zdravstvene zaštite na području određene mreže javne zdravstvene službe ili je svrha specijalizacije zadržavanje mladih liječnika u domovima zdravlja?! Postojećim odredbama koje su zapravo preuzete iz postojećih pravilnika o specijalističkom usavršavanju položaj liječnika koji se namjeravaju specijalizirati ili se već specijaliziraju ostaje isti, a to se već odražava kroz sve veći broj mladih liječnika koji odlaze u inozemstvu čime će nažalost u konačnici najviše biti pogođeni pacijenti. Radi navedenog, smatram da je od odlučne važnosti za budućnost zdravstva izmijeniti postojeće odredbe o specijalizaciji kako bi se prvenstveno mlađim liječnicima omogućili bolji uvjeti za rad i ostanak u Republici Hrvatskoj, a građanima posljedično kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita u budućnosti. 7. Predlažem dopuniti čl. 195. st. 4. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će se sklapati ugovori za obavljanje posebnog dežurstva iz ovog članka.„ Smatram da je potrebno dopuniti odredbu koja se odnosi na obavljanje posebnog dežurstva iz razloga što zakonom nisu definirani način i uvjeti obavljanja posebnog dežurstva ponajprije pitanje naknade za sudjelovanje u dežurstvu, osiguranja od odgovornosti i osiguranja za slučaj ozljede na radu, putnih troškova, potrošnje uputnica, recepata itd. 8. Predlažem dopuniti članak 263. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Pravilnike iz članka 23. stavka 2., članka 24. stavaka 2. i 3., članka 28. stavka 3., članka 31. stavka 4., članka 38. stavaka 10., 11. i 12., članka 42. stavka 3., članka 50. stavka 6., članka 51. stavak 2., članka 57. stavka 5., članka 60. stavka 2., članka 63. stavak 3 toč. 3 članka 76. stavka 5., članka 77., članka 100. stavka 4., članka 101. stavka 2., članka 105., članka 107. stavaka 2. i 3., članka 108. stavka 3., članka 117. stavaka 1. i 2., članka 122. stavka 3., članka 123. stavka 4., članka 130. stavka 3., članka 135. stavka 6., članka 139. stavka 5., članka 140. stavaka 1., 2. i 3., članka 143. stavka 10., članka 152. stavka 5., članka 157. stavka 1., članka 167. stavka 2., članka 174., članka 175. stavaka 2. i 3., članka 178. stavka 12., članka 181. stavka 4., članka 183. stavka 3., članka 184. stavaka 5. i 6., članka 192. stavka 3., članka 193. stavka 13., članka 195. stavak 4., članka 196. stavka 4., članka 206. stavka 3., članka 207. stavka 2., članka 208. stavaka 9. i 10., članka 209. stavka 4., članka 218., članka 223. stavka 2., članka 229. stavka 3., članka 232. stavka 8., članka 234. stavka 2., članka 237., članka 238. stavka 3. čl. 268. st. 2., čl. 271. st. 2. i čl. 275. st. 3., ovoga Zakona nadležni ministar donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“ 9. Predlažem dopuniti čl. 268. st. 2., čl. 271. st. 2. i čl. 275. st. 3. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će upravna vijeća domova zdravlja donositi odluke o zakupu poslovnog prostora iz ovog članka.„ Kao što je vidljivo iz prijedloga, smatram da je potrebno dopuniti odredbe koje se odnose na donošenje odluka upravnih vijeća domova zdravlja iz razloga što su iste odredbe nedovoljno precizne i ostavljaju domovima zdravlja široku mogućnost zlouporabe odnosno nametanja viših cijena zakupnine i najma opreme, a što može rezultirati masovnim napuštanjem prostora domova zdravlja koji će vrlo vjerojatno i ostati prazni zbog očiglednog deficita liječnika. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 309 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku Slažem se s komentarom Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike vezano uz komentar Ljiljane Mayer glede studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 310 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, slažem se s prijedlozima i komentarima upućenih od strane dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Maria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih kolega te želim istaknuti još jednom nekoliko bitnih izmjena. Članak 30. U točki (2) predlažem da se umjesto naziva laboratorijska dijagnostika primijeni termin medicinska biokemija i laboratorijska medicina budući da su laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ (NN 76/2014, NN 56/2017). Članak 48. U točki (1) naziv magistri medicinske biokemije potrebno je prepraviti u magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 96. U stavku (2) potrebno je nadodati i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Obrazloženje: u stavku 1) ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103. Naziv laboratorijska dijagnostika u točki (2) koji se odnosi na djelatnosti koje se pružaju u Zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini potrebno je zamijeniti s izrazom medicinsko biokemijska djelatnost sukladno obrazloženju navedenom za izmjenu u stavku (2) članka 30. Članak 120. U stavku (5) potrebno je ispraviti riječi „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ tako da stavak glasi: Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 311 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 312 | Ante Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se s komentarom Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike vezano uz komentar Ljiljane Mayer glede studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 313 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se s komentarom Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike vezano uz komentar Ljiljane Mayer glede studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 314 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Nadopuna na komentar Ljiljane Mayer glede studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Netočna je izjava da su svi studiji medicinsko-laboratorijske dijagnostike stručni studiji. Nejasna je potreba uspoređivanja uvjeta upisa na studijski program obzirom da su isti u autonomiji fakulteta i razlikuju se na svim fakultetima u Hrvatskoj. Uvjeti upisa nisu rezultati uspjeha studenata kao ni mjerilo usvojenog znanja tijekom studija. Evidentno je naglašavanje obrazovanja stručnjaka za vođenje, upravljanje i nadzor medicinsko-biokemijskih laboratorija što je u osnovi menadžment, a ne laboratorijska djelatnost u pogledu analize uzoraka. Magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike naveden je u Bazi reguliranih profesija u 2016. godini o čemu svjedoče službeni izvodi iz Baze. Pogrešno je naziv ,,medicinska biokemija'' poistovjećivati s nazivom ,,laboratorijska djelatnost'' obzirom da laboratorijska djelatnost obuhvaća široko područje kojeg je medicinska biokemija samo jedan segment. Odnosno, laboratorijska djelatnost nije sažeta u medicinsku biokemiju, već su laboratorijski djelatnici nnezaobilazni i u drugim područjima medicine kao što su medicinska mikrobiologija, laboratorijska patologija i histologija, citologija, molekularna dijagnostika, imunologija, laboratorijska hematologija, nuklearna medicina, klinička kemija, medicinska genetika i transfuzijska medicina. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, tržište rada Europske unije postaje i tržište rada građana Republike Hrvatske. Stoga nije precizirana tvrdnja da je medicinsko laboratorijska djelatnost neprepoznata na tržištu rada obzirom da je prepoznata u svim zemljama članicama Europske unije osim u Hrvatskoj. Praksa zemalja Europske unije i Svijeta je, kao što nalažu europske i svjetske organizacije EPBS, IFBLS, BMES (Biomedical Engineering Society), IBMS (Institute od Biomedical Science), HCPC ( Health & Care Professions Councile) i druge, obrazovanje laboratorijskih djelatnika kroz dva ciklusa s mogućnoošću nastavka obrazovanja na poslijediplomskom specijalističkom ili znanstvenom studiju, a ne u formatu integriranog preddiplomskog i diplomskog studija kao što se izvodi studij medicinske biokemije. Zato su medicinsko-laboratorijski djelatnici zapošljivi u svim zemljama EU, dok to nije slučaj sa magistrima medicinske biokemije obzirom da je praksa zemalja EU izvođenje studija medicinske biokemije u obliku specijalističkog diplomskog studija tijekom 4 semestra kojim se stječe 120 ECTS bodova, a ne kao integrirani preddiplomski i diplomski studij. Potrebno je provjeriti sve ostale navedene informacije glede studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike obzirom da kao studenti, većinu tvrdnji nismo doživjeli u praksi. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 315 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovjetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54, Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovjetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovjetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamijeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicinsku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 316 | INES BALINT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Pozdravljam nacrt prijedloga Zakon te predlažem nadopunu s ciljem poboljšanja pravnog okvira vezano za djelatnost primarne zdravstvene zaštite. 1. Predlažem nadopunu čl. 51. st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ Ili Izbrisati dio čl. 51. st. 2. koji se odnosi na obvezu prilaganja suglasnosti župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba. Obzirom da u prijedlogu Zakona nije navedeno da će se kriteriji propisati posebnim Pravilnikom- ovako široka odredba članka 51 može dovesti do samovolje u davanju Suglasnosti za novu lokaciju ordinacije. Poznavajući način razmišljanja te medijske najave pojedinih lokalnih čelnika ukoliko se ova rečenica ne ugradi u Zakon liječnici pzz-a ovisit će o njihovoj dobroj volji . Stoga treba u ovaj članak ugraditi odredbu u kojoj se navodi da će se kriteriji i uvjeti definirati Pravilnikom 2. Predlažem da se dopuni čl. 63. koji se odnosi na st. 3. toč. 3. istog članka nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji kao i uvjete i način pod kojim će Zavod dati mišljenje iz ovog članka zakona. “ ili Izbrisati čl. 63. st. 3. točku 3. zakona. Primjedba je identična kao i za članak 51. 3. Predlaže se dopuniti čl. 268. st. 2., čl. 271. st. 2. i čl. 275. st. 3. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „.Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će upravna vijeća domova zdravlja donositi odluke o zakupu poslovnog prostora iz ovog članka.„ Predložene odredbe nacrta Zakona su nedovoljno precizne i ostavljaju domovima zdravlja široku mogućnost zlouporabe odnosno nametanja viših cijena zakupnine i najma opreme. Kako se ne bi dogodile ucjene treba definirati kriterije te raspon cijena zakupnine. 4. Predlaže se dopuniti čl. 188. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ 5. Predlaže se dopuniti čl. 190. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ U slučajevima kada zdravstvene ustanove nisu uložile vlastita sredstva u usavršavanje liječnika nemaju pravo ta sredstva potraživati od liječnika koji bi nastavio pružanje zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj stoga se kao logično postavlja pitanje da li je svrha specijalizacije kontinuirano i kvalitetnije pružanje zdravstvene zaštite ili je svrha specijalizacije zadržavanje mladih liječnika u domovima zdravlja. Predlažem da se dopuni čl.195 st 4. nacrta Zakona kako slijedi: "Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će se sklapati ugovori za obavljanje posebnog dežurstva iz ovog članka" Mišljenja sam da je potrebno dopuniti odredbu koja se odnosi na obavljanje posebnog dežurstva radi definiranja punktova, prostora i opreme, osiguranje od odgovornosti te osiguranje za slučaj ozljede na radu, putni troškovi, potrošnja recepata i uputnica, stanja koja se mogu zbrinjavati , naknada za rad ... Ukoliko Zakon ne donese kriterije i uvjete vezano uz članke koje sam navela ponovo obiteljski doktori mogu postati taoci politike što će dovesti do daljnje devastacije primarne zdravstvene zaštite koja je danas neatraktivna i služi samo kao" odskočna daska" mladim doktorima prije odlaska iz RH ili nastavka profesionalnog rada u specijalističko konzilijarnim djelatnostima. Nužno je omogućiti svima koji to žele da djelatnost obavljaju u privatnoj praksi obzirom da je to još jedan oblik poticaja liječniku da radi na kvalitetniji način i da se educira te razvija svoj rad i rad svojeg tima uz kontrolu i praćenje učinkovitosti rada. Cijeli postupak mora biti potpuno neovisan od bilo koje politike, bilo od strane županija bilo od upravnih vijeća domova zdravlja kako bi se izbacila mogućnost pogodovanja i ucjenjivanja zdravstvenih radnika. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 317 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 318 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 319 | Matej Semren | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, slažem se s prijedlozima i komentarima upućenih od strane dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Maria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih kolega te želim istaknuti još jednom nekoliko bitnih izmjena. Članak 30. U točki (2) predlažem da se umjesto naziva laboratorijska dijagnostika primijeni termin medicinska biokemija i laboratorijska medicina budući da su laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ (NN 76/2014, NN 56/2017). Članak 48. U točki (1) naziv magistri medicinske biokemije potrebno je prepraviti u magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 96. U stavku (2) potrebno je nadodati i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Obrazloženje: u stavku 1) ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103. Naziv laboratorijska dijagnostika u točki (2) koji se odnosi na djelatnosti koje se pružaju u Zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini potrebno je zamijeniti s izrazom medicinsko biokemijska djelatnost sukladno obrazloženju navedenom za izmjenu u stavku (2) članka 30. Članak 120. U stavku (5) potrebno je ispraviti riječi „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ tako da stavak glasi: Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 320 | Iva Đikić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, slažem se s prijedlozima i komentarima upućenih od strane dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Maria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih kolega te želim istaknuti još jednom nekoliko bitnih izmjena. Članak 30. U točki (2) predlažem da se umjesto naziva laboratorijska dijagnostika primijeni termin medicinska biokemija i laboratorijska medicina budući da su laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ (NN 76/2014, NN 56/2017). Članak 48. U točki (1) naziv magistri medicinske biokemije potrebno je prepraviti u magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 96. U stavku (2) potrebno je nadodati i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Obrazloženje: u stavku 1) ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103. Naziv laboratorijska dijagnostika u točki (2) koji se odnosi na djelatnosti koje se pružaju u Zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini potrebno je zamijeniti s izrazom medicinsko biokemijska djelatnost sukladno obrazloženju navedenom za izmjenu u stavku (2) članka 30. Članak 120. U stavku (5) potrebno je ispraviti riječi „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ tako da stavak glasi: Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 321 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54, Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 322 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 323 | Dora Vuljanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima, prijedlozima i obrazloženjima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 324 | Lada Baković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Vukasović, Gordane Juričić, Ljiljane Mayer i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 325 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 326 | Katarina Grdiša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem sa svim prijedlozima i komentarima upućenih od strane: Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše te Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 327 | Dražana Martinović mamić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Predlažem: 1. da članstvo u HLK ( Hrvatskoj liječničkoj komori) bude isključivo na dragovoljnoj osnovi; 2. da liječnicima licencu za rad izdaje resorno Ministarstvo zdravstva a ne HLK. Pojašenjene: svi moramo biti htjeli ili ne htjeli članovi HLK iz razloga što nam ista izdaje licencu za samostalni rad. Smatramo da je HLK ima prevelike ovlasti te da nam je neustavno nametnuto kao obavezno članstvo u HLK jer drugačije ne bismo mogli dobiti licencu za rad. HLK je smovoljno, bez konzultacije i bez volje nas liječnika, nametnula članarinu od 125 kn svima , bez obzira na naše plaće-primanja. Ista je i za onoga tko ima 9.000,00 kn plaću i onoga tko ima 25.000,00-30.000,00 kn plaću. Ovako svaokga mjeseca svi liječnici plaćaju članarinu za HLK 125 kn što je godišnje 1.500,00 kn , odnosno nakon 6 godina svaki liječnik da bi stekao pravo na obnovu licence uplati u korist HLK 9.000,00 kn. Smatram krajnje neprimjerenim platiti jednu prosječnu mjesečnu plaću dr. med. specijaliste u bolnici da bismo dobili produženje licence uz sve druge ispunjene obveze ( kongrese,simpozijume, predavanja, stručno usavršavanje...). stoga molim da se usvoji prijedlog da nama liječnicima licencu za rad i obnovu licence provodi i izdaje rasorno Ministarstvo rada po predviđenoj cijeni od 300-400 kn. također predlađemo da liječnicima koji rade samo u javim tj. državnim zdravsrevnim ustanovama trošak licence snosi poslodavac. 3. predlažem da se razdvoji javni od privatnog sektora te da zaposlenici u javnim tj državnim ustanovama ne mogu raditi privatno zbog česte zlouporabe te mogućnosti na štetu javog sektora koji tako postaje servis za privatni sektor. Zbog toga trpimo mi liječnici koji savjesno radimo u javnom sektoru zdravstva, osobito u bolnicama. Djelatnicima treba omogućiti prekovremeni radu javnim zdr. ustanovama. Predlažem da šefovi odjela, kako je ranije već zakon predviđao, ne mogu obavljati isti posao van radne ustanove u kojoj su na rukovodećoj poziciji. Obrazloženje: ako šef tj. voditelj službe (klinike, odjela) obavlja isti posao privatno onda organizira rad službe na način kako njemu odgovara. To je često razlogh za mobbing nad podreženim mu liječnicima tj zaposlenicima. 4. ustroj odjela u svim bolnicama istog ranga npr opčim bolnicama treba biti isti a ne da ravnatelji izmišljaju varijante u sistematizaciji na način da organiziraju jedinice i "konglomerate" samo u njihovim ustanovama. Kao npr u Općoj bolnici Dubrovnik ravnatelj je sistematizacijom, unatoč protivljenju Radničkog vijeća, razdvojio Odjel interne medicine od Odjela za kardiologiju mada nema dovoljan broj specijalista niti za jednu službu tako da posao obavljaju npr u Odjelu za kardiologiju specijalizanti interne med. bez da specijalist često pregleda pacijente. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 328 | Pavica Šonjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima, prijedlozima i obrazloženjima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 329 | Ivan Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 330 | Ivan Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 331 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 332 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam sve navedene prijedloge i komentare HKMB-a, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 333 | Ivan ĆuriĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 334 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 335 | Vesna Potočki-Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, Podržavam novi prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim bi se, konačno, dovršila dugoočekivana privatizacja primarne zdravstvne zaštite koja je započela još prije 20 godina. Time bi se, u konačnici, ispravila diskriminacija između liječnika koji rade u sustavu PZZ te preostalim 30% zaposlenika pružila mogućnost da slobodnim izborom odluče hoće li raditi u sklopu doma zdravlja ili kao liječnici privatne prakse u sustavu javnog zdravstva. Usvajanjem ovog prijedloga Zakona, osigurala bi se transparentnost tijeka zdravstvenog novca, nadzor i odgovornost neposrednog izvršitelja nasuprot sadašnjem stanju u kojem domovi zdravlja i županije raspolažu tim sredstvima netransparentno i bez osobne odgovornosti. Iznimno je važno osigurati ostanak liječnika u sustavu PZZ i privući nove i mlade snage kojim je trenutno to samo usputna stanica do specijalizacije u bolnici ili , na žalost, odlaska iz Hrvatske. Ovim Zakonom ipak bi se pružila dobra početna motivacija liječnicima koji bi mogli dugoročno i samostalno planirati svoju edukaciju, poslovanje i profesionalni napredak. To sada nije moguće jer postojeći model djeluje u praksi na način koji pripada u neka prošla vremena; upravljačke strukture iscrpljuju i podplaćuju ljude i to svi znaju. Zato i odlaze. Predlažem nekoliko korekcija kojima bi se onemogućila samovolja, netransparentno odlučivanje te nepotizam i korupcija. Prije svega i na žalost, nužno je ograničiti, u svim člancima koji se tiču primarne zdravstvene zaštite, presudno odlučivanje upravnih vijeća domova zdravlja, župana i gradonačelnika i to bez ikakvih definiranih kriterija za odlazak zaposlenika u privatnu praksu, preseljenje ordinacije i prijenos prakse na idućeg liječnika. Smatram da je liječnik koji i do 40 godina radi u svojoj praksi , ulažući u nju godine profesionalnog i životnog iskustva, apsolutno kompetentan odgojiti, educirati i odabrati svog nasljednika nakon odlaska u zasluženu mirovinu, a bez upliva gore navedenih moćnika. Čime bi neki adminstrator bio kompetentniji u tome? Nosioc privatne prakse, Ordinacije, apsolutno treba biti specijalist ili specijalizant iz djelatnosti za koju aplicira, uvažavajući zatečeno stanje (nespecijalisti koji rade 3 godine unazad donošenja direktive EU kojom se propisuje obaveza specijalizacije). Smatram da time domovi zdravlja ne bi izgubili svoj smisao, ali bi se trebali transformirati u centre za edukaciju, preventivne djelatnosti, palijativnu skrb, dijagnostičke centre i pružatelje tehničke i infrastrukturen podrške Ordinacijama prilagođavajući se time problematici ovog milenijuma. Svakako, to bi zahtijevalo i educirane, motivirane i sposobne upravljačke strukture, odgovorne za rezultate svoga rada, podložne stručnoj reviziji i prilagođene zahtjevima Europe 21.stoljeća. Sretno sa Zakonom! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 336 | Ante Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku. Podržavam prijedlog HKZR i Jasne Matić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 337 | ZVONIMIR PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 338 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 339 | Slavka Blaško | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, U sklopu ove javne rasprave htjela bih podržati iznesene primjedbe i prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva . Ovaj prijedlog Zakona donosi niz novina i kao kod svih promjena izaziva različita mišljenja ovisno tko iz kojeg kuta gleda i sa kakvim interesima .Smatram da trebamo staviti pacijenta u središte i da je njemu bitna kvaliteta ,dostupnost i kontinuitet u pruženoj zdravstvenoj usluzi , a nije bitno vlasništvo .Ono što je bitno je uvođenje standarda u pružanju zdravstvene usluge i stručna kontrola. Privatna praksa onih zdravstvenih djelatnika koji su u Mreži javne zdravstvene službe nije zapravo prava privatna praksa jer većinu stvari dirigira HZZO u svojim ugovorima na čiji sadržaj nositelj privatne prakse uopće ne utiče. Plašenje pacijenata da će se "privatizacijom"ordinacija smanjiti njihova prava nije točna već je bitan paket usluga koji će pacijentu pokrivat HZZO u financijskom smislu , a privatizacija PZZ-e može donijeti zdravu konkurenciju u kvaliteti pružanja zdravstvene usluge među zdravstvenim djelatnicima. Moramo spriječiti odljev zdravstvenog kadra i omogućiti mladim zdravstvenim stručnjacima da vide perspektivu, a to se ovim prijedlogom Zakona želi postići. Druga pozitivna stvar u ovom prijedlogu Zakona je da se želi što više izjednačiti radno pravni status između zdravstvenih struka na pojedinim nivoima zdravstvenog ustroja jer je dugogodišnjim parcijalnim i nedorečenim zakonskim rješenjima nastao nered koji je doveo do animoziteta među kolegama. Kao ljekarnik privatne prakse u zakupu godinama slušam priče o zakupu u negativnom kontekstu jer se uglavnom ne pozna suština ili se gleda kroz financijski aspekt. Liječnici, stomatolozi, ljekarnici,medicinski biokemičari , specijalisti u domovima zdravlja, dentalni tehničari su otišli u zakup na osnovu tadašnjeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti i odluke Poglavarstva županija ili grada Zagreba te su morali raskinuti radni odnos s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom,preuzeti sve ostale djelatnike u jedinici zakupa te iz sigurnog radnog statusa krenuti u neizvjesnost.Zdravstveni radnici nisu imali utjecaja na te zakonske odluke.Najveća prednost ovog modela je ta što zdravstveni radnik upravlja sam svojom djelatnošću , a najlošije što pravno nije do kraja definirano godinama te što je model prekinut pa je onemogućeno mladim zdravstvenim djelatnicima da nakon odlaska dotadašnjeg zakupca u mirovinu nastave zakup kao što je bilo predviđeno u Pravilniku ali su ravnatelji,upravna vijeća i političke strukture ignorirali navedeni pravilnik. I na kraju htjela bih dati prijedlog da se uloga kliničkog farmaceuta u ovom zakonu bolje istakne te da se zakonskim rješenjem omogući otvaranje ordinacija kliničkog farmaceuta koji bi mogli biti izvan Mreže ili u većim ustanovama kao dio tima koji bi HZZO financirao,a stručnim radom kliničkog farmaceuta HZZO bi uštedio na troškovima za lijekove. Klinički farmaceut treba svakako biti dio tima u bolnicama kao što je to u drugim zemljama EU. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 340 | Jasna Leniček Krleža | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam sve prijedloge i komentare HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 341 | MARIJA DRENJANČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 342 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 343 | Milica Šostarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, slažem se s prijedlozima i komentarima upućenih od strane dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Maria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih kolega te želim istaknuti još jednom nekoliko bitnih izmjena. Članak 30. U točki (2) predlažem da se umjesto naziva laboratorijska dijagnostika primijeni termin medicinska biokemija i laboratorijska medicina budući da su laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ (NN 76/2014, NN 56/2017). Članak 48. U točki (1) naziv magistri medicinske biokemije potrebno je prepraviti u magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 96. U stavku (2) potrebno je nadodati i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Obrazloženje: u stavku 1) ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103. Naziv laboratorijska dijagnostika u točki (2) koji se odnosi na djelatnosti koje se pružaju u Zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini potrebno je zamijeniti s izrazom medicinsko biokemijska djelatnost sukladno obrazloženju navedenom za izmjenu u stavku (2) članka 30. Članak 120. U stavku (5) potrebno je ispraviti riječi „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ tako da stavak glasi: Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 344 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedlog HKZR i Jasne Matić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 345 | Iva Benković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge i komentare HLJK i HFD-a | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 346 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. Predlažem izmjene i/ili dopune u slijedećim člancima: Članak 22. (1) Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora. (2) Ako tijelo iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Članak 30. odnosi se na provođenje zdravstvene zaštita na primarnoj razini. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Sve ostale laboratorijske djelatnosti u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Članak 33. (1) Specijalističko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije i medicinske rehabilitacije u kući korisnika, odnosno korisnika u ustanovama za socijalnu skrb te zdravstvene njege. (2) Specijalističko-konzilijarna djelatnost iz stavka 1. ovoga članka može se obavljati u dnevnoj bolnici i domu zdravlja. (3) Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osigurane specijalističke laboratorijske i druge dijagnostičke djelatnosti.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkim laboratorijskim i drugim dijagnostičkim djelatnostima jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade i nosioci djelatnosti su specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 46 Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost je ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je definirano nizom propisa (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03) i dr.) kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18). Članak 48 Predlažem izmjenu članka 48. stavka (1). na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica Članak 56. (1) Preporučenu cijenu zdravstvenih usluga koje pruža zdravstveni radnik u privatnoj praksi u ordinaciji izvan mreže javne zdravstvene službe utvrđuje nadležna komora. (2) Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja određuje društvo za osiguranje. Predlažem da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Članak 74. Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obvezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Predlaže da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. Članak 96 . U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Obrazloženje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Obrazloženje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Obrazloženje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 347 | Nataša Ban Toskić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, pozdravljam inicijativnu MIZ za donošenjem Novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti! Primjećujem, prema natpisima u medijima i komentarima različitih sudionika da postoji veliko nerazumijevanje, svjesno ili nesvjesno, zakonske podloge prava pacijenata. Ono proizlazi iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a ne iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti! Međutim, protivnici Vašeg prijedloga upravo kao najjači argument protiv, navode da će javno zdravstvo postati privatno, a pacijenti zakinuti za svoja prava. Netočno! Upravo suprotno, ukoliko Zakon bude usvojen, otvaraju se mogućnosti da zdravstveni sustav, pogotovo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, opstane. Sada je pred potpunim slomom. Ali, to mogu znati samo oni koji u njemu sudjeluju aktivno te ga poznaju iz osobnog izkustva "od šegrta do upravljača". Na žalost, u upravljačkim strukturama domova zdravlja, takvih gotovo i da nema. Godinama pratim radnu i inu problematiku vezanu uz obiteljsku medicinu. Osobito sam zainteresirana za radno pravo i položaj obiteljskih liječnika u sustavu. Osobno, više od 10x sam aplicirala za dodijelu koncesije u Zagrebu, neuspješno iz meni nejasnih razloga - valjdaje tako odgovaralo upraviteljima tj županiji iako su sve odrednbe iz sadašnjeg Zakona bile zadovoljene. Sa svakim, rijetkim, natječajem, kriteriji su krojeni na različit način, a istovremeno se pokazalo da nikakav nadzor nad tim natječajima ne postoji tj da su potpuno netransparentni, a praksa potpuno različita od županije do županije što stvara nezamislivu diskriminaciju i nepravdu diljem Hrvatske. Iz moje perspektive- domskog doktora zaposlenika - dva njveća i najgora problema nas domaca su: 1. Najniže liječničke plaće u sustavu - prema Odluci Vlade o nazivima radnih mjesta i pripadajućim koeficijentima 2. NEMOGUĆNOST slobodnog izbora koncesija ili ne - radi neujednačene prakse diljem Hrvatske gdje svaka župšanija radi po svome što nas stavlja u položaj krajnje diskriminacije - jednaki rad nije jednako vrednovan u istom sustavu i istoj državi. Oko tih okolnosti MIZ, HZZO, HLK i svi drugi stalno su upozoravani, pismeno, usmeno, medijski... Na početku rada Radne skupine za izradu ovog Nacrta Zakona, voditelji radne skupine nekoliko puta su naglasili da ovim prijedlogom Zakona žele ispraviti sve nelogičnosti, nepravde i diskriminirajuće elemente koji su nas do sada mučili- Iako, na prvi pogled, u prijedlogu novog Zakona sve izgleda ohrabrujuće i napredno, ja vidim sliejde e moguće zapreke da se sve ovo što sam navela, ukloni čl.47.- Zamolbi za odlazak u privatnu praksu mora se priložiti dokaz da se raspolaže prostorom i opremom koja odgovara Pravilniku o minimalnim tehničkim uvjetima glede prostora, opreme i kadrova čl.275. rjeđenje o zakupu prostora donosi upravno vijeće doma zdravlja po svojoj samostalnoj odluci. Zaposleniku doma zdravlja - može i ne mora odlučit8i dati svoj prostor i opremu u zakup. Dakle, zaposlenik može slobodno željeti raditi kao privatna praksa, Ordinacija, ali ako nema suglasnost tj. rješenje o zkupu koje mu izdaje upravno vijeće doma zdravlja, on ne raspolaže prostorom i ne može imati potpunu dokumentaciju koju mora priložiti zahtjevu kojega daje Ministru čl. 51. Ukoliko liječnik želi promijeniti lokaciju svoje ordinacije tj. prakse - mora za to dobiti suglasnost župana. Dakle, ukoliko upravno vijeće doma zdravlja ne želi dati zaposleniku prostor u zakup pa ovaj nađe neki drugi prostor, opet ne može niđta abez suglasnosti župana. Ovaj moment važan je i za sadašnje koncesinare jer ne mogu mijenjat prostor bez suglasnosti župana.A istovremeno se uk8ida odredba o maksimalnog mjesečnom iznosu zakupnine Usto, već naveliko kruže glasine da pojedini domovi zdravlja spremaju tržiđne cijene zakupa iako djelatnost ostaje javna i uz "javne" tj. niske cijene usluge. čl 263. i 264. sadrže popis svih Pravilnika koji će se donijeti radi detaljen razrade odredaba ovog Zakona i rokove u kojima se moraj u donijeti. Ne navodi se niti jedan Pravilnik koji bi se odnosio na članke 51. i 275. - ostaje otvoreno pitanje i problem po kojem kriteriju, osim osobnom, će se voditi upravna vijeća tj. župani kada budu davali ili odbijali dati suglasnost za korištenje prostora u svom vlasništvu u obliku zakupa tj. suglasnosti za preseljenje lokacijeordinacije. Moj prijedlog je das se odmah u Zakonu ti kriteriji definiraju - prvenstveno iskazana želja liječnika da postane privatna Ordinacija te okolnost da je već nositelj tima- izabrani, ugovorni liječnik, kojim bi nastupio u privatnu praksu. Isto tako, ukoliko se radi o ugovornom timu koji je u Mreži PZZ, a koju donosi Ministar, može se odmah u Zakonu navesti neki lokacijski kriterij kojim bi se reguliralo pravo preseljenja ordinacije. Uočila sam i isključivost obaveze sudjelovanja u posebnom dežurstvu. Mislim a će ta obaveza jako opeteretiti rad liječnika u ruralnim i izoliranim ambulantama te u onim županijama koje već sada imaju veliki broj timova bez nositeljate im nedostaje i do 10 liječmika u obiteljskoj medicini. Preostali rade dvostruke i trostruke ambulante, rade umirovljenici, liječnici iz bolnica u dodatnom radu. Kako e oni pokriti posebna dežurstva? Ova obaveza se ipak treba na neki način korigirati inače će doprinjeti daljem odlasku liječnika iz tih krajeva. U medijma smo mogli čuti zabrinutost ravnatelja domova zudravla i župana oko toga tko će osigurati rad ambulanti u izoliranim i ruralnim te neatraktivnim ordinacijama ako se poveća broj tzv privatnih Ordinacija obiteljske medicine? Ponuditi ću odgovor - motivirani, stručni, sposobni, domoljubni upravitelji/lokalni političari/ravnatelji, moraju naći načina da privuku liječnike u svoje krajeve. Dobijaju znatna decentralizirana sredstva od države namijenjena zdravstvenoj infrastrukturi, oko 500 miliona kuna godišnje. Što s njima rade? Oni moraju osigurati uvjete koje će privlačiti liječnike, živimo u 21. stoljeću i članovi smo EU, tržiđte rada je otvoreno i nitko ne želi biti ičija marioneta i podtlačeni radnik kojeg se iskorištava i iscrpljuje do krajnih granica te ga se istovremeno podcjenuje i ponižava!!! I to od nestručnih, ali politički i privatno podobnih!!! Nekoliko crtica iz neposredne prošlosti u Hrvatskoj zdravstvenoj zajednici: Splitko dalmatinska županija objavila na svojoj web stranici da uzima lokalnom domu zdravlja 3 miliona kuna dobiti i ulaže u graževinske poslove jedne srednje škole - zar je to namjenskko trošenje zdrvstvenih novaca? Dom zdravlja Dubrovnik medijski poziva pedijatre da dođu raditi za 30% veću plaću od one po kolektivnom ugovoru te nudi stan i režijske troškove - znači imaju i mogu, ali doktora nema, ne javlja se nitko. Usput, što sa onima koji već ondje rade: njihova plaće je odmah diskriminirajuće mala; zar su oni budale da ostanu raditi po takivim okolonstima? Dom zdravlja u Orahovici - traži primarnog pedijatra već godinu dana i nitko se ne javlja, a nude veću plaću nego što daju ostalima, a preostale pedijatre izcrpljuju do izemoglosti i još ih medijski prozivaju da su neradnici!!!" Župan Virovitičko-podravske županije poziva poznatog neurokirurga da daže raditi u lokalnu opću bolnicu koja uopće nema ugovorenu neurokiruirgiju, niti tehniček mogućnosti za rad, obečava mu brda i doline, a istovremeno nema niti osiguranu osnovnu razinu zdravstvene zađtite u vidu liječnika primarne zdravstvene zađtite te mu ambulante zjape prazne. Toliko o stručnosti i sposobnosti i voljnosti lokalne politike. U Pulskoj bolnici nema liječnika; ravnateljica želi nadomjestiti nedostak liječnika u OHBP dodatnim radom liječnika obiteljske medicine, a istovremeno otvara cijeli novi odjel radiologije u bolnici u kome zapošljava novi kadar. Nije ju briga niti ne želi znati da i ovih ima premalo i da su preopterećeni U Krapinsko zagorskoj županijei nitko se ne javlja na raspisane natječaje za hmp i za obiteljsku medicinu, a župan ne dozvojlava promjenu lokacije niti odlazak u koncesije U Gradu Zagrebu, neprikosnoveni gospodar sudbina bira i odobrava koncesije te određuje, po samo njemu pozantim kriterijima, sudbine liječnika. Hvala na pažnji | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 348 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 349 | Tihana Pavošević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem sa svim prijedlozima i komentarima upućenih od strane: Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Ljiljane Mayer, Daria Mandića, Ines Vukasović, Ivane Marković, Lorene Honović, Višnje Jureše, Ede Karabana, Gordane Juričić, Sandre Drmić te Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 350 | Danijela Sviličić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 351 | Ljiljana Šunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedlog HKZR i Jasne Matić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 352 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 353 | Angelika Julardžija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 354 | Tajana Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 355 | Ivana Marković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Predlažem sljedeće izmjene i dopune: Članak 22. stavak 1 bi trebao glasiti: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Ostala strukovna društva, poput Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, bi trebala biti uključena u odredbe ovog članka pošto donose smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata. Članak 30. stavak 1, iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ dodati alineju: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine je izostavljena Članak 30. stavak 2, alineja 22: umjesto „laboratorijske dijagnostike“ staviti „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Izmjena i dopuna popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica („Narodne novine“ 37/17 ), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Neopravdano je na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. stavak 3 bi trebao glasiti: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ POJAŠNJENJE: uputno je definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti Članak 48. stavak 1: umjesto „magistri medicinske biokemije“ staviti „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Izmjena i dopuna popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica („Narodne novine“ 37/17 ), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 103. stavak 2. bi trebao glasiti: „Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Pojašnjenje: na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18)). Članak 112. stavak 3.: dopuniti na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ Pojašnjenje: Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. Članak 116. stavak 2 alineju 1 dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: laboratorij koji obavlja specijalističke pretrage za potrebe općih i specijalnih bolnica (specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita) treba imati naziv specijalistički Članak 120. Stavak 5, Članak 124. Stavak 2 alineja 1 i Članak 171: umjesto „medicinske biokemije“ navesti „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Izmjena i dopuna popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica („Narodne novine“ 37/17 ), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 192. Stavak 1: „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima“, nadalje Članku 192. Stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: slažem se sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti iz ove mogućnosti | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 356 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića.Tanje Leontić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 357 | MIRJANA PLAVETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 22. predlažem. na kraju stavka 1. dodati tekst„ i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Hrvatskog farmaceutskog društva, te ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava i udruga ". Objašnjenje: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu osigurava kvalitetu rada i doprinosi zdravlju pacijenata donošenjem niza preporuka i smjernica za rad i razvoj struke priznatih i na međunarodnoj razini. Članak 30. stavak 2. pojam „laboratorijske dijagnostike″ zamijeniti pojmom „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: medicinako biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji na razini primarne zdravstvene zaštite (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika spada u sekundarnu zdravstvenu zaštitu , odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost); NN 56/17 Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN 76/14 Odluka o izmjeni Odluke o vrstama zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Članak 33. stavak 3. „osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost″ predlažem izmijeniti u „osiguranu medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost″ Obrazloženje: naziv laboratorijska djelatnost je općenit i nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja nositelja djelatnosti – magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine; NN 121/03 Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Članak 54. stavak 5 predlažem izmijeniti i to kako slijedi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.″ Obrazloženje: rad medicinsko biokemijskog laboratorija u potpunosti se razlikuje od rada liječničke ordinacije; uzimanje uzoraka biološkog materijala je jasno definirano stručnim standardima koji propisuju redovno vrijeme uzorkovanja krvi koje se uvijek izvodi ujutro, na tašte, i samo tako dobiveni rezultati mogu se uspoređivati s pripadajućim referentnim intervalima. Rad u drugoj smjeni stoga ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke. Članak 63. stavak 3. točka 3. predlažem iza „prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda" dodati „i prethodnog mišljenje nadležne Komore nositelja tima" Objašnjenje: nadležna Komora provjerava zadovoljava li zdravstveni radnik stručne kriterije. Članak 96. stavak 2. predlažem dodati „i specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u stavku 1. ovog članka navodi se „tijelo koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ a medicinsko-biokemijska djelatnost u svakodnevnom radu koristi medicinske proizvode. Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Objašnjenje: kao i u članku 30. stavak 2., na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji te stoga predlažem navedenu izmjenu (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika spada u sekundarnu zdravstvenu zaštitu , odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost); NN 56/17 Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN 76/14 Odluka o izmjeni Odluke o vrstama zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se ostvaruje na osnovi uputnice i rokovima važenja uputnice. Članak 112. stavak 3. izraz „laboratoriju" predlažem zamijeniti sa „specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju" Obrazloženje: poliklinika obavlja specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, vidljivo u istom članku stavak 1, pa prema tome medicinsko-biokemijski laboratorij mora biti specijalistički. Članak 116. stavak 2. izraz „medicinsko biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" predlažem zamijeniti sa „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" Obrazloženje: opće i specijalne bolnice su dio sekundarne zdravstvene zaštite stoga je djelatnost specijalistička. Članak 120. stavak 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija, te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. stavak 2. točka 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 358 | Danijela Sviličić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane HKZR i gospođeJasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost ( HKZR – SR MLD) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 359 | Marina Pavić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam sve prijedloge i u potpunosti se slažem s komentarima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 360 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 361 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam komentare i prijedloge upućene od strane HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 362 | Vesna Cvjetković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića.Tanje Leontić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 363 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 364 | Sanja Salamunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 365 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 366 | KATARINA PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 367 | ANTONIJA RODIN KURTOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Antonija Rodin Kurtović Poštovani, Podržavam u potpunosti komentare i prijedloge Irene Honović, Ines Vukasović, Višnje Jureša te sindikata medicinskih biokemičara SMBH | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 368 | Megi Pavletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | PREDSTAVNICI STUDENATA - Preddiplomski i diplomski sveučilišni studij SANITARNOG INŽENJERSTVA, Sveučilište u Rijeci, MEDICINSKI FAKULTET Poštovani, pišemo Vam kao predstavnici studenata Preddiplomskog i Diplomskog sveučilišnog studija Sanitarnog inženjerstva, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Povodom nacrta i javne rasprave novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti koja nas se osobno tiče jer, kao budući sveučilišni prvostupnici i magistri sanitarnog inženjerstva, jedini u Republici Hrvatskoj, obnašat ćemo dužnosti za koje smo se tijekom Studija osposobili, a uviđamo kako je u nacrtu Zakona mnogo propusta koji ne prepoznaju naše kompetencije za obnašanje istih te se kao studenti i Studij osjećamo dužnima izjasniti se po ovom pitanju. Struka sanitarnih inženjera međunarodno je regulirana profesija prema ISCO klasifikaciji (šifra 2263: Environmental and Occupational Health and Hygiene Professionals) i registrirana pod zdravstvene djelatnosti (šifra 22; 2211: Health Professionals). Svoja znanja i vještine obnašamo na području preventivne i javnozdravstvene djelatnosti u sustavu biomedicine i zdravstva Republike Hrvatske, s osobitom stručnošću za međudjelovanja okolišnih faktora na ljudsko zdravlje i njegovu zaštitu. U ovome dopisu Vam šaljemo dopune (boldano u tekstu članaka) nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje smo uskladili s našom nadležnom Hrvatskom komorom zdravstvenih radnika. Naši prijedlozi za izmjene članaka koje smatramo važnima za našu struku, a gdje smo zakinuti, su sljedeći: Članak 48. (1) Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, a magistri sanitarnog inženjerstva i diplomirani sanitarni inženjeri u privatnoj praksi iz djelatnosti sanitarnog inženjerstva. Obrazloženje: obzirom da je privatna praksa sanitarnog inženjerstva bila navedena u članku 46., stavku 3., smatramo da je i u stavku 1. ovoga članka isto potrebno definirati na gore predloženi način. Članak 107. (1) Vojno zdravstveno središte Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske je vojna zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite djelatnicima Ministarstva obrane i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske na primarnoj razini. U svom sastavu ima djelatnost opće (obiteljske) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, specifične zdravstvene zaštite, higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite, sanitarne zaštite i ljekarničku djelatnost. Obrazloženje: mišljenja smo kako je stavka „sanitarna zaštita“ koja bi se nadodala u stavak 1. ovoga članka iznimno važna u svim razinama vojnih zdravstvenih ustnova, ali i zdravstvenih ustanova općenito. Upravo iz razloga što obuhvaća osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane i vode za ljudsku potrošnju, HACCP, kontrolu mikroklimatskih uvjeta i higijene smještaja pacijenata te kontrolirano provođenje dezinfekcijskih (sterilizacijskih) postupaka opreme i prostorija s ciljem suzbijanja bolničkih infekcija. Članak 113. (1) Opća bolnica i specijalna bolnica su zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost dijagnostike, liječenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika te osiguravaju boravak, sanitarnu zaštitu i prehranu bolesnika. Obrazloženje: mišljenja smo kako je stavka sanitarna zaštita koja bi se nadodala u stavak 1. ovoga članka važna jer obuhvaća osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane i vode za ljudsku potrošnju, HACCP, kontrolu mikroklimatskih uvjeta i higijene smještaja pacijenata te kontrolirano provođenje dezinfekcijskih (sterilizacijskih) postupaka operativnog pribora, opreme i prostorija s ciljem suzbijanja bolničkih infekcija i uspješniji oporavak bolesnika. Članak 155. (1) Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu te posjeduju odobrenje za samostalan rad izdano od nadležne komore iz sustava zdravstva. (2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutskobiokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim suradnicima od posebnog značaja smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja te ne posjeduju odobrenje za samostalan rad izdano od nadležne komore iz sustava zdravstva. Obrazloženje: mišljenja smo da treba dodati u stavku 1. obavezu odobrenja za samostalan rad – posjedovanje državne licence. Zdravstveni radnik koji ga ne posjeduje ne može obavljati zdravstvenu djelatnost za koju se obnaša pripravnički staž u nadležnim ustanovama te usvajaju potrebne kompetencije i vještine rada u trajanju od 12 mjeseci, a koje su propisane Pravilnikom. Što se tiče stavka 2. i zdravstvenih suradnika mišljenja smo da to moraju i ostati – suradnici – jer ovaj zakon ne može i ne smije mjenjati područja, polja i grane u kojima su određene struke školovane. Predlažemo da ih se proglasi zdravstvenim suradnicima od posebnog značaja, a vezano za nutricioniste, zdravstveni radnici mogu biti samo klinički nutricionisti, ali tada ih nije potrebno ovdje navoditi jer se isti školuju na visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja te su time obuhvaćeni u ovome stavku 2. Članak 167. (1) Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci). (2) Sadržaj i način stručnog usavršavanja zdravstvenih suradnika pravilnikom utvrđuje ministar uz mišljenje nadležnih komora. Obrazloženje: mišljenja smo da ova stavka koja bi se nadodala u stavak 2. može znatno doprinjeti kvaliteti edukacije i rada zdravstvenih suradnika iz određenih područja. Članak 168. (1) Zdravstveni radnici stječu stručnu kvalifikaciju završetkom obrazovanja. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maserkupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni tehničar, prvostupnik sanitarnog inženjerstva, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar. (2) Pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se zdravstveni radnik osposobljava za samostalan rad. Obrazloženje: mišljenja smo da u stavak 2. trebaju biti jasno i nedvosmisleno navedene razine obrazovanja sanitarnog inženjerstva koje moraju proći pripravnički staž kako se ne bi dovodilo do zablude i krivog tumačenja vezano uz obavezu obavljanja pripravničkog staža regulirane profesije. Razine obrazovanja sanitarnog inženjerstva u RH su iduće: pri Medicinskom fakultetu (Sveučilište u Rijeci) obrazuju se jedini sveučilišni prvostupnici i magistri sanitarnog inženjerstva, a pri Zdravstvenom veleučilištu (Sveučilište u Zagrebu) stručni prvostupnici i diplomirani sanitarni inženjeri. Članak 240. Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diploskim studijem ili specijalističkim preddiplomskim i diplomskim stručnim studijem, sveučilišni i stručni prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske kao i oni koji obavljaju zdravstvenu djelatnost temeljem rješenja Ministarstva zdravstva, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona. Obrazloženje: mišljenja smo da je ovaj članak potrebno nadopuniti da obuhvati sve razine obrazovanja zdravstvenih radnika kako smo ovdje i naveli te kako je potrebno dodatno definirati da članovi komora moraju biti i svi oni koji obavljaju poslove temeljem rješenja Ministarstva zdravstva. Poštovani, u nadi smo da ćete imati razumijevanja te razmotriti i prihvatiti dopune i izmjene nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje Vam ovdje predlažemo, a koji su od visoke važnosti za budućnost svih sadašnjih i nadolazećih naraštaja studenata Sanitarnog inženjerstva pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. U našim nastojanjima da struka, time i Studij, bude prepoznatljiviji i usvojen u Zakonima u kojima svoju djelatnost možemo i trebamo obnašati, imamo potporu matičnog Medicinskog fakulteta i Komore. Uz zahvale na Vašem odgovoru, primite pozdrave od predstavnika studenata Preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Sanitarnog inženjerstva, uz potporu našeg prodekana Prof. dr. sc. Saše Ostojića te voditeljice Studija, Doc. dr. sc. Nade Starčević Čizmarević. S poštovanjem, U ime predstavnika svih studenata: Nikolina Špoljarić, 2. god. diplomskog Studija predstavnica za Diplomski sveučilišni studij Sanitarnog inženjerstva Marko Linić, 3. god. preddiplomskog Studija zamjenik predstavnice za Preddiplomski i Diplomski sveučilišni studij Sanitarnog inženjerstva Megi Pavletić, 2. god. preddiplomskog Studija predstavnica za Preddiplomski i Diplomski sveučilišni studij Sanitarnog inženjerstva Asja Felić, 1.god. diplomskog Studija predstavnica za Preddiplomski sveučilišni studij Sanitarnog inženjerstva Navedene prijedloge podržavaju: Prof. dr. sc. Saša Ostojić, dr. med. Prodekan za razvojne studije i Studij sanitarnog inženjerstva Doc. dr. sc. Nada Starčević Čizmarević, dipl. sanit. ing. Voditeljica Studija sanitarnog inženjerstva | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 369 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. Mikrobiologiju, citologiju, patohistologiju…).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54, Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. članak 155. stavak 2. izmijeni na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici ne mogu se smatrati zdravstvenima, stoga je njihov status potrebno regulirati člankom koji se odnosi na suradnike u zdravstvu (čl. 167. nacrta prijedloga Zakona) Naime, zdravstveni radnici imaju obvezu trajnog usavršavanja, edukacije, stjecanja licence te brojne druge obveze koje nezdravstveni radnici nemaju te se nikako ne mogu izjednačiti sa zdravstvenim radnicima. Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 370 | Dario Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam komentare i prijedloge upućene od strane HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 371 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 372 | Svjetlana Mjehović-Antunica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam sve prijedloge i komentare HLJK i HFD-a. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 373 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 374 | KATJA PULJČAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 375 | Mario Balta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 376 | Matea Mijatović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, 4 Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 377 | Romina Paliska Banišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 378 | Ivan ĆuriĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 379 | Ante Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 380 | Dario Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 381 | Hrvatska udružba obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Među najbitnijim točkama za donošenje ovog zakona navodi se unapređenje, osnaživanje i jačanje primarne zdravstvene zaštite. Glavna intencija zakona je da na nivou PZZ-a svi koji žele odu u privatne ordinacije, a domovi zdravlja moraju osigurati zdravstvenu zaštitu u onim mjestima gdje nitko ne želi pokrenuti privatnu ordinaciju. Iz ovoga se može izvući zaključak da je zdravstvena zaštita na nivou PZZ-a organizirana putem privatnih ordinacija bolja i jača (stalno se provlači teza da privatnici (današnji koncesionari) rade bolje i više). Ovaj zaključak onda povlači slijedeće pitanje: odakle predlagačima zakona pravo da takvu „bolju“ zdravstvenu zaštitu uskrate onim osiguranicima gdje je zdravstvena zaštite organizirana kroz dom zdravlja (navodno lošija prema tezama koje se često provlače od strane onih koji žele privatne ordinacije u PZZ-u). AKO JE PRIVATNO „BOLJE“ ONDA SVI MORAJU IĆI U PRIVATNIKE NA NIVOU PZZ-A I NITKO NEMA PRAVO STANOVNICIMA RH USKRATITI USTAVNO PRAVO NA NAJBOLJU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU. S druge strane ako je teza da je privatno „bolje“ pogrešna ovo predloženo zakonsko rješenje je jako loše jer potpuna liberalizacija odlaska ordinacija iz sustava domova zdravlja u privatne ordinacije, regionalnu i lokalnu upravu dovodi u nezavidan položaj nemogućnosti organiziranja zdravstvene zaštite u depriviranim sredinama. Ovo će samo pogoršati jaz između razvijenih i depriviranih područja. Puno bolje zakonsko rješenje bi bilo da u sustavu domova zdravlja bude postotkom određen broj ordinacija (na primjer, najmanje 20% i najviše 30%, znači i donji i gornji postotak ordinacija unutar doma zdravlja reguliran zakonom). Nadalje, iako se deklarativno navodi financiranje specijalizacija u djelatnosti obiteljske medicine, pedijatrije i ginekologije ovaj Prijedlog Zakona ipak u bitnim člancima NE REGULIRA OBVEZU SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA IZ OBITELJSKE MEDICINE te nije usklađen sa Europskom regulativom! Uvodno se spominje u čl. 3. da se ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose direktive EU te se doslovce navodi Direktiva 2005/36 EU Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (u čijem Poglavlju III se navodi obveza posebne edukacije odnosno specijalizacije za pristup obiteljskoj medicini te definiraju minimalni uvjeti za specijalističko usavršavanje liječnika iz obiteljske medicine), u članku 47. navodi se da „privatnu praksu može obavljati zdravstveni djelatnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem... ako ima: 1. odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja...“ Neophodno je dodati: ZA DJELATNOST OBITELJSKE MEDICINE kao i za specijalističko konzilijarne ordinacije neophodno je imati odgovarajuću specijalizaciju. ZAKON NE REGULIRA NASTAVNU DJELATNOST KOJA SE PROVODI NA PRIMARNOJ RAZINI za studente visokih učilišta kao i za specijalizante i polaznike poslijediplomskih specijalističkih studija! Stoga je u čl.46. neophodno je dodati: „U ordinaciji se provodi i nastavna djelatnost za visoka učilišta medicinskog usmjerenja. Sveučilište može ordinaciji dodijeliti naziv sveučilišna ordinacija. Mjerila za dodjelu naziva sveučilišna ordinacija su: - obavljanje djelatnosti na specijalističkoj razini - provođenje obrazovanja zdravstvenih radnika na svim obrazovnim razinama - organiziranje, provođenje specijalističkog i poslijediplomskog usavršavanja zdravstvenih radnika - provođenje znanstveno-istraživačke djelatnosti - nositelji timova imaju znanstvena ili znanstveno nastavna zvanja na fakultetu za koji se provodi nastava“ ČLANAK 63. I ČLANAK 64. JE POTREBNO BRISATI jer kako će netko prenijeti posao u javnoj službi na nekog drugog (najdrastičniji primjer i usporedba je da li predsjednica RH može na nekoga (supruga ili sina) prenijeti obavljanje svoje djelatnosti). Nitko ne spori privatno vlasništvo nad prostorom i opremom, ali ugovor sa HZZO-om je javna služba od posebnog državnog interesa i ona se ne smije prenositi. Članak 67. stavak 2. umjesto „kad navrše 70 godina života“ treba stajati „navršavanjem dobi odlaska u mirovinu kao i za sve druge zaposlenike javnih službi“ Članak 10. stavak 1. iza točke 9. DODATI „osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, a sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe“ Članak 181. stavak 2. dopuniti sa slijedećim „koji mora sadržavati i Odluku o financiranju specijalističkog usavršavanja.“ NAPOMENA: od iznesenih stavova i prijedloga se ograđuje podružnica HUOM-a Varaždinske županije | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 382 | Martina Ciprić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članku 30 U stavku (1) treba dodati podstavak ''izvođenje laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine.'' Pojašnjenje: Budući se preko 80% kliničkih odluka liječnika danas (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije) zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, opravdano je uvrstiti ovaj podstavak. U stavku (2) termin ''laboratorijska djelatnost'' treba zamijeniti s ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03) i ravnopravan je s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Pojašnjenje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrte laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Članak 33. Termin ''laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost'' bi trebalo zamijeniti terminom ''medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost''. Pojašnjenje: Ponovno se upotrebljava termin ''laboratorijska djelatnost'' koji nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja, tj. nositelju djelatnosti: magistru medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. Predlažem termin u Stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: Puni naziv je u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 54. U stavak (5) predlažem se brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 96. U stavku (2) predlažem dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku (1) ovog članka se navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu učestalo koristi medicinske proizvode. Članak 103. Kako i u Članku 30., stavku (2) i u Čl. 103., stavku (2) se ponovno nabrajaju djelatnosti iz PZZ. Na isti način je u ovom slučaju potrebno naziv ''laboratorijska dijagnostika'' u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, potrebno zamijeniti s nazivom ''medicinsko-biokemijska djelatnost''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti, na nivou PZZ, radi. Članak 116. U stavku (2) predlažem zamijeniti ''medicinsko-biokemijska'' u ''specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 120. Predlažem izmjenu termina ''medicinske biokemije'' u ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' Pojašnjenje: Puni naziv je usklađen s točnim nazivljem studija i zanimanja koje se pod istim nazivom nalazi u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. U stavku (2), podstavku 5 termin ''medicinske biokemije'' predlažem zamijeniti terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnom pojašnjenju. Članak 146. Predlažem da se u Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje se sastoji od 9 članova uključe sve 4 zdravstvene struke integriranih zdravstvenih sveučilišnih studija sa specijalizacijama, tj. doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Poput kolega iz HLJK smatram kako se navedenim profesijama treba priznati status zdravstvenih suradnika, a ne kao zdravstvene radnike budući im primarni stupanj srednjoškolskog i/ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. U stavku (2) nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Članak 171 U članku se predlaže izmjena termina ''medicinske biokemije'' s terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnim pojašnjenjima. Članak 179 U stavku (2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine te im izdaje odgovarajuća odobrenja za samostalni rad. Struka ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Osim toga, od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine su uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. Predlažem da se u stavku (1) izmijeni na način da se iza riječi ''doktorima dentalne medicine specijalistima'' dodaju riječi ''magistrima farmacije, specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima''. Predlažem da se u stavku (2) iza riječi ''medicinskog i dentalnog fakulteta'' doda tekst ''te farmaceutsko-biokemijskog fakulteta'', a da se iza riječi ''medicinskih i dentalnih stručnjaka'' doda tekst ''te farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka''. Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od dobivanja ove titule. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 383 | Tamara Žigman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam biologe u zdravstvu da postanu zdravstveni djelatnici. Veliki broj laboratorijskih analiza ne bi se mogao izvršiti bez znanja i kompetencija biologa koje je od neprocjenjive važnosti. Sama odgovornost kod izdavanja nalaza je velika i ima direktan utjecaj na odluke o daljnjem postupanju s bolesnicima. Dr. Tamara Žigman | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 384 | Gabrijela Begić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 385 | Jasminka Mišković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge i komentare Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 386 | Matea Radomilja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam sve komentare i prijedloge Lorene Honović, Ines Vukasović, Ljiljane Mayer, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 387 | Snježana Semenski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 388 | Marija Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Ljiljane Mayer, Višnje Jureše, Lorene Honović, Darija Mandića, Sanje Mandić, Brankice Bojčić i Ines Šahinović. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 389 | Marta Kmet | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima Lorene Honović, Višnje Jureša, Liljane Mayer, Ines Vukasović te Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 390 | Vesna Tepšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 391 | HELENA VIČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i kolegice u zakupu! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 392 | Danijela Županić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Vukasović, Gordane Juričić, Ljiljane Mayer i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 393 | Bojana Kranjčec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se u potpunosti s komentarima dr sc Ljiljane Mayer | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 394 | Goran Cvetojević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Izmjenama Zakona o ZZ treba regulirati nadzor nad radom komora u zdravstvu. Potrebno je uvesti kaznene odredbe prema komorama u slučajevima kada se ne provode mjere naložene inspekciskim nadzorima. Ministarstvo je delegiralo javne ovlasti na strukovne komore koje su potpuno (neke) izbvan kontrole te se u istima provode aktivnosti koje štete članovima. Stoga kako je Ministarstvo osnivač komora tako bi trebalo i brinuti da iste postupaju u skladu sa zakonskim propisima. Potrebno je uvesti kaznene odredbe na način da Ministarstvo ima pravo smjeniti odgovornu osobu ili tijelo komore ukoliko ne provede naložene mjere u zadanim rokovima, te postaviti ovlaštenog predstavnika kako bi se mjere provele i izabralo novo tijelo. Smatram da uvođenje novčanih kazni prema komorama neće ništa postići s obzirom da se komore financiraju iz obaveznih članarina. Stoga financiska kazna, ma kako velika bila, neće odgovornu osobu ili tijelo u komori smetati jer se kazne plaćaju novcima članova. Ministarstvo zdravstva mora biti odgovorno za postupanje komora s obzirom da ih je osnovalo i dalo im javne ovlasti. Stoga pozivam da se u Zakon o ZZ implementiraju kaznene odredbe prema odgovorinim osobama i tijelima u komorama ili da se istima ukinu javne ovlasti ili obavezno Zakonom propisano članstvo. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 395 | Mirko Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam odredbu (članak 67) prema kojoj bi liječnicima bilo moguće obavljanje privatne prakse do 70 godina života, po potrebi da se otvori okvir i za duže. To je značajno u kontekstu osiguranja kontinuiteta djelatnosti i rastućeg manjka liječnika. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 396 | Ines Dragoje Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 397 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića.Tanje Leontić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 398 | Betilija Fadi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske ljekarničke komore te Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 399 | Anđela Žic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 400 | Sandra Cotman-Tomac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge kolegice Ane Soldo, HLJK i HFD-a | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 401 | Ljiljana Ćus | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge kolegice Ane Soldo.Mislim da se moramo izboriti da konačno budemo ravnopravni partner u sustavu zdravstvene zaštite.Malo ,malo pa nas u nekom članku Zakona uopće ne spomenu (farmaceutska skrb,spec.farmacije)kao da je naša uloga u sustavu zdravstvene zaštite toliko minorna ili možda nije jasno koja je naša uloga?...Što se tiče zakupa već je bilo dobrih prijedloga o rješenju tog problema i slažem se da ne bi trebao biti problem novi ugovor o zakupu.Opcija da se po sili zakona treba vratiti u "matičnu ustanovu"mislim da je neprihvatljiva i da to nikako ne bi trebali podržati.Trebali bi barem jedamput pokazati da smo jedinstveni u svojim zahtjevima i stavovima bez obzira da li smo privatnici ,zakupci ili štoveć, trebali bi reagirati kao farmaceuti koji konačno žele definirati svoje mjesto u sustavu zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 402 | Dahna Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam prijedloge i komentare Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 403 | Vesna Pešut | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, Podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 404 | Davorka Sladić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam sve prijedloge HKMB i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 405 | Gordana Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Liljane Mayer , Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske i HKMB. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 406 | Željana Reškov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Liljane Mayer i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 407 | TANJA LEONTIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića. PRIJEDLOZI ZA IZMJENE: Poglavlje V. ORDINACIJA Članak 46. stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jedan segment laboratorijske dijagnostike –medicinsku biokemiju. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike koja je daleko šira laboratorijska djelatnost u odnosu na medicinsku biokemiju stavi u ravnopravan položaj, te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. Članak 48. stavak (1) brišu se riječi „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „ a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko - laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim, te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u specijalističkim dijagnostičkim laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju, tipizaciju tkiva i dijagnostiku nasljednih metaboličkih bolesti. Članak 50. u stavku (2) dodati alineju (3) koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ . OBRAZLOŽENJE: Komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Članak 54. stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“. Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 54. stavak (3) izmijeniti tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, jer se zapošljavanjem više zdravstvenih djelatnika pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi. Zapošljavanje stručnog kadra različitih zdravstvenih profila iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u određenom dijagnostičkom laboratoriju ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Vezano za članak 54. stavak (4) ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. Članak 63. stavak (3) alineja 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: Tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti i mišljenje nadležnih komora, a koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. Članak 68. stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Poglavlje VI. ZDRAVSTVENE USTANOVE Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora. Članak 85. stavak (4) iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatramo da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samouprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku (6) iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „u području zdravstva“. Članak 90, stavak (2): iza riječi zdravstveni suradnici .. dodati i jedan predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove. OBRAZLOŽENJE: Navedeni prijedlog smatramo pragmatičnim rješenjem kao pomoć u radu Stručnog vijeća zdravstvene ustanove utoliko više, jer bi se osnažila i poboljšala komunikacija ovog tijela s Radničkim i Upravnim vijećem zdravstvene ustanove. Prijedlozi i rješenja bi se donosila konstruktivnije i uz sudjelovanje predstavnika radnika. Članak 97, stavak (3): iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „ U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Poglavlje VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 112. stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ . Članak 113. stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“. Članak 114. stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Poglavlje IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJALNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 120. stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske i radiološke dijagnostike“; stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Poglavlje XI. REFERENTNI CENTAR MINISTARSTVA Članak 143 stavak (2) iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Poglavlje XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 155. stavak (2) izmijeniti na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici) ne mogu se smatrati zdravstvenima, budući im primarni stupanj srednješkolskog ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. Pa tako, još uvijek važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao i sam nacrt prijedloga Zakona ove kategorije radnika kao zdravstvene suradnike (nezdravstvene radnike) prepoznaje kao takve i regulira člankom 167.. Slijedom rečenog, ovakav prijedlog zakonodavca u koliziji je s člankom 167. Nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju obvezu učlanjenja u strukovne komore, plaćanje članarine istim, odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor od strane nadležne strukovne komore, kao što ni po kojoj osnovi ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Obzirom da nezdravstveni radnik (zdravstveni suradnik) ne može raditi poslove iz područja kompetencija zdravstvenog radnika, jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (položen stručni ispit i odobrenje za samostalan rad - licencu), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici). KOMENATAR uz članak 162. stavak (1): Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i načina isplate dodatka za natprosječne rezultate rada iz stavka (1) ovog članka uređuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom – što je prilično nejasna formulacija obzirom da pojam natprosječnosti ili prosječnosti relativan pojam i nije dostupan na jednak način na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije, ne samo za one koje se ocjenjuje, već i za one koji ocjenjuju. Članak 168. stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. U službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke ističe se kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. Definicija zdravstvenog radnika razine 7. po HKO (VSS) nije se mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993). S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „ U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. U članku 171. predlaže se izbaciti riječi i medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. Članak 174. stavak (1) iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ Članak 175. stavak (1) brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno članku 147. stavak (3) nacrta prijedloga Zakona ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? Članak 178. mijenjati stavak (12) tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 181. u stavku (4) iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava/udruga. OSTALE NAPOMENE: Potrebno je istaknuti sljedeće: - Iz predloženog nacrta Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, uočava se povećanje ovlaštenja prava nadležnog ministra zdravstva, a koji će kroz najmanje 48 pravilnika regulirati pojedina područja zdravstvene zaštite i to u roku od šest mjeseci od donošenja novog Zakona, a na koji način nije nam poznato. - Uočava se "hiperreguliranost". U nacrtu prijedloga zakona ima stvari, dijelova koji su regulirani do u najsitnije detalje, što znači da kada se bude nešto trebalo mijenjati, banalno, vezano uz određenu problematiku, to će trebati proći javnu raspravu i prihvaćanje na Saboru. - Mišljenja sam također da nekim odredbama uopće nije mjesto u ovom zakonu već trebaju biti predmetom strategija, programa mjera, pravilnika i slično. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 408 | Tajana Ibriks Glavan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 409 | Ustanova za zdravstvenu njegu Mira Fernbach | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavamo prijedloge Udruge medicinskih sestara zdravstvene njege u kući. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 410 | Ivana Babić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 411 | Jakov Dogančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 412 | Tomislav Aužina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge i komentare Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 413 | Kornelija Klenkar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam sve prijedloge HKMB i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 414 | Renata Zadro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 415 | Maša Baturina Šušak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge i komentare HLJK i HFD-a. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 416 | Petra Bulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 417 | Sandra Županović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam sve prijedloge i komentare HKMB. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 418 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Smatramo da u prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti nisu dovoljno odnosno kvalitetno razrađeni sljedeći segmenti, koji su jako važni u području zdravstvene zaštite 1. decentralizacija zdravstva 2. primarna zdravstvena zaštita 3. hitna medicina Ad 1. decentralizacija zdravstva Iako se u obrazloženju prijedloga zakona kao jedan od glavnih ciljeva ističe decentralizacija, prijedlog novog zakona ne donosi veću decentralizaciju u zdravstvu, već obrnuto, uvodi veću centralizaciju i smanjuje ovlasti i mogućnosti utjecaja županija na sustav zdravstvene zaštite. Smatramo da je potrebno obuhvatiti funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju. Predlažemo da se, u dijelu funkcionalne decentralizacije, županijama prenesu ovlasti minimalno za: - samostalno određivanje rasporeda zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe unutar županija odnosno po jedinicama lokalne samouprave; - provedbu postupka davanja koncesija (uključujući izradu dokumentacije, potpisivanje ugovora i svih slijedećih izmjena, određivanja naknade i sl.) ili bilo kojeg drugog načina popunjavanja mreže; - davanje suglasnosti na odluke upravnih vijeća (o zapošljavanju, određivanju viška poslovnog prostora, rasporedu sredstava za decentralizirane funkcije, nabavi velike vrijednosti i dr.). Sukladno funkcijama koje je županija dužna osigurati (temeljem zakona, nacionalnih programa i strategija i sl.) u djelatnosti zdravstvene zaštite, te činjenici da za iste ne ostvaruje namjenske prihode, a slijedom trenda izmjena propisa kojima se smanjuju prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predlažemo da se dio prihoda od doprinosa koje građani izdvajaju za zdravstveno osiguranje uplaćuje u proračun jedinica područne (regionalne) samouprave. Ad 2. primarna zdravstvena zaštita Iako u modelu koncesija kao i u načinu njegove provedbe postoje problemi, smatramo da on, do daljnjega, može funkcionirati. Barem dok se ne obrazlože i dokažu prednosti nekog drugog načina organizacije. Protivimo se uvođenju ordinacija i ukidanju koncesija jer smatramo da uvođenje ordinacija sukladno predloženim zakonskim odredbama znači privatizaciju zdravstva. Time se također centralizira zdravstvo, što se suprotno principu decentralizacije, a koji se navodi u obrazloženju prijedloga zakona kao jedan od glavnih ciljeva zakona. Naime, sukladno predloženom načinom reguliranja ordinacija, jedinice područne (regionalne) samouprave nemaju nijedan način kontrole i utjecaja nad zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu u ordinaciji, dok im je člankom 11. ovog prijedloga zakona propisana obveza da koordiniraju i organiziraju rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost. Podsjećamo da je po svojoj osnovnoj i zakonskoj definiciji zdravstvena zaštita - „sustav“. Prema jednoj od rijetkih analiza organizacije primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj koja je objavljena u radu „Utjecaj organizacije zdravstva na kvalitetu rada obiteljskog doktora“ autora Prim.mr.sc. B. Mazzi, spec. opće medicine i dugogodišnjeg predsjednika Hrvatskog društva obiteljskih doktora „... o sustavu zdravstva govorimo jedino u slučaju međusobno povezanih, međuzavisnih djelatnosti zdravstva, koje djeluju u zajedništvu, svrhovito i planski s ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.“ I dalje „Zdravstvo neke zemlje može biti organizirano i samo po pojedinim međusobno neovisnim i nepovezanim zdravstvenim djelatnostima, međutim to ne možemo nazvati zdravstvenim sustavom. Takvo je zdravstvo obično neracionalno, profitno i bez potrebnih socijalnih elemenata te ne može osigurati zdravstvenu zaštitu stanovništvu već samo imućnijim pojedincima.“ Već nas je model koncesija uvjerio da se koncesionari ponašaju kao dio sustava samo i isključivo po principu dobrovoljnosti i da nemamo učinkovitih mehanizama za njihovo povezivanje s ostalim dijelovima sustava. Posljedično tome, oni dijelovi sustava koji su ostali povezani trpe nova i sve veća opterećenja, naročito bolnički sustav s objedinjenim bolničkim prijemom, hitna medicinska pomoć i ambulante posebnog dežurstva jer sve navedene službe evidentiraju povećan pritisak pacijenata koji dolaze samostalno a u nemalom broju slučajeva i upućeni od strane liječnika opće/obiteljske medicine. Otežana je i organizacija ambulanti posebnog dežurstva kao i služba mrtvozorstva u kojima koncesionari nisu spremni sudjelovati. S druge strane, zakonska odredba da minimalno 30% ambulanti u svakoj djelatnosti moraju biti u sastavu doma zdravlja. tj. u dijelu sustava koji je reguliran obvezujućim i funkcionalnim pravilima, rezultirala je nizom prednosti od kojih navodimo samo nekoliko: - na sudjelovanje liječnika zaposlenih u domu zdravlja uvijek možemo računati, bez obzira da li se radi o posebnim dežurstvima, elementarnim nepogodama ili drugim kriznim situacijama, pa čak i neplaniranim iznenadnim zamjenama odsutnog koncesionara; - povećanje prihoda doma zdravlja koje se dogodilo zbog preuzimanja ambulanti nakon prestanka koncesije, omogućilo je investicije u prostor i opremu kojim se ravnopravno koriste svi, i zaposlenici i koncesionari u prostorima doma zdravlja, a te investicije ne bi bile moguće bez povećanih prihoda. Ističemo također i da su financijska sredstva iz naknada za koncesiju opet „vraćena“ u sustav zdravstva i to na način da se njime unaprijede i provode upravo one djelatnosti i programi za kojima u lokalnoj zajednici postoji najveća potreba i koje svi liječnici uključujući i koncesionare mogu koristiti na jednak način (sanitetski prijevoz, palijativna skrb, mamografski pregledi i sl.). U aktualnom trenutku naglašene potrebe za zadržavanjem liječnika u nacionalnom (javnom) zdravstvenom sustavu, poboljšanje uvjeta rada liječnika bilo uređenjem poslovnih prostora bilo nabavom opreme kao i dodatnim programima stručne i organizacijske podrške, predstavlja neke od značajnijih stimulativnih mehanizama koji ne bi bili mogući bez spomenutih izvora financiranja tj. povećanja ugovorenih djelatnosti u domu zdravlja i koncesijskih naknada Ad 3. hitna medicina Prijedlog nacrta zakona ne donosi nikakve promjene u području hitne medicine, iako su zbog nedosljedno i nikad do kraja provedene tzv. „reforme hitne medicinske pomoći“, u tom dijelu zdravstvenog sustava potrebne značajnije intervencije. Predlažemo: - izmjenu standarda i proširenje mreže hitne medicine sukladno potrebama specifičnim za županiju (sezonske oscilacije korisnika zbog turističke sezone, udaljenost od bolnica i sl.); - definiranje kompetencija Tima 2 (na dosljedan način u svim aktima); - omogućavanje mobilnost zdravstvenih kadrova između bolničke i izvanbolničke hitne medicinske pomoći kao i među zavodima za hitnu medicinu u Republici Hrvatskoj (zbog nedostatka liječnika posebno tijekom turističke sezone); - omogućavanje i drugih oblika funkcionalnog povezivanja bolničke i izvanbolničke hitne medicinske pomoći a radi racionalnijeg korištenja svih resursa (uključujući prostor i opremu) i efikasnije organizacije rada. Novim prijedlogom zakona također nisu riješena pitanja i postojeći problemi u određenim interdisciplinarnim područjima, koji se tiču zdravstvene zaštite ali i drugih sustava i područja, kao što su npr. pružanje zdravstvenih usluga u socijalnim ustanovama, zdravstveni turizam, autizam. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 419 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, Općenito podržavam primjedbe Hrvatskog farmaceutskog društva i ljekarničke komore koje se odnose na uključivanje ljekarničke djelatnosti na svim razinama zdravstvene zaštite. U svim člancima u kojima se spominje : magistar medicinske biokemije treba koristiti ispravan naziv magisatr medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: završetkom studija stječemo naziv magistar medicinske-biokemije i laboratorijske medicine. Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinsko biokemijska djelatnost“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Pojašnjenje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 40. Predlaže se izmjena stavka 1. ovog članka na način da glasi: „Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu, u skladu s odredbama ovog zakona i ostalih relevantnih propisa, mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici. Pojašnjenje: Bez obzira provodi li se zdravstvena usluga u turizmu ili izvan njega, sve što je regulirano za svaku pojedinačnu djelatnost u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ili posebnim propisima koji prizlaze iz njega, potrebno je poštivati. Članak 46. Uupotreba nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što se smatra odgovarajućim obrazovanjima zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i Ministarstva zdravlja i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava uz medijsku kampanju širokih razmjera u kojoj naglašavaju da im se nešto oduzima, a kako se onda nekome koga nije bilo išta može oduzeti. Nužno je razlikovati Sveučilišne poslijediplomske specijalističke studije i specijalistička usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva. Nadalje brojne srodne struke iz područja prirodnih znanosti i društvenih te kineziolozi također žele biti prepoznati kao zdravstveni radnici, a u zakonu se spominju malo kao zdravstveni suradnici (članci 31,. 90., 167.), a malo kao zdravstveni radnici (članak 155., stavak 2 ) „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“. Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje Članak 50. U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stanje na određenom području, te bi morale biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti samo zakonima tržišta. Članak 54. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinko-biokemijskog laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga uz poštivanje svih stručnih preporuka (optimalno vrijeme uzimanja uzoraka, priprema pacijenta,nastavak uzimanja terapije). Članak 56. članak 56. trebao bi se izmjeniti na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Pojašnjenje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge radi sprječavanja dampinških cijena. Članak 63. članak 63. stavak 3. alineja 3. treba douniti na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Pojašnjenje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. Članak 74. u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ potrebno je dodati: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Pojašnjenje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu Članak 96. U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju“. Pojašnjenje: U poliklinici se obavlja SKZZ Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) umjesto „medicinsko-biokemijsku“ u prvom retku i „patologiju“ u 5 retku „citološku i mikrobiološku dijagnostiku“ u šestom retku u „specijalističku laboratorijsku dijagnostiku (medicinsko-biokemijsku, citologiju, patologiju, mikrobiologiju)“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini laboratorijske dijagnostike radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Pojašnjenje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, doktori dentalne medicin, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. Pojašnjenje: članak 155 nije sukladan s člankom 167. U stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima i oni koji nemaju sustav izdavanja ovlaštenja za rad, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Zakon mora biti nedvosmislen i isključiti moguće zlouporabe. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 163. Uz obvezu čuvanja profesionalne tajne potrebno je dodati i obvezu čuvanja osobnih podataka, Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 420 | Jasminka Kronja-Negro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Liljane Mayer i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 421 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 422 | Martina Ćoza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima Lorene Honović, Ede Karabana, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i Ivane Maradin. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 423 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 424 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 425 | Vesna Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 22. Predlažem da se na kraju stavka (1) doda uz Hrvatski liječnički zbor „... i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga“ jer npr. Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenta pa smatram da tako sva strukovna društva mogu dati svoj doprinos u procesu provođenja mjera zdravstvene zaštite i trebaju biti uključena u ovaj proces. Članak 30. Predlažem da se u stavku (1) doda podstavak „-izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ jer je dio primarne zdravstvene zaštite a nije naveden u stavku. U stavku (2) treba „– laboratorijske dijagnostike“ zamijeniti s „- medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ jer se jedina laboratorijska djelatnost koja se odvija na razini primarne zdravstvene zaštite odvija u medicinsko –biokemijskom laboratoriju što je i vidljivo iz NN 56/17 Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, te u NN 76/14 Odluka o izmjeni Odluke o vrstama zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se ostvaruje na osnovi uputnice i rokovima važenja uputnice. Članak 33. U stavku (3) svakako dodati „..uz osiguranu specijalističku medicinsko–biokemijsku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ jer je naziv laboratorijska djelatnost općenit i nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja nositelja djelatnosti – magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine; vidljivo u NN 121/03 Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti a osim toga treba i definirati da se radi o specijalističkoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 48. U stavku (1) dodati „..a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ jer je to puni naziv koji je skladu je sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 50. U stavku (2) predlažem dodati „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse″ jer strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području a mišljenje struke od izuzetne je važnosti u ovom segmentu. Članak 51. Predlažem stavak (5) izmijeniti u: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi″ jer se rad medicinsko biokemijskog laboratorija u potpunosti razlikuje od rada liječničke ordinacije. Uzimanje uzoraka biološkog materijala je jasno definirano stručnim standardima (uzorkovanja krvi se uvijek izvodi ujutro, na tašte te se samo tako dobiveni rezultati mogu uspoređivati s pripadajućim referentnim intervalima) te bi rad u drugoj smjeni bio ograničen samo na jedan mali dio pretraga u PZZ. Prema tome, postavlja se pitanje isplativosti rada jednog cijelog tima u popodnevnoj smjeni. Grupna praksa je isplativi oblik rada i u smisli ulaganja sredstava u prostor i opremu, održavanja prostora i opreme, kao i kontrole kvalitete koja je zajednički definirana i jasna. Članak 56. Predlažem stavak (2) dopuniti tako da se na kraju rečenice doda „..uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora.“ jer nije logično da privatna zdravstvena osiguranja imaju niže cijene od onih koje propisuje Komora radi sprječavanja dampinških cijena pa je svakako važno da Komore propišu minimalne cijene. Članak 63. Predlažem u stavku (3) na kraju podstavka 3 iza riječi Zavoda dodati i „.. i nadležne Komore“ jer jedino Komore imaju ažurirane podatke o svim svojim članovima pa lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni djelatnik potrebne stručne kriterije i je li uistinu proveo najmanje 1g u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti. Članak 74. Predlažem na kraju članka iza riječi prostorom dodati „te prethodno mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove.“ Jer nadležne Komore poznaju područje svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinijeti ovom procesu. Članak 103. Predlažem u stavku (2) iza logopedije dodati „, medicinske-biokemije i laboratorijske medicine,...“ jer zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo pogrešno tumačenje i neodgovarajuća primjena zakona ali i omogućavanje sivih zona koje bi dodatno opteretile sustav. Uostalom već sam ranije napomenula da je na razini PZZ jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Članak 112. Obzirom da poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu treba definirati da ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij u radnom odnosu na neodređeno vrijeme mora zapošljavati i specijalista medicinske-biokemije i laboratorijske medicine. Članak 116. Obzirom da opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu treba specificirati da takove ustanove moraju imati specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku (stavak (2), podstavak 1). Članak 120. Kao i u prethodnim člancima treba dodati uz medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (stavak (5) iza ...farmacije). Članak 155. Smatram da se osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja budu priznate kao zdravstveni suradnici kao što je navedeno u članku 167. stavak 1. „Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ jer navedene profesije nisu u skladu sa člankom 155. stavak 1. gdje se navodi „Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu.“ Članak 171. Kao i u prethodnim člancima treba dodati uz medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (znači „...farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine,...“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 426 | Medicinski fakultet Osijek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54, Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 427 | Sanja Dumić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Liljane Mayer i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 428 | Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Primjedbe Stručnog društva domova zdravlja Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske Stručno društvo domova zdravlja ima ozbiljne primjedbe na predloženi Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Većina domova zdravlja dati će pojedinačne primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona, u nastavku iznosimo sažetak glavnih primjedaba. Temeljna primjedba odnosi se na praktički potpunu privatizaciju izvanbolničke zdravstvene zaštite te nedefiniranu ulogu doma zdravlja koji bi i dalje imao obavezu osiguravati kontinuitet zdravstvene zaštite, za što ne bi imao niti financijskih sredstva niti ovlasti. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI: - Predlagač nije pružio niti jedan argument, a osobito ne dokaz o tome da je predloženi model „ordinacija“ kvalitetniji od sadašnjeg sustava koncesija. Smatramo da postojeći sustav koncesija treba zadržati i dograđivati na način da se i druge djelatnosti koje sad nisu obuhvaćene mogu obavljati kroz institut koncesije. Alternativno, ukoliko se uvede „ordinacija“, potrebno je definirati postotak ordinacija koje će ostati u domu zdravlja odnosno omogućiti osnivačima domova zdravlja da daju suglasnost na otvaranje privatnih ordinacija, odnosno odredbe kojima se određuje maksimalan broj privatnih ordinacija na području jedinica područne (regionalne) samouprave, sukladno svojim zakonskim ovlastima. - U Nacrtu prijedloga Zakona uvodi se termin „ ordinacija“ za privatnu ordinaciju, a za ordinacije u domu zdravlja koje obavljaju istu djelatnost (članak 130, stavak 6.) se uvodi pojam „ radna jedinica“. Nema razloga izbjegavati ispravne nazive: „privatna ordinacija“ i „ordinacija u domu zdravlja“. Članak 19. Uvodi se načelo supsidijarnosti, a ne provodi se i ne konkretizira u predloženim zakonskim odredbama, već suprotno, uvodi se veća centralizacija zdravstva. Članak 50. Predlažemo u stavak 2. dodati obvezu zdravstvenog radnika da, ukoliko se radi o zahtjevu za obavljanje privatne prakse u Mreži javne zdravstvene službe, priloži i suglasnost župana za obavljanje privatne prakse u Mreži javne zdravstvene službe za ordinaciju za koju podnosi zahtjev Ministarstvu. Članak 62. U obveze zdravstvenih radnika privatne prakse dodati i sudjelovanje u posebnim dežurstvima sukladno članku 195. Nacrta prijedloga Zakona. Članak 63. Ako se odlaskom u mirovinu ordinacija naslijedi ili proda najboljem ponuđaču, postavlja se i pitanje gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama? Posebno oni na specijalizacijama financiranim iz sredstava europskih fondova, a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u domu zdravlja, a morali su dobiti Ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Članak 103. Komparacijom članka 77. važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti i članka 103. Nacrta prijedloga Zakona, razvidna je značajna promjena, jer se u tekstu Nacrta prijedloga Zakona više ne navodi da je dom zdravlja temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Iz Nacrta prijedloga Zakona nije razvidno kako će se osigurati pretpostavke za obavljanje Zakonom propisanih poslova doma zdravlja ako se ne naglasi status doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini. Postojećim člankom 78. stavkom 2., propisan je minimalni postotak ordinacija (30%) u svakoj djelatnosti doma zdravlja čije se postojanje mora osigurati u okviru doma zdravlja, dok Nacrt prijedloga Zakona ne propisuje takav minimum. Zakonom propisani minimum broja ordinacija u sastavu doma zdravlja jamstvo je mogućnosti izvršenja Zakonom propisanih obveza doma zdravlja, kao i financijske mogućnosti da te obveze izvrši. Prekidom zakupa ili koncesije, ordinacija se treba vratiti u sklop zdravstvene ustanove, a zdravstveni djelatnik sukladno članku 47. Nacrta prijedloga Zakona, mogu zatražiti ponovno odobrenje za obavljanje privatne prakse, ako to žele i na način propisan Zakonom. Nejasno je postupanje koje se predviđa u slučajevima kada se ordinacija zatvara, odnosno kada liječnik privatnu praksu prekida na vlastiti zahtjev ili uslijed drugih okolnosti (smrt, preseljenje i sl.), odnosno nejasna je uloga doma zdravlja koji je i do sada u takvim iznenadnim okolnostima osiguravao zdravstvenu zaštitu za pacijente. Članak 270. Stavkom 3. propisuje se prednost zdravstvenih radnika iz stavka 1. ovoga članka pri zapošljavanju u domu zdravlja. Obzirom da se prednost pri zapošljavanju propisuje i drugim zakonima (npr. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) nejasno je što ako jedan kandidat ima prednost po ovoj odredbi, a drugi po odredbama nekog od drugih zakona kojim se propisuje prednost pri zapošljavanju, tj. što ako dođe do kolizije odredbi o pravu na prednost sukladno ovom prijedlogu zakona i drugim zakonima koji propisuju pravo na prednost pri zapošljavanju. Primjedbe domova zdravlja - članica Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske 1. Dom zdravlja Čakovec Stav je Doma zdravlja Čakovec da se predloženim nacrtom Zakona o zdravstvenoj zaštiti gasi inače dobro zamišljen sustav funkcioniranja domova zdravlja, koji je bio primjer drugim državama. Ističemo da je rok od mjesec dana koliko je dano na raspolaganje za e-savjetovanje, prekratak za kvalitetnu diskusiju građana o tako važnoj prekretnici u zdravstvenom sustavu. Svi smo tu zbog pacijenata, a pitanje je kakav će biti položaj pacijenata, ukoliko bude prihvaćen sistem privatnih ordinacija u ovom obliku. Tko će onda kontrolirati, organizirati i koordinirati takav sustav primarne zdravstvene zaštite? To pitanje postavljamo poučeni dosadašnjim iskustvom, jer pacijenti prvo zovu dom zdravlja kad imaju neki problem sa svojim ugovornim doktorom (kad njihov doktor ne radi, a ne znaju tko im je zamjenski doktor, kad ne mogu doći do svog doktora telefonskim putem, kad doktori ne rade u radnu subotu, kad su na bolovanju/godišnjem odmoru). I što je najbitnije od svega, dom zdravlja je takve probleme promptno rješavao. Što će biti sa domovima zdravlja ako svi sadašnji djelatnici domova zdravlja kojima se pruža takva mogućnost osnuju privatne ordinacije? Tko će pratiti nivo stručne edukacije i da li se radi po protokolu rada? Kako će se određivati cijena zakupnine, ako će se privatne ordinacije opredijeliti za prostore domova zdravlja? Kakav će biti status sadašnjih specijalizanata domova zdravlja? Na kraju možemo reći da nam nije jasno na koji način će se predloženim zakonom unaprijediti primarna zdravstvena zaštita. 2. Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije pažljivo je proučio Nacrt Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i daje svoje primjedbe, prijedloge i komentare na isti, s posebnim osvrtom na primarnu zdravstvenu zaštitu. Posebno bi napomenuli da je teško sagledati viziju zakonodavca iz Nacrta Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, budući je istim dato ovlaštenje Ministru zdravstva da donese 48 pravilnika kojima će regulirati pojedina područja zdravstvene zaštite i to u roku od šest mjeseci od donošenja novog Zakona, a na koji način nije nam poznato. Čl. 11. st. 1. toč. 3., 4. i 5. propisuje se da jedinice lokalne samouprave i gradovi osiguravanju na temelju planiranja potpora iz državnog proračuna, jednom godišnje, sredstava za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava, te informatizaciju. Tu se vjerojatno misli na decentralizirana sredstva koja ni iz daleka nisu dovoljna za isto. Dom zdravlja KZŽ djeluje na 31 lokaciji, znači da ima i toliko objekata, a da ne govorimo o opremi i drugome. Inače, slažemo se sa navedenim prijedlogom, ako je on ostvariv. U čl. 50. toč. 2. dodati novu treću alineu koja glasi: „ – suglasnost župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba, uz pribavljeno mišljenje Upravnog vijeća zdravstvene ustanove, ukoliko će se privatna praksa obavljati u sklopu zdravstvene ustanove.“ U čl. 52. iza riječi „ministarstvo“ treba dodati i riječi „župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba i zdravstvene ustanove u kojoj se nalazi ordinacija“. U čl. 54. toč. 4. iza riječi „zdravstvenih radnika“ riječ „ili“ briše se. U čl. 55. st. 1. alineji 8. iza riječi „samostalan rad“ dodati riječi „sukladno Zakonu o radu“. U čl. 59. iza riječi „obračun plaća“ dodati riječi „kao i ostala prava i obveze iz radnog odnosa s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja“. Čl. 63. i čl. 64. brišu se. Nije nam jasno kako bi „ordinacije“ koje se već sada daju po povlaštenim cijenama u zakup uskom krugu privilegiranih ljudi, isti dobili u trajno korištenje, gotovo vlasništvo, a iste su uglavnom građene samodoprinosom svih ljudi s određenog područja, sredstvima lokalne zajednice i domova zdravlja. Tko bi održavao infrastrukturu objekata, same objekte, osiguranje istih i sve ostalo što ide uz to. Nadalje, opće je poznata činjenica da kada zakupac ili koncesionar odlazi u mirovinu, zdravstvena ustanova u svaku od tih ordinacija ulaže znatna sredstva (čast iznimkama), kako bi ista ispunjavala osnovne uvjete za rad glede prostora i opreme. U većini ordinacija u zakupu i koncesiji nalazi se namještaj i medicinska oprema stara dvadesetak i više godina. Na koji način bi se prijenosom obavljanja zdravstvene djelatnosti osigurala bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite? Smatramo da prekidom zakupa ili koncesije, ordinacija se treba vratiti u sklop zdravstvene ustanove, a zdravstveni djelatnik sukladno čl. 47. Prijedloga Nacrta Zakona mogu zatražiti ponovno odobrenje za obavljanje privatne prakse ako to žele i na način propisan Zakonom. Ako ništa drugo to bi bilo pravednije u odnosu na druge zdravstvene radnike (specijaliste u bolnicama i dr.), kao i građane koji su izdvajanjem iz svojih plaća gradili navedene objekte u kojima se nalaze „ordinacije“. Postavlja se i pitanje, ako će većina doktora raditi u „ordinacijama“, a moći će zaposliti doktora da nastavi s radom nakon prestanka rada, gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama. Posebno se to odnosi na specijalizacije financirane iz sredstava europskih fondova koje će završiti 2023. godine, a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u DZ, a morali su dobiti Ugovora o radu na neodređeno vrijeme. U Domu zdravlja KZŽ takvih je 11, plus 6 koji se također nalaze na specijalizaciji. U čl. 105. iza riječi „Hrvatskog zavoda“ brišu se riječi „za hitnu medicinu“ i umjesto njih dodaje se „za zdravstveno osiguranje“. U čl. 106. nije jasno definirano da li se zakup odnosi i na ordinacije? U čl. 191. smatramo da stvarni troškovi nisu 200.000,00 kuna, koliko proizlazi iz Prijedloga Nacrta Zakona, već oni realno iznose od 800.000,00 do 1.200.000,00 kuna. Čl. 269. toč. 5. propisano je da prestankom obavljanja privatne prakse zakupaca, radnici zaposleni kod zakupaca vraćaju se u dom zdravlja odnosno ljekarnu. Postavljamo pitanje što će Dom zdravlja s tim radnicima ako više neće biti zainteresiranih za zakup? Čl. 270. govori o mogućnosti povrata zdravstvenih radnika iz čl. 268. st. 1. i 3. u dom zdravlja. Mi tu imamo najviše dentalnih tehničara, za koje nema više potrebe u Domu zdravlja s obzirom na privatne zubotehničke laboratorije suvremeno opremljene, a to su sve više-manje radnici pred mirovinom. Smatramo da u sastavu domova zdravlja treba ostati najmanje 30% ordinacija po djelatnostima, jer se pokazalo da se na taj način može organizirati zdravstvena zaštita na cijelom terenu, odgovoriti na krizna stanja (poplave, migranti itd.) i voditi brigu o svim objektima (izbačeno iz Zakona). Ukoliko bi bio manji postotak ordinacija u domovima zdravlja, postoji opasnost od nemogućnosti financiranja dijela timova koji će ostati u domovima zdravlja (timovi sa malim brojem osiguranih osoba), koji sadašnjim načinom financiranja bez preraspodjele sredstava unutar doma zdravlja ne bi mogli funkcionirati. 3. Dom zdravlja Nova Gradiška ''dr. Andrija Štampar'' Članak 32. – u stavku 2. BRISATI da se djelatnost medicine rada/medicine rada i sporta može obavljati i na sekundarnoj razini. Članak 63. – stavak 1. NE MOŽE se prenijeti pravo koje zdravstveni radnik ima od nadležnog tijela državne uprave-MINISTARSTVA ZDRAVSTVA Rješenje Ministarstva zdravstva se izdaje na ime i prezime doktora medicine, sa točno određenim nazivom pod kojim će se privatna praksa obavljati (ime i prezime doktora medicine, mjesto i adresa) Takvo pravo je NEPRENOSIVO!!!! Nezakonito je sklapati ugovor kod javnog bilježnika o prijenosu prava na obavljanje javne djelatnosti. Tako zamišljen prijenos prava na obavljanje privatne prakse povlači za sobom Pitanje netransparentnosti, diskriminacije, nepostojanje javnog natječaja itd… Članak 103.- ostaviti stavak 2. iz članka 78. postojećeg ZZZ Članak 270.- stavak 1. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. Članak 271.- stavak 6. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. Članak 272.- stavak 2. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. 4. Dom zdravlja Osijek ○ dom zdravlja bi i u nacrtu prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti i dalje trebao biti definiran kao temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini djelatnosti Prema čl.77. Zakona o zdravstvenoj zaštiti dom zdravlja je temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Prema čl.102. nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti dom zdravlja je nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti trebao bi sadržavati odredbu istovjetnu odredbi čl.78.st.2. važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti. ○ prema čl.103.st.3. nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti (obiteljske (opće) medicine, dentalne z.z., dentalne tehnike, z.z. žena, z.z. predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne z.z., zdravstvene njege te palijativne skrbi i specijalističko-konzilijarne djelatnosti) ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. Iz navedenog proizlazi da će dom zdravlja biti u obvezi organizirati djelatnosti na onom području na kojem neće postojati interes da se iste obavljaju u ordinaciji. Nesumnjivo, radi se većinom o ruralnim područjima na kojima je manji broj pacijenata te timovi na takvom području neće moći ostvariti maksimalni novčani iznos temeljem ugovora sa HZZO-om te će u tom dijelu domovi zdravlja poslovati sa gubitkom te je vrlo upitno i hoće li dom zdravlja moći pronaći radnike za rad u takvim radnim jedinicama (zakon nije definirao točan naziv takvih jedinica koje se u sadašnjim domovima zdravlja zovu ordinacije već koristi termin radne jedinice). ○ prema čl.106. nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti dom zdravlja na temelju odluke upravnog vijeća može, sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora, dati u zakup poslovni prostor pravnim i fizičkim osobama za obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe. Već postoji nezadovoljstvo sadašnjih koncesionara visinom iznosa isporučenih računa za zakup i troškove ordinacija koje se nalaze u prostorima domova zdravlja. Ukoliko zakon ne bude imao kvalitetno rješenje za način naplate zakupa i troškova (npr. obvezu plaćanju tržišne zakupnine), većina ordinacija više neće ostajati u prostorima domova zdravlja te će se sa te strane dodatno smanjiti prihod domova zdravlja. ○ prema čl.55. nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti privatni zdravstveni radnik kojem je odobrena privatna praksa u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe može, između ostalog, ostvariti novčana sredstva i ugovorom s domom zdravlja za osiguravanje z.z. na određenom području, odnosno vremenskom razdoblju pružanja z.z. Iz predložene zakonske formulacije nije razvidno pokušava li zakonodavac na ovaj način osigurati z.z. i na područjima u kojima dom zdravlja neće moći osigurati z.z. a interesa za ordinacijom neće biti te će postojati tzv. „timovi bez nositelja“? (prvenstveno se radi o ruralnim područjima). ○ prema čl.65. nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu mogu privremeno obustaviti rad. Ukoliko sa HZZO-om imaju sklopljen ugovor o provođenju z.z. i u mreži su javne zdravstvene službe, hoće li u tim slučajevima dom zdravlja biti obvezan organizirati rad takve ordinacije za vrijeme obustave? 5. Dom zdravlja Primorsko-goranske županije Članak 11., stavak 6. - predloženo rješenje koje se odnosi na pružanje zdravstvene zaštite turistima (tzv. turističke ambulante) isto je kao i u tekstu sada važećeg Zakona. Trebalo bi predvidjeti mogućnost da se u financiranje rada turističkih ambulanti uključi HZZO, kao što je to bilo do 2013. godine. Članak 35., stavak 4. - brisati riječ "iznimno" a dodati riječi "znanstveni rad" tako da bi predložena formulacija glasila: " Nastava i znanstveni rad mogu se obavljati i na primarnoj i na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti te na razini zdravstvenih zavoda" Članak 50. - u postupka ishodovanja odobrenja za obavljanje privatne prakse isključena je županija, a rješenje donosi ministarstvo. Suglasnost župana potrebna je jedino ukoliko se podnosi zahtjev za obavljanje privatne prakse u "novom prostoru", ili za prenošenje ordinacije (članak 63.). To je u neskladu s člankom 11. koji propisuje da jedinica područne (regionalne) samouprave osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na svom području, a odredbom članka 50. isključena je iz postupka izdavanja odobrenja za obavljanje privatne prakse. Članak 51. - povezano s primjedbom na prethodni članak postavlja se pitanje zašto je potrebna suglasnost župana kada se radi o "promjeni prostora obavljanja djelatnosti". Članak 54. - potrebno je regulirati radnopravni status medicinske sestre u timu koja ne želi prijeći u privatnu praksu - stavak 4.- predvidjeti mogućnost da u istoj ordinaciji privatnu praksu mogu obavljati dva tima različite djelatnosti u smjenskom radu ukoliko su zadovoljeni uvjeti u pogledu prostora i opreme Članci 57. i 58. - člancima 57. i 58. nije jasno definiran pravni status grupne prakse – da li je to samostalni pravni entitet ili skup više liječnika, te da li prihode ostvaruje kao grupna praksa temeljem ugovora s Zavodom ili liječnici u grupnoj praksi imaju zasebne ugovore s Zavodom. Članak 65. stavak 1. - stavak "Zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu mogu privremeno obustaviti rad" dopuniti riječima „ako su sukladno članku 61. osigurali zamjenu.“ Članak 98., stavak 2., alineja 4. - riječi "način izbora, sastav i rad stručnog kolegija" brisati ili izmijeniti u "način izbora, sastav i rad tijela zdravstvene ustanove" Članak 103. - stavci 1. i 3. - dom zdravlja i nadalje je definiran kao "nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti" i "mora osigurati provođenje djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području", a nije osigurano da će to kadrovski i financijski biti u mogućnosti. Brisana je odredbe da dom zdravlja u svakoj odobrenoj djelatnosti ima najmanje 30% ordinacija, te je otvorena mogućnost da radnici doma zdravlja podnesu zahtjve za otvaranje privatne prakse. Stoga se postavlja pitanje kako će dom zdravlja ispuniti obveze iz citiranih stavaka ukoliko to kadrovski ne bude u mogućnosti kao i pitanje pokrića manjka prihoda u odnosu na rashode. - stavci 4., 5., 6. i 7. - potrebno je redefinirati institut dispanzera koji se već duže vremena ne koristi kao ustrojbena jednica, a isto tako treba definirati kakvi oblici "radnih jedinica" se mogu organizirati za obavljanje pojedinih specijalističkih djelatnosti Članci 253. - 263. - uredbu o mjerilima i načinu isplate dodatka za natprosječne rezultate rada te pravilnici iz članka 263 biti će doneseni u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu zakona. Svi provedbeni propisi trebali bi biti doneseni istovremeno s zakonom zbog njegove učinkovitije primjene. Članak 269. - stavak 3. - otkup "potrošnog materijala zatečen u jedinici zakupa" treba biti predviđen kao mogućnost, a ne kao obveza dom zdravlja stavak 5. - nije regulirano prenošenje ugovora o radu na dom zdravlja u situaciji kada dom zdravlja nije prethodni poslodavac što nije rijetkost Članak 270. stavci 2. i 3. i članak 272. stavci 2. i 3. - odredbe o raspisivanju natječaja kod zasnivanja radnog odnosa koncesionara i zakupaca koji podnesu pisane izjave o namjeri zasnivanja radnog odnosa u domu zdravlja treba brisati jer liječnici koji su obavljali privatnu praksu na temelju zakupa ili koncesije zadovoljavaju uvjete za obavljanje istih poslova i u domovima zdravlja. Ukoliko se raspisuje natječaj potrebno je provesti cijelu proceduru (ishodovati suglasnost za zapošljavanje Upravnog vijeća i ministarstva, objaviti natječaj i provesti postupak izbora, što predstavlja nepotrebno administriranje i trošak Članci 268. - 277. - regulirano je postupanje nakon stupanja na snagu zakona za radnike domova zdravlja koji namjeravaju podnijeti zahtjev za privatnu praksu, koncesionara i zakupaca. - odredbama nisu definirani postupanje, način određivanja zakupnine, mogućnost otkupa medicinske opreme i inventara od strane budućih "zakupaca" niti ostala pitanja važna za budući status i način funkcioniranja ordinacija. - treba precizno definirati da li upravna vijeća temeljem zahtjeva moraju donijeti odluku o davanju prostora u zakup ili je to mogućnost, a obzirom na formulaciju da „djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru koji im je dan u zakup na temelju odluke Upravnog vijeća o zakupu tog poslovnog prostora, a u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona“. - nije uređena opcija pod kojim uvjetima zakupac ili koncesionar kojemu je temeljem zahtjeva odobren povratak u dom zdravlja može podnijeti zahtjev za ponovni odlazak u ordinaciju roku od dvije godine od stupanja na snagu zakona. 6. Dom zdravlja Požeško-slavonske županije Predloženim odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti u potpunosti se gasi vrlo dobro organizirana i osigurana dostupnost zdravstvene zaštite kojoj su sada nositelji Domovi zdravlja. Prvo pitanje koji možemo postaviti nakon temeljitog i razložnog iščitavanja predloženog Zakona jest: TKO ĆE KONTROLIRATI SUSTAV I TKO ĆE U SITUACIJAMA KADA SE NE BUDE MOGLA OSIGURATI ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ZBOG NEDOSTATKA LIJEČNIKA BITI ODGOVORAN ZA SMANJENJE KVALITETE I DOSTUPNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE? U sustavu koji predviđa zakon Dom zdravlja mora osigurati zdravstvenu zaštitu no odgovora na to tko će snositi trošak zdravstvene zaštite – nema! Daljnje pitanje svakodnevne borbe Uprava Doma zdravlja da u udaljenim i depriviranim područjima osiguraju pružanje zdravstvene zaštite ostaje na jedinicama područne i/ili lokalne samouprave koje ne posjeduju nikakve resurse da bi se uopće mogli suočiti sa ovakvim problemom. A problem je ogroman i bit će još veći ( depopulacija, demografska struktura, …) Odredbama Čl. 11. st. 1. toč. 3., 4. i 5. predloška Zakona propisuje se da jedinice lokalne samouprave i gradovi osiguravanju na temelju planiranja potpora iz državnog proračuna, jednom godišnje, sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava, te informatizaciju. Tu se vjerojatno smjeralo na decentralizirana sredstva koja ni iz daleka nisu dovoljna za isto. Dom zdravlja Požeško-slavonske županije djeluje na 20-tak lokacija, što znači da ima i toliko objekata, a da ne govorimo o opremi i drugome. Stalna briga o svim objektima iziskuje znatne materijalne i ljudske resurse ( vatrogasna zaštita, instalacije vode, struje grijanja (certificiranje), gromobranska zaštita, …) Kod Domova zdravlja postoji u svim županijama rad u dislociranim objektima- što znači da postoje desetci grijanja, krovova, fasada, stolarija, deseci instalacija, opreme i pokazalo se kako dodjela sredstava nikada o tim faktorima nije bila dobro raspoređena. Privatizacijom sustava primarne zdravstvene zaštite financijska sredstva odlaze u „privatne džepove“ dok briga o ovim javnim objektima o kojima sada skrbi Dom zdravlja više ne pripada nikome. Dom zdravlja na prihodovnoj strani gubi iznimno velika sredstva dok se dohodovna strana jednostrano prepušta privatnim interesima. Posebno napominjemo da je gotovo svaka djelatnost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ovisna o osobnom ili sanitetskom vozilu što znači uz održavanje objekata u Domovima zdravlja ostaju djelatnosti sve uključuju vozila za obavljanje zdravstvene zaštite poput patronaže, kućne njege, palijative… Ukoliko sve ordinacije odu iz Doma zdravlja ostaju veliki gubitaši koji se neće moći financijski pokriti. Trošak motornih vozila u urbanim sredinama možda i nije toliko značajan ali kada govorimo o velikim površinama na kojoj radi Dom zdravlja Požeško slavonske županije rad bez vozila je nemoguće izvršiti. Odgovor na pitanja financija za ove djelatnosti opet ostaje- bez odgovora! Nije nam do kraja jasno kako bi „ordinacije“ koje se već sada daju po povlaštenim cijenama u zakup uskom krugu privilegiranih ljudi, isti dobili u trajno korištenje, gotovo vlasništvo, a iste su uglavnom građene samodoprinosom svih ljudi s određenog područja, sredstvima lokalne zajednice i domova zdravlja. Tko bi održavao infrastrukturu objekata, same objekte, osiguranje istih i sve ostalo što ide uz to. Nadalje, opće je poznata činjenica da kada zakupac ili koncesionar odlazi u mirovinu, zdravstvena ustanova u svaku od tih ordinacija ulaže znatna sredstva (čast iznimkama), kako bi ista ispunjavala osnovne uvjete za rad glede prostora i opreme. U većini ordinacija u zakupu i koncesiji nalazi se namještaj i medicinska oprema stara tridesetak i više godina. Utvrdili smo kako su gotovo većina koncesionara ili nekadašnjih zakupaca svoje ordinacije koristili bez ulaganja u novu opremu ili prostor. Ordinaciju su se vraćale u sustav gotovo jednake kao što su i bile tijekom odlaska u zakup ili koncesiju. Na koji način bi se prijenosom obavljanja zdravstvene djelatnosti osigurala bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite? Smatramo da prekidom zakupa ili koncesije, ordinacija se treba vratiti u sklop zdravstvene ustanove, a zdravstveni djelatnik sukladno čl. 47. Prijedloga Nacrta Zakona mogu zatražiti ponovno odobrenje za obavljanje privatne prakse ako to žele i na način propisan Zakonom. Ako ništa drugo to bi bilo pravednije u odnosu na druge zdravstvene radnike (specijaliste u bolnicama i dr.), kao i građane koji su izdvajanjem iz svojih plaća gradili navedene objekte u kojima se nalaze „ordinacije“. Postavlja se i pitanje, ako će većina doktora raditi u „ordinacijama“, a moći će zaposliti doktora da nastavi s radom nakon prestanka rada (70 godina !?), gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama. Posebno se to odnosi na specijalizacije financirane iz sredstava europskih fondova koje će završiti 2023. godine, a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u Domu zdravlja, a jedno od gorućih pitanja je da su Domovi zdravlja na specijalizaciju poslali određeni broj liječnika čije se specijalizacije financiraju sredstvima EU i gdje su domovi zdravlja prihvatili pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da će snositi troškove specijalizacija (obiteljska medicina, pedijatrija, ginekologija ) ako dođe do povrede ugovornih obveza odnosno ako specijalizant može otići iz ustanove u koncesiju i nastaviti specijalizaciju neovisno o Domu zdravlja. Članak 63. – stavak 1. NE MOŽE se prenijeti pravo koje zdravstveni radnik ima od nadležnog tijela državne uprave-MINISTARSTVA ZDRAVSTVA. Rješenje Ministarstva zdravstva se izdaje na ime i prezime doktora medicine, sa točno određenim nazivom pod kojim će se privatna praksa obavljati (ime i prezime doktora medicine, mjesto i adresa) Takvo pravo je NEPRENOSIVO!!!! Nezakonito je sklapati ugovor kod javnog bilježnika o prijenosu prava na obavljanje javne djelatnosti. Tako zamišljen prijenos prava na obavljanje privatne prakse povlači za sobom pitanje netransparentnosti, diskriminacije, nepostojanje javnog natječaja itd… Na kraju pitanja o prenosivosti javne službe ostaje i pitanje poštenja, etičnosti i morala naše društvene zajednice. Naime, ako je prije 20 tak godina zdravstveni radnik otišao u „zakup“ pa potom u koncesiju uzevši od Doma zdravlja medicinsko tehničku opremu, pacijente i cjelokupnu infrastrukturu postavlja se pitanje što on zapravo „prodaje“ tj. predaje svom nasljedniku. U našoj županiji imamo višestruke primjere gdje doktori dentalne medicine rade na stomatološkim jedinicama starim 40-tak godina uz objašnjenje da ne žele ulagati jer to nije njihovo! A spremni su prodavati ordinacije! PITANJE: Što je na prodaju! (da li možda pacijenti?) Odredbama Čl. 269. toč. 5. Predloška Zakona propisano je da prestankom obavljanja privatne prakse zakupaca, radnici zaposleni kod zakupaca vraćaju se u dom zdravlja odnosno ljekarnu. Članak 271.- stavak 6. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. Članak 272.- stavak 2. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. Cijelu problematiku „preuzimanja“ radnika iz timova treba definitivno revidirati jer nije poznato iz kojih sredstava će „financijski osakaćeni“ Domovi zdravlja skrbiti o timovima koje nitko neće i nema interesa za njih kao i za njihove članove (poglavito sestre!). Postavljamo pitanje što će Dom zdravlja s tim radnicima ako više neće biti zainteresiranih za zakup? Zašto preuzeti radnika ako Dom zdravlja nema pravo preuzeti ordinaciju. Smatramo da u sastavu domova zdravlja treba ostati najmanje 30% ordinacija po djelatnostima, jer se pokazalo da se na taj način može organizirati zdravstvena zaštita na cijelom terenu, odgovoriti na krizna stanja (poplave, migranti itd.) i voditi brigu o svim objektima (izbačeno iz Zakona). Dom zdravlja Požeško slavonske županije u ovom trenutku raspolaže sa nešto manje od 20% ordinacija na području svoje nadležnosti. Organizacijski i financijski pred upravu Doma zdravlja je stavljen iznimno veliki teret i samo velikim entuzijazmom, znatnim prekovremenim satima uprave i dugoročnim odricanjem i štednjom uspijevamo u zakonskim rokovima isplaćivati plaće i doprinose za sve radnike. Razina zdravstvene zaštite niti u jednom trenutku nikada nije dovedena u pitanje ali znatni problemi sa privatnim zdravstvenim radnicima će bivati sve veći i veći. Primarni cilj i odrednica Doma zdravlja Požeško slavonske županije definiran Zakonom jest PRUŽANJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE POTREBITIMA, dok primarni cilj privatnim zdravstvenim radnicima jest OSTVARIVANJE PROFITA I MATERIJALNIH PROBITAKA. O načelima dostupnosti, kontinuiranosti, sveobuhvatnosti, … nitko ne govori. Javno zdravstvo je drugorazredna tema! Profit je primaran. Ukoliko bi bio manji postotak ordinacija u domovima zdravlja, postoji opasnost od nemogućnosti financiranja dijela timova koji će ostati u domovima zdravlja (timovi sa malim brojem osiguranih osoba), koji sadašnjim načinom financiranja bez preraspodjele sredstava unutar doma zdravlja ne bi mogli funkcionirati. Z | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 429 | Alenka Pezo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović i Višnje Jureše. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 430 | Magdalena Ravlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Tare Rolić, Gordane Juričić, Ede Karabana, Ines Šahinović, Daria Mandića, Ivane Maradin, Liljane Mayer, i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 431 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam komentare i prijedloge Lade Stanišić, Lorene Honović, Višnje Jureše, Ines Šahinović, Gordane Juričić, Josipe Periše, Ane Pocrnje i Lucije Franin. Također podržavam sve prijedloge HKMB, jedine mjerodavne institucije za područje medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 432 | Zdravka Doljanin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge HKMB, jedine mjerodavne institucije za područje medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 433 | Stella Tomić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, jedine kompetentne komore odgovorne za područje medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 434 | Lada Stanišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Liljane Mayer i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Naizgled slično ime (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine / magistar laboratorijske dijagnostike) krije veliku razliku kurikuluma te stečenih kompetencija. Studiranjem na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadogradnjom specijalističkim stručnim obrazovanjem nije moguće završiti uz dodatan rad. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 435 | Adinka Barbarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Liljane Mayer i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 436 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U skladu s tim slažem se sa prijedlozima: Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ . Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. U stavku 3) predlaže se izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Pojašnjenje: Riječ laboratorijska dijagnostika je pojam koji dovodi u zabludu, a sve ostala dijagnostička djelatnost je ionako navedena. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine . Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. Članak 48, stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica ("Narodne novine" broj 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) Članak 50. U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Ovo se do sada pokazalo kao dobra praksa. Svima bi trebalo biti u interesu da mišljenje struke pomogne u procjeni potreba i poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Članak 54. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi MBL u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni. Nije moguće usporediti s načinom rada liječnika. Članak 96 . U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Pojašnjenje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 437 | Siniša Antolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podrzavam sve primjedbe i sugestije izrazene od strane Hrvatske ljekarnicke komore. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 438 | Sanja Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 22. Budući da rad i drugih strukovnih društava predstavlja temelj plana i programa mjera zdravstvene zaštite ne vidim razlog zašto bi bila isključena iz odredbe ovog članka. Konkretno, HDMBLM je strukovno društvo medicinskih biokemičara koje kontinuirano donosi nove smjernice važne za razvoj struke. Članak 30. Predlažem da se u djelatnosti koje se obavljaju na primarnoj razini doda i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, jer se na primarnoj razini obavlja i ta djelatnost. U nastavku bi u skladu s tim umjesto „laboratorijske dijagnostike“ trebalo pisati „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“, jer se samo pretrage iz tog područja laboratorijske dijagnostike obavljaju i na primarnoj razini. Članak 33. Specijalističko-konzilijarna djelatnost može se obavljati samo uz osiguranu specijalističku laboratorijsku dijagnostiku, pa bi shodno tome u Stavku 3. Ispred laboratorijsku trebalo pisati „specijalističku“. Članak 40. Treba dodati da se sve usluge mogu pružati na način da su u skladu s relevantnim zakonima i propisima. Članak 48. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naziv magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Taj naziv proizlazi iz kompetencija koje se stječu po završetku studija. Sukladno tome u Stavku 1. bi trebalo pisati „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 55. Stavak 5. Medicinsko-biokemijski laboratoriji mogu raditi samo u grupnoj praksi, nikako drugačije zbog specifične organizacije rada. Članak 56. Stavak 2. U formiranju cijene bi se trebale poštivati minimalne cijene koje propisuje Komora. Članak 103. Umjesto laboratorijske dijagnostike trebalo bi stajati „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“jer jedino taj naziv jasno definira djelatnost koja se odvija na toj razini. Članak 116. U općoj i specijalnoj bolnici se rade specijalističke pretrage iz područja medicinsko-biokemijske dijagnostike, pa bi tako trebalo navesti i u Stavku 2. ovog članka. Članak 120. U Stavku 5. treba pisati „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ jer je to točan naziv studija za koji se izvodi nastavni program. Članak 124. U Stavku 25. treba pisati „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ jer je to točan naziv struke. Članak 155. Smatram da logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi, biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti koji obavljaju zdravstvenu djelatnost mogu biti samo zdravstveni suradnici. Članak 171. U Stavku 5. treba pisati „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ jer je to točan naziv studija. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 439 | DRAGICA RADIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve predložene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je uputila HLJK i HFD na ovo e-savjetovanje. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 440 | Brankica Bojčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 30. Predlaže se dopuniti predmetni zakonski članak i to: a) u st.1. dodati alineju koja glasi "izradu laboratorijkih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine" (Obrazloženje: budući da je neizostavan, sastavni dio primarne zdravstvene zaštite upravo izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, istu je potrebno uvrstiti u odredbu zakonskog članka jer se u protivnom, opstankom postojeće zakonske formulacije, koja nedostatno definira pojam zdravstvene zaštite na primarnoj razini, narušava načelo pravne sigurnosti) b) u st.2. neophodno je pojam "labratorijske dijagnostike", naveden u alijeni 22 istog članka, zamijeniti s pojmom "medicinske biokemije i labratorijske medicine" (Objašnjenje: Na razini primarne zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji te stoga predlažem navedenu izmjenu (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika spada u sekundarnu zdravstvenu zaštitu , odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost a što je razvidno u Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, te Odluci o izmjeni Odluke o vrstama zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se ostvaruje na osnovi uputnice i rokovima važenja uputnice. Nadalje, za napomenuti je i to da navedeni prijedlog sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 54. (st. 5.) Predmetni stavak zakonske odredbe čl.54. predlažem izmijeniti i to kako slijedi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi″ (Obrazloženje: rad medicinsko biokemijskog laboratorija u potpunosti se razlikuje od rada liječničke ordinacije; uzimanje uzoraka biološkog materijala je jasno definirano stručnim standardima koji propisuju redovno vrijeme uzorkovanja krvi koje se uvijek izvodi ujutro, na tašte, i samo tako dobiveni rezultati mogu se uspoređivati s pripadajućim referentnim intervalima. Rad u drugoj smjeni stoga ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke. Članak 103 (st.2.) navedenu zakonsku odredbnu članka predlažem izmijeniti u stavku 2. na način da se terim "laboratorijska dijagnostika" zamijeni terminom "medicinsko-biokemijska djelatnost". (Objašnjnje: Uporabom pravilnog nazivlja "medicinsko biokemijska djelatnost", nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti na nivou PZZ, radi. (veza čl.30.st.2.)) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 441 | Kristina Brzić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureše, Ines Šahinović, Gordane Juričić, Josipe Periše, Ane Pocrnje i Lucije Franin. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 442 | LJEKARNA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Osvrt na cjelokupni Prijedlog Zakona Ovim Zakonom u cjelini se ostavlja mogućnost da djelatnici koji su obavljani privatnu praksu na osnovi zakupa nastave obavljati djelatnost privatne prakse u ordinaciji te time stječu sva prava koja im Zakon omogućava (prijenosa privatne prakse, rad do 70te godine života i sl.) Nije opravdano činjenicu obavljanja privatne prakse na osnovi zakupa po zahtjevu djealtnika „prebaciti“ na obavljanje privatne prakse u ordinaciji. Naime, poznata je činjenica da su određene ljekarne iz Doma zdravlja sukladno Zakonskoj mogućnosti te na temelju Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (NN 6/96…7/03) i Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova (NN 80/07) prešle na način obavljanja privatne prakse na osnovu zakupa. U tom trenutku djelatnik koji je tada i u toj ljekarni Doma zdravlja obavljao djelatnost, ukoliko je to bio voljan, je mogao obavljati privatnu praksu na osnovi zakupa, a to obavlja i danas. Potrebno je voditi interesa o tome da su takve ljekarne proizašle iz Doma zdravlja ili ljekarničke zdravstvene Ustanove te nije opravdano da se istima ovim prijedlogom Zakona omogućuje da stječu „vlasništvo“ (ordinacija) te iste ljekarne u kojoj su bile do tada u zakupu. Zakup nije isto što i vlasništvo, a ovim prijedlogom zakona se daje mogućnost zakupcima da osnuju privatnu praksu u ordinaciji, što je jedan oblik privatnog vlasništva jer sa tom privatnom praksom, nekadašnji zakupac može slobodno raspolagati te je prebaciti na drugog djelatnika. Primjera radi, Ljekarni Splitsko – dalmatinske županije su se 2003. godine pripojile sve one ljekarne iz Doma zdravlja SDŽ za koje nije postojao interes djelatnika koje bi se uzele u zakup. Sve te ljekarničke jedinice se redom nalaze na dislociranim područjima te nisu financijski profitabilne. Kod onih ljekarničkih jedinica koje su se izdvojile iz Doma zdravlja, a bile su financijski profitabilne, djelatnicima su dane su zakup sukladno gornjim Pravilnicima jer su za iste iskazale interes. Stoga smatramo, a uvažavajući gore navedene činjenice, da je nužno potrebno da sve ljekarne koje trenutno obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa, a tu istu praksu su zakupom preuzeli od Domova zdravlja, se danom stupanja na snagu ovog zakona vraćaju u sastav Doma zdravlja, odnosno u sastav Ljekarničke Ustanove koje su u pojedinoj jedinici regionalne samouprave jedine ovlaštene obavljati ljekarničku djelatnost. Pitanje privatizacije ljekarničke djelatnosti i općenito zdravstvene djelatnosti je kompleksno, te pri tom treba sagledati sve aspekte i posljedice takvog procesa. Privatizacija ljekarništva se treba rješavati posebnim propisom (Zakonom o ljekarništvu) koji će detaljno pripisivati postupke i način privatizacije zdravstvenog sustava. Ukupnu ljekarničku djelatnost je potrebno izdvojiti iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti, te istu sukladno zahtjevima struke, usluga te tržišta urediti posebnim Zakonom o ljekarništvu. Kroz protekli period ljekarništvo je uz stučnost i etičnost izloženo i tržišnom natjecanju. Upravo radi izloženosti tržišnom natjecanju ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač podliježu posebnim Zakonima koje nisu dužne provoditi ostale zdravstvene ustanove koje se financiraju iz proračuna ili sredstvima HZZO-a (Zakon o računovodstvu, Zakon o fiskalizaciji, Zakon o porezu na dodatnu vrijednost). Ljekarničke Ustanove kojima je osnivač jedinica regionalne samouprave su izložene djelovanjem na tržištu u konkurenciji sa ostalim ljekarnama u privatnom vlasništvu. Dakle, smatramo da posebno treba imati u vidu činjenicu da ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač treba izdvojiti iz ovog zakona, posebno uzimajući u obzir i činjenicu da se za iste ne osvaruju sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda već isključivo i jedino djelovanjem na otvorenom tržištu za razliku od ostalih Ustanova koje se reguliraju ovim Zakonom Čl. 11. str. 1. alineja 7 „- organizira provedbu postupaka objedinjene javne nabave za zdravstvene ustanove čiji je osnivač“ Dodati ... osim za one zdravstvene ustanove koje djeluju isključivo po tržišnim uvjetima na koje se primjenjuju pozitivno pravni propisi koji reguliraju djelovanje na tržištu, te se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika ne osiguravaju u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda. Obrazloženje: Određene zdravstvene ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač/vlasnik djeluju na tržištu te nisu proračunski korisnik, niti više od 50 % svojih prihoda ostvaruju Ugovorom sa HZZO-om. Čl. 11. str. 3. „Jedinice područne (regionalne) samouprave i gradovi osiguravaju sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe kao i za pokriće gubitaka zdravstvenih ustanova čiji su osnivač.“ dodati... osim za one zdravstvene ustanove koje djeluju isključivo po tržišnim uvjetima na koje se primjenjuju pozitivno pravni propisi koji reguliraju djelovanje na tržištu, te se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika ne osiguravaju u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda. Obrazloženje: Ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač, usprkos isključivom djelovanju na tržištu, se isključivo radi činjenice što im je jedinica regionalne samouprave osnivač stavljaju u neravnomjerni položaj pri obvezi provođenja određenih propisa. Samo proračunska sredstva ili drugi način javnog financiranja podliježe određenim posebnim zakonima (npr. javna nabava), međutim ako ljekarnička i/ili zdravstvena ustanova nije proračunski korisnik te djeluje isključivo na tržištu, te jedinica reginalne samouprave financijski ne sudjeluje u radu Ustanove onda i ne može postojati obveza jedinice regionalne samouprave za pokrićem eventualnih gubitaka. Čl. 59. Zdravstveni radnik u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe obvezan je prilikom određivanja plaće zdravstvenog radnika u svom timu usklađivati obračun plaća minimalno s odredbama kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Dodati riječ "minimalno" da bi se omogućilo da se odredi i plaća veća od one definirane kolektivnim ugovorom. Čl. 63. U istom članku st. 3. alineja 3 je potrebno nadodati i pozitivno mišljenje nadležnih Komora. Čl. 67. st. 2 Zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina života. Izmijeniti na način: Zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 65 godina života sukladno odredbama Zakona o radu. Obrazloženje: Prijedlog članka po kojem zdravstveni radnici imaju mogućnost obavljati privatnu praksu do 70 godine je protivna čl. 55 Ustava RH jer se navedenim ne omogućuje pravo na rad i slobodu rada radnicima određene zdravstvene ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač, koji su i dalje obvezni ići u mirovinu sa 65 godina, za razliku od djelatnika u privatnoj praksi. Čl. 74 Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obvezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Dodati Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obavezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora. Čl. 82 Ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova... Dodati: osim za one zdravstvene ustanove koje djeluju isključivo po tržišnim uvjetima na koje se primjenjuju pozitivno pravni propisi koji reguliraju djelovanje na tržištu, te se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika ne osiguravaju u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda. Obrazloženje: Ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač, usprkos isključivom djelovanju na tržištu, se isključivo radi činjenice što im je jedinica regionalne samouprave osnivač stavljaju u neravnomjerni položaj pri obvezi provođenja određenih propisa. Samo proračunska sredstva ili drugi način javnog financiranja podliježe određenim posebnim zakonima (npr. javna nabava), međutim ako ljekarnička i/ili zdravstvena ustanova nije proračunski korisnik te djeluje isključivo na tržištu, te jedinica reginalne samouprave financijski ne sudjeluje u radu Ustanove onda i ne može postojati obveza jedinice regionalne samouprave za pokrićem eventualnih gubitaka. Čl. 83. st. 7 Članovi upravnog vijeća moraju imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij te pet godina radnog iskustva. Dodati novi stavak: „Minimalno jedan član Upravnog vijeća iz reda osnivača mora imati pet godina radnog iskustva u zdravstvu“ Obrazloženje: Upravno vijeće nije stručno tijelo već upravljačko tijelo. Upravno vijeće po naravi stvari ne raspravlja i ne donosi Odluke vezano samo za zdravstvo, već i u području prava, financijske odluke, odluke o javnoj nabavi i slično, a sve unutar djelatnosti zdravstvene Ustanove. Dakle član Upravno vijeća nije nužno da bude iz djelatnosti zdravstva jer to ne jamči određene kvalitete pri donošenju odluke a izuzimanjem te odredbe ostavlja se mogućnost za širi dijapazon kvalitetnih članova Upravnog vijeća. Čl. 151 Zahtjevu za ocjenu sukladnosti ugovora, odnosno izjave o osnivanju trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti osnivači su obvezni priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Dodati... „te mišljenje nadležne komore o opravdanosti osnivanja Čl. 213 U stavku 1 alineja 1 nadopuniti „pri prvom nadzoru narediti uklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom roku,osim u slučajevima teškog kršenja relevantnih zakona“ Obrazloženje: Ostaviti mogućnost da prvi nadzor daje zdravstvenoj ustanovi mogućnost da ispravi nedostatke te potom poduzimanje daljnjih pravnih radnji iz Zakona Čl. 221-228 (Odredbe o upravnom nadzoru) Brisati Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom zdravstvenih Ustanove trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Ustanove- Zakon o ljekarništvu. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti Ustanove jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je osnivač povjerio određenoj zdravstvenoj Ustanovi. Čl. 268 Brisati iz razloga navedenim u poviše „Osvrtu na cjelokupni prijedlog Zakona“, odnosno iz istoga izbaciti ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 443 | LJEKARNA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Osvrt na cjelokupni Prijedlog Zakona Ovim Zakonom u cjelini se ostavlja mogućnost da djelatnici koji su obavljani privatnu praksu na osnovi zakupa nastave obavljati djelatnost privatne prakse u ordinaciji te time stječu sva prava koja im Zakon omogućava (prijenosa privatne prakse, rad do 70te godine života i sl.) Nije opravdano činjenicu obavljanja privatne prakse na osnovi zakupa po zahtjevu djelatnika „prebaciti“ na obavljanje privatne prakse u ordinaciji. Naime, poznata je činjenica da su određene ljekarne iz Doma zdravlja sukladno Zakonskoj mogućnosti te na temelju Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (NN 6/96…7/03) i Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova (NN 80/07) prešle na način obavljanja privatne prakse na osnovu zakupa. U tom trenutku djelatnik koji je tada i u toj ljekarni Doma zdravlja obavljao djelatnost, ukoliko je to bio voljan, je mogao obavljati privatnu praksu na osnovi zakupa, a to obavlja i danas. Potrebno je voditi interesa o tome da su takve ljekarne proizašle iz Doma zdravlja ili ljekarničke zdravstvene Ustanove te nije opravdano da se istima ovim prijedlogom Zakona omogućuje da stječu „vlasništvo“ (ordinacija) te iste ljekarne u kojoj su bile do tada u zakupu. Zakup nije isto što i vlasništvo, a ovim prijedlogom zakona se daje mogućnost zakupcima da osnuju privatnu praksu u ordinaciji, što je jedan oblik privatnog vlasništva jer sa tom privatnom praksom, nekadašnji zakupac može slobodno raspolagati te je prebaciti na drugog djelatnika. Primjera radi, Ljekarni Splitsko – dalmatinske županije su se 2003. godine pripojile sve one ljekarne iz Doma zdravlja SDŽ za koje nije postojao interes djelatnika koje bi se uzele u zakup. Sve te ljekarničke jedinice se redom nalaze na dislociranim područjima te nisu financijski profitabilne. Kod onih ljekarničkih jedinica koje su se izdvojile iz Doma zdravlja, a bile su financijski profitabilne, djelatnicima su dane su zakup sukladno gornjim Pravilnicima jer su za iste iskazale interes. Stoga smatramo, a uvažavajući gore navedene činjenice, da je nužno potrebno da sve ljekarne koje trenutno obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa, a tu istu praksu su zakupom preuzeli od Domova zdravlja, se danom stupanja na snagu ovog zakona vraćaju u sastav Doma zdravlja, odnosno u sastav Ljekarničke Ustanove koje su u pojedinoj jedinici regionalne samouprave jedine ovlaštene obavljati ljekarničku djelatnost. Pitanje privatizacije ljekarničke djelatnosti i općenito zdravstvene djelatnosti je kompleksno, te pri tom treba sagledati sve aspekte i posljedice takvog procesa. Privatizacija ljekarništva se treba rješavati posebnim propisom (Zakonom o ljekarništvu) koji će detaljno pripisivati postupke i način privatizacije zdravstvenog sustava. Ukupnu ljekarničku djelatnost je potrebno izdvojiti iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti, te istu sukladno zahtjevima struke, usluga te tržišta urediti posebnim Zakonom o ljekarništvu. Kroz protekli period ljekarništvo je uz stučnost i etičnost izloženo i tržišnom natjecanju. Upravo radi izloženosti tržišnom natjecanju ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač podliježu posebnim Zakonima koje nisu dužne provoditi ostale zdravstvene ustanove koje se financiraju iz proračuna ili sredstvima HZZO-a (Zakon o računovodstvu, Zakon o fiskalizaciji, Zakon o porezu na dodatnu vrijednost). Ljekarničke Ustanove kojima je osnivač jedinica regionalne samouprave su izložene djelovanjem na tržištu u konkurenciji sa ostalim ljekarnama u privatnom vlasništvu. Dakle, smatramo da posebno treba imati u vidu činjenicu da ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač treba izdvojiti iz ovog zakona, posebno uzimajući u obzir i činjenicu da se za iste ne osvaruju sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda već isključivo i jedino djelovanjem na otvorenom tržištu za razliku od ostalih Ustanova koje se reguliraju ovim Zakonom Čl. 11. str. 1. alineja 7 „- organizira provedbu postupaka objedinjene javne nabave za zdravstvene ustanove čiji je osnivač“ Dodati ... osim za one zdravstvene ustanove koje djeluju isključivo po tržišnim uvjetima na koje se primjenjuju pozitivno pravni propisi koji reguliraju djelovanje na tržištu, te se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika ne osiguravaju u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda. Obrazloženje: Određene zdravstvene ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač/vlasnik djeluju na tržištu te nisu proračunski korisnik, niti više od 50 % svojih prihoda ostvaruju Ugovorom sa HZZO-om. Čl. 11. str. 3. „Jedinice područne (regionalne) samouprave i gradovi osiguravaju sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe kao i za pokriće gubitaka zdravstvenih ustanova čiji su osnivač.“ dodati... osim za one zdravstvene ustanove koje djeluju isključivo po tržišnim uvjetima na koje se primjenjuju pozitivno pravni propisi koji reguliraju djelovanje na tržištu, te se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika ne osiguravaju u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda. Obrazloženje: Ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač, usprkos isključivom djelovanju na tržištu, se isključivo radi činjenice što im je jedinica regionalne samouprave osnivač stavljaju u neravnomjerni položaj pri obvezi provođenja određenih propisa. Samo proračunska sredstva ili drugi način javnog financiranja podliježe određenim posebnim zakonima (npr. javna nabava), međutim ako ljekarnička i/ili zdravstvena ustanova nije proračunski korisnik te djeluje isključivo na tržištu, te jedinica reginalne samouprave financijski ne sudjeluje u radu Ustanove onda i ne može postojati obveza jedinice regionalne samouprave za pokrićem eventualnih gubitaka. Čl. 59. Zdravstveni radnik u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe obvezan je prilikom određivanja plaće zdravstvenog radnika u svom timu usklađivati obračun plaća minimalno s odredbama kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Dodati riječ "minimalno" da bi se omogućilo da se odredi i plaća veća od one definirane kolektivnim ugovorom. Čl. 63. U istom članku st. 3. alineja 3 je potrebno nadodati i pozitivno mišljenje nadležnih Komora. Čl. 67. st. 2 Zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina života. Izmijeniti na način: Zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 65 godina života sukladno odredbama Zakona o radu. Obrazloženje: Prijedlog članka po kojem zdravstveni radnici imaju mogućnost obavljati privatnu praksu do 70 godine je protivna čl. 55 Ustava RH jer se navedenim ne omogućuje pravo na rad i slobodu rada radnicima određene zdravstvene ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač, koji su i dalje obvezni ići u mirovinu sa 65 godina, za razliku od djelatnika u privatnoj praksi. Čl. 74 Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obvezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Dodati Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obavezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora. Čl. 82 Ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova... Dodati: osim za one zdravstvene ustanove koje djeluju isključivo po tržišnim uvjetima na koje se primjenjuju pozitivno pravni propisi koji reguliraju djelovanje na tržištu, te se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika ne osiguravaju u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda. Obrazloženje: Ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač, usprkos isključivom djelovanju na tržištu, se isključivo radi činjenice što im je jedinica regionalne samouprave osnivač stavljaju u neravnomjerni položaj pri obvezi provođenja određenih propisa. Samo proračunska sredstva ili drugi način javnog financiranja podliježe određenim posebnim zakonima (npr. javna nabava), međutim ako ljekarnička i/ili zdravstvena ustanova nije proračunski korisnik te djeluje isključivo na tržištu, te jedinica reginalne samouprave financijski ne sudjeluje u radu Ustanove onda i ne može postojati obveza jedinice regionalne samouprave za pokrićem eventualnih gubitaka. Čl. 83. st. 7 Članovi upravnog vijeća moraju imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij te pet godina radnog iskustva. Dodati novi stavak: „Minimalno jedan član Upravnog vijeća iz reda osnivača mora imati pet godina radnog iskustva u zdravstvu“ Obrazloženje: Upravno vijeće nije stručno tijelo već upravljačko tijelo. Upravno vijeće po naravi stvari ne raspravlja i ne donosi Odluke vezano samo za zdravstvo, već i u području prava, financijske odluke, odluke o javnoj nabavi i slično, a sve unutar djelatnosti zdravstvene Ustanove. Dakle član Upravno vijeća nije nužno da bude iz djelatnosti zdravstva jer to ne jamči određene kvalitete pri donošenju odluke a izuzimanjem te odredbe ostavlja se mogućnost za širi dijapazon kvalitetnih članova Upravnog vijeća. Čl. 151 Zahtjevu za ocjenu sukladnosti ugovora, odnosno izjave o osnivanju trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti osnivači su obvezni priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Dodati... „te mišljenje nadležne komore o opravdanosti osnivanja Čl. 213 U stavku 1 alineja 1 nadopuniti „pri prvom nadzoru narediti uklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom roku,osim u slučajevima teškog kršenja relevantnih zakona“ Obrazloženje: Ostaviti mogućnost da prvi nadzor daje zdravstvenoj ustanovi mogućnost da ispravi nedostatke te potom poduzimanje daljnjih pravnih radnji iz Zakona Čl. 221-228 (Odredbe o upravnom nadzoru) Brisati Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom zdravstvenih Ustanove trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Ustanove- Zakon o ljekarništvu. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti Ustanove jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je osnivač povjerio određenoj zdravstvenoj Ustanovi. Čl. 268 Brisati iz razloga navedenim u poviše „Osvrtu na cjelokupni prijedlog Zakona“, odnosno iz istoga izbaciti ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 444 | Mihaela Gaće | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Liljane Mayer i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 445 | Jelena Boras Devčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 446 | Jasna Obuljen | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, ovim putem bih se osvrnula na nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti u dijelu koji se tiče djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine obrazuju se na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetetu, sastavnici Sveučilišta u Zagrebu koji je utemeljen na dugogodišnjoj tradiciji nastavnog i znanstvenog rada. Zajedno s Medicinskim, Stomatološkim i Veterinarskim fakultetom, Farmaceutsko-biokemijski fakultet tvori skupinu biomedicinskih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Službeni naziv djelatnosti reguliran je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03) i ravnopravan je s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni su u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Na nacionalnoj razini, zanimanje je regulirano zakonima: Zakon o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“ broj 87/09), Izmjenama i dopunama akademskih naziva,akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN37/2017) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/Naric) Shodno tIm činjenicama, imam slijedeće primjedbe na članke: Članak 30, stavak 1. dodati „izradu pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u popisu je navedena sva dijagnostika koja se obavlja na razini PZZ, osim dijagnostike iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 30, stavak 2. točka 22. pojam „laboratorijske dijagnostike“ zamijeniti sa –„medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U djelatnosti PZZ, jedini dijagnostički laboratorij je laboratorij medicinske biokemije i laboratorijske medicine, čiji su nositelji magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Mikrobiološki, citološki, patohistološki laboratoriji itd. ne spadaju u djelatnosti obuhvaćene primarnom razinom zdravstvene zaštite i to mora biti raščlanjeno. Članak 33.stavak 3. umjesto „laboratorijsku i drugu djelatnost“ predlaže se „specijalističku medicinsko biokemijsku i drugu djelatnost“ Obrazloženje: budući da se definira medicinsko-biokemijska djelatnost na SZZ mora biti specificirano da se radi o specijalističkom medicinsko biokemijskom laboratoriju. Članak 48, stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103, stavak 2. „laboratorijske“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: sukladno članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti Članak 112, stavak 3. umjesto „laboratoriju“ treba pisati „specijalističkom laboratoriju“ Obrazloženje: poliklinika po definiciji spada u SZZ Članak 116, stavak 2, točka 1. „medicinsko-biokemijsku“ promijeniti u „specijalističku medicinsko biokemijsku“ Obrazloženje: opća i specijalna bolnica su dio sekundarne zdravstvene zaštite, te stoga su i djelatnosti specijalističke. Članak 120, stavak 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija koji su već navedeni Članak 124, stavak 2, točka 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija Članak 162. stavak 1: „Za natprosječne rezultate u radu radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka, mogu ostvariti dodatak uz plaću“ – pozdravljam mogućnost nagrađivanja u zdravstvenoj djelatnosti, ali mislim da bi to trebalo jasnije definirati; tko i u kojim slučajevima | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 447 | Lea Juretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva te prijedloge kolega zakupaca | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 448 | Daniela Šupe Domić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 30 stavak 1: predlažem nadopunu: "izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine" budući se u okviru primarne zdravstvene zaštite obavlja izrada i laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine što nije navedeno. Stavak 2: predlažem: izmijeniti "laboratorijsku dijagnostiku" s "medicinske biokemije i laboratorijske medicine" budući su na primarnoj razini nositelji laboratorijske djelatnosti medicinsko-biokemijski laboratoriji. Stavak 3. članka 33: predlažem izmijeniti „specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ budući se odnosi na specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. Članak 46 stavak 3: predlažem bez izmjene. Članak 48 stavak 1: predlažem nadopunu "doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ jer se završetkom studija Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stječe naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Članak 54 stavak 5: predlažem nadopunu „u istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ budući da je rad u medicinsko-biokemijskim laboratorijima definiran stručnim standardima (uzorkovanje u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni bez stresa) postavlja se pitanje isplativosti druge smjene. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 449 | Petra Filipi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Naziv 'laboratorijska dijagnostika' u stavku (2) članka 33. treba zamijeniti nazivom 'medicinska biokemija i laboratorijska medicina' jer su medicinsko - biokemijski laboratoriji jedini dijagnostički laboratoriji na razini primarne zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 450 | Ljiljana Mayer | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Sukladno Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03, 117/08), medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal (krv, mokraća, stanica, tkivo, likvor) sa svrhom ranog otkrivanja bolesti, prepoznavanja rizičnih čimbenika bolesti, postavljanja dijagnoze, praćenja tijeka liječenja i ishoda bolesti koristeći biokemijske, imunokemijske, molekularno biološke i fizikalne analitičke tehnike, te informacijsku tehnologiju. Medicinsko-biokemijska djelatnost pruža laboratorijske zdravstvene usluge na razini primarne, specijalističko-konzilijarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Pri tomu je mjesto obavljanja iste medicinsko-biokemijski laboratorij (opći, specijalistički, subspecijalistički, klinički). Neovisno o tomu da li je organizacijski medicinsko-biokemijski laboratorij u sastavu zdravstvene ustanove, ili samostalan, voditelj mora biti magistar medicinske biokemije s diplomom završenog integriranog studija Medicinske biokemije i laboratorijske medicine Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. To je studij koji se može pohađati isključivo redovito. Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika, medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/11, 128/12, 124/15 i 8/16) propisuje, između ostaloga, uvjete u pogledu radnika u laboratoriju: radnici u medicinsko-biokemijskom laboratoriju - magistar medicinske biokemije i s njim u timu prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike i zdravstveno laboratorijski tehničar, radnici u specijalističkom laboratoriju medicinske biokemije, kliničke mikrobiologije, citologije te patologije – specijalist medicinske biokemije odnosno odgovarajući specijalist doktor medicine i s njim u timu prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike i zdravstveno laboratorijski tehničar. Sukladno članku 60. Zakona o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/2009), dodatno usavršavanje stručnih prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike provodi se u slučaju kada opseg i složenost poslova i očekivanih rezultata zahtijevaju dodatnu edukaciju iz određenog područja zdravstvene zaštite, ali uvijek na temelju mišljenja Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Isti zakon kaže da stručni prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike svoju djelatnost provode u timu čiji je nositelj odgovarajući specijalist medicine ili medicinske biokemije, odnosno osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem medicinske biokemije na svim razinama zdravstvene zaštite, sukladno standardima koje će pravilnikom utvrditi ministar. Medicinsko-biokemijski laboratorij jest jedino mjesto obavljanja laboratorijske zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini. U zdravstvenim ustanovama na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite (poliklinika, opće i specijalne bolnice) temeljem članka 118. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti,pored medicinsko-biokemijske djelatnosti, postoji i druga laboratorijska dijagnostika: patologija, citološka i mikrobiološka dijagnostika. Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 159. i 162. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Hrvatski sabor na sjednici 19. lipnja 2015. donio je Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. Prema njemu, cijelom tekstu propisa upotreba jednog izričaja (terminologije) mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kada se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Ovdje je osobito važno JEDNAKO ZNAČENJE. Uzimajući u obzir gore navedeno, te članak 12. istog pravnog akta, prema kojemu je objašnjenje (definiranje) pojmova potrebno ako postoje dvojbe o značenju, ako su stručni ili dvosmisleni, odnosno ako se koriste u užem ili širem smislu od uobičajenog, u Članku 30. dopuniti Stavak 1. ovog članka na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljena u navodu. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se tamo zapravo jedino i obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U članku 33. koji se odnosi na Specijalističko-konzilijarnu djelatnost Stavak 3 je potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatra se uputnim definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti. Kroz članak 46. definirana je zdravstvena djelatnost na primarnoj razini. Slažem se s upotrebno nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Još jednom, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) U članku 48. definira se mjesto obavljanja zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini Upotreba nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga jest ispravna stoga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. U članku 50. predlaže se dopuna članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u europski registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima). S izuzetkom Malte, sve ostale zemlje članice EU (njih 27) imaju organizirana udruženja koja su punopravni članovi IFCC-a i EFLM-a (čiji je punopravni član i HDMBLM – dakle, magistri medicinske biokemije educirani na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, članovi HKMB); b) U 16 država članica EU, društva učlanjena u IFCC I EFLM su jedini predstavnici koji okupljaju visokoeducirano laboratorijsko osoblje. Te države su: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Francuska, Litva, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija; c) u 12 od sveukupno 28 država, postoje organizirana udruženja koja su članovi IFBLS-a. Od ovih 12, 5 udruženja okupljaju laboratorijsko tehničko osoblje, a nalaze se u Grčkoj, Italiji, Njemačkoj, Portugalu i Španjolskoj. Koncepcija današnjeg zdravstvenog sustava u Hrvatskoj počiva na četiri nositelja zdravstvene djelatnosti. To su doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije. Studij medicinske biokemije je iznimno zahtjevan, te ga je kao i studij medicine, farmacije ili stomatologije nemoguće studirati izvanredno. To proizlazi iz činjenice složenosti i kompleksnosti studijskih programa, sva četiri gore navedena studija su Integrirani sveučilišni studiji s jasno definiranom predmetnom povezanosti i sljedivosti. To znači da je potrebno odslušati i položiti kolegije prirodnih znanosti nužnih za razumijevanje i nadograđivanje složenijih analitičkih i biomedicinskih kolegija na višim godinama studija. To je edukacijski preduvjet koji osposobljava magistre medicinske biokemije da organiziraju medicinsko-biokemijski laboratorij, vode sustav kvalitete, unaprijed predvide moguće izvore pogrešaka te ih na vrijeme spriječe i osiguraju izdavanje točnih nalaza za koje istodobno snose zakonsku odgovornost. Laboratorij jest pozadinski, ali vrlo značajan element zdravstvenog sustava koji sudjeluje u svim fazama dijagnostike, liječenja i praćenja bolesti. Nerijetko je upravo laboratorijski nalaz osnova na kojoj liječnik bazira svoju ključnu odluku po pacijenta koja se tiče uvođenja, promjene ili prekida terapije. Da bi nalaz bio pouzdan i objektivni pokazatelj, biokemičar mora poznavati i u cijelosti razumjeti svoj analitički sustav, ali isto tako i mehanizme, uzroke i manifestacije promjena laboratorijskih parametara uvjetovanih bolešću, fiziološkim stanjima, primjenom lijekova, promjenama u dijagnostičko terapijskim postupcima i dr. Magistar medicinske biokemije školovan na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je potrebna predznanja, za ispunjavanje navedenih zahtjeva za siguran rad u medicinsko biokemijskim laboratorijima, stekao kvalitetnom edukacijom koju im je njihov studij omogućio. Studenti medicinske biokemije Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imaju u svojoj satnici preko 400 sati temeljnih kolegija (Analitička kemija, Fizikalna kemija, Organska kemija, Matematika, Fizika). Za sigurno vladanje svim izazovima u medicinsko-biokemijskom laboratoriju oni su nužni, jednako kao što je liječniku za razumijevanje liječenja bolesti nužna anatomija i fiziologija u onom opsegu u kojem ih oni slušaju, a taj je neusporedivo širi od onoga u kojemu to, primjerice, slušaju medicinske sestre. Da bi netko danas, prije pet, deset i dvadeset godina uopće mogao upisati studij Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu trebao je imati izvrsne rezultate tijekom cijelog svojeg dotadašnjeg školovanja iskazane u jednako tako izvrsnim ocjenama i potvrđene odličnim znanjem pokazanim na A razini državne mature iz obaveznih predmeta (matematika, hrvatski jezik, engleski jezik), odnosno prije 2011. na prijemnom ispitu. Matematika, kemija i biologija nose po 20% bodova potrebnih za upis. Lako dobavljivi statistički podaci potvrđuju da iz godine u godinu Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuju najbolji maturanti. Da bi netko upisao stručni studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike (u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu), dovoljno je da položi B razinu mature. Opći uspjeh u srednjoj školi nosi čak 40% (Rijeka), odnosno 45% (Split) od ukupnog broja bodova. Za upis u Splitu od sveukupnog broja bodova matematika B razine nosi tek 10%. Sa jednako 10% je zastupljena kemija ili biologija ili fizika. Za upis u Osijek biologija i fizika nisu obvezatne. U Rijeci 10% ukupnih bodova nosi B razina matematike, uz neobaveznu kemiju i biologiju. Ovako visoke ulazne kompetencije doista su nužne kako bi se mogli slijediti visoko postavljeni standardi studija Medicinske biokemije koji uz to bilježi i dugu tradiciju. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu školuju se fakultetski obrazovani stručnjaci za vođenje, upravljanje i nadzor medicinsko biokemijskih laboratorija još od 1961. godine. Ogromna razlika s obzirom na kriterije upisa, kvantitetu, kvalitetu, edukacijski kadar, način studiranja (redoviti studij), EU prepoznatljivost studija Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu osnova je u građi sigurnosti pacijenta što nam zapravo, mora svima biti prioritet. Dogodila tendenciozna, svjesna i namjerna hiperprodukcija kadra koji u startu edukacije nije bio reguliran postojećim zakonskim aktima. Nije imao svoje mjesto u Popisu o reguliranim profesijama. Pored toga je učinjen presedan jer se početno upisane studente završenog stručnog studija „prevodi“ u diplomirane magistre sveučilišnog studija. Dodatni apsurd leži u činjenici da prije početka edukacije kadra u Osijeku i Rijeci nije načinjena analiza tržišta rada za ovu djelatnost angažmanom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje što je upravo nevjerojatno, jer zamisao je da po diplomi radi u okviru javnog/državnog zdravstva tj. na teret državnog proračuna. Pri tomu je u Rijeci isti kadar završio studirajući izvanredni studij pri Fakultetu zdravstvenih studija, a ne na Medicinskom fakultetu. Također, naravno uz plaćanje. Mnogo se takovih detalja prešućuje u učestalim medijskim istupima. Zbog zbunjujućeg i sličnog nazivlja, izjednačavaju jedino oni sami sebe s magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine s FBF; međutim razlike u opsegu, programu i načinu studiranja su goleme. Osobito je tragično da je većina njih platila studij. Suština je da su ti mladi ljudi i njihovi roditelji koji su financirali njihovo školovanje bili privučeni studirati studij po čijem završetku je jedna od obećanih kompetencija: „biti osposobljeni za samostalno upravljanje biomedicinskim laboratorijima“, što je apsolutno zakonski neutemeljena činjenica. To je činjenica koju oni sami moraju raspraviti s fakultetom. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 451 | Branka Šurina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa svim prijedlozima HLJK. Članak 9. U članku 9. predlaže se mijenjati alineju 7. tako da glasi: „ osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po razinama uključujući izobrazbu i usavršavanje radnika u sustavu zdravstva u suradnji s komorama u koje su udruženi zdravstvenih radnici obuhvaćeni planom zdravstvene zaštite“ Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvez zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. Članak 15. Članak 15. stavak 1. Kontinuiranost zdravstvene zaštite je nemoguće ostvariti ako se ne promjene i propisi o radnom vremenu ordinacija. Po sadašnjoj regulativi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su dužni dva dana u tjednu raditi u popodnevnoj smjeni pa sad imamo praksu da npr. svi timovi rade u petak ujutro, a popodne nema nikoga. Ljekarnicima tada dolaze u petak popodne pacijenti koji su npr. otpušteni iz bolnice i trebaju terapiju. Ljekarnik može izdati lijek samo na osnovu recepta, a izdavanje lijeka na osnovu otpusnog pisma nije propisano. Članak 22. Predlaže se u članku 22. stavku 1. iza riječi:“Hrvatskog liječničkog zbora“ dodati riječi: „i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: U optimalnijem i sadržajnijem kreiranju i definiranju mjera zdravstvene zaštite u obliku primjedbi i mišljenja svoj učinkoviti doprinos osim Hrvatskog liječničkog zbora mogu dati i ostale krovne nacionalne zdravstvene strukovne udruge (društva). Takav stav uz potporu predstavnika Hrvatskog lječničkog zbora, drugih zdravstvenih strukovnih udruga i komora u zdravstvu zauzeli smo svi dionici na radnom sastanku Radne grupe MZ RH u listopadu 2017., pa nema razloga da se isto ne uvaži i uvrsti u tekst Zakona. Članak 23 Predlaže se u članku 23. stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: „mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ Predlaže se u članku 23. dodati novi stavak koji glasi: „Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ Predlaže se u članku 23. sadašnjem stavku 3. iza riječi:“iz stavka 2.“ dodati riječi:“i 3.“ Članak 30. Predlaže se u članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“dodati riječi: „Ljekarničku skrb“ Članak 33. U članku 33. predlaže se dopuniti stavak 3. tako da glasi; „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“ Članak 34. Predlaže se u članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ dodati riječi „i ljekarničku skrb“ Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti“ Članak 42. Predlaže se mijenjati članak 42 tako da glasi: „Pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a za koje strukovne komore ne vode registar članova, upisuju se u Poseban registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar) Poseban registar vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Način vođenja posebnog registra pravilnikom propisuje ministar.“ OBRAZLOŽENJE: Kako komore izdaju odobrenja za samostalan rad svojim članovima što je i uvjet za upis u registar i obavljanje zdravstvene djelatnosti nije jasno zašto će se voditi dva jednaka registra i hoće li zdravstveni radnici ili strukovna komora imati obvezu prijavljivati sve svoje podatke i u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, tim više što su navedeni registri javni i dostupni na službenim stranicama komora. Vođenje registra članova, odnosno zdravstvenih radnika javna je ovlast pojedine komore u zdravstvu koju utvrđuje strukovni zakon, a ne Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U 20 godina prakse koju komore imaju u vođenju gore navedenih registara ( što prema Zakonu o ljekarništvu spada u javne ovlasti) te velikom broju podataka koje skupljaju i čuvaju na propisane načine kao i uloženim sredstvima za tehnološka rješenja za vođenje registra, nije jasno kako bi to vodila samo jedan institucija za sve djelatnosti. Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Članak 51 Predlaže se u članku 51. brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu sprečavanja eventualnih zlouporaba. Uzmimo primjer da zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu želi iz zakupljenog prostora preseliti u svoj poslovni prostor, a župan mu bez jasnih kriterija i iz samo njemu znanih razloga otkaže suglasnost. Ovim načinom je zdravstveni radnik doveden u situaciju da mu se može nerealno povećavati zakupnina ( što smo u ljekarništvu imali primjer 2006. god. gdje je moralo reagirati ministarstvo ), a istovremeno se ne može preseliti bez suglasnosti župana .Opet je pitanje da li se ovo odnosi samo na one zdravstvene radnike koji privatnu praksu obavljaju u mreži javne službe ili na sve . Nelogično je da će npr. jednom doktoru dentalne medicine koji nema ugovor s HZZO-om određivati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba može li se preseliti ili ne. Članak 54. Predlaže se u članku 54. mijenjati stavak 3. tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Članak 56. Predlaže se u članku 56. mijenjati stavak 2. tako da glasi: „Minimalne cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ Predlaže se u članku 56. dodati stavak 3. koji glasi: „Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti višu cijenu zdravstvene usluge iz prethodnog stavka ovoga članka.“ Članak 63. Predlaže se u članku 63. stavku 3. alineji 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti mišljenje koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. Članak 67. Predlaže se u članku 67. dodati stavak 5. koji glasi: „U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ Članak 68 Predlaže se u članku 68. stavku 2., točki 3. brisati riječi: „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Članak 70. Predlaže se u članku 70. stavku 3. iza riječi „fizička osoba“ dodati riječi „sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ . U članku 70.predlaže se dodati novi stavak 6.koji glasi: „Ljekarničku ustanovu mogu osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave i druga pravna osoba koja je u većinskom vlasništvu magistara farmacije koji neposredno obavljaju ljekarničku zdravstvenu djelatnost te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem farmacije.“ OBRAZLOŽENJE: Ovakvim definiranjem odredbi Zakona u dijelu osnivanja ljekarničkih ustanova želi se zaustaviti proces deregulacije ljekarničke djelatnosti u Hrvatskoj kao djelatnosti od posebnog javnog interesa. Dosadašnje stanje „dereguliranosti ili loše reguliranosti ljekarništva“, koje traje duže od 15 godina, ima za posljedicu slabljenje „etičkog modela ljekarništva i ljekarničke skrbi usmjerene na javni i društveni interes zaštite zdravlja svakog pacijenata“, a stalnog jačanja „trgovački i profitno usmjerenog modela poslovanja i rada u ljekarništvu“. Cilj ovako predloženih zakonskih odredbi, odnosno regulacije ljekarništva u RH, je usmjerenost na vrijednosti i ishode racionalnog i dostupnog liječenja lijekovima. Procesi regulacije ljekarništva u istom cilju koji mi zastupamo ovim predloženim zakonskim odredbama ili sličnima kroz novu nacionalnu legislativu i regulativu provode u zadnjih nekoliko godina nama susjedne EU države (Mađarska, Slovenija, Češka i dr.). Opravdano je da i mi krenemo u tom smjeru. Članak 74 Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 4. iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatrame da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samopuprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku 6. iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „na području zdravstva“ Članak 96. Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 4. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 6. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi „ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Članak 97. Predlaže se u članku 74.stavak 3. iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Članak 103. Predlaže se u članku 103. stavku 2. brisati riječi“ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organizirane ljekarničke ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. Predlaže se u članku 103. stavku 9. i 10. . precizno navesti tko čini tim u pružanju palijativne skrbi i u timu navesti magistra farmacije. OBRAZLOŽENJE:Procjena terapije , pogotovo kod polipragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralno pripremljenog lijek za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim palijativne skrbi. Članak 113. Predlaže se u članku 113. stavku 1. iza riječi „zdravstvene njege“ dodati riječi:“i ljekarničke skrbi“. Članak 116. Predlaže se u stavku 2. mijenjati alineju 2. tako da glasi: „Ljekarnu za opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima te galenskim i magistralnim pripravcima“ Predlaže se u stavku 2. dodati novu alineju koja glasi:“ljekarničku skrb“ Članak 130. Predlaže se u članku 130. stavku 1. brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE:Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima. Članak 143 Predlaže se u članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Članak 155. Predlaže se u članku 155. stavku 2. posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inžinjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ . Njih kao zdravstvene suradnike sa normiranim profesijskim nazivom opisati i naznačiti u članku 167. ovog Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. Članak 169. Predlaže se u članku 169. iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: „Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“. Članak 174. Predlaže se u članku 174. stavku 1. iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ Članak 175. Predlaže se u članku 175. stavku 1. brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE:Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno čl.147 st.3 . ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? Članak 178. Predlaže se u članku 178. mijenjati stavak 12. tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 178. dodati stavak 13. koji glasi: „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. Predlaže se u članku 178. dodati stavak 14. koji glasi: „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. Članak 179. Predlaže se u članku 179. u stavku 2. iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ Članak 181 Predlaže se u članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava“ Članak 183. Predlaže se u članku 183. stavak 2. na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ Članak 184. Predlaže se u članku 184. brisati stavak 1. Članak 192. Predlaže se u članku 192. stavku 1. iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi: „magistrima farmacije specijalistima“ Predlaže se u članku 192. stavku 2. iza riječi „dentalnog“ dodati riječi: „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta“, te iza riječi: „dentalnih“ dodati riječi: „i farmaceutskih“ Članak 221., Predlaže se mijenjati članak 221. tako da glasi: „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE:Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori. Članak 222. Predlaže se brisati predloženi članak 222. Članak 223. Predlaže se brisati predloženi članak 223. Članak 224. Predlaže se brisati predloženi članak 224. Članak 225. Predlaže se brisati predloženi članak 225. Članak 226. Predlaže se brisati predloženi članak 226. Članak 227. Predlaže se brisati predloženi članak 227. Članak 228. Predlaže se brisati predloženi članak 228. Članak 268. Predlaže se u stavku 1. članka 268. riječi „a u kojem su“ „ zamijeniti riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: Predlaže se iza stavka 2. članka 268. dodati novi stavak 2a koji glasi: „Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa Domom zdravlja ili Ljekarničkom zdravstvenom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu tretirati kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom ugovoru pa stoga nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. Predlaže se iza stavka 2a članka 268. dodati novi stavak 2b koji glasi: „Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2 je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese rečenu odluku zamijenit će je Rješenjem Ministar zdravstva.“ Predlaže se u stavku 3. članka 268. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Nadalje, nije jasan tekst "nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovu zakupa u prostoru koji...." te da li su sadašnji ugovori dokaz o raspolaganju prostorom jer zakupac nema druge , a nije ni u mogućnosti davanja zahtjeva ministarstvu dostaviti drugačije jer ne može direktno sklapati ugovor s vlasnikom prostora pošto je sklopljen s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom, koja ga "de facto" sad daje u podzakup. Članak 271. stavak 3. Predlaže se u članku 223. stavku 3. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 452 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Premda je stari zakon o zdravstvenoj zaštiti zastario, i bilo je nužno donijeti Nacrt novoga mislim da se je više trebalo uključiti sve zdravstvene djelatnike prije iznošenja Nacrta zakona, te svakako novi Nacrt uskladiti s postojećim Zakonima i propisima važećim u sustavu zdravstva Republike Hrvatske. Općenitim i nepotpunim navođenjem zanimanja i struka ostavlja se prostor manipulacijama i što će zasigurno ostaviti najveći financijski ožiljak Minstarstvu zdravstva. članak 155. - jako se proširuje pojam zdravstvenog radnika i vrlo je teško jasno razumjeti koje su struke uistinu struke koje možemo nazvati zdravstvenim djelatnicima. članak 48. - naveden nepotpun naziv "magistar medicinske biokemije"; službeni naziv koji je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva je magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicin, zamimanje je priznato od strane Europske unije jer su specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine dio EFLM (Europska udruga laboratorijske medicine) Registra te im pripadaju ista prava kao i kolega u EU. Pojam "laboratorijska djelatnost" je vrlo širok te je moj prijedlog da se jasno definira o kojem laboratoriju u kojem sektoru zdravstvene zaštite se radi te ga se jasno navede u zakonu Prema Zakonu o medicinsko biokemijskoj djelatnosti NN 121/2003 i 117/2008, Pravilniku o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko biokemijski laboratoriji NN 197/2003, Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti NN 61/2011 i Odluke o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja NN 56/2017, puni naziv je medicinsko-biokemijski laboratorij i medicinsko-biokemijska djelatnost, voditelji su magistri odnosno specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 453 | Zoran Zoričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U članku 155. vidim nedostatak, pošto su socijalni radnici isključeni iz popisa zdravstvenih djelatnika. Kao voditelj kliničkog odjela i predsjednik stručnog društva HLZ-a čvrsto stojim iza tvrdnje da su socijalni radnici u najmanju ruku potpuno ravnopravni dijelovi multidiscipliranrih timova, i svakako bi trebali biti uključeni pod ovaj članak, odnosno dobiti status zdravstvenih radnika. Koliko mi je poznato, socijalni radnici su visoko školovani, imaju komoru, redovno se stručno usavršavaju. Sa štovanjem, prof dr Zoran Zoričić | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 454 | Jelena Mladenić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Obzirom da klinički psiholozi samostalno provode dijagnostičke postupke te psihoterapiju kojima liječe djecu, adolescente i odrasle osobe, nužno ih je i prepoznati kao zdravstvene djelatnike (čl. 155) Jelena Mladenić Centar za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju KBC Rijeka | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 455 | Dunja Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam prijedloge i komentare Ivane Maradin, Lorene Honović, Daria Mandića, Višnje Jureše, Ines Šahinović, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 456 | Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping (dalje HZTA) je na 7. sjednici održanoj 5.04.2018. zadužilo predstojnika Službe za antidoping HZTA da sačini prijedlog za osnivanje nove ustanove za borbu protiv dopinga. Temeljem toga, a vezano za predloženi Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, HZTA dostavlja očitovanje i prijedloge u postupku e-savjetovanja, naročito u odnosu na predložene članke 128 i 138 Nacrta Zakona kako slijedi: - Uz članak 128: Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping upozorava na potrebu usklađivanja pravnog statusa nacionalne organizacije za borbu protiv dopinga s odredbama Zakona o potvrđivanju međunarodne Konvencije protiv dopinga u športu, a koje bi se trebale ostvariti kroz izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako slijedi: Hrvatski sabor je, na sjednici održanoj 06.07 2007. godine, donio Zakon o potvrđivanju Međunarodne konvencije protiv dopinga u športu (NN Međunarodni ugovori 07/2007). Navedeni Zakon predstavlja pravnu osnovu i obvezu države članice Konvencije na primjenu i provedu mjera za borbu protiv dopinga u sportu, tako da navedena Međunarodna konvencije protiv dopinga u športu određuje: „…“Organizacija za borbu protiv dopinga“ označava pravnu osobu koja je odgovorna za usvajanje pravila o uvođenju, pokretanju ili provođenju svih faza postupka dopinške kontrole.“ Odredbom 20.5 Svjetskog antidopinškog kodeksa, koji predstavlja sastavni dio navedene Konvencije kao Prilog I. uz Konvenciju, određena je obveza formalne i stvarne nezavisnosti nacionalne organizacije za borbu protiv dopinga tako da ta organizacija mora biti nezavisna u operativnim odlukama i aktivnostima. Obzirom da se predloženim tekstom Nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti, temeljem članka 128. i 138, djelatnost antidopinga i dalje predviđa unutar organizacijske jedinice Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping (dalje HZTA), moramo ukazati da ovakvom organizacijom nije ispunjena obaveza pravne i stvarne nezavisnosti antidoping organizacije. U tom smislu potrebno je u Nacrtu Zakona o zdravstvenoj zaštiti predvidjeti osnivanje samostalne pravne osobe za borbu protiv dopinga, kako bi se pravni status nacionalne organizacije za antidoping uskladio sa preuzetim obvezama iz navedene Konvencije. Samostalnost pravne osobe za borbu protiv dopinga može se žurno ostvariti osnivanjem ustanove ili osnivanjem društva sa ograničenom odgovornošću bez ikakvih daljnjih ili novih troškova jer bi se dosadašnja organizacijska jedinica Službe za antidoping HZTA unijela kao gospodarska cjelina u novoosnovanu pravnu osobu, sa pravima i obavezama dosadašnje Službe za antidoping koja raspolaže poslovnim prostorom, osobljem i ostalim nužnim sredstvima za obavljanje djelatnosti kao samostalna pravna osoba. - Uz članak 138: U skladu sa navedenim, još jednom molimo da se u prijedlogu izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti predvidi usklađivanje pravnog statusa nacionalne organizacije za borbu protiv dopinga u skladu s odredbama Zakona o potvrđivanju međunarodne Konvencije protiv dopinga u športu (NN Međunarodni ugovori 07/2007) osnivanjem samostalne pravne osobe za borbu protiv dopinga koja će provoditi sve postupke vezane za borbu protiv dopinga u skladu sa preuzetim obvezama iz Zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije protiv dopinga u sportu te donositi sve opće akte, pravilnike, pojedinačne odluke i ostalo što je potrebno u provođenju borbe protiv dopinga u suradnji sa Svjetskom antidopinškom agencijom (WADA). U tu svrhu bi iz članka 138. trebalo brisati sljedeće djelatnosti i uvrstiti ih u novi članak koji bi definirao poslove ustanove ili društva sa ograničenom odgovornošću za borbu protiv dopinga: – praćenje i provođenje međunarodnih konvencija protiv dopinga u sportu u Republici Hrvatskoj, – sustavno praćenje i koordiniranje akcija vladinih i nevladinih organizacija u borbi protiv dopinga u sportu, – predlaganje i provođenje mjera u borbi protiv dopinga u sportu, – primjenu Kodeksa Svjetske antidopinške agencije i Međunarodnih standarda, te pravila Hrvatskog olimpijskog odbora, Međunarodnog olimpijskog odbora i međunarodnih sportskih saveza. Tim poslovima bi trebalo dodati i slijedeće poslove: - donošenje Pravilnika za borbu protiv dopinga, te svih ostalih općih akata te provođenje pojedinačnih postupaka i donošenje mjera u slučajevima kršenja pravila za borbu protiv dopinga. - druge poslove u borbi protiv dopinga propisane Statutom i posebnim propisom. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 457 | Jelka Janeš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam stavove HLJK I HFD. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 458 | Aleksandar Džakula | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | OSVRT na nacrt PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI (travanj 2018.) U više smo navrata tijekom posljednjih godina i desetljeća svjedočili ovakvim primjerima intervencija u legislativi zdravstvene zaštite, stoga niti ovaj zakonski prijedlog nije nikakvo iznenađenje i iznimka, već potvrda jedne uobičajene prakse. Radi se o praksi neujednačenog interveniranja u zakon, koje nije jasno utemeljeno ni u nekom definiranom konceptu, niti strateškom dokumentu. Dvije su vrste takvih intervencija. Prvu čine točkaste korekcije u smislu preoblikovanja pojedinih formulacija. Većinom se radi o nekoliko riječi nadopuna pojedinih članaka zakona. Drugu vrstu intervencija čine teška zadiranja u temeljni koncept našeg zdravstvenog sustava. Primjer za to je intervencija kojom se želi iz temelja promijeniti sustav primarne zdravstvene zaštite. Međutim, u ovom slučaju treba ostaviti po strani neujednačenost u vrstama intervencija i ono što je u njima napisano. Jer, mnogo veći problem od onoga što je napisano jest ono što NIJE napisano u ovom zakonskom prijedlogu. Upravo ti propusti obilježavaju ga. Navest ću tri ključne kategorije propusta. Prvu kategoriju propusta predstavlja izostanak ozbiljne i sustavne analize postojećeg stanja u zdravstvenom sustavu. Naime, predložena nova rješenja tek površno i općenito spominju ključne probleme hrvatskog zdravstvenog sustava koje bi trebalo rješavati kao prioritete. Tako se općenito spominju problemi dostupnosti, kvalitete i efikasnosti sustava, a da ih se ničime ne obrazlaže, a pogotovo ne ozbiljnom analizom stanja ili nedvosmislenom i čvrstom argumentacijom. Umjesto toga, u zakonskom prijedlogu podastiru nam se formulacije o našem zdravstvenom sustavu koje u javnosti cirkuliraju već desetljećima. Radi se, dakle, o recikliranju koje je u pristupu problematici površno, a u sadržaju krajnje pojednostavljeno. Posebno zabrinjava što tu nisu uključeni postojeći izvori informacija koje imamo u javnozdravstvenim institucijama, kao niti same te institucije. Temeljni smisao postojanja javnozdravstvenih institucija upravo je osiguravanje informacija potrebnih za strateško planiranje i odlučivanje u zdravstvu. Za orijentaciju mogu poslužiti dokumenti: Country Health Profiles https://ec.europa.eu/health/state/country_profiles_en Drugu kategoriju propusta čime propusti u proceduri izrade zakonskog prijedloga. Naime, nedopustivo je da u vrijeme kad u svijetu dominiraju procesi tzv. otvorenog odlučivanja (open decision-making) kojim se aktivno nastoji uključiti što veći broj zainteresiranih skupina i pojedinaca, ovaj prijedlog zakona nastaje na posve suprotan način. To jest, nastaje kao proizvod male skupine stručnjaka, pri čemu ostaje posve nejasno kojom procedurom izrade su se koristili. Sudeći po rezultatu, očito nisu korištene ranije pripremljene analize politika (policy analysis) kojima bi se vrednovale različite opcije rješavanja problema s kojima je suočen naš zdravstveni sustav. Stoga je bez ekspertnog poznavanja problematike zdravstvenog sustava praktično nemoguće prosuditi jesu li predložene promjene zakona dobre ili loše. Iz zakonskog prijedloga nije razvidno niti kako se do navedenih prijedloga došlo (tj. između kojih alternativnih rješenja su odabrani), niti su predočeni izvori informacija kojima se služilo prilikom izrade prijedloga. Očito da iza takvog metodološkog pristupa stoji upitno poznavanje upravljanja zdravstvenom zaštitom, kao i nesnalaženje u korištenju stručnjaka pri izradi policy dokumenata. Za orijentaciju mogu poslužiti dokumenti: New policy brief provides guidance for assessing health system efficiency http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/news/news/2018/03/new-policy-brief-provides-guidance-for-assessing-health-system-efficiency Strengthening health system governance: better policies, stronger performance http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/publications/studies/strengthening-health-system-governance-better-policies,-stronger-performance-2015 Pisanje djelotvornih prijedloga za javne politike http://www.icpolicyadvocacy.org/sites/icpa/files/downloads/writing_effective_public_policy_papers_croatian.pdf Treću kategoriju čine propusti proizašli iz temeljnog nerazumijevanja hrvatskog zdravstvenog sustava i njegovih vrijednosti. Izostanak cjelovitog sagledavanja nasljeđa i vrijednosti hrvatskog zdravstvenog sustava najjasnije se ogleda u predloženim promjenama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje zadiru u temeljni koncept na kojem se zasniva primarna zdravstvena zaštita u Hrvatskoj. Za orijentaciju mogu poslužiti dokumenti: Building primary care in a changing Europe http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/publications/studies/building-primary-care-in-a-changing-europe-2015 Building primary care in a changing Europe: case studies http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/publications/studies/building-primary-care-in-a-changing-europe-case-studies-2015 Površnost pristupa u izradi ovog zakonskog prijedloga ogleda se također i u činjenici da taj prijedlog, ne samo što ne razrađuje stručne, profesionalne, društvene i organizacijske dimenzije zdravstvenog sustava, već ih ozbiljno brka, nasilno ih pokušava regulirati novim modelom, te ih u konačnici urušava. Među najvećim manjkavostima ovog zakonskog prijedloga sigurno su uvođenje komodifikacije te nejednakosti u zdravstvenom sustavu. Globalno prisutan proces komodifikacije kojim se zdravlje od javnog dobra pretvara u trgovačku robu, jedan je od ključnih generatora porasta nejednakosti u društvu. S obzirom na opće stanje države i društva u Hrvatskoj, daljnji proces komodifikacije zdravlja imao bi pogubne učinke ubrzanog osiromašenja, patnje i porasta društvenih razlika te, što je osobito važno, smanjivanje mogućnosti mlađim generacijama. Proces komodifikacije u pravilu uzrokuje porast nejednakosti među građanima, a u slučaju komodifikacije zdravlja, pak, porast nejednakosti među pacijentima. U Hrvatskoj se uslijed komodifikacije u zdravstvu dodatno javlja i snažan porast nejednakosti unutar zdravstvenog sustava. Te se nejednakosti povećavaju i unutar sustava kao cjeline, a također i između pojedinih profesija u zdravstvu - već prema tome jesu li zaposleni u privatnom ili javnom sektoru, odnosno na kojoj razini zdravstvene zaštite rade. Sve navedeno nastaje jer se već neko vrijeme u zdravstvu otvara prostor fiktivnim tržištima i fiktivnim nadmetanjima za pacijente, uz istovremeni krajnje površan pristup problemu ljudskih resursa. Nedomišljeno nametanje elemenata tržišnog natjecanja, nejasno definiranih modela plaćanja, a pogotovo nagrađivanja prema radu, samo produbljuje probleme našeg sustava. Naime, time se stvara ogroman rizik za rat sviju protiv svih: “privatnih” protiv “javnih”, “primarnih” protiv “sekundarnih”, “nekliničkih” protiv “kliničkih” - a sve zbog većeg tržišnog udjela, ili nekog oblika nagrade: zvučnije titule, ploče na ulazu ustanove ili odjela. Zaključno: Prijedlog zakona nije ispunio dvije temeljne pretpostavke: Nema jasno određenje i utemeljenje u preciznoj analizi stanja i mogućnosti uvođenja promjena Nema policy podlogu, tj. nema opisane “inpute” niti procese u kojima je ovaj prijedlog nastao Osim toga, u području primarne zdravstvene zaštite predlaže direktno urušavanje temeljnih načela našeg sustava i pozicije zdravlja kao javnog dobra. ________________________________________ Doc.dr.sc. Aleksandar Džakula, dr. med. Zagreb, 24. travnja 2018. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 459 | Zdravstvena ustanova LJekarne Škugor | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge i komentare HLJK i HFD-a. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 460 | Maja Koroman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 461 | Ana-Marija Šantek Pulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Čitajući sve komentare nisam nigdje naišla na spomen problema nepostojanja dijagnostičko-terapijskih postupaka u bolničkim ljekarnama koji bi se fakturirali HZZO-u ravnopravno sa svim drugim DTP-ovima iz bolničkih djelatnosti. Nakon dugo godina rada u javnom ljekarništvu doživjela sam šok prilikom prelaska u bolničko ljekarništvo uvidom u potpuno negiranje postojanja našeg rada. To je nepravedno i nedopustivo. Svi zdravstveni djelatnici u bolnici imaju svoje DTP-ove i za najmanje postupke, a mi izdajemo ogromne količine materijala i lijekova, izrađujemo veliki broj magistralnih i galenskih pripravaka, vršimo savjetovanja, narudžbe, sudjelujemo u javnoj nabavi i još puno toga potpuno besplatno. U početku nisam shvaćala o čemu kolege govore kada kažu da smo mi odjel koji "samo trošimo, a ništa ne zarađujemo", dok nisam shvatila o kakvom se apsurdu tu radi. Nemam pravničkog iskustva da ovo uobličim kako treba pa molim cijenjene kolege koji se time bave, a naročito iz bolničkih sekcija, da pomognu u rješavanju ovog našeg velikog problema. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 462 | Lorena Canciani Kapusta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge i komentare HLJK i HFD-a | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 463 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 464 | Marina Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge i komentare HLJK i HFD-a. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 465 | Nikolina Pivac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa komentarima tj.prijedlozima HLJK i HFD kao i sa komentarima predsjednice HLJK Anom Soldo, mag.pharm. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 466 | Zrinka Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Predlažem da se u čl. 155 stavak 2. doda: Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici s visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka, ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zrinka Majić Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 467 | Ivanka Sekošan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge i komentare Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 468 | Ivana Antunica Povrženić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge i komentare HLJK i HFD-a. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 469 | Jelena Vlašić Tanasković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i navode Lorene Honović, Gordane Juričić, Višnje Jureše i Ines Šahinović | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 470 | Željko Güttler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa komentarima tj.prijedlozima HLJK i HFD kao i predsjednicom HLJK Anom Soldo, mag.pharm. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 471 | Maja Matijević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | KARLOVAČKA ŽUPANIJA: Dom zdravlja treba ostati temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite ČLANAK 102. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti kaže: „Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite stanovništva određenog područja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini“. Važno je da se u prijedlogu Nacrta Zakona definira tko je temeljni nositelj ZZ na primarnoj razini. S obzirom da dom zdravlja nema alternative, jer se i ne izgrađuju alternativni oblici organizacije, logično je da to bude dom zdravlja. - Davanje domovima zdravlja da u svom sastavu imaju više specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite je dobar prijedlog, ali zbog nemogućnosti zapošljavanja specijalista, nedostatka prostora, blizine bolnica i sl. ne smije postati obveza domova zdravlja koju oni moraju ispuniti, već samo kao dodatna mogućnost - ČLANAK 46. pojam „ORDINACIJA“ - daljnja privatizacija PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, obezvređivanje domova zdravlja i liječnika domova zdravlja, kao i prodaja odnosno nasljeđivanje - privatizacija javnog zdravstva ne smije se dogoditi bez jasnih pokazatelja prednosti takvog postupka, a osobito se to ne smije dogoditi bez suglasnosti pravih vlasnika – tj. građana Slažu li se i vlasnici primarne zaštite (hrvatski građani) s pretvaranjem javnog zdravstva u isključivo privatnu djelatnost Privatizacija u okviru domova zdravlja je vrlo štetna za sve osiguranike, a "davanje" domova zdravlja odnosno ordinacija domova zdravlja u privatne ruke dovesti će u dogledno vrijeme do zapuštanja prostora odnosno zgrada, a eventualno i mogućnosti obavljanja djelatnosti koje nisu zdravstvene (članak 106. stavak 2). Budući su domovi zdravlja većinom u vlasništvu županija tj. županija im je osnivač, županije će time ostati bez vlasništva - prostora i udjela prihoda od koncesija s kojim su raspolagale za zanavljanje opreme, zgrada, vozila, financiranja udjela u projektima EU,.. U Nacrtu prijedloga Zakona postavlja se pitanje opstojnosti ordinacija na ruralnom području, a time i napuštanja načela sveobuhvatnosti, cjelovitog pristupa, dostupnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite. Ruralna područja ostat će bez liječnika (već ih i sada nema) time će građani srednje klase a pogotovo oni socijalno ugroženi ostati bez dostupne zdravstvene zaštite. I ono malo što su imali, neće imati! Zar će ponovno u domovima zdravlja ostati samo patronažna zdravstvena zaštita i sanitetski prijevoz kao prije 2009. godine (prije uvođenja koncesija)? ČLANAK 17. Nacrta prijedloga Zakona – „Načelo cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite osigurava se provođenjem objedinjenih mjera za unapređenjem zdravlja i prevencijom bolesti te liječenjem, zdravstvenom njegom i rehabilitacijom“- postavlja se pitanje tko će provoditi to načelo ako nema liječnika ? ČLANAK 19. „Načelo supsidijarnosti osigurava pružanje zdravstvenih usluga na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće, sukladno strategijama i planovima u području zdravstva“ - da li će to biti ostvareno privatizacijom javnog zdravstva? - Nacrtom prijedloga Zakona uređuje se posebno dežurstvo – postavlja se pitanje tko će obavljati posebno dežurstvo ako ne bude bilo liječnika u domovima zdravlja i ako ostanu nepopunjeni timovi na području koje pokrivaju domovi zdravlja u ruralnim područjima ? Također domove zdravlja ne treba tretirati kao ustanove u kojima rade ordinacije "koje nitko neće" jer nisu isplative, jer se na taj način zdravstvena zaštita u okviru domova zdravlja obezvređuje, a time i njeni zaposlenici, kao i osiguranici koji se liječe u tim ordinacijama A TO ĆE SE UPRAVO DOGODITI SA NOVIM ZAKONOM O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI !!! Do sada je Županija ulagala u primarnu zdravstvenu zaštitu za nabavu sanitetskih vozila, patronažnih vozila, medicinsku opremu, tekuća investicijska ulaganja u građevinske objekte, informatičku opremu, itd. koju su koristili svi - i zaposlenici doma zdravlja i koncesionari na dobrobit svih osiguranika na području Karlovačke županije. Postavlja se pitanje kako će Županija u budućnosti ulagati i na koji način u primarnu zdravstvenu zaštitu ako nema definiranog nositelja zdravstvene zaštite, ako su ordinacije privatne. Kako će uopće Županija zadržati građane tj. osiguranike na svom području ako nema u rukama potrebne alate i mehanizme da to učini! Smatramo da opstojnost domova zdravlja i ustrojstvo primarne zdravstvene zaštite trebaju ostati na razini dosadašnjeg rada i ustroja za dobrobit svih zdravstvenih radnika, građana i osiguranika! Članak 28., stavak 2. izmijeniti na način da se doda „zdravstvene ekologije“, te da isti glasi: „Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zdravstvenu djelatnost na području promicanja zdravlja, zdravstvene ekologije, prevencije bolesti te zaštite mentalnoga zdravlja mogu obavljati i nezdravstveni radnici.“ Obrazloženje: djelatnost zdravstvene ekologije obavljaju nezdravstveni radnici u zavodima za javno zdravstvo te je navedenu odredbu potrebno dopuniti. U članku 58., stavku 1, brisati alineju 2. koja glasi: „- ugovorom sa zavodom za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave/Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo za provođenje programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti“ Obrazloženje: unapređenje zdravlja, prevencija i rano otkrivanje bolesti u djelatnosti je zavoda za javno zdravstvo i ne može se prenositi na druge pravne subjekte. Osim toga, ova odredba u suprotnosti je s člankom 69. toč. 3, koja propisuje da se privatna praksa ne može se obavljati, između ostalog i za djelatnost javnog zdravstva, epidemiologije, školske i adolescentne medicine, zdravstvene ekologije i patronaže. U članku 71., stavku 1. brisati riječ „državnih“ „Zdravstvena ustanova čiji je osnivač pravna osoba te zdravstvena ustanova čiji je osnivač fizička osoba ne može obavljati djelatnost državnih (brisati) zdravstvenih zavoda.“ U članku 71., stavku 2. brisati „zdravstvenih zavoda“ Ovim promjenama osigurava se da djelatnost zdravstvenih zavoda ne može obavljati ustanova čiji je osnivač pravna ili fizička osoba. Postojeća formulacija članka 71. stavka 2. omogućuje da ustanova čiji je osnivač pravna ili fizička osoba djelomično može obavljati djelatnost zdravstvenih zavoda, što konkretno u slučaju županijskih zavoda za javno zdravstvo nije moguće prema članku 69. toč. 3., te su ove odredbe u koliziji. Članak 131. – djelatnost treba značajno izmijeniti na način da se Zavodi u nekim djelatnostima ne ograničavaju na područje samo svoje županije, to se naročito odnosi na regionalne zavode koji pružaju usluge i za okolne županije, u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo. Naročito se to odnosi na poslove ugovorene na tržištu, po čemu bi se tržište Zavoda ograničavalo samo na prostor jedne županije. Dio djelatnosti iz članka 130. (HZJZ) treba nadopuniti i u županijske Zavode. Dio djelatnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz članka 130., koje se predlaže nadopuniti u djelatnostima županijskih zavoda za javno zdravstvo: ◊ prati i evaluira prehrambeno stanje stanovništva te predlaže javnozdravstvene mjere za unapređenje prehrane, te predlaže normative organizirane prehrane pojedinih skupina stanovništva koje donosi ministar ◊ ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj čimbenika okoliša na zdravlje ljudi, izrađuje procjene rizika za zdravlje, procjenu utjecaja čimbenika okoliša na zdravlje te predlaže i sudjeluje u provođenju mjera za sprečavanje njihovih štetnih utjecaja ◊ obavlja stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima vezano uz osiguranje zdravog okoliša, zraka i zdravlja ljudi, uključujući i mjerenja čimbenika okoliša od utjecaja na zdravlje i njihovo praćenje ◊ sudjeluje u školovanju zdravstvenih radnika i drugih stručnjaka, provodi stručna i znanstvena istraživanja iz područja javnog zdravstva Stavke u odredbi članka 131. - u djelatnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo koje treba izmijeniti ili nadopuniti: (2) Zavod za javno zdravstvo obavlja djelatnosti epidemiologije zaraznih bolesti te kroničnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske i adolescentne medicine, mentalnog zdravlja (i – brisati) prevencije (i liječenja bolesti – dodati) ovisnosti, na području jedinice područne (regionalne) samouprave. (3) Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja sljedeće poslove: ◊ zdravstvenog prosvjećivanja s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti ◊ provodi specifičnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te fakultetima na svom području ◊ prati, proučava, evaluira i izvješćuje o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj onesposobljenosti starijih ljudi te predlaže zdravstvene mjere (za svoje područje – brisati) ◊ prikuplja, kontrolira i analizira statistička izvješća iz područja zdravstva uključujući bolesti ovisnosti, na razini jedinica područne (regionalne) samouprave za potrebe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ◊ na zahtjev (župana, odnosno gradonačelnika- brisati i umjesto toga dodati „čelnika jedinica lokalne uprave i samouprave“) , prati i ocjenjuje zdravstveno stanje stanovništva na tom području ◊ kontinuirano provodi mjere higijensko-epidemiološke zaštite s epidemiološkom analizom stanja (na području jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) i po potrebi provodi protuepidemijske mjere te nadzire provođenje obveznih imunizacija ◊ provodi mjere gerontološke zdravstvene zaštite ◊ analizira epidemiološko stanje, planira, predlaže i sudjeluje u provođenju mjera i aktivnosti za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje bolesti ovisnosti ◊provodi zaštitu mentalnog zdravlja, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti, što obuhvaća prevenciju, rano otkrivanje, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti kao i mjere očuvanja mentalnog zdravlja u zajednici ◊ surađuje sa zdravstvenim i drugim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provedbi dijagnostike i liječenja bolesti ovisnosti te rehabilitacije i društvene integracije ovisnika ◊ nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te provodi preventivne i protuepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (za područje jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ obavlja mikrobiološku djelatnost (od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ prati, proučava, analizira i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju, površinske i otpadne vode, stanje vodoopskrbe te zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta opće uporabe (za područje jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene zaštite u izvanrednim prilikama ◊ prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okoliša i hrane na zdravstveno stanje stanovništva (jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ sudjeluje u planiranju, predlaganju i provođenju mjera promicanja tjelesnog, mentalnog i spolnog/reproduktivnog zdravlja ◊ sudjeluje u planiranju, predlaganju i provođenju mjera za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje kroničnih nezaraznih bolesti uključujući bolesti ovisnosti ◊ obavlja raspodjelu obveznih cjepiva ordinacijama na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave ◊ može obavljati stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima (i ovlaštenjima – dodati) vezano uz zaštitu okoliša i zaštitu zraka ◊ obavlja i ostale poslove za potrebe obavljanja javnozdravstvene djelatnosti sukladno posebnim propisima. Ukoliko se navedena primjedba ne bi prihvatili, predlaže se dodavanje novog stavka u članku 131.: „Zavodi koji su tehnički i kadrovski potpuno opremljeni, osposobljeni i akreditirani, mogu obavljati dio djelatnosti i izvan područja jedinice područne (regionalne) samouprave.“ Članak 187. brisati stavak 4.: „ Ako ministarstvo u roku iz stavka 3. ovoga članka ne odluči o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti, smatra se da je prethodna suglasnost dana.“ Davanje suglasnosti zbog isteka roka za odlučivanje o zahtjevu nije dobro rješenje, te se predlaže brisati ovaj stavak. Članak 187. stavak 1. izmijeniti tako da glasi: Zdravstvena ustanova u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona stvarne troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona nastale do zasnivanja radnog odnosa i naknadu u iznosu tri proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu trajanja specijalističkog usavršavanja do dana prestanka radnog odnosa u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalizantom. Obrazloženje Sadašnja formulacija ove odredbe propisuje obvezu zdravstvene ustanove u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva na isplatu naknade po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, što znači da se ta ugovorna obveza odnosi na cjelokupno ugovorenu obvezu rada (odnosno jednostruko vrijeme trajanja specijalizacije) neovisno o tome koliko je specijalizant proveo na specijalizaciji do zasnivanja radnog odnosa u drugoj zdravstvenoj ustanovi. Primjerice, ako specijalizant nakon 10 mjeseci specijalističkog usavršavanja zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi temeljem prethodne suglasnosti ministarstva iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, obveza naknade iznosi jedna proračunska osnovica za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije što znači da je to naknada za 4 ili 5 godina (ovisno o trajanju specijalizacije). Stoga se predlaže utvrditi obvezu samo za vrijeme koliko je specijalizant proveo na specijalističkom usavršavanju do prestanka radnog odnosa. Naknada u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj nedovoljna je i tu je očiti nesrazmjer, te se predlaže utvrditi naknadu od najmanje tri proračunske osnovice. Članak 190. stavak 1. izmijeniti tako da glasi: „Zdravstvena ustanova u kojoj specijalist zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona stvarne troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona i naknadu u iznosu tri proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu neodrađene ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, s tim da se prigodom izračuna neodrađene ugovorne obveze, kao ugovorna obveza računa samo vrijeme provedeno na specijalističkom usavršavanju izvan ustanove iz članaka 186. stavaka 1. ovog Zakona, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalistom.“ Obrazloženje Naknada u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj nedovoljna je i tu je očiti nesrazmjer, te se pradlaže najmanje tri proračunske osnovice. Ukoliko naknada ostane u iznosu jedne proračunske osnovice, očito je da će doći do odljeva specijalističkog kadra iz manjih zdravstvenih ustanova u zdravstvene ustanove u velikim gradovima, koje će svoje potrebe za specijalističkim kadrom u velikom mjeri popunjavati odlaskom specijalista ili specijalizanata iz manjih zdravstvenih ustanova, što će za njih biti daleko povoljnije i od upućivanja na specijalizaciju. Male zdravstvene ustanove trošit će znatna vlastita sredstva za specijaliziranje potrebnih specijalista, a bez njih će ostati uz minimalnu naknadu. Predlaže se prigodom izračuna neodrađene ugovornu obveze, kao ugovornu obvezu računati samo vrijeme provedeno na specijalističkom usavršavanja izvan ustanove iz članaka 186. stavaka 1. ovog Zakona. Vrijeme provedeno na radu u samoj ustanovi koja je uputila na specijalizaciju smatramo da se ne bi moglo računati u ugovornu obvezu ostanka na specijalizaciji po završetku specijalizacije. Navedena odredba se odnosi i na slučaj kad specijalista otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona, a ne zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad, te smatramo da je tim više potrebno napraviti predloženu izmjenu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 472 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 22. stavak 1. predlažem na kraju stavka dodati „ i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Hrvatskog farmaceutskog društva, te ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava i udruga ". Objašnjenje: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu osigurava kvalitetu rada i doprinosi zdravlju pacijenata donošenjem niza preporuka i smjernica za rad i razvoj struke priznatih i na međunarodnoj razini. Članak 30. stavak 1. predlažem dodati podstavak „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: u popisu svega što obuhvaća zdravstvena zaštita na primarnoj razini jedino nije navedena „izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine″. Članak 30. stavak 2. predlažem pojam „laboratorijske dijagnostike″ zamijeniti pojmom „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji te stoga predlažem navedenu izmjenu (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika spada u sekundarnu zdravstvenu zaštitu , odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost); vidljivo u NN 56/17 Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, te u NN 76/14 Odluka o izmjeni Odluke o vrstama zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se ostvaruje na osnovi uputnice i rokovima važenja uputnice. Članak 33. stavak 3. „osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost″ predlažem izmijeniti u „osiguranu medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost″ Obrazloženje: naziv laboratorijska djelatnost je općenit i nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja nositelja djelatnosti – magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine; vidljivo u NN 121/03 Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Članak 48. stavak 1. „magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima″ predlažem zamijeniti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko biokemijskim laboratorijima ″ Obrazloženje: puni naziv u skladu je sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 50. stavak 2. predlažem dodati „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse″ Obrazloženje: mišljenje struke od izuzetne je važnosti u ovom segmentu. Članak 54. stavak 5. „U istoj ordinaciji, odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu″ predlažem zamijeniti u „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi″ Obrazloženje: rad medicinsko biokemijskog laboratorija u potpunosti se razlikuje od rada liječničke ordinacije; uzimanje uzoraka biološkog materijala je jasno definirano stručnim standardima koji propisuju redovno vrijeme uzorkovanja krvi koje se uvijek izvodi ujutro, na tašte, i samo tako dobiveni rezultati mogu se uspoređivati s pripadajućim referentnim intervalima. Rad u drugoj smjeni bio bi ograničen samo na jedan mali dio pretraga u PZZ pa se postavlja pitanje isplativosti rada jednog cijelog tima u popodnevnoj smjeni. Grupna praksa je isplativi oblik rada i u smisli ulaganja sredstava u prostor i opremu, održavanja prostora i opreme, kao i kontrole kvalitete koja je zajednički definirana i jasna. Članak 63. stavak 3. točka 3. predlažem iza „prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda" dodati „i prethodnog mišljenje nadležne Komore nositelja tima" Objašnjenje: nadležna Komora provjerava zadovoljava li zdravstveni radnik stručne kriterije. Članak 96. stavak 2. predlažem dodati „i specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u stavku 1. ovog članka navodi se „tijelo koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ a medicinsko-biokemijska djelatnost u svakodnevnom radu koristi medicinske proizvode. Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Objašnjenje: kao i u članku 30. stavak 2., na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji te stoga predlažem navedenu izmjenu (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika spada u sekundarnu zdravstvenu zaštitu , odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost); vidljivo u NN 56/17 Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, te u NN 76/14 Odluka o izmjeni Odluke o vrstama zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se ostvaruje na osnovi uputnice i rokovima važenja uputnice. Članak 112. stavak 3. izraz „laboratoriju" predlažem zamijeniti sa „specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju" Obrazloženje: poliklinika obavlja specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, vidljivo u istom članku stavak 1, pa prema tome medicinsko-biokemijski laboratorij mora biti specijalistički. Članak 116. stavak 2. izraz „medicinsko biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" predlažem zamijeniti sa „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" Obrazloženje: opće i specijalne bolnice su dio sekundarne zdravstvene zaštite stoga je djelatnost specijalistička. Članak 120. stavak 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija, te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. stavak 2. točka 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 155. u stavku 2. se navodi „ Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Predlažem da navedene profesije budu priznate kao zdravstveni suradnici kao što je navedeno u članku 167. stavak 1. „Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ Obrazloženje: navedene profesije nisu u skladu sa člankom 155. stavak 1. gdje se navodi „Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu.“ Članak 171. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija, te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 179. stavak 2. predlažem dodati iza magistra farmacije „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine " Objašnjenje: HKMB nadležna je za komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Treba također naglasiti da su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. stavak 1. predlažem iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima" dodati „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima". Članak 192. stavak 2. predlažem iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta" dodati „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta" te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka" dodati „i farmaceutsko i medicinsko biokemijskih stručnjaka". Obrazloženje: nema razloga zbog kojih bi navedene profesije trebale biti isključene od stjecanja primarijata. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 473 | Marko Žarak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Ines Šahinović, Daria Mandića, Ivane Maradin, Liljane Mayer, Ines Vukasović, Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 474 | Sanja Škorvaga | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem sa komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Ines Šahinović , Daria Mandića i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 475 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | I. U članku 46. stavku 3. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijske ispred riječi laboratorije i zamijeniti s riječima dijagnostičke tako da stavak 3. glasi: „Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na dijagnostičke laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa.“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija predstavlja samo jedan segment medicinsko-laboratorijske dijagnostičke djelatnosti. Navedeno predstavlja općepoznatu činjenicu koja je ujedno navedena u prijedlogu Vlade prilikom donošenja Zakona o djelatnostima u zdravstvu 2009. godine. Naime, jedan od razloga donošenja zakona izričito navedenih u prijedlogu je bila činjenica da je tada važećim zakonodavstvom medicinsko-laboratorijska dijagnostička djelatnost bila regulirana samo u segmentu medicinsko-biokemijske djelatnosti (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti), dok nisu bila regulirana sva ostala područja medicinsko-laboratorijske dijagnostike (hematologija, citologija, transfuzija, patologija, mikrobiologija, imunologija, serologija, molekularna dijagnostika i druge), a time za brojne djelatnike te struke (oko 4800) nisu bili uređeni standardi i uvjeti za obavljanje djelatnosti. Isto je navedeno i u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji izričito navodi da je „medicinsko-biokemijska djelatnost jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal…“ S obzirom na navedeno, laboratorijska dijagnostika je širi pojam koji osim medicinsko biokemijske obuhvaća i druga područja laboratorijske dijagnostike (primjerice mikrobiologiju, imunologiju, citologiju, molekularnu dijagnostiku i druge). Člankom 55. Zakona o djelatnostima u zdravstvu propisano je da medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patalogije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Dakle, medicinsko-laboratorijski zdravstveni radnici osim u medicinsko-biokemijskim laboratorijima rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Stoga je potpuno nezakonito i protuustavno ograničavanje obavljanja primarne prakse u sklopu ordinacije samo na jedan segment djelatnosti laboratorijske dijagnostike – medicinsku biokemiju. U članku 30. stavku 2. samog nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da se „zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti laboratorijske dijagnostike“ stoga je nužno i potrebno da se ostale odredbe u daljnjim člancima Zakona sadržajno usklade s navedenim pojmom, jer se pružanje zdravstvene zaštite ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. II. U članku 48. stavku 1. predlaže se brisati riječi magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamijeniti s riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Ponavlja se da su medicinsko-biokemijski laboratoriji samo jedna vrsta dijagnostičkih laboratorija, a budući da je člankom 30. propisano da se zdravstvena zaštita obavlja kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (a ne medicinske biokemije) nužno je uskladiti jedinstveno značenje termina laboratorijske dijagnostike kroz cijeli nacrt prijedloga Zakona. Nadalje, nedvojbeno je postojanje diplomskog sveučilišnog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao i postojanje visokoobrazovanog kadra – magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji neupitno imaju kompetencije za obavljanje djelatnosti u više vrsta dijagnostičkih laboratorija. Akademski naziv magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike definiran je Integriranim popisom akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“, br. 50/15, 37/17) u području 3.02 – Kliničke medicinske znanosti, a navedeno zanimanje se nalazi i u Šifrarniku HZZO-a pod šifrom 774. Navedeni obrazovni standard postoji i u svim drugim državama članicama EU, a profesija spada u opći sustav priznavanja sukladno Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Potreba za navedenim obrazovanim kadrom u području medicinsko-laboratorijske dijagnostike je evidentna i to na razini najosnovnije zdravstvene zaštite koja je Ustavom zajamčena svim građanima Republike Hrvatske stoga je apsolutno nedopustivo da se u nacrtu prijedloga Zakona izostave navedeni visokoobrazovani zdravstveni radnici. Po završetku studija magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike ima usvojena znanja i vještine za samostalno obavljanje svih vrsta laboratorijske dijagnostike, pripremljen je za samostalno obavljanje najsloženijih rutinskih poslova i analitičkih postupaka, praćenje, prijenos i razvoj znanja na znanstvenom nivou, kao i samostalno rukovođenje laboratorijem. III. U članku 54. stavku 1. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. U stavku 3. predlaže se iza riječi jednog dodati riječi ili više. U stavku 4. predlaže se ispred riječi srednje dodati riječi visoke i. U stavku 5. predlaže se brisati riječ medicinsko-biokemijskom laboratoriju i zamijeniti s riječima dijagnostičkom laboratoriju iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Vezano za stavak 1. i stavak 5. obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II. Vezano za stavak 3., smatramo se u predloženom tekstu zakona potpuno neopravdano ograničava zapošljavanje u privatnoj praksi, budući da nema logičnog obrazloženja zašto bi se privatnom zdravstvenom radniku postavljalo ograničenje u broju ljudi koje želi zaposliti, a pogotovo ako bi se zapošljavanjem više stručnjaka osigurala bolja razina zdravstvene zaštite. Vezano za stavak 4., ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. IV. U članku 68. u točkama 4. i 5. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija, odnosno medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostičkog laboratorija iz određenog područja laboratorijske dijagnostike, odnosno dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II Poglavlje VIII. Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti V. U članku 116. stavku 2. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijsku i drugu. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II – nema nikakve potrebe posebno izdvajati medicinsko-biokemijsku dijagnostiku kada ista ionako spada pod viši pojam laboratorijske dijagnostike. Poglavlje IX. Zdravstvene ustanove na tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti VI. U članku 120. stavku 5. predlaže se nakon riječi sestrinstva u nastavku dodati riječi: i medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. VII. U članku 124. stavak 2. podstavak 5. predlaže se iza riječi medicine staviti zarez i dodati riječi medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama II i VI. Poglavlje XIV. Zdravstveni radnici VIII. Predlažemo da se članak 155. stavak 2. izmijeni na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici ne mogu se smatrati zdravstvenima, stoga je njihov status potrebno regulirati člankom koji se odnosi na suradnike u zdravstvu (čl. 167. nacrta prijedloga Zakona) Naime, zdravstveni radnici imaju obvezu trajnog usavršavanja, edukacije, stjecanja licence te brojne druge obveze koje nezdravstveni radnici nemaju te se nikako ne mogu izjednačiti sa zdravstvenim radnicima. IX. U članku 168. stavak 2. predlaže se izbaciti dio teksta Iznimno od stavka 1. ovog članka te nakon riječi dijagnostike dodati zarez i riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. Hrvatska komora zdravstvenih radnika kao regulatorno tijelo sudjelovalo je sa sveučilištima u izradi nastavnog plana i programa diplomskog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sve prema smjernicama krovne europske organizacije European Association for Professions in Biomedical Science (EPBS), čiji je punopravni član od 2013.g. U svim svojim službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke, navedena organizacija ističe kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. X. U članku 171. predlaže se izbaciti riječi i medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 476 | INGRID TOMLJANOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge i komentare HLJK I HFD-a. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 477 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 478 | Edo Karaban | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ . Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. U stavku 3) predlaže se izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Pojašnjenje: Riječ laboratorijska dijagnostika je pojam koji dovodi u zabludu, a sve ostala dijagnostička djelatnost je ionako navedena. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine . Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: Zakon o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 50. U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Ovo se do sada pokazalo kao dobra praksa. Svima bi trebalo biti u interesu da mišljenje struke pomogne u procjeni potreba i poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Članak 54. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi MBL u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni. Nije moguće usporediti s načinom rada liječnika. Članak 96 . U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Pojašnjenje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 479 | Ivana Batinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa svim prijedlozima HLJK. • Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvez zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. 1 • Članak 23 Predlaže se u članku 23. stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: „mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ Predlaže se u članku 23. dodati novi stavak koji glasi: „Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ Predlaže se u članku 23. sadašnjem stavku 3. iza riječi:“iz stavka 2.“ dodati riječi:“i 3.“ 0 • Članak 30. Predlaže se u članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“dodati riječi: „Ljekarničku skrb“ • Članak 34. Predlaže se u članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ dodati riječi „i ljekarničku skrb“ 0 • Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti 0 • Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. • Članak 51 Predlaže se u članku 51. brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu sprečavanja eventualnih zlouporaba. Uzmimo primjer da zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu želi iz zakupljenog prostora preseliti u svoj poslovni prostor, a župan mu bez jasnih kriterija i iz samo njemu znanih razloga otkaže suglasnost. Ovim načinom je zdravstveni radnik doveden u situaciju da mu se može nerealno povećavati zakupnina ( što smo u ljekarništvu imali primjer 2006. god. gdje je moralo reagirati ministarstvo ), a istovremeno se ne može preseliti bez suglasnosti župana .Opet je pitanje da li se ovo odnosi samo na one zdravstvene radnike koji privatnu praksu obavljaju u mreži javne službe ili na sve . Nelogično je da će npr. jednom doktoru dentalne medicine koji nema ugovor s HZZO-om određivati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba može li se preseliti ili ne. 0 • Članak 54. Predlaže se u članku 54. mijenjati stavak 3. tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu 0 • Članak 56. Predlaže se u članku 56. mijenjati stavak 2. tako da glasi: „Minimalne cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ Predlaže se u članku 56. dodati stavak 3. koji glasi: „Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti višu cijenu zdravstvene usluge iz prethodnog stavka ovoga članka.“ 0 • Članak 63. Predlaže se u članku 63. stavku 3. alineji 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti mišljenje koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. 0 • Članak 67. Predlaže se u članku 67. dodati stavak 5. koji glasi: „U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ 0 • Članak 68 Predlaže se u članku 68. stavku 2., točki 3. brisati riječi: „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu 0 • Članak 70. Predlaže se u članku 70. stavku 3. iza riječi „fizička osoba“ dodati riječi „sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ . 0 • Članak 74 Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora • Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 4. iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatrame da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samopuprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku 6. iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „na području zdravstva“ 0 • Članak 96. Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 4. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 6. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi „ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ • Članak 97. Predlaže se u članku 74.stavak 3. iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. • Članak 103. Predlaže se u članku 103. stavku 2. brisati riječi“ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organizirane ljekarničke ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. Predlaže se u članku 103. stavku 9. i 10. . precizno navesti tko čini tim u pružanju palijativne skrbi i u timu navesti magistra farmacije. OBRAZLOŽENJE:Procjena terapije , pogotovo kod polipragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralno pripremljenog lijek za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim 1 • Članak 113. Predlaže se u članku 113. stavku 1. iza riječi „zdravstvene njege“ dodati riječi:“i ljekarničke skrbi“. 0 • Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. 0 • Članak 178. Predlaže se u članku 178. mijenjati stavak 12. tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 178. dodati stavak 13. koji glasi: „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. Predlaže se u članku 178. dodati stavak 14. koji glasi: „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. 0 • Članak 179. Predlaže se u članku 179. u stavku 2. iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ 0 • Članak 181 Predlaže se u članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava 0 • Članak 183. Predlaže se u članku 183. stavak 2. na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ 0 • Članak 192. Predlaže se u članku 192. stavku 1. iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi: „magistrima farmacije specijalistima“ Predlaže se u članku 192. stavku 2. iza riječi „dentalnog“ dodati riječi: „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta“, te iza riječi: „dentalnih“ dodati riječi: „i farmaceutskih“ • Članak 268. Predlaže se u stavku 1. članka 268. riječi „a u kojem su“ „ zamijeniti riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: Predlaže se iza stavka 2. članka 268. dodati novi stavak 2a koji glasi: „Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa Domom zdravlja ili Ljekarničkom zdravstvenom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu tretirati kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom ugovoru pa stoga nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. Predlaže se iza stavka 2a članka 268. dodati novi stavak 2b koji glasi: „Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2 je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese rečenu odluku zamijenit će je Rješenjem Ministar zdravstva.“ Predlaže se u stavku 3. članka 268. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Nadalje, nije jasan tekst "nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovu zakupa u prostoru koji...." te da li su sadašnji ugovori dokaz o raspolaganju prostorom jer zakupac nema druge , a nije ni u mogućnosti davanja zahtjeva ministarstvu dostaviti drugačije jer ne može direktno sklapati ugovor s vlasnikom prostora pošto je sklopljen s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom, koja ga "de facto" sad daje u podzakup. 0 • Članak 271. stavak 3. Predlaže se u članku 223. stavku 3. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ 0 • Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. 0 | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 480 | Nikola Lugović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve komentare i izmjene koje je donijela HLJK a koji su: • Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvez zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. 1 • Članak 23 Predlaže se u članku 23. stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: „mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ Predlaže se u članku 23. dodati novi stavak koji glasi: „Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ Predlaže se u članku 23. sadašnjem stavku 3. iza riječi:“iz stavka 2.“ dodati riječi:“i 3.“ 0 • Članak 30. Predlaže se u članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“dodati riječi: „Ljekarničku skrb“ • Članak 34. Predlaže se u članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ dodati riječi „i ljekarničku skrb“ 0 • Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti 0 • Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. • Članak 51 Predlaže se u članku 51. brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu sprečavanja eventualnih zlouporaba. Uzmimo primjer da zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu želi iz zakupljenog prostora preseliti u svoj poslovni prostor, a župan mu bez jasnih kriterija i iz samo njemu znanih razloga otkaže suglasnost. Ovim načinom je zdravstveni radnik doveden u situaciju da mu se može nerealno povećavati zakupnina ( što smo u ljekarništvu imali primjer 2006. god. gdje je moralo reagirati ministarstvo ), a istovremeno se ne može preseliti bez suglasnosti župana .Opet je pitanje da li se ovo odnosi samo na one zdravstvene radnike koji privatnu praksu obavljaju u mreži javne službe ili na sve . Nelogično je da će npr. jednom doktoru dentalne medicine koji nema ugovor s HZZO-om određivati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba može li se preseliti ili ne. 0 • Članak 54. Predlaže se u članku 54. mijenjati stavak 3. tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu 0 • Članak 56. Predlaže se u članku 56. mijenjati stavak 2. tako da glasi: „Minimalne cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ Predlaže se u članku 56. dodati stavak 3. koji glasi: „Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti višu cijenu zdravstvene usluge iz prethodnog stavka ovoga članka.“ 0 • Članak 63. Predlaže se u članku 63. stavku 3. alineji 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti mišljenje koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. 0 • Članak 67. Predlaže se u članku 67. dodati stavak 5. koji glasi: „U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ 0 • Članak 68 Predlaže se u članku 68. stavku 2., točki 3. brisati riječi: „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu 0 • Članak 70. Predlaže se u članku 70. stavku 3. iza riječi „fizička osoba“ dodati riječi „sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ . 0 • Članak 74 Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora • Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 4. iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatrame da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samopuprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku 6. iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „na području zdravstva“ 0 • Članak 96. Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 4. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 6. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi „ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ • Članak 97. Predlaže se u članku 74.stavak 3. iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. • Članak 103. Predlaže se u članku 103. stavku 2. brisati riječi“ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organizirane ljekarničke ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. Predlaže se u članku 103. stavku 9. i 10. . precizno navesti tko čini tim u pružanju palijativne skrbi i u timu navesti magistra farmacije. OBRAZLOŽENJE:Procjena terapije , pogotovo kod polipragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralno pripremljenog lijek za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim 1 • Članak 113. Predlaže se u članku 113. stavku 1. iza riječi „zdravstvene njege“ dodati riječi:“i ljekarničke skrbi“. 0 • Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. 0 • Članak 178. Predlaže se u članku 178. mijenjati stavak 12. tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 178. dodati stavak 13. koji glasi: „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. Predlaže se u članku 178. dodati stavak 14. koji glasi: „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. 0 • Članak 179. Predlaže se u članku 179. u stavku 2. iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ 0 • Članak 181 Predlaže se u članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava 0 • Članak 183. Predlaže se u članku 183. stavak 2. na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ 0 • Članak 192. Predlaže se u članku 192. stavku 1. iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi: „magistrima farmacije specijalistima“ Predlaže se u članku 192. stavku 2. iza riječi „dentalnog“ dodati riječi: „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta“, te iza riječi: „dentalnih“ dodati riječi: „i farmaceutskih“ • Članak 268. Predlaže se u stavku 1. članka 268. riječi „a u kojem su“ „ zamijeniti riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: Predlaže se iza stavka 2. članka 268. dodati novi stavak 2a koji glasi: „Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa Domom zdravlja ili Ljekarničkom zdravstvenom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu tretirati kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom ugovoru pa stoga nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. Predlaže se iza stavka 2a članka 268. dodati novi stavak 2b koji glasi: „Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2 je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese rečenu odluku zamijenit će je Rješenjem Ministar zdravstva.“ Predlaže se u stavku 3. članka 268. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Nadalje, nije jasan tekst "nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovu zakupa u prostoru koji...." te da li su sadašnji ugovori dokaz o raspolaganju prostorom jer zakupac nema druge , a nije ni u mogućnosti davanja zahtjeva ministarstvu dostaviti drugačije jer ne može direktno sklapati ugovor s vlasnikom prostora pošto je sklopljen s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom, koja ga "de facto" sad daje u podzakup. 0 • Članak 271. stavak 3. Predlaže se u članku 223. stavku 3. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ 0 • Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. 0 | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 481 | Renata Zadro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Šahinović, Gordane Juričić, Josipe Periša, Ane Pocrnje i Lucije Franin | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 482 | Željko Caruzzi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | 1. PACIJENTI (osiguranici) žele još kvalitetnije i BESPLATNO liječenje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i to im ovaj zakon pruža. 2. Ovim zakonom motiviraju se zdravstveni radnici za nabavku što bolje opreme i što širim i boljim BESPLATNIM dijagnostičko-terapijskim postupcima u svojoj ordinaciji. 3. Prijenos ordinacija je do sada bila „bolna točka“ sustava, a određivanje nasljednika je (bilo?) diskrecijsko pravo ravnatelja doma zdravlja za SVE ordinacije. Dakle, „nasljeđivanje“ ordinacija već postoji. Prema ovom zakonu pacijenti će se prethodno upoznati sa liječnikom koji će nastaviti pružati zdravstvenu zaštitu i neće im biti nametnut kao do sada. 4. Podrška ministru za uvođenjem ovog zakona, osobito onog dijela koji se odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 483 | Sindikat medicinskih biokemičara Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Sindikat medicinskih biokemičara Hrvatske - SMBH predlaže izmjene i dopune slijedećih članaka: Članak 22. Predlažemo u stavku (1) da se dio teksta ''po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora.'' zamjeni s ''po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Hrvatskog farmaceutskog društva te ostala nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava i udruga.'' Obrazloženje: HDMBLM je stručno društvo s dugogodišnjim iskustvom u znanstvenom i stručnom radu na nacionalnoj i međunarodnoj razini što je rezultiralo donošenjem značajnog broja nacionalnih i međunarodno-priznatih smjernica za rad i razvoj struke te zdravlje pacijenata. HDMBLM je također odgovorno za implementiranje ostalih stručnih medicinsko-biokemijskih smjernica međunarodnih zdravstvenih organizacija na nacionalnu razinu. Članak 30. U stavku (1) treba dodati podstavak ''izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine iz programa primarne zdravstvene zaštite.'' Obrazloženje: Budući se daleko najveći udio kliničkih odluka liječnika danas (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije) zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, opravdano je uvrstiti ovaj podstavak. U stavku (2) termin ''laboratorijske dijagnostike'' treba zamijeniti s ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran u dokumentima Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine je ravnopravna s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Obrazloženje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrste laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navode se poimence standarde postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Članak 33. Stavak (3) ''Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.'' bi trebalo zamijeniti sa ''Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost''. Obrazloženje: Na razini SKZZ djelatnosti je nužan rad specijaliste u svim zdravstvenim djelatnostima. Ovdje se pojam laboratorijske djelatnosti odnosi na sve specijalističke laboratorijske djelatnosti: medicinsko-biokemijsku laboratorijsku djelatnost, mikrobiološku, citološku, patološku, nuklearnu medicinu i dr., tj. u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 40. Predlažemo dopunu stavka (1) ovog članka tako da glasi: ''Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici uz poštivanje svih odredbi ovog zakona i odgovarajućih pravilnika koji važe za sve pružatelje usluga na jednak način. Obrazloženje: Bez obzira provodi li se nešto u turizmu ili van njega, sve što se u Zakonu odnosi na zdravstvenu djelatnost mora se poštivati. Stoga, ako netko osnuje bilo koju zdravstvenu djelatnost pa tako i medicinsko-biokemijski laboratorij za turiste, sve što zakonski važi i za ostale medicinsko-biokemijske laboratorije mora važiti i za taj ''turistički MBL'' (kadar, oprema, prostor i sl.). Članak 46. Slažemo se s uporabom nazivlja u stavku (3): ''medicinsko-biokemijske laboratorije'' jer naziv nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ovo je u skladu točnim nazivljem studija i zanimanja koje se pod istim nazivom nalazi u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) i u Odluci o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja NN 56/2017. Članak 48. Predlažemo termin u stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima'' zamijeniti s ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima''. Obrazloženje: Potrebno je koristiti puni naziv struke/djelatnosti koji je u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) te Popisom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 50. Predlažem da se u stavku (2) doda točka: ''◊ mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse'' kako ne bi došlo do neopravdane hiperprodukcije ordinacija i/ili laboratorija privatne prakse. Obrazloženje: Samo strukovne komore u zdravstvu imaju cjeloviti uvid u stvarno stanje i potrebe na određenom području, te su nezaobilazni čimbenici koji bi trebali biti uključeni u procjenu potreba i poboljšanje organizacije rada zdravstvenog sustava na cijelom području Republike Hrvatske, ali i na lokalnoj razini. Članak 54. U stavku (5) predlažemo izmjenu dijela stavka ''..., odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju...'' s tekstom: ''U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Obrazloženje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Što se tehničke stručne laboratorijske opreme tiče, nije moguće u jednom prostoru imati duplu opremu analitičkih mjernih instrumenata i druge potrebne laboratorijske instrumente, od čega bi jedan kompletan tim zdravstvenih laboratorijskih radnika dio svoje opreme koristio samo u jedno smjeni, a drugi kompletan tim u drugoj smjeni koristio svoju kompletnu opremu. Ovo nije moguće niti zbog gabarita opreme niti zbog velikog broja zdravstvenih djelatnika u kompletnom laboratorijskom timu. (Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16).) Obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu dakle nije niti u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući se medicinsko biokemijska djelatnost zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 56. Predlažemo dopunu stavka (2) na kraju teksta: ''… društvo za osiguranje, uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje nadležna komora.'' kako bi se privatnim zdravstvenim osiguravateljima onemogućilo formiranje cijena koje su niže od cijena koje preporuča nadležna komora, tj. da se spriječi formiranje ''dampinških cijena''. Članak 63. Predlažemo dopuniti stavak (3), podstavak 3. na tako da se iza riječi Zavoda doda: ''i nadležne komore''. Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. Članak 96. U stavku (2) predlažemo dodati i ''specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Obrazloženje: U stavku (1) ovog članka se navodi da je to tijelo ''koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi'', a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu također koristi medicinske proizvode. Članak 103. Kako i u Članku 30., stavku (2) i u Čl. 103., stavku (2) se ponovno nabrajaju djelatnosti iz PZZ. Na isti način kao i u Čl. 30., stavku (2) i u ovom je slučaju naziv ''laboratorijska dijagnostika'' potrebno zamijeniti s nazivom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Obrazloženje: Ponovno ističemo kako na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja koristiti termin ''laboratorijske dijagnostike'' već treba koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (''Narodne novine'' broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost za koju je potrebna tzv. crvena uputnica. Stoga je na razini PZZ neopravdano koristiti općeniti pojam laboratorijske dijagnostike kada se u PZZ jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Članak 112. Predlažemo dopunu stavka (3) na slijedeći način: ''Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.'' Predlažemo dopunu članka 112. dodatnim stavkom (5) koji bi trebao glasiti: ''Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora u radnom odnosu na neodređeno vrijeme zapošljavati najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista'' Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo točno određivanje kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje poliklinika podržava, i laboratorij mora biti specijalistički. Ako se radi o medicinsko-biokemijskom specijalističkom laboratoriju on zakonski mora imati stalno zaposlenog (s punim radnim vremenom) magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistu. Članak 116. U stavku (2) predlažemo zamijeniti ''medicinsko-biokemijsku…'' u ''specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku''. Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo točno odrediti kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 120. Predlažemo izmjenu termina ''medicinske biokemije'' u stavku (5) terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Obrazloženje: Puni naziv je usklađen s točnim nazivljem akademskog studija i zanimanja. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Identičan puni naziv djelatnosti se nalazi u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. U stavku (2), podstavku 5 termin ''medicinske biokemije'' predlažemo zamijeniti terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u pojašnjenju uz članak 120. Članak 146. Smatramo kako je u Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje se sastoji od 9 članova nužno uključiti sve 4 zdravstvene struke integriranih zdravstvenih sveučilišnih studija sa specijalizacijama – glavne nositelje zdravstvenih struka, tj. doktore medicine, stomatologije, magistre farmacije i magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Poput kolega iz HLJK smatramo kako se navedenim profesijama treba priznati status zdravstvenih suradnika, a ne zdravstvenih radnika budući im primarni stupanj srednjoškolskog i/ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. U stavku (2) nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Članak 171. U članku se predlaže izmjena termina ''medicinske biokemije'' s terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u pojašnjenju uz članak 120. Članak 179. U stavku (2) predlažemo dodati nakon magistara farmacije ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Obrazloženje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine te im izdaje odgovarajuća odobrenja za samostalni rad. Struka ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Osim toga, od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine su uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. Predlažemo izmjenu stavka (1) tako da se iza teksta ''doktorima dentalne medicine specijalistima'' doda tekst ''magistrima farmacije, specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima''. Predlažemo da se u stavku (2) iza riječi ''medicinskog i dentalnog fakulteta'' doda tekst ''te farmaceutsko-biokemijskog fakulteta'', a da se iza riječi ''medicinskih i dentalnih stručnjaka'' doda tekst ''te farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka''. Izgled stavka (2) bi, dakle trebao glasiti: ''O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.'' Obrazloženje: SMBH se slaže sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva kako ne postoje objektivna opravdanja i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije trebali isključiti od dobivanja titule primarijus. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 484 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Predlažem izmjene i/ili dopune u sljedećim člancima: Čl. 22 Predlažem da se stavak (1) članka 22 dopuni tako da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata (npr. Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu) isključila iz odredbi ovog članka. Čl. 30 Predlažem nadopunu članka 30. stavka (1), tako da se iza alineje 22 doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: očito je omaškom izostavljena jedna od temeljnih djelatnosti koju obuhvaća Zdravstvena zaštita na primarnoj razini. Predlažem izmjenu stavka (2), alineja 22 članka 30. na način da se umjesto "- laboratorijske dijagnostike" koristi nedvosmislen termin "- medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan i nedvosmislen naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Čl. 46 Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost je ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je definirano nizom propisa (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03) i dr.) kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18). Čl. 48 Predlažem izmjenu članka 48. stavka (1). na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Čl. 54 Predlažem izmjenu stavka (5) članka 54. na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Pojašnjenje: Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema stručnim kriterijima, čime bi na kraju bili uskraćeni i sami korisnici. Grupna praksa je specifični način rada timova u medicinsko-biokemijskim laboratorijima gdje su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće niti potrebno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Čl. 63 Predlažem dopunu članka 63. stavak (3) alineja 3. na način da glasi: "◊ suglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda i nadležne Komore." Pojašnjenje: Nadležne Komore imaju registre podataka u kojima mogu provjeriti ispunjava li zdrastveni radnik stručne krterije i druge uvjete propisane zakonom. Čl. 103 Predlažem izmjenu stavka (2) članka 103. na način da glasi: "Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti." Pojašnjenje: na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan i nedvosmislen naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Čl. 112 Predlažem da se stavak (3) članka 112 dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju.“ Pojašnjenje: Poliklinika je po definiciji u stavku (1) ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, što zahtjeva postojanje i specijalističkog medicinsko-biokemijskog laboratorija sa svim ostalim zahtjevima za laboratorij te razine djelatnosti. Čl. 116 Predlažem izmjenu članka 116. stavka (2), alineja 1 na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: dodavanjem "specijalističke" jasno se ukazuje o kojoj je razini medicinsko-biokemijske djelatnosti riječ, budući da je ona definirana prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Čl. 120 Predlažem izmjenu članka 120. stavka (5). na način da glasi: "Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva." Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Čl. 124 Predlažem izmjenu članka 124. stavka (2). podstavka 5 na način da glasi: "- zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, shodno odluci Sveučilišta u Zagrebu), prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Čl. 155 Čl. 155, stavak (2) je u direktnoj koliziji s člankom 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: "...osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci)." a koji u potpunosti odgovara strukama navedenim u stavku (2) čl. 155 ("Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.") Bez namjere da segregiram navedene struke koje sudjeluju u dijagnostici i liječenju, smatram da se ne mogu izjednačiti postojeći zdravstveni radnici koji su završili studij na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, čiji rad regulira i nadzire nadležna komora koja ima izdaje odobrenje za samostalan rad i koji imaju obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja s onima koji su navedeni u stavku (2) čl. 155 ovog zakona koji sve te obaveze nemaju. Ako se želi izjednaćiti te struke po pravima, mislim da ih se treba izjednačiti i prema obvezama koje imaju postojeći zdravstveni radnici. Čl. 171 Predlaže se izmjena ćl. 171. na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Pojašnjenje: Ispravan naziv akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu je magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, shodno odluci Sveučilišta u Zagrebu, prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Čl. 179 Predlažem stavak (2) promijeniti: "(2) Nadležne komore izdaju potvrde za državljane Republike Hrvatske ili EGP-a čiji dokaz o stručnoj kvalifikaciji doktora medicine, doktora medicine specijalista, medicinske sestre u djelatnosti opće njege, doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista, magistre farmacije, magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine i primalje nije sukladan zvanju (tituli) upisanom za Republiku Hrvatsku sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija." Pojašnjenje: Nadležna komora u RH za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacije u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine je HKMB. Čl. 192 U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Predlažem da se članak 192, stavak 1 izmjeni na način da glasi: "(1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus." Predlažem da se članak 192, stavak 2 izmjeni na način da glasi: "(2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka." Objašnjenje: Nema argumentacije da bi magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijaliste i magistre farmacije specijaliste trebalo tretirati drugaćije nego druge dvije priznate kategorije zdravstvenih radnika (doktore medicine specijaliste i doktore stomatologije specijaliste). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 485 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Nakon čitanja ovog opsežnog nacrta doista se mogu složiti sa jednim komentarom kojeg sam pročitao - ovo je zbirka tekstova nekoliko osoba koje se vjerojatno nisu nikada vidjele a nitko nakon toga nije posložio tekst u jedinstveno, stilom i formom cjelovito djelo. No, to su moje opaske o formi. Sadržajno - neću duljiti - komentirao sam na mjestima koja su me potaknula na komentar, ima ih... Najveći propust pisca ovog nacrta vidim u nedostatku vizije - što bi dom zdravlja trebao biti u 21. stoljeću. Ovo što je u ovom nacrtu opisano je malo proširen skup poslova koji se obavljaju u domovima zdravlja već preko pola stoljeća. U ono doba je najveći problem javnog zdravstva bila higijena i prehrana pa je shodno tome i kreirana paleta usluga koje je praiskonski dom zdravlja nudio. Danas su potrebe populacije bitno drugačije (mada je higijena još uvijek aktualna, na žalost). A osim potreba populacije na dom zdravlja se oslanjaju i srednja medicinska škola, medicinski fakultet, fakultet sestrinstva i drugi (vjerujem da sam propustio nekoga). Organizacija rada i paleta usluga koje se nude u domu zdravlja moraju zadovoljiti i ove novonastale potrebe jer će u suprotnome doći do degradacije struke (struka) što nikako nije na korist ni populaciji niti domu zdravlja kao deklarativnom centru ("nositelju") zravstva na primarnoj razini. Edukacija, koordinacija, specijalizacija i usavršavanje na razini PZZ svima koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području pojedinog doma zdravlja bi trebali biti novi ciljevi. Umjesto despotskog upravljanja primarnom zaštitom dom zdravlja bi mogao (trebao) delegirati poslove prema ugovornim ordinacijama a pružiti usluge specifične za pojedine lokacije - nekima infrastrukturu, nekima najam opreme, nekima tečajeve novih vještina, nekima administrativne usluge (pravni i ekonomski poslovi). Neki od mojih kolega prizivaju smrt doma zdravlja. Ja sam apsolutno protiv toga no transformacija nam svima treba a kako bismo ponovo dobili funkcionalno i efektivno (ne efikasno, postoji bitna razlika) zdravstvo. Primarna zdravstvena zaštita može biti naša vrlina i u međunarodnim komparacijama, i to uz malo truda od strane zakonodavca jer te promjene žele i čekaju svi. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 486 | Aleksandar Toskić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Mislim da je predloženi tekst zakona dobar, pruža nadu za ostanak liječnika u Hrvatskoj posebice onih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Međutim, ne slažem se s odredbama Zakona (čl. 51 i čl. 275) koje su vezane uz ulogu lokalnih (regionalnih) moćnika (posebice župana i gradonačelnika) u odobravanju korištenja prostora. Ne samo da ih se ne može smijeniti (mogu raditi što hoće - tući žene, maltretirati djecu, podređene i sl.) već se još šire otvaraju vrata nepotizmu, korupciji koje je osobito prisutna u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Dakle, daje se mogućnost da "lokalni šerifi" još više ojačaju svoju poziciju "nedodirljivih" vladara svojih lena. Ukoliko je namjera Ministarstva da svima građanima pruži jednake mogućnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osigura racionalno korištenje sredstava i ljudskih resursa u zdravstvenom sustavu u cijeloj Hrvatskoj tada je potrebno u potpunosti privatizirati ordinacije primarne zdravstvene zaštite jer se samo tako može jasno i transparentno pratiti trošenje sredstava namijenjenih za zdravstvo i znati što je čija dužnost i odgovornost. Predlažem da se u tekst čl. 51 i čl. 275 unese odredba da svi ugovorni zdravstveni djelatnici u Mreži PZZ koji podnesu zamolbu Ministru za obavljanje privatne prakse dobiju rješenje Ministra bez uplitanja Upravnih vijeća DZ odnosno župana. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 487 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedlog kolegice JASNE MATIĆ. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 488 | Tina Grgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Kao domski lijecnik radim sad vec skoro deset godina. Vrlo brzo sam se osjetila diskriminiranom u odnosu na kolege koncesionare. Razlozi su brojni: sloboda organizacije rada, opremanja ordinacije, mogucnosti dodatne edukacije i naposljetku zarada. Koja je za domskog lijecnika jednaka radio on vise ili manje, trudio se ili ne, imao 1200 ili 2000 pacijenata. Nedavno sam napustila svoju seosku ambulantu i zamijenila je ambulantom u gradu. Nakon silnog truda, ulozenih godina, vlastitog novca, volje, zelje i srca da bi se ambulanta poslozila i radila kao besprijekorni stroj, nisam vise mogla. Za dom zdravlja sam bila kmet. Zupaniju sam nekoliko puta trazila dopustenje za koncesiju. Jednom su se udostojili odgovoriti. Odbili su me. Kada se pruzila prilika da radim blize i u manjoj ambulanti, prihvatila sam je. Ceka me sve ispocetka. Ostavila sam drage pacijente, ljude koji su me pustili u svoj zivot, s kojima sam prozivjela neke od najtezih trenutaka u njihovim zivotima, nastojala im pritom maksimalno pomoci...jer nisam vise mogla raditi posao kao na traci, a nisam mogla nista promijeniti. Ono sto oni koji ne rade obiteljsku medicinu ne razumiju je da su nama nase ambulante vise od skupa opredijeljenih pacijenata. One postaju s vremenom zrcalo naseg rada i truda, nase postignuce. Nas posao je uvijek s nama. Nasi pacijenti nas prate i kad odemo kuci nasim obiteljima. Mi samo zelimo raditi taj posao oslobodjeni okova doma zdravlja i politike. Mi smo ti koje pacijenti izabiru. Mi smo tu da ih vodimo kroz sustav. Mi smo na prvoj liniji fronte Hr zdravstva. I nemojmo se lagati, nismo svi jednaki u trudu i rezultatima. Ali zar ne zasluzujemo barem pravo izbora zelimo li raditi za dom zdravlja ili ne. I to bez upliva trenutnog politickog mocnika, zupana ili gradonacelnika. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 489 | Gradska ljekarna Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Molimo da se iz prijedloga Zakona čl. 46 st. 3 briše dio“...i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa.“ Molimo izuzimanje ljekarne od svih odredbi koje se odnose na ordinacije. Naročito se protivimo čl. 63 u kojem je navedeno da zdravstveni radnik iz čl. 50 st. 3 ovog Zakona može prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. predlaže usvajanje sljedećih odredbi koje se odnose na zakup. „Zdravstvenim radnicima, magistrima farmacije, kojima je dano odobrenje ministra za rad u jedinicama zakupa, bilo u ljekarničkim jedinicama u vlasništvu ljekarničke ustanove ili u ljekarničkim jedinicama u vlasništvu druge pravne osobe, koje su im dane u zakup, prestaje rad u privatnoj praksi zakupom u tim ljekarničkim jedinicama najkasnije u slučaju prestanka rada svih zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu. Ljekarničke jedinice dane u zakup magistrima farmacije, temeljem Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova tada se vraćaju u sastav ljekarničke ustanove iz kojeg sastava su dane u zakup. Nije moguće prenošenje prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti na radnika koji nije prvotno naveden kao jedini nositelj zakupa ili kao jedan od nositelja zakupa. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 490 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poglavlje V. Ordinacija I. U članku 46. stavku 3. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijske ispred riječi laboratorije i zamijeniti s riječima dijagnostičke tako da stavak 3. glasi: „Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na dijagnostičke laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa.“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija predstavlja samo jedan segment medicinsko-laboratorijske dijagnostičke djelatnosti. Navedeno predstavlja općepoznatu činjenicu koja je ujedno navedena u prijedlogu Vlade prilikom donošenja Zakona o djelatnostima u zdravstvu 2009. godine. Naime, jedan od razloga donošenja zakona izričito navedenih u prijedlogu je bila činjenica da je tada važećim zakonodavstvom medicinsko-laboratorijska dijagnostička djelatnost bila regulirana samo u segmentu medicinsko-biokemijske djelatnosti (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti), dok nisu bila regulirana sva ostala područja medicinsko-laboratorijske dijagnostike (hematologija, citologija, transfuzija, patologija, mikrobiologija, imunologija, serologija, molekularna dijagnostika i druge), a time za brojne djelatnike te struke (oko 4800) nisu bili uređeni standardi i uvjeti za obavljanje djelatnosti. Isto je navedeno i u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji izričito navodi da je „medicinsko-biokemijska djelatnost jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal…“ S obzirom na navedeno, laboratorijska dijagnostika je širi pojam koji osim medicinsko biokemijske obuhvaća i druga područja laboratorijske dijagnostike (primjerice mikrobiologiju, imunologiju, citologiju, molekularnu dijagnostiku i druge). Člankom 55. Zakona o djelatnostima u zdravstvu propisano je da medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patalogije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Dakle, medicinsko-laboratorijski zdravstveni radnici osim u medicinsko-biokemijskim laboratorijima rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Stoga je potpuno nezakonito i protuustavno ograničavanje obavljanja primarne prakse u sklopu ordinacije samo na jedan segment djelatnosti laboratorijske dijagnostike – medicinsku biokemiju. U članku 30. stavku 2. samog nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da se „zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti laboratorijske dijagnostike“ stoga je nužno i potrebno da se ostale odredbe u daljnjim člancima Zakona sadržajno usklade s navedenim pojmom, jer se pružanje zdravstvene zaštite ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. II. U članku 48. stavku 1. predlaže se brisati riječi magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamijeniti s riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Ponavlja se da su medicinsko-biokemijski laboratoriji samo jedna vrsta dijagnostičkih laboratorija, a budući da je člankom 30. propisano da se zdravstvena zaštita obavlja kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (a ne medicinske biokemije) nužno je uskladiti jedinstveno značenje termina laboratorijske dijagnostike kroz cijeli nacrt prijedloga Zakona. Nadalje, nedvojbeno je postojanje diplomskog sveučilišnog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao i postojanje visokoobrazovanog kadra – magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji neupitno imaju kompetencije za obavljanje djelatnosti u više vrsta dijagnostičkih laboratorija. Akademski naziv magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike definiran je Integriranim popisom akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“, br. 50/15, 37/17) u području 3.02 – Kliničke medicinske znanosti, a navedeno zanimanje se nalazi i u Šifrarniku HZZO-a pod šifrom 774. Navedeni obrazovni standard postoji i u svim drugim državama članicama EU, a profesija spada u opći sustav priznavanja sukladno Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Potreba za navedenim obrazovanim kadrom u području medicinsko-laboratorijske dijagnostike je evidentna i to na razini najosnovnije zdravstvene zaštite koja je Ustavom zajamčena svim građanima Republike Hrvatske stoga je apsolutno nedopustivo da se u nacrtu prijedloga Zakona izostave navedeni visokoobrazovani zdravstveni radnici. Po završetku studija magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike ima usvojena znanja i vještine za samostalno obavljanje svih vrsta laboratorijske dijagnostike, pripremljen je za samostalno obavljanje najsloženijih rutinskih poslova i analitičkih postupaka, praćenje, prijenos i razvoj znanja na znanstvenom nivou, kao i samostalno rukovođenje laboratorijem. III. U članku 54. stavku 1. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. U stavku 3. predlaže se iza riječi jednog dodati riječi ili više. U stavku 4. predlaže se ispred riječi srednje dodati riječi visoke i. U stavku 5. predlaže se brisati riječ medicinsko-biokemijskom laboratoriju i zamijeniti s riječima dijagnostičkom laboratoriju iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Vezano za stavak 1. i stavak 5. obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II. Vezano za stavak 3., smatramo se u predloženom tekstu zakona potpuno neopravdano ograničava zapošljavanje u privatnoj praksi, budući da nema logičnog obrazloženja zašto bi se privatnom zdravstvenom radniku postavljalo ograničenje u broju ljudi koje želi zaposliti, a pogotovo ako bi se zapošljavanjem više stručnjaka osigurala bolja razina zdravstvene zaštite. Vezano za stavak 4., ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. IV. U članku 68. u točkama 4. i 5. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija, odnosno medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostičkog laboratorija iz određenog područja laboratorijske dijagnostike, odnosno dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II Poglavlje VIII. Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti V. U članku 116. stavku 2. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijsku i drugu. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II – nema nikakve potrebe posebno izdvajati medicinsko-biokemijsku dijagnostiku kada ista ionako spada pod viši pojam laboratorijske dijagnostike. Poglavlje IX. Zdravstvene ustanove na tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti VI. U članku 120. stavku 5. predlaže se nakon riječi sestrinstva u nastavku dodati riječi: i medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. VII. U članku 124. stavak 2. podstavak 5. predlaže se iza riječi medicine staviti zarez i dodati riječi medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama II i VI. Poglavlje XIV. Zdravstveni radnici VIII. Predlažemo da se članak 155. stavak 2. izmijeni na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici ne mogu se smatrati zdravstvenima, stoga je njihov status potrebno regulirati člankom koji se odnosi na suradnike u zdravstvu (čl. 167. nacrta prijedloga Zakona) Naime, zdravstveni radnici imaju obvezu trajnog usavršavanja, edukacije, stjecanja licence te brojne druge obveze koje nezdravstveni radnici nemaju te se nikako ne mogu izjednačiti sa zdravstvenim radnicima. IX. U članku 168. stavak 2. predlaže se izbaciti dio teksta Iznimno od stavka 1. ovog članka te nakon riječi dijagnostike dodati zarez i riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. Hrvatska komora zdravstvenih radnika kao regulatorno tijelo sudjelovalo je sa sveučilištima u izradi nastavnog plana i programa diplomskog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sve prema smjernicama krovne europske organizacije European Association for Professions in Biomedical Science (EPBS), čiji je punopravni član od 2013.g. U svim svojim službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke, navedena organizacija ističe kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. X. U članku 171. predlaže se izbaciti riječi i medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 491 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureše, Ines Šahinović i Gordane Juričić. Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Završetkom studija Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Medicinska biokemija i laboratorijska medicina je ispravan naziv i potrebno ga je uskladiti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 492 | Mirjana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podupirem prijedloge i komentare HFD i HLJK. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 493 | SILVA KOVAČIĆ TUKEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa komentarima,prijedlozima HLJK i HFD. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 494 | Mihovil Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureše i Ines Šahinović. Članak 30. U stavku 2) gdje se spominje laboratorijska djelatnost potrebno je navesti medicinska-biokemija i laboratorijska medicina. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. U točki (1) magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima potrebno je ispraviti u magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 96. U stavku 2) članka 96. treba dodati i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Obrazloženje: u stavku 1) ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103. Naziv laboratorijska dijagnostika u točki (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, treba zamijeniti s: medicinsko biokemijska djelatnost. Obrazloženje: Medicinsko biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017) Članak 120., u stavku 5) potrebno je ispraviti riječi „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ tako da stavak glasi: Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 495 | MILJENKO BURA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U Čl 39 treba definiciju zdravstvenog turizma uskladiti prema nacionalnim dokumentima koji se na to odnose 1. Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. - 2020. (NN br. 116/2012, rujan 2012. godine) – poglavlje 3.12 Zdravstvo i turizam, 3.12.4 Problemi u unapređenju zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj, točka 3.12.4.2 Propisi i zakoni u području turizma, zdravstva i ugostiteljstva opisuje sljedeće: „Osim nedostatnog obrazovanja, nepovoljna okolnost za unapređenje zdravstvenog turizma pravno su neregulirani propisi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o pružanju usluga u turizmu.“ 2. NACIONALNI PROGRAM - Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma (prosinac 2014. godine) – poglavlje 6. Aktivnosti, mjere i/ili projekti u cilju razvoja zdravstvenog turizma: •Unapređenje institucionalnog okvira; •Unapređenje međunarodne prepoznatljivosti Hrvatske kao zdravstveno turističke destinacije; •Razvoj proizvoda, proizvodnu specijalizaciju i unapređenje kvalitete zdravstveno turističkog proizvoda; •Unapređenje stručnih i menadžerskih vještina djelatnika zdravstvenom turizmu. Potpoglavlje: 6.2. Područja djelovanja i programi podizanja konkurentnosti u sferi lječilišnog turizma Institucionalni okvir = Proširenje djelatnosti specijalnih bolnica (registracija) Program 1. Proširenje djelatnosti specijalnih bolnica (registracija) Cilj programa: Usklađivanje zakona i omogućavanje specijalnim bolnicama pružanje ugostiteljskih usluga, pod svrha navedeno je sljedeće: „Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN, 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 70/12, 82/13, 159/13) specijalne bolnice i lječilišta mogu pružati zdravstvene uslugu u turizmu u skladu s posebnim propisima. Međutim, kako zdravstvene usluge u turizmu ne uključuju ugostiteljske usluge (hrana i piće te smještaj), specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju ne mogu se registrirati za pružanje ugostiteljskih usluga, a time ni za pojačano okretanje neproračunskoj zdravstveno-turističkoj potražnji“.. PRIJEDLOG Čl 39 Zdravstveni turizam jest specifičan oblik pružanja zdravstvenih usluga u turizmu u okviru kojeg se koriste dijagnostički i terapijski postupci, postupci medicinske rehabilitacije, prirodni ljekoviti činitelji, provode preventivno-zdravstveni programi uz multidisciplinaran tim, a sve u cilju liječenja, očuvanja, poboljšanja zdravlja i unaprjeđenja kvalitete života. Zdravstveni turizam uključuje: lječilišni turizam, medicinski turizam i medicinski welness. Lječilišni turizam koji uključuje termalno-talasoterapijski turizam oblik je zdravstvenog turizma u okviru kojega se stručno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti činitelji na bazi termalne i morske vode, naftalana i ostalih ljekovitih činitelja u cilju liječenja, očuvanja i unapređenja zdravlja te poboljšanja kvalitete života. Medicinski turizam podrazumijeva putovanje u druga odredišta radi ostvarivanja zdravstvenih usluga (dijagnostičkih i terapijskih medicinskih postupaka) Medicinski wellness podrazumijeva organizirano provođenje preventivno-zdravstvenih programa uz multidisciplinaran tim koji uključuje metode liječnika, kineziologa, psihologa, fizioterapeuta a u svrhu prevencije bolesti te očuvanja i unapređenja zdravlja. Metode i postupci medicinskog wellnessa uključuju metode integralne, komplementarne i tradicionalne medicine. Metode i postupci medicinskog wellnessa će biti uređene posebnim pravilnikom. U prijedlogu Zakona nigdje se ne navodi Bolnica kao zdravstvena ustanova koju može osnovati pravna ili fizička osoba, bez ograničenja u specijalnostima koje moraju biti uključene u registraciju, odnosno organizacja hitne medicinske službe koja se vezuje uz osnivača, lokalnu ili regionalnu upravu što je u slučaju opće bolnice prihvatljivo, ali ne i "bolnice " koju osniva npr. privatna osoba Prijedlog: Uvrstiti kategoriju " Bolnica" kao zasebnu zdravstvenu ustanovu.. „Članak 114. a“ Bolnica je zdravstvena ustanova za specijalističko-konzilijarno i bolničko liječenje koja ima posteljne, dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni. Bolnicu može osnovati jedinica lokalne , područne (regionalne) samouprave, grad, druga pravna osoba te fizička osoba. Bolnica može pružati turističke i srodne uslužne djelatnosti u posebnim organizacijskim oblicima u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog ministarstva.“. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 496 | Lucija Franin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Šahinović, Gordane Juričić, Josipe Periša i Ane Pocrnja. Članak 30. U stavku 2) gdje se spominje laboratorijska djelatnost potrebno je navesti medicinska biokemija i laboratorijska medicina. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. U točki (1) magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima potrebno je ispraviti u magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 96. U stavku 2) članka 96. treba dodati i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Obrazloženje: u stavku 1) ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103. Naziv laboratorijska dijagnostika u točki (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, treba zamijeniti s: medicinsko biokemijska djelatnost. Obrazloženje: Medicinsko biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ (NN 76/2014, NN 56/2017). Članak 120., u stavku 5) potrebno je ispraviti riječi „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ tako da stavak glasi: Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 497 | Ana Galić Skoko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa svim izmjenama koje je uputila HLJK, a koje su navedene u nastavku: • Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvez zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. 1 • Članak 23 Predlaže se u članku 23. stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: „mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ Predlaže se u članku 23. dodati novi stavak koji glasi: „Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ Predlaže se u članku 23. sadašnjem stavku 3. iza riječi:“iz stavka 2.“ dodati riječi:“i 3.“ 0 • Članak 30. Predlaže se u članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“dodati riječi: „Ljekarničku skrb“ • Članak 34. Predlaže se u članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ dodati riječi „i ljekarničku skrb“ 0 • Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti 0 • Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. • Članak 51 Predlaže se u članku 51. brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu sprečavanja eventualnih zlouporaba. Uzmimo primjer da zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu želi iz zakupljenog prostora preseliti u svoj poslovni prostor, a župan mu bez jasnih kriterija i iz samo njemu znanih razloga otkaže suglasnost. Ovim načinom je zdravstveni radnik doveden u situaciju da mu se može nerealno povećavati zakupnina ( što smo u ljekarništvu imali primjer 2006. god. gdje je moralo reagirati ministarstvo ), a istovremeno se ne može preseliti bez suglasnosti župana .Opet je pitanje da li se ovo odnosi samo na one zdravstvene radnike koji privatnu praksu obavljaju u mreži javne službe ili na sve . Nelogično je da će npr. jednom doktoru dentalne medicine koji nema ugovor s HZZO-om određivati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba može li se preseliti ili ne. 0 • Članak 54. Predlaže se u članku 54. mijenjati stavak 3. tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu 0 • Članak 56. Predlaže se u članku 56. mijenjati stavak 2. tako da glasi: „Minimalne cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ Predlaže se u članku 56. dodati stavak 3. koji glasi: „Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti višu cijenu zdravstvene usluge iz prethodnog stavka ovoga članka.“ 0 • Članak 63. Predlaže se u članku 63. stavku 3. alineji 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti mišljenje koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. 0 • Članak 67. Predlaže se u članku 67. dodati stavak 5. koji glasi: „U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ 0 • Članak 68 Predlaže se u članku 68. stavku 2., točki 3. brisati riječi: „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu 0 • Članak 70. Predlaže se u članku 70. stavku 3. iza riječi „fizička osoba“ dodati riječi „sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ . 0 • Članak 74 Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora • Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 4. iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatrame da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samopuprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku 6. iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „na području zdravstva“ 0 • Članak 96. Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 4. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 6. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi „ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ • Članak 97. Predlaže se u članku 74.stavak 3. iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. • Članak 103. Predlaže se u članku 103. stavku 2. brisati riječi“ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organizirane ljekarničke ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. Predlaže se u članku 103. stavku 9. i 10. . precizno navesti tko čini tim u pružanju palijativne skrbi i u timu navesti magistra farmacije. OBRAZLOŽENJE:Procjena terapije , pogotovo kod polipragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralno pripremljenog lijek za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim 1 • Članak 113. Predlaže se u članku 113. stavku 1. iza riječi „zdravstvene njege“ dodati riječi:“i ljekarničke skrbi“. 0 • Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. 0 • Članak 178. Predlaže se u članku 178. mijenjati stavak 12. tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 178. dodati stavak 13. koji glasi: „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. Predlaže se u članku 178. dodati stavak 14. koji glasi: „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. 0 • Članak 179. Predlaže se u članku 179. u stavku 2. iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ 0 • Članak 181 Predlaže se u članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava 0 • Članak 183. Predlaže se u članku 183. stavak 2. na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ 0 • Članak 192. Predlaže se u članku 192. stavku 1. iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi: „magistrima farmacije specijalistima“ Predlaže se u članku 192. stavku 2. iza riječi „dentalnog“ dodati riječi: „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta“, te iza riječi: „dentalnih“ dodati riječi: „i farmaceutskih“ • Članak 268. Predlaže se u stavku 1. članka 268. riječi „a u kojem su“ „ zamijeniti riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: Predlaže se iza stavka 2. članka 268. dodati novi stavak 2a koji glasi: „Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa Domom zdravlja ili Ljekarničkom zdravstvenom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu tretirati kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom ugovoru pa stoga nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. Predlaže se iza stavka 2a članka 268. dodati novi stavak 2b koji glasi: „Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2 je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese rečenu odluku zamijenit će je Rješenjem Ministar zdravstva.“ Predlaže se u stavku 3. članka 268. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Nadalje, nije jasan tekst "nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovu zakupa u prostoru koji...." te da li su sadašnji ugovori dokaz o raspolaganju prostorom jer zakupac nema druge , a nije ni u mogućnosti davanja zahtjeva ministarstvu dostaviti drugačije jer ne može direktno sklapati ugovor s vlasnikom prostora pošto je sklopljen s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom, koja ga "de facto" sad daje u podzakup. 0 • Članak 271. stavak 3. Predlaže se u članku 223. stavku 3. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ 0 • Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 498 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima Ines Šahinović, Lorene Honović, Višnje Jureša i Gordane Juričić. Budući da se u dosta komentara provlači teza kako zanimanje ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina u EU nisu regulirane profesije dodatno ću istaknuti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Što se tiče nacionalne regulacije zanimanja sve je navedeno u zakonima: Zakon o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. - „Mjere Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. Članak 30, stavak 1. dodati „izradu pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u popisu je navedena sva dijagnostika koja se obavlja na razini PZZ, osim dijagnostike iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 30,s tavak 2. točka 22. pojam laboratorijska dijagnostika zamijeniti sa –„medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: laboratorijska dijagnostika preopširan je, višeznačan pojam kojeg se, u definiranju djelatnosti za područje primarne zdravstvene zaštite, mora jednoznačno definirati. U djelatnosti PZZ, jedini dijagnostički laboratorij je laboratorij medicinske biokemije i laboratorijske medicine, čiji su nositelji magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Mikrobiološki, citološki, patohistološki laboratoriji itd. koji mogli biti obuhvaćeni pojmom laboratorijska dijagnostika ne spadaju u djelatnosti obuhvaćene primarnom razinom zdravstvene zaštite i to mora biti raščlanjeno Članak 33. U stavku 3) predlaže se izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Pojašnjenje: Riječ laboratorijska dijagnostika je pojam koji dovodi u zabludu, a sve ostala dijagnostička djelatnost je ionako navedena. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. Članak 48, stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) Članak 54. U stavak (5) predlažem se brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvodau zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103, stavak 2. „laboratorijske“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: sukladno članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti Članak 112, stavak 3. umjesto „laboratoriju“ treba pisati „specijalističkom laboratoriju“ Obrazloženje: poliklinika po definiciji spada u SZZ. Članak 116, stavak 2, točka 1. „medicinsko-biokemijsku“ promijeniti u „specijalističku medicinsko biokemijsku“ Obrazloženje: opća i specijalna bolnica su dio sekundarne zdravstvene zaštite, te stoga su i djelatnosti specijalističke. Članak 120, stavak 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija Članak 124, stavak 2, točka 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija Članak 146- iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 499 | Nataša Rebić Mergl | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | "Poštovani, u potpunosti podržavam komentare Lorene Honović, Gordane Juričić,Višnje Jureše,Ines Šahinović Josipe Periša | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 500 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa komentarima Lorena Honović i Višnja Jureša. "Poštovani, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. " | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 501 | Jasmina Aničin Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureše, Ines Šahinović i Gordane Juričić. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 502 | Udruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kući | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI Predmet : Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti Podržavamo poboljšanja u PZZ , ali i predlažemo dopune ili izmjene nacrta . Zdravstvena njega u kući je važan dio PZZ i pridonijeli smo racionalizaciji i smanjenju troškova zdravstvenih usluga . Uvažavanjem naših dopuna ili izmjena očekujemo : -kvalitetniju PZZ -bolje uvjete rada za medicinske sestre / tehničare -zaustavljanju odlaska medicinskih sestara / tehničara Članak 11 Stavak 4 Predlažemo : Uključiti i zdravstvenu njegu u kući koja je po Zakonu u mreži javnozdravstvene službe . Stavak 5 Jedinica područne ( regionalne ) samouprave i jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu Predlažemo : Jedinice područne i lokalne samouprave mora osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu . Članak 22 Stavak 1 Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera koji na prijedlog zdravstvenog Zavoda donosi ministar, po prethodnom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora Predlažemo : Nadodati i „ i strukovnih udruga“ Članak 26 Stavak 1 podstavak 2 Slobodan izbor doktora medicine i doktora dentalne medicine PZZ Primjedba : Bolesnik ima pravo na suodlučivanje . Predlažemo :nakon riječi dentalne medicine , nadodati riječi „ i zdravstvenu njegu Članak 50 Stavak 2 Podstavak 1 i podstavak 2 Predlažemo : Brisati Postojeće privatne prakse iz članka 49 imaju odobrenja za obavljanje privatne prakse i ispunjavaju sve navedeno iz članka 47 od točke 2 - 8 Članak 49 Stavak 3 Predlažemo : Iza riječi zdravstvena njega bolesnika , nadodati riječi „u kući“. Članak 51 Stavak 2 – brisati ili Jasno odrediti kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba daje suglasnost , a u svrhu izbjegavanja mogućih zloupotreba . Članak 70 Predlažemo : Iza stavka 5 dodati novi stavak 6 . ili 7 . koji glasi : Ustanovu za zdravstvenu njegu mogu osnovati jedinice područne uprave , medicinske sestre / tehničari , prvostupnice / k , diplomirane i mag . sestrinstva Obrazloženje : postojećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti dovedeni smo u neravnopravan i devastirajući položaj u odnosu na druge sudionike u PZZ . Od 1991 osnivane su Ustanove bez ijednog troška za zdravstveni sustav i s najjeftinijom uslugom u zdravstvenom sustavu . Članak 103 Predlažemo . Iza riječi Dom zdravlja je , dodati riječi „ Ustanove za zdravstvenu njegu i Privatne prakse „ . | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 503 | Olgica Velkovski Škopić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa svim izmjenama koje je uputila HLJK, a koje su navedene u nastavku: • Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvez zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. 1 • Članak 23 Predlaže se u članku 23. stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: „mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ Predlaže se u članku 23. dodati novi stavak koji glasi: „Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ Predlaže se u članku 23. sadašnjem stavku 3. iza riječi:“iz stavka 2.“ dodati riječi:“i 3.“ 0 • Članak 30. Predlaže se u članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“dodati riječi: „Ljekarničku skrb“ • Članak 34. Predlaže se u članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ dodati riječi „i ljekarničku skrb“ 0 • Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti 0 • Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. • Članak 51 Predlaže se u članku 51. brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu sprečavanja eventualnih zlouporaba. Uzmimo primjer da zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu želi iz zakupljenog prostora preseliti u svoj poslovni prostor, a župan mu bez jasnih kriterija i iz samo njemu znanih razloga otkaže suglasnost. Ovim načinom je zdravstveni radnik doveden u situaciju da mu se može nerealno povećavati zakupnina ( što smo u ljekarništvu imali primjer 2006. god. gdje je moralo reagirati ministarstvo ), a istovremeno se ne može preseliti bez suglasnosti župana .Opet je pitanje da li se ovo odnosi samo na one zdravstvene radnike koji privatnu praksu obavljaju u mreži javne službe ili na sve . Nelogično je da će npr. jednom doktoru dentalne medicine koji nema ugovor s HZZO-om određivati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba može li se preseliti ili ne. 0 • Članak 54. Predlaže se u članku 54. mijenjati stavak 3. tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu 0 • Članak 56. Predlaže se u članku 56. mijenjati stavak 2. tako da glasi: „Minimalne cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ Predlaže se u članku 56. dodati stavak 3. koji glasi: „Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti višu cijenu zdravstvene usluge iz prethodnog stavka ovoga članka.“ 0 • Članak 63. Predlaže se u članku 63. stavku 3. alineji 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti mišljenje koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. 0 • Članak 67. Predlaže se u članku 67. dodati stavak 5. koji glasi: „U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ 0 • Članak 68 Predlaže se u članku 68. stavku 2., točki 3. brisati riječi: „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu 0 • Članak 70. Predlaže se u članku 70. stavku 3. iza riječi „fizička osoba“ dodati riječi „sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ . 0 • Članak 74 Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora • Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 4. iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatrame da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samopuprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku 6. iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „na području zdravstva“ 0 • Članak 96. Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 4. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 6. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi „ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ • Članak 97. Predlaže se u članku 74.stavak 3. iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. • Članak 103. Predlaže se u članku 103. stavku 2. brisati riječi“ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organizirane ljekarničke ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. Predlaže se u članku 103. stavku 9. i 10. . precizno navesti tko čini tim u pružanju palijativne skrbi i u timu navesti magistra farmacije. OBRAZLOŽENJE:Procjena terapije , pogotovo kod polipragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralno pripremljenog lijek za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim 1 • Članak 113. Predlaže se u članku 113. stavku 1. iza riječi „zdravstvene njege“ dodati riječi:“i ljekarničke skrbi“. 0 • Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. 0 • Članak 178. Predlaže se u članku 178. mijenjati stavak 12. tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 178. dodati stavak 13. koji glasi: „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. Predlaže se u članku 178. dodati stavak 14. koji glasi: „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. 0 • Članak 179. Predlaže se u članku 179. u stavku 2. iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ 0 • Članak 181 Predlaže se u članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava 0 • Članak 183. Predlaže se u članku 183. stavak 2. na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ 0 • Članak 192. Predlaže se u članku 192. stavku 1. iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi: „magistrima farmacije specijalistima“ Predlaže se u članku 192. stavku 2. iza riječi „dentalnog“ dodati riječi: „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta“, te iza riječi: „dentalnih“ dodati riječi: „i farmaceutskih“ • Članak 268. Predlaže se u stavku 1. članka 268. riječi „a u kojem su“ „ zamijeniti riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: Predlaže se iza stavka 2. članka 268. dodati novi stavak 2a koji glasi: „Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa Domom zdravlja ili Ljekarničkom zdravstvenom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu tretirati kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom ugovoru pa stoga nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. Predlaže se iza stavka 2a članka 268. dodati novi stavak 2b koji glasi: „Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2 je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese rečenu odluku zamijenit će je Rješenjem Ministar zdravstva.“ Predlaže se u stavku 3. članka 268. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Nadalje, nije jasan tekst "nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovu zakupa u prostoru koji...." te da li su sadašnji ugovori dokaz o raspolaganju prostorom jer zakupac nema druge , a nije ni u mogućnosti davanja zahtjeva ministarstvu dostaviti drugačije jer ne može direktno sklapati ugovor s vlasnikom prostora pošto je sklopljen s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom, koja ga "de facto" sad daje u podzakup. 0 • Članak 271. stavak 3. Predlaže se u članku 223. stavku 3. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ 0 • Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. 0 | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 504 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 22. Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva prema kojem članak treba glasiti: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: mjere zdravstvene zaštite dovode se na temelju preporuka i smjernica radnih grupa stručnjaka koje postoje u okviru strukovnih društava/udruga svih djelatnosti u zdravstvu, ne samo Hrvatskog liječničkog zbora. U prilog tome govori više nacionalnih smjernica izdanih u okviru Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu. Članak 30, stavak 1. dodati „izradu pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u popisu je navedena sva dijagnostika koja se obavlja na razini PZZ, osim dijagnostike iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 30,s tavak 2. točka 22. pojam laboratorijska dijagnostika zamijeniti sa –„medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: laboratorijska dijagnostika preopširan je, višeznačan pojam kojeg se, u definiranju djelatnosti za područje primarne zdravstvene zaštite, mora jednoznačno definirati. U djelatnosti PZZ, jedini dijagnostički laboratorij je laboratorij medicinske biokemije i laboratorijske medicine, čiji su nositelji magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Mikrobiološki, citološki, patohistološki laboratoriji itd. koji mogli biti obuhvaćeni pojmom laboratorijska dijagnostika ne spadaju u djelatnosti obuhvaćene primarnom razinom zdravstvene zaštite i to mora biti raščlanjeno. Članak 33.stavak 3. umjesto „laboratorijsku i drugu djelatnost“ predlaže se „specijalističku medicinsko biokemijsku i drugu djelatnost“ Obrazloženje: budući da se definira medicinsko-biokemijska djelatnost na SZZ mora biti specificirano da se radi o specijalističkom medicinsko biokemijskom laboratoriju. Članak 48, stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica ("Narodne novine" broj 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) Članak 50. u stavak 2 dodati točku „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: važno zbog stručnog mišljenja o potrebi osnivanja dodatnih zdravstvenih timova na određenom području. Članak 54, stavak 5. predlaže se izmjena u „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: zbog specifičnosti organizacije rada i laboratorijske opreme u medicinsko biokemijskom laboratoriju, privatna praksa dvaju tima u istom u istom prostoru, u smjenskom radu nema smisla niti je u skladu sa stručnim standardima dobre laboratorijske prakse (uzorkovanje krvi mora biti natašte, ujutro) Članak 63, stavak 3, točka 3. iza „pribavljenog mišljenja Zavoda“ dodati „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Komora provjerava da li zdravstveni radnik zadovoljava stručne kriterije Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvodau zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103, stavak 2. „laboratorijske“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: sukladno članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti Članak 112, stavak 3. umjesto „laboratoriju“ treba pisati „specijalističkom laboratoriju“ Obrazloženje: poliklinika po definiciji spada u SZZ Članak 116, stavak 2, točka 1. „medicinsko-biokemijsku“ promijeniti u „specijalističku medicinsko biokemijsku“ Obrazloženje: opća i specijalna bolnica su dio sekundarne zdravstvene zaštite, te stoga su i djelatnosti specijalističke. Članak 120, stavak 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija Članak 124, stavak 2, točka 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija Članak 155. stavak 2 nije u skladu sa stavkom 1. U stavku 1 se kaže da zdravstveni radnici imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja a onda se u stavku 2 navode zanimanja koja to ne zadovoljavaju već zadovoljavaju definiciju iz članka 167. Predlažem brisanje rečenice iz stavka 2 „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: sukladno definiciji iz članka 167, stavak 1 Članak 167, stavak 1. predlažem umetanje rečenice „Zdravstvenim suradnicima smatraju se logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: sukladno objašnjenju članka 155 Članak 179, stavak 2. iza „farmacije“ nedostaje „magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Članak 192, stavak 1. podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore; nakon „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima“ Obrazloženje: ne vidim objektivnog razloga zbog kojeg bi ove zdravstvene struke bile isključene | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 505 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureše i Ines Šahinović. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 506 | Marina Velagić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam stavove Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 507 | Jasenka Plantak Kotur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam stavove Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 508 | Ines Šahinović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Komentar na članak 155. Ovim prijedlogom Zakona jako se proširuje pojam zdravstvenog radnika i vrlo je teško jasno razumjeti koje su struke uistinu struke koje možemo nazvati zdravstvenim djelatnicima. OBRAZLOŽENJE: U članku su prvo navedeni fakulteti koji obrazuju zdravstvene djelatnike (Medicinski fakultet, Fakultet dentalne medicine, Farmaceutsko-biokemijski fakultet - fakulteti koji obrazuju struke koje imaju licence za rad i specijalizacije), a potom se u nastavku navodi popis struka koje nemaju veze s prethodnim popisom fakulteta, niti se radi o strukama s organiziranim stažiranjem i specijalizacijama, a neke od njih nemaju ni nadležne Komore. Predlažem da se navedene struke svrsta i upiše u kategoriju zdravstvenog suradnika. Komentar na članak 48. U članku je naveden nepotpun naziv "magistar medicinske biokemije". Službeni naziv koji je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva te je kao takav definiran i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) te prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, je magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Radi se, naime, o struci koja je priznata i u EU jer su specijalisti navedene struke uvršteni u EFLM Registar i tako izjednačeni u kompetencijama i pravima s kolegama u EU. S obzirom na to da je pojam "laboratorijska djelatnost" vrlo širok, a radi se o različitim djelatnostima, predlažem da se svaki pojedini tip laboratorija u sustavu zdravstvene zaštite navodi punim imenom (mikrobiološki laboratorij, medicinsko-biokemijski laboratorij, citološki laboratorij, dentalni laboratorij i sl.) i to u cijelom tekstu Zakona, kao i pripadajuće vrste dijagnostike (medicinsko-biokemijska dijagnostika, mikrobiološka dijagnostika i sl.). Prema Zakonu o medicinsko biokemijskoj djelatnosti NN 121/2003 i 117/2008, Pravilniku o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko biokemijski laboratoriji NN 197/2003, Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti NN 61/2011 i Odluke o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja NN 56/2017, puni naziv je medicinsko-biokemijski laboratorij i medicinsko-biokemijska djelatnost. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 509 | Dražen Huić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Komentar na članak 155. Hrvatska nuklearna medicina ima veliku potrebu za specijalistički educiranim stručnjacima iz područja medicinske fizike. Stoga Hrvatsko društvo za nuklearnu medicinu smatra da je iznimno važno medicinske fizičare prepoznati i priznati kao zdravstvene radnike, omogućiti definiranje medicinske fizike kao jedne od djelatnosti u zdravstvu u područjima nuklearne medicine, radioterapije i dijagnostičke i intervencijske radiologije te osnovati specijalizaciju iz medicinske fizike uz odgovarajući specijalistički studij. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 510 | Višnja Jureša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Budući da se u dosta komentara provlači teza kako zanimanje ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina u EU nisu regulirane profesije dodatno ću istaknuti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Što se tiče nacionalne regulacije zanimanja sve je navedeno u zakonima: Zakon o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 511 | Višnja Jureša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 30 U stavku (1) treba dodati podstavak ''izvođenje laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine.'' Pojašnjenje: Budući se preko 80% kliničkih odluka liječnika danas (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije) zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, opravdano je uvrstiti ovaj podstavak. Predlažem izmjenu stavka (2) na način da se ''laboratorijske dijagnostike'' zamijeni s ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran u dokumentima Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine je ravnopravna s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Obrazloženje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrste laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navode se poimence standarde postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Članak 33. Termin ''laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost'' bi trebalo zamijeniti terminom ''medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost''. Pojašnjenje: Ponovno se upotrebljava termin ''laboratorijska djelatnost'' koji nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja, tj. nositelju djelatnosti: magistru medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. Predlažem termin u Stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: Puni naziv struke je u skladu s Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 54. U stavak (5) predlažem se brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 96. U stavku (2) predlažem dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku (1) ovog članka se navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu učestalo koristi medicinske proizvode. Članak 103. Kako i u Članku 30., stavku (2) i u Čl. 103., stavku (2) se ponovno nabrajaju djelatnosti iz PZZ. Na isti način je u ovom slučaju potrebno naziv ''laboratorijska dijagnostika'' u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, potrebno zamijeniti s nazivom ''medicinsko-biokemijska djelatnost''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti, na nivou PZZ, radi. Članak 116. U stavku (2) predlažem zamijeniti ''medicinsko-biokemijska'' u ''specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 120. Predlažem izmjenu termina ''medicinske biokemije'' u ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' Pojašnjenje: Puni naziv je usklađen s točnim nazivljem studija i zanimanja koje se pod istim nazivom nalazi u Puni naziv struke je u skladu s Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. U stavku (2), podstavku 5 termin ''medicinske biokemije'' predlažem zamijeniti terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnom pojašnjenju. Članak 146. Predlažem da se u Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje se sastoji od 9 članova uključe sve 4 zdravstvene struke integriranih zdravstvenih sveučilišnih studija sa specijalizacijama, tj. doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Poput kolega iz HLJK smatram kako se navedenim profesijama treba priznati status zdravstvenih suradnika, a ne kao zdravstvene radnike budući im primarni stupanj srednjoškolskog i/ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. U stavku (2) nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Članak 171 U članku se predlaže izmjena termina ''medicinske biokemije'' s terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnim pojašnjenjima. Članak 179 U stavku (2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine te im izdaje odgovarajuća odobrenja za samostalni rad. Struka ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Osim toga, od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine su uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. Predlažem da se u stavku (1) izmijeni na način da se iza riječi ''doktorima dentalne medicine specijalistima'' dodaju riječi ''magistrima farmacije, specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima''. Predlažem da se u stavku (2) iza riječi ''medicinskog i dentalnog fakulteta'' doda tekst ''te farmaceutsko-biokemijskog fakulteta'', a da se iza riječi ''medicinskih i dentalnih stručnjaka'' doda tekst ''te farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka''. Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od dobivanja ove titule. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 512 | Marija Mikulčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa komentarina HLJK i HFD | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 513 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. U stavku 3) predlaže se izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Pojašnjenje: Riječ laboratorijska dijagnostika je pojam koji dovodi u zabludu, a sve ostala dijagnostička djelatnost je ionako navedena. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. Nužno je razlikovati Sveučilišne poslijediplomske specijalističke studije i specijalistička usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 50. U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Ovo se do sada pokazalo kao dobra praksa. Svima bi trebalo biti u interesu da mišljenje struke pomogne u procjeni potreba i poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Članak 54. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi MBL u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni. Nije moguće usporediti s načinom rada liječnika. Članak 96 U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Pojašnjenje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 514 | Željka Vučinić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 155. Definicija zdravstvenih djelatnika između ostalog obuhvaća logopede i kliničke psihologe,ali se nigdje ne spominju edukacijski rehabilitatori i socijalni pedagozi koji su jednako kao i logopedi studirali i završili ISTI Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u Zg.Kao što kolege logopedi i psiholozi rade u zdravstvenim ustanovama tako na rehabilitaciji djece,mladih i odraslih osoba s neurorazvojnim oštećenjima i invaliditetom rade i edukacijski rehabilitatori,socijalni pedagozi i dr.Gospodo draga ,vi koji sastavljate i predlažete Nacrt prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti raspitajte se malo koliko vam edukacijski rehabilitatori i socijalni pedagozi doprinose radeći u zdravstvenim ustanovama kao rehabilitatori,dijagnostičari,savjetnici,izvršitelji različitih rehabilitacijskih postupaka.Uporno nas 50godina slučajno ili namjerno zaboravljate.Ako smo mi isto kao i logopedi završili na istom fakultetu kako to da su logopedi zdravstveni djelatnici, a mi ostali s istog fakulteta nismo?!Kojom se vi to logikom vodite?Nemam ništa protiv naših kolega logopeda oni su isto potrebni u rehabilitacijskom procesu,isto kao i psiholozi,ali i edukacijski rehabilitatori i socijalni pedagozi.Ne date nam šifre vlastite djelatnosti,pa tim postupkom ne samo da nama koji radimo u ambulantama u zdr.ustanovama pravite problem nego i obiteljskim liječnicima jer ne znaju koju šifru da stave kad nam upućuju pacijente jer nas nema (a ima nas, itekako nas ima),pa onda pišu razno -razne šifre koje ne odgovaraju.Sva sreća da to nitko ne gleda na uputnici,jer pola uputnica ne bi valjalo.Od našeg rada i naše terapije nemaju koristi samo naši pacijenti s kojima radima,nego i obitelji tih istih pacijenata.Rehabilitacija i edukacija djece,mladih i odraslih osoba s invaliditetom je obveza ovog društva ,ali i zdravstvenog sustava,a mi edukacijski rehabilitatori i socijalni pedagozi smo itekako uključeni u rebahilitaciju istih.Pa ZAŠTO nas onda ignorirate i uporno ne stavljate u zakon kao zdrvstvene djelatnike koji pridonose itekako boljitku rada zdravstvenih ustanova???? | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 515 | IVANA HORVAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | PRIJEDLOZI ZA IZMJENE: Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ Članak 114. Stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 516 | Anita Breški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 517 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poglavlje V. Ordinacija I. U članku 46. stavku 3. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijske ispred riječi laboratorije i zamijeniti s riječima dijagnostičke tako da stavak 3. glasi: „Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na dijagnostičke laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa.“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija predstavlja samo jedan segment medicinsko-laboratorijske dijagnostičke djelatnosti. Navedeno predstavlja općepoznatu činjenicu koja je ujedno navedena u prijedlogu Vlade prilikom donošenja Zakona o djelatnostima u zdravstvu 2009. godine. Naime, jedan od razloga donošenja zakona izričito navedenih u prijedlogu je bila činjenica da je tada važećim zakonodavstvom medicinsko-laboratorijska dijagnostička djelatnost bila regulirana samo u segmentu medicinsko-biokemijske djelatnosti (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti), dok nisu bila regulirana sva ostala područja medicinsko-laboratorijske dijagnostike (hematologija, citologija, transfuzija, patologija, mikrobiologija, imunologija, serologija, molekularna dijagnostika i druge), a time za brojne djelatnike te struke (oko 4800) nisu bili uređeni standardi i uvjeti za obavljanje djelatnosti. Isto je navedeno i u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji izričito navodi da je „medicinsko-biokemijska djelatnost jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal…“ S obzirom na navedeno, laboratorijska dijagnostika je širi pojam koji osim medicinsko biokemijske obuhvaća i druga područja laboratorijske dijagnostike (primjerice mikrobiologiju, imunologiju, citologiju, molekularnu dijagnostiku i druge). Člankom 55. Zakona o djelatnostima u zdravstvu propisano je da medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patalogije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Dakle, medicinsko-laboratorijski zdravstveni radnici osim u medicinsko-biokemijskim laboratorijima rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Stoga je potpuno nezakonito i protuustavno ograničavanje obavljanja primarne prakse u sklopu ordinacije samo na jedan segment djelatnosti laboratorijske dijagnostike – medicinsku biokemiju. U članku 30. stavku 2. samog nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da se „zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti laboratorijske dijagnostike“ stoga je nužno i potrebno da se ostale odredbe u daljnjim člancima Zakona sadržajno usklade s navedenim pojmom, jer se pružanje zdravstvene zaštite ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. II. U članku 48. stavku 1. predlaže se brisati riječi magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamijeniti s riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Ponavlja se da su medicinsko-biokemijski laboratoriji samo jedna vrsta dijagnostičkih laboratorija, a budući da je člankom 30. propisano da se zdravstvena zaštita obavlja kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (a ne medicinske biokemije) nužno je uskladiti jedinstveno značenje termina laboratorijske dijagnostike kroz cijeli nacrt prijedloga Zakona. Nadalje, nedvojbeno je postojanje diplomskog sveučilišnog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao i postojanje visokoobrazovanog kadra – magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji neupitno imaju kompetencije za obavljanje djelatnosti u više vrsta dijagnostičkih laboratorija. Akademski naziv magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike definiran je Integriranim popisom akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“, br. 50/15, 37/17) u području 3.02 – Kliničke medicinske znanosti, a navedeno zanimanje se nalazi i u Šifrarniku HZZO-a pod šifrom 774. Navedeni obrazovni standard postoji i u svim drugim državama članicama EU, a profesija spada u opći sustav priznavanja sukladno Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Potreba za navedenim obrazovanim kadrom u području medicinsko-laboratorijske dijagnostike je evidentna i to na razini najosnovnije zdravstvene zaštite koja je Ustavom zajamčena svim građanima Republike Hrvatske stoga je apsolutno nedopustivo da se u nacrtu prijedloga Zakona izostave navedeni visokoobrazovani zdravstveni radnici. Po završetku studija magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike ima usvojena znanja i vještine za samostalno obavljanje svih vrsta laboratorijske dijagnostike, pripremljen je za samostalno obavljanje najsloženijih rutinskih poslova i analitičkih postupaka, praćenje, prijenos i razvoj znanja na znanstvenom nivou, kao i samostalno rukovođenje laboratorijem. III. U članku 54. stavku 1. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. U stavku 3. predlaže se iza riječi jednog dodati riječi ili više. U stavku 4. predlaže se ispred riječi srednje dodati riječi visoke i. U stavku 5. predlaže se brisati riječ medicinsko-biokemijskom laboratoriju i zamijeniti s riječima dijagnostičkom laboratoriju iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Vezano za stavak 1. i stavak 5. obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II. Vezano za stavak 3., smatramo se u predloženom tekstu zakona potpuno neopravdano ograničava zapošljavanje u privatnoj praksi, budući da nema logičnog obrazloženja zašto bi se privatnom zdravstvenom radniku postavljalo ograničenje u broju ljudi koje želi zaposliti, a pogotovo ako bi se zapošljavanjem više stručnjaka osigurala bolja razina zdravstvene zaštite. Vezano za stavak 4., ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. IV. U članku 68. u točkama 4. i 5. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija, odnosno medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostičkog laboratorija iz određenog područja laboratorijske dijagnostike, odnosno dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II Poglavlje VIII. Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti V. U članku 116. stavku 2. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijsku i drugu. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II – nema nikakve potrebe posebno izdvajati medicinsko-biokemijsku dijagnostiku kada ista ionako spada pod viši pojam laboratorijske dijagnostike. Poglavlje IX. Zdravstvene ustanove na tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti VI. U članku 120. stavku 5. predlaže se nakon riječi sestrinstva u nastavku dodati riječi: i medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. VII. U članku 124. stavak 2. podstavak 5. predlaže se iza riječi medicine staviti zarez i dodati riječi medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama II i VI. Poglavlje XIV. Zdravstveni radnici VIII. Predlažemo da se članak 155. stavak 2. izmijeni na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici ne mogu se smatrati zdravstvenima, stoga je njihov status potrebno regulirati člankom koji se odnosi na suradnike u zdravstvu (čl. 167. nacrta prijedloga Zakona) Naime, zdravstveni radnici imaju obvezu trajnog usavršavanja, edukacije, stjecanja licence te brojne druge obveze koje nezdravstveni radnici nemaju te se nikako ne mogu izjednačiti sa zdravstvenim radnicima. IX. U članku 168. stavak 2. predlaže se izbaciti dio teksta Iznimno od stavka 1. ovog članka te nakon riječi dijagnostike dodati zarez i riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. Hrvatska komora zdravstvenih radnika kao regulatorno tijelo sudjelovalo je sa sveučilištima u izradi nastavnog plana i programa diplomskog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sve prema smjernicama krovne europske organizacije European Association for Professions in Biomedical Science (EPBS), čiji je punopravni član od 2013.g. U svim svojim službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke, navedena organizacija ističe kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. X. U članku 171. predlaže se izbaciti riječi i medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 518 | Tajana Kušeta Antić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 147. Zašto bi trgovačko društvo a priori bilo isključeno iz mreže javne zdravstvene službe? Ordinacija dentalne medicine sa jednim zaposlenim doktorom dentalne medicine i zasposlenim dentalnim asistentom u startu je diskriminirana u odnosu na ordinacije otvorene kao samostalne djelatnosti. Mi kao trgovačka društva obavljamo isti posao kao i kolege, samo se razlikujemo u pravnom obliku. Zašto trgovačkom društvu onemogućiti ravnopravan status na tržištu? Zašto pacijenti dentalne ordinacije d.o.o. ne bi mogli biti pacijenti iste te ordinacije koja ima ugovor sa HZZO-om? mr.sc. Tajana Kušeta Antić, de.med.dent. vlasnica privatne ordinacije dentalne medicine Profident d.o.o. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 519 | Nada Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge HUKPZZ ! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 520 | Irena Pokupec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam Članak 155. u Prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti da se biolozi u zdravstvu (i ostale struke navedene u članku) uvrste u zdravstvene radnike, budući da su do sada bile nepravedno svrstavane u zdravstvene suradnike. Biolozi u zdravstvu obavljaju visoko-specijaliziranu dijagnostiku i liječenje s odgovornošću zdravstvenog radnika. Područja djelovanja biologa su citogenetika i molekularna kariotipizacija, molekularna dijagnostika, tipizacija tkiva, banka tkiva i stanica, klinička embriologija, klinička imunologija, dijagnostika alergijskih bolesti, endokrinologija, metaboličke bolesti te javno zdravstvo. Navedena djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja ulazi pod definiciju pružanja zdravstvene zaštite stanovništva. Ministarstvo zdravstva dobro je upoznato s radom biologa u sustavu zdravstva, koji je do danas neadekvatno vrednovan te je prepoznalo neophodnost uvrštavanja struke biologa u zdravstvu u zdravstvene radnike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 521 | Tihomir Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge HUKPZZ ! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 522 | Silvija Voraček | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i HFD-a! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 523 | MIRJANA JAMBROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 524 | Darko Vuk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 525 | HUZPP | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | DODACI I PRIJEDLOZI HRVATSKE UDRUGE ZA PROMICANJE PRAVA PACIJENATA 1. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Pacijenti moraju imati mogućnost evaluacije / ocjenjivati svoje liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer pacijenti u manjim mjestima nemaju izbora promijeniti liječnika. ovisno o ukupnoj ocijeni liječnik bi mogao biti nagrađivan na plaći, a sve programe moraju raditi besplatno I biti dostupni svojim pacijentima, bez obzira placa li HZZO dodatno tu uslugu, npr konzultacije. Pacijenti bi mogli ispunjavati ankete koje mogu biti smjernice upravi zdravstvene ustanove za podizanje kvalitete pružene zdravstvene usluge. Bitno je izjednačiti sve liječnike u primarnoj, pa ili da svi rade u domu zdravlja ili svi imaju privatnu praksu . Treba zaustaviti svaku vrstu dodatne naplate od strane stomatologa ( bijeli ispun) te uzv kod ginekologa koji su već ugovoreni sa hzzom. A pacijentima se naplaćuju kako tko želi. Obavezno uvesti dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ( koja sada funkcioniraju samo u pojedinim mjestima) kako bi se rasteretila hitna služba. 2. BOLNIČKI LIJEČNICI Potrebno je uvesti elektronsku kontrolu ulaska i izlaska iz bolnice radi obostrane koristi i za liječnike, medicinske sestre i za pacijente. Time bi se spriječila dvostruka dežurstva specijalista; time se znatno povećava mogućnost pogreške i neželjenih događaja) A isto tako kontrolirali bi se pojedinci koji izlaze u 12 sati sa svog radnog vremena , postaju nedostupni za pacijente , često obavljajući privatnu praksu i druge poslove na uštrb pacijentima. PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA Obvezuje poslodavce na uredno vođenje radnog vremena za svakog zaposlenika, pa tako i početak i završetak rada (čl. 8.). Dakle i ovo pitanje rješavanja prijevremenih odlazaka s posla je u domeni poslodavca i evidencija iz čl. 8. Pravilnika predstavlja osnovu za obračun plaće. Potrebno je izaći način reguliranja izbivanja liječnika i zdravstvenih radnika koji su u kumulativnim radnim odnosima sa kbc-ovima, pa sukladno obvezama u nastavi ostvaruju mogućnost ranijeg završavanja s poslom u bolnicama. U praksi neki to koriste tijekom cijele godine, premda im nastavni angažman nije svakim danom. Ovo pitanje treba sustavno riješiti radi iznimaka koji se ovako ponašaju. Većina ih ipak ostaje i puno duže, pa i nakon dežurstava, kako bi odradili svoje bolesnike. Nažalost, često se radi iznimaka donosi opsežna i detaljna regulativa.. Opet ovisi o poslodavcu – smije li radnik, bez odobrenja napustiti radno mjesto, mora li predočiti raspored o nastavi koju ima pa zbog toga izbiva s posla ili neki drugi opravdani razlog… ali uvijek uz suglasnost pretpostavljenog. Znam da neke bolnice u Zagrebu imaju stroga pravila i zna se gdje je tko. Neki su uveli odjavne sastanke u 15 sati tako da se vidi jesu li svi na svom radnom mjestu. 3. NACIONALNE KAMPANJE, HITNA SLUŽBA I PREVENTIVNA MEDICINA Treba napraviti nacionalne kampanje osvještavanja I podizanja svijesti/ edukacija građana o prepoznavanju simptoma kada trebaju ici na hitnu pomoć, ne penalizacijom već promicanjem važnosti aktivnog sudjelovanja pacijenata. Također od velike važnosti su preventivni programi za razne bolesti, a prvenstveno rano otkrivanje raka. Dostupniji preventivni pregledi u cijeloj RH. 4. DOPUNSKA OSIGURANJA Police dopunskog osiguranja strogo kontrolirati, ako već ulaze u sustav zdravstva onda ne smiju ograničiti dob osiguranja sto sada gotovo svi rade. Najviše prevara s osiguranjima se događa upravo s policama dopunskog osiguranja gdje postavljaju limite na dostupnost lijekova , a osiguranik ne može raskinuti policu bez penalizacije. 5. LISTE ČEKANJA Jedinstveni upis na preglede, informatizacija gdje se na jednom mjestu može vidjeti popis svih ustanova koje pružaju određeni dijagnostički ili terapijsku uslugu pacijent sam izabere datum i ustanovu Znatno smanjenje liste čekanja. ( kompletni calendar na jednom mjestu, umrežene sve ustanove, kontrolira HZZO.) 6. ŠKOLSKA MEDICINA Školsku medicinu unaprijediti da se ne bavi samo prevencijom već i liječenjem školske djece. Trenutno je veliki problem nedostatka pedijatra, pa su djeca upisana kod obiteljskih liječnika. Također omogućiti tranziciju iz pedijatra specijaliste u specijaliste za odrasle, u prijelaznom razdoblju 17/ 18 godina. 7. PRAVA I STATUSI Omogućiti suradnju te lakše dobivanja prava , od centra za socijalnu skrb odakle proizlaze Prava na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja te prava iz HZZO/a: Dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, Pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Također suradnja Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje - Medicinsko vještačenje, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. 8. FONDOVI Odštetni fondovi za lijekove I nuspojave: Fond za skupe lijekove i inovativne terapije sakupljao bi se novac od postojećih davanja( postotak od turističke takse, duhana, alkohola, nezdrave hrane) 9. PALIJATIVNA MEDICINA Palijativna skrb: omogućiti svakom pacijentu dostojnu smrt, a pogotovo kada je riječ o palijativnoj skrbi za djecu koja trenutno ne postoji. 10. NADRILJEČNIŠTVO Uvesti sankcije / Borba protiv nadriliječništva/ bioenergetičari, kiropraktičari, terapeuti i ostale privatne prakse koje imaju svoje tkz. ordinacije. Zakonski treba riješiti tko smije liječiti, a svi ostali koji pružaju zdravstvenu uslugu spadaju u kazneno djelo nadriliječništva (č. 184. Tko se nemajući propisanu stručnu spremu bavi liječenjem ili pružanjem druge medicinske pomoći, kaznit će se kaznom …..) 11. PRAVA PACIJENATA Implementirati zakon o zaštiti prava pacijenata u zakon o zdravstvenoj zaštiti, I u ovom zakonu definirati prava I obveze pacijenata. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 526 | Maja Lončarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 527 | Antonio Barać | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 528 | Antonio Barać | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 529 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam sve prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 530 | Vlatka Obadin-Dodlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedloge HLJK i očekivala sam da novi zakon donese poboljšanja,osvrnut ću se na članak 54 ne slažem se s ograničavanjem broja zaposlenih pogotovo za privatne ljekarne ,čemu ograničavati zapošljavanje,također zakonska rješenja za privatne ordinacije ne mogu biti ista za privatne ljekarne jer se razlikujemo u mnogo stvari počevši od načina financiranja pa i radnog vremena ordinacija u jednom danu radi jednu smjenu a ljekarna dvije itd. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 531 | Petar Vehtersbah-Stojan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 532 | božena bećirović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | vjerujem da su prijedlozi i komentari HLJK i HFD u cilju poboljšanja rada , digniteta struke i bolje percepcije ljekarnika u javnosti.Nadam se da je zanimanje farmaceutskog/e tehničara/ tehničarke,uključeno kao zdravstveno i time definiran njihov status. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 533 | MARTINA RADETIĆ DORČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | U potpunosti se slažem sa komentarima,prijedlozima HLJK i HFD. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 534 | Karla Baričević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa komentarima tj.prijedlozima HLJK i HFD. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 535 | Senka Toplak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 536 | TEO DEPOLO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Neosporno je da u Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti postoji više poboljšanja koja predstavljaju pozitivan iskorak i svi ih pozdravljamo. U naredna 4 stavka namjera je argumentirano upozoriti na probleme i predložiti korekcije sa svrhom boljitka primarne zdravstvene zaštite, posebno obiteljske medicine. O načelu supsidijarnosti „načelo supsidijarnosti osigurava rješavanje zdravstvenog problema na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće, sukladno planovima i strategijama u području zdravstva...“ Sukladno tom načelu obiteljska medicina u Hrvatskoj, u daljnjem tekstu OM, značajno je rasteretila bolničku SKZ. Dostupni podaci iz naturalnih pokazatelja u godišnjim izvješćima HZZO kažu da je broj posjeta pacijenata OM rastao od 24,7 milijuna u 2005. g. na 32,8 milijuna u 2012. g. sve do 40,4 milijuna posjeta u 2016. g. Broj posjeta SKZ u Hrvatskoj je od maksimuma 44,5 milijuna u 2012 g. pao na 33,3 milijuna u 2014. g. (od tada se taj podatak za SKZ više ne bilježi). Istovremeno je u istraživanjima rada u OM u Hrvatskoj je zabilježeno, da je oko 2/3 posjeta obiteljskoj medicini povezano s nekim oblikom administrativnog posla. Iz naše prakse možemo potvrditi da administracija u poslu svakodnevno raste. Velika većina opomena od partnera iz HZZO-a dolazi upravo zbog administrativne, a ne stručne greške. Razvidno je da administrativnim radom OM u Hrvatskoj rasterećuje zdravstvenu birokraciju, a prema načelu supsidijarnosti trebalo bi biti upravo obrnuto! To je situacija koju treba legislativno promijeniti. O popunjavanju mreže javne zdravstvene službe „osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na svom području...“ Popunjavanje zdravstvene mreže u uvjetima kroničnog nedostatka liječnika i medicinskih sestara neizvodivo je bez pomoći jedinica lokalne samouprave. Takve, deficitarne, kadrove potrebno stambeno zbrinuti, omogućiti im bolje uvjete, napredovanje na poslu i time ih zadržati u svojoj sredini, što zdravstvo samo bez pomoći nije u stanju provesti. O obavljanju prakse u ordinaciji obiteljske medicine. „Privatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem ako ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju; “ U suvremenoj praksi OM je uz stručno znanje i specifične vještine, neophodno dobro poznavanje samog zdravstvenog sustava. Kompletnu nadgradnju moguće je dobiti jedino specijalizacijom OM. Samo specijalisti OM i specijalizanti OM uz nadzor specijalista, mogu kompetentno odgovoriti na količinu i heterogenost zdravstvene problematike u ordinaciji obiteljske medicine. Praksu u ordinaciji OM uspješno mogu obavljati i liječnici sa dugim stažom u OM. Liječnik - početnik ne bi trebao samostalno ući u mrežu OM. O posebnom dežurstvu u djelatnosti obiteljske (opće) medicine „Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 – 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 – 20.00 sati.“ Tema posebnih dežurstava usko je vezana s načelom supsidijarnosti. Pri tome se dodatnim radom OM pokušava rasteretiti i HMP kao dio PZZ. Tijekom 2016. godine HMP u Hrvatskoj je imala je ukupno 748.895 intervencija, od čega 327.794 intervencija na terenu (87.441 - 26,7% označenih kao hitnih), a 421.101 intervencija u prostorima HMP (3.909 - 0,9% označenih kao hitnih). Tih 99,1% nehitnih unutarnjih intervencija, brojkom 417.192, bio bi posao za OM u posebnom dežurstvu. To je svega 1,03% od 40.466.252 - ukupne godišnje brojke intervencija u OM u 2016. godini. Pa ipak... Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske medicine je nadstandard, koji se na dragovoljnom principu provodi u više sredina u Hrvatskoj. Nipošto ne bi trebalo postati obavezno, jer za to nema stručnih argumenata. Zdravstveni status nehitnih pacijenta je takav da može pričekati od subote popodne do ponedjeljka ujutro. U suprotnom se ne radi o nehitnim pacijentima. Većina obiteljskih liječnika ovaj prijedlog doživljava kao podcjenjivanje rezultata njihovog rada, kvalitativnog i kvantitivnog. Ne treba zaboraviti egzaktan podatak dostupan iz izvješća HZZO-a gdje se naglašava da 83% svih pacijenata LOM/SOM riješi sam! U koliko ne postoji suglasnost s ovim prijedlogom, lijepo molim argumentirani odgovor. O radu djelatnika HMP sve najbolje | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 537 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 538 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 271. stavak 3. Predlaže se u članku 223. stavku 3. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 539 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 268. Predlaže se u stavku 1. članka 268. riječi „a u kojem su“ „ zamijeniti riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: Predlaže se iza stavka 2. članka 268. dodati novi stavak 2a koji glasi: „Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa Domom zdravlja ili Ljekarničkom zdravstvenom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu tretirati kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom ugovoru pa stoga nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. Predlaže se iza stavka 2a članka 268. dodati novi stavak 2b koji glasi: „Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2 je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese rečenu odluku zamijenit će je Rješenjem Ministar zdravstva.“ Predlaže se u stavku 3. članka 268. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Nadalje, nije jasan tekst "nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovu zakupa u prostoru koji...." te da li su sadašnji ugovori dokaz o raspolaganju prostorom jer zakupac nema druge , a nije ni u mogućnosti davanja zahtjeva ministarstvu dostaviti drugačije jer ne može direktno sklapati ugovor s vlasnikom prostora pošto je sklopljen s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom, koja ga "de facto" sad daje u podzakup. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 540 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 192. Predlaže se u članku 192. stavku 1. iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi: „magistrima farmacije specijalistima“ Predlaže se u članku 192. stavku 2. iza riječi „dentalnog“ dodati riječi: „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta“, te iza riječi: „dentalnih“ dodati riječi: „i farmaceutskih | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 541 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 184. Predlaže se u članku 184. brisati stavak 1. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 542 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 183. Predlaže se u članku 183. stavak 2. na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 543 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 181 Predlaže se u članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 544 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 179. Predlaže se u članku 179. u stavku 2. iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 545 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 178. Predlaže se u članku 178. mijenjati stavak 12. tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 178. dodati stavak 13. koji glasi: „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. Predlaže se u članku 178. dodati stavak 14. koji glasi: „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 546 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 175. Predlaže se u članku 175. stavku 1. brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno čl.147 st.3 . ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 547 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 174. Predlaže se u članku 174. stavku 1. iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 548 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 169. Predlaže se u članku 169. iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: „Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 549 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 550 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 143 Predlaže se u članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 551 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 116. Predlaže se u stavku 2. mijenjati alineju 2. tako da glasi: - „Ljekarnu za opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima te galenskim i magistralnim pripravcima“ Predlaže se u stavku 2. dodati novu alineju koja glasi:“ljekarničku skrb | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 552 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 113. Predlaže se u članku 113. stavku 1. iza riječi „zdravstvene njege“ dodati riječi:“i ljekarničke skrbi“. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 553 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Predlaže se u članku 103. stavku 9. i 10. . precizno navesti tko čini tim u pružanju palijativne skrbi i u timu navesti magistra farmacije. OBRAZLOŽENJE:Procjena terapije , pogotovo kod polipragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralno pripremljenog lijek za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 554 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 97. Predlaže se u članku 74.stavak 3. iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 555 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Članak 96. Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 4. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 6. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi „ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 556 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 4. iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatrame da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samopuprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku 6. iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „na području zdravstva“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 557 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 558 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 68 Predlaže se u članku 68. stavku 2., točki 3. brisati riječi: „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 559 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 67. Predlaže se u članku 67. dodati stavak 5. koji glasi: „U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 560 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 63. Predlaže se u članku 63. stavku 3. alineji 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti mišljenje koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 561 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 56. Predlaže se u članku 56. mijenjati stavak 2. tako da glasi: „Minimalne cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ Predlaže se u članku 56. dodati stavak 3. koji glasi: „Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti višu cijenu zdravstvene usluge iz prethodnog stavka ovoga članka.“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 562 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 54. Predlaže se u članku 54. mijenjati stavak 3. tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 563 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 51 Predlaže se u članku 51. brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu sprečavanja eventualnih zlouporaba. Uzmimo primjer da zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu želi iz zakupljenog prostora preseliti u svoj poslovni prostor, a župan mu bez jasnih kriterija i iz samo njemu znanih razloga otkaže suglasnost. Ovim načinom je zdravstveni radnik doveden u situaciju da mu se može nerealno povećavati zakupnina ( što smo u ljekarništvu imali primjer 2006. god. gdje je moralo reagirati ministarstvo ), a istovremeno se ne može preseliti bez suglasnosti župana .Opet je pitanje da li se ovo odnosi samo na one zdravstvene radnike koji privatnu praksu obavljaju u mreži javne službe ili na sve . Nelogično je da će npr. jednom doktoru dentalne medicine koji nema ugovor s HZZO-om određivati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba može li se preseliti ili ne | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 564 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 565 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 566 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 34. Predlaže se u članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ dodati riječi „i ljekarničku skrb“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 567 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 33. U članku 33. predlaže se dopuniti stavak 3. tako da glasi; „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 568 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 30. Predlaže se u članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“dodati riječi: „Ljekarničku skrb“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 569 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 23 Predlaže se u članku 23. stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: „mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ Predlaže se u članku 23. dodati novi stavak koji glasi: „Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ Predlaže se u članku 23. sadašnjem stavku 3. iza riječi:“iz stavka 2.“ dodati riječi:“i 3.“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 570 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 15. Članak 15. stavak 1. Kontinuiranost zdravstvene zaštite je nemoguće ostvariti ako se ne promjene i propisi o radnom vremenu ordinacija. Po sadašnjoj regulativi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su dužni dva dana u tjednu raditi u popodnevnoj smjeni pa sad imamo praksu da npr. svi timovi rade u petak ujutro, a popodne nema nikoga. Ljekarnicima tada dolaze u petak popodne pacijenti koji su npr. otpušteni iz bolnice i trebaju terapiju. Ljekarnik može izdati lijek samo na osnovu recepta, a izdavanje lijeka na osnovu otpusnog pisma nije propisano. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 571 | ANA SOLDO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | • Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvez zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 572 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Posebno bi napomenuli da je teško sagledati viziju zakonodavca iz Nacrta Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, budući je istim dato ovlaštenje Ministru zdravstva da donese 48 pravilnika kojima će regulirati pojedina područja zdravstvene zaštite i to u roku od šest mjeseci od donošenja novog Zakona, a na koji način nije nam poznato. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 573 | Ivona Kalebić Miškulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Slažem se sa komentarima tj.prijedlozima HLJK i HFD. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 574 | Marija Tečer | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Marija Tečer dr.med. 26.04.2018. Predmet: Odobrenje za rad u područnoj ambulanti u djelatnosti obiteljske medicine u ruralnim i depriviranim područjima u kojima nije popunjena mreža javne zdravstvene službe Predlaže se dopuna Prijedloga zakona odredbama koje legaliziraju rad privatnog zdravstvenog radnika u djelatnosti obiteljske medicine iznimno na dvije ili više lokacija i to: u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe iz čl.46. Prijedloga zakona i dodatno još u jednoj ili više područnih ambulanti u ruralnom i depriviranom području na kojem nije popunjena mreža javne zdravstvene službe u djelatnosti obiteljske medicine Prijedlog izmjena i dopuna: Sadašnjem članku 55. izmijeniti redni broj u 56. i sukladno tome izmijeniti redne brojeve sljedećih članaka. Iza članka 54. dodati novi članak 55. koji glasi: Članak 55. (1) Iznimno od stavka 1. čl. 54. ovog zakona, privatni zdravstveni radnici u djelatnosti obiteljske medicine mogu u ruralnim i depriviranim područjima obavljati registriranu djelatnost na dvije ili više lokacija tj., osim u ordinaciji iz članka 46.ovog Zakona mogu obavljati djelatnost i u tzv. područnim ambulantama ako su kumulativno ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. ako je to stanje naslijeđeno organizacijom rada nadležnog doma zdravlja 2. ako na području područne ambulante nije popunjena mreža javno zdravstvene službe u obiteljskoj medicini 3. ako sa područja općine (grada ) u kojoj je sjedište ordinacije ugovorni liječnik-privatnik ima u skrbi manji broj opredijeljenih pacijenata od minimalnog broja propisanog aktima HZZO-a o ugovaranju PZZ-a (2) Pod pojmom obavljanje djelatnosti u ruralnom i depriviranom području iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se situacija u kojoj je sjedište ordinacije ili područna ambulanta u kojoj liječnik obavlja djelatnost na području jedinice lokalne samouprave koja je prema“ Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti“ (N.N. 132/17), a sukladno „Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske“ (N.N.147/14 i 123/17) razvrstana u I,II, i III skupinu ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave odnosno koje se nalaze u I,II, i III četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave: (3) Zahtjev za dozvolu za rad u područnoj ambulanti iz stavka 1. ovog članka zdravstveni radnik podnosi ministarstvu uz zahtjev za odobrenje obavljanja privatne prakse u ordinaciji iz čl. 50. ovog zakona. (4) Uz zahtjev za dozvolu za rad u područnoj ambulanti zdravstveni radnik obavezno prilaže: - rješenje ministarstva kojim se utvrđuje da su ispunjeni uvjeti za obavljanje djelatnosti obiteljske medicine s obzirom na prostor i medicinsko-tehničku opremu u područnoj ambulanti -ugovor kojim dokazuje pravo raspolaganja prostorom područne ambulante -prethodnu suglasnost župana za rad zdravstvenog radnika u područnoj ambulanti (5) Dozvola za rad u područnoj ambulanti prestaje važiti na dan popunjavanja mreže javne zdravstvene službe za područje na kojem se područna ambulanta nalazi. (6) Privatni zdravstveni radnik koji ima dozvolu za rad u područnoj ambulanti ne smije u skrbi imati veći broj opredijeljenih pacijenata od maksimalnog broja pacijenata propisanog aktima HZZO-a. (7) U slučaju većeg broja opredijeljenih pacijenata od maksimuma propisanog aktima HZZO-a ministarstvo može ukinuti dozvolu za rad u područnoj ambulanti. OBRAZLOŽENJE: Česta je situacija u ruralnim i depriviranim područjima da sadašnji koncesionari u djelatnosti obiteljske medicine pored ordinacije odnosno mrežnog mjesta za koju imaju koncesiju obavljaju djelatnost i u drugoj ambulanti, obično izvan općinskog središta u kojem imaju koncesiju ili čak na području druge općine. Ovo su u pravilu naslijeđene situacije iz vremena dok su zdravstvenu zaštitu provodili domovi zdravlja i liječnici koji su prešli u zakup odnosno kasnije u koncesiju samo su nastavili ovakav teritorijalni ustroj na terenu. Općine (gradovi) koje imaju ovakve ordinacije izvan mreže javnozdravstvene službe u naseljima izvan općinskog središta, na ovaj način osiguravaju dostupnost obiteljskog liječnika u naseljima koja su slabo prometno povezana s općinskim središtem te su obično same osigurale minimalne uvjete u pogledu prostora, a opremu je nabavio ili nadležni dom zdravlja ili sam koncesionar-zakupac. Ovakve su situacije obično u sredinama u kojima jedna općina ima znatno više osiguranika nego je dozvoljeni maksimum po timu , a nedovoljno za dva tima sa standardnim brojem osiguranika te je jedno mrežno mjesto upražnjeno. Zanimljivo je da su sve dosadašnje varijante zakona o zdravstvenoj zaštiti žmirile na ovu situaciju odnosno proglašavale je nezakonitom , a u prekršajnim odredbama i sankcionirale kaznom od 5000 do 10000 kuna za privatnog zdravstvenog radnika. Legalizacijom ovakvog načina rada osigurala bi se bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite u ruralnim i depriviranim područjima jer ne postoji nikakav interes mladih liječnika za popunjavanje mrežnih mjesta na području ovih općina kako zbog malog broja potencijalnih pacijenata tako i zbog njihove neatraktivnosti za mjesto života i rada što je vidljivo i iz njihove pozicije u rangu jedinica lokalne samouprave po indeksu razvijenosti prema „Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti“ (N.N. 132/17), a sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (147/14 i 123/17). Također i domovi zdravlja koji pokrivaju ova područja su apsolutno podkapacitirani brojem liječnika za popunjavanje ovih ambulanti. Na ovaj način pojedinim liječnicima se osigurava dovoljan broj pacijenata za rentabilno poslovanje i optimalno korištenje ljudskih resursa u uvjetima rastućeg deficita obiteljskih liječnika. Također, na ovaj način priznalo bi se i postojeće stanje na terenu, a stotinama liječnika omogućio rad bez stalnog straha da su u prekršaju. Treba također uzeti u obzir da ove ambulante liječnicima koji u njima rade stvaraju dodatni trošak i dodatni napor u radu i stavljaju ih ustvari u nepovoljniju situaciju od kolega koji rade samo na jednoj lokaciji te bi im na neki način ovu situaciju trebalo i bonificirati s obzirom da pridonose dostupnosti primarne zdravstvene zaštite u ruralnim i depriviranim područjima. Ograničenje maksimalnog broja pacijenata u skrbi jednog tima utvrđeno u aktima HZZO-a je brana nelojalnoj konkurenciji ugovorenim timovima u mreži javne zdravstvene službe na području općine u kojem se područna ambulanta nalazi. U vezi sa svime gore navedenim, a posebno progresivno rastućim depopulacijskim trendovima i s tim u vezi smanjenjem gustoće naseljenosti u ruralnim sredinama s jedne strane i manjkom obiteljskih liječnika s druge strane, zakonodavac mora zauzeti fleksibilniji stav u pogledu „broja radilišta“ na kojima nositelj privatne prakse može raditi jer će jedino na taj način osigurati, barem za dogledno vrijeme, normativno zajamčenu dostupnost primarne zdravstvene zaštite svim stanovnicima RH i donekle doprinijeti zaustavljanju depopulacijskih trendova u demografski devastiranim područjima. Također ne postoji niti jedan racionalan razlog kojim bi se argumentirala nužnost odobrenja za rad u samo jednoj ordinaciji, osim možda iracionalnog ideološkog, kao izraza „straha od bogaćenja“ liječnika –privatnika. Ovaj strah je neopravdan i iracionalan najmanje iz slijedeća dva razloga: 1.maksimalan broj pacijenata po timu, a onda indirektno i maksimalni prihod utvrđeni su aktima HZZO-a o uvjetima ugovaranje 2. svako obavljanje djelatnosti na više lokacija samo stvara dodatne troškove i uz limitirani broj pacijenata odnosno limitirane prihode rezultira smanjenim dohotkom nositelja privatne prakse. U vezi sa svime gore navedenim možda bi trebalo razmisliti i o revidiranju pojma mreže javne zdravstvene službe kao i kriterija za njezino formiranje . Marija Tečer dr.med. liječnica O.M. u Velikoj Kopanici | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 575 | Damir Čiček | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Poštovani, Ovim putem osvrnuo bih se na nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti u dijelu koji se tiče ljekarništva. Smatram da je članak 268., po kojem se ljekarnicima koji obavljaju privatnu praksu u ljekarnama na osnovu zakupa omogućava da djelatnost nastave obavljati kroz privatnu praksu, nepravedan, nastavak višegodišnje nejednakosti među ljekarnicima, pa čak i protuustavan, jer krši jednu od temeljnih ustavnih vrednota- jednakost. Problem zakupa u ljekarništvu koji je nastao prije dvadesetak godina dobro je poznat. Davanjem određenih ljekarni u zakup pojedinim ljekarnicima, tada je stvorena velika nepravda i nejednakost među ljekarnicima. Umjesto zaštite javnog interesa, tim činom pogodovalo se uskom krugu pojedinaca. Važno je istaknuti da već petnaestak godina zainteresirani ljekarnici nisu mogli ostvariti status zakupaca ili koncesionara, dok su pojedini drugi zdravstveni djelatnici na razini primarne zdravstvene zaštite imali na raspolaganju model koncesija, a prema nacrtu prijedloga Zakona, moći će ga koristiti još dvije godine od donošenja ovog Zakona. Mlađi ljekarnici koji bi željeli ostvariti privatnu praksu su u potpunosti onemogućeni. Ovakvim prijedlogom Zakona krše se i prava osnivača, domova zdravlja i ljekarničkih ustanova u vlasništvu županija i Grada Zagreba. Članak 268. omogućuje nastavak i ozakonjenje povlaštenog statusa zakupaca, te dovodi u diskriminirajući položaj ostale ljekarnike, pri čemu je upitna i zaštita javnog interesa. Bez nove evaluacije stanja i poslovanja ljekarni u zakupu, ugovori o zakupu ne bi se smjeli jednostavno preoblikovati u privatnu praksu. Smatram da je nužno dati šansu i ostalim ljekarnicima da ostvare privatnu praksu, kao što je to omogućeno u ostalim granama primarne zdravstvene zaštite. Zbog svega navedenog, predlažem: 1. Ukidanje članka 268. prijedloga Zakona 2. Povrat svih ljekarni u zakupu stupanjem na snagu ovog Zakona osnivaču, tj. domovima zdravlja i županijskim ljekarničkim ustanovama. 3. U skladu s člankom 269., povrat prostora i opreme matičnoj zdravstvenoj ustanovi. Za lijekove i medicinske proizvode u vlasništvu zakupca, u količini koja odgovara potrebnim zalihama jedinice zakupa za najviše mjesec dana, sklapanje ugovora o otkupu. Isto tako, sklapanje ugovora o otkupu za potrošni materijal zatečen u jedinici zakupa. Prijenos Ugovora o radu zaposlenih djelatnika na dom zdravlja, odnosno ljekarničku ustanovu u vlasništvu županije. 4. Procjenu uloženih sredstava zakupaca u održavanje prostora, te njihova nadoknada. 5. Nakon toga potrebno je izvršiti evaluaciju stanja i poslovanja pojedinih ljekarničkih jedinica, te raspisati natječaje za obavljanje privatne prakse, gdje bi, ako su zainteresirani, prednost trebali imati ljekarnici zaposleni u toj zdravstvenoj ustanovi. Na taj način izjednačio bi se status ljekarnika s ostalim zdravstvenim djelatnicima na primarnoj razini zdravstvene zaštite, koji mogu ostvariti privatnu praksu. Smatram da ni odredba članka 67., stavka 2., prema kojoj zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina života ne doprinosi kvaliteti zdravstvene zaštite i ostvarivanju ciljeva zdravstvene politike, te da bi primjerenije bilo da se granica postavi na 65 godina. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 576 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | PREDMET: OPĆI KOMENTAR HFD-a I KOMENTARI PO ČLANCIMA SA OBRAZLOŽENJIMA NA TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Hrvatsko farmaceutsko društvo vezano za stav i mišljenje izneseno na sastancima Radne grupe MZ RH za izradu Nacrta prijedloga predmetnog zakona te analizom objavljenog teksta Nacrta u sklopu e-savjetovanja Vlade RH daje sljedeće opće komentare i pojedinačne komentare na članke s obrazloženjima i konkretnim izmjenama i dopunama odredbi javno objavljenog Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, i to: • Članak 9. U članku 9. predlaže se mijenjati alineju 7. tako da glasi: - „ osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po razinama uključujući izobrazbu i usavršavanje radnika u sustavu zdravstva u suradnji s komorama u koje su udruženi zdravstvenih radnici obuhvaćeni planom zdravstvene zaštite“ • Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineja 3. OBRAZLOŽENJE: Iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. • Članak 22. U članku 22.predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: U optimalnom i sadržajnom kreiranju i definiranju mjera zdravstvene zaštite u obliku primjedbi i mišljenja svoj učinkoviti doprinos osim Hrvatskog liječničkog zbora mogu dati i ostale krovne nacionalne zdravstvene strukovne udruge (društva). Takav stav uz potporu predstavnika Hrvatskog liječničkog zbora, drugih zdravstvenih strukovnih udruga i komora u zdravstvu zauzeli smo svi dionici na radnom sastanku Radne grupe MZ RH u listopadu 2017., pa nema razloga da se isto ne uvaži i uvrsti u tekst Zakona. • Članak 23. U članku 23.predlaže se u stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: - „5. mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksićne, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ U članku 23. predlaže se dodati stavak 3.( pri čemu postojeći stavak 3. postaje stavak 4.), a koji glasi: - „(3) Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksićne, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ U članku 23. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Ako tijelo iz stavka 2. i 3. ovog članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 2. ili 3. ovog članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.“ OBRAZLOŽENJE: U Republici Hrvatskoj nije donijet niti je na snazi preuzeti obvezujući provedbeni propis EU koji uređuje problematiku zdravstvene zaštite u svezi s radom i radnim okolišem te sa sprječavanjem oštećenja zdravlja kod rukovanja i uporabe lijekova koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari. Zdravstveni radnici svakodnevno rade te su u kontaktu sa citotoksičnim lijekovima i drugim lijekovima koji sadrže opasne djelatne tvari, bez zakonski propisanih temeljnih i specifičnih mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. Za donošenje provedbenog propisa koji uređuje to područje potrebno je stvoriti pravni temelj u odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Provedbenim propisom - Pravilnika o rukovanju s lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari, normativno bi se uredio sadržaj temeljnih i specifičnih mjera za zaštitu zdravlja i siguran rad sa lijekovima koji sadrže citotoksične i druge opasne tvari. • Članak 30. U članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“predlaže se dodati riječi: - „(1)…ljekarničku skrb“ • Članak 33. U članku 33. predlaže se dopuniti stavak 3. tako da glasi; - „(3)Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“ • Članak 34. U članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ predlaže se dodati riječi: - „i ljekarničku skrb“ • Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 3. koji glasi: - „(3)Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti“ • Članak 42. U članku 42.predlaže se dodati stavak 3. (pri čemu postojeći stavak 3. postaje stavak 4.), a koji glasi: - „(3)Strukovne komore mogu voditi za pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a u sklopu vođenja registra svojih članova, Poseban nacionalni registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar).“ U članku 42. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Način vođenja Nacionalnog registra i Posebnog registra te podatke koje će ti registri sadržavati pravilnikom propisuje ministar.“ • Članak 50. U članku 50. u stavku 2. predlaže se dodati alineja 3. koja glasi: - „ﬤmišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: Komore zbog stalnog uvida u stanje zdravstvene djelatnosti iz svoje strukovne nadležnosti te kontakta sa članstvom i pacijentima mogu stručno procijeniti potrebu za organiziranjem i dostupnošću zdravstvene skrbi te potrebu dodatnih zdravstvenih timovima na određenom području. • Članak 51 U članku 51. predlaže se brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu izbjegavanja i eliminacije eventualno mogućih zlouporaba. • Članak 54. U članku 54. predlaže se mijenjati stavak 3. tako da glasi: - „(3)Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Ne postoji potreba i opravdanje za ograničavanjem zapošljavanja, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi, Zapošljavanjem više magistara farmacije-ljekarnika u ljekarni pruža se bolja i kvalitetnija ljekarnička skrb/usluga pacijentu, posebice ako to dozvoljavaju ekonomske i materijalne mogućnosti ljekarne. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8-satno radno vrijeme. Zapošljavanjem magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom stvaraju se uvjeti za dostupniju i kvalitetniju ljekarničku uslugu/skrb poglavito u turističkoj sezoni, a da se pri tome ne opterećuje troškovima i dodatnim obvezama lokalna zajednica niti državni proračun. • Članak 56. U članku 56. predlaže se mijenjati stavak 2. tako da glasi: - „(2)Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ U članku 56. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: - „(3)Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti i višu cijenu zdravstvene usluge iz stavka 2. ovoga članka, uz suglasnost nadležne komore i ministra.“ • Članak 63. U članku 63. stavku 3. alineji 3. predlaže se iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“, tako da ista alineja glasi: - „ﬤsuglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava za obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: Nužno je u proces prenošenja prava uključiti i nadležnu komoru. Tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, zbog eventualnog mogućeg sukoba interesa, može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je opravdano i objektivno potrebno zatražiti mišljenje komore koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. • Članak 67. U članku 67.predlaže se dodati novi stavak 5. koji glasi: - „(5)U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ • Članak 68 U članku 68. stavku 2., točki 3. Predlažu se brisati riječi: - „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8-satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. • Članak 70. U članku 70.predlaže se mijenjati stavak 3. tako da glasi: - „(3)Specijalnu bolnicu može osnovati jedinica područne (regionalne)samouprave, grad i druga pravna osoba te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja.“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ tako da glasi: - „(5)Polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu i ustanovu za palijativnu skrb mogu osnovati jedinica područne (regionalne)samouprave, grad i druga pravna osoba te fizička osoba.“ U članku 70.iza stavka 5. treba dodati novi stavak 6.(stavci 6.-10. postaju 7.-11.), a koji glasi: - „(6)Ljekarničku ustanovu mogu osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave i druga pravna osoba koja je u većinskom vlasništvu magistara farmacije koji neposredno obavljaju ljekarničku zdravstvenu djelatnost te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem farmacije.“ OBRAZLOŽENJE: Ovakvim definiranjem odredbi Zakona u dijelu osnivanja ljekarničkih ustanova želi se zaustaviti proces deregulacije ljekarničke djelatnosti u Hrvatskoj kao djelatnosti od posebnog javnog interesa. Dosadašnje stanje „deregulacije ili loše regulacije ljekarništva“, koje traje duže od 15 godina, ima za posljedicu slabljenje „etičkog modela ljekarništva i ljekarničke skrbi koja treba biti usmjerena na javni i društveni interes zaštite zdravlja i prava svakog pacijenata“. Pri tome stalno i neopravdano jača „trgovački ili bolje rečeno profitno usmjereni model poslovanja i rada u ljekarništvu“. Cilj ovako predloženih zakonskih odredbi, odnosno nove regulacije ljekarništva u RH, je usmjerenost na vrijednosti i ishode racionalnog i dostupnog liječenja lijekovima. Procesi regulacije ljekarništva u istom okviru i cilju koji mi zastupamo ovim predloženim zakonskim odredbama ili sličnima kroz svoju nacionalnu legislativu i regulativu u zadnjih nekoliko godina provode nama susjedne EU države (Mađarska, Slovenija, Češka i dr.). • Članak 74 U članku 74. stavak 1. predlaže se iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ tako da glasi: - „(1)Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obavezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ • Članak 85. U članku 85. stavak 4. predlaže se iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi: - „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatramo da mora definirati/utvrditi mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada. Treba se onemogućiti da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samouprave bez obzira na kvalitetu i učinkovitost njihovog rada. U članku 85. stavak 6. predlaže se iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi: - „na području zdravstva“ • Članak 96. U članku 96. stavku 5. alineji 4. predlaže se iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “odnosno kliničkog farmaceuta.“ U članku 96. stavku 5. alineji 6. predlaže se iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “odnosno kliničkog farmaceuta.“ • Članak 97. U članku 74.stavak 3. predlaže se iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: - „(3)U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. • Članak 103. U članku 103. stavak 2.predlažu se brisati riječi: - “ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organiziranu/osnovanu ljekarničku ustanovu čiji je osnivač ista jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. U članku 103. stavak 9. i 10. predlažemo i tražimo da se precizno navede tko čini tim u pružanju palijativne skrbi, odnosno navesti koje su sve zdravstvene djelatnosti i zdravstveni radnici u timu. Pri tome navesti magistra farmacije kao koordinatora za opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima te za pružanje specifične redovne i potporne ljekarničke skrbi. OBRAZLOŽENJE: Ljekarnička skrb u palijativnoj skrbi pacijenata, procjena farmakoterapije , pogotovo kod poli-pragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralnog pripravka-lijeka za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim palijativne skrbi. • Članak 113. U članku 113. stavak 1. iza riječi „zdravstvene njege“ predlažu se dodati riječi: - “i ljekarničke skrbi“. • Članak 116. U članku 116. stavak 2. alineja 2. iza riječi „medicinskim proizvodima “ predlažu se dodati/staviti riječi„“i magistralnim/galenskim pripravcima.“, tako da glasi: - „- opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim proizvodima“ OBRAZLOŽENJE: Radi se o ujednačavanju ovog pojmovnog sadržaja teksta/navoda sa već ranije uporabljenim u ovom Nacrtu prijedloga Zakona (čl.30.). • Članak 130. U članku 130. stavku 1. predlaže se brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE:Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima. • Članak 143. U članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ predlaže se dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da isti glasi: - „(2)Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ • Članak 155. U članku 155. stavku 2. predlaže se posebno reguliranje zdravstvenih radnike u odnosu na zdravstvene suradnike pa se traži brisanje rečenice „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ . Njih treba kao zdravstvene suradnike s normiranim profesijskim nazivom prikazati, opisati i naznačiti u članku 167. ovog Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. • Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. • Članak 169. U članku 169. iza stavka 2. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: - „(3)Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“. • Članak 174. U članku 174. stavku 1. iza riječi: „pribavljeno“ predlaže se dodati riječi: „pozitivno“ • Članak 175. U članku 175. stavku 1. predlažu se brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ • Članak 178. U članku 178.predlaže se mijenjati stavak 12. tako da glasi: - „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ U članku 178. predlaže se dodati novi stavak 13.(12.a.) koji glasi: - „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. U članku 178. predlaže se dodati novi stavak 14. (12.b.)koji glasi: - „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. • Članak 179. U članku 179. stavak 2. predlaže se iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ tako da glasi: - „(2)Nadležne komore izdaju potvrde .... , magistre farmacije, magistre farmacije specijalista i primalje ........ “ • Članak 181 U članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ predlažu se dodati riječi „na prijedlog nadležne komore, Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih nacionalnih zdravstvenih stručnih društva“ • Članak 183. U članku 183. stavak 2. predlaže se na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ tako da glasi: - „(2)Za potrebe ljekarničke djelatnosti dio specijalizacije može se obavljati kod pravnih osoba koje provode proizvodnju ili kontrolu lijekova te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode. “ • Članak 184. U članku 184. brisati stavak 1. • Članak 192. U članku 192. stavak 1. predlaže se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ tako da glasi: - „(2)Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ i „farmaceutskih i medicinsko biokemijskih“, tako da glasi: - „(2)O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ OBRAZLOŽENJE: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi koji te zdravstvene struke (magistri farmacije i magistri medicinske biokemije) treba isključiti i negativno diferencirati u odnosu na ostale visokostručne zdravstvene struke. U nama susjednim zemljama ove struke imaju te mogućnosti i prava. • Članak 221., U članku 221. predlaže se izmjena teksta tako da isti glasi: - „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE:Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori. • Članak 222. Predlaže se brisati predloženi članak 222. • Članak 223. Predlaže se brisati predloženi članak 223. • Članak 224. Predlaže se brisati predloženi članak 224. • Članak 225. Predlaže se brisati predloženi članak 225. • Članak 226. Predlaže se brisati predloženi članak 226. • Članak 227. Predlaže se brisati predloženi članak 227. • Članak 228. Predlaže se brisati predloženi članak 228. • Članak 268. U članka 268. stavak 1. predlažemo da se riječi „a u kojem su“ „ zamijene riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: U članku 268. iza stavka 2.predlaže se dodati novi stavak 2a. koji glasi: - „(2a)Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu smatrati u pravnom prometu kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom postupku ugovaranja pa temeljem nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. U članku 268. iza predloženog novog stavka 2a. tražimo da se doda novi stavak 2b. koji glasi: - „(2b)Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2. ovog članka je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese odluku ministar svojim rješenjem zamjenjuje istu.“ U članku 268. stavak 3. predlažemo da se iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brišu riječi „na osnovi zakupa“ • Članak 271. U članku 223. stavak 3. predlažemo da se iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brišu riječi „na osnovi zakupa“ • Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. OPĆA NAPOMENA: Ove primjedbe, kao izmjene i dopune teksta Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, predstavljaju stav i komentare koje je Hrvatskog farmaceutskog društva izradilo u strukovnoj suradnji i zajedništvu s Hrvatskom ljekarničkom komorom. POSEBNA NAPOMENA: Mišljenja smo da model i pitanja privatizacije dijela javnog sustava zdravstvene zaštite RH, na primarnoj i sekundarnoj razini, treba cjelovito kreirati i rješavati, sagledavajući sve aspekte i učinke tog procesa, prvenstveno kroz poseban zakonski propis o ograničenoj privatizaciji u zdravstvu. Takav zakonski propis trebao bi se temeljiti na širokom nacionalnom, strukovnom, socijalnom i političkom konsenzusu. Nije primjereno u kontinuitetu temeljni pravni-legislativni zdravstveni propis Republike Hrvatske „opterećivati“ materijom privatizacije, a da pri tome „izravno i neizravno kočimo“ razvojnu i stvaralačku komponentu našeg zdravstvenog sustava . ZA HRVATSKO FARMACEUTSKO DRUŠTVO Doc.dr.sc. Maja Jakševac Mikša, mag.pharm. Izvršna direktorica HFD Mr.sc. Darko Takač, mag.pharm.spec.oblik.lijekova Predsjednik HFD | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 577 | Marijana Peček-Vidaković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Vezano uz dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, smatram da se radi o nepotrebnom rasipavanju sredstava, osobito u manjim mjestima. Budući da postoje hitni bolnički prijemi na koje se može doći bez uputnice i da postoji vanbolnička hitna služba, dežurstva primarne zdravstvene zaštite bila bi treći oblik zbrinjavanja pacijenata, koji se u manjim mjestima ne može adekvatno organizirati zbog nedostatka kadra i neimanja pratećih službi (laboratorij, ljekarna) te bi ionako pacijente upućivali na hitni bolnički prijem. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 578 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Na početku ću napisati par općih komentara na cjelokupan Nacrt. Donošenje nove inačice nekog zakona uvijek je prigoda da se stari zakon popravi i izbace nepotrebne stvari. U slučaju Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti tome nije tako. Već sama opsežnost samog nacrta prijedloga ukazuje na pretjeranu reguliranost područja zdravstvene zaštite. U odnosu na vrijedeću inačicu (verziju) Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ovaj prijedlog nacrta narastao je za kojih 90 članaka. (Ne čudi me da se ukida državni ispit za dotore medicine s polaganjem zakona, jer to nitko ne bi mogao savladati.) Kad netko pozna materiju u potpunosti onda ju prezentira na jednostavan način, u najmanju ruku, da razumije prosječan građanin, ako ne dijete. Ovako kompliciran prijedlog zakona implicira da niti oni koji su ga sastavljali nisu posve upoznati s onim što unutra piše, a s obzirom na pojedine odredbe, niti s postojećim stanjem, načinom organizacije zdravstvene zaštite i slično. Stječe se ujedno dojam da je zadatak pisanja zakona dodijeljen različitim službama unutar Ministarstva zdravstva koje su, svaka svoj dio pisale na svoj način, tako da je nacrt prijedloga zakona neujednačen u koncepciji i izričaju. Stoga bi nacrt prijedloga zakona trebala urediti jedna osoba koja nije sama izravno sudjelovala u njegovom pisanju. Vratit ću se još na "hiperreguliranost". U nacrtu prijedloga zakona ima stvardi, dijelova koji su regulirani do u najsitnije detalje, što znači da kada se bude nešto trebalo mijenjati, banalno, vezano uz određenu problematiku, to će trebati proći javnu raspravu i prihvaćanje na Saboru. Vidjela sam da autore muči veliki broj uputa i tumačenja, ali potrebno je razmisliti da se ipak jedan dio, osobito onaj oko kojih već sada postoje razmimoilaženja, riješi pravilnicima kako bi se lakše i jednstavnije mijenjali kada se vidi kako funkcioniraju (ili ne funkcioniraju) u praksi. Mišljenja sam također da nekim odredbama uopće nije mjesto u ovom zakonu već trebaju biti predmetom strategija, programa mjera, pravilnika i slično. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 579 | Alen Piralić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI | Nije mi jasna ideja posebnog dežurstva, s obzirom na činjenicu da dijagnostičke djelatnosti u to vrijeme najčešće NE rade. Pretpostavljam da moramo biti dostupni pacijentima zbog grlobolje i bolova u leđima... | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 580 | Privatna zdravstvena njega bolesnika Radmila Juras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | U potpunosti se slažem s primjedbama i stavovima Udruge zdravstvene njege bolesnika u kući i HKMS. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 581 | Ana Bandjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 582 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | U potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima spec.med.biokem. Ivanke Ostroški, dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 583 | Marija Santini | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Hrvatsko društvo za infektivne bolesti) Tijela zdravstvene ustanove Povjerenstvo za rukovođenje antimikrobnom terapijom i timovi za antimikrobnu terapiju Članak 97 (sadašnji članak 97. koji se odnosi na Povjerenstvo za kvalitetu postao bi članak 98.) (1) Povjerenstvo za rukovođenje antimikrobnom terapijom jest tijelo koje - prati potrošnju antibiotika u zdravstvenoj ustanovi i analizira primjenu antibiotika. Podatci o potrošnji antibiotika analiziraju se na nacionalnoj, županijskoj i razini ustanove uz redovitu povratnu informaciju propisivačima antibiotika. - koordinira rad timova za antimikrobnu terapiju (A-timovi). - donosi i usvaja kliničke smjernice i algoritme za dijagnostiku i liječenje infektivnih bolesti na razini ustanove, koje obnavlja periodično i svaki put kada dođe do značajnih promjena u stopama rezistencije u nacionalnim i/ili međunarodnim smjernicama. - prati rezistenciju kliničkih izolata na nacionalnoj i lokalnoj razini uz redovitu povratnu informaciju propisivačima antibiotika. - osigurava adekvatnu mikrobiološku dijagnostiku koja za akutne bolničke pacijente podrazumijeva dostupnost brze mikrobiološke - potiče informatizaciju kao sredstvo brze komunikacije nalaza pojedinih pretraga, epidemioloških podataka o rezistenciji i potrošnji antibiotika te informatičku podršku u donošenju odluka o primjeni antimikrobnih lijekova. - razvija navike vođenja dokumentacije pacijenta koja uključuje podatke o razlogu primjene antimikrobnog lijeka, odabir antimikrobnog lijeka, doziranje, način primjene i predviđeno trajanje antimikrobne terapije. - izrađuje godišnje izvješće o provedenim aktivnostima i rezultatima programa rukovođenja antimikrobnom terapijom te ga podnosi Nacionalnom povjerenstvu za rukovođenje antimikrobnom terapijom (2) Povjerenstvo za rukovođenje antimikrobnom terapijom imenuje upravno vijeće i čini ga najmanje pet članova: - infektolog (voditelj povjerenstva) - klinički mikrobiolog - klinički farmaceut i/ili klinički farmakolog - prvostupnik/prvostupnica sestrinstva ili magistra/magistrica sestrinstva - informatičar - ovisno o strukturi i namjeni bolnice, predstavnici kliničkih struka najvećih potrošača antibiotika (3) Tim za antimikrobnu terapiju (A-tim) radi izvide kojima se analizira primjena antibiotika u bolničkih i izvanbolničkih pacijenata. Prilikom izvida analizira indikacije za primjenu antibiotika, izbor, način i duljinu primjene antibiotika. (4) Tim za antimikrobnu terapiju čini kliničar s izobrazbom i profesionalnim iskustvom u dijagnostici i liječenju infektivnih bolesti (liječnik specijalist infektolog, kao voditelj tima), klinički mikrobiolog i klinički farmakolog i/ili klinički farmaceut. Uprava zdravstvene ustanove određuje članove A-timova, broj A-timova i ekvivalent radnog vremena koji članovi A-tima provode na razvijanju i provođenju rukovođenja antimikrobnom terapijom što će ovisiti o veličini bolnice, profilu i protoku pacijenata. (5) Tim za antimikrobnu terapiju podnosi izvješće tromjesečno o svome radu Povjerenstvu za rukovođenje antimikrobnom terapijom. (6) Svaka zdravstvena ustanova treba razviti program rukovođenja antimikrobnom terapijom. (7) Svaka zdravstvena ustanova treba osigurati financijska sredstva za razvijanje i provođenje programa rukovođenja antimikrobnom terapijom koji se odnosi na izvanbolničku i bolničku populaciju pacijenata. (8) Sastav, opseg rada i obveze Povjerenstva i A-tima uređuju se posebnim pravilnikom zdravstvene ustanove. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 584 | Verica Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Poštovani, podržavam sve prijedloge i u potpunosti se slažem s komentarima HKMB-a i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 585 | Meri Margreitner | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Pozdravljam nastojanja Ministarstva da ovim Nacrtom prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti prekida diskriminaciju među liječnicima primarne zdravstvene zaštite. Novim Zakonom se daje svima pravo na izbor, kako domskim liječnicima i medicinskim sestrama tako i sadašnjim koncesionarima da se vrate pod dom zdravlja, što do sada nisu mogli. Kako bi se pravo na izbora olakšalo, predlažem male izmjene u pojedinim člancima. Članak 47. pod 3) Uvjet iz točke 7.stavke 1.ovoga članka zdravstvenom radniku, a koji će privatnu praksu u ordinaciji obavljati u poslovnom prostoru u kojem je obavljao zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona omogućiti će se sklapanje ugovora o zakupu prostora s domom zdravlja s danom početka obavljanja privatne prakse. Članak 50. ◊ ugovor o radu ili izjavu o radu u timu člana/članova tima ovjerena kod javnog bilježnika OVO MOLIM BRISATI!–bit će potrebno priložiti prije sklapanja ugovora s HZZO-om. ◊ dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 47. stavka 1. točke 1. – 8. ovoga Zakona, odnosno članka 49. stavka 4. ovoga Zakona. MOLIM u nastavku dodati -osim dokaza o ispunjavanju uvjeta iz članka 47.stavke 1 točke 7. ovoga Zakona, za one zdravstvene radnike koji će nastaviti obavljati privatnu praksu u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona jer će isto biti regulirano ugovorom o zakupu s domom zdravlja po izdavanju rješenja Ministarstva zdravstva o početku obavljanja privatne prakse. Članak 51. pod (2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik koji ima sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom, uz dokaze iz članka 50. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona, obvezan je priložiti i suglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, za promjenu prostora obavljanja djelatnosti. MOLIM BRISATI OVU ALINEJU! Potpuno nepotrebno, ako prostor i oprema odgovaraju normativima i standardima za otvaranje privatne prakse prema Pravilniku o minimalno tehničkim uvjetima u zdravstvu što potvrđuje komisija Ministarstva zdravstva ◊ dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 47. stavka 1. točke 1. – 8. ovoga Zakona, odnosno članka 49. stavka 4. ovoga Zakona. MOLIM DODATI -osim dokaza o ispunjavanju uvjeta iz članka 47.stavke 1 točke 7. ovoga Zakona, za one zdravstvene radnike koji će nastaviti obavljati privatnu praksu u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona jer će isto biti regulirano ugovorom o zakupu s domom zdravlja do početka obavljanja privatne prakse Članak 63. ◊ suglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda MOLIM BRISATI !Ovo je nepotrebno jer se niže dolje dokazuje potvrdom HZZO-a ispunjavanje uvjeta propisanih općim aktima Zavoda. ◊ dokaz o osiguranju utvrđenog broja opredijeljenih osiguranih osoba Zavoda za djelatnosti propisanim općim aktima Zavoda Članak 271. (2) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru, a u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona tako što će im se omogućiti potpisivanje ugovora o zakupu s domom zdravlja, a prema rješenju MInistarstva s početkom obavljanja privatne prakse. (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu zdravstvenu djelatnost nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovi zakupa u prostoru koji nije u vlasništvu doma zdravlja, odnosno s kojim dom zdravlja ne raspolažu temeljem valjanog dokaza o pravu raspolaganja prostorom, a za koji zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka raspolažu valjanim dokazom o vlasništvu ili o raspolaganju prostorom u kojem su obavljali tu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (4) Zdravstveni radnici iz stavaka 1. i 3. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od dvije godine (nepotrebno ograničavamo budućim kolegama pokretanje postupka zato predlažem maknuti dvije godine-)samo ostaviti- nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Hvala svima u Ministarstvu na trudu i na uvažavanju mišljenja i prijedloga struke tj onih koji neposredno, svakodnevno rade s pacijentima, a sve kako bi poboljšali kvalitetu zdravstvene zaštite naših pacijenata. Uvažavanjem prijedloga svih zdravstvenih djelatnika bilo koje razine zdravstvenog sustava samo i jedino može uroditi plodom. Sretno! Meri Margreitner | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 586 | Morena Butković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Podržavam prijedloge KoHOM-a.Samo "neupućeni" mogu govoriti o napuštanju javnog zdravstva u uvjetima zadržavanja potpuno besplatne i neograničeno dostupne usluge. Novi zakon otvara mogućnost slobode izbora kao osnovnog demokratskog načela. Zadovoljni u Domovima zdravlja , neće željeti preuzimati rizike samostalnog ugovaranja usluga i vođenja Ordinacije . Nezadovoljni , imaju izbora. Domovi zdravlja imaju priliku za suvremenom reorganizacijom u uvjetima epidemije kroničnih nezaraznih bolesti . Posebna vrijednost ovog zakona je i mogućnost prijenosa INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA KOJI UKLJUČUJE :NE ZIDOVE I PODOVE I INSTALACIJE ORDINACIJE ZA KOJU SE GODINAMA PLAĆA ZAKUPNINA , VEĆ PRIJENOS ULOŽENOG U PACIJNETE , ČLANA TIMA ,ORGANIZACIJU RADA I EDUKACIJU , JEDNAKO KAO I U KUPLJENU DIJAGNOSTIČKU OPREMU JER SE CIJENAMA USLUGA HZZO-A NIKAD NE MOŽE VRATITI ULOŽENO. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 587 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 588 | KATJA PULJČAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 589 | LIDIJA KOLETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | (čl. 155.) Zašto je rad socijalnih radnika u zdravstvu neprepoznat? Podsjećamo da smo svakodnevno u kontaktu s pacijentima, razgovaramo, stručno, kvalitetno i ažurno rješavamo probleme na terenu čime doprinosimo održavanju remisije bolesti jer kod psihijatrijskih pacijenata i socio-ekonomska situacija igra veliku ulogu u pogoršanju bolesti. Podižemo kvalitetu boravka pacijenata u bolnici na način da im osiguramo što kvalitetniju rehabilitaciju i resocijalizaciju u svrhu primjerene društvene reintegracije. Sa žaljenjem ističemo da je neprihvatljivo u 21. stoljeću ponavljati naš opseg rada i političko nepriznavanje statusa socijalnih radnika kao zdravstvenih radnika. Pisano je već nebrojeno puta, usvojen je prijedlog, ali se nije pomaknulo s mrtve točke jer vlada apsolutna diskriminacija naše profesije u odnosu na druge, srodne profesije koje su ravnopravno uključene i imaju priznati status zdravstvenih radnika (klinički psiholozi, logopedi, nutricionisti...) S poštovanjem, Lidija Koletić, mag.act.soc. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 590 | Mirjana Semenić Rutko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Podržavam prijedloge udruge HIKPZZ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 591 | LJEKARNA RIJEKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Podržavam prijedloge i komentare HLJK i HFD-a. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 592 | Višnja Jureša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Članku 30 U stavku (1) treba dodati podstavak ''izvođenje laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine.'' Pojašnjenje: Budući se preko 80% kliničkih odluka liječnika danas (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije) zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, opravdano je uvrstiti ovaj podstavak. U stavku (2) termin ''laboratorijska djelatnost'' treba zamijeniti s ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03) i ravnopravan je s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Pojašnjenje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrte laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Članak 33. Termin ''laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost'' bi trebalo zamijeniti terminom ''medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost''. Pojašnjenje: Ponovno se upotrebljava termin ''laboratorijska djelatnost'' koji nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja, tj. nositelju djelatnosti: magistru medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. Predlažem termin u Stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: Puni naziv je u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 54. U stavak (5) predlažem se brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 96. U stavku (2) predlažem dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku (1) ovog članka se navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu učestalo koristi medicinske proizvode. Članak 103. Kako i u Članku 30., stavku (2) i u Čl. 103., stavku (2) se ponovno nabrajaju djelatnosti iz PZZ. Na isti način je u ovom slučaju potrebno naziv ''laboratorijska dijagnostika'' u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, potrebno zamijeniti s nazivom ''medicinsko-biokemijska djelatnost''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti, na nivou PZZ, radi. Članak 116. U stavku (2) predlažem zamijeniti ''medicinsko-biokemijska'' u ''specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 120. Predlažem izmjenu termina ''medicinske biokemije'' u ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' Pojašnjenje: Puni naziv je usklađen s točnim nazivljem studija i zanimanja koje se pod istim nazivom nalazi u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. U stavku (2), podstavku 5 termin ''medicinske biokemije'' predlažem zamijeniti terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnom pojašnjenju. Članak 146. Predlažem da se u Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje se sastoji od 9 članova uključe sve 4 zdravstvene struke integriranih zdravstvenih sveučilišnih studija sa specijalizacijama, tj. doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Poput kolega iz HLJK smatram kako se navedenim profesijama treba priznati status zdravstvenih suradnika, a ne kao zdravstvene radnike budući im primarni stupanj srednjoškolskog i/ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. U stavku (2) nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Članak 171 U članku se predlaže izmjena termina ''medicinske biokemije'' s terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnim pojašnjenjima. Članak 179 U stavku (2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine te im izdaje odgovarajuća odobrenja za samostalni rad. Struka ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Osim toga, od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine su uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. Predlažem da se u stavku (1) izmijeni na način da se iza riječi ''doktorima dentalne medicine specijalistima'' dodaju riječi ''magistrima farmacije, specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima''. Predlažem da se u stavku (2) iza riječi ''medicinskog i dentalnog fakulteta'' doda tekst ''te farmaceutsko-biokemijskog fakulteta'', a da se iza riječi ''medicinskih i dentalnih stručnjaka'' doda tekst ''te farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka''. Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od dobivanja ove titule. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 593 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ovaj prijedlog zakona nije temeljen na ozbiljnoj i sustavnoj analizi postojećeg stanja u zdravstvenom sustavu. U argumentaciji prijedloga zakona nedostaju informacije koje su potrebne za donošenje kvalitetnih strateških planova i odluka. Nadalje, dok se druge zemlje EU okreću prema procesima otvorenog odlučivanja, koji uključuju veći broj dionika i pojedinaca, ovaj prijedlog takvu metodu nije uvažio; štoviše, javnost niti nema informaciju o tome koja je metoda korištena u izradi prijedloga. Ovaj prijedlog zakona iz temelja mijenja koncept primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Sve veći naglasak na privatizaciji u ovom je prijedlogu provučen i kroz primarnu zdravstvenu zaštitu čime zdravstveni sustav postaje još manje dostupan građanima. S obzirom na trenutno stanje u hrvatskom društvu i državnom sustavu, ovakav proces utjecat će na još brži porast siromaštva i nejednakosti, a najvažnije, smanjit će mogućnosti mlađim generacijama. Zdravstvo je javno dobro koje niti jedna vlada ni sustav nema pravo uništiti, kako za sadašnje, tako ni za buduće generacije. Umjesto da ovaj prijedlog zakona identificira ono sto je dobro u hrvatskom zdravstvenom sustavu i ono sto treba poboljšati, on ide prema tome da uruši načela sustava i okreće se prema privatizaciji. To nije i ne smije biti prihvatljivo. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 594 | Sanela Marunica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Hrvatske udruge laboratorijske medicine - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 595 | Lea Lukačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 596 | Ivona Đurović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatsko-farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 597 | SanjaDželajlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, kolegica i kolege: Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 598 | Dijana Mršić Novački | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U poptunosti podržavam prijedloge Hrvatske udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 599 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Postoje tri ključne kategorije propusta u pripremi Nacrta prijedloga zakona o zdravstsvenoj zaštiti.. Prvu kategoriju propusta predstavlja izostanak ozbiljne i sustavne analize postojećeg stanja u zdravstvenom sustavu. Naime, predložena nova rješenja tek površno i općenito spominju ključne probleme hrvatskog zdravstvenog sustava koje bi trebalo rješavati kao prioritete. Tako se općenito spominju problemi dostupnosti, kvalitete i efikasnosti sustava, a da ih se ničime ne obrazlaže, a pogotovo ne ozbiljnom analizom stanja ili nedvosmislenom i čvrstom argumentacijom. Umjesto toga, u zakonskom prijedlogu podastiru nam se formulacije o našem zdravstvenom sustavu koje u javnosti cirkuliraju već desetljećima. Radi se, dakle, o recikliranju koje je u pristupu problematici površno, a u sadržaju krajnje pojednostavljeno. Posebno zabrinjava što tu nisu uključeni postojeći izvori informacija koje imamo u javnozdravstvenim institucijama, kao niti same te institucije. Temeljni smisao postojanja javnozdravstvenih institucija upravo je osiguravanje informacija potrebnih za strateško planiranje i odlučivanje u zdravstvu. Za orijentaciju mogu poslužiti dokumenti: Country Health Profiles https://ec.europa.eu/health/state/country_profiles_en Drugu kategoriju propusta čime propusti u proceduri izrade zakonskog prijedloga. Naime, nedopustivo je da u vrijeme kad u svijetu dominiraju procesi tzv. otvorenog odlučivanja (open decision-making) kojim se aktivno nastoji uključiti što veći broj zainteresiranih skupina i pojedinaca, ovaj prijedlog zakona nastaje na posve suprotan način. To jest, nastaje kao proizvod male skupine stručnjaka, pri čemu ostaje posve nejasno kojom procedurom izrade su se koristili. Sudeći po rezultatu, očito nisu korištene ranije pripremljene analize politika (policy analysis) kojima bi se vrednovale različite opcije rješavanja problema s kojima je suočen naš zdravstveni sustav. Stoga je bez ekspertnog poznavanja problematike zdravstvenog sustava praktično nemoguće prosuditi jesu li predložene promjene zakona dobre ili loše. Iz zakonskog prijedloga nije razvidno niti kako se do navedenih prijedloga došlo (tj. između kojih alternativnih rješenja su odabrani), niti su predočeni izvori informacija kojima se služilo prilikom izrade prijedloga. Očito da iza takvog metodološkog pristupa stoji upitno poznavanje upravljanja zdravstvenom zaštitom, kao i nesnalaženje u korištenju stručnjaka pri izradi policy dokumenata. Za orijentaciju mogu poslužiti dokumenti: New policy brief provides guidance for assessing health system efficiency http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/news/news/2018/03/new-policy-brief-provides-guidance-for-assessing-health-system-efficiency Strengthening health system governance: better policies, stronger performance http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/publications/studies/strengthening-health-system-governance-better-policies,-stronger-performance-2015 Pisanje djelotvornih prijedloga za javne politike http://www.icpolicyadvocacy.org/sites/icpa/files/downloads/writing_effective_public_policy_papers_croatian.pdf Treću kategoriju čine propusti proizašli iz temeljnog nerazumijevanja hrvatskog zdravstvenog sustava i njegovih vrijednosti. Izostanak cjelovitog sagledavanja nasljeđa i vrijednosti hrvatskog zdravstvenog sustava najjasnije se ogleda u predloženim promjenama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje zadiru u temeljni koncept na kojem se zasniva primarna zdravstvena zaštita u Hrvatskoj. Za orijentaciju mogu poslužiti dokumenti: Building primary care in a changing Europe http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/publications/studies/building-primary-care-in-a-changing-europe-2015 Building primary care in a changing Europe: case studies http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/publications/studies/building-primary-care-in-a-changing-europe-case-studies-2015 Površnost pristupa u izradi ovog zakonskog prijedloga ogleda se također i u činjenici da taj prijedlog, ne samo što ne razrađuje stručne, profesionalne, društvene i organizacijske dimenzije zdravstvenog sustava, već ih ozbiljno brka, nasilno ih pokušava regulirati novim modelom, te ih u konačnici urušava. Među najvećim manjkavostima ovog zakonskog prijedloga sigurno su uvođenje komodifikacije te nejednakosti u zdravstvenom sustavu. Globalno prisutan proces komodifikacije kojim se zdravlje od javnog dobra pretvara u trgovačku robu, jedan je od ključnih generatora porasta nejednakosti u društvu. S obzirom na opće stanje države i društva u Hrvatskoj, daljnji proces komodifikacije zdravlja imao bi pogubne učinke ubrzanog osiromašenja, patnje i porasta društvenih razlika te, što je osobito važno, smanjivanje mogućnosti mlađim generacijama. Proces komodifikacije u pravilu uzrokuje porast nejednakosti među građanima, a u slučaju komodifikacije zdravlja, pak, porast nejednakosti među pacijentima. U Hrvatskoj se uslijed komodifikacije u zdravstvu dodatno javlja i snažan porast nejednakosti unutar zdravstvenog sustava. Te se nejednakosti povećavaju i unutar sustava kao cjeline, a također i između pojedinih profesija u zdravstvu - već prema tome jesu li zaposleni u privatnom ili javnom sektoru, odnosno na kojoj razini zdravstvene zaštite rade. Sve navedeno nastaje jer se već neko vrijeme u zdravstvu otvara prostor fiktivnim tržištima i fiktivnim nadmetanjima za pacijente, uz istovremeni krajnje površan pristup problemu ljudskih resursa. Nedomišljeno nametanje elemenata tržišnog natjecanja, nejasno definiranih modela plaćanja, a pogotovo nagrađivanja prema radu, samo produbljuje probleme našeg sustava. Naime, time se stvara ogroman rizik za rat sviju protiv svih: “privatnih” protiv “javnih”, “primarnih” protiv “sekundarnih”, “nekliničkih” protiv “kliničkih” - a sve zbog većeg tržišnog udjela, ili nekog oblika nagrade: zvučnije titule, ploče na ulazu ustanove ili odjela. Zaključno: Prijedlog zakona nije ispunio dvije temeljne pretpostavke: Nema jasno određenje i utemeljenje u preciznoj analizi stanja i mogućnosti uvođenja promjena Nema policy podlogu, tj. nema opisane “inpute” niti procese u kojima je ovaj prijedlog nastao Osim toga, u području primarne zdravstvene zaštite predlaže direktno urušavanje temeljnih načela našeg sustava i pozicije zdravlja kao javnog dobra. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 600 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Prijedlog novog Zakona načelno spominje jačanje preventivne zdravstvene zaštite, ali pojedine odredbe su nepovoljne za Zavode za javno zdravstvo jer omogućavaju ulazak u djelatnosti Zavoda pravnim osobama kojima nije prvenstveno u interesu zaštita zdravlja, nego je u prvom planu profit. Nad većinom tih pravnih osoba nisu omogućene djelotvorne mjere kontrole poslovanja, i rada zdravstvenih radnika, specifične za kontrolu u zdravstvenim ustanovama, a također niti nemaju obvezu zapošljavanja zdravstvenih radnika. Zavodi za javno zdravstvo gube „monopol” nad obavljanjem pojedinih dijelova zdravstvene djelatnosti, iz kojih su nadomještali financijski gubitak ostvaren u obavljanju ugovorene djelatnosti. Trebalo uvesti tj. imenovati Zavode za javno zdravstvo kao ključne nositelje preventivne djelatnosti, kao što je prethodno naglašeno. Nažalost različiti subjekti bi se htjeli dičiti preventivom, no ona niti u kom smislu u tim ustanovama nije na primarnoj razini, pa čak često niti na sekundarnoj. Kod njih nikad nije univerzalna, rijetko selektivna, najčešće je indicirana. Iako je u uvodnom dijelu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti naglašena potreba za jačanjem preventive u zdravstvu, tekst Zakona je u pojedinim odredbama, upravo kontradiktoran navedenom cilju. Stoga treba intervenirati u postupku donošenja i izglasavanja Zakona na način da se predlože rješenja koja će ojačati preventivnu zdravstvenu zaštitu, naročito kroz djelatnost Zavoda za javno zdravstvo. Nesrazmjeran je odnos Državnog zavoda za javno zdravstvo u odnosu na županijske Zavode. Ne bi trebalo dozvoliti da grupna privatna praksa ulazi u djelatnost Zavoda. Prošireni su razlozi za razrješenje ravnatelja zdravstvenih ustanova te u ovom dijelu zaista treba razmotriti mogućnost, a ne obvezu smjene ravnatelja u pojedinim slučajevima. Djelatnost Zavoda je neznatno proširena, ali nalaže se potreba za još većim proširenjem djelatnosti i izjednačavanjem sa HZJZ, barem velikih, regionalnih Zavoda. U djelatnosti svako treba intervenirati na to da se obavljanje djelatnosti Zavoda ne ograničava samo na području pojedine županije, jer bi time bila onemogućena suradnja između pojedinih zavoda na istim poslovima i međusobno ispomaganje Zavoda radi nejednake kadrovske i materijalne osposobljenosti. Nikako se ne bi smjelo dozvoliti osnivanje trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti bez nametnutih ograničenja i normativa te adekvatnih mjera kontrole. Također se osnivanje trgovačkih društava mora ograničiti samo na određene, taksativno navedene djelatnosti. Popis zdravstvenih radnika treba prepoznati kao zdravstvene radnike pojedine kategorije i zanimanja radnika koji obavljaju djelatnost u zavodima za javno zdravstvo. Zakon treba u pojedinim odredbama uskladiti s GDPR-om. Naknade za prelazak u drugu ustanovu za vrijeme specijalizacije ili nakon završene specijalizacije treba pravičnije odrediti. Svakako se mora intervenirati da jačanje preventive u zdravstvu, kroz rad Zavoda za javno zdravstvo, ne bude samo parola, nego da se novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti upravo to i omogućava. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 601 | MAJA KRAKAR | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Podržavam prijedloge HUKPZZ! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 602 | Mila Lovrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 603 | ZORAN ŠIFTAR | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 1. u tekstu: Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu.... treba umjesto pojma "laboratorijske" stajati pojam "medicinsko-biokemijske". 2.nije razumljivo da li se u tablicama pojam "laboratorijska diagnostika" odnosi samo na laboratorije sa medicinsko-biokemijskom djelatnosti ili i na ostale laboratorijske djelatnosti. Ako se popis odnosi samo na laboratorije sa medicinsko-biokemijskom djelatnosti tako treba i imenovati, a ako je u pitanju skup različitih laboratorijskih djelatnosti treba ih poimence navesti. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 604 | LJEKARNA "JELAŠ-BEKAVAC",BAŠKA VODA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani,u potpunosti podržavam stavove HLJK i stavove HKMB.Mislim da oni u potpunosti izražavaju stavove nas ljekarnika i medicinskih biokemičara.Čemu onda postojanje naših strukovnih udruga ako se njihovo mišljenje ne bude uvažilo?Ta oni predstavljaju naše mišljenje.Smatram da je suvišno da komentare dajemo pojedinačno kad smo već progovorili kroz naše strukovne udruge.Nadam se da ćete uvažiti mišljenje struke po pitanjima koja se odnose na nas. S poštovanjem, Ksenija Bekavac Vrcić! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 605 | Amila Iličić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani , smatram da bi odlazak u privatnike ili ostanak u domu zdravlja trebao bi biti slobodan izbor uz jasno definirane kriterije koji se pri odlasku trebaju zadovoljiti. Kad liječnik zadovolji te propisane kriterije ne bi trebalo biti prepreka za slobodan izbor ( kao što je lokacija, 30%, prepunjenost mreže, ograničavanje na određeni prostor i sl. ili bilo koji drugi kriterij na koji liječnik osobno ne može utjecati). Mi smo dobili ordinacije koje smo dobili, nismo ih birali, ali primati jednaku plaću za različit osnovni rad u ambulanti u domu zdravlja, ili različito vrednovati isti rad liječnika u domu zdravlja i liječnika koncesionara smatram da nije ispravno. U ovom sadašnjem sustavu nemamo mogućnost izbora , kako je jedna kolegica već navela shvatite da se vaš osobni trud ne isplati, da mnogi drugi čimbenici na koje ne možete utjecati vas sputavaju i demoraliziraju. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 606 | Nađa Rekić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Slažem se sa prijedlogom HLJK i HFD u dijelu koji se odnosi na magistre farmacije. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 607 | RENATA DRAGIČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Podržavam sve prijedloge i komentare Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 608 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Iza rečenice: Vezano uz radno vrijeme zdravstvenih radnika zakonskim prijedlogom se, između ostalog, uređuje posebno dežurstvo. Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 – 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 – 20.00 sati. Dodati: Mobilni palijativni timovi moraju imati organiziranu pripravnost subotom, nedjeljom, praznikom i blagdanom. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 609 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | • Učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima u zdravstvu u rečenici Ovim zakonskim prijedlogom se u cilju poticanja što boljih rezultata i kvalitete rada posebno uvodi mogućnost nagrađivanja radnika za natprosječne rezultate rada radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka. umjesto u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka. treba stajati u procesu dijagnostike, liječenja, palijativne medicine ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, terapijskih i postupaka u palijativnoj skrbi. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 610 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | • Unapređenje palijativne skrbi U rečenici Nastavno na Nacionalni program razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017. - 2020., ovim zakonskim prijedlogom uređuje se pružanje palijativne skrbi na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u okviru djelatnosti domova zdravlja, nadalje na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti, kao i pružanje palijativne skrbi na tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti kako bi se i kliničke ustanove uključile u mrežu bolnica koje osiguravaju specifične oblike liječenja pojedinih skupina palijativnih pacijenata. treba na kraju dodati kako bi postale nastavne baze za teoretsku i praktičnu edukaciju palijativne skrbi i omogućile razvoj znanstvenih radova u djelatnosti palijative. Iza gornje rečenice u novi pasus staviti: Mora se organizirati pružanje palijativne skrbi i na stacionarima domova za starije. Stacionari su danas mjesta u koja se primaju najteži i neizlječivi i umirući bolesnici direktno iz bolnica i liječilišta. Na stacionarima je izražen multimorbiditet, visoka životna dob i visoka stopa umiranja. Stacionari domova za starije trebali bi pripadati područnom domu zdravlja kao jedinice palijativne skrbi. Stoga je potrebno nekim zakonskim oblikom definirati suradnju između dvaju resornih ministarstava na tom području. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 611 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | • Unapređenje palijativne skrbi u rečenicu Uspostava sustava palijativne skrbi predstavlja jedan od prioriteta Republike Hrvatske i sastavni je dio Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020., koja sadrži opis organizacijskog i zakonskog okvira palijativne skrbi te prioritetne mjere vezane uz strateški razvoj palijativne skrbi – ponajprije jačanje interdisciplinarne suradnje, povećanje bolničkih kapaciteta za palijativnu skrb i specijalističkih službi palijativne skrbi, te uključivanje civilnog društva, osobito volontera, u pružanje palijativne skrbi, uz odgovarajuću zakonsku regulaciju. umjesto osobito volontera, treba stajati osobito doeduciranih volontera, iza povećanje bolničkih kapaciteta za palijativnu skrb treba stajati uz obaveznu edukaciju svih provoditelja palijativne skrbi umjesto specijalističkih službi palijativne skrbi treba stajati doeduciranih specijalističkih službi palijativne skrbi iza povećanje bolničkih kapaciteta za palijativnu skrb i specijalističkih službi palijativne skrbi, dodati povećavanje broja i popunjavanje sadašnjih mobilnih palijativnih timova (najmanje 2-3 sestre u mobilnom timu, što sada nije slučaj, a radi mogućnosti rada od 07-21, rada vikendom i blagdanima i radi organizacije pripravnosti radi trajne dostupnosti i kontinurane provođenja palijativne skrbi), razgraničenje ovlasti i točno definiranje obima poslova županijskih centara za palijativnu skrb i koordinatora u domu zdravlja, Iza rečenice Uspostava sustava palijativne skrbi predstavlja jedan od prioriteta Republike Hrvatske i sastavni je dio Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020., koja sadrži opis organizacijskog i zakonskog okvira palijativne skrbi te prioritetne mjere vezane uz strateški razvoj palijativne skrbi – ponajprije jačanje interdisciplinarne suradnje, povećanje bolničkih kapaciteta za palijativnu skrb i specijalističkih službi palijativne skrbi, te uključivanje civilnog društva, osobito volontera, u pružanje palijativne skrbi, uz odgovarajuću zakonsku regulaciju. obavezno dodati Zakonom osigurati ulazak volentera u opće bolnice, specijalne bolnice, kliničke bolnice, kliničke bolnice centre, kao i u bolnice za produženo liječenje i hospicije - ustanove za palijativnu skrb. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 612 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Unapređenje primarne zdravstvene zaštite u rečenicu Pri tome treba posebno istaknuti zadaću jedinica područne (regionalne) samouprave na području zdravstvene zaštite koja: dodati - informira korisnike o djelatnostima koje pruža (za palijativnu skrb gotovo nigdje nema informacija, npr. u Zagrebu) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 613 | Pravobranitelj za djecu RH | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani, povodom otvorenog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti predlažemo da se zdravstvenom radniku koji u svome radu dolazi u redovit kontakt s djecom propiše zabrana obavljanja zdravstvene djelatnosti (zabrana zasnivanja radnog odnosa te otkazivanje ugovora o radu) ako je pravomoćno osuđen ili se protiv njega vodi postupak za kaznena djela iz članka 13. stavka 4. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji („narodne novine“ broj 143/12, 105/15 i 32/17) ili ako mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u kojima dolazi u redoviti kontakt s djecom. Također predlažemo propisivanje potrebe dostavljanja posebnog uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije sukladno navedenom Zakonu. Smatramo da je navedeno, kao i u odredbi članka 106. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („narodne novine“, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 136/14 - rusrh, 152/14 i 7/17), potrebno radi zaštite prava i sigurnosti djece pacijenata pa, sukladno članku 11. Zakona o pravobranitelju za djecu preporučamo uvažavanje našeg prijedloga. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 614 | Hrvatska strukovna udruga fonetičara (HSUF) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Unapređenje primarne zdravstvene zaštite u odlomku koji započinje: U cilju ostvarenja Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. na području zdravstva... u rečenici koja počinje: „Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti... „ dodati: fonetske rehabilitacije slušanja i govora Obrazloženje: U svom znanstvenom i umjetničkom području Humanističke znanosti i polju Filologija 6.03 grane 6.03.15 fonetika Diplomirani fonetičar smjera rehabilitacije slušanja i govora po stečenoj sveučilišnoj diplomi Filozofskog fakulteta u Zagrebu (dopusnica MZOŠ RH od 28.7.2011.) stječe radne kompetencije koje su u području klasifikacije i rehabilitacije jezično-govornih poremećaja, oštećenja sluha, poremećaja glasa. Podrazumijeva se da shvaćanje zdravstvene kvalitete uključuje i područje mozga, neuroloških, senzoričkih i motoričkih kompetencija koje je ljudska vrsta razvila u filološkom usponu svojih komunikacijskih sposobnosti na kojima počivaju gotovo sva područja suvremenog rada i života i da je njihova specifična dijagnostika i rehabilitacija sastavni dio shvaćanja suvremene zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 615 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Predlažem sljedeću izmjenu: Reorganizacijom sustava zdravstvene zaštite Republike Hrvatske treba ostvariti sljedeće specifične ciljeve: depolitizaciju zdravstva, potpunu transparentnost upravljanja i potrošnje, poticanje društvenog poduzetništva u zdravstvenim djelatnostima, ostvarivanje što većeg stupnja cjelovitosti, poticanja i nagrađivanje zamisli i rješenja za unaprjeđenje zdravstva | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 616 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Još jedan komentar na uvođenje zdravstvenog turizma na svim razinama zdravstvene zaštite, koji ukazuje na sukob interesa javnog i privanog sektora, a govori o izigravanju zakona koji djelatnost zdravstva još uvijek definira kao javnu službu, a onda u nju uvodi gospodarsku djelatnost kojoj je svrha ostvarivanje profita, ali ne u javni sustav , već na teret javnog sustava, a u korist privatnosg sesktora. U zdravstvenim ustanovana koje će se baviti turizmom još uvijek rade javni službenici i namještenici kojima sredstva za plaće osigurava država iz sredstava HZZO-a. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 617 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | razlozi zbog kojih se zakon donosi i sadržaj zakonskih normi dijametralno su suprotni jer jedni govore o jačanju primarne zdravstven zaštite adrugi o privatizaciji zdravsPZZ. Pozivajući se na dostupnost zdravstvene zaštite uvođenjem ordinacija, za koje budimo iskreni ni ne postoji definicja što nego samo što rade, direktno se preispituje naše poznavalje sustav i zavarava praznim načelima. Domovi zdravlja niti će prema novom zakonu biti nositelji djelatnosti niti za isto postoji bilo koji pravni instrument. odredbe su kontradiktorne i svakom je jasno da će funkcija doma zdravljabiti redefinirana upravo na način da izgube svaki smisao tamo gdje se omogući odlazak timova PZZ u tzv ordinacije. Mišljenja smo da se PZZ može ojačati samo povratkom PZZ u domove zdravlja istekom koncesijskih ugovora. Do tada nema jačanja pzzz, nema dostupnosti, nema koordinacije, nema cjelovitosti pristupa, jer kada nositelj ordinacije prenese svoju ordinaciju izvan prostora DZ ili ju prenese nekom drugom ili ju proda, nema više dostupne i cjelovite zdravstve ezaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 618 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Područje upravljanja ljudskim resursima je evidentno ne što o čemu se vodi najmanje brige - s obzirom na količinu i sadržaj teksta pod tim naslovom. Uz sve lijepe želje koje pisac ovog prijedloga ima za opću populaciju briga o ljudskim resursima, u smislu osiguranja izvršitelja svih gore navedenih planova, a posobno u odnosu na situaciju gdje zbog KRAJNJE NEBRIGE O LJUDSKIM RESURSIMA imamo gotovoo pa egzodus liječnika i tehničara u druge zemlje - mislim da pisac ovog prijedloga treba i mora ovom području posvetiti puno veću pažnju. Na koji način će ovo biti uređeno, s obzirom na višestruko raslojeno i podijeljeno zdravstvo (javno, privatno i poluprivatno (koncesija - a po novome "privatna praksa")) teško je dati čak i prijedlog jer zadovoljenje potreba zdravstvenih djelatnika je različito a ovisno o dijelu sustava u kojem rade. Zabluda je da će puko povećanje prihoda ili jednokratna nagrada (novčana ili u obliku neke povelje) učiniti bilo kakvu razliku jer osnovni razlog koji većinu (ne sve) tjera van je krajnja nepbriga za temeljnje ljudske potrebe djelatnika - slobodno vrijeme, pravo na dostojansvo na radnom mjestu, pravo na humane i normalne uvjete rada i tek onda pravo na adekvatnu plaću za izvršeni rad. Zar nije neobično da su prioriteti tako posloženi - a, vjerujte mi da jesu kod većine? U tom smislu treba razmišljati pri kreiranju planova za brigu o ljudskim resursima. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 619 | Mirjana Semenić Rutko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 1- Unaprijeđenje palijativne skrbi Stavak 1 osim uključivanja volontera. Dodati - uključiti članove obitelji kao i edukaciju članova obitelji o skrbi za palijativnog bolesnika 2-Jačanje preventivne zdravstvene zaštite Stavak 2 osim jačana zdravstvenih djelatnik u preventive radnje uključiti nezdravstvene službe , lokalnu samoupravu., Razvijanje svijesti o očuvanja zdravlja od vrtića , škola, poduzeća. Osvijestiti odgovornost stanovništva prema vlastitom zdravlju a ne samo odgovornost zdravstvenih djelatnika 3-Restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava „prijedlogom se uređuje veteranska bolnica za potrebe posebne zdravstvene skrbi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske sukladno zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata „ posebno navesti u ovom članku da se posebnim prvima i skrbi o braniteljima i članovima njihovih obitelji ne remeti redovan radi bolnica sa osiguranicima HZZO, tj obim pružanja usluge osiguranicima HZZO mora biti ispunjen i usluge kao i plaćanje usluga prema braniteljima i članovima njihovih obitelji ide iz drugog izvora i ne remeti redovan rad bolnica 4- Restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava Stavak5 „provođenje obrazovanja zdravstvenih radnika na svim obrazovnim razinama - organiziranje i provođenje specijalističkog i poslijediplomskog usavršavanja zdravstvenih radnika” potrebno nadodati u suradnji sa primarnom zdravstvenom zaštitom ( jer su potrebe u radu drugačije u PZZ u odnosu na SKZZ) | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 620 | Ante Božidar Jurić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | * Unapređenje palijativne skrbi. U ovom podčlanku, potrebito je obratiti izrazitu pozornost na palijativnu skrb starih i nemoćnih te osobama u terminalnoj fazi, obzirom da je dosadašnjim Zakonom palijativna skrb nedostatna i manjkava. Također uspostaviti vrlo bitnu koordinaciju medicinske struke za palijativu sa institucijama koje provode duhovnu brižnost. Povećati stacionarne smještaje palijativne skrbi na Državnoj i lokalnoj razini. Posebno educirati zdravstvane djelatnike u području palijative. Educirati obitelji palijativnih korisnika sa radom i programom te ih uključiti u program skrbi. Povećati suradnju uključivanja Centra za socijalnu skrb educiranim djelatnicima za palijativu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 621 | Dijana Ramić Severinac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Poštovani, Kao prvo bi se željela osvrnuti na trenutno stanje na području KZŽ-a koje pokazuje da je dopuštenje za odlazak u privatnu praksu prvenstveno poželjno zbog bolje i kvalitetnije skrbi pacijentima. Naime, od 01.01.2018. primarni laboratorij ispostave Krapina je vraćen pod okrilje Doma zdravlja KZŽ ( do onda je godinama bio u koncesiji). Od trenutka povratka laboratorij pod okrilje doma zdravlja, i mi djelatnici, a i pacijenti su izgubili mogućnost hitnog dobivanja nalaza u slučaju potrebe tj. procjene izabranog liječnika. Nekada smo nalaz imali za dva-tri sata ako je postojala potreba za time,a sada to nije slučaj te u spornim situacijama smo pacijente primorani odmah slati u OB Zabok da bi mogli obaviti hitne dijagnostičke laboratorijske pretrage koje se i inače rade u PZZ laboratoriju. Također nam više nalazi HbA1C ne dolaze elektronski te je pacijent primoran dolaziti sam po njih u laboratorij. Vezano uz predloženi čl. 51. st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti potrebno je dopuniti: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ Predlažem dopuniti čl. 63. koji se odnosi na st. 3. toč. 3. istog članka nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji kao i uvjete i način pod kojim će Zavod dati mišljenje iz ovog članka zakona. “ Situacija je identična kao u ranije citiranom članku 51. nacrta zakona. Postojećim odredbama je ponovno dana široka ovlast županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba budući ne postoje jasni kriteriji pod kojim bi se predmetna suglasnost izdavala kao niti kriteriji u odnosu na izdavanje mišljenja od strane Zavoda. U tom smislu predlaže definirati kriterije posebnim pravilnikom i to u roku od 6 mjeseci od dana donešenja zakona, a svakako do kraja 2018-te godine u slučaju ako se Zakon usvoji nakon završetka lipnja 2018. Predlažem dopunu čl. 268. st. 2., čl. 271. st. 2. i čl. 275. st. 3. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će upravna vijeća domova zdravlja donositi odluke o zakupu poslovnog prostora iz ovog članka.„ Kao što je vidljivo iz našeg prijedloga, smatramo da je potrebno dopuniti odredbe koje se odnose na donošenje odluka upravnih vijeća domova zdravlja iz razloga što su iste odredbe nedovoljno precizne i ostavljaju domovima zdravlja široku mogućnost zlouporabe odnosno nametanja viših cijena zakupnine i najma opreme, a što može rezultirati masovnim napuštanjem prostora domova zdravlja koji će vrlo vjerojatno i ostati prazni zbog očiglednog deficita liječnika. Ovdje bi naglasila da je neophodno u Zakon uvesti članak u kojemu će pisati da domovi zdravlja, lokalna samouprava i slični moraju postupiti po Pravilniku MIZa koji će se donijeti do kraja 2018-te godine, a koji će odrediti cijenu zakupa prostora sukladno povećanju hladnog pogona HZZOa, te realnim stanjem ordinacije i realnim ekonomskim stanjem same države i zdravstvenih ustanova ( bilo privatnih, bilo javnih).... Izuzetno je važno u Zakonu naglasiti da su Pravilnici MIZa koji će se naknadno donijeti obavezujući za lokalnu samoupravu i domove zdravlje, a posebno kod određivanja cijene najma prostora, kategorizacije istog prostora, te kod poštivanja izbora na odlazak u privatnu praksu, naslijeđivanje ili pak želju za ostankom u domu zdravlja. Također je potrebno uvesti u Zakon odredbu po kojoj su župani obavezni pustiti liječnike privatnike tj.odobriti im preseljenje u privatne prostore ako oni izraze želju i posjeduju adekvatan prostor sukladan važećem Pravilniku o minimalnim tehničkim uvjetima. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 622 | Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 2. | Smatramo da je u članku 3) potrebno dodati: - Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja zdravlja radnika i sigurnosti na radu - konvencija Međunarodne organizacije rada o Službama medicine rada Obrazloženje: S obzirom da su u članku 7) radnici prepoznati kao skupina od posebnog značaja u smislu ostvarenja zdravstvene zaštite RH smatramo da je potrebno dodati gore navedenu direktivu jer daje osnovu za zaštitu zdravlja radnika te prevenciju dok konvencija definira opseg rada i ulogu službi medicine rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 623 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 2. | Članak 2. Na kraju članka dodati: - Preporuke REC (2003) 24 Povjerenstva ministara Vijeća Europe državama članicama o organizaciji palijativne skrbi (Recommendation Rec (2003) 24 of the Committee of Ministers to member states on the organisation of palliative care) i Preporuke Europskog udruženja za palijativnu skrb (White Paper on standards and norms for hospice and palliative care in Europe. Recommendations from the European Association for Palliative Care) Dodatak: 2003. Vijeće ministara Europe donijelo je odluku: Sve članice EU obavezne su uvesti palijativnu skrb u sustav zdravstva 2009. Palijativna medicina je sveobuhvatna skrb za bolesnika s uznapredovalom bolesti i za njegovu obitelj, s ciljem poboljšanja kvalitete života i promicanja prilagodbe na bolest, a sukladno pacijentovim potrebama, zahtjevima i željama, s tim da je prakticira kompetentan multidisciplinaran tim. (Definition of the palliative medicine by Declan Walsh MD at The Cleveland Clinic Cleveland, Ohio. 2009.) 2013. Praška povelja: Apel vladama da omoguće ublažavanje patnje i prepoznaju palijativno zbrinjavanje kao ljudsko pravo (EAPC - Europska asocijacija palijativne skrbi, IAHPC - Internacionalna asocijacija palijativne skrbi, WPCA - Svjetska alijansa za palijativnu skrb, HRW - nevladina organizacija za promicanje ljudskih prava - zajednički se zalažu za prihvaćanje dostupne palijativne skrbi kao ljudskog prava) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 624 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 2. | Članak 2. u prvu rečenicu Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive: dodati tako da stoji Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive i preporuke: | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 625 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 2. | U stavku 1. članka 2. iza riječi „ Direktiva 2005/36/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 07. Rujna 2005. godine o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 4.4.2008.) dodaju se riječi „ i Direktiva 2013/25/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga zbog pristupanja Republike Hrvatske te Direktiva 2013/55 EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36 o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.)“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 626 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 3. | Članak 30., točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 627 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 4. | U potpunosti se slažemo s prijedlogom HLK. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 628 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 4. | Predlažemo dio teksta koji glasi ”i rehabilitaciju.” izmijeniti u: ”, rehabilitaciju i palijativnu skrb." Obrazloženje: Palijativna skrb poseban je oblik pružanja zdravstvene zaštite bolesnicima u uznapredovalim stadijima teških bolesti, kod kojih se poznatim i znanstveno utemeljim postupcima nije moguće osigurati liječenje u svrhu izlječenja ili zaliječenja te se tim bolesnicima osiguravaju postupci za život dostojan čovjeku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 629 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. | Prijedlog dopune članka 5. Nacrta prijedloga Zakona: Između stavka 1. i stavka 3. dodati članak 2., koji glasi: „Svaka osoba s intelektualnim, osjetilnim, mentalnim i tjelesnim invaliditetom ima pravo na zdravstvenu zaštitu koja će joj biti pružena na njoj razumljiv i pristupačan način uvažavajući specifičnosti koje proizlaze iz njenog invaliditeta.“ Sadašnji članak 2. postaje članak 3. Zakona. Obrazloženje: Imajući u vidu pojedinu vrstu invaliditeta potrebno je da pružena zdravstvena zaštita bude razumljiva i prilagođena osobi s invaliditetom (primjerice, u slučaju davanja informacija o liječenju jednostavnije rečenice ukoliko je pacijent osoba s intelektualnim poteškoćama, pisanim putem ili na drugi odgovarajući način ukoliko je pacijent gluha osoba). Individualni pristup osobi s invaliditetom, pristupačna zdravstvena zaštita u svezi članka 4. i članka 5. stavka 1. Nacrta prijedloga Zakona, predstavlja poštivanje temeljnih ljudskih prava u duhu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 630 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 5. | U stavku 4. članka 5 iza riječi „pomoći“ dodaju se riječi „bez veće opasnosti za sebe ili drugoga“. OBRAZLOŽENJE: navedena definicija je u skladu sa člankom 123. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17) (nepružanje pomoći). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 631 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 6. | Na kraju rečenice (2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s utvrđenim pravima i obvezama osiguravaju uvjete za zaštitu, očuvanje i poboljšanje zdravlja stanovništva, organiziraju i osiguravaju ostvarivanje zdravstvene zaštite na svom području. treba dodati i osiguravaju uvjete za razvoj palijativne skrbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 632 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 6. | U članku 6. Nacrta prijedloga Zakona (u daljnjem tekstu: NPZ), glagol „stvara“, koji prethodi tekstu „uvjete za provođenje zdravstvene zaštite“ iz stavka 1., ugraditi i u tekst stavka 2. istog članka NPZ. Obrazloženje: Udruga predlaže decentralizaciju sustava provođenja zdravstvene zaštite, kako to prejudicira primjena članka 135. Ustava RH, odnosno članak 19., 19 a. i 20. Zakona o jedinicama lokalne i područne/regionalne samouprave. Decentralizacija sustava provođenja zz usvojena je u svim zemljama EU. Prijedlog je izvršiti decentralizaciju po uzoru i modelu, kako je to učinila Kraljevina Nizozemska i Kraljevina Danska. Npr. RH, decentralizirati, kako je to učinila Kraljevina Danska, podijeliti RH na 5 ili 6 regija i cca 90 općina/gradova, što znači napuštanje teritorijalnog ustroja 21 županije i 555 gradova i općina . Regijama dati proširene ovlasti, koje su danas centralizirane u ministarstvima. Npr. Ministarstvo zdravstva u Kraljevini Danskoj ima funkciju savjetovanja, reguliranja i koordinacije funkcija jedinica, na koje je Država prenijela dio ovlasti (npr. danas, Ministarstvo provodi stručne ispite, koji su se do 1993.g. provodili u zdravstvenim ustanovama, pa danas pripravnik SSS putuje iz Dubrovnika u Zagreb, za što je potrebno utrošiti relativno velika sredstva + naknadu za ispitnu komisiju i…., što se u javnosti prezentira kao parafiskalni namet, zbog čega je u ukupnosti Država skupa/skuplja od ostalih). Za zaključak u ovom predmetu citiramo izvadak iz članka „Što to točno znači moderan sustav zdravstva“ autorice A. Bobinac, objava V.L. 27.01. 2018.g. – „Ako je rast troškova zdravstva viši od troškova BDP-a, onda možemo reći da je sustav dugoročno financijski neodrživ jer generira sve veći dug ili smanjuje količinu novca raspoloživu ostalim javnim sektorima i programima Vlade“ (na tu temu pok. prof.dr.sc. A. Štulhofer u svom članku objavljenom u Liječničkim novinama, komentirajući reformu zdravstva u cijelom svijetu, zaključio je da ako se ne ograniči sustav zdravstvene potrošnje, da će takav sustav „zadaviti“ sve druge djelatnosti, kao što su prosvjeta, kultura, socijala, znanost, jer enormni rast troškova zdravstva dirigira razvoj znanosti, prvenstveno u farmaceutskoj industriji i razvoj novih pomagala, te medicinske opreme, jer se nakon svemirske tehnike nova otkrića prvo primjenjuje u zdravstvu. Skupu stacionarnu zz, koliko je to moguće, mora se zamijeniti uslugama primarne zz – suština reforme. Zbog rečenog, u sustav, sa financiranjem i kontrolom potrošnje i….. moraju se uključiti jedinice lokalne samouprave pod „dirigentskom palicom“ regije i to sa sredstvima, koja će dopuniti sredstva iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koje bi provodila državna/privatna OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA – razbijanje monopola HZZO-a. Interesantan je članak objavljen u Novom listu, autorice B.Č., na temelju intervjua sa doc.dr. Anom Bobinac Na tu temu, interesantan je i članak, kojeg je objavila Barbara Čalušić, na temelju obavljenog intervjua sa doc. dr. Anom Bobinac, docenticom MF, a naziv članka glasi: „Povećanjem izdvajanja za zdravstvo nećemo riješiti probleme“, objavljen u Novom listu 09. 02. 2018.g. U intervjuu ona ističe problem organizacije sustava i vezano za nepostojanje protokola, kojeg bi liječnici morali slijediti pri obradi pacijenata, a koji bi točno propisivali, gdje je to moguće koje su pretrage i postupci potrebni kojem pacijentu i u kojem trenutku. Nastavno, ona zaključuje, da protokoli smanjuju broj uputnica, jer propisuju kada se dijagnostičke pretrage moraju, a kada ne moraju naručivati, što je posebno važno za skupe pretrage poput CT-a, MR i… Ona ističe, da u zdravstvu postoji relativno velika količina novca a oni ishodi zdravstva koji se prate ne pokazuju, da taj sustav ne proizvodi onu razinu ishoda koju bi mogao. Zaključuje, da je na taj način najlakše govoriti o rješavanju problema bacanjem novca na taj problem. Primjer Kraljevine Nizozemske za ovaj predmet elaboracije Npr, ističemo primjer Nizozemske. Uspoređujući organizaciju rada u zdravstvenim ustanovama u RH, s npr. Nizozemskom, pa zaključuje, da liječnicima u toj zemlji nije lako zamisliti rad bez postupnika/protokola. Ona dalje zaključuje, na primjeru Nizozemske, da se unatrag nekoliko desetljeća u toj zemlji iščitavaju relevantni izvještaji o reformi zdravstva, iz čega se jasno vidi, da je jedan od značajnih uspjeha tih reformi bilo upravo povećanje upravljivosti, odnosno rada zdravstvenih djelatnika , kao osnova za upravljanje ostalim segmentima sustava. Kad je u pitanju kvaliteta, ističe u intervjuu dr. A.B., ako ne postoji sustav kontrole kvalitete, koji je baziran na jasnim i javnim indikatorima, izvještajima o radu u ustanovama koji se publiciraju, tako da se može reći da sustav kontrole kvalitete postoji samo na deklarativnoj razini. Dr. A.B. ističe da je primarna razina zz obvezan filter ulaska pacijenta u sekundarnu razinu. To znači, da svaki predloženi dijagnostički postupak iz tzv. Lista čekanja mora proći valorizaciju primarca, osim hitnosti. Ona informira hrvatsku javnost, da ako pacijent mimoiđe primarca, jer je zatražio zz u hitnoj službi, a ona konstatira da nije postojala stroga indikacija za hitnost, pacijent će dobiti kaznu. Zbog toga, primarci obavljaju djelatnost u kontinuitetu 24 sata. „Nedostatak liječnika u RH“ ona demantira podatkom da je broj liječnika u proteklih 10 godina narastao za 30 % i da RH ima više liječnika po stanovniku od Finske i Belgije. Ona zaključuje, da primarci trebaju rješavati većinu problema u zdravstvenom sustavu i na taj način rasteretiti sekundarnu i tercijarnu razinu zz. Po njoj, Više liječnika u primarnoj zz dugoročno će rasteretiti. sustav, olakšati skrb za pacijente, a možda i smanjiti troškove jer će se pacijenti obrađivati u ranijim faza bolesti, kada je liječenje jeftinije, odnosno da će se oblici pojedini oblici težih bolesti lakše i prevenirati. U prilog ovog prijedloga, također kao primjer ističemo primjer Kraljevine Danske. Naime, Večernji list je u svom članku od 27.03.o.g., pod naslovom „Hrvatska kakvu trebamo - budućnost hrvatskog zdravstva – hrvatska dijagnoza – više bolesti i troškova jer nema prevencije“ uz smjernice koje za RH je iznio ministar zdravstva i ravnatelj HZZO-a, javnosti je organizaciju zdravstvene zaštite u Kraljevini Danskoj prezentirao glavni izvršni direktor organizacije zz, koji je bio pozvan kao sudionik skupa večernjakove konferencije o zdravstvenoj politici iznio slijedeće: • Da je zz dostupna svima i s jednakim pravom na ostvarenje, • Da je izvršena visoka decentralizacija sustava – 5 regija i 98 općina (teritorijalni preustroj prije 10 godina), • Da se zz financira iz općih poreza (ne iz doprinosa, kao u RH), • Da se funkcija Ministarstva svodi na funkciju savjetovanja, reguliranja i koordinacije funkcioniranja jedinica, na koje su prenijete ovlasti. • Npr., MINISTARSTVO: kontrolira rad unutar zdravstvenog sustava, priprema zakone, određuje zdravstvenu nacionalnu politiku, priprema smjernice, • dok REGIJE: vode brigu za bolničku i psihijatrijsku skrb, OBITELJSKU MEDICINU, liječnike specijaliste u privatnom sustavu i dentalnu skrb za odrasle, a OPĆINE: vode brigu o starijima, prevenciji i odgovorne su za rehabilitaciju izvan bolnica, liječenju ovisnosti o alkoholu i drogi, te skrb o djeci, • Liječenje u Danskoj uvijek počinje odlaskom obiteljskom liječniku. Ako se on složi, da je pacijentu potrebna usluga specijaliste, tek tada on dobije uputnicu za specijalistu, osim u hitnim slučajevima. • Obiteljski liječnici su ČUVARI SUSTAVA i zbrinu 9 od 10 slučajeva, • Danska ima oko 3,5 tisuće liječnika opće medicine na 5,7 milijuna stanovnika, što znači 1628 stanovnika/1 liječnik, • Danska je podijeljena u 5 regija i 98 općina, dok je prije reorganizacije i teritorijalnog preustroja imala 271 općinu, • U Danskoj, 85 % stanovnika odlazi svom obiteljskom liječniku 1 puta godišnje, a onih 15 % i 7 puta godišnje, • Danska kao i RH ima sve više starijeg stanovništva, što traži i drugačiji pristup u liječenju i sl., • Danska je imala 98 bolnica, računajući do 1999.g., a nakon preustroja 32, ili cca 33 % prethodnog broja. Produktivnost u bolnicama je porasla, kao i zadovoljstvo pacijenata, tj. s istim brojem osoblja liječe i više pacijenata. Sve što se može, obavi se u dnevnoj bolnici, udvostručili su broj postupaka u dnevnoj bolnici, fokus je na kvaliteti, a smrtnost je pala, • Danska pristupa izgradnji 16 specijaliziranih ustanova – centri izvrsnosti, kako je naglasio i ministar. Na konferenciji je iznijet podatak da je prosječni trošak liječenja u bolnicama RH iznosio 2016.g. 5.678,00 kn, dok je 2002.g. iznosio 3.026,66 kn ili 88 % više. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 633 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 7. | Članak 7., stavak 1., podstavak 6 na popisu “djelotvornim, kvalitetnim i neškodljivim pripravcima ljudskog podrijetla” dodati “humano mlijeko”. Obrazloženje: Prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj je u postupku osnivanja te treba predvidjeti i tu vrstu pripravka ljudskog podrijetla. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 634 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 7. | Mjere iz stavka 2. ovoga članka provode se sukladno programu mjera zaštite zdravlja od štetnih čimbenika okoliša koji na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, (a uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra nadležnog za zaštitu okoliša – brisati) , donosi ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar).“ Komentar: Ministar zdravstva je nadležan za davanje mišljenja o zdravlju i zdravsvenoj zaštiti, a ne ministar okoliša, koji je ujedno i energetike, pitanje sukoba interesa u trenutnoj poziciji ministra za zaštitu okoliša i energetike. Stoga se predlaže brisati dio teksta u kojem se uvjetuje prethodno pribavljeno mišljenje ministra nadležnog za zaštitu okoliša. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 635 | Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 7. | pod 4) dodati: Mjere iz stavka 2. ovoga članka koje se odnose na zaštitu zdravlja radnika provode se sukladno programu mjera zaštite zdravlja radnika koji donosi ministar nadležan za zdravlje (u daljnjem tekstu: ministar) na prijedlog Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, a uz suglasnost ministra nadležnog za rad. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 636 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 7. | U stavku 1. alineji 10. iza riječi "edukaciju" predlažemo dodati riječi "i stručno usavršavanje". Obrazloženje: Edukacija (hrvatski: izobrazba) većinom se odnosi na formalno obrazovanje, dok je u zdravstvenom sustavu potrebno posebno istaknuti stručno usavršavanje koje uključuje specijalizacije, ali i sve vrste trajne medicinske izobrazbe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 637 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 7. | Izmijeniti članak 7. NPZ u smislu da se propisana prava i obveze za RH podijele/prenesu razmjerno i na regije, kako je navedeno u primjedbama za članak 6. NPZ. Operativne nadležnosti prenijeti na regije s tim, da RH zadrži samo neke i to one koje su od interesa za cjelinu Države, kao npr. zaštita stanovništva od nekih zaraznih bolesti, kako je to bilo primijenjeno u pravnoj praksi bivše SRRJ prema saveznom zakonu, kao što je to bilo zaštita od velikih boginja, kolere, kuge i …, te kontrole hrane i…., za koju ne postoje certifikati država članica EU o provjerenoj laboratorijskoj i drugoj ocjeni kvalitete. Napomena: Nakon članka 7. trebao bi se utvrditi članak 7. a i 7.b., koji bi regulirao posebne nadležnosti regije i posebne nadležnosti općina/gradova, po načelu subordinacije niže jedinice prema višoj, s tim, da bi Država imala samo funkciju koordinatora i izvršitelja/nadležnost kako je opisano za članak 6. NPZ, regija imala funkciju izvršitelja prema Republici i koordinatora prema općinama/gradovima, a gradovi i općine samo izvršnu funkciju, kako prema navedenim tijelima više razine i građanima općine/grada Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 638 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. | Dodati stavke koji sadrže sljedeće odredbe: "Ministar je dužan, nakon pribavljenog mišljenja pojedinog tijela iz stavka 1. ovog članka, očitovati se o dotičnom mišljenju. Ako ministar u roku od 15 dana ne objavi javno svoje očitovanje, smatra se da je da mišljenje prihvaćeno te ga je potrebno na adekvatan način uvrstiti u Plan zdravstvene zaštite." "Plan zdravstvene zaštite ministar ne može donijeti prije isteka rokova navedenih u ovome članku" (često se događalo da se mišljenja tijela zatraže nekoliko dana prije donošenja konačne odluke što izigrava smisao konzultiranja struke i ostalih odgovornih te nas dovodi u situaciju da imamo neadekvatna rješenja u praksi; iako produljivanje procesa nije nikad poželjno, pokazalo se u praksi da se brojne odluke donose "naprečac", a ove odredbe su svakako unapređenje komunikacije među zainteresiranim stranama.) Isti komentar vrijedi i za sljedeće članke (u odgovarajućem obliku s obzirom na kontekst svakog pojedinog članka): čl 22., čl. 23., čl. 28., čl. 31., čl. 45., čl. 50., čl. 57., čl. 76., čl. 135., čl. 152., čl. 174. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 639 | HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. | Hrvatski liječnički zbor kao strukovna udruga liječnika osnovana 1874. godine te kontinuiranim djelovanjem sa svojih 150 stručnih društava različitih specijalnosti, važan je čimbenik u edukaciji liječnika te njihovom stručnom i znanstvenom napredovanju. Kao takav prepoznat je od strane brojnih zdravstvenih institucija u RH. S obzirom na navedeno, Hrvatski liječnički zbor u potpunosti podržava članak 8. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 640 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. | U članku 8. stavku 1. iza riječi: „nadležnih komora“, predlažemo dodati zarez i riječi: „medicinskih fakulteta“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 641 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. | U članku 8. stavku 1. iza riječi: „nadležnih komora“, predlažemo dodati zarez i riječi: „medicinskih fakulteta“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 642 | Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. | U stavku 1. iza "stanja zdravlja stanovništva i zdravstvenih potreba stanovništva," predlažemo dodati "stanja zdravlja radnika i zdravstvenih potreba radnika", te iza " Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo" predlažemo dodati "Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu". Obrazloženje:S obzirom da je članku 7. stavljen naglasak naradnike kao skupinu od posebnog značaja u smislu ostvarenja zdravstvene zaštite, prije ministrova donošenja Plana zdarvstvene zaštite RH, bilo bi nužno pribaviti i mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu kao središnje nacionalne ustanove u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koja u okviru svog djelokruga objedinjuje i unapređuje stručne aktivnosti u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u cilju poboljšanja radnih uvjeta, sprječavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i očuvanja zdravlja radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 643 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. | Uz Plan zdravstvene zaštite RH, člankom 8 a. odnosno člankom 8 b. istog NPZ-a morala bi se propisati obveza donošenja planova zz za regiju i općinu/grad, po istom principu, kako je navedeno u prijedlogu izmjene članka 7. i dopune sa člankom 7 a. i 7.b. NPZ-a Identično, kako je navedeno za članak 8. stavak 1. NPZ-a glede pribavljanja mišljenja republičkih institucija, bilo bi potrebno ugraditi odredbe da se traži mišljenje istih ili sličnih institucija regionalnog značenja. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 644 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. | Predlaže se da članak 8. st. 1. glasi: "Plan zdravstvene zaštite Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan zdravstvene zaštite), na temelju analize stanja zdravlja stanovništva i zdravstvenih potreba stanovništva te osiguravajući svrsishodnu podjelu rada, a uvažavajući raspoloživa sredstva te kadrovske i druge mogućnosti, uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nadležnih komora te Hrvatskog liječničkog zbora donosi ministar." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 645 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 646 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | U potpunosti podržavam stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 647 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 648 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 649 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | U članku 9. predlaže se mijenjati alineju 7. tako da glasi: - „ osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po razinama uključujući izobrazbu i usavršavanje radnika u sustavu zdravstva u suradnji s komorama u koje su udruženi zdravstvenih radnici obuhvaćeni planom zdravstvene zaštite“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 650 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | U članku 9. predlaže se mijenjati alineju 7. tako da glasi: „ osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po razinama uključujući izobrazbu i usavršavanje radnika u sustavu zdravstva u suradnji s komorama u koje su udruženi zdravstvenih radnici obuhvaćeni planom zdravstvene zaštite“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 651 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | U alineji 5. iza riječi ”na pojedinim područjima” predlažemo dodati riječi ”, posebno područjima male (ili niske) gustoće naseljenosti, otocima i brdsko-planinskim područjima.” Obrazloženje: Problem organizacije zdravstvene zaštite posebno zahvaća područja niske gustoće naseljenosti (nedovoljan broj osiguranika po timu) otocima i brdsko-planinskim područjima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 652 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 653 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Plan zdravstvene zaštite iz članka 9. NPZ, koji se odnosi na RH prilagoditi/podijeliti u smislu decentralizacije, tj. suziti ingerencije Republike u planiranju zz, u smislu, da se člancima 9.a. i 9.b. istog NPZ-a utvrde posebni planovi za regiju odnosno gradove/općine iste regije, sve po načelu subordinacije u izvršenju sadržaja planova niže ustrojbene jedinice prema višoj. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 654 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog hrvatskog farmaceutskog društva i hrvatske ljekarničke Komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 655 | Martina Prusac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog hrvatskog farmaceutskog društva i hrvatske ljekarničke Komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 656 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog hrvatskog farmaceutskog društva i hrvatske ljekarničke Komore jer je isto u skladu sa zakonima i ovlastima koje je ministarstvo dodijelilo svim komorama u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 657 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 658 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 659 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 660 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 661 | Biljana Bećirović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 662 | Iva Matkovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 663 | Darija Kuruc Poje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 664 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog hrvatskog farmaceutskog društva i hrvatske ljekarničke Komore jer je isto u skladu sa zakonima i ovlastima koje je ministarstvo dodijelilo svim komorama u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 665 | ADMIR DILBEROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog hrvatskog farmaceutskog društva i hrvatske ljekarničke Komore jer je isto u skladu sa zakonima i ovlastima koje je ministarstvo dodijelilo svim komorama u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 666 | SLAVEN FALAMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | Podržavam prijedlog hrvatskog farmaceutskog društva i hrvatske ljekarničke Komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 667 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | • Članak 9. U članku 9. predlaže se mijenjati alineju 7. tako da glasi: - „ osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po razinama uključujući izobrazbu i usavršavanje radnika u sustavu zdravstva u suradnji s komorama u koje su udruženi zdravstveni radnici obuhvaćeni planom zdravstvene zaštite“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 668 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. | • Članak 9. U članku 9. predlaže se mijenjati alineju 7. tako da glasi: - „ osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po razinama uključujući izobrazbu i usavršavanje radnika u sustavu zdravstva u suradnji s komorama u koje su udruženi zdravstveni radnici obuhvaćeni planom zdravstvene zaštite“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 669 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | Članak 10., stavak 1., podstavak 11., “prikupljanje i pripremu medicinskih pripravaka i presadaka ljudskog podrijetla (organi, tkiva i stanice te krvni pripravci” dodati “humano mlijeko” Obrazloženje: Prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj je u postupku osnivanja te treba predvidjeti i tu vrstu pripravka ljudskog podrijetla. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 670 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | Stavak 1.: Čemu posebno izdvajanje nekih segmenata iz zdravstvene djelatnosti po točkama kad je sve to sadržano u točki 10 "financiranje znanstvene djelatnosti na području zdravstvene zaštite" (npr. nije li i točka 11, prikupljanje i priprema medicinskih pripravaka i presadaka ljudskog podrijetla zdravstvena djelatnost na području zdravstvene zaštite?). Ako se time želi dati posebna prednost određenim segmentima, prema kojem kriteriju su odabrani baš ovi iz ostalih točaka? Stavak 1. točke 14 i 15 se sintaktički ne uklapaju u tekst stavka ( Republika Hrvatska iz državnog proračuna osigurava sredstva za: – osigurava uvjete za zdravstveno prosvjećivanje stanovništva – osigurava uvjete za edukaciju zdravstvenih radnika) Ako se radi o novim stavcima, treba ih tako i označiti (npr. RH osigurava uvjete za zdravstveno prosvjećivanje...), s time da onda točka 16 postaje točka 15 - ili je i ona novi stavak (njemu je onda nejasan predikat - RH ...obavlja...osigurava...? druge zadaće iz svoje nadležnosti određene ovim zakonom) Stavak 3.: korištenje pojma "područja posebne državne skrbi" nije dosljedno provedeno kroz prijedlog Zakona jer se npr. u članku 11 stavak 1. točka 8 umjesto tog pojma spominje "provođenje specifičnih mjera te pružanje zdravstvene zaštite na otocima, rijetko naseljenim i nerazvijenim područjima", a u članku 44. stavak 2. točka 4 "stupanj urbanizacije područja, prometne povezanosti, specifičnosti naseljenosti te dostupnosti na demografski ugroženim područjima, osobito na otocima". Hrvatska je mala zemlja velikih različitosti i, ako želimo dosljedno pristupiti njihovom usklađivanju posebno na tako važnom području kakvo je zdravstvena zaštita, budimo dosljedni i u imenovanju kriterija za pojedine specifičnosti. Naime, ovakvom nedosljednošću se stavkom 3. članka 10. iz osiguravanja sredstava za investicijsko ulaganje RH u zdravstvene ustanove izostavljaju ustanove koje se u određenom trenutku ne moraju voditi kao područja od posebne državne skrbi, a moguće nisu u zadovoljavajućoj mjeri npr. urbanizirana ili prometno povezana što je, pak, priznato kao kriterij u članku 44. stavku 2. točka 4. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 671 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | Članak 10 NPZ „razbiti“ u smislu sužavanja obveze RH u osiguranju sredstava na teret državnog proračuna, zbog decentralizacije prijenosa prava i obveze/nadležnosti regije/općine/gradova, identično tome i decentralizacije glede izvora financiranja decentraliziranih funkcija. Uglavnom, a predloženo je bit/suština reforme zdravstva RH, tj. prenijeti na općine gradove cca i do 50 % proračuna tih jedinica u trošenju za potrebe zdravstvene zaštite (model skandinavskih država EU-a). Koje obveze financiranja će imati općina/gradovi ovisi o sadržaju prenijetih nadležnosti i o visini izdvajanja za obvezno osiguranje koja se akumuliraju u fondovima osiguranja (više, zbog decentralizacije i razbijanja monopola HZZO-a u RH). Država kao osnivač/vlasnik klinika, državnih zavoda zadržala bi obvezu osiguravanja sredstava za kapitalne investicije/razvoj i pokriće gubitaka, s tim, da bi i ti subjekti bili samostalni u poslovanju, a prihode bi stjecali i od usluga liječenja za osiguranike/pacijente drugih regija/posredstvom izabranog zavoda za zdravstveno osiguranje, te od svih drugih mogućih kupaca njihovih usluga, uključujući i od Ministarstva znanosti i obrazovanja, za usluge kliničke nastave i znanstvenog rada u stacionarnoj ustanovi koja je ugovorom vezana za obavljanje nastavne funkcije. To znači, da bi se nakon članka 10., NPZ morao dopuniti sa člankom 10.a. i 10.b., razrađujući za subjekte zdravstva stjecanje sredstava iz proračuna regije, odnosno grada ili općine (imali bi svoje – izabrane „zavode“ za obvezno zdravstveno osiguranje). Obrazloženje: U sferi stjecanja prihoda i podmirenje troškova, što uključuje i troškove za plaće, zdravstveni subjekti bili bi samostalni i poslovali bi po načelu „međuzavisnosti troškova i prihoda“. Poslovanje bi vodila uprava zdravstvenog subjekta i bila bi odgovorna za ostvareni poslovni rezultat. Da to nije novina u našoj pravnoj praksi potvrđuju i odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji propisuje posebne obveze za osobe javnog prava glede izvršenja prava i obveza prema subjektima s kojima dolazi u poslovni odnos. Propisane obveze uprave subjekta na kojeg se primjenjuju odredbe citiranog Zakona, odnose se i na osobe javnog prava. Zakon, što nije novina u našoj pravnoj praksi, zdravstveni – javni subjekti ne primjenjuju, jer je sustav organiziran po principu da je ministar zdravstva „kolektivni rukovoditelj“ i da rizike poslovanja nametnute u troškovnom smislu, poglavito primjenom Kolektivnog ugovora i Zakona o plaćama u javnim službama, prevaljuju na državni proračun, jer su plaće zajamčene svima po principu/načelu „fiksne plaće prema zvanju i položaju, bez obzira na rezultat rada“. Ispada, da je sustav poslovanja pa i nagrađivanja danas konzervativniji nego je bio prije, na temelju Zakona o udruženom radu, do 1990.g. U tom smislu, za zdravstvo i neke slične djelatnosti, morao bi se donijeti Zakon o ustanovama sa samostalnim financiranjem i time njih izuzeti od primjene Zakona o plaćama u javnim službama. To će značiti legalizaciju obračuna plaće prema rezultatu rada. Opći akt i metodologiju za obračun takve plaće, na teret prihoda sa novim različitim izvorima stjecanja, utvrđivala bi sama zdravstvena ustanova. Moderator i kontrolor takve promijenjene funkcije svake zdravstvene ustanove bila bi Država/regija, a svaka bi bila i u funkciji koordinatora prema nižoj jedinici. Zdravstveni subjekti sklapali bi ugovore o provođenju zdravstvene zaštite sa općinom/gradom ili regijom ili državom, koja bi ih upućivala na sklapanje ugovora sa osiguravajućim zavodom kojeg je izabrao sam osnivač/vlasnik ustanove (jedan ili više) i osigurati dodatna sredstva kao NADSTANDARD. Ako bi ustanova za Državu/regiju/općinu/grad obavljala veći opseg usluga, razliku vrijednosti u odnosu na ugovoreni opseg sa osiguravateljem platila bi ustanovi općina/grad/regija/Država kao oblik nadstandarda. Nadstandard bi imao svoju funkciju korektora STANDARDA, koji propisuje zavod za osiguranje kojeg je izabrala Država/regija/općina/grad prema zakonu ponude i potražnje. Cijene usluga sadržavale bi sve elemente cijene, kao prenijeti trošak, koji je uvjet za obavljanje usluge, što uključuje amortizaciju opreme, sredstva za razvoj, tekuće i investicijsko održavanje opreme i …pogotovo i sredstva za pokriće troškova za zaposlene (sada, cijena ne sadrži te elemente, jer zdravstvenim ustanovama sredstva za te namjene osigurava osnivač – ne i privatniku). Jedan od izvora prihoda svakog subjekta, bila bi participacija u ostvarenju zz, a u sekundarnoj razini i participacija u pravu izbora ordinariusa koji će liječiti/operirati i ….pacijenta. Od participacije, prema svjetskom trendu/pravilu bili bi oslobođeni samo najsiromašniji dijelovi stanovništva. Mora se znati da je poglavito medicina u stacionarnom dijelu svakim danom sve skuplja i skuplja i da nameće troškove, koje je teško kontrolirati. De facto, danas se mogu kontrolirati samo troškovi za plaće, jer sve drugo više-manje ovisi o uvoznoj komponenti i troškovima ino-proizvođača. Npr., zašto danas imamo problem velike „Liste čekanja“, problem koji nismo imali računajući 40-ak godina unazad? Odgovor je zato, što smo u to vrijeme u dijagnostičkim pogonima imali samo klasične dijagnostičke laboratorije, rendgen i UZV aparat. Kao kuriozum navodimo da je prije 40 – 50 g bila vođena rasprava koliko UZV aparata trebamo u RH, pa je zaključeno da grad Zgb treba 4, a Split, Osijek i Rijeka po 2. Roentgen dijagnostika je tada bila ocijenjena kao savršenija metoda u odnosu na orijentacijski nalaz UZV-a. Danas imamo uz usavršenu UZV dijagnostiku i dijagnostiku CT, mamografije, magnetske rezonance, PET-CT i ……., svaki dan nešto novo. To uvjetuje jagmu/potrebu/želju za dijagnostikom koja koristi aparat nove/novije razine tehničkog/tehnološkog dostignuća. Razvijenija dijagnostika doprinijela je mogućnosti boljeg i bržeg liječenja uz primjenu novih lijekova, novih pretraga bilo koje vrste zbog novih reagencija itd., itd. Životni vijek je produžen na skoro 80 godina. Iz navedenih razloga RH, ali i druge zemlje koje „boluju“ od istih bolesti – liste čekanja – neće se riješiti te „bolesti“. Decentralizacija teritorijalnog ustroja RH, s prenijetim pravima i obvezama na regije, općine i gradove, uz više osiguravajući društava – zavoda (razbijanje monopola HZZO-a kao jedinog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje), uvjetovati će bezbolne političke/pravne odluke za takav preustroj, zbog sadašnje „slike“ stvarnog stanja ekonomske moći, npr. županija, mjereno standardom razvijenosti u odnosu na standard regija EU 28. Prema podacima Eurostata, objava VL, 23. 04. o.g., u članku „S više novca iz fondova Unije smanjila bi se razlika u snazi županija“ – članak Zvonimir Savić, standard hrvatskih županija prema standardu EU 28 označen indeksom 100 bio bi, za Brodsko posavsku županiju i Virovitičko-podravsku indeks 32, Požeško slavonsku 33, Vukovarsko srijemsku 34, Krapinsko zagorsku 38, Bjelovarsko bilogorsku 40, Sisačko-moslavačku 41, Ličko-senjsku 44, Šibensko-kninsku 45, Osječko-baranjsku i Splitsko-dalmatinsku 46, Zagrebačku 47, Koprivničko-križevačku, Varaždinsku i Zadarsku 49, Međimursku 51, Dubrovačko-neretvansku 61, Primorsko-goransku 72, Istarsku 75 i Grad Zagreb indeks 107/= EU 28 indeks 100. Iz svega je vidljivo da jedino Grad Zagreb prelazi prag razvijenosti prema standardu EU 28. To upućuje na zaključak obveze formiranja regija koje će obuhvatiti sadašnje županije, prema navedenom kriteriju/mjerilu ali i kriteriju broja stanovnika, i… Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 672 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | U članku 10. stavku 1. iza podstavka 6. predlaže se dodati novi podstavak 7. koji bi glasio: „– zdravstvenu zaštitu redovitih studenata sukladno posebnim zakonima kojima se uređuje visoko obrazovanje i obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 673 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | U članku 10. stavku 1. iza podstavka 6. predlaže se dodati novi podstavak 7. koji bi glasio: „– zdravstvenu zaštitu redovitih studenata sukladno posebnim zakonima kojima se uređuje visoko obrazovanje i obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 674 | Hrvatska udružba obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | Članak 10. stavak 1. iza točke 9. DODATI „osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, a sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 675 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo DODATI : osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, a sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 676 | Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | U članku 10. stavak 1. točka 1. iza "odgoja stanovništva" predlažemo dodati "i radnika" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 677 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | U stavku 1. alineji 15. iza riječi "edukaciju" predlažemo dodati riječi "i stručno usavršavanje". Obrazloženje: Sukladno predloženoj promjeni u članku 7. na ovom mjestu potrebno je izvršiti istu promjenu, pogotovo kada će se u skorije vrijeme morati pristupiti reorganizaciji specijalističkog usavršavanja prema nacionalnim specijalizacijama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 678 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | Predlažemo da se članku 10. doda stavak prema kojemu RH osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, a sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 679 | Zagrebačka županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | U članku 10. stavku 1. iza "- osigurava uvjete za edukaciju zdravstvenih radnika", potrebno je dodati: "- osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, a sukladno potrebama Mreže javne zdravstvene službe i Mreže hitne medicine." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 680 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | U članku 10. stavku 1. potrebno je dodati podstavak 12. koji glasi: "- osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, a sukladno potrebama Mreže javne zdravstvene službe" Podstavak 12. postaje podstavkom 13. istog stavka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 681 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | Dodati : osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, sukladno potrebama Mreže javne zdravstvene službe | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 682 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA: Članak 10. (1) Republika Hrvatska iz državnog proračuna osigurava sredstva za: ◊ programiranje, usklađivanje, provođenje i praćenje izvršenja zdravstvenog prosvjećivanja i odgoja stanovništva te promicanja zdravlja u skladu s planom zdravstvene zaštite ◊ proučavanje i praćenje stanja zdravlja stanovništva ◊ proučavanje i praćenje utjecaja čimbenika okoliša na zdravlje stanovništva ◊ ostvarivanje programa za poboljšanje zdravlja stanovnika ◊ epidemiološko praćenje, sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i kroničnih nezaraznih bolesti i bolesti ovisnosti ◊ zdravstveno-statističku djelatnost od značaja za Republiku Hrvatsku, uključujući državne registre kojima se prati zdravstveno stanje i pobol stanovništva te baze podataka od javnozdravstvenog interesa ◊ hitnu medicinsku pomoć osobama s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i osobama nepoznatog prebivališta koje nemaju obvezno zdravstveno osiguranje i nemaju sredstava za podmirenje troškova zdravstvene zaštite ◊ zdravstvenu zaštitu stranaca sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje područje zdravstvene zaštite stranaca u Republici Hrvatskoj ◊ osigurava razvoj sustava telemedicine te izgradnju i održavanje informacijsko–komunikacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj ◊ financiranje znanstvene djelatnosti na području zdravstvene zaštite ◊ prikupljanje i pripremu medicinskih pripravaka i presadaka ljudskog podrijetla (organi, tkiva i stanice te krvni pripravci) – provođenje mjera zdravstvene ekologije od interesa za Republiku Hrvatsku, sukladno programu mjera iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona – osiguranje i praćenje provođenja, zaštite i promicanja prava pacijenata – osigurava uvjete za zdravstveno prosvjećivanje stanovništva - osigurava uvjete za edukaciju zdravstvenih radnika - DODATI : osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, a sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe – – druge zadaće iz svoje nadležnosti određene ovim Zakonom. (2) Republika Hrvatska osigurava sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite u mreži javne zdravstvene službe za zdravstvene ustanove čiji je osnivač kao i za pokriće gubitaka zdravstvenih ustanova čiji je osnivač. (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Republika Hrvatska osigurava sredstva za investicijsko ulaganje u bolnice i investicijsko ulaganje u sve zdravstvene ustanove čiji su osnivači jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno gradovi, a nalaze se na područjima posebne državne skrbi. (4) Republika Hrvatska osigurava i sredstva za investicijsko ulaganje u zdravstvene ustanove čiji su osnivači jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno gradovi, u slučaju potrebe saniranja posljedica prouzrokovanih elementarnom nepogodom, odnosno drugom katastrofom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 683 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | dodati :osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, sukladno potrebama Mreže javne zdravstvene službe | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 684 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Republika Hrvatska osigurava sredstva za investicijsko ulaganje u bolnice i investicijsko ulaganje u sve zdravstvene ustanove čiji su osnivači jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno gradovi, a nalaze se na područjima posebne državne skrbi i otocima. Predlažem da se dodaju i otoci imajući u vidu posebnosti pružanja zdravstvene zaštite otočanima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 685 | Mirjana Semenić Rutko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. | Članak 10 Stavak1 -”osiguranje i praćenje provođenja, zaštite i promicanja prava pacijenata „ dodati pored prava i dužnosti u očuvanju zdravlja Dodati 5) Republika Hrvatska osigurava sredstva za investicijsko ulaganje u ustanove čiji su osnivači privatni ulagatelji ako ustanove imaju djelokrug rada u javnom zdravstvu tj ugovore sa HZZOom, te za saniranje posljedica u slučaju elementarnih nepogoda ili katastrofa. U suradnji sa privatnim ulagateljem do visine 50% vrijednosti ulaganja . | Nije prihvaćen | Izvori financiranja ustanova čiji su osnivači privatni ulagatelji, a u mreži su javne zdravstvene službe, određuju se člankom 81. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 686 | Mateja Anđel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 687 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 688 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 689 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | St. 1. točka 1.: kao i u točki 8., navesti suradnju s ministarstvom, HZZO-om kao i svim zainteresiranim stranama (nevladine organizacije, privatni zdravstveni djelatnici i trgovačka društva...) - popunjavanje mreže je ključni problem velikog broja regija u zemlji koja je zahvaćena demografskom krizom i J(R)LS nisu dorasle tome izazovu, a ništa ih ne potiče na suradnju sa ostalim zainteresiranima - ovako bi zakonska odredba to barem predviđala, a to bi bilo poželjno i za moguće sve ostale točke ovoga stavka. St. 1. točka 8.: kako sam naveo u mom komentaru članka 10., radi se o nedosljednosti u imenovanju kriterija pojedinih specifičnosti. St. 3.: Nejasno je ima li JRS prema ovome stavku obavezu osiguravanja sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje i ostalih zdravstvenih subjekata (privatnici, ordinacije po novom Zakonu) ili samo zdravstvenih ustanova čiji je osnivač (kao što je slučaj s pokrićem gubitaka) - prijepori koji se događaju i dalje s obzirom da JRS decentralizirana sredstva ulažu samo u svoje ustanove, a sadašnjim koncesionarima, koji također snose trošak i odgovornost zdravstvene zaštite, ništa od toga ne prosljeđuju. Pravedna raspodjela "sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe" je nužna s obzirom da "privatnici" ni po čemu ne zaostaju za zdravstvenim ustanovama u provođenju zdravstvene zaštite te zaslužuju jednak priljev sredstava kao i zdravstvene ustanove. St 5. Potrebno je ovdje obvezati JPS i JLS na osiguravanje sredstava za tzv. "nadstandard" jer, premda OZO i dalje nema precizno definiranu košaricu usluga, zahtjevi samouprave često idu iznad uobičajenih i očekivanih standarda, ali bez nužnog popratnog financiranja. Primjeru za ovo je posebno dežurstvo, kada se temeljem ugovora sa Zavodom koji ugovara istu cijenu po pregledu za cijelu RH, traži da se posebno dežurstvo odvija jednako u gradovima kao i u depriviranim područjima što je nemoguće uz takvu fiksnu cijenu. St. 6: nejasna sintaksa rečenice; "za povećani broj korisnika zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima" - radi se ili o "mjerama zdravstvene zaštite za povećani broj korisnika" ili "mjerama zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima" - jedno od dvoga izbaciti! St 7. Ne imenuje se nositelja troškova osiguravanja povećanog broja timova - stoji samo "osigurati povećani broj timova" dok npr već u stavku 8, osim "osigurati prisutnost" stoji izrijekom "snositi troškove". Ovakva nedosljednost u praksi se često pretoči u nedosljednost gdje u određenim dijelovima RH trošak snosi npr. ministarstvo, u nekim društvo za osiguranja, u nekima se dijeli na više njih itd. Lijepo je poticati suradnju i ne ograničavati ju, no nositelja troškova odnosno raspodjelu istih je ipak važno imenovati s obzirom na velike razlike i specifičnosti pojedinih krajeva RH (npr. u primorskim regijama JLS imaju velike prihode od boravišnih naknada i manji im je problem snositi dodatni trošak, dok u tranzitnim regijama npr. Posavine, gdje su također potrebni dodatni timovi HMP radi autoceste, nema povećanja prihoda već samo troškova što je opterećenje za JLS) St. 9.: Ovaj tekst ispravlja sintaktičke nejasnoće stavka 6., no samim time je u koliziji s njime - oba stavka navode da se ugovorom uređuje organiziranje i financiranje provođenja mjera zdravstvene zaštite (turistima), oba za drugu ugovornu stranu navode zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost i privatne zdravstvene radnike, no stavak 6. kao prvu ugovornu stranu spominje "jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice", a stavak 9. " pravne ili fizičke osobe koja obavlja turističku djelatnost" - postoji li kakva zapreka da se ovo posljednje jednostavno doda u stavak 6., a stavak 9. izostavi? (istovremeno treba završetak preuzeti iz članka 9. jer je sintaktički ispravan za razliku onoga u stavku 6.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 690 | Dijana Mršić Novački | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 691 | Dom zdravlja ZAGREB-ZAPAD | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Članak 11. u stavku 2. u alineji 1. iza riječi „provođenje javnozdravstvene“ predlažemo dodati riječi „gerontološko-javnozdravstvene“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 692 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Članak 11. stavak 1. alineja 3. predlažemo brisanje riječi „organizira“ Obrazloženje: Skrećem pozornost da je člankom 59. važećeg ZZZ i čl. 37. Zakona o ustanovama propisano da ravnatelj ustanove organizira i vodi rad i poslovanje ustanove, predstavlja i zastupa ustanovu (...), prema tome ne može drugi pravni subjekt organizirati rad samostalne ustanove jer se radi o pravno neovisnom entitetu. Ova odredbe zadire u samostalnost u upravljanju zdravstvenim ustanovama i izričito je štetna, stoga tražimo brisanje riječi “organizira“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 693 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | „(1) Jedinica područne (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite… … U ostvarivanju svojih prava, obveza, zadaća i ciljeva na području zdravstvene zaštite jedinica područne (regionalne) samouprave osigurava sredstva za: – provođenje javnozdravstvene, epidemiološke i zdravstveno - ekološke djelatnosti te prevenciju bolesti na svom području – provođenje mjera zdravstvene ekologije i to: ispitivanje hrane i predmeta opće uporabe, ispitivanje vode za ljudsku potrošnju, ispitivanje štetnih utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje ljudi, ispitivanje buke i ispitivanje onečišćenja tla te voda namijenjenih kupanju i rekreaciji, od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave, sukladno programu mjera iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona (JLS osigurava sredstva isključivo za nadstandarde) – hitnu medicinu na svojem području, (ako to ne osigurava Republika Hrvatska – brisati, jer mora biti na državnom nivou) – organizaciju i rad mrtvozorničke službe . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 694 | Dom zdravlja Primorsko - goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Članak 11., stavak 6. - predloženo rješenje koje se odnosi na pružanje zdravstvene zaštite turistima (tzv. turističke ambulante) isto je kao i u tekstu sada važećeg Zakona. Trebalo bi predvidjeti mogućnost da se u financiranje rada turističkih ambulanti uključi HZZO, kao što je to bilo do 2013. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 695 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 696 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | U članku 11. predlaže se u stavku 1. brisati alineja 3. OBRAZLOŽENJE: Iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 697 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 698 | Dahna Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam oba prijedloga Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 699 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, Savjet za zdravlje Grada Zagreba Članak 11. , stavak 1, Alineja 1 - Jedinica područne (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite tako da osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe. Obveza jedinica je utvrđena, ali nigdje u zakonu se ne navode modeli niti alati za provedbu navedene zadaće!!! Naime, Na koji način je zakonodavac zamislio da će JL(R)S popunjavati Mrežu kad će JL(R)S izgubiti alate kojim je to do sada radila, a to su davanje koncesija i popunjavanje Mreže posredno putem doma zdravlja. Kada se Dom zdravlja svede na nekoliko neprofitabilnih ordinacija i kada Dom zdravlja neće više imati mladih liječnika po zamjenama, smatramo važnim dodatno razraditi kako zakonodavac Nacrtomom ovoga zakona planira popunjavanje Mreže od strane JL(R)S ? ? Grad Zagreb je imao nekoliko puta situaciju da je koncesionar iznenada umro. I nije bio problem osigurati kontinuitet zdravstvene zaštite za te pacijente, jer bi uskočio dom zdravlja. Kada se Dom zdravlja potpuno ogoli tko će uskočiti? I zakonodavcu je poznato da bi se zaposlio novi djelatnik u zdravstvu treba 2-3 mjeseca da se provedu zakonske procedure. Zahtjev za odobrenje privatne prakse u ordinaciji zdravstveni radnik podnosi Ministarstvu ( čl. 50 ) a sklapa Ugovor sa HZZO-om koji o tome obavještava Ministarstvo ( čl. 52 ). Dakle JL(R)S je potpuno isključena, pa kako onda može popunjavati Mrežu? Mrežu će popunjavati HZZO i zdravstveni radnik koji ima privatnu praksu i ima mogućnost da prenese pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti na drugog zdravstvenog djelatnika ( čl. 63.) Članak 11., Alineja 3 - JP(R)S koordinira i organizira rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost Obveza jedinica je utvrđena, ali nigdje u zakonu se ne navode modeli niti alati za provedbu navedene zadaće, jer Grad Zagreb ne može organizirati i koordinirati rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području JP(R)S obavljaju zdravstvenu djelatnost, obzirom na ranije spomenute nedostatke u Nacrtu zakona o ZZ vezane uz nadležnosti JP(R)S kojih ovim Nacrtom nema! Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo Članak 11., Stavak 3: DODATI: osim onih gubitaka koji su proistekli iz nedostatnog ili neredovitog financiranja od strane HZZO-a kao i sa osnova podmirenja obveza iz kolektivnih ugovora, a koje gubitke snosi Republika Hvatska. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 700 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | U Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti u članku 11., alineja 1 i 3 navodi se: – jedinica područne (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite tako da osigurava popunjavanje mreže te koordinira i organizira rad svih pravnih i fizičkih osoba koja na području jedinice područne samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost - Obveza jedinica područne samouprave nedvojbeno je utvrđena, ali nigdje u zakonu se ne navode modeli niti alati za provedbu navedene zadaće. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 701 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Ukoliko se uvedu ordinacije sukladno predloženim zakonskim odredbama, a ukinu koncesije (čemu se protivimo, kako je navedeno u komentaru uz članak 46. prijedloga Zakona), potrebno je brisati obvezu jedinica područne (regionalne) samouprave da koordiniraju i organiziraju rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, obzirom da to neće biti moguće provesti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 702 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Iza stavka 3. predlažemo dodati novi stavak 4. koji glasi: "Medicinsku opremu iz stavka 3. ovog članka jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave osiguravaju sukladno kategorizaciji medicinske opreme." Stavci 4.-9. postaju stavcima 5.-10. Obrazloženje: Predlažemo uvrštavanje dodatnog stavka radi racionalnog pristupa razvoju sustava. Naime, nabavkom opreme izvan kategorizacije ne stvara se trošak samo samoupravi, već se troškovi korištenja opreme, potrebnih ljudskih potencijala odražava na cijeli zdravstveni sustav. U stavku 8., koji postaje stavak 9., predlažemo brisati riječ "hitne". Obrazloženje: Medicinsku skrb mogu dati i privatni pružatelji usluga, a hitnu medicinsku pomoć samo ustanove. Problemi kapaciteta ustanova mogle bi biti glavne prepreke organizaciji svih vrsta skupova. Predložena izmjena usklađenje je sa člankom 64. Zakona o sportu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 703 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 704 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Članak 11. NPZ prilagoditi promjenama nadležnosti/prava i obveza, kako je utvrđeno prethodnim člancima, vezano za decentralizaciju sustava zdravstva i obveznog zdravstvenog osiguranja. To znači, definirati izvore stjecanja prihoda za sve razine teritorijalne podjele i njihove obveze, prvenstveno za regiju. Troškove investicijskog i tekućeg održavanja te troškove za kupnju nove i zamjenske opreme na teret amortizacije prevaliti na subjekte zdravstva, jer će oni, kalkulacijom svojih cijena usluga/vrijednosti programa osigurati sredstva i za te namjene. S obzirom da bi se sustav obveznog osiguranja decentralizirao na više osiguratelja i da bi zdravstveni subjekti naplaćivali usluge za liječenje osigurane osobe od različitog zavoda, oni bi i sredstva za te namjene osigurali od svih kupaca njihovih usluga. Time bi otpala obveza osnivača i vlasnika ustanove osigurati sredstva i za navedene namjene, kako to propisuju sadašnji zakoni. Osnivači bi osiguravali samo sredstva za kapitalne investicije i za pokriće gubitaka u poslovanju. Nakon članka 11. , člankom 11 a. NPZ utvrdile bi se odredbe o pravima i obvezama općina/gradova , glede funkcioniranja primarne i djelomično sekundarne razine na teritoriju pojedine općine/grada. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 705 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Stavku 3. potrebno je dodati izuzeće gubitaka koji su proistekli iz nedostatnog ili neredovitog financiranja od strane HZZO-a kao i s osnova podmirenja obveza iz kolektivnih ugovora, a koje snosi Republika Hrvatska. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 706 | Martina Prusac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 707 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | U članku 11. stavku 1. alineja 3. predlaže se njezino brisanje. OBRAZLOŽENJE: Odredba je neprecizna i neživotna jer županija ne može koordinirati i organizirati rad svih fizičkih i pravnih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost uključujući i privatne zdravstvene radnike i privatne zdravstvene ustanove ili trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost. Ona to može činiti jedino o odnosu na zdravstvene ustanove kojima je osnivač, a u odnosu na privatne zdravstvene radnike u Mreži javne zdravstvene službe samo ako se zadrži sustav koncesija. Primorsko-goranska županija ujedno predlaže zadržavanje sustava koncesija u zdravstvu. | Nije prihvaćen | Rješenje Nacrta prijedloga zakona sukladno je Ustavom Republike Hrvatske (članak 135. stavak 2.) utvrđenim zadaćama jedinica područne (regionalne) samouprave koji obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na zdravstvo te planiranje i razvoj zdravstvene mreže. |
| 708 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | U stavku 1. alineji 1. potrebno definirati u kojem smislu se misli na koji način se ostvaruje suradnja s jedinicama lokalne samouprave u osiguravanju popunjavanja Mreže - direktnim financiranjem ili se misli na druge oblike suradnje. Stavak 1. alineja 3. definirati kojim instrumentima JLP(R)S može utjecati na koordiniranje i organiziranje rada svih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i koja je svrha i smisao istog ako nema ovlasti nad radom istih? Predlažemo da navedenu nadležnost umjesto JLP(R)S obavljaju Ministarstvo zdravstva i HZZO. | Nije prihvaćen | Rješenje Nacrta prijedloga zakona sukladno je Ustavom Republike Hrvatske (članak 135. stavak 2.) utvrđenim zadaćama jedinica područne (regionalne) samouprave koji obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na zdravstvo te planiranje i razvoj zdravstvene mreže. |
| 709 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | U članku 11. stavku 3., a koji se odnosi na osiguravanje sredstava jedinice područne (regionalne) samouprave treba dodati da jedinica područne (regionalne) samouprave, uz ostalo, ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite tako da pokrivaju gubitke ustanove kojima su osnivači osim onih gubitaka koji su proistekli iz nedostatnog ili neredovitog financiranja od strane HZZO-a kao i gubitaka koji su posljedica podmirenja obveza iz kolektivnih ugovora, a koje gubitke bi trebala snositi Republika Hrvatska (s obzirom da na ove gubitke ustanova, a niti županije ne mogu utjecati na niti jedan način). | Nije prihvaćen | Osnivač Ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze (članak 58. stavak 2. Zakona o ustanovama). |
| 710 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 711 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 712 | SILVA KOVAČIĆ TUKEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 713 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | U stavku 3. dodati: osim onih gubitaka koji su proistekli iz nedostatnog ili neredovitog financiranja od strane HZZO-a kao i sa osnova podmirenja obveza iz kolektivnih ugovora, a koje gubitke snosi Republika Hrvatska | Nije prihvaćen | Osnivač Ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze (članak 58. stavak 2. Zakona o ustanovama). |
| 714 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 715 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Članak 11. (1) Jedinica područne (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite tako da: ◊ osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na svom području ◊ organizira rad ustanova čiji je osnivač ◊ koordinira i organizira rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost ◊ sukladno planu zdravstvene zaštite Republike Hrvatske donosi plan zdravstvene zaštite za područje jedinice područne (regionalne) samouprave ◊ za područje jedinice područne (regionalne) samouprave donosi jednogodišnje i trogodišnje planove promicanja zdravlja, prevencije te ranog otkrivanja bolesti ◊ organizira i provodi javnozdravstvene mjere sukladno planovima iz podstavka 4. i 5. ovoga stavka ◊ organizira provedbu postupaka objedinjene javne nabave za zdravstvene ustanove čiji je osnivač ◊ u suradnji s ministarstvom nadležnim za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo) i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) osigurava provođenje specifičnih mjera te pružanje zdravstvene zaštite na otocima, rijetko naseljenim i nerazvijenim područjima. (2) U ostvarivanju svojih prava, obveza, zadaća i ciljeva na području zdravstvene zaštite jedinica područne (regionalne) samouprave osigurava sredstva za: – provođenje javnozdravstvene, epidemiološke i zdravstveno - ekološke djelatnosti te prevenciju bolesti na svom području – provođenje mjera zdravstvene ekologije i to: ispitivanje hrane i predmeta opće uporabe, ispitivanje vode za ljudsku potrošnju, ispitivanje štetnih utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje ljudi, ispitivanje buke i ispitivanje onečišćenja tla te voda namijenjenih kupanju i rekreaciji, od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave, sukladno programu mjera iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona – hitnu medicinu na svojem području, ako to ne osigurava Republika Hrvatska – organizaciju i rad mrtvozorničke službe. (3) Jedinice područne (regionalne) samouprave i gradovi osiguravaju sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe kao i za pokriće gubitaka zdravstvenih ustanova čiji su osnivač, DODATI: osim onih gubitaka koji su proistekli iz nedostatnog ili neredovitog financiranja od strane HZZO-a kao i sa osnova podmirenja obveza iz kolektivnih ugovora, a koje gubitke snosi Republika Hvatska. (4) Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje te informatizaciju zdravstvene djelatnosti iz stavka 3. ovoga članka, koja će biti temelj za planiranje potpora iz državnog proračuna, jednom godišnje donosi Vlada Republike Hrvatske. (5) Jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu stanovnika na svom području iznad standarda utvrđenih obveznim zdravstvenim osiguranjem. (6) Ugovorom između jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice i zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatnoga zdravstvenog radnika uređuje se organiziranje i financiranje provođenja mjera zdravstvene zaštite za povećani broj korisnika zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima. (7) Na području na kojem je zbog tranzita i/ili boravka turista povećan broj korisnika zdravstvene zaštite jedinica područne (regionalne) samouprave u suradnji s jedinicama lokalne samouprave obvezna je s ministarstvom nadležnim za turizam i turističkim zajednicama, upraviteljima prometnica u Republici Hrvatskoj , Hrvatskim autoklubom, Hrvatskim ronilačkim savezom i društvima za osiguranje osigurati povećani broj timova hitne medicinske službe na svojem području u odnosu na broj timova određenih mrežom hitne medicine. (8) Organizatori javnih priredbi i drugih oblika okupljanja obvezni su s obzirom na očekivani broj sudionika ili narav okupljanja osigurati prisutnost tima/timova hitne medicinske službe tijekom održavanja okupljanja te snositi troškove organizacije hitne medicinske službe. (9) Ugovorom između pravne ili fizičke osobe koja obavlja turističku djelatnost i zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnog zdravstvenog radnika uređuje se organiziranje i financiranje provođenja mjera zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima. | Nije prihvaćen | Osnivač Ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze (članak 58. stavak 2. Zakona o ustanovama). |
| 716 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Članak 11. stravak 1. podstavak 3. - Na što pisac ovog prijedloga misli kada govori o "organizira rad svih pravnih i fizičkih osoba..."? Ovakvom formulacijom se ovaj zakon nedvosmisleno stavlja u koliziju sa brojnim drugim zakonima pa predlažem da se riječ i "i organizira" brišu. Time stvari postaju puno jasnije. Dodati - Članak 11. stavak 3a - Jedinice područne (regionalne samouprave i gradovi osiguravaju brzi širokopojasni internetski priključak svim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost na njihovom području. Troškove korištenja podmiruju korisnici prema osobnom ugovoru s pružateljem internetskog pristupa. Dodati Članak 11. stavak 10 - Osiguranici HZZO-a u turističkim ambulantama ostvaruju sva prava kao i u ambulantama tzv. posebnog dežurstva u PZZ. | Nije prihvaćen | Rješenje Nacrta prijedloga zakona sukladno je Ustavom Republike Hrvatske (članak 135. stavak 2.) utvrđenim zadaćama jedinica područne (regionalne) samouprave koji obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na zdravstvo te planiranje i razvoj zdravstvene mreže. |
| 717 | Emilija Katarina Lozo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 718 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 719 | Biljana Bećirović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 720 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Čl. 11. st. 1. toč. 3., 4. i 5. propisuje se da jedinice lokalne samouprave i gradovi osiguravanju na temelju planiranja potpora iz državnog proračuna, jednom godišnje, sredstava za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava, te informatizaciju. Tu se vjerojatno misli na decentralizirana sredstva koja ni iz daleka nisu dovoljna za isto. Dom zdravlja KZŽ djeluje na 31 lokaciji, znači da ima i toliko objekata, a da ne govorimo o opremi i drugome. Inače, slažemo se sa navedenim prijedlogom, ako je on ostvariv. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 721 | Iva Matkovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam oba prijedloga Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore vezane za izmjene i dopune članka 11. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 722 | SLAVEN FALAMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke Komore Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvezu zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 723 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | • Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvezu zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. | Nije prihvaćen | Rješenje Nacrta prijedloga zakona sukladno je Ustavom Republike Hrvatske (članak 135. stavak 2.) utvrđenim zadaćama jedinica područne (regionalne) samouprave koji obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na zdravstvo te planiranje i razvoj zdravstvene mreže. |
| 724 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | • Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvezu zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 725 | Spomenka Tomek-Roksandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Čl.11. nadopuna pod stavka (2), prva alinea iza javnozdravstvene, a ispred epidemiološke, nadopuniti s GERONTOLOŠKO-JAVNOZDRAVSTVENE | Nije prihvaćen | Gerontološko-javnozdravstvene mjere su javnozdravstvene mjere. |
| 726 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Čl 11 st 5: jedinica područne ( regionalne ) samouprave i jedinica lokalne samouprave može ( zamjeniti rječju: MORA ) osigurati sredstva za zdravstvenu ............ Na to je obvezuju postojeći zakonski akti: Zakon o regionalnoj i lokalnoj samoupravi ( Čl 19 i 19 a ) Zakon o zdravstvenoj zaštiti ( Čl 14 ) i Ustva RH ( Čl 134 ) Navedeni zakonski akti nisu od jučer ali se ( kako to u ovoj zemlji biva ) ne provode. I nikome ništa | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 727 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | U stavku prvom stoji odredba (alinea 3): "koordinira i organizira rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost". Znači li to da koordnira i još bitnije organizira i rad svih privatnih pružatelja zdravstvene zaštite koji nemaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje za provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja? Nekako mi se ne čini da jedinice područne(regionalne) samouprave imaju ingerenciju nad privatnim pružateljima zdravstvene zaštite. Potrebno je razmisliti da se taj stavak preformulira, eventualno izbaci "svih", ili jasno naglasi kojih. | Nije prihvaćen | Rješenje Nacrta prijedloga zakona sukladno je Ustavom Republike Hrvatske (članak 135. stavak 2.) utvrđenim zadaćama jedinica područne (regionalne) samouprave koji obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na zdravstvo te planiranje i razvoj zdravstvene mreže. |
| 728 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | (6) Ugovorom između jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice i zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatnoga zdravstvenog radnika uređuje se organiziranje i sufinanciranje pružanja zdravstvene zaštite turistima. Predlažem jasnije nomotehničko uređenje stavka te korištenje izraza sufinanciranje umjesto financiranje s obzirom da u velikom broju slučajeva turisti sudjeluju u troškovima pružanja zdravstvene zaštite. Smatram da je stavak (9) nepotreban jer se u naravi radi o dobrovoljnom ugovornom odnosu koje nije potrebno regulirati Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 729 | Mirjana Semenić Rutko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. | Članak 11. 3) dodati i – osigurati sredstva za investicijsko ulaganje u ustanove čiji su osnivači privatni ulagači ako djeluju u mreži javnozdravstvene službe | Nije prihvaćen | Osnivač Ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze (članak 58. stavak 2. Zakona o ustanovama). |
| 730 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. | Prijedlog dopune članka 12. stavka 3. Nacrta prijedloga Zakona koji glasi: (3) Sastav Savjeta za zdravlje treba osigurati sudjelovanje predstavnika lokalne samouprave, komora u zdravstvu, strukovnih udruženja, udruga za zaštitu prava pacijenata te sindikata i poslodavaca u zdravstvu u planiranju i evaluaciji zdravstvene zaštite na području jedinice područne (regionalne) samouprave „te predstavnika neprofitne organizacije (udruge osoba s invaliditetom) ukoliko ista djeluje na području jedinice područne (regionalne) samouprave, ovisno o temi rasprave“. Obrazloženje: Neprofitne organizacije (udruge) su specijalizirane organizacije koje se bave promicanjem i zaštitom prava osoba s pojedinim vrstama invaliditeta i kao takve temeljem vlastitih iskustava mogu dati potrebne podatke i informacije te time unaprijediti planirane akcije, strateške dokumente, mogu razmatrati pitanja od značaja za osobe s invaliditetom, predlagati mjere za promicanje prava i unaprjeđenje položaja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj te dati mišljenja za područja koja su važna za zaštitu prava i interesa. Predlažemo da u Savjetu za zdravlje sudjeluje predstavnik udruge, ukoliko ista djeluje na području jedinice područne (regionalne) samouprave, ovisno o temi dnevnog reda i djelokrugu rada Udruge (primjerice, ako se raspravlja o mentalnom zdravlju, potrebno je konzultirati predstavnika udruge koje se bave zaštitom mentalno oboljelih, ukoliko se raspravlja o potrebama osoba s osjetilnim oštećenjima, potrebno je uključiti predstavnike udruga gluhih i slijepih) kako bi predstavnik svojim konkretnim iskustvom skrenuo pozornost na pitanja u kojima ta vrsta invaliditeta ima bitnu ulogu za uključivanje u zajednicu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 731 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. | St. 1.: Savjeti za zdravlje u JPS, koji su predviđeni i prema trenutno važećem ZZZ, ili nisu oformljeni, ili su samo formalni (često nisu imali niti jedan susret), ili se bave samo jednim segmentom (npr. zaštita prava pacijenata), a grubo zanemaruju ostale - treba im se u određenoj mjeri dati na važnosti npr. ustavku 4. dodavanjem riječi "obvezujuće" ispred riječi "mišljenje". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 732 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. | Nadopuna čl 12. st. 3. da članovi Savjeta budu i udruge koje brinu o osobama s invaliditetom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 733 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. | Članak 12. stavci 1. i 3. U Republici Hrvatskoj postoji 555 jedinica područne (regionalne) samouprave zbog čega smatramo da nije moguće osnovati toliki broj Savjeta za zdravlje na način i u sastavu kako je utvrđeno u predloženom stavku 3. ovog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 734 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. | Članak 12. stavci 1. i 3. U Republici Hrvatskoj postoji 555 jedinica područne (regionalne) samouprave zbog čega smatramo da nije moguće osnovati toliki broj Savjeta za zdravlje na način i u sastavu kako je utvrđeno u predloženom stavku 3. ovog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 735 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. | U stavku 3. iza riječi " komora u zdravstvu," predlažemo dodati riječ "predstavnika ministarstva". Obrazloženje: U decentraliziranom sustavu Savjetima za zdravlje županija dodavanjem predstavnika ministarstva osigurava se direktan prijenos informacija potrebnih za usklađenja poslova iz djelokruga Savjeta s nacionalnim planovima i mjerama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 736 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. | Savjet za zdravlje iz članka 12. NPZ propisan za jedinicu područne/regionalne samouprave, člankom 12. a. NPZ utvrditi i za općinu/grad, pogotovo što će/bi buduće općine/gradovi činile daleko veći broj građana/stanovnika u odnosu na postojeći broj, ako se prihvati model Danske, što bi za RH značilo cca 16,5 % postojećeg broja teritorijalnih jedinica. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 737 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. | Članak 12. st. 3. predlaže se da glasi: "Sastav Savjeta za zdravlje treba osigurati sudjelovanje predstavnika lokalne samouprave, svih komora u zdravstvu, strukovnih udruženja, udruga za zaštitu prava pacijenata te sindikata i poslodavaca u zdravstvu u planiranju i evaluaciji zdravstvene zaštite na području jedinice područne (regionalne) samouprave." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 738 | JELENA ŠAKIĆ RADETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. | Ne samo da ne znamo koja mu je funkcija, nego se za neke županije ne može doći do podatka tko je član Savjeta. Koja je svrha ovog članka? Jeste li ga samo od nekuda prepisali, a nemate pojma što s tim? Pa onda županije da bi zadovoljile formu navedu članove Savjeta tako da mogu pokazati papir s imenima ako ih itko prozove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 739 | Helena Hrkač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. | Slažem se s kolegicom Dunjom Stolnik, ukoliko se će i dalje postojati Savjet za zdravlje tada se trebaju propisati zakonske obaveze o izvještavanju javnosti, struke o provođenju zdravstvene zaštite na razini županija. | Nije prihvaćen | Isto treba urediti Statutom jedinica područne (regionalne) samouprave. |
| 740 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. | HUKPZZ okuplja liječnike koncesionare iz PZZ, liječnike uposlenike domova zdravlja, koji žele postati koncesionari i one koji to ne žele te druge zainteresirane stručnjake ( naši su članovi ekonomisti , pravnici, ) ) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 741 | Dunja Stolnik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. | Prvi puta sam cula za Savjet za zdravlje na nastavi poslijediplomskog studija iz obiteljske medicine. Tada je nas 74 shvatilo smo da nismo ni znali da taj Savjet postoji ni cemu sluzi. Clanovi Savjeta su uglavnom clanovi politickih stranaka, dominantno bolnicki lijecnici i koncesionari i smatram da nitko ne zastupa interes domskih lijecnika koji brojcano prevladavaju. Predlazem da se svi lijecnici odredjene zupanije sluzbenim putem obavijeste o radu Savjeta, eventualnim odlukama koje je ono donijelo ili sto god vec da se tamo radi. Naravno da nitko nema komentara na njihov rad kad veliki broj kolega ni ne zna za postojanje tog Savjeta. Iskreno, jos uvijek mi nije jasna njegova svrha i ne znam ni za jednu odluku koju je taj Savjet donio/proveo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 742 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. | Prijedlog dopune članka 13. Nacrta prijedloga Zakona koji glasi: Zdravstvena zaštita stanovništva u Republici Hrvatskoj provodi se po načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti, i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti te na načelima supsidijarnosti, funkcionalne integracije „i načela pristupačnosti, a po potrebi razumne prilagodbe“. Obrazloženje: Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom propisane su obveze države u pogledu osiguravanja načela pristupačnosti i razumne prilagodbe. Pristupačnost se ne odnose isključivo na pristup građevinama (primjerice, zdravstvenoj ustanovi), već obuhvaća pristupačnost zdravstvenoj zaštiti u najširem smislu, opisano u članku 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Odbor za prava osoba s invaliditetom, u Općem komentaru br.2 (2014) na članak 9. Konvencije pojasnio je razliku u obvezi države prilikom osiguravanja pristupačnosti i razumne prilagodbe. Naime, dužnost osiguranja razumne prilagodbe predstavlja ex nunc dužnost, što znači da se prilagodba primjenjuje individualno, od trenutka kada osobi s određenim oštećenjem bude potrebna u konkretnoj situaciji, odnosno kada ona postavi zahtjev za njenim osiguranjem. Drugim riječima, razumna prilagodba se odnosi na konkretnu osobu s invaliditetom u određenoj situaciji i predstavlja antidiskriminacijsku mjeru. Međutim, Republika Hrvatska se ratificirajući Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom obvezala na provedbu načela pristupačnosti te se država potpisnica ne može pozivati na mjere štednje kao izgovor za izbjegavanje postupne realizacije pristupačnosti za osobe s invaliditetom. Republika Hrvatska ima dužnost osigurati pristupačnost prije nego zaprimi pojedini zahtjev za uslugu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 743 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. | Vezano uz duge liste čekanja predlažemo da se u poglavlju „Načela zdravstvene zaštite“ doda i načelo osiguranja pravovremenog pružanja specijalističkih pregleda i dijagnostičko-terapijskih postupaka, naročito na sekundarnoj i tercijarnoj razini. Pružanje zdravstvenih usluga kroz provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka u načelno kratkom vremenskom razdoblju svakim danom pokazuje se prijeko potrebnim. Time se zasigurno može postići veći stupanj kvalitete liječenja pacijenata što je za kvalitetu života pojedinca vrlo bitno, dok se, s druge strane, skraćuje vrijeme bolovanja i povećava sudjelovanje građana na tržištu rada, čime se doprinosi i uštedama u zdravstvenom sustavu. Dodavanje načela osiguranja pravovremenog pružanja specijalističkih pregleda i dijagnostičko-terapijskih postupaka pučka pravobraniteljica predložila je i u javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga Iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o zdravstvenoj zaštiti u kolovozu 2017. U objavljenom Izvješću o navedenom javnom savjetovanju objavljenom u travnju 2018., ovaj prijedlog nije odbijen, međutim svejedno se ne nalazi u NPZZZ-u te Vam ovim putem još jednom skrećemo pažnju na njegovu potrebu u obliku zakonske odredbe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 744 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. | Predlažemo iz riječi " funkcionalne integracije" dodati riječ "te racionalnosti" koja označava novo načelo. Obrazloženje: Načelo racionalnosti uvodi u svijest potrebu kvalitetnog pristupa izvorima i kapacitetima zdravstvene zaštite posebno kod korištenja financijskih izvora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 745 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. | Članak 13. treba glasiti: Zdravstvena zaštita stanovništva Republike Hrvatske provodi se na načelima neprofitnosti, potpune javnosti rada i odgovornog financijskog poslovanja, depolitiziranosti, sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti te na načelima supsidijarnosti i funkcionalne integracije sa zdravljem građana kao jedinim ciljem djelovanja. Neprofitnost podrazumijeva da ni jedna ustrojbena jedinica koja je u mreži javne zdravstvene službe ne zarađuje smanjivanjem prava pacijenata (košarica usluga) odnosno na boli, patnji, bolesti, liječenju ili čekanju na liječenje. Potpuna javnost rada i financijskog poslovanja znači da je cjelokupno donošenje odluka, poslovanja, plaćanje i bilo koja druga djelatnost svake jedince javnog zdravstva postavljena na Internet na način koji je lako pristupačan svakom građaninu. Ne postoji poslovna tajna u javnom zdravstvu koja bi priječila prikaz bilo kojeg podatka iz rada svake jedince javnog zdravstva. Depolitiziranost podrazumijeva da zdravstveni djelatnici sukladno svom Kodeksu medicinske etike nisu članovi ni jedne stranke, niti su politički aktivni u bilo kojem obliku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 746 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 747 | Karla Baričević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 748 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Članak 15. stavak 1. Kontinuiranost zdravstvene zaštite je nemoguće ostvariti ako se ne promjene i propisi o radnom vremenu ordinacija. Po sadašnjoj regulativi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su dužni dva dana u tjednu raditi u popodnevnoj smjeni pa sad imamo praksu da npr. svi timovi rade u petak ujutro, a popodne nema nikoga. Ljekarnicima tada dolaze u petak popodne pacijenti koji su npr. otpušteni iz bolnice i trebaju terapiju. Ljekarnik može izdati lijek samo na osnovu recepta, a izdavanje lijeka na osnovu otpusnog pisma nije propisano. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 749 | Dahna Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Slažem se s prijedlogom Hrvatske ljekarničke komore. Osim toga, kontinuiranost zdravstvene zaštite podrazumijeva da je bolesniku kojemu je tijekom noći propisana terapija ista osigurana bilo na način da lijek dobije u bolnici ili da mu se propiše recept na osnovi kojega će u dežurnoj ljekarni podići lijek. U praksi se dešava (svakodnevno) da bolesnici dolaze u dežurnu ljekarnu s otpusnim pismima kako bi dobili lijekove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 750 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Iza (2) U osiguranju kontinuiranog djelovanja, sustav zdravstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj mora biti međusobno funkcionalno povezan i usklađen. dodati (3) Palijativna skrb mora biti dostupna svakom palijativnom bolesniku i obitelji do kraja života palijativnog bolesnika. Svi članovi multidisciplinarnog palijativnog tima moraju biti međusobno i funkcionalno povezani i usklađeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 751 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 752 | JELENA ŠAKIĆ RADETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Bolnica je dužna dati terapiju pacijentu po otpustu. Svjedoci smo da to ovisi od bolnice do bolnice. Po meni je veći problem što poneki ljekarnici izdaju lijekove na osnovi otpusnog pisma, a nerijetko su to lijekovi koji su propisani mimo smjernica HZZOa. To što je lijek na listi HZZOa, ne znači da ga pacijent ima pravo dobiti na recept. Liječnik obiteljske medicine jedini ima pravo propisati recept na osnovu kojega se izdaje lijek, jer ( trenutno) jedini i snosi moguće posljedice od strane HZZOa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 753 | Martina Prusac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Slažem se sa komentarom Hrvatske ljekarničke komore - dodatno ovdje vidim nekoliko problema, čak i da se uredi radno vrijeme liječnika obiteljske medicine i da su dostupni petkom popodne kada je pacijent otpušten iz bolnice oni ne mogu propisati lijek budući da se pacijent vodi u bolnici na taj dan. Doista, pacijent bi trebao dobiti terapiju za 3 dana iz bolnice međutim to se u praksi ne događa, a onda dolaze u ljekarne moliti za te lijekove. Vrlo često radi se o ozbiljnim lijekovima kao što su antibiotici, antikoagulansi i slično... stoga treba pronaći rješenje kako osigurati tim pacijentima lijekove, a da je to doista ostvarivo u praksi, a ne da su ljekarnici razvučeni između etičkih (dati bolesniku potreban lijek) i pravnih pravila (nemogućnost izdavanja lijeka na osnovu otpusnog pisma). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 754 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 755 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 756 | SILVA KOVAČIĆ TUKEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 757 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 758 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Radim u ljekarni koja se vrlo često susreće sa upravo tim problemom - da u petak popodne pacijenti nemaju kako doći do lijekova pa ih dolaze moliti u ljekarnu što bi se moglo sprječiti adekvatnijim uređenjem radnog vremena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 759 | Ante Orbanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 760 | Biljana Bećirović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 761 | SLAVEN FALAMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | Slažem se sa komentarom Hrvatske ljekarničke komore. Također smatram da bi hitne službe u sklopu Domova zdravlja trebale imati mogućnost propisivati lijekove na recept (bilo papirni) bilo putem CEZIH sustava u danima i vremenu kada nije dostupan liječnik primarne zdravstvene zaštite. Sadašnjim prijedlogom dežurstava liječnika primarne zdravstvene zaštite neće se moći omogućiti stalna dostupnost skrbi jer privatnike neće biti moguće obavezati na dežurstva.Stalna dostupnost skrbi 24 sata nije moguća osim ako Hitna služba ne preuzme bolesnike i propisivanje lijekova | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 762 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. | • Članak 15. Članak 15. stavak 1. Kontinuiranost zdravstvene zaštite je nemoguće ostvariti ako se ne promjene i propisi o radnom vremenu ordinacija. Po sadašnjoj regulativi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su dužni dva dana u tjednu raditi u popodnevnoj smjeni pa sad imamo praksu da npr. svi timovi rade u petak ujutro, a popodne nema nikoga. Ljekarnicima tada dolaze u petak popodne pacijenti koji su npr. otpušteni iz bolnice i trebaju terapiju. Ljekarnik može izdati lijek samo na osnovu recepta, a izdavanje lijeka na osnovu otpusnog pisma nije propisano. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 763 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 16. | U svjetlu članka 11. stavka 2., istinita bi bila tvrdnja "te sudjelovanjem u osiguravanju sredstava za provođenje DIJELA zdravstvene zaštite na svom području." ako se ovaj članak uopće odnosi na članak 11. stavak 2. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 764 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 16. | Članak 16. stavak 2. predlažemo da se mijenja i glasi: (2) Dostupnost zdravstvene zaštite na svom području jedinica područne (regionalne) samouprave, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, osigurava koordiniranjem rada svih pravnih osoba kojih je osnivač, koje na njezinom području obavljaju zdravstvenu djelatnost e sudjelovanjem u osiguravanju sredstava za provođenje zdravstvene zaštite na svom području. Obrazloženje: Jedinica područne (regionalne) samouprave može samo koordinirati rad ustanova kojih je osnivač, a ne drugih samostalnih entiteta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 765 | Dom zdravlja Čakovec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 16. | Da li predloženim sustav privatnih ordinacija ide u prilog ostvarivanju tog načela? Po sadašnjem sustavu domovi zdravlja osiguravaju zdravstvenu zaštitu u ruralnim mjestima kako bi svi stanovnici imali dostupnu primarnu zdravstvenu zaštitu, a pitanje je hoće li tako biti u budućnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 766 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 16. | U rečenicu (1) Dostupnost zdravstvene zaštite ostvaruje se takvim rasporedom zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i zdravstvenih radnika na području Republike Hrvatske koji će omogućiti stanovništvu podjednake uvjete zdravstvene zaštite, naročito na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. na kraju rečenice dodati uključujući i dostupnost palijativne skrbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 767 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 16. | U stavku 2. predlažemo izvršiti ispravak u tekstu na način da se iza riječi "zdravstvenu djelatnost" slovo "e" zamijeni izrazom "te". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 768 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 16. | U članku 16. NPZ brisati odredbe koje upućuju da i TD za zdravstvenu djelatnost obavlja zdravstvenu zaštitu. U praksi, države EU ne poznaju takav oblik organizacije zdravstvene zaštite, osim RH. U praksi, nakon 2008.g., dualizam pravnih osoba u području zdravstva, s različitim uvjetima osnivanja, uvjetima poslovanja i različitih propisa, izaziva nakaradna rješenja i sukobe. Npr. TD za zdravstvenu djelatnost ne može biti ugovorni subjekt u provođenju zz obveznog osiguranja. Isto TD nije oslobođeno plaćanja PDV-a, jer kao takvo nije navedeno kao institucija u članku 39. Zakona o PDV-u. Na TD, uz Zakon o zz a djelomično i Zakon o ustanovama, primjenjuje se Zakon o TD i zakonski i podzakonski propisi koji reguliraju način i uvjete upisa u sudski registar, što rezultira „sukobima“ osoba koje rade na registraciji, koji je propis mjerodavan, koji ima jaču pravnu snagu itd. Također, iskazuje se razlika u odgovornosti za obveze 2 različita subjekta koji obavljaju iste zdravstvene usluge, pa ustanove odgovaraju solidarno i neograničeno i posebnom imovinom osnivača, a TD d.o.o. samo kapitalom društva koje iznosi 20.000,00 kn. U sustavu PDV-a, za iste usluge/ista djelatnost ustanove su oslobođene plaćanja, a TD ne, što je i laiku jasno, da to nije u suglasju s člankom 14. Ustava RH, prema načelu „svi su pred zakonom jednaki“ Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 769 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 16. | drugo pitanje je to će i kojim instrumentima i kime koordinirati područna ili lokalna samouprava kada PZZ bude u cijelosti organizirana kroz ordinacije. A još interesantnije je pitanje kome će osiguravati sredstav za provođenje zdravstve zaštite i pod kojim uvjetima . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 770 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 16. | načelo dostupnosti dobiva novi smisao u odredbama o PZZ kada se ordinacijama omogući da se izmjeste iz DZ i presele svoju djelatnost , pa da li će i tada osiguranicma pod jednakim uvjetima biti dostupna kada se zna da se doktora PZZ bira uglavnom prema mjestu najbližem stanovanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 771 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 17. | U potpunosti se slažemo s prijedlogom HLK. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 772 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 17. | Predlažemo iza riječi ”i rehabilitacijom” dodati riječi ”te palijativnom skrbi". Obrazloženje: Obrazloženje je prethodno navedeno u prijedlogu dopune članka 4. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 773 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 19. | Uvodi se načelo supsidijarnosti, a ne provodi se i ne konkretizira u predloženim zakonskim odredbama, već suprotno, uvodi se veća centralizacija zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 774 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 19. | Podržavamo načelo supsidijarnosti, ali smatramo da je ono samo navedeno u prijedlogu zakona, a ne provodi se i ne konkretizira u predloženim zakonskim odredbama, već suprotno, uvodi se veća centralizacija zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 775 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 19. | Posve je nejasno što pisac ovog prijedloga želi reći u ovom članku. Da li to znači da će se sve više aktivnosti spuštati na primarnu razinu ili nešto drugo? Mislim da je ovaj članak suvišan - prije svega jer je nejasan. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 776 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. | Članak 20., nakon riječi “dobre kliničke prakse” dodati “ i prakse utemeljene na dokazima”. Obrazloženje: Medicina utemeljena na dokazima je nova paradigma u zdravstvu u kojoj kvalitetan znanstveni dokaz zauzima središnje mjesto u postupku kliničkog odlučivanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 777 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. | Prijedlog novog članka iza sadašnjeg članka 20. Zakona, a ispred sadašnjeg članka 21. Zakona, koji postaje članak 22. Zakona. Članak 21. 1) Osiguravanje pristupačnosti osobama s invaliditetom podrazumijeva izgradnju okruženja, prijevoza, informacija i komunikacija, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije i sustave, kao i drugim uslugama i prostorima otvorenim i namijenjenim javnosti, kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima, na ravnopravnoj osnovi, kako bi osobama s invaliditetom osigurale život neovisan o tuđoj pomoći i potpuno sudjelovanje u svim područjima života, sve sukladno članku 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. 2) Razumna prilagodba znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju neproporcionalno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo uživanje ili korištenje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugima. Obrazloženje: Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom (članak 9.) određen je opseg primjene načela pristupačnosti te je dužnost države istu provesti. Tek potpunim ispunjavanjem obveza iz članka 9. Konvencije može se govoriti u ispunjavanju načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti, i cjelovitog pristupa te o poštivanju temeljenog ljudskog prava na zdravlje sukladno članku 25. Konvencije. Ostali dio obrazloženja identičan kao pod obrazloženjem dopune članka 13. Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 778 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. | Nije jasno što točno znači to načelo funkcionalne integracije, tj. na koji način se ono konkretizira u zakonu? Kao jedan način konkretiziranja navedenog načela predlažemo uvođenje u zakon mogućnosti mobilnosti radnika i rotiranja radnika između zdravstvenih ustanova, radi bolje organizacije i dostupnosti zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 779 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. | Nejasno i previše općenito opisano načelo funkcionalnog povezivanja. Teoretski pristup ne objašnjava kako će se provoditi integracija. Što je s odgovornostima koje nosi zajednička suradnja, što je sa zdravstvenim radnicima koji će biti uključeni u integraciju, što je s opremom, tko ju održava, tko rukovodi pojedinim djelatnostima koje su povezane i na koji način, i konačno, što je s korisnicima. Ministar bi trebao donijeti podzakonski akt koji će detaljno regulirati ono što je u ovom članku propisano, ali ništa konkretno rečeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 780 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. | U članku 20 predlažemo iza ".....dobre kliničke prakse," dodati tekst "informacijsko-komunikacijskih sustava" . Informacijsko-komunikacijski sustavi omogućavaju funkcionalnu integraciju i suradnju zdravstvenih ustanova, podržavaju unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite i omogućavaju njenu evaluaciju.. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 781 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. | Nije jasno što točno znači to načelo funkcionalne integracije, tj. na koji način se ono konkretizira u zakonu? Kao jedan način konkretiziranja navedenog načela predlažemo uvođenje u zakon mogućnosti mobilnosti radnika i rotiranja radnika između zdravstvenih ustanova, radi bolje organizacije i dostupnosti zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 782 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. | Iza članka 20. predlažemo uvrstiti novi članak 21. koji glasi: "Načelo racionalnosti ostvaruje se pružanjem zdravstvenih usluga u mjestu prebivališta ili boravka građana, odnosno u najbližoj zdravstvenoj ustanovi gdje je osigurana potrebna zdravstvena usluga. Načelo racionalnosti ostvaruje se svrsishovitom nabavom potrebne medicinske opreme." Obrazloženje: Obrazloženje je navedeno uz prijedlog dopune članka 13. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 783 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. | Načelo funkcionalne integracije izbaciti iz teksta norme NPZ, jer primjena tog načela u dosadašnjoj praksi kompenzirala je sve druge aktivnosti za reformom zdravstva, pa je masovna funkcionalna integracija bolnica, klinika itd. prema javnosti prezentirana kao reforma zdravstva, jer je zajedno sa funkcionalnom provedena i institucionalna integracija. Veći subjekti, mjereno brojem bolničkih kreveta i brojem zaposlenih bili su negacija načelu osigurati racionalnu i troškovno prilagođenu zdravstvenu zaštitu mogućnostima Države. Time smo odstupili od načela da organizacijski oblici subjekta moraju biti takvi da se mogu kontrolirati troškovi poslovanja, što je u velikim sistemima, kao što su KBC – i Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka to faktično neizvedivo (teorija je naglašavala, da bi zdravstveni subjekti morali biti veličine 300 – 500 kreveta, sa relativno velikom poliklinikom i dnevnom bolnicom, što omogućava veliki obrtaj sa prosječno manjim brojem dana liječenja/slučaj). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 784 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. | treba dodati i sljedeća načela: Načelo cjelovitosti osigurava opremanje javnog zdravstva svom opremom i svim djelatnostima potrebnim za obavljanje zadaća na najjeftiniji i najdostupniji način. Javno zdravstvo samo iznimno sklapa ugovore s privatnim ustanovama radi osiguranja onih usluga koje su iznimno važne, a neisplative su za stalno postojanje u javnom zdravstvu. Ugovori koji se na taj način sklope stalno su dostupni na uvid javnosti. Načelo poticanja društvenog poduzetništva podrazumijeva što veće uključivanja društvenog poduzetništva u sva područja kojima je cilj ostvarivanje najveće dobiti za pacijenta na neprofitnim načelima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 785 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. | Članak 21., stavak 10., nakon riječi “u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem,” dodati riječ “dojenjem” Obrazloženje: Dojenje je intervencija koja dugoročno utječe na zdravlje žene i dojenčeta; dobrobiti dojenja su dobro poznate i dugotrajne, a za postizanje dužeg i isključivog dojenja, neophodna je podrška i edukacija roditelja i budućih roditelja. Stoga predlažemo da se uz trudnoću i porođaj, uključi dojenje kao važna karika u zdravlju žena i dojenčadi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 786 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. | Prijedlog dopune mjere 10. zdravstvene zaštite sadašnjeg članka 21. Nacrta prijedloga Zakona, koja glasi: 10. osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite žena, a posebno u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom, „uvažavajući i osiguravajući dodatne potrebe zdravstvene zaštite u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom žena s invaliditetom.“ Obrazloženje: Sama potpora žena s invaliditetom bi trebala biti višedimenzionalna, od pristupačnih informacija u raznim formatima putem kojih bi se žena mogla upoznati sa svim izazovima trudnoće obzirom na vrstu i stupanj invaliditeta, informirati se o svim važnim pitanjima prije same trudnoće, za vrijeme trajanja, te nakon poroda. S obzirom na invaliditet potrebno je uvažiti i neke dodatne potrebe koje proizlaze iz invaliditeta, posebice nakon poroda. Prilikom pregleda i kontakata s medicinskim osobljem žene s invaliditetom ne smiju imati osjećaj da ih medicinsko osoblje „drugačije gleda“ zbog invaliditeta, te upravo zato što imaju određeni invaliditet država je dužna omogućiti primjerenu podršku ženi s invaliditetom (primjerice, češći dolazak patronažne sestre u početku, razne usluge u zajednici koje pružaju podršku u skladu sa potrebama djeteta i sl.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 787 | Dom zdravlja ZAGREB-ZAPAD | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. | Članak 21. Mjere zdravstvene zaštite kod mjere 7. ispred riječi „zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina života“ predlažemo dodati riječi „specifične mjere unapređenja zdravlja i“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 788 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. | 8. osiguravanje palijativne skrbi dodati na sve tri razine zdravstvene zaštite, uključujući ustanove za socijalnu skrb (stacionari domova za starije) te stacionare u ustanovama zdravstvene njege. 9. osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne, rehabilitacijske i palijativne) zdravstvene zaštite djece i mladeži | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 789 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. | Iza točke 7. predlažemo dodati novu točku 8. koja glasi: "8. osiguranje zdravstvenih potreba hrvatskih branitelja" Točke 8.-12. postaju točkama 9.-13. Obrazloženje: Specifični zdravstveni problemi hrvatskih branitelja zahtijevaju poseban pristup što se prepoznaje i u programu Vlade Republike Hrvatske te se predlaže isto uvrstiti u Zakon. Osnivanje veteranskih bolnica samo je jedna od mjera rješavanja specifičnosti braniteljske populacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 790 | Spomenka Tomek-Roksandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. | Čl.21. Mjere zdravstvene zaštite, pod stavkom br. 7. izmijeniti s nadopunom : SPECIFIČNE MJERE UNAPREĐENJA ZDRAVLJA i zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 791 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike.. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 792 | Roberta Halusek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Hrvatskog farmaceutskog društva, te ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava i udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatram kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 793 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 794 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 795 | Sonja Podolar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 796 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 797 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike.. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 798 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike.. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 799 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike.. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 800 | Marina Njire Bratičević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U potpunosti podržavam stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 801 | Renata Lipovec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 802 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U potpunosti podržavam stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 803 | Sanja Marević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 804 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 805 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Potpuno podržavam komentare Lorene Honović, Josipe Periše, Ane Pocrnje i Gordane Juričić te prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 806 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata te iz tog razloga smatram kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 807 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatram kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 808 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatram kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 809 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 810 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje:HDMBLM kao strukovno društvo izrađuje preporuke i smjernice koje se uključuju se u mjere zdravstvene zaštite te smatramo da je potrebno uključiti i druga zdravstvena strukovna društva u donošenje mjera zdravstvene zaštite, te stoga ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 811 | HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Hrvatski liječnički zbor kao strukovna udruga liječnika osnovana 1874. godine te kontinuiranim djelovanjem sa svojih 150 stručnih društava različitih specijalnosti, važan je čimbenik u edukaciji liječnika te njihovom stručnom i znanstvenom napredovanju. Kao takav prepoznat je od strane brojnih zdravstvenih institucija u RH. S obzirom na navedeno, Hrvatski liječnički zbor u potpunosti podržava članke 22 i 23. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 812 | Zrinka Drenšek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 813 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 814 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 815 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 816 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U članku 22. stavku 1. iza riječi: „nadležnih komora“, predlažemo dodati zarez i riječi: „medicinskih fakulteta“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 817 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 818 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 819 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U članku 22.predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: U optimalnom i sadržajnom kreiranju i definiranju mjera zdravstvene zaštite u obliku primjedbi i mišljenja svoj učinkoviti doprinos osim Hrvatskog liječničkog zbora mogu dati i ostale krovne nacionalne zdravstvene strukovne udruge (društva). Takav stav uz potporu predstavnika Hrvatskog liječničkog zbora, drugih zdravstvenih strukovnih udruga i komora u zdravstvu zauzeli smo svi dionici na radnom sastanku Radne grupe MZ RH u listopadu 2017., pa nema razloga da se isto ne uvaži i uvrsti u tekst Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 820 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Članak 22. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatram kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 821 | Josip Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Slazem se s prijedlogom Ivane Maradin | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 822 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Članak 22. stavak 1. predlažem na kraju stavka dodati „ i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Hrvatskog farmaceutskog društva, te ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava i udruga ". Objašnjenje: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu osigurava kvalitetu rada i doprinosi zdravlju pacijenata donošenjem niza preporuka i smjernica za rad i razvoj struke priznatih i na međunarodnoj razini | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 823 | Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U članku 22.predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 824 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Članak 22. stavak 1. Predlažem da se na kraju stavka doda "i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga." Obrazloženje: U donošenju mjera zdravstvene zaštite potrebno je uključiti i Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu zbog značajnog doprinosa zdravlju pacijenata međunarodno priznatim smjernicama kao i Hrvatsko farmaceutsko društvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 825 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 826 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 827 | KATJA PULJČAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike.. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 828 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U članku 22. stavku 1. iza riječi: „nadležnih komora“, predlažemo dodati zarez i riječi: „medicinskih fakulteta“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 829 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Slažem se s komentarima Lorene Honović, Ane Pocrnje, Josipe Periše i gordane Juričić. Predlažem stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 830 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlažem da se na kraju stavka (1) doda uz Hrvatski liječnički zbor „... i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga“ jer npr. Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenta pa smatram da tako sva strukovna društva mogu dati svoj doprinos u procesu provođenja mjera zdravstvene zaštite i trebaju biti uključena u ovaj proces. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 831 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlaže se u članku 22. stavku 1. iza riječi:“Hrvatskog liječničkog zbora“ dodati riječi: „i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: U optimalnijem i sadržajnijem kreiranju i definiranju mjera zdravstvene zaštite u obliku primjedbi i mišljenja svoj učinkoviti doprinos osim Hrvatskog liječničkog zbora mogu dati i ostale krovne nacionalne zdravstvene strukovne udruge (društva). Takav stav uz potporu predstavnika Hrvatskog lječničkog zbora, drugih zdravstvenih strukovnih udruga i komora u zdravstvu zauzeli smo svi dionici na radnom sastanku Radne grupe MZ RH u listopadu 2017., pa nema razloga da se isto ne uvaži i uvrsti u tekst Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 832 | Dahna Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam Hrvatsko farmaceutsko društvo i Hrvatsku ljekarničku komoru. U članku 22.predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: U optimalnom i sadržajnom kreiranju i definiranju mjera zdravstvene zaštite u obliku primjedbi i mišljenja svoj učinkoviti doprinos osim Hrvatskog liječničkog zbora mogu dati i ostale krovne nacionalne zdravstvene strukovne udruge (društva). Takav stav uz potporu predstavnika Hrvatskog liječničkog zbora, drugih zdravstvenih strukovnih udruga i komora u zdravstvu zauzeli smo svi dionici na radnom sastanku Radne grupe MZ RH u listopadu 2017., pa nema razloga da se isto ne uvaži i uvrsti u tekst Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 833 | Marija Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 834 | Marija Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U stavci (1) navedena je samo strukovna udruga liječnika (Hrvatski liječnički zbor), međutim i druga zdravstvena strukovna društva kao npr Hrvatsko društvo za medicinsu biokemju i laboratorijsku medicinu vrlo aktivno djeluje u izdavanju smjernica važnim za rad i razvoj struke koja izravno sudjeluje u zdravstvenoj zaštiti. Stoga bi se plan i program mjera zdravstvene zaštite trebao donositi i na temelju mišljenja drugih zdravstvenih strukovnih društava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 835 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U potpunosti se slažem s komentarima Ines Vukasović i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 836 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 837 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 838 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Slažem se s komentarima Lorene Honović, Ane Pocrnje, Josipe Periše i gordane Juričić. Predlažem stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 839 | Alenka Pezo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 840 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Članak 22. prilagoditi promjenama koje proizlaze iz decentralizacije sustava zdravstvene zaštite i decentralizacije sustava obveznog zdravstvenog osiguranja, kako je navedeno u prethodnom izlaganju – primjedbama i prijedlozima na odgovarajuće članke NPZ. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 841 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 842 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Članak 22, stavak 1 da se dopuni na način da glasi: "Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga." Obrasloženje: npr HDMBLM donosi nacionalne smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, sva bi strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 843 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Članak 22. st. 1. predlaže se da glasi: "Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom pozitivno mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 844 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 845 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Članak 22. Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva prema kojem članak treba glasiti: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: mjere zdravstvene zaštite donose se na temelju preporuka i smjernica radnih grupa stručnjaka koje postoje u okviru strukovnih društava/udruga svih djelatnosti u zdravstvu, ne samo Hrvatskog liječničkog zbora. U prilog tome govori više nacionalnih smjernica izdanih u okviru Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 846 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Predlažem da se stavak (1) članka 22 dopuni tako da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata (npr. Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu) isključila iz odredbi ovog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 847 | Martina Prusac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore.Mjere zdravstvene zaštite ne mogu definirati samo liječnička društva zbog očitih interdisciplinarnih potreba definiranja i provođenja istih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 848 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Potpuno podržavam komentare Lorene Honović, Josipe Periše, Ane Pocrnje i Gordane Juričić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 849 | Jelena Vrdoljak Gudasić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Članak 22. Upotpunosti se slažem s komentarom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva prema kojem članak treba glasiti: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Naime, nema razloga da uz Hrvatski liječnički zbor ne budu i ostala strukovna društva: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Hrvatsko farmaceutsko društvo koja jednako tako u vidu nacionalnih preporuka daju svoj doprinos poboljšanju kvalitete zdravstvene skrbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 850 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Slažem se s komentarima Lorene Honović, Ane Pocrnje, Josipe Periše i gordane Juričić. Predlažem stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 851 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: " Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 852 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U potpunosti se slažem s općim komentarom Lorene Honović: " Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 853 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Članak 22. Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva prema kojem članak treba glasiti: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: mjere zdravstvene zaštite dovode se na temelju preporuka i smjernica radnih grupa stručnjaka koje postoje u okviru strukovnih društava/udruga svih djelatnosti u zdravstvu, ne samo Hrvatskog liječničkog zbora. U prilog tome govori više nacionalnih smjernica izdanih u okviru Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 854 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 855 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 856 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 857 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 858 | Ante Orbanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 859 | Biljana Bećirović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 860 | SLAVEN FALAMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore.Mjere zdravstvene zaštite ne mogu definirati samo liječnička društva zbog očitih interdisciplinarnih potreba definiranja i provođenja istih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 861 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | U članku 22.predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: U optimalnom i sadržajnom kreiranju i definiranju mjera zdravstvene zaštite u obliku primjedbi i mišljenja svoj učinkoviti doprinos osim Hrvatskog liječničkog zbora mogu dati i ostale krovne nacionalne zdravstvene strukovne udruge (društva). Takav stav uz potporu predstavnika Hrvatskog liječničkog zbora, drugih zdravstvenih strukovnih udruga i komora u zdravstvu zauzeli smo svi dionici na radnom sastanku Radne grupe MZ RH u listopadu 2017., pa nema razloga da se isto ne uvaži i uvrsti u tekst Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 862 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. | • Članak 22. Predlaže se u članku 22. stavku 1. iza riječi:“ Hrvatskog liječničkog zbora“ dodati riječi: „i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: U optimalnijem i sadržajnijem kreiranju i definiranju mjera zdravstvene zaštite u obliku primjedbi i mišljenja svoj učinkoviti doprinos osim Hrvatskog liječničkog zbora mogu dati i ostale krovne nacionalne zdravstvene strukovne udruge (društva). Takav stav uz potporu predstavnika Hrvatskog liječničkog zbora, drugih zdravstvenih strukovnih udruga i komora u zdravstvu zauzeli su svi dionici na radnom sastanku Radne grupe MZ RH u listopadu 2017., pa nema razloga da se isto ne uvaži i uvrsti u tekst Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 863 | Josipa Mrla | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Predlažem da se u članku 23. st (1) doda točka 5: ''mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika'' | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 864 | Društvo psihologa u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | čl.23, u st.(1) pod t.3 predlažemo: "-mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 865 | Marijana Bebek Dropulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 866 | Josipa Mijulkov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Predlažemo da se stavak 1.točka 3. nadopuni „mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika“. tajništvo Društva psihologa Varaždin | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 867 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 868 | Lucija Mrkela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavamo prijedlog da se u članku 23. uvedu mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 869 | Hrvatska psihološka komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | U čl.23, st.(1) predlažemo dodati t. 5. koja glasi " - mjere zdravstvene zaštite u svrhu prevencije psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika". Obrazloženje:Europska agencija za zaštitu i zdravlje na radu (European Agency for Safety and Health at work – EU OSHA) pokrenula je Kampanju „Upravljanje stresom za zdrava mjesta rada“, čiji je osnovni cilj podići svijest o stresu i psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu te potaknuti poslodavce, radnike i njihove predstavnike na suradnju u upravljanju ovim rizicima te time pridonijeti stvaranju zdravog radnog okruženja na dobrobit radnika i poslodavaca. Poremećaji zdravlja radnika koji su dugotrajno izloženi stresu mogu se očitovati u promjenama po duševno i tjelesno zdravlje radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 870 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedloge Darka Takača, Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 871 | Karla Baričević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 872 | Jasna Per-Kožnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | čl.23, u st.(1) pod t.3 predlažemo: "-mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 873 | Ivica Medanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Čl.23 u stavku (1) predlažem da točka 3. glasi: "mjere zdravstvene zaštite u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 874 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 875 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | U članku 23.predlaže se u stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: - „5. mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksićne, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ U članku 23. predlaže se dodati stavak 3.( pri čemu postojeći stavak 3. postaje stavak 4.), a koji glasi: - „(3) Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksićne, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ U članku 23. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Ako tijelo iz stavka 2. i 3. ovog članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 2. ili 3. ovog članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.“ OBRAZLOŽENJE: U Republici Hrvatskoj nije donijet niti je na snazi preuzeti obvezujući provedbeni propis EU koji uređuje problematiku zdravstvene zaštite u svezi s radom i radnim okolišem te sa sprječavanjem oštećenja zdravlja kod rukovanja i uporabe lijekova koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari. Zdravstveni radnici svakodnevno rade te su u kontaktu sa citotoksičnim lijekovima i drugim lijekovima koji sadrže opasne djelatne tvari, bez zakonski propisanih temeljnih i specifičnih mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. Za donošenje provedbenog propisa koji uređuje to područje potrebno je stvoriti pravni temelj u odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Provedbenim propisom - Pravilnika o rukovanju s lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari, normativno bi se uredio sadržaj temeljnih i specifičnih mjera za zaštitu zdravlja i siguran rad sa lijekovima koji sadrže citotoksične i druge opasne tvari. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 876 | Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavamo prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 877 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Predlaže se u članku 23. stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: „mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ Predlaže se u članku 23. dodati novi stavak koji glasi: „Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ Predlaže se u članku 23. sadašnjem stavku 3. iza riječi:“iz stavka 2.“ dodati riječi:“i 3.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 878 | Dahna Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 879 | Slavenka Maršić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedllog Stručnog razreda psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 880 | Gina Lugović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedllog Stručnog razreda psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 881 | Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | U stavku 1) u točki 1. iza "profesionalnih bolesti " predlažemo dodati " i bolesti vezanih uz rad". U stavku 1) u točki 2. iza "posebnim opasnostima" predlažemo dodati "štetnostima i naporima opasnim za zdravlje" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 882 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 883 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 884 | Maja Koroman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 885 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Članak 23. st. 2. predlaže se da glasi:"Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja nastanka ozljeda oštrim predmetima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, nadležnih komora te Hrvatskog liječničkog zbora, pravilnikom propisuje ministar." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 886 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | U stavku 1. t. 2. članka 23. iza riječi: „izloženi“ potrebno je dodati riječi: „kancerogenima, mutagenima, citotoksičnim tvarima i alergenima i drugim“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 887 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 888 | Martina Prusac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 889 | STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | U čl.23, st.(1) predlažemo dodati t. 5 koja bi glasila "-mjere zdravstvene zaštite u svrhu prevencije psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika". Obrazloženje:Europska agencija za zaštitu i zdravlje na radu (European Agency for Safety and Health at work – EU OSHA) pokrenula je Kampanju „Upravljanje stresom za zdrava mjesta rada“, čiji je osnovni cilj podići svijest o stresu i psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu te potaknuti poslodavce, radnike i njihove predstavnike na suradnju u upravljanju ovim rizicima te time pridonijeti stvaranju zdravog radnog okruženja na dobrobit radnika i poslodavaca. Poremećaji zdravlja radnika koji su dugotrajno izloženi stresu mogu se očitovati u promjenama po duševno i tjelesno zdravlje radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 890 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 891 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 892 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 893 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 894 | Emilija Katarina Lozo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 895 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 896 | Katarina Vilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 897 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 898 | Biljana Bećirović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 899 | Iva Matkovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 900 | Darija Kuruc Poje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 901 | SLAVEN FALAMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 902 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | U članku 23. stavak 1. predlaže se dodati točku 5. koja glasi: - „5. mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksićne, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ U članku 23. predlaže se dodati stavak 3.( pri čemu postojeći stavak 3. postaje stavak 4.), a koji glasi: - „(3) Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksićne, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ U članku 23. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Ako tijelo iz stavka 2. i 3. ovog članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 2. ili 3. ovog članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.“ OBRAZLOŽENJE: U Republici Hrvatskoj nije donijet niti je na snazi preuzeti obvezujući provedbeni propis EU koji uređuje problematiku zdravstvene zaštite u svezi s radom i radnim okolišem te sa sprječavanjem oštećenja zdravlja kod rukovanja i uporabe lijekova koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari. Zdravstveni radnici svakodnevno rade te su u kontaktu sa citotoksičnim lijekovima i drugim lijekovima koji sadrže opasne djelatne tvari, bez zakonski propisanih temeljnih i specifičnih mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. Za donošenje provedbenog propisa koji uređuje to područje potrebno je stvoriti pravni temelj u odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Provedbenim propisom - Pravilnika o rukovanju s lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari, normativno bi se uredio sadržaj temeljnih i specifičnih mjera za zaštitu zdravlja i siguran rad sa lijekovima koji sadrže citotoksične i druge opasne tvari. | Nije prihvaćen | Mjere koje se predlažu obuhvaćene su mjerama za zaštitu zdravlja radnika koji su na radnom mjestu izloženi opasnostima, štetnostima i naporima opasnim za zdravlje (članak 23. stavak 1. točka 2.). |
| 903 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. | • Članak 23 Predlaže se u članku 23. stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: „mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ Predlaže se u članku 23. dodati novi stavak koji glasi: „Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ Predlaže se u članku 23. sadašnjem stavku 3. iza riječi:“ iz stavka 2.“ dodati riječi: “i 3.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 904 | Josipa Mrla | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | Predlažem nadopunu Čl. 24, st (1) u točki 2., tako da uz praćenje zdravstvenog stanja radnika stoji i ''praćenje njegovih psihofizičkih sposobnosti''. Također, predlažem da se u Čl. 24. st. (1) iza točke 4 pod točku 5. doda „obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika“, te pod točku 6. „ edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 905 | Društvo psihologa u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | čl.24. st.(1) u t.2 nakon "praćenje zdravstvenog stanja radnika" u nastavku treba dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti" čl.24. iza t.4 pod t.5 predlažemo "-obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika", te pod t.6"-edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 906 | Josipa Mijulkov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | Predlažemo da se stavak 1. ovog članka koji definira specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika u 2. točci uz praćenje zdravstvenog stanja radnika navede i“ praćenje njegovih psihofizičkih sposobnosti“., te da se pod točku 5. navede „obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika“, a pod točku 6. „ edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika“ tajništvo Društva psihologa Varaždin | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 907 | Lucija Mrkela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | Članak 24. stavak (1) u točki 2 predlažem da se nakon "praćenja zdravstvenog statusa radnika", u nastavku treba dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti" Članak.24. iza točke 4 pod točkom 5 predlažem "-obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika", te pod točkom 6"-edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 908 | Hrvatska psihološka komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | U čl.24. st.(1) u t.2. nakon "praćenje zdravstvenog stanja radnika" u nastavku treba dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti". U istom čl. st.(1) dodati t.13. koja glasi "obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika". Obrazloženje: Europska agencija za zaštitu i zdravlje na radu (European Agency for Safety and Health at work – EU OSHA) pokrenula je Kampanju „Upravljanje stresom za zdrava mjesta rada“, čiji je osnovni cilj podići svijest o stresu i psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu te potaknuti poslodavce, radnike i njihove predstavnike na suradnju u upravljanju ovim rizicima te time pridonijeti stvaranju zdravog radnog okruženja na dobrobit radnika i poslodavaca. Poremećaji zdravlja radnika koji su dugotrajno izloženi stresu mogu se očitovati u promjenama po duševno i tjelesno zdravlje radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 909 | Edita Mucić Šutić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | Podržavam prijedlog Stručnog razreda psihologa u medicini rada | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 910 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | U stavku 1 točki 2 nakon "praćenje zdravstvenog stanja radnika" u nastavku dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti" U stavku 1 dodati točke koje glase "obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika" i "edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 911 | Ivica Medanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | Čl. 24, st (1) u točki 2 predlažem da se nakon "praćenje zdravstvenog stanja radnika" u nastavku doda "i njegovih psihofizičkih sposobnosti" Čl. 24. st.(1) iza točke 4 pod točkom 5 dodati"obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika" te pod točkom 6 "edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 912 | Jasna Per-Kožnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | čl.24. st.(1) u t.2 nakon "praćenje zdravstvenog stanja radnika" u nastavku treba dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti" čl.24. iza t.4 pod t.5 predlažem "-obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika", te pod t.6. "-edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 913 | Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | U stavku 1) točka 1) potrebno je izbrisati "radne " te bi točka 1) trebala glasiti " liječničke preglede prije zapošljavanja radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za rad". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 914 | Slavenka Maršić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | Podržavam prijedlog Stručnog razreda psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 915 | Gina Lugović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | Podržavam prijedlog Stručnog razreda psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 916 | Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | U stavku 1) točka 3. iza "ozljede na radu" predlažemo dodati "bolesti vezanih uz rad odnosno pogoršanih radom, te liječničke preglede tijekom zaposlenja radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za rad". u stavku 1.) točka 9. umjesto "u vezi s radom " predlažemo staviti "te bolesti vezanih uz rad" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 917 | STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | U čl.24. st.(1) u t.2. nakon "praćenje zdravstvenog stanja radnika" u nastavku treba dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti". U istom čl. st.(1) dodati t.13. koja bi glasila "obilazk radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika". Obrazloženje: Europska agencija za zaštitu i zdravlje na radu (European Agency for Safety and Health at work – EU OSHA) pokrenula je Kampanju „Upravljanje stresom za zdrava mjesta rada“, čiji je osnovni cilj podići svijest o stresu i psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu te potaknuti poslodavce, radnike i njihove predstavnike na suradnju u upravljanju ovim rizicima te time pridonijeti stvaranju zdravog radnog okruženja na dobrobit radnika i poslodavaca. Poremećaji zdravlja radnika koji su dugotrajno izloženi stresu mogu se očitovati u promjenama po duševno i tjelesno zdravlje radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 918 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | Što je sa brigom o psihičkom zdravlju radnika? Sve češće u svojoj ordinaciji slušam priče o maltretiranju od strane nadređenih što uzrokuje povećano korištenje "lijekova za smirenje" ili vodi u psihosomatske bolesti. Sve veća stopa bolovanja je posljedica i ovakvih nezdravih odnosa na radnom mjestu - a to spada u područje specifične zaštite radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 919 | Dunja Stolnik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | Postoji li tijelo koje kontrolira provedbu specifične zaštite radnika? Sistematski pregledi lijecnika i ostalog medicinskog osoblja se u pojedinim ustanovama godinama ne provode, a ako se i naprave, to bude ofrlje. Brojne ambulante su neadekvatne za rad (npr. liječnička soba bez prozora, prvo uđe pacijent s TBC-om pa iza njega dolazi dojenče na cijepljenje, a nemate kako provjetriti prostoriju; ambulante bez EKG-a, s prozorima koji se ne daju zatvorili/otvoriti...). Postoji li kakvo tijelo koje bi to kontroliralo i natjeralo ravnatelje da upristoje takve ambulante ili će i dalje sve ovisiti samo o njihovoj dobroj volji? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 920 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. | Držim ovaj članak nepotrebnim u Zakonu. U njemu su opisane mjere specifične zdravstvene zaštite i trebaju ići u poseban dokument (Mjere specifične zdravstvene zaštite radnika). Samo nepotrebno "podebljavaju" Zakon. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 921 | Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 25. | Predlažemo iza riječi "obvezno zdravstveno osiguranje" dodati riječi "sadržaju mjera specifične zdravstvene zaštite". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 922 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. | Članak 26., stavak 1., podstavak 2., nakon riječi “doktora medicine, doktora dentalne medicine” dodati riječi “i primalje” Obrazloženje: obzirom da prijedlog zakona predviđa mogućnost sudjelovanje primalja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, potrebno je predvidjeti slobodan izbor primalja u ovom članku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 923 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. | U članku 26. stavku 1. točki 3. iza riječi: „ zdravstvenu uslugu“ predlažemo dodati riječi: „doktora medicine ili doktora dentalne medicine“ Predlažemo točku 5. izmijeniti na način da glasi: „5. odbijanje liječenja od strane studenata medicine ili dentalne medicine te zdravstvenih radnika koji nisu doktori medicine ili doktori dentalne medicine“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 924 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. | U članku 26. stavku 1. točki 3. iza riječi: „ zdravstvenu uslugu“ predlažemo dodati riječi: „doktora medicine ili doktora dentalne medicine“ Predlažemo točku 5. izmijeniti na način da glasi: „5. odbijanje liječenja od strane studenata medicine ili dentalne medicine te zdravstvenih radnika koji nisu doktori medicine ili doktori dentalne medicine“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 925 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. | 6. prihvaćanje ili odbijanje pojedinog dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo njezin život i zdravlje ili izazvalo trajna oštećenja njezina zdravlja treba dodati palijativne skrbi Članak izgleda ovako. 6. prihvaćanje ili odbijanje pojedinog dijagnostičkog, terapijskog postupka ili palijativne skrbi, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo njezin život i zdravlje ili izazvalo trajna oštećenja njezina zdravlja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 926 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. | U stavku 1. t. 2. članka 26. iza riječi "dentalne medicine" dodati riječi " te zdravstvene njege u kući" U stavku 1. t. 5. članka 26. potrebno je brisati riječi „stečene stručne kvalifikacije odnosno“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 927 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. | Napad na liječnika na radnom mjestu riješen je : ( NN 56/15) u kojima se u Čl 138. i Čl 139. definira zaštita liječnika. Naputak o postupanju pogledati na http://www.hukpzz.hr/ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 928 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. | Upada u oči nedostatak slobodnog izbora pedijatra i ginekologa na primarnoj razini. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 929 | Dunja Stolnik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. | Osim što pacijent ima pravo birati liječnika, predlažem da se olakša postupak promijene liječnika na zahtjev liječnika u slučaju verbalnog/fizičkog napada pacijenta, a ne da se to odugovlači i opstruira na sve moguće načine. Sramota je što liječnici i medicinske sestre/tehničari nisu zaštićeni kao i druge službene osobe nego se na nama iživljava tko kako hoće, nemamo nikakvu pravnu zaštitu, a onda se još mjesecima moramo natezati s tom osobom koja nam je prijetila ili još gore - udarila, ogrebla, gurnula itd. Također se događa i da nam oštete automobil na parkingu ispred ambulante i opet nikom ništa. Preostaje nam samo privatna tužba za što većina nema vremena, novaca ni strpljenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 930 | Boris Žulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. | Potrebno je konačno zakonski omogućiti slobodan odabir i liječnika specijaliste u sekundarnoj i tercijarnoj zaštiti. To u većini slučajeva svakako neformalno funkcionira, a zakonska osnova sprječila bi ev. opstrukcije od strane predstojnika/pročelnika/voditelja koji namjerno takvo što ne dozvoljavaju i počesto iz osobnih interesa preusmejravaju pacijente sebi. Isto tako mogla bi se pratiti izvrsnost i stvoriti još jedno mjerilo te izvrsnosti. Ukoliko bi to značilo kako će pojedini bolji liječnici imati i duže liste čekanja, onda bi one bile stvar osobnog odabira pacijenta koji bi mogao prijeći kod drugog ako ne želi čekati, odnosno ukoliko inzistira na točno određenom pojedincu, takvo čekanje bi bilo njegov/njezin odabir. Svima nam je jasno kako se u pravilu uspostavlja odnos povjerenja liječnik-pacijent i to bi bilo potrebno i zakonski pozitivno regulirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 931 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. | Prijedlog izmijene stavka 2. članka 27. Zakona, koji glasi: Svaka poslovno sposobna osoba dužna je poduzimati akcije u cilju očuvanja i unapređenja svoga zdravlja i izbjegavati sve rizične čimbenike koji ugrožavaju život i zdravlje (uporaba droga, alkohola, duhanskih proizvoda, rizično spolno ponašanje i drugi medicinski priznati čimbenici). Predlažemo brisati riječi: „poslovno sposobna“. Obrazloženje: Konvencija o pravima osoba s invaliditetom propisuje načelo ravnopravnosti koji podrazumijeva ravnopravnost u pravima, ali i obvezama. S obzirom da osobe koje nisu lišene poslovne sposobnosti imaju dužnost u očuvanju i unapređenju svoga zdravlja te obvezu suzdržavati se od njegovog ugrožavanja, istu obvezu trebaju imati i osobe bez poslovne sposobnosti, uz osiguravanje primjerenih oblika podrške kako bi osobe lišene poslovne sposobnosti mogle razumjeti posljedice određenih rizičnih ponašanja te njihovog negativnog utjecaja na vlastito zdravlje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 932 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. | Nadopuna čl. 27. st.6. Ako osoba nije zadovoljna poduzetim mjerama, zaštitu svojih prava može zatražiti kod ministra, nadležne komore, osiguravajuće kuće s kojom zdravstveni radnik /ustanova imaju sklopljeni ugovor odnosno kod nadležnog suda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 933 | Hrvatska komora fizioterapeuta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. | U stavku 1. članka 27. iza riječi: „dentalne medicine“ dodaju se riječi: „te uputama drugih zdravstvenih radnika u okviru njihova djelokruga rada“ OBRAZLOŽENJE: Postoji Zakon o zaštiti prava pacijenta te postoji odgovarajuća samostalnost u okviru svog djelokruga rada i ostalih zdravstvenih radnika te ukoliko se ne ispravi ovaj članak dovodimo u nedoumicu pacijenta da li nakon uputa od odgovarajućeg zdravstvenog radnika on mora ići još kod liječnika da on potvrdi isto. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 934 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. | U čl. 27. st.5. dodati i obvezu ravnatelja o istome obavijestiti i ministra zdravstva i nadležnu komoru, također u roku od 8 dana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 935 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. | U članku 27. stavak 1. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „(1) Svaka osoba dužna je svoja prava na zdravstvenu zaštitu koristiti u skladu s odredbama ovoga Zakona i uputama doktora medicine i doktora dentalne medicine o liječenju i skrbi te je osobno odgovorna zbog nepridržavanja tih uputa.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 936 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. | U članku 27. stavak 1. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „(1) Svaka osoba dužna je svoja prava na zdravstvenu zaštitu koristiti u skladu s odredbama ovoga Zakona i uputama doktora medicine i doktora dentalne medicine o liječenju i skrbi te je osobno odgovorna zbog nepridržavanja tih uputa.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 937 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. | U stavku 2. iza riječi "rizično spolno ponašanje" predlažemo dodati riječi ",rizično ponašanje u prometu". Obrazloženje: Godišnje u prometnim nesrećama pogine više od 500 ljudi te tri puta više zadobije teške tjelesne ozljede često s trajnim posljedicama. Posebno je potrebno istaknuti kako je većina stradalih osobe mlađe životne dobi. Jačanje svijesti o potrebi odgovornog ponašanja u prometu koje će utjecati ne samo na smanjenje broja stradalih i ozlijeđenih već kolateralno smanjiti i visoke troškove liječenja ozlijeđenih, moguće je i uvođenje novog oblika rizika između opće priznatim rizičnim čimbenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 938 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. | U stavku 1. članka 27. iza riječi: „dentalne medicine“ dodaju se riječi: „te uputama drugih zdravstvenih stručnjaka“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 939 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. | Ponovo je ispušten pedijatar i ginekolog. Da li to znači da su preporuke pedijatra i ginekologa izuzete iz bilo čega, ne spadaju u obvezu pridržavanja? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 940 | Dunja Stolnik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. | Koje su sankcije za one osobe koje se ne pridržavaju uputa svoga liječnika? Što s pušačima, alkoholičarima, ovisnicima o opijatima, osobama koje se promiskuitetno ponašaju... a i dalje im propisujemo skupe lijekove? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 941 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 942 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. | „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zdravstvenu djelatnost na području promicanja zdravlja, (zdravstvene ekologije – dodati), prevencije bolesti te zaštite mentalnoga zdravlja mogu obavljati i nezdravstveni radnici.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 943 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. | U članku 28. stavku 2. predlažemo iza riječi ".....promicanja zdravlja," dodati tekst "medicinske informatike". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 944 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. | U članku 28. stavku 3. riječi: „nadležnih komora“ predlaže se zamijeniti riječima: „stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 945 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. | U članku 28. stavku 3. riječi: „nadležnih komora“ predlaže se zamijeniti riječima: „stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 946 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. | Predlažemo da se briše stavak 4. i presumpcija davanja pozitivnog mišljenja, te da ostane obveza dobivanja pozitivnog mišljenja nadležnih komora, naročito radi obavljanja djelatnosti zaštite mentalnog zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 947 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. | (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zdravstvenu djelatnost na području promicanja zdravlja, prevencije bolesti te zaštite mentalnoga zdravlja mogu obavljati i nezdravstveni radnici. dodati: Nezdravstveni radnici (educirani volonteri koji su članovi mobilnih palijativnih timova) mogu obavljati određene segmente palijativne skrbi (Preporuka EAPC). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 948 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. | Članak 28. st. 3. predlaže se da glasi: "Način obavljanja djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom, uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležnih komora, propisuje ministar." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 949 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. | Stavak 4. treba brisati. Za davanje prava nemedicinarima za obavljanje medicinske djelatnosti ne smije biti podrazumijevanja pozitivnog mišljenja. Mišljenje mora biti jasno, nedvosmisleno i na vrijeme. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 950 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. | Članak 28., stavak 2. izmijeniti na način da se doda „zdravstvene ekologije“, te da isti glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zdravstvenu djelatnost na području promicanja zdravlja, zdravstvene ekologije, prevencije bolesti te zaštite mentalnoga zdravlja mogu obavljati i nezdravstveni radnici.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 951 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 29. | očka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 952 | Josipa Mrla | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Klinička psihologija jedna je od najvažnijih grana psihologije koja se bavi dijagnostikom i liječenjem psihičkih poremećaja, promovira subjektivnu dobrobit i mentalno zdravlje pojedinca. U središtu kliničke prakse jest psihologijska dijagnostika i liječenje. Obzirom da se usluge psihologijske dijagnostike i terapije koju klinički psiholozi provode pružaju unutar zdravstvenog sustava, psihološku dijagnostiku i terapiju je potrebno uvrstiti u zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini, kao i na sekundarnoj i tercijarnoj razini. Slijedom navedenog, u čl.30. st.2. potrebno je u zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini uvrstiti i psihološku djelatnost (ispred logopedije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 953 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | stavak (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 954 | Društvo psihologa u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U članku 30.st.2. potrebno je ispred djelatnosti logopedije navesti psihološka djelatnost. Zakon o psihološkoj djelatnosti donesen je 2003. godine (NN 47/03), iste je godine u studenom osnovana i Hrvatska psihološka komora. Direktiva 2005/36/EZ i 2013/55/EU prenesena je u hrvatski pravni poredak, između ostalih i u Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12 ,35/12, 70/12, 83/13, 22/14 i 70/16). Direktiva 2005/36/EZ i 2003/55/EU o priznavanju profesionalnih kvalifikacija bila je osnova za razvoj diplome EuroPsy (EFPA) koji ujednačava izobrazbu i osposobljavanje psihologa u različitim državama EU. Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo članice su EFPE . EFPA je 18.rujna 2017. godine potvrdila Hrvatski nacionalni odbor za EuroPsy certifikat (diplomu) koji će prema kriterijima EPPE izdavati EuroPsy certifikat (diplomu) psiholozima u RH u razdoblju od rujna 2017. do rujna 2021. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 955 | Jelena Omazić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam prijedlog i komentare Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 956 | Roberta Halusek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Slažem se sa prijedlogom i komentarom Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora nedvosmisleno i jasno definirati što je obuhvaćeno zdravstvenom zaštitom nas svim razinama. Laboratorijska dijagnostika na primarnoj razini provodi se isključivo u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Druge laboratorijske djelatnosti spadaju u druge razine zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 957 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30., stavak 1., podstavak 6, nakon riječi “zdravstvenu zaštitu žena” dodati “posebice za vrijeme trudnoće, porođaja i babinja” | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 958 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 959 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 960 | Marijana Bebek Dropulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 961 | Josipa Mijulkov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Klinička psihologija najvažnija je grana primijenjene psihologije, a usluge dijagnostike i terapije koju pružaju klinički psiholozi najvažnije područje psihološke djelatnosti. Kako se usluge dijagnostike i terapije kliničkih psihologa pružaju u zdravstvenom sustavu, potrebno je psihološku dijagnostiku i terapiju uvrstiti zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini, ali i na ostale dvije razine zdravstvene zaštite (sekundarna i tercijarna). tajništvo Društva psihologa Varaždin | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 962 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 963 | Lada Rumora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam komentare HKMB-a. Članci u prijedlogu ovog Zakona bi u potpunosti trebali biti usklađeni s priznatim strukama i djelatnostima koje one obavljaju. Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine zasigurno moraju biti neizostavni i jednakovrijedni zdravstveni stručnjaci poput liječnika i ostalih zakonima priznatih zdravstvenih djelatnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 964 | Lucija Mrkela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore o moderiranju članka 30, stavka 2 o uključivanju psihološke aktivnosti (ispred govorne terapije) u zdravstevnu zaštitu na primarnoj razini | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 965 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam komentare HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 966 | Hrvatska psihološka komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U čl.30. st.2. potrebno je u zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini uvrstiti i psihološku djelatnost (ispred logopedije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 967 | Iva Friščić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U stavku 2), gdje se spominje laboratorijska djelatnost, potrebno je navesti medicinska-biokemija i laboratorijska medicina. Razlog je taj što je to u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 968 | Ivona Brkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 969 | Sonja Podolar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Slažem se sa prijedlogom i komentarom Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora nedvosmisleno i jasno definirati što je obuhvaćeno zdravstvenom zaštitom nas svim razinama. Laboratorijska dijagnostika na primarnoj razini provodi se u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Druge laboratorijske djelatnosti spadaju u druge razine zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 970 | Jelena Buben | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 971 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 972 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare, Tare Rolić, Marka Risa i Ines Vukasović. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. SVI OSTALI dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u SEKUNDARNU zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Marko Ris 03.05.2018 14:56 13 20 Podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare i Tare Rolić Stavku 1. ovog članka dopuniti na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 973 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 974 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Smatramo da je stavak 2, alineja 22 pravilno definirana. Obrazloženje: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - javnog zdravstva i laboratorijske dijagnostike. Laboratoriji u javnozdravstvenim ustanovama koji su prema ovom članku primarna zdravstvena zaštita nikako ne mogu biti medicinsko biokemijski jer područje njihove djelatnosti ne spada u medicinsko biokemijsku djelatnost kako je navedeno u Zakonu o medicinsko biokemijskoj djelatnosti te time laboratoriji u primarnoj zaštiti nikako ne mogu biti samo medicinsko biokemijski laboratoriji. Osim toga prema Zakonu o medicinskoj biokemijskoj djelatnosti (NN121/03) Čl.2 stavak 1: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ te je prema navedenom Zakonu medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti koja je uključena u širi pojam laboratorijske dijagnostike u kojoj se obavljaju raznovrsni dijagnostički postupci a kojih je samo mali dio uključen u Zakonu o medicinskoj biokemiji i pripadajuće pravilnike. Laboratorijska dijagnostika je širi pojam i obuhvaća medicinsko-biokemijsku djelatnost i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologija , transfuzija, citologija). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 975 | Martina Kramar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 976 | Dom zdravlja ZAGREB-ZAPAD | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30. u stavku 1. u alineji 16. iza riječi „zdravstvenu njegu u kući“ predlažemo dodati riječi „i stacionaru doma za starije“. Osobe starije dobi smještene u domovima za starije i nemoćne imaju znatno veće potrebe za zdravstvenom zaštitom što smo zabilježili praćenjem broja izdanih uputnica, recepata i posjeta liječniku i medicinskoj sestri u timovima koji imaju u skrbi starije osobe smještene u domovima za starije. Također domovi u pravilu imaju u skrbi i starije osobe čije zdravstveno stanje iziskuje kontinuiranu skrb stacionarnog tipa pa se pružanje zdravstvene zaštite odvija gotovo kao u bolnici B tipa. Potrebe su dakle starijih smještenih u domovima znatno veće od osoba slične dobi koji žive u vlastitom domu a organizacija pružanja zdravstvene zaštite i osobito njege je znatno otežana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 977 | Katarina Pajtak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 978 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 979 | Jasmina Bakula | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti se slažem s prijedlozima od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 980 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: školske i adolescente medicine u vidu preventivno-odgojnih i specifičnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata (prijedlog brisati suvišan dio teksta) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 981 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 982 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 983 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) vezane za ovaj članak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 984 | IVANA JAKUŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 985 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedloge i obrazloženja Hrvatske komore medicinskih biokemičara vezanih uz ovaj članak! Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 986 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam prijedloge i obrazloženja Hrvatske komore medicinskih biokemičara vezanih uz ovaj članak! U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 987 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 988 | Karla Baričević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“predlaže se dodati riječi: - „(1)…ljekarničku skrb“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 989 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U Članak 30. predlažem izmjenu stavka (2) na način da se ''laboratorijske dijagnostike'' zamijeni s ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran u dokumentima Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine je ravnopravna s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Obrazloženje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrste laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navode se poimence standarde postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 990 | ZORAN ŠIFTAR | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | pojam "laboratorijske dijagnostike"zamijeniti sa "medicinsko-biokemijske dijagnostike" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 991 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2):Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 992 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Stavak 2 dopuniti s "psihološka djelatnost" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 993 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U stavku 1) uza sve navode predlaže se dodati i „laboratorijske pretrage iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ Obrazloženje:Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 994 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 995 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2):Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 996 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 997 | Zrinka Drenšek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam prijedloge i obrazloženja Hrvatske komore medicinskih biokemičara vezanih uz ovaj članak! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 998 | Ivica Medanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U članku 30 stavak (2) predlažem ispred djelatnosti logopedije navesti psihološka djelatnost Zakon o psihološkoj djelatnosti donesen je 2003. godine (NN 47/03), iste je godine u studenom osnovana i Hrvatska psihološka komora.Direktiva 2005/36/EZ i 2013/55/EU prenesena je u hrvatski pravni poredak, između ostalih i u Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12 ,35/12, 70/12, 83/13, 22/14 i 70/16). Direktiva 2005/36/EZ i 2003/55/EU o priznavanju profesionalnih kvalifikacija bila je osnova za razvoj diplome EuroPsy (EFPA) koji ujednačava izobrazbu i osposobljavanje psihologa u različitim državama EU. Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo članice su EFPE . EFPA je 18.rujna 2017. godine potvrdila Hrvatski nacionalni odbor za EuroPsy certifikat (diplomu) koji će prema kriterijima EPPE izdavati EuroPsy certifikat (diplomu) psiholozima u RH u razdoblju od rujna 2017. do rujna 2021. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 999 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30. Predlažem izmjenu stavka (2) na način da se ''laboratorijske dijagnostike'' zamijeni s ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran u dokumentima Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine je ravnopravna s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Obrazloženje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrste laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navode se poimence standarde postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1000 | Jasna Per-Kožnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U članku 30.st.2. potrebno je ispred djelatnosti logopedije navesti psihološka djelatnost. Zakon o psihološkoj djelatnosti donesen je 2003. godine (NN 47/03), iste je godine u studenom osnovana i Hrvatska psihološka komora. Direktiva 2005/36/EZ i 2013/55/EU prenesena je u hrvatski pravni poredak, između ostalih i u Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12 ,35/12, 70/12, 83/13, 22/14 i 70/16). Direktiva 2005/36/EZ i 2003/55/EU o priznavanju profesionalnih kvalifikacija bila je osnova za razvoj diplome EuroPsy (EFPA) koji ujednačava izobrazbu i osposobljavanje psihologa u različitim državama EU. Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo članice su EFPE . EFPA je 18.rujna 2017. godine potvrdila Hrvatski nacionalni odbor za EuroPsy certifikat (diplomu) koji će prema kriterijima EPPE izdavati EuroPsy certifikat (diplomu) psiholozima u RH u razdoblju od rujna 2017. do rujna 2021. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1001 | Višnja Jureša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30. Predlažem izmjenu stavka (2) na način da se ''laboratorijske dijagnostike'' zamijeni s ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran u dokumentima Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine je ravnopravna s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Obrazloženje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrste laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navode se poimence standarde postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1002 | Sindikat medicinskih biokemičara Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30. Predlažemo izmjenu stavka (2) na način da se ''laboratorijske dijagnostike'' zamijeni s ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran u dokumentima Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine je ravnopravna s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Obrazloženje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrste laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navode se poimence standarde postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1003 | Valentina Cesar Kocijan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. SVI OSTALI dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u SEKUNDARNU zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1004 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1005 | Ivana Šargovinski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1006 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: -Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1007 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1008 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Lorene Honović, Daria Mandića, Leide Tandara i Ines Vukasović. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1009 | Donatella Čagljević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Poštovani, podržavam prijedloge i obrazloženja Hrvatske komore medicinskih biokemičara za navedeni članak. Budući da su laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine jedini dijagnostički laboratoriji u sklopu primarne zdravstvene zašite i predstavljaju jednu od temeljnih zdravstvenih djelatnosti, smatram neophodnim nadopunjavanje stavka 1. ovoga članka s „izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. U skladu s time, podržavam prijedlog da se u djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite u stavku 2. uvrsti medicinska biokemija i laboratorijska medicina koja točnije opisuje laboratorijsku djelatnost u PZZ nego pojam laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1010 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“predlaže se dodati riječi: - „(1)…ljekarničku skrb“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1011 | Sanela Mišetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti se slažem s prijedlozima od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1012 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1013 | Josip Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti se slažem s prijedlogom Ivane Maradin | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1014 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30. stavak 1. predlažem dodati podstavak „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: u popisu svega što obuhvaća zdravstvena zaštita na primarnoj razini jedino nije navedena „izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine″. Članak 30. stavak 2. predlažem pojam „laboratorijske dijagnostike″ zamijeniti pojmom „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji te stoga predlažem navedenu izmjenu (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika spada u sekundarnu zdravstvenu zaštitu , odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost); vidljivo u NN 56/17 Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, te u NN 76/14 Odluka o izmjeni Odluke o vrstama zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se ostvaruje na osnovi uputnice i rokovima važenja uputnice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1015 | Anita Breški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti se slažem s prijedlozima od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1016 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti se slažem s prijedlozima od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1017 | Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavamo prijedloh HLJK i HFD da se u članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“ doda riječi: „ljekarničku skrb“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1018 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1019 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog dopune i izmjene od strane Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1020 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1021 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Točka (2): Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1022 | Ivona Kuktić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam prijedloge i obrazloženja Hrvatske komore medicinskih biokemičara vezanih uz ovaj članak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1023 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30., točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1024 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1025 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Lorene Honović, Daria Mandića, Leide Tandara i Ines Vukasović. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1026 | Pavica Šonjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam prijedloge i obrazloženja Hrvatske komore medicinskih biokemičara vezanih uz ovaj članak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1027 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1028 | Romina Paliska Banišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1029 | Ante Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1030 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1031 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1032 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Potpuno podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare ,Tare Rolić, Marka Risa i Ines Vukasović Stavku 1. ovog članka dopuniti na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1033 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1034 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, histologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1035 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. SVI OSTALI dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u SEKUNDARNU zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1036 | Dahna Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Svakako podupirem prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da se uvede pojam "palijativna ljekarnička skrb". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1037 | Marija Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Obrazloženje predložene izmjene stavka 2. alineje 22.koja treba biti" medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije, Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Osim toga u Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini primarne zdravstvene zaštite, djelatnost laboratorijske dijagnostike odnosi se isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1038 | Marija Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Stavku 2. alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1039 | Marija Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Stavak 1 ovog članka dopuniti alinejom: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1040 | PSIHOLOŠKI CENTAR TESA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Predlažemo u članku 30.st.2. ispred djelatnosti logopedije navesti psihološka djelatnost. Psihološka djelatnost je sastavni dio zdravstvene zaštite na primarnoj razini. Psihološki centar TESA | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1041 | Brankica Brnčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | u članku 30 stavku 2. alineja 22 dodati medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: zakon o djelatnostima u zdravstvu (NN87/09) u člancima 55-72, kao dio medicinsko-laboratorijske djelatnosti upotrebljava formalno pravni termin "medicinsko-laboratorijska dijagnostika". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1042 | Slavenka Maršić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Stručnog razreda psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1043 | Inge Vlašić-Cicvarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U skladu sa sljedećim člankom (čl.31. St.2. ) ovoga Prijedloga ZZZ (koji navodi da u provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja sudjeluju zdravstveni suradnici među kojima je psiholog) predlažemo i nadopunu članka 30. st.2. gdje treba među navedeno što obuhvaća zdravstvena zaštita na primarnoj razini uvrstiti i psihološku djelatnost. Mr. Inge Vlašić-Cicvarić, spec. klinički psiholog | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1044 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1045 | Romilda Roje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U članku 30.st.2 potrebno je ispred djelatnosti logopedije navesti psihološka djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1046 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1047 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo Savjet za zdravlje Grada Zagreba Predlažemo da se uz zdravstvenu njegu kuci izvrši nadopuna: "i stacionaru doma za starije", te se iza alineje: - javnog zdravstva uvrsti alineja: - gerontologije ( Potpuno nove djelatnosti znače i potpuno nove organizacijske oblike rada koje tek treba definirati - područje rada, ovlasti, uvjete i sl., a što nije pronađeno u tekstu Zakona) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1048 | Gina Lugović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Stručnog razreda psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1049 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: * Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1050 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Člankom 30. stavak 1. utvrđuje što obuhvaća zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini – Predlaže se uz alineju: zdravstvenu njegu u kući unijeti nadopunu: ..i stacionar doma za starije, te u stavku 2. iza alineje javnog zdravstva uvrsti alineju: - gerontologije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1051 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare, Tare Rolić, Marka Risa i Ines Vukasović. Stavku 1. ovog članka dopuniti na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1052 | Valentina Cesar Kocijan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare ,Tare Rolić, Marka Risa i Ines Vukasović Stavku 1. ovog članka dopuniti na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1053 | Andrea Perušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za uvrštavanjem ljekarničke skrbi u opis djelatnosti zdravstvene zaštite na primarnoj razini. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1054 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Predlažemo da se u stavku 1. briše sanitarna zaštita, a u stavku 2. djelatnost sanitarnog inženjerstva, obzirom da je to iz djelatnosti epidemiologije zavoda za javno zdravstvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1055 | Dom zdravlja MUP-a | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Psihološku djelatnost treba obvezno uključiti u Zakon o zdravstvenoj zaštiti jer su psiholozi svojim specifičnim uslugama sudionici u medicini rada, kliničkoj psihodijagnostičkoj obradi, psihoterapiji, psihološkom savjetovanju, preventivnim programima ovisnosti, palijativnoj skrbi, itd. Psiholozi trebaju biti definirani kroz PSIHOLOŠKU djelatnost i kao takvi već su priznati su od strane HZZO-a te naplaćuju svoje usluge od HZZO-a po DTP postucima od PL001 do PL022. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1056 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare i Tare Rolić Stavku 1. ovog članka dopuniti na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1057 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinsko biokemijska djelatnost“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1058 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1059 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1060 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1061 | Alenka Pezo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni alinejom: - izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine Obrazloženje: Na primarnoj razini se obavlja izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a nije navedeno. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine Obrazloženje:Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno zakonski uskladiti. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12,35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija zaznanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1062 | Mihaela Gaće | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam komentare i prijedloge Leide Tandare i Tare Rolić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1063 | Helena Sveško-Visentin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | st.2.: dodati: - psihologije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1064 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30., stavak 1, da se dopuni iza alineje 22: „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: izostavljena je izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, dok je navedena sva druga dijagnostika koja se obavlja na razini primarne zdravstvene zaštite. stavak 2: potrebno je izmjeniti riječi „ laboratorijska djelatnost“ s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ Obrazloženje: Jedini dijagnsotički laboratorij u primanoj zdravstvenoj zaštiti su medicinsko-biokemijski laboratoriji kojima su voditelji magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine (NN 76/2014, NN 56/2017). stavak 3: izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Objašnjenje: Nositelj je zakonom definirano zanimanje, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1065 | Đurđa Kozolić-Rizk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Slažem se sa stavom HLJK i HFD-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1066 | Samir Rizk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Slažem se sa stavom HLJK i HFD-a o uvođenju sintagme ljekarnička skrb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1067 | Samir Rizk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Slažem se sa stavom Hrvatske ljekarničke Komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Ljekarnička skrb je važan, no u RH zanemaren dio sustava zdravstva, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1068 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U stavku 1. alineja 2. članka 30. iza riječi: „liječenje“ dodaju se riječi: „i zdravstvenu njegu“ U stavku 1. alineja 20. članka 30. iza riječi: „liječenje“ dodaju se riječi: „i zdravstvenu njegu“ U stavku 2. alineja 2. I 10. članka 30. iza riječi: „liječenje“ dodaju se riječi: „i zdravstvenu njegu“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1069 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1070 | Irena Pavlić-Krajačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Slažem se sa stavom HLJK i HFD-a o uvođenju sintagme ljekarnička skrb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1071 | Leida Tandara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Stavak 1 ovog članka potrebno je nadopuniti na način da se iza retka 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda ˝- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2. redak 22: - laboratorijske dijagnostike izmjeniti da glasi ˝- medicinske biokemije i laboratorijske medicine˝ budući da je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1072 | Gordana Mamlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: -Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1073 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1074 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30. Stavak 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. Obrazloženje: u popisu je navedena sva dijagnostika koja se obavlja na razini PZZ, osim dijagnostike iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Stavak 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ Obrazloženje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje i neodgovarajuća primjena. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Stavak 3) predlaže se izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Objašnjenje: Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1075 | PETRA MEDAČ ČORAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: -Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1076 | Marija Čuljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30, točka 2 Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1077 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1078 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Predlažem nadopunu članka 30. stavka (1), tako da se iza alineje 22 doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: očito je omaškom izostavljena jedna od temeljnih djelatnosti koju obuhvaća Zdravstvena zaštita na primarnoj razini. Predlažem izmjenu stavka (2), alineja 22 članka 30. na način da se umjesto "- laboratorijske dijagnostike" koristi nedvosmislen termin "- medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan i nedvosmislen naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1079 | Martina Prusac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Slažem se sa stavom Hrvatske ljekarničke Komore i Hrvatskog farmaceutskog društva o uvođenju sintagme ljekarničke skrbi u članak 30. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1080 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam komentare Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Aleksandre Maravić, Ane Pocrnje, Josipe Periše i Danijele Županić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1081 | Danijela Županić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti se slažem s prijedlozima da se članak 30. stavak 1. dopuni s "izrada pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine", te u stavku 2. istog članka pojam "laboratorijske dijagnostike" zamijeni s "medicinske biokemije i laboratorijske medicine". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1082 | STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U članku 30.st.2. potrebno je ispred djelatnosti logopedije navesti "psihološka djelatnost". Obrazloženje: Zakon o psihološkoj djelatnosti donesen je 2003.g, (NN 47/03), iste godine je u studenom osnovana i Hrvatska psihološka komora. Direktiva 2005/36/EZ i 2013/55/EU prenesena je u hrvatski pravni poredak, između ostalih i u Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08,71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12 ,35/12, 70/12, 83/13, 22/14 i 70/16). Direktiva 2005/36/EZ i 2003/55/EU o priznavanju profesionalnih kvalifikacija bila je osnova za razvoj diplome EuroPsy (EFPA) koji ujednačava izobrazbu i osposobljavanje psihologa u različitim državama EU. Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo članice su EFPE . EFPA je 18.rujna 2017. godine potvrdila Hrvatski nacionalni odbor za Euro Psycertifikat (diplomu) koji će prema kriterijima EPPE izdavati EuroPsy certifikat (diplomu) psiholozima u RH u razdoblju od rujna 2017. do rujna 2021. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1083 | ZVONIMIR PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Točka (2): Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: -Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1084 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1085 | Sanja Salamunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Točka (2): Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1086 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Stavak 1. ovog članka dopuniti na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinskobiokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), BAZE REGULIRANIH PROFESIJA u RH koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE JEDINA LABORATORIJSKA DJELATNOST JEST ONA KOJA SE ODVIJA U MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOM LABORATORIJU. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1087 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1088 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Slažem se i podržavam komentar Lorene Honović, Višnje Jureša,Gordane Juričić, Aleksandre Maravić. Članak 30, stavak 1. dodati „izradu pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u popisu je navedena sva dijagnostika koja se obavlja na razini PZZ, osim dijagnostike iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 30,s tavak 2. točka 22. pojam laboratorijska dijagnostika zamijeniti sa –„medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: laboratorijska dijagnostika preopširan je, višeznačan pojam kojeg se, u definiranju djelatnosti za područje primarne zdravstvene zaštite, mora jednoznačno definirati. U djelatnosti PZZ, jedini dijagnostički laboratorij je laboratorij medicinske biokemije i laboratorijske medicine, čiji su nositelji magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Mikrobiološki, citološki, patohistološki laboratoriji itd. koji mogli biti obuhvaćeni pojmom laboratorijska dijagnostika ne spadaju u djelatnosti obuhvaćene primarnom razinom zdravstvene zaštite i to mora biti raščlanjeno | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1089 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U potpunosti se slažem sa komentarom Lorene Honović: "Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijske dijagnostike“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1090 | JASENKA POPOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Točka (2): Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30., potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1091 | Aleksandra Maravić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podupirem prijedlog da se u čl 30 točka (1) dopuni s: - izvođenje laboratorijskih pretraga medicinske biokemije i laboratorijske medicine OBRAZLOŽENJE: Postupci izrade laboratorijskih pretraga su neosporno bitan dio sustava zdravstvene zaštite, predlažem da se uvrste u formulaciju točke (1). U točki (2) istog članka trebalo bi: „laboratorijske dijagnostike“ izmijeniti u: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine OBRAZLOŽENJE: Čl 30. se odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu. Sve pretrage laboratorijske dijagnostike koje se obavljaju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti provode se u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (NN 56/2017, NN 197/2003, NN 76/2014, NN 90/2016). U medicinsko biokemijskim laboratorijima se obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv "laboratorijska djelatnost" je preopćenit i često se pogrešno tumači pa se različite sekundarno - konzilijarne dijagnostičke djelatnosti pogrešno navode kao dio laboratorijske dijagnostike primarne zdravstvene zaštite. Kako bi se ovakve pogreške izbjegle u budućnosti i onemogućile moguće manipulacije, Zakon bi trebao nedvosmisleno definirati djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1092 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30, stavak 1. dodati „izradu pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u popisu je navedena sva dijagnostika koja se obavlja na razini PZZ, osim dijagnostike iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Stavak 2. točka 22. pojam laboratorijska dijagnostika zamijeniti sa –„medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: laboratorijska dijagnostika preopširan je, višeznačan pojam kojeg se, u definiranju djelatnosti za područje primarne zdravstvene zaštite, mora jednoznačno definirati. U djelatnosti PZZ, jedini dijagnostički laboratorij je laboratorij medicinske biokemije i laboratorijske medicine, čiji su nositelji magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Mikrobiološki, citološki, patohistološki laboratoriji itd. koji mogli biti obuhvaćeni pojmom laboratorijska dijagnostika ne spadaju u djelatnosti obuhvaćene primarnom razinom zdravstvene zaštite i to mora biti raščlanjeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1093 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1094 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1095 | Višnja Jureša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članku 30 U stavku (1) treba dodati podstavak ''izvođenje laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine.'' Pojašnjenje: Budući se preko 80% kliničkih odluka liječnika danas (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije) zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, opravdano je uvrstiti ovaj podstavak. U stavku (2) termin ''laboratorijska djelatnost'' treba zamijeniti s ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03) i ravnopravan je s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Pojašnjenje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrte laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Članak 33. Termin ''laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost'' bi trebalo zamijeniti terminom ''medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost''. Pojašnjenje: Ponovno se upotrebljava termin ''laboratorijska djelatnost'' koji nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja, tj. nositelju djelatnosti: magistru medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. Predlažem termin u Stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: Puni naziv je u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 54. U stavak (5) predlažem se brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 96. U stavku (2) predlažem dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku (1) ovog članka se navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu učestalo koristi medicinske proizvode. Članak 103. Kako i u Članku 30., stavku (2) i u Čl. 103., stavku (2) se ponovno nabrajaju djelatnosti iz PZZ. Na isti način je u ovom slučaju potrebno naziv ''laboratorijska dijagnostika'' u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, potrebno zamijeniti s nazivom ''medicinsko-biokemijska djelatnost''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti, na nivou PZZ, radi. Članak 116. U stavku (2) predlažem zamijeniti ''medicinsko-biokemijska'' u ''specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 120. Predlažem izmjenu termina ''medicinske biokemije'' u ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' Pojašnjenje: Puni naziv je usklađen s točnim nazivljem studija i zanimanja koje se pod istim nazivom nalazi u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. U stavku (2), podstavku 5 termin ''medicinske biokemije'' predlažem zamijeniti terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnom pojašnjenju. Članak 146. Predlažem da se u Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje se sastoji od 9 članova uključe sve 4 zdravstvene struke integriranih zdravstvenih sveučilišnih studija sa specijalizacijama, tj. doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Poput kolega iz HLJK smatram kako se navedenim profesijama treba priznati status zdravstvenih suradnika, a ne kao zdravstvene radnike budući im primarni stupanj srednjoškolskog i/ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. U stavku (2) nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Članak 171 U članku se predlaže izmjena termina ''medicinske biokemije'' s terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnim pojašnjenjima. Članak 179 U stavku (2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine te im izdaje odgovarajuća odobrenja za samostalni rad. Struka ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Osim toga, od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine su uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. Predlažem da se u stavku (1) izmijeni na način da se iza riječi ''doktorima dentalne medicine specijalistima'' dodaju riječi ''magistrima farmacije, specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima''. Predlažem da se u stavku (2) iza riječi ''medicinskog i dentalnog fakulteta'' doda tekst ''te farmaceutsko-biokemijskog fakulteta'', a da se iza riječi ''medicinskih i dentalnih stručnjaka'' doda tekst ''te farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka''. Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od dobivanja ove titule. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1096 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Točka (2): Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30., potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1097 | SILVA KOVAČIĆ TUKEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Slažem se sa stavom Hrvatske ljekarničke Komore i Hrvatskog farmaceutskog društva o uvođenju sintagme ljekarničke skrbi u članak 30. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1098 | Hrvatska strukovna udruga fonetičara (HSUF) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U članku 30. u odjeljku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: dodati: fonetska rehabilitacija slušanja i govora Obrazloženje: U svom znanstvenom i umjetničkom području Humanističke znanosti i polju Filologija 6.03 grane 6.03.15 fonetika Diplomirani fonetičar smjera rehabilitacije slušanja i govora po stečenoj sveučilišnoj diplomi Filozofskog fakulteta u Zagrebu (dopusnica MZOŠ RH od 28.7.2011.) stječe radne kompetencije koje su u području klasifikacije i rehabilitacije jezično-govornih poremećaja, oštećenja sluha, poremećaja glasa. Podrazumijeva se da shvaćanje zdravstvene kvalitete uključuje i područje mozga, neuroloških, senzoričkih i motoričkih kompetencija koje je ljudska vrsta razvila u filološkom usponu svojih komunikacijskih sposobnosti na kojima počivaju gotovo sva područja suvremenog rada i života i da je njihova specifična dijagnostika i rehabilitacija sastavni dio shvaćanja suvremene zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1099 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Točka (2): Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: -Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1100 | KATARINA PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Točka (2): Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: -Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1101 | Tajana Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Točka (2): Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije medicinske biokemije i drugih područja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1102 | Anita Breški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: * Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1103 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Točka (2): Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1104 | Vedrana Feketija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1105 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: * Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1106 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1107 | Gabrijela Begić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1108 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1109 | HRVATSKA UDRUGA LABORATORIJSKE MEDICINE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1110 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: * Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1111 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1112 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1113 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1114 | Emilija Katarina Lozo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1115 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1116 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1117 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1118 | Erna Mirković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1119 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore o uvrštavanju ljekarničke skrbi na popis. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1120 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1121 | Ante Orbanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1122 | Biljana Bećirović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1123 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1124 | jasna Hanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1125 | Iva Matkovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke Komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1126 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30., točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1127 | Maja Šare | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1128 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1129 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1130 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Članak 30., točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1131 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1132 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1133 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1134 | SLAVEN FALAMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Slažem se sa stavom Hrvatske ljekarničke Komore i Hrvatskog farmaceutskog društva o uvođenju sintagme ljekarničke skrbi u članak 30. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1135 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | U članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“predlaže se dodati riječi: - „(1)…...ljekarničku skrb“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1136 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | • Članak 30. Predlaže se u članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“ dodati riječi: „ljekarničku skrb“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1137 | Spomenka Tomek-Roksandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Čl. 30. (1)Zdravstvena zaštita na primarnoj razini, pod alineom 15 - zdravstvenu njegu u kući nadopuniti I STACIONARU DOMA ZA STARIJE (2)Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, iza četvrte alineje nadopuniti sa novom - GERONTOLOGIJE, a ispred zdravstvene zaštite žena. iza 13. alineje patronažne zdravstvene zaštite - zdravstvene njege u kući nadopuniti sa I STACIONARA DOMA ZA STARIJE | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1138 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Vezano uz opći komentar da su djelatosti nabrojane "zbrda-zdola", predlažem drukčiju formulaciju stavka 2. ovog (30.) članka: (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: – obiteljske (opće) medicine – zdravstvene zaštite predškolske djece – zdravstvene zaštite žena – dentalne zdravstvene zaštite – patronažne zdravstvene zaštite – palijativne skrbi – medicine rada/medicine rada i sporta - laboratorijske dijagnostike – radiološke dijagnostike - dentalnih laboratorija – zdravstvene njege u kući - fizikalne terapije – logopedije - radne terapije - primaljske skrbi - školske i adolescente medicine u vidu preventivno-odgojnih i specifičnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata – higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite - javnog zdravstva – zaštite mentalnoga zdravlja, izvanbolničkog liječenja mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti – zdravstvene ekologije - sanitarnog inženjerstva. - hitne medicine – sanitetskog prijevoza – ljekarništva – telemedicine Napomena: razmisliti o nazivu djelatnosti školske i adolescentne medicine u vidu preventivno-odgojnih i specifičnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata. Isto kao što se djelatnost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne zove "pedijatrija" već zdravstvena zaštita predškolske djece, nema razloga da se djelatnost ne zove kao i do sada - preventivno odgojne mjere za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata. Treba misliti i na to da je to službeni naziv koji ide i u Mrežu javne zdravstvene službe pa ne treba komplicirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1139 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. | Ovaj članak je pretjerano nabujao i u njemu su se našle neke djelatnosti koje do sada nisu ovdje bile. Osobito mislim na sanitarnu zaštitu, odnosno zdravstvenu ekologiju i sanitarno inžinjerstvo. Općenito koncept djelatnosti zavoda, osobito zavoda za javno zdravstvo je loše postavljen, jer nije jasno obavlja li on (HZJZ)/oni (županijski zavodi) djelatnost zdravstvenih zavoda ili djelatnost primarne zdravstvene zaštite. Dakle to nigdje nije eksplicitno navedeno (nisu pobrojane djelatnosti). Stoga je i sam članak 30. konfuzan. Dodane su nove djelatnosti, ali su ubačene stavak 2. bez ikakvog reda. Logično bi bilo da djelatnosti slijede red prema vrstama ustanova u kojima se obavljaju, pa tako da se prvo nabroje djelatnosti koje obavlja dom zdravlja, zatim zavodi za javno zdravstvo, pa zatim neke druge ustanove. U tom bi slučaju bilo možda i jasnije da određenim djelatnostima tu nije niti mjesto. Također, čini mi se da se pri pisanju ovog članka i nabrajanju djelatnosti nije razmišljalo o izvorima financiranja i mreži javne zdravstvene službe, jer sve bi te djelatnosti trebale biti predmet neke od objavljenih "mreža" - mreže javne zdravstvene službe, mreže hitne medicine i mreže medicine rada. Hoće li se možda uvesti mreža javnozdravstvene zaštite? Jer na koji način u mrežu javne zdravstvene službe staviti djelatnsot sanitarnog inžinjerstva? U kojem je odnosu sanitarno inžinjerstvo prema zdravstvenoj ekologiji. Je li sanitarno inžinjerstvo djelatnost koja se financira iz sredstava državnog proračuna ili sredstava područne (regionalne) samouprave ili pak sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja? Također se pitanje postavlja i za djelatnost radne terapije. Gdje oni rade? Tko utvrđuje potrebu za radnom terapijom? Tko upućuje na radnu terapiju? Kome? U koju ustanovu? Kome radni terapeuti ispostavljaju račune? Hoće li to biti ugovorna djelatnost HZZOa i što je osnova ugovaranja radnih terapeuta? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1140 | Društvo psihologa u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Iznimno smo zadovoljni što je u članku 31. St.2. Prijedloga ZZZ koji definira provođenje pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja navedena i suradnja psihologa, socijalnih radnika, odnosno drugih stručnjaka za pojedina specifična pitanja te zaštite. U skladu s tim člankom predlažemo i nadopunu članka 30. st.2. gdje ispred logopedije treba navesti i psihološku djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1141 | Kineziološki fakultet Split | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | U navedenom članku, stavku 2 molimo da se dodaju kineziolozi kao zdravstveni suradnici koji sigurno tijekom rada s svim navedenim skupina u ovom stavku, na dnevnoj razini, provode mjere zdravstvene zaštite na primarnoj razini. Iako stoji, u navedenom stavku, drugi stručnjaci, ovim putem postavljamo molbu da se stručnjak kineziolog doda na mjesto iza socijalni radnik, a prije odnosno drugi stručnjaci. Navedena potreba zaključak je 1. konferencije Zdravstvene kineziologije koja je održana u Splitu 14. -15. listopada, 2017. godine u organizaciji Kineziološkog fakulteta u Splitu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije Ured u Hrvatskoj. Svi zaključci konferencije dostupni su i na mrežnim stranicama Hrvatske liječničke komore. Za sva pojašnjenja molimo kontaktirati nas: Kineziološki fakultet Sveučilište u Splitu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1142 | andreja bogdan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Na razini primarne zdravstvene zaštite mogu raditi psiholozi sa završenim petogodišnjim sveučilišnim studijem (magistri psihologije), zdravstveni suradnici. U specijalističko-konzilijarnoj zaštiti HPK je kao standard propisala dodatno poslijediplomsko usavršavanje za kliničke psihologe koji nakon 5 godina rada u zdravstvu i obavljenog jednogodišnjeg vježbeničkog staža u zdravstvu stječu status kliničkog psihologa, prema Pravilniku o stjecanju statusa kliničkog psihologa 2011.g. HPK vodi Imenik psihologa s osnovnom dopusnicom za samostalni rad i Upisnik kliničkih psihologa koji je usklađen s Nacionalnim registrom pružatelja zdravstvene zaštite HZJZ-a. Alineja je ispravno napisana. Stručni razred za kliničku psihologiju HPK | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1143 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Članak 31., stavak 2., u popis zdravstvenih suradnika dodati IBCLC savjetnice za dojenje. Obrazloženje: IBCLC savjetnica za dojenje najčešće je zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action"). U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnica za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1144 | Lucija Mrkela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Podržavam to što je u članku 31. St.2. Prijedloga ZZZ koji definira provođenje pojedinih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja navedena i timska suradnja, odnosno suradnja psihologa, socijalnih radnika, i drugih stručnjaka za pojedina specifična i neizostavna pitanja te zaštite. U skladu s tim člankom smatram kako je potrebno učiniti i nadopunu članka 30. st.2. gdje ispred logopedije treba navesti i psihološku djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1145 | Hrvatska psihološka komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Članak 31. stavak 2. Usluge zdravstvene zaštite koje pružaju psiholozi trebaju biti dostupne u Domovima zdravlja, odnosno na razini primarne zdravstvene zaštite. Stoga ocjenjujemo pozitivnim što su u provođenje pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja uključeni psiholozi, socijalni radnici, odnosno drugi stručnjaci za pojedina specifična pitanja te zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1146 | Matica hrvatskih sindikata | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Sastav timova treba biti propisan Zakonom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1147 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | 5. U članku 31. predlaže se točno definirati sastave timova na primarnoj razini, na način kao što navedeno u sada važećem Zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1148 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Trebalo bi kao i dosad navesti zdravstvene djelatnosti koje se obavljaju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Nije dobro da određivanje timova bude prepušteno samo ministru, odnosno, da ministar sam određuje kojoj komori će se obratiti kako bi utvrdio timove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1149 | petar grancarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Ako su socijalni radnici uključeni u provođenje mjera zdravstvene zaštite, zašto nemamo status zdravstvenog djelatnika? Svakodnevno radimo s pacijentima na svim odjelima, uključujući i odjele psihijatrije gdje smo uključeni u terapijske postupke, ali nam se to ne vrednuje kao takvo | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1150 | Ivica Medanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Veseli me što je u članku 31 stavak (2) prijedloga ZZZ koji definira provođenje pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja navedena i suradnja psihologa, socijalnih radnika, odnosno drugih stručnjaka za pojedina specifična pitanja te zaštite. U skladu s tim člankom predlažem i nadopunu članka 30. st. (2) gdje ispred logopedije treba navesti i psihološku djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1151 | Jasna Per-Kožnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Iznimno smo zadovoljni što je u članku 31. St.2. Prijedloga ZZZ koji definira provođenje pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja navedena i suradnja psihologa, socijalnih radnika, odnosno drugih stručnjaka za pojedina specifična pitanja te zaštite. U skladu s tim člankom predlažem i nadopunu članka 30. st.2. gdje ispred logopedije treba navesti i psihološku djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1152 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Članak 31. stavak 2. trebalo bi uskladiti s predloženom odredbom članka 155. prema kojoj su psiholozi zdravstveni radnici. U stavku 4. iza riječi: „nadležnih komora“, predlažemo dodati zarez i riječi: „medicinskih fakulteta i Hrvatskog liječničkog zbora“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1153 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Članak 31. stavak 2. trebalo bi uskladiti s predloženom odredbom članka 155. prema kojoj su psiholozi zdravstveni radnici. U stavku 4. iza riječi: „nadležnih komora“, predlažemo dodati zarez i riječi: „medicinskih fakulteta i Hrvatskog liječničkog zbora“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1154 | PSIHOLOŠKI CENTAR TESA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Vrlo smo zadovoljni što je u članku 31. St.2. Prijedloga navedena i suradnja psihologa, socijalnih radnika, odnosno drugih stručnjaka za pojedina specifična pitanja te zaštite. Mislimo da je tu važan interdisciplinarni i sveobuhvatni pristup. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1155 | Marija Krželj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Podržavam uključivanje psihologa u timove na razini PZZ predviđeno u članku 31. stavak 2. Marija Krželj, mag. psih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1156 | Inge Vlašić-Cicvarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Sa zadovoljstvom podržavam prijedlog članka 31. St.2. Prijedloga ZZZ koji definira da u provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja sudjeluju i zdravstveni suradnici - psiholog, socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci za pojedina specifična pitanja te zaštite, što procjenjujem iznimno važnim glede dostupnosti zdravstvene usluge pacijentima (posebice vulnerabilnih skupina). Mr.Inge Vlašić-Cicvarić, spec.klinički psiholog | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1157 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo ( Budući da je dosta novih djelatnosti koje su uvedene na primarnu razinu uz određivanje kadrovskih normativa za timove, biti će potrebno mijenjati i Mrežu JZS i uključiti i te djelatnosti u Mrežu JZS ) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1158 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | (2) U provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja sudjeluju i zdravstveni suradnici - psiholog, socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci za pojedina specifična pitanja te zaštite. nakon zaštiti mentalnog zdravlja dodati i palijativnoj skrbi (2) U provođenju pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja i palijativnoj skrbi sudjeluju i zdravstveni suradnici - psiholog, socijalni radnik, odnosno drugi stručnjaci za pojedina specifična pitanja te zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1159 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Palijativna skrb, po prirodi stvari, morala bi se obavljati samo na razini primarne zz. Da li se uključenjem palijativne skrbi u sekundarnu razinu želi osigurati ta djelatnost bolnicama, a koje bi trebalo zatvoriti, kao višak, što bi značilo u istim objektima, nastavak iste djelatnosti ali pod drugačijim nazivom/statusom? Ako dovedemo u svezu rečeno u prethodnom stavku sa odredbama članka 33. stavak 1. NPZ-a ispada, da palijativna skrb obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja, te liječenja bolesti itd., umjesto obrnuto. Ponavljamo primjedbe iskazane na Teze za izradu NPZ/2017 - „Nacrt prijedloga Iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o zdravstvenoj zaštiti“: Palijativna skrb i u sekundarnoj razini, produkt je želje, da se subjektima te razine, na indirektan način osigura veći broj krevetnog kapaciteta, koji je ionako zastupljen u troškovnom smislu, računajući sa gubicima od cca 2 milijarde kn/godina sa 63 % ukupnih sredstava za zz (cca 19 milijardi kn, prema Izvješću HZZO-a – objava, NN, 66/17. ). RH prema analizi Eurostata o broju bolničkih kreveta na 100.000 stanovnika ima 591 krevet ili više za 13,43 % prosjeka EU, 30,17 % više od prosjeka R Slovenije, 78,55 % više od R Italije ili čak 133 % više od Kraljevine Švedske? Ovakav pristup legalizacije nečega što je suprotan medicinskoj logici, ekonomičnosti, troškovima poslovanja i već naprijed iskazanom udjelu troškova za bolničku zz u ukupnim troškovima, koji su veći za cca 18 %-tnih poena od prosjeka EU, ima za cilj zacementirati status quo. Prisjećamo se informacije, koja je prezentirana javnosti posredstvom tiska, da je 680 kreveta bolnica, klinika, KBC-a itd zauzeto s umirućim pacijentima. Troškovi „liječenja“ takvih pacijenata koštali su cca 400 milijuna kn ( pro prosječnoj cijeni/bolnički krevet – svi troškovi svedeni na tu jedinicu mjere), a da su bili smješteni u instituciji palijativne skrbi/hospicij, koštali bi 10 % tog iznosa. Dok RH ima praktično jednu ustanovu za palijativnu skrb, Mađarska na milijun stanovnika ima prosječno 20, a Poljska 10. Ako RH ima i više kreveta za palijativnu skrb/hospicij, a skrb nije institucionalizirana, na troškove skrbi prenose se svi fiksni troškovi institucije koja je „pretvorila“ veći ili manji broj svojih akutnih kreveta za tu namjenu. Za skrb o umirućim pacijentima dovoljno je osigurati sestrinski/njegovateljski kadar i manji broj liječnika u dopunskom radnom odnosu ili…, koji mogu biti i opće medicine, uz osiguranu suradnju konzilijarijusa. – liječnika odgovarajućih specijalnosti. Rezimirajući rečeno, institucija palijativne skrbi bi morala biti samo institucija u okviru primarne razine zz, na brizi liječnicima opće/obiteljske medicine. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1160 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Kadrovske standarde za određivanje timova na primarnoj razini zz utvrđuje svaki pojedinačno ili zajednički osiguratelj i kao uvjet, da bi uz vremenski normativ rada radnika tima, zajedno sa materijalnim i režijskim troškovima mogao utvrditi cijenu rada usluge ili tima. Zbog toga je kadrovski standard koji bi trebao propisati ministar nepotreban. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1161 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Članak 31. st. 4. predlaže se da glasi: "Kadrovske standarde za određivanje timova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležnih komora propisuje ministar." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1162 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | U članku 31. potrebno je definirati timove na način da se predvide svi zdravstveni radnici koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući i timove zdravstvene njege u kući. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1163 | STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Iznimno smo zadovoljni što je u članku 31. St.2. PrijedlogaZZZ koji definira provođenje pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja navedena i suradnja psihologa, socijalnih radnika, odnosno drugih stručnjaka za pojedina specifična pitanja te zaštite. U skladu s tim člankom predlažemo i nadopunu članka 30.st.2. gdje ispred logopedije treba navesti i psihološku djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1164 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | Članak 31. stavak 4. - predlaže se brisanje OBRAZLOŽENJE: Ova odredba predstavlja degradaciju pravnog standarda sastava timova na primarnoj razini zdravstvene zaštite jer je do sada kadrovski standard bio propisan zakonom, a Nacrtom se predlaže da to bude propisano podzakonskim propisom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1165 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. | tražimo da se zakonom propiše tim PZZ jer je PZZ čuvar ulaska u sustav i važnost sastava timova treba urediti zakonom radi kontinuiranosti zdravstvene zaštitite i sigurnosti građana. Pravilnici su podzakonski akti koji se prema dosadašnjem iskustu i praksi mjenjaju na dnevno političkoj bazi i nisu garancija stabilnosti sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1166 | Društvo psihologa u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | Psiholozi na razini sekundarne zdravstvene zaštite, specijalističko konzilijarne i bolničke djelatnosti, pružaju usluge dijagnostike i tretmana. Od studenog 2015. godine HZZO je uveo pakete usluga zdravstvene zaštite koje pružaju psiholozi/klinički psiholozi u zdravstvenom sustavu (PL 001-020), a koje se vode pod zasebnom šifrom djelatnosti kliničke psihologije (222 0000). Stoga bi članak 32. st. 2. trebalo nadopuniti : “ Iznimno od članka 30.st.2.podstavka 9.,11.,15. I 19. Ovog Zakona djelatnosti medicine rada/medicine rada i sporta , logopedije, psihološke djelatnosti, fizikalne terapije i palijativne skrbi mogu se obavljati i na sekundarnoj razini“, odnosno navesti i psihološku djelatnost ispred logopedije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1167 | Lucija Mrkela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | Psiholozi na razini sekundarne zdravstvene zaštite, specijalističko konzilijarne i bolničke djelatnosti, pružaju usluge dijagnostike i tretmana. Stoga bi članak trebalo nadopuniti na način da se ubaci psihološka djelatnost ispred logopedije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1168 | Hrvatska psihološka komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | U Članku 32. st. 2. koji glasi :“ Iznimno od članka 30. stavka 2. podstavaka 9., 11., 15. i 19. ovoga Zakona djelatnosti medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, fizikalne terapije i palijativne skrbi mogu se obavljati i na sekundarnoj razini.“ ispred logopedije treba uvrstiti psihološku djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1169 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | Članak 32. predlažemo dopunu na način da glasi: (1) Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko-konzilijarnu i bolničku djelatnost, te može obuhvaćati i znanstveni rad, izvođenje nastave na temelju ugovora za potrebe nastavnih ustanova zdravstvenog usmjerenja Obrazloženje: Zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost na sekundarnoj razini već sada provode istraživanja u svrhu znanstvenog rada dok s druge strane iste već temeljem postojećeg čl. 95 Zakona izvode nastavu na temelju ugovora za potrebe nastavnih ustanova kao suradne ustanove. Slijedom rečenoga smatramo nužnim dodati navedeni dio teksta u st. 1 čl. 32. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1170 | Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | U odnosu na članak 32. Nacrta, Specijalna bolnica Krapinske Toplice predlaže da se doda stavak 3. koji glasi: "Iznimno od članka 35. stavka 1. Zakona, znanstveni rad, izvođenje nastave na temelju ugovora za potrebe nastavnih ustanova zdravstvenog usmjerenja te druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti mogu se obavljati i na sekundarnoj razini." Naime, Specijalna bolnica Krapinske Toplice smatra, sukladno usmjerenosti prema boljoj kvaliteti zdravstvenih usluga te poticanja izvrsnosti zdravstvenog kadra, da i na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti treba omogućiti, uz izvođenje nastave koja je iznimno predviđena stavkom 4. članka 35. Nacrta, znanstveni rad i druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1171 | HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | Članak 32. stavak 2 potrebno je definirati na ovaj način: 2) Iznimno od članka 30. stavka 2. podstavaka 9., 11., 15. i 19. ovoga Zakona djelatnosti medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, fizikalne terapije, sanitarnog inženjerstva i palijativne skrbi mogu se obavljati i na sekundarnoj razini. Obrazloženje: Sukladno odredbama članka 3. Zakona o djelatnostima u zdravstvu djelatnost sanitarnog inženjerstva obuhvaća rad i poslove ispitivanja energetske, prehrambene, mineralne i vitaminske vrijednosti obroka za različite dobne skupine, te provođenje i nadzor nad mjerama higijensko-tehničke zaštite, koje djelatnosti se redovno provode u bolnicama u okviru odjela za sprečavanje bolničkih infekcija i centralnih sterilizacija i sanitacija, te odjela za dijetetiku i prehranu. Sanitarni inženjeri jesu temeljem predmetnog zakona apriori definirani kao zdravstveni radnici i trebali bi u okvirima svog temeljnog obrazovanja raditi poslove ovih odjela i istih djelatnosti te imati prednost pred svim drugim profesijama poglavito onima koje nisu profesije zdravstvenih radnika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1172 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | Stavak 2 dopuniti s "psihološke djelatnosti". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1173 | Ivica Medanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | U potpunosti podržavam prijedlog Stručnog razreda psihologa u medicini rada | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1174 | Jasna Per-Kožnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | Psiholozi na razini sekundarne zdravstvene zaštite, specijalističko konzilijarne i bolničke djelatnosti, pružaju usluge dijagnostike i tretmana. Od studenog 2015. godine HZZO je uveo pakete usluga zdravstvene zaštite koje pružaju psiholozi/klinički psiholozi u zdravstvenom sustavu (PL 001-020), a koje se vode pod zasebnom šifrom djelatnosti kliničke psihologije (222 0000). Stoga bi članak 32. st. 2. trebalo nadopuniti : “ Iznimno od članka 30.st.2.podstavka 9.,11.,15. I 19. Ovog Zakona djelatnosti medicine rada/medicine rada i sporta , logopedije, psihološke djelatnosti, fizikalne terapije i palijativne skrbi mogu se obavljati i na sekundarnoj razini“, odnosno navesti i psihološku djelatnost ispred logopedije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1175 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | Članak 32. stavak 2 potrebno je definirati na ovaj način: 2) Iznimno od članka 30. stavka 2. podstavaka 9., 11., 15. i 19. ovoga Zakona djelatnosti medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, fizikalne terapije, sanitarnog inženjerstva i palijativne skrbi mogu se obavljati i na sekundarnoj razini. Obrazloženje: Sukladno odredbama članka 3. Zakona o djelatnostima u zdravstvu djelatnost sanitarnog inženjerstva obuhvaća rad i poslove ispitivanja energetske, prehrambene, mineralne i vitaminske vrijednosti obroka za različite dobne skupine, te provođenje i nadzor nad mjerama higijensko-tehničke zaštite, koje djelatnosti se redovno provode u bolnicama u okviru odjela za sprečavanje bolničkih infekcija i centralnih sterilizacija i sanitacija, te odjela za dijetetiku i prehranu. Sanitarni inženjeri jesu temeljem predmetnog zakona apriori definirani kao zdravstveni radnici i trebali bi u okvirima svog temeljnog obrazovanja raditi poslove ovih odjela i istih djelatnosti te imati prednost pred svim drugim profesijama poglavito onima koje nisu profesije zdravstvenih radnika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1176 | PSIHOLOŠKI CENTAR TESA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | Psiholozi na razini sekundarne i specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite i bolničke djelatnosti, pružaju usluge dijagnostike i tretmana. Od studenog 2015. godine HZZO je uveo pakete usluga zdravstvene zaštite za psihologe/kliničke psihologe u zdravstvenom sustavu. Stoga preporučujemo nadopuniti članak 32. st. 2.: tako da se iza “logopedije“ navede i „psihološka djelatnost“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1177 | Romilda Roje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | Od 2015.god. HZZO je uveo paket usluga zdravstvene zaštite koji pružaju klinički psiholozi/psiholozi u zdravstvenom sustavu (PL001-PL020) pod djletnošću kliničke psihologije, te bi članak 32.st.2 trebalo nadopuniti uvođenjem psihološke djelatnosti ispred logopedije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1178 | Slavenka Maršić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | Podržavam prijedlog Stručnog razreda psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1179 | Gina Lugović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | Podržavam prijedlog Stručnog razreda psiologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1180 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | (2) Iznimno od članka 30. stavka 2. podstavaka 9., 11., 15. i 19. ovoga Zakona djelatnosti medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, fizikalne terapije i palijativne skrbi mogu se obavljati i na sekundarnoj razini. umjesto mogu se obavljati i na sekundarnoj razini. treba stajati moraju se obavljati i na sekundarnoj razini. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1181 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | U članku 33. u stavku 2. brisati tekst „i domu zdravlja“. Obrazloženje: Udruga predlaže „odumiranje domova zdravlja kroz svoju funkciju“ , jer DZ kao subjekt provođenja primarne razine zz ne poznaje niti jedna država, članica EU. Dokazano je, da je na takav način provođenja primarne razine zz skuplji i neefikasniji način od pružanja zz u ordinaciji primarne razine zz privatnika ili udruženih privatnika ili u ustanovi za zdravstvenu skrb (mali DZ). Analiza poslovanja 10 DZ pokazala je da stječu prihode iz cca 7 izvora stjecanja, da su ostvarili u godini poslovanja prosječno cca 8 milijuna kn neto dobiti, da im je uz prihod koji ostvare od HZZO-a, npr. za liječenje prosječno 1360 osiguranika u ordinaciji opće/obiteljske medicine – sredstva za puni tim (koncesionar istovremeno prosječno 1760 osiguranika), da prevaljuju svoje troškove poslovanja na koncesionare zakupnike (tzv. zajednički troškovi, bez prikaza razgraničenja prema ključevima raspodjele i…) i … Npr. danas, na području Grada Zagreba u DZ Zagreb – Centar, Zagreb – Istok, Zagreb – Zapad djeluje 590 ordinacija timova o/om. koji imaju na skrbi m a n j e od 1275 osiguranika, što je minimum prema općem aktu HZZO-a (izvor: Goranka Jureško, članak „Neki liječnici rade s 2000 pacijenata, a jedan ih ima samo 88 – objava 23. 08. 2017.g.). DZ od HZZO-a ostvaruju sredstva za takve timove koja su propisana za propisani standard od 1700 osiguranika. Istovremeno, jedan DZ, županije koja se naslanja na Grad Zagreb, uz zaposlene zdravstvene radnike ima i zaposlenih 100 nezdravstvenih radnika? (izvor: VL, članak novinarke Ivane Rimac – Lesički, 02. 09. 2017.g.) Aplicirajući koeficijent razlike na broj 100 za tu županiju, za druge, prema broju njihovih stanovnika u odnosu na broj promatrane županije, pa tako za sve u RH, dobili smo podatak da svi DZ u RH imaju ukupno zaposleno cca 1200 nezdravstvenih radnika. Istaknute negativnosti poskupljuju sustav zdravstva, odnosno, sredstva se ne troše za prave namjene, pa tako i za financiranje primarne razine zz koju provode koncesionari. Za ovu temu aktualan je članak Novo vrijeme, autora gosp. Vladimira Kamenskog, dipl. iur., objavljen u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“ . Dobro je pročitati ga. Kao predgovor tom članku, I. Gabrilo, dipl. iur. napisao je slijedeće: „Sintagma „novo vrijeme“, prema eseju kolege Kamenskog upućuje na dijalektiku – promjenu, sve je drugačije danas u odnosu na jučer i biti će drugačije sutra u odnosu na danas. Društvene promjene su tako brze, da je njihov slijed u prihvaćanju/prilagodbi, kao pravilo života, vrlo spor. Zato je uvijek aktualna filozofska misao „nagomilavanjem kvantiteta prelazimo u novi kvalitet“. Zbog toga i u tom smislu, članak kolege Kamenskog je više nego aktualan, za područje za koje on svoj esej veže. Iz njegove kritičke opservacije proizlazi misao, da su „kozmetičke“ promjene u postojećem Zakonu nedovoljne, nestručno normirane i zastarjele. Pridjev „zastarjele“ u kontradikciji je sa naslovom teme „Novo vrijeme“. Naime, nagomilani kvantitet za promjene, prema pravnim rješenjima u Nacrtu prijedloga Zakona o zz, imaju podlogu u prošlosti, tj. nisu produkt sadašnjosti – sadašnjeg vremena/potreba.“. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1182 | STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | U čl. 32. st. 2. u nabrajanju djelatnosti treba dodati i psihološku djelatnost te bi on trebao glasiti : " Iznimno od članka 30.st.2.podstavka 9.,11.,15. I 19. Ovog Zakona djelatnosti medicine rada/medicine rada i sporta , logopedije, psihološke djelatnosti, fizikalne terapije i palijativne skrbi mogu se obavljati i na sekundarnoj razini". Obrazloženje:Psiholozi na razini sekundarne zdravstvene zaštite, specijalističko konzilijarne i bolničke djelatnosti, pružaju usluge dijagnostike i tretmana. Od studenog 2015. godine HZZO je uveo pakete usluga zdravstvene zaštite koje pružaju psiholozi/klinički psiholozi u zdravstvenom sustavu (PL 001-016), a koje se vode pod zasebnom šifrom djelatnosti kliničke psihologije (222 0000). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1183 | Hrvatska strukovna udruga fonetičara (HSUF) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | U članku 32. u odjeljku (2) dodati: fonetska rehabilitacija slušanja i govora Obrazloženje: U svom znanstvenom i umjetničkom području Humanističke znanosti i polju Filologija 6.03 grane 6.03.15 fonetika Diplomirani fonetičar smjera rehabilitacije slušanja i govora po stečenoj sveučilišnoj diplomi Filozofskog fakulteta u Zagrebu (dopusnica MZOŠ RH od 28.7.2011.) stječe radne kompetencije koje su u području klasifikacije i rehabilitacije jezično-govornih poremećaja, oštećenja sluha, poremećaja glasa. Podrazumijeva se da shvaćanje zdravstvene kvalitete uključuje i područje mozga, neuroloških, senzoričkih i motoričkih kompetencija koje je ljudska vrsta razvila u filološkom usponu svojih komunikacijskih sposobnosti na kojima počivaju gotovo sva područja suvremenog rada i života i da je njihova specifična dijagnostika i rehabilitacija sastavni dio shvaćanja suvremene zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1184 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. | U stavku (2) dodati i djelatnost radne terapije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1185 | Gabrijela Begić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1186 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1187 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1188 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1189 | Sonja Podolar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1190 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1191 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Slažem se s komentarom HKMB-a. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1192 | Suzana Benković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se djelatnost kliničke farmacije definira kao dio specijalističko-konzilijarne djelatnosti. Klinička farmacija potpuno je neiskorištena grana farmacije u sadašnjem zdravstvenom sustavu, a specijalisti kliničke farmacije mogu uvelike doprinijeti racionalnoj farmakoterapiji na svim razinama zdravstvene zaštite. Slažem se sa komentarom Darka Takača, Mateje Klarić i Martine Prusac. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1193 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1194 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Smatramo da je st. 3. pravilno definiran. Obrazloženje: Iz Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke oprema za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/11, NN 128/12, 124/2015 i 8/2016), kao i iz prakse kliničkih bolnica te općih akata pojedinih bolnica, proizlazi da nisu samo medicinsko- biokemijski laboratoriji i medicinski odnosno klinički laboratorij već predstavljaju samo jednu od djelatnosti medicinskih laboratorija, što je i u sukladnosti s odredbom Norme ISO 15189:2012 (en). Člankom 1. Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke oprema za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/11, NN 128/12, 124/2015 i 8/2016) je propisano da se ovim Pravilnikom određuju minimalni uvjeti u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi te trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost. Iz navedenog članka je vidljivo da Pravilnik propisuje minimalne uvjete, što bi značilo da u pogledu radnika ne ograničava vrstu i broj radnika kao niti njihove stručne kvalifikacije, već propisuje minimalne uvjete. Nadalje, Pravilnik propisuje uvjete po pojedinim djelatnostima, pa tako propisuje i uvjete za laboratorije i to: galenski laboratorij, laboratorij za provjeru kakvoće galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari, medicinsko-biokemijski laboratorij, dentalni laboratorij, mikrobiološki laboratorij, citološki laboratorij, patološki laboratorij. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1195 | Lidija Vuljanić Rizk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti se slažem i podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Klinička farmacija mora biti prepoznata kao specijalističko konzilijarna djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1196 | Valentina Cesar Kocijan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1197 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1198 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1199 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1200 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1201 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1202 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1203 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1204 | Zrinka Drenšek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1205 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1206 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1207 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1208 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1209 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“predlaže se dodati riječi: - „(1)…ljekarničku skrb“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1210 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Članak 33. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1211 | Josip Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti se slažem s prijedlogom Ivane Maradin | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1212 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Članak 33. stavak 3. „osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost″ predlažem izmijeniti u „osiguranu medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost″ Obrazloženje: naziv laboratorijska djelatnost je općenit i nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja nositelja djelatnosti – magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine; vidljivo u NN 121/03 Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1213 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1214 | Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1215 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1216 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1217 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Smatram da stavak (3) treba izmijeniti tako da glasi "Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost." jer u dijagnostičkim djelatnostima pa tako i laboratorijskoj, u sklopu specijalističko-konzilijarne djelatnosti, rade specijalisti odgovarajuće grane medicine kao npr specijalisti transfuzijske medicine, specijalisti citologije, specijalisti kliničke mikrobiologije, specijalisti medicinske biokemije itd. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1218 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U stavku 3) predlaže se izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Pojašnjenje: Riječ laboratorijska dijagnostika je pojam koji dovodi u zabludu, a sve ostala dijagnostička djelatnost je ionako navedena. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1219 | Dahna Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Slažem se sa stavom Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se u članku 33. stavak 3. predlaže dopuna teksta tako da on glasi: - „(3)Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“ Klinička farmacije potpuno je neiskorištena grana farmacije u sadašnjem zdravstvenom sustavu a specijalisti kliničke farmacije mogu uvelike doprinijeti racionalnoj farmakoterapiji na svim razinama zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1220 | Marija Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Smatram da stavak (3) treba izmijeniti tako da glasi "Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost." jer u dijagnostičkim djelatnostima pa tako i laboratorijskoj, u sklopu specijalističko-konzilijarne djelatnosti, rade specijalisti odgovarajuće grane medicine kao npr specijalisti transfuzijske medicine, specijalisti citologije, specijalisti kliničke mikrobiologije, specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine itd. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1221 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam komentare i prijedloge HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1222 | Aleksandra Maravić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog da se u točki (3) ovog članka izvrši nadopuna koja će jasno definirati dijagnostičke laboratorije kao specijalističke jer se radi o specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1223 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Članak 33., stavak 2. Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo Predlažemo da se specijalističko konzilijarna djelatnost može obavljati i u poliklinikama i bolnicama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1224 | Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U stavku 1) iza " bolesti i ozljeda" predlažemo dodati "dijagnosticiranja i priznavanja profesionalnih bolesti i ozljeda na radu i njihovih posljedica te prevencije, dijagnosticiranja i liječenja bolesti vezanih uz rad". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1225 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | (1) Specijalističko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije i medicinske rehabilitacije u kući korisnika, odnosno korisnika u ustanovama za socijalnu skrb te zdravstvene njege. dodati nakon u ustanovama za socijalnu skrb - i ustanovama za palijativnu skrb pa glasi (1) Specijalističko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije i medicinske rehabilitacije u kući korisnika, odnosno korisnika u ustanovama za socijalnu skrb i ustanovama za palijativnu skrb te zdravstvene njege. (2) Specijalističko-konzilijarna djelatnost iz stavka 1. ovoga članka može se obavljati u dnevnoj bolnici i domu zdravlja. treba dodati i stacionaru doma zdravlja (palijativna jedinica). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1226 | Valentina Cesar Kocijan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1227 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Pojašnjenje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1228 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Pojašnjenje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1229 | Danijela Županić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog da se u stavku 3. ovog članka "laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost" nadopuni sa "specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost" jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1230 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1231 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U članku 33. u stavku 2. brisati tekst „i domu zdravlja“. Obrazloženje: Udruga predlaže „odumiranje domova zdravlja kroz svoju funkciju“ , jer DZ kao subjekt provođenja primarne razine zz ne poznaje niti jedna država, članica EU. Dokazano je, da je na takav način provođenja primarne razine zz skuplji i neefikasniji način od pružanja zz u ordinaciji primarne razine zz privatnika ili udruženih privatnika ili u ustanovi za zdravstvenu skrb (mali DZ). Analiza poslovanja 10 DZ pokazala je da stječu prihode iz cca 7 izvora stjecanja, da su ostvarili u godini poslovanja prosječno cca 8 milijuna kn neto dobiti, da im je uz prihod koji ostvare od HZZO-a, npr. za liječenje prosječno 1360 osiguranika u ordinaciji opće/obiteljske medicine – sredstva za puni tim (koncesionar istovremeno prosječno 1760 osiguranika), da prevaljuju svoje troškove poslovanja na koncesionare zakupnike (tzv. zajednički troškovi, bez prikaza razgraničenja prema ključevima raspodjele i…) i … Npr. danas, na području Grada Zagreba u DZ Zagreb – Centar, Zagreb – Istok, Zagreb – Zapad djeluje 590 ordinacija timova o/om. koji imaju na skrbi m a n j e od 1275 osiguranika, što je minimum prema općem aktu HZZO-a (izvor: Goranka Jureško, članak „Neki liječnici rade s 2000 pacijenata, a jedan ih ima samo 88 – objava 23. 08. 2017.g.). DZ od HZZO-a ostvaruju sredstva za takve timove koja su propisana za propisani standard od 1700 osiguranika. Istovremeno, jedan DZ, županije koja se naslanja na Grad Zagreb, uz zaposlene zdravstvene radnike ima i zaposlenih 100 nezdravstvenih radnika? (izvor: VL, članak novinarke Ivane Rimac – Lesički, 02. 09. 2017.g.) Aplicirajući koeficijent razlike na broj 100 za tu županiju, za druge, prema broju njihovih stanovnika u odnosu na broj promatrane županije, pa tako za sve u RH, dobili smo podatak da svi DZ u RH imaju ukupno zaposleno cca 1200 nezdravstvenih radnika. Istaknute negativnosti poskupljuju sustav zdravstva, odnosno, sredstva se ne troše za prave namjene, pa tako i za financiranje primarne razine zz koju provode koncesionari. Za ovu temu aktualan je članak Novo vrijeme, autora gosp. Vladimira Kamenskog, dipl. iur., objavljen u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“ . Dobro je pročitati ga. Kao predgovor tom članku, I. Gabrilo, dipl. iur. napisao je slijedeće: „Sintagma „novo vrijeme“, prema eseju kolege Kamenskog upućuje na dijalektiku – promjenu, sve je drugačije danas u odnosu na jučer i biti će drugačije sutra u odnosu na danas. Društvene promjene su tako brze, da je njihov slijed u prihvaćanju/prilagodbi, kao pravilo života, vrlo spor. Zato je uvijek aktualna filozofska misao „nagomilavanjem kvantiteta prelazimo u novi kvalitet“. Zbog toga i u tom smislu, članak kolege Kamenskog je više nego aktualan, za područje za koje on svoj esej veže. Iz njegove kritičke opservacije proizlazi misao, da su „kozmetičke“ promjene u postojećem Zakonu nedovoljne, nestručno normirane i zastarjele. Pridjev „zastarjele“ u kontradikciji je sa naslovom teme „Novo vrijeme“. Naime, nagomilani kvantitet za promjene, prema pravnim rješenjima u Nacrtu prijedloga Zakona o zz, imaju podlogu u prošlosti, tj. nisu produkt sadašnjosti – sadašnjeg vremena/potreba.“. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1232 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1233 | Đurđa Kozolić-Rizk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Slažem se sa stavom HLJK i HFD-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1234 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Članak 33. stavak 3 potrebno je pormijeniti da glasi: "Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1235 | Samir Rizk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Slažem se sa stavom Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1236 | Samir Rizk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Slažem se stavom Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Klinička farmacija je u svijetu prepoznata specijalističko konzilijarna djelatnost, a kod nas neiskorištena i nevrednovana. Ona u svojem djelokrugu doprinosi zdravstvenom sustavu: optimizacija farmakoterapije, minimaliziranje nuspojava i hospitalizacija, jačanje adherencije i educiranosti pacijenata, interdisciplinarna suradnja sa svim zdravstvenim djelatnicima, i ostalo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1237 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U stavku 1. članka 33. iza riječi „dijagnosticiranja“ potrebno je dodati riječi: „zdravstvene njege“. U istom stavku ovog članka iza riječi: „ zdravstvene njege “ dodati riječi: „u kući korisnika“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1238 | Leida Tandara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog da je u Stavku 3. ovog članka potrebno naglasiti da se radi o specijalističkoj laboratorijskoj djelatnosti te stoga stavak trba glasiti kako slijedi: ˝Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.˝ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1239 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da se djelatnost kliničke farmacije definira kao dio specijalističko-konzilijarne djelatnosti kojom se osigurava racionalna i ispravna farmakoterapija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1240 | Martina Prusac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Slažem se sa stavom Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore, Slavenom Falamićem i Matejom Klarić. Dodatno, klinički farmaceut na primarnoj razini zdravstvenog sustava može uočiti, prevenirati i intervenirati medikacijske pogreške s ciljem racionalizacije farmakoterapije i povećanjem uspjeha liječenja pogotovo danas kada se recepti propisuju elektronski i liječnici opće prakse ponekad ne viđaju svoje pacijente često nego telefosnki naručuje svoju kroničnu terapiju, dok pacijent i dalje u ljekarnu dolazi preuzeti lijekove i ljekarnik postaje jedini zdravstveni djelatnik koji redovno viđa pacijenta. Dodatno, može sudjelovati u transferu skrbi blisko surađujući s kliničkim farmaceutima koji rade u bolnicama kod pacijenata koji se iz bolnice otpušta te spriječiti potencijalne medikacijske greške koje se u tom procesu mogu dogoditi te povećati uspješnost liječenja pacijenta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1241 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam mišljenje kolegica Ane Pocrnje, Josipe Periše i Gordane Juričić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1242 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Slažem se s komentarima Gordane Juričić i Lorene Honović. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu SPECIJALISTIČKU LABORATORIJSKU i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti nužno je definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade SPECIJALISTI odgovarajuće grane medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1243 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Slažem se s komentarom Gordane Juričić. Članak 33.stavak 3. umjesto „laboratorijsku i drugu djelatnost“ predlaže se „specijalističku medicinsko biokemijsku i drugu djelatnost“ Obrazloženje: budući da se definira medicinsko-biokemijska djelatnost na SZZ mora biti specificirano da se radi o specijalističkom medicinsko biokemijskom laboratoriju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1244 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 33. U stavku 3) predlaže se izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Pojašnjenje: Riječ laboratorijska dijagnostika je pojam koji dovodi u zabludu, a sve ostala dijagnostička djelatnost je ionako navedena. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1245 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Članak 33.stavak 3. umjesto „laboratorijsku i drugu djelatnost“ predlaže se „specijalističku medicinsko biokemijsku i drugu djelatnost“ Obrazloženje: budući da se definira medicinsko-biokemijska djelatnost na SZZ mora biti specificirano da se radi o specijalističkom medicinsko biokemijskom laboratoriju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1246 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog ljekarničkog drustva da se djelatnost kliničke farmacije definira kao dio specijalističko-konzilijarne djelatnosti kojom se osigurava racionalna i ispravna fatmakoterapija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1247 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog ljekarničkog drustva da se djelatnost kliničke farmacije definira kao dio specijalističko-konzilijarne djelatnosti kojom se osigurava racionalna i ispravna fatmakoterapija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1248 | Dina Šincek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog ljekarničkog drustva da se djelatnost kliničke farmacije definira kao dio specijalističko-konzilijarne djelatnosti kojom se osigurava racionalna i ispravna fatmakoterapija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1249 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedloge HLJK i HFD. Klinički farmaceut je najneiskorišteniji specijalist u zdravstvenom sustavu, a jedan od najbolje, ako ne i najbolje educirani stručnjak na području lijekova koji je neophodno potreban ovom zdravstvenom sustavu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1250 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Jako nam je drago što predlagač smatra da bi kvalitetu zdravstve zaštite na primarnoj razini unaprijedile i usluge specijalističko konzilijarne zdravstve zaštite u domovima zdravlja jer je to nesporno točno. Međutim, otvaraju se dva problema, prvi je odljev specijalista iz sekundarne u primarnu zdravstvenu zaštitu pod uvjetom da im se omogući obavljanje te djelatnosti pod istim uvjetima kao i ordinacijama, dakle privatizacija, a drugi je osiguravanje povezanosti sa laboratorijim i dijagnostikom koja ničim nije uređena. . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1251 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedloge HLJK i HFD. Klinički farmaceut je najneiskorišteniji specijalist u zdravstvenom sustavu, a jedan od najbolje, ako ne i najbolje educirani stručnjak na području lijekova koji je neophodno potreban ovom zdravstvenom sustavu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1252 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1253 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Postoje brojne studije koje pokazuju da uključivanjem kliničnih farmaceuta u bolničke sustave pada učestalost komorbiditeta nastalih polipragmazijom koji poskupljuju liječenje. Odnosno, klinički farmaceut može doprinjeti značajnom smanjenju troškova liječenja tako da ih - PREVENIRA. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1254 | Ivan Vilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1255 | Ante Orbanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1256 | Biljana Bećirović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1257 | Mateja Klarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Sveobuhvatni cilj usluga kliničkih farmaceuta je optimizirati rezultate pacijenata kroz zajednički rad u okviru višedisciplinarnih timova kako bi se postiglo odgovorno korištenje lijekova na svim razinama zdravstvene zaštite. Klinički farmaceuti trebaju biti uključeni u cjelokupni proces skrbi za pacijente kako bi prospektivno utjecali na zajedničko, višedisciplinarno terapeutsko donošenje odluka; oni trebaju sudjelovati u donošenju odluka, uključujući savjetovanje, primjenu i nadgledanje promjene lijekova u potpunom partnerstvu s pacijentima, njegovateljima i drugim zdravstvenim radnicima. Svi lijekovi koje koriste pacijenti trebaju biti upisani u zdravstveni karton pacijenta i usklađeni od strane bolničkog ljekarnika prilikom prijema u bolnicu. Bolnički ljekarnici trebaju ocijeniti prikladnost svih lijekova koje pacijent uzima, uključujući i biljne i dijetalne dodatke. Klinički farmaceuti trebaju raditi na poboljšanju kontinuirane skrbi tako što će pridonijeti prijenosu informacija o lijekovima kad god pacijenti prelaze iz jedne ustanove u drugu ili iz jednog odjeljenja u drugo untar iste ustanove. Kao sastavni dio svih timova za skrb pacijenata, trebaju osigurati da su pacijentima i njegovateljima ponuđene informacije o njihovim opcijama kliničkog upravljanja, a naročito o uporabi lijekova, riječima koje oni mogu razumjeti. "Sedam pravih uvjeta" (pravi pacijent, pravi lijek, prava doza, pravi put, pravo vrijeme, prava informacija i prava dokumentacija) trebaju se ispuniti u svim aktivnostima u bolnici vezanim za lijekove. U smanjenju rizika od pogrešaka pri davanju lijeka pomažu upravo klinički farmaceuti tako što će širiti pristupe temeljene na dokazima s ciljem smanjenja pogrešaka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1258 | Katarina Vilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1259 | Iva Matkovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Također smatram da je klinička farmacija grana farmacije koju treba koristiti u većoj mjeri na svim razinama zdravstvene zaštite. Racionalizacija farmakoterapije je neophodna želimo li što bolje ishode liječenja, a uključenost specijalista kliničke farmacije u proces liječenja može tome uvelike pridonijeti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1260 | Darija Kuruc Poje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1261 | SLAVEN FALAMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | Slažem se sa stavom Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se u članku 33. stavak 3. predlaže dopuna teksta tako da on glasi: - „(3)Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“ Klinička farmacije potpuno je neiskorištena grana farmacije u sadašnjem zdravstvenom sustavu a specijalisti kliničke farmacije mogu uvelike doprinijeti racionalnoj farmakoterapiji na svim razinama zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1262 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | U članku 33. stavak 3. predlaže se dopuna teksta tako da on glasi: - „(3)Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1263 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. | • Članak 33. U članku 33. predlaže se dopuniti stavak 3. tako da glasi; „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1264 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1265 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za uvrštavanjem ljekarničke skrbi u opis bolničke djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1266 | Lidija Vuljanić Rizk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1267 | Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Alternativno prijedlogu u odnosu na članak 32. Nacrta, Specijalna bolnica Krapinske Toplice predlaže da se u članku 34. Nacrta doda stavak 2., koji glasi: "Iznimno od članka 35. stavka 1. Zakona, bolnička djelatnost obuhvaća znanstveni rad, izvođenje nastave na temelju ugovora za potrebe nastavnih ustanova zdravstvenog usmjerenja te druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti." Specijalna bolnica Krapinske Toplice smatra, sukladno usmjerenosti prema boljoj kvaliteti zdravstvenih usluga te poticanja izvrsnosti zdravstvenog kadra, da se i bolnicama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost na sekundarnoj razini treba omogućiti, uz izvođenje nastave koja je iznimno predviđena stavkom 4. članka 35. Nacrta, znanstveni rad i druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1268 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1269 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | U članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ predlaže se dodati riječi: - „i ljekarničku skrb“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1270 | Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Bolnička ljekarna je neizostavni dio bolničkog sustava te podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1271 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Predlaže se u članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ dodati riječi „i ljekarničku skrb“ Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1272 | Dahna Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1273 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Bolnička djelatnost obuhvaća dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika i druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti. nakon medicinsku rehabilitaciju, dodati - palijativnu skrb tako da članak glasi Bolnička djelatnost obuhvaća dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, palijativnu skrb, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika i druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1274 | Andrea Perušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za uvrštavanjem ljekarničke skrbi u opis bolničke djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1275 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1276 | Samir Rizk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za uvrštavanjem ljekarničke skrbi u opis bolničke djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1277 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva za uvrštavanjem ljekarničke skrbi u opis bolničke djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1278 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | U čl. 34. koji glasi: „Bolnička djelatnost obuhvaća dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika i druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti.“ predlaže se da se iza riječi „njegu“ stavi „,“ i dodaju riječi „primaljsku skrb“ te iza riječi "bolesnika" dodaje riječ"/klijenta" Obrazloženje: Budući da se kroz bolničku djelatnost pruža i primaljska skrb klijenticama i pacijenticama HKP smatra da ista mora biti navedena u ovom članku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1279 | Martina Prusac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za uvrštavanjem ljekarničke skrbi u opis bolničke djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1280 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za uvrštavanjem ljekarničke skrbi u opis bolničke djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1281 | SILVA KOVAČIĆ TUKEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | U članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ predlaže se dodati riječi: - „i ljekarničku skrb“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1282 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore te smatram da je potrebno u definiciju bolničke djelatnosti uvrstiti i ljekarničku skrb uz sve navedeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1283 | Dina Šincek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam prijedlog HLJK-a i HFD-a da bolnička djelatnost obuhvati i ljekarničku skrb. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1284 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za uvrštavanjem ljekarničke skrbi u opis bolničke djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1285 | Martina Kranjec Šakić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore te smatram da je potrebno u definiciju bolničke djelatnosti uvrstiti i ljekarničku skrb uz sve navedeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1286 | Emilija Katarina Lozo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1287 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1288 | Katarina Vilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1289 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | S obzirom da je bolnička ljekarna sastavni dio bolnice, podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se i ljekarnička skrb uvrsti u zakon. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1290 | Ante Orbanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1291 | Biljana Bećirović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1292 | Iva Matkovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Slažem se sa stavom Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za unos sintagme ljekarničke skrbi u članak 34. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1293 | Darija Kuruc Poje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore u svrhu prepoznavanja učinkovitosti bolničke djelatnosti kliničkog farmaceuta u obavljanju ljekarničke skrbi što je dokazano i potvrđeno brojnim inozemnim studijama te od Svjetske zdravstvene organizacije (poveznica: http://apps.who.int/medicinedocs/en/d/Js2214e/4.4.html) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1294 | SLAVEN FALAMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Slažem se sa stavom Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za unos sintagme ljekarničke skrbi u članak 34. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1295 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | U članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ predlaže se dodati riječi: - „i ljekarničku skrb“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1296 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | • Članak 34. Predlaže se u članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ dodati riječi „i ljekarničku skrb“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1297 | Marija Mikulčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. | Smatram da bi bolnička djelatnost trebala obuhvaćati i ljekarničku skrb. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1298 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. | S obzirom na činjenicu da edukacijski rehabilitatori već sada pružaju usluge terapije i dijagnostike na zavodima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju djece i odraslih,KBC-entara, općih bolnica; klinikama za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, odjelima pedijatrije; klinikama za psihijatriju i drugima, potrebno je izmjena u članku 35. stavku (3) dodati: „ …edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost; odnosno da on glasi: „ (3) Na tercijarnoj razini može se obavljati djelatnost palijativne skrbi,…edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost,..”. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1299 | Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. | Alternativno prijedlozima u odnosu na članak 32. i članak 34. Nacrta, Specijalna bolnica Krapinske Toplice predlaže da se u članku 35. Nacrta doda stavak 5., koji glasi: "Iznimno od stavka 1. ovoga članka, znanstveni rad te druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti mogu se obavljati i na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1300 | Dom zdravlja Primorsko - goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. | Članak 35., stavak 4. - brisati riječ "iznimno" te dodati riječi "znanstveni rad" tako da bi predložena formulacija glasila: " Nastava i znanstveni rad mogu se obavljati i na primarnoj i na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti te na razini zdravstvenih zavoda" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1301 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. | U članku 35. stavku 1. riječi: „nastavnih ustanova“, predlažemo zamijeniti riječima: „fakulteta“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1302 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. | U članku 35. stavku 1. riječi: „nastavnih ustanova“, predlažemo zamijeniti riječima: „fakulteta“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1303 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. | Kako magistri logopedije već sada pružaju usluge logopedske terapije i dijagnostike u okviru otorinolaringologije, neurologije, fizijatrije, maksilofacijalne kirurgije, interne medicine, psihijatrije, pedijatrije, gerontologije a od travnja 2015.godine i kroz samostalnu šifru logopedske djelatnosti (2230000) u tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti i to u klinikama i u kliničkim bolnicama i u kliničkim bolničkim centrima predlažemo u članku 35. Stavku (3) dodati: „ i logopedska djelatnost.“ tako da glasi : „ (3) Na tercijarnoj razini može se obavljati djelatnost palijativne skrbi i logopedska djelatnost.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1304 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. | (3) Na tercijarnoj razini može se obavljati i djelatnost palijativne skrbi. treba biti izmijenjeno i glasiti (3) Na tercijarnoj razini mora se obavljati i djelatnost palijativne skrbi (stoga zato danas, mimo Zakona imamo Zavod za palijativnu skrb u KBC Rijeka). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1305 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 36. | U članku 36. stavcima 3. i 5. riječi: „nastavnih ustanova“, predlažemo zamijeniti riječima: „fakulteta“ | Nije prihvaćen | Predmetna nastava obuhvaća i provođenje nastave za druge nastavne ustanove, nije isključivo vezana za fakultete. |
| 1306 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 36. | U članku 36. stavcima 3. i 5. riječi: „nastavnih ustanova“, predlažemo zamijeniti riječima: „fakulteta“ | Nije prihvaćen | Predmetna nastava obuhvaća i provođenje nastave za druge nastavne ustanove, nije isključivo vezana za fakultete. |
| 1307 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 36. | U stavku 2. predlažemo iza riječi "hitne medicine" dodati riječi "te djelatnost telemedicine". Obrazloženje: Dopuna je potrebna radi usklađenja sa stavkom 1. članka 36. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1308 | Hrvatski zavod za telemedicinu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 36. | Stavak 2 je već sadržan u stavku 1. Molimo dodati djelatnost telemedicine u Stavak 2. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1309 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 36. | Ovaj članak utvrđuje što su to djelatnosti zdravstvenih zavoda, i posebno se spominje "javnozdravstvena djelatnost", a nigdje te djelatnosti prije ni kasnije nisu jasno pobrojane. Dijelom se spominju u članku 30. (djelatnosti primarne zdravstvene zaštite) a dijelom u opisu poslova zavoda za javno zdravstvo. Budući da se zakonom među ostalim definira (utvrđuje) koje djelatnosti ne mogu obavljati fizičke osobe i trgovačka društva, pa se među ostalim navodi da trgovačka društva ne mogu obavljati cjelovite djelatnosti zdravstvenih zavoda, pa bi bilo zgodno znati što to točno znači. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1310 | Marijana Bebek Dropulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1311 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1312 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1313 | Karla Baričević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1314 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1315 | Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog HLJk i HFD, na način da se u članku 37. doda stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1316 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | U potpunosti podržavamo prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1317 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Dodati u (2) Ljekarnik je prema preporukama EAPC obavezni član multidisciplinarnog palijativnog tima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1318 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Predlažemo iza stavka 3. dodati novi stavak 4. koji glasi: "Iznimno od stavka 1. ovog članka distribuciju lijekova i medicinskih proizvoda na otocima gdje nema organizirane ljekarničke djelatnosti može se organizirati u okvirima ordinacija opće/obiteljske medicine." Obrazloženje: Problemi slabe naseljenosti otoka veliki je izazov za ljekarničku djelatnost uslijed koje se ne nalazi financijskog niti kadrovskog opravdanja osnivanja ljekarničke jedinice ili depoa sukladno Zakonu o ljekarništvu. Predloženom odredbom osigurala bi se zakonita distribucija lijekova stanovništvu otoka, a što se u praksi i događa te postoji potreba zakonskog reguliranja. Isto se može predvidjeti izmjenama i dopunama Zakona o ljekarništvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1319 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Predlaže se dopuniti članak 37. NPZ tako, da se nakon stavka 2. utvrdi novi stavak 3. u tekstu i to kako slijedi: „Ljekarničku djelatnost na primarnoj razini zdravstvene zaštite obavljaju privatne ljekarne i privatne zdravstvene ustanove ljekarničke djelatnosti.“ Stavak 3. istog članka 37. NPZ postaje stavak 4. Obrazloženje: Obavljanje ljekarničke djelatnosti na način kako je utvrđeno u prijedlogu izmjene i dopune prejudicira primjena Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, NN, 125/11 i 64/15. Naime, do 28. 02. 2012.g., Država, županije, gradovi i općine morali su donijeti plan i program zakupa poslovnog prostora u njihovom vlasništvu, a nakon toga, kao provedba druge faze i prodati taj prostor zakupcima prema propisanoj/beneficiranoj cijeni. Primjena tog Zakona ne odnosi se samo na ljekarne – gradske ili u sastavu DZ - već i ordinacije privatne prakse u zakupu u domovima zdravlja. Taj Zakon nadovezuje se na istu/sličnu odredbu iz članka 180. i 181. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, NN, 65/93., koji je propisao davanje u zakup prostora DZ nositeljima djelatnosti u ordinacijama = jedinica zakupa i koji je nakon toga propisao obvezu Države donijeti propise o prodaji tog prostora zakupcima. Od 1993.g. stvoreni su temelji za odumiranje DZ kroz svoju funkciju na opisani način. 25 g nakon toga, RH se vraća ponovno na početak, a u raspravama i na razdoblje prije 1990.g., vrijeme društvenog vlasništva kapitala i samoupravljanja?? Zaključak: Privatizacija primarne razine zdravstvene zaštite započela je 1993.g., a ponovljeno i 2011.g. – vidi zakone – NE DANAS! Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1320 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1321 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1322 | Maja Koroman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1323 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1324 | Martina Prusac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Slažem se sa stavom Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se u članak 37. predlaže dodati stavak 3. koji glasi: - „(3)Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti“ Također smatram da se praksa kliničke farmacije može obavljati i izvan mreže javne zdravstvene službe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1325 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1326 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1327 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1328 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1329 | Martina Kranjec Šakić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1330 | Emilija Katarina Lozo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1331 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1332 | Katarina Vilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1333 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1334 | Ante Orbanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1335 | Biljana Bećirović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1336 | Iva Matkovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1337 | Darija Kuruc Poje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Također se slažem s prijedlozima Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1338 | SLAVEN FALAMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | Slažem se sa stavom Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se u članak 37. predlaže dodati stavak 3. koji glasi: - „(3)Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti“ Također smatram da se praksa kliničke farmacije može obavljati i izvan mreže javne zdravstvene službe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1339 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | U članku 37.predlaže se dodati stavak 3. koji glasi: - „(3)Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1340 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. | • Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1341 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 38. | U članku 38. stavku 3. riječ: istraživač“ predlažemo zamijeniti s riječju: „znanstvenik“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1342 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 38. | U članku 38. stavku 3. riječ: istraživač“ predlažemo zamijeniti s riječju: „znanstvenik“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1343 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 38. | U stavku 3. članka 38. iza riječi: „liječnicima“ dodaju se riječi: „medicinskim sestrama i drugim sudionicima u skrbi za pacijenta“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1344 | Hrvatski zavod za telemedicinu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 38. | Komentar na krivi članak | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1345 | Hrvatski zavod za telemedicinu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 38. | Molimo dodati novi stavak: "(13) Zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave u okviru mreže javne zdravstvene službe obvezne su se uključiti i sudjelovati u razvoju, izgradnji i održavanju zdravstvene komunikacijske infrastrukture te za potrebe razmjene podataka i pristupa Internetu koristiti isključivo zdravstvenu komunikacijsku infrastrukturu." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1346 | Hrvatski zavod za telemedicinu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 38. | Stavak 7 molimo izmjeniti u "(7) Mrežom telemedicinskih centara određuje se potreban broj zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika. s odobrenjem za rad telemedicinskog centra. Rješenje za obavljanje djelatnosti telemedicine donosi Hrvatski zavod za telemedicinu sukladno posebnom propisu." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1347 | Hrvatski zavod za telemedicinu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 38. | Molimo izmjenu stavka 2. u "(2) Djelatnost telemedicine obuhvaća udaljeni medicinski nadzor pacijenata, konzultativne zdravstvene usluge, preventivnu djelatnost u zdravstvu, dijagnostičke i terapijske postupke temeljene na podacima dostupnim putem informacijsko-komunikacijskog sustava te razmjenu informacija s ciljem kontinuiranog cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika. " Predloženo definiranje telemedicine sukladno je stajalištima Europske Komisije i Svjetske zdravstvene organizacije. SL COM (2008) 689 final str. 3 i SL SWD(2012) 414 final str. 3 WHO Library Cataloguing-in-Publication Data Telemedicine: opportunities and developments in Member States: report on the second global survey on eHealth, page 8., 2009. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1348 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 38. | Ovdje mi ispred članka 38. nedostaje podnaslov "TELEMEDICINA", kao uostalom na više mjesta u nacrtu prijedloga zakona. Mišljenja sam da stavcima o tome što su mZdravstvo i zdravstvena komunikacijska infrastruktura nije mjesto u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, već u posebnom dokumentu koji uređuje prijenos informacija unutar zdravstvenog sustava (eZdravstvo, mZdravstvo) budući da se radi o komunikacijskim kanalima. Izgleda kao da je netko sebi tumačio što je to mobilno zdravstvo. Ili nekom drugom, pa da bude u Zakonu. Ako mora biti u Zakonu, može se staviti na dno članka ili kao zaseban članak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1349 | ZLATKO PAPEŠ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 38. | Stavak (6) "Djelatnost telemedicine obavlja se putem mreže telemedicinskih centara". je preuzak i treba glasiti nekako ovako: Djelatnost telemedicine i pružanje telemedicinskih usluga mogu obavljati svi subjekti koji se bave pružanjem zdravstvenih usluga u sklopu svojih ovlaštenja za pružanje zdravstvenih usluga putem opreme koja omogućuje pružanje odabranih postupaka u sklopu predmetne usluge na daljinu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1350 | Hrvatska psihološka komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. | Strategija u zdravstvu usmjerena na razvoj zdravstvenog turizma također implicira potrebu za psiholozima koji svojim kompetencijama u području medicinskog wellnesa, a naročito u području promjena zdravstveno nepoželjnog ponašanja, mogu značajno doprinijeti kvaliteti usluga zdravstvenog turizma i razvoju tog područja zdravstva u RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1351 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. | Članak 39. predlažemo dopunu članka na način da glasi: Zdravstveni turizam jest pružanje zdravstvenih usluga - dijagnostičkih i terapijskih postupaka, zdravstvene njege te postupaka medicinske rehabilitacije i terapije, uz mogućnost bolničkog liječenja, u turizmu. Obrazloženje: stava smo kako je nužno dodati mogućnost bolničkog liječenja u dijelu odredbi o zdravstvenom turizmu obzirom da se isti sada pruža na svim razinama zdravstvene zaštite a svoj potencijal najveći vidi u pružanju iste kroz bolnice. | Nije prihvaćen | Zdravstvenim turizmom omogućava se pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenim ustanovama – poglavlje VI. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. |
| 1352 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. | Zajednica zdravstvenog turizma HGK smatra bitnim u definiciji zdravstvenog turizma naglasiti pružanje i zdravstvene i turističke usluge koje su sastavni dio zdravstvenog turizma te da se definira i korisnik usluge kao turist kako bi se isti razlikovao od korisnika zdravstvenog sustava RH, te slijedom navedenog da , uz navedeno, u definiciji zdravstvenog turizma integrira i slijedeće: Zdravstveni turizam uključuje: lječilišni turizam, medicinski turizam, medicinski wellness i wellness. Lječilišni turizam oblik je zdravstvenog turizma u okviru kojeg se stručno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti činitelji u cilju liječenja, očuvanja i unapređenja zdravlja te poboljšanja kvalitete života. Metode i postupci korištenja prirodnih ljekovitih činitelja uredit će se posebnim Pravilnikom. Medicinski turizam je oblik zdravstvenog turizma u okviru kojeg se primarno provode medicinski dijagnostički i terapijski postupci u okviru specijalističko-konzilijarnih usluga i bolničkog liječenja. Obuhvaća postupke dentalne medicine, estetske kirurgije, operacijske postupke, kirurške zahvate, dijagnostičke pretrage, terapeutske postupke i rehabilitaciju. Medicinski wellness podrazumijeva organizirano provođenje preventivno-zdravstvenih programa u svrhu prevencije bolesti te očuvanja i unapređenja zdravlja. Metode i postupci medicinskog wellnessa uključuju metode wellnessa, fitnesa, fizikalne rehabilitacije, estetske tretmane te postupke integralne, komplementarne i tradicionalne medicine. Metode medicinskog wellnessa uredit će se posebnim Pravilnikom. | Prihvaćen | Zdravstveni turizam jest specifičan oblik pružanja zdravstvenih usluga u turizmu u okviru kojeg se koriste dijagnostički i terapijski postupci, postupci medicinske rehabilitacije, prirodni ljekoviti činitelji, provode preventivno-zdravstveni programi uz multidisciplinaran tim, a sve u cilju liječenja, očuvanja, poboljšanja zdravlja i unaprjeđenja kvalitete života. Metode i postupci pojedinog oblika zdravstvenog turizma će biti uređeni posebnim pravilnikom kojeg donosi Ministar. |
| 1353 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. | Vezano uz razvoj zdravstvenog turizma, podržavamo očitovanje NHS i ideju promicanja zdravstvenog turizma. Međutim, pri njegovom razvoju potrebno je zaštitit dostupnosti javnog zdravstvenog sustava građanima RH za ostvarivanje potrebne zdravstvene zaštite na svim razinama. Smatramo opravdanom bojazan da će, iz financijskih razloga, s vremenom u brojnim zdravstvenim ustanovama javno zdravstvo ustuknuti pred zdravstvenim turizmom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1354 | Hrvatsko homeopatsko medicinsko društvo, HOMED, | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. | Poštovani, javljam se kao predsjednica Hrvtaskog homeopatskog medicinskog društvam,HOMED. Želja mi je ukazati na problem koji se nespretno vodi u Ministarstvu zdravlja pod Zavodom za zdr. usluge u turizmu što je u potpunosti pogrešno .Kako se u Nacrtu nigdje ne spominje ja ću ga iz tih razloga navesti pod ovim člankom koji se odnosi nazdravsvtni turizam. Konkretno ,radi se o važnosti reguliranja komplementarne medicine ,tj. u mom slučaju homeoptije .O regulativi komplementarne medicine u Nacrtu nema ništa navedeno. Održani su brojni sastanci Radne grupe za komplementarnu medicinu u HLK i a na inicijativu MIZ a.U višegodišnjoj sam komunikaciji sa Ministarstvom zdravlja na temu homeopatije i do sada ništa nije učinjeno po pitanju zakonske regulacije..Zadnjji sastanak u Ministarstvu zdravlja održan je sa dr. sc.Miljenkom Bura ,2016.god.Na sastanku je dogovoreno da svaki predstavnik određene komplementarne metode liječenja pripremi svoj prijedlog reguliranja.Do slijedećeg sastanka nije došlo zbog smjene ministra- .Homeopatijom se u Hrvatskoj bave svi ,uglavnom laci.Različita osiguravajuća društva nude homeopatski način liječenja ,ne postoji adekvatna edukacija, ne postoji standardizacija u radu homeopta,nema kontrole kvalitete rada.Pacijente liječe laci homeopati koji nemaju niti medicinskog niti odgovarajućeg homeopatskog znanja što može biti vrlo opasno.Zbog nereguliranosti,HLK je odbila, nama ,HOMED u , odobriti bodove za svaki pokušaj organiziranja edukacije liječnika iz homeopatije .Homeopatija je diskriminirana u odnosu na akupunkturu,koja također nije zakonski regulirana ali HLK prizna edukaciju i primjenjuje se u praksi. Paradoks! Naša je želja da se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti regulira da je homeopatija metoda koju isključivo koriste liječnici ,visoko educirani zdravstveni djelatnici..U zemljama Europske Unije uvedena je standardizacija rada liječnika homeopata.Nastavni plani i program edukacije Europskog udruženja liječnika homepata ,čiji smo član, bio je odobren od strane SZO.U večini zemalja za edukaciju iz homeopatije su odgovorna ili udruženja liječnika homeopata ili liječničke komore koje i izdaju diplome iz područja homeopatije.Na zahtjev dr .sc Miljenka Bure izradili smo prijedlog za reguliranje homeopatije kojeg Vam možemo proslijediti ako želite.Podatke o znanstvenim dokazivanjima učinkovitosti homeopatije također možemo proslijediti. Voljeli bi da se prepozna važnost reguliranja homeoptije kako bi zdravlje naših pacijenata bilo u rukama liječnika ,dodatno educiranih iz homeopatije a ne u rukama frizera, trgovaca itd. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1355 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. | Pohvaljujemo uvođenje zdravstvenog turizma u zakon, ali smatramo da bi to područje u dogledno vrijeme trebalo detaljnije regulirati posebnom zakonskim odredbama, a izvan Zakona o zdravstvenoj zaštiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1356 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. | Mislim da je u ovom članku pisac prijedloga dao preširok opis pa u ovu kategoriju spadaju i turisti koji se razbole i ono koji su se ovdje došli liječiti/rehabilitirati. Potrebno je jasno razdvojiti te dvije kategorije a prije svega po osnovi police osiguranja. Sadašnja je praksa da kontinentalni turisti na Jadranu budu poslani u turističke ambulante u slučaju npr. gnojne angine i tamo ih tretiraju kao strance - minimalna usluga (ljubazna ili ne - to nije ono o čemu govorim). Zdravstvene usluge u hotelima i kampovima - za strance - to je jedna priča, a liječenje domaćih osoba koje su privremeno promijenile boravište radi turizma - je posve druga priča. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1357 | ZORAN RAMAČ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. | Zdravstveni turizam jest pružanje zdravstvenih usluga – dijagnostičkih i terapijskih postupaka, zdravstvene njege te postupaka medicinske rehabilitacije stranim državljanima i nerezidentima. Dokaz da se pravna ili fizička osoba bavi zdravstvenim turizmom je evidencija pacijenata stranih državljana i nerezidenata. Obrazloženje: Definiciju zdravstvenog turizma je potrebno jasnije definirati. Korisnici su stranci (strani državljani i nerezidenti) i kao takvi su prvenstveno pacijenti koji traže jeftinije i dovoljno kvalitetne zdravstvene usluge u Hrvatskoj. Ukoliko im se pruže i dodatne usluge (wellness, izleti, ugostiteljska ponuda…) koje nudi turistički sektor (a oni ih prihvate, što ovisi o našim sposobnostima), možemo ih smatrati i turistima. Smjer je potpuno suprotan od zamišljenog. U većini slučajeva, ne radi se o osobama koje dolaze u turistički posjet u Hrvatsku i nakon toga eventualno koriste ponuđene zdravstvene usluge za koje su usput saznali. Radi se o pacijentima koji žele riješiti zdravstvene poteškoće, ciljano dolaze u Hrvatsku, jer su unaprijed dogovorili i cijene, prijevoz i smještaj. Pravne i fizičke osobe koje se bave zdravstvenim turizmom svoje pacijente dovode (uglavnom) svojim ciljanim marketingom i komunikacijskim kanalima. Nositelji zdravstvenog turizma u Hrvatskoj su sve pravne i fizičke osobe koje se bave zdravstvenom djelatnošću i pružanjem zdravstvenih usluga stranim državljanima i nerezidentima. Mogu i ne moraju proširiti djelatnost na turističku i ugostiteljsku djelatnost, tj. mogu se suradnjom osloniti na postojeće turističke agencije, restorane itd. Dokaz da se pravna ili fizička osoba bavi zdravstvenim turizmom je evidencija pacijenata stranih državljana i nerezidenata, u određenom postotku na ukupan broj svojih pacijenata. Postotak stranih pacijenata i nerezidenata može se dodatno definirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1358 | ZORAN RAMAČ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. | Obrazloženje prebačno u nadopunu teksta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1359 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Nije prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 1360 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1361 | Valentina Cesar Kocijan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1362 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1363 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | Zajednica zdravstvenog turizma HGK smatra bitnim u definiciji zdravstvenog turizma naglasiti pružanje i zdravstvene i turističke usluge koje su sastavni dio zdravstvenog turizma te da se definira i korisnik usluge kao turist kako bi se on razlikovao od korisnika zdravstvenog sustava RH, te slijedom navedenog da , uz navedeno, u definiciji zdravstvenog turizma integrira i slijedeće: Zdravstveni turizam jest specifičan oblik istovremenog pružanja zdravstvenih usluga i postupaka, ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu. Korisnik usluga zdravstvenog turizma je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć radi dijagnostičkih i terapijskih postupaka, postupaka medicinske rehabilitacije, primjene prirodnih ljekovitih činitelja, preventivno-zdravstvenih programa koje pruža multidisciplinarni tim, a sve u cilju liječenja, očuvanja, poboljšanja zdravlja i unaprjeđenja kvalitete života. Korisnik zdravstvenih usluga u turizmu iz prethodnog stavka nije osoba koja zdravstvenu uslugu koristi kao osiguranik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1364 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1365 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Nije prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 1366 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1367 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | Podržavam prijedlog HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1368 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | Predlaže se izmjena stavka 1. ovog članka na način da glasi: „Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu, u skladu s odredbama ovog zakona i ostalih relevantnih propisa, mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici. Obrazloženje: Bez obzira provodi li se zdravstvena usluga u turizmu ili izvan njega, sve što je regulirano za svaku pojedinačnu djelatnost u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ili posebnim propisima koji prizlaze iz njega, potrebno je poštivati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1369 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | Članak 40. Predlažem izmjenu stavka 1. ovog članka na način da glasi: „Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu, u skladu s odredbama ovog zakona i ostalih relevantnih propisa, mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici. Obrazloženje: Bez obzira provodi li se zdravstvena usluga u turizmu ili izvan njega, sve što je regulirano za svaku pojedinačnu djelatnost u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ili posebnim propisima koji prizlaze iz njega, potrebno je poštivati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1370 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | Ppodržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1371 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | Predlaže se izmjena stavka 1. ovog članka na način da glasi: „Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu, u skladu s odredbama ovog zakona i ostalih relevantnih propisa, mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici. Pojašnjenje: Bez obzira provodi li se zdravstvena usluga u turizmu ili izvan njega, sve što je regulirano za svaku pojedinačnu djelatnost u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ili posebnim propisima koji prizlaze iz njega, potrebno je poštivati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1372 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | Predlaže se izmjena stavka 1. ovog članka na način da glasi: „Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu, u skladu s odredbama ovog zakona i ostalih relevantnih propisa, mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici. Obrazloženje: Bez obzira provodi li se zdravstvena usluga u turizmu ili izvan njega, sve što je regulirano za svaku pojedinačnu djelatnost u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ili posebnim propisima koji prizlaze iz njega, potrebno je poštivati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1373 | Nezavisni hrvatski sindikati | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | Prijedlog novog Zakona snažno promiče zdravstveni turizam, prije svega kroz mogućnost da se ovim oblikom turizma bave sve zdravstvene ustanove, a ne kao do sada isključivo specijalne bolnice i lječilišta. Iako NHS načelno nema ništa protiv promicanja zdravstvenog turizma, jer Hrvatska zbog vrhunskih stručnjaka i prirodnih resursa za isti ima snažan potencijal, moramo izraziti svoju skeptičnost na prijedlog snažnog otvaranja cjelokupnog javnog zdravstvenog sustava ovom obliku turizma. Naime, imajući u vidu ključne probleme sustava, koji se očituju prije svega u nepravovremenoj dostupnosti zdravstvenih usluga zbog dugačkih lista čekanja, a posljednjih godina i nedostatkom liječničkog osoblja zbog njihovog odlaska u inozemstvo, smatramo kako bezrezervno okretanje zdravstvenom turizmu, u ovom trenutku, dolazi kao slamka spasa u vidu željene financijske injekcije. No, time se ponovno naglašava financijski vid, a javni zdravstveni sustav ne bi trebao težiti stjecanju profita, nego svojoj samodostatnosti. NHS podržava ideju promicanja zdravstvenog turizma, ali prije svega traži da javni zdravstveni sustav bude dostupan građanima za ostvarivanje potrebne zdravstvene zaštite na svim razinama, a tek onda za zdravstveni turizam onih koji će takve usluge potraživati. Izražavamo bojazan, a temeljem ukupnih iskustava, kako će s vremenom u brojnim zdravstvenim ustanovama javno zdravstvo ustuknuti pred zdravstvenim turizmom, upravo iz financijskih razloga, jer jedan teži profitu, dok će drugi, bez odgovarajućeg upravljanja, i dalje skupljati gubitke. Tražimo da se javni zdravstveni sustav uredi na način da se korisnicima počne osiguravati pravovremena usluga. Medicina danas postaje personalizirana, a hrvatski pacijent nije u mogućnosti doći do liječnika u razumnom vremenu u odnosu na zdravstveno stanje. Sve raspoložive kapacitete i opremu treba staviti na raspolaganje hrvatskim građanima, a tek onaj višak kapaciteta i opreme ponuditi na tržište zdravstvenog turizma. Zbog toga, a bez odgovarajućih rješenja za sadašnje boljke u zdravstvenom sustavu, ne možemo podržati ideju snažnog promicanja zdravstvenog turizma. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1374 | ZORAN RAMAČ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. | Veliki problem zdravstvenog turizma (pogotovo za veće pravne osobe) predstavlja organizacija smještaja pacijenata. Praksa je pokazala da nema dovoljno (ili uopće) smještajnih kapaciteta za vrijeme turističkih i poslovnih događanja u većim gradovima. te dok traje turistička sezona (7-8. mjesec) na cijelom području Jadranske obale. Potrebno je pravnim i fizičkim osobama zakonski olakšati kontinuirani zakup privatnih smještajnih jedinica u svrhu smještaja pacijenata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1375 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 41. | U članku 41. stavku 2. iza riječi: „obavljati“ predlažemo dodati riječi: „medicinski fakulteti, Stomatološki fakultet“ | Nije prihvaćen | Člankom 41. stavkom 2. definirano je da “zdravstvenu djelatnost mogu obavljati i druge pravne i fizičke osobe u skladu s posebnim zakonom” pa nije potrebno izrijekom navoditi medicinske fakultete i Stomatološki fakultet. |
| 1376 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 41. | U članku 41. stavku 2. iza riječi: „obavljati“ predlažemo dodati riječi: „medicinski fakulteti, Stomatološki fakultet“ | Nije prihvaćen | Člankom 41. stavkom 2. definirano je da “zdravstvenu djelatnost mogu obavljati i druge pravne i fizičke osobe u skladu s posebnim zakonom” pa nije potrebno izrijekom navoditi medicinske fakultete i Stomatološki fakultet. |
| 1377 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 41. | Naslov ove cjeline jest "Sadržaj i organizacijski oblici zdravstvene djelatnosti", međutim, u biti organizacijski oblici nigdje nisu taksativno navedeni iako bi to bilo poželjno. Organizacijski oblici provođenja zdravstvene zaštite su: ordinacija, laboratorij, dom zdravlja, bolnica... i tome slično. | Nije prihvaćen | Organizacijski oblici zdravstvene djelatnosti definirani su u članku 41. i to su: zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici, druge pravne i fizičke osobe u skladu s posebnim zakonom, ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH, te Ministarstva pravosuđa, u skladu s posebnim propisima. |
| 1378 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kako komore izdaju odobrenja za samostalan rad svojim članovima što je i uvjet za upis u registar i obavljanje zdravstvene djelatnosti nije jasno zašto će se voditi dva jednaka registra i hoće li zdravstveni radnici ili strukovna komora imati obvezu prijavljivati sve svoje podatke i u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, tim više što su navedeni registri javni i dostupni na službenim stranicama komora. Vođenje registra članova, odnosno zdravstvenih radnika javna je ovlast pojedine komore u zdravstvu koju utvrđuje strukovni zakon, a ne Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U 20 godina prakse koju komore imaju u vođenju gore navedenih registara ( što prema Zakonu o ljekarništvu spada u javne ovlasti) te velikom broju podataka koje skupljaju i čuvaju na propisane načine kao i uloženim sredstvima za tehnološka rješenja za vođenje registra, nije jasno kako bi to vodila samo jedan institucija za sve djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1379 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1380 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1381 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1382 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | U članku 42.predlaže se dodati stavak 3. (pri čemu postojeći stavak 3. postaje stavak 4.), a koji glasi: - „(3)Strukovne komore mogu voditi za pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a u sklopu vođenja registra svojih članova, Poseban nacionalni registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar).“ U članku 42. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Način vođenja Nacionalnog registra i Posebnog registra te podatke koje će ti registri sadržavati pravilnikom propisuje ministar.“ | Djelomično prihvaćen | Članak 42. stavak 3. propisuje da će ministar pravilnikom propisati način vođenja Nacionalnog registra uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, što znači da će komore biti uključene u navedeni proces i da će imati priliku istome pridonijeti u svrhu iznalaženja najboljih rješenja. |
| 1383 | SLAVEN FALAMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1384 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Predlaže se mijenjati članak 42 tako da glasi: „Pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a za koje strukovne komore ne vode registar članova, upisuju se u Poseban registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar) Poseban registar vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Način vođenja posebnog registra pravilnikom propisuje ministar.“ OBRAZLOŽENJE: Kako komore izdaju odobrenja za samostalan rad svojim članovima što je i uvjet za upis u registar i obavljanje zdravstvene djelatnosti nije jasno zašto će se voditi dva jednaka registra i hoće li zdravstveni radnici ili strukovna komora imati obvezu prijavljivati sve svoje podatke i u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, tim više što su navedeni registri javni i dostupni na službenim stranicama komora. Vođenje registra članova, odnosno zdravstvenih radnika javna je ovlast pojedine komore u zdravstvu koju utvrđuje strukovni zakon, a ne Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U 20 godina prakse koju komore imaju u vođenju gore navedenih registara ( što prema Zakonu o ljekarništvu spada u javne ovlasti) te velikom broju podataka koje skupljaju i čuvaju na propisane načine kao i uloženim sredstvima za tehnološka rješenja za vođenje registra, nije jasno kako bi to vodila samo jedan institucija za sve djelatnosti. | Djelomično prihvaćen | Članak 42. stavak 3. propisuje da će ministar pravilnikom propisati način vođenja Nacionalnog registra uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, što znači da će komore biti uključene u navedeni proces i da će imati priliku istome pridonijeti u svrhu iznalaženja najboljih rješenja. |
| 1385 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | (2a) Uz već postojeće registre mora se predvidjeti i Nacionalni registar palijativnih bolesnika Obrazloženje: Obrazac za jedinstveni registar palijativnih bolesnika je u pripremi, jer sada razne županije, koordinatori i bolnički timovi imaju različite privremene različite obrasce evidencije palijativnih bolesnika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1386 | Andrea Perušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1387 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Na kraju stavka 3. predlažemo brisati točku i dodati riječi ", uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora." Obrazloženje: Prethodno pribavljeno mišljenje osniva se na činjenici kako komore vode registre svojih članova i kao takvo mogu doprinijeti razvoju nacionalnog registra pružatelja usluga. Iza stavka 3. predlažemo dodati novi stavak 4. koji glasi: Ako tijelo iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.” Obrazloženje: Ovim dodatnim stavkom osigurava se promptno rješavanje problema dostave mišljenja. | Prihvaćen | Članak 42. stavak 3. propisuje se da će ministar pravilnikom propisati način vođenja Nacionalnog registra uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, što znači da će komore biti uključene u navedeni proces i da će imati priliku istome pridonijeti u svrhu iznalaženja najboljih rješenja. |
| 1388 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1389 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Člankom 42. uvodi se „Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite“ bez definiranja koje podatke će taj Registar sadržavati. Isto je potrebno zakonom propisati ili odredbu brisati radi usklađivanja s Općom uredbom za zaštitu podataka. | Nije prihvaćen | Zakonom o podacima i informacijama u zdravstvu regulirat će se ova materija u skladu s GDPR. |
| 1390 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1391 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1392 | SILVA KOVAČIĆ TUKEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1393 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | U članku 42.predlaže se dodati iza stavka 2. dodati novi stavak 2a., koji glasi: - „(2a.)Strukovne komore mogu voditi za pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a u sklopu vođenja registra svojih članova, Poseban nacionalni registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar).“ U članku 42. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Način vođenja Nacionalnog registra i Posebnog registra te podatke koje će ti registri sadržavati pravilnikom propisuje ministar.“ | Djelomično prihvaćen | Članak 42. stavak 3. propisuje da će ministar pravilnikom propisati način vođenja Nacionalnog registra uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, što znači da će komore biti uključene u navedeni proces i da će imati priliku istome pridonijeti u svrhu iznalaženja najboljih rješenja. |
| 1394 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. | • Članak 42. Predlaže se mijenjati članak 42 tako da glasi: „Pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a za koje strukovne komore ne vode registar članova, upisuju se u Poseban registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar) Poseban registar vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Način vođenja posebnog registra pravilnikom propisuje ministar.“ OBRAZLOŽENJE: Kako komore izdaju odobrenja za samostalan rad svojim članovima što je i uvjet za upis u registar i obavljanje zdravstvene djelatnosti nije jasno zašto će se voditi dva jednaka registra i hoće li zdravstveni radnici ili strukovna komora imati obvezu prijavljivati sve svoje podatke i u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, tim više što su navedeni registri javni i dostupni na službenim stranicama komora. Vođenje registra članova, odnosno zdravstvenih radnika javna je ovlast pojedine komore u zdravstvu koju utvrđuje strukovni zakon, a ne Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U 20 godina prakse koju komore imaju u vođenju gore navedenih registara ( što prema Zakonu o ljekarništvu spada u javne ovlasti) te velikom broju podataka koje skupljaju i čuvaju na propisane načine kao i uloženim sredstvima za tehnološka rješenja za vođenje registra, nije jasno kako bi to vodila samo jedan institucija za sve djelatnosti. | Djelomično prihvaćen | Članak 42. stavak 3. propisuje da će ministar pravilnikom propisati način vođenja Nacionalnog registra uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, što znači da će komore biti uključene u navedeni proces i da će imati priliku istome pridonijeti u svrhu iznalaženja najboljih rješenja. |
| 1395 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 43. | Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo ( dosadašnjim Zakonom HMP na državnim cestama osiguravala je Republika Hrvatska iz državnog proračuna, ovim prijedlogom Zakona ta odredba je maknuta – što ako siromašnije JP(R) S neće imati sredstava za osiguranje HMP na državnim cestama na svome području? Hoće li u tom slučaju sudionici u prometu ostati bez HMP ili će ona biti daleko lošija ? ) Predlažemo ostaviti staru odredbu. | Nije prihvaćen | Obavljanje djelatnosti hitne medicine u cijelosti, pa i na državnim cestama, osigurano je i nadalje kroz redovni sustav financiranja ove djelatnosti. |
| 1396 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 43. | U članku 43. postavlja se pitanje što je s ostalim osobama npr. turistima ili drugim osobama koje se zateknu na području RH. | Nije prihvaćen | Obavljanje djelatnosti hitne medicine u cijelosti, pa i na državnim cestama, osigurano je i nadalje kroz redovni sustav financiranja ove djelatnosti. |
| 1397 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 44. | Članak 44. Mreža - generalni komentar za mrežu javne zdravstvene službe jest da je istu potrebno redefinirati. | Prihvaćen | Mreža javne zdravstvene službe definirana je odredbama članaka 44. i 45. |
| 1398 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. | Članak 45.st.1. predlažemo dopuniti kako slijedi: Mrežom javne zdravstvene službe određuje se za područje Republike Hrvatske, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave potreban broj zdravstvenih ustanova, broj zdravstvenih timova i broj postupaka visoko diferentne dijagnostike i terapije te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite. Zajednički komenatar na čl. 44. i 45. Svrha mreže javne zdravstvene službe je osiguranje dostupnosti zdravstvene zaštite; sadašnja Mreža tu svrhu nema, odnosno upravo suprotno - direktno je onemogućava. Postojeću mrežu JZS čine standardne ordinacije pojedine djelatnosti, dakle pregledi, djelomična dijagnostika i djelomična terapija koje ovise o opremljenosti pojedine ordinacije, radi čega je mreža krnja i nelogična. Glede navedenog mreža JZS ne ispunjava načelo osiguranja dostupnosti zdravstvene zaštite, jer ne predviđa sve postupke koji čine pojedinu djelatnost. Stoga smo mišljenja da je istu potrebno dopuniti na način da se dijagnostički i terapijski postupci iz pojedinih djelatnosti u mreži JZS definiraju zasebno. Broj timova definiran po pojedinoj djelatnosti u mreži manji je i neadekvatan je broju realno postojećeg broja timova. PRIMJER RADIOLOGIJE: Grad Zagreb sa Zagrebačkom županijom ima u mreži JZS ukupno utvrđenih 48 timova za djelatnost radiologije (tablica II.1. Mreža specijalističko – konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti – potreban broj specijalističko – konzilijarnih i dijagnostičkih timova prema utvrđenom standardu po županijama /Gradu Zagrebu, a iznimno po regijama, odnosno na nacionalnoj razini), koji s obzirom na opremljenost ordinacije (dakle nema svaki od 48 timova svu med.opremu za: RTG, dezintometriju, mamograf, MR, MSCT i UZV), nisu u mogućnosti provesti sve predviđene radiološke postupke. Upravo iz tog razloga HZZO raspisuje natječaje za popunu mreže da bi se ugovorile usluge ostale dijagnostike iz predmetne djelatnosti koje ovakva mreža JZS ne uključuje. Gore obrazloženo ukazuje na nužnost proširenja mreže JZS uvođenjem i definiranjem broja POSTUPAKA VISOKO DIFERENTNE DIJAGNOSTIKE (kao što su: mamografija, MSCT,MR, PET/CT) I TERAPIJE (kao što su: brahiterapija, litotripsija, radioterapija), a koje dijagnostike i terapije nadilaze standard određene djelatnosti. Predlaže se uzeti u razmatranje i model kojeg primjenjuju zemlje Europske unije, a po kojem je svaka zdravstvena ordinacija, poliklinika, bolnica, bez obzira na osnivača i vlasničku strukturu, obvezna biti na raspolaganju javnom zdravstvenom sustavu u minimalnom kapacitetu od 30% i više, što nužno ne znači da će toliko i sudjelovati u pružanju zdravstvene zaštite, odnosno upravo bi se kroz ovakvo poticanje zdrave konkurencije, osigurala dostupnost i kvalitetna zdravstvena zaštita, čime bi se opravdala i svrha. | Nije prihvaćen | Člankom 44. stavkom 2. propisana su mjerila primjenom kojih se osigurava potreban visoki stupanj dostupnosti zdravstvene zaštite. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Mrežom javne zdravstvene službe određuje se za područje Republike Hrvatske, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave potreban broj zdravstvenih ustanova i broj zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika. U ovom članku ne rješava se pitanje provođenja dijagnostičkih i terapijskih postupaka. |
| 1399 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. | Predlažemo da se propiše da se mrežom javne zdravstvene službe određuje samo ukupan potreban broj zdravstvenih ustanova i broj zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite za područje jedinica područne (regionalne) samouprave, a da raspored zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika unutar županija odnosno po jedinicama lokalne samouprave samostalno određuju županije. Navedeno bi bio još jedan vid decentralizacije zdravstva, a koji je naveden kao cilj predloženog zakona. | Nije prihvaćen | Na cjelokupnom području Republike Hrvatske potreban broj subjekata s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite mora se utvrditi po jedinstvenim kriterijima, ne samo u pogledu broja subjekata, nego i u pogledu njihovog rasporeda, kako bi sve osigurane osobe na cjelokupnom području Republike Hrvatske imale osiguranu istu razinu dostupnosti zdravstvene zaštite prema jedinstveno utvrđenim kriterijima. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Mrežom javno zdravstvene službe osigurava se dostupnost na nacionalnom nivou. |
| 1400 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. | U članku 45. stavku 1. predlaže se riječ: „te“ zamijeniti zarezom, a iza riječi: „radnika“ dodati zarez i riječi: „te medicinski fakulteti i Stomatološki fakultet“ | Nije prihvaćen | Mrežom javno zdravstvene službe osigurava se dostupnost na nacionalnom nivou ustanova koje provode zdrastvenu djelatnost. |
| 1401 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. | U članku 45. stavku 1. predlaže se riječ: „te“ zamijeniti zarezom, a iza riječi: „radnika“ dodati zarez i riječi: „te medicinski fakulteti i Stomatološki fakultet“ | Nije prihvaćen | Mrežom javno zdravstvene službe osigurava se dostupnost na nacionalnom nivou ustanova koje provode zdrastvenu djelatnost. |
| 1402 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. | (2a) Postojeća mreža palijativne skrbi mora se proširiti s obzirom na specifična geografska područja i epidemiološke podatke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1403 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. | Grad Zagreb Gradski ured za zdravstvo Savjet za zdravlje Grada Zgareba Članak 45.stavak 3. - Predlaže se produženje roka obzirom da skupštine jedinica područne (regionalne) samouprave svoje zasjedanje imaju u pravilu samo jednom mjesečno. Prijedlog 60 dana. | Nije prihvaćen | S obzirom da nema zapreke da se u slučaju potrebe zauzimanja stava o tako važnom pitanju kao što je mreža javne zdravstvene službe sjednica skupštine jedinice područne (regionalne) samouprave sazove i izvan uobičajenog termina, prijedlog se ne ocjenjuje opravdanim. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Rok od 30 dana je primjeren za dostavu mišljenja. |
| 1404 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. | Člankom 45. stavak 3.propisuje se: Ako tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave u roku od 30 dana od dana kad je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje o mreži javne zdravstvene službe, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje - Predlaže se navedeni rok produžiti odnosno utvrditi na 60 dana s obzirom na utvrđenu dinamiku održavanja sjednica skupštine jedinica područne (regionalne) samouprave koje svoje zasjedanje imaju u pravilu samo jednom mjesečno. | Nije prihvaćen | S obzirom da nema zapreke da se u slučaju potrebe zauzimanja stava o tako važnom pitanju kao što je mreža javne zdravstvene službe sjednica skupštine jedinice područne (regionalne) samouprave sazove i izvan uobičajenog termina, prijedlog se ne ocjenjuje opravdanim. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Rok od 30 dana je primjeren za dostavu mišljenja. |
| 1405 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. | Predlažemo da se propiše da se mrežom javne zdravstvene službe određuje samo ukupan potreban broj zdravstvenih ustanova i broj zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite za područje jedinica područne (regionalne) samouprave, a da raspored zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika unutar županija odnosno po jedinicama lokalne samouprave samostalno određuju županije. Navedeno bi bio još jedan vid decentralizacije zdravstva, a koji je naveden kao cilj predloženog zakona. | Nije prihvaćen | Na cjelokupnom području Republike Hrvatske potreban broj subjekata s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite mora se utvrditi po jedinstvenim kriterijima, ne samo u pogledu broja subjekata nego i u pogledu njihovog rasporeda, kako bi sve osigurane osobe na cjelokupnom području Republike Hrvatske imale osiguranu istu razinu dostupnosti zdravstvene zaštite prema jedinstveno utvrđenim kriterijima. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Mrežom javno zdravstvene službe osigurava se dostupnost na nacionalnom nivou. |
| 1406 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. | U stavku 1. iza riječi "potreban broj zdravstvenih ustanova" predlažemo dodati riječi ", potreban broj zdravstevnih postelja po djelatnostima". Obrazloženje: Razvoj medicine posebno sustava javnog zdravstva mora prepoznati specifičnosti zdravstvenih djelatnosti te definirati mrežu bolesničkih postelja po pojedinim djelatnostima. Ovim prijedlogom postavljaju se i temelji funkcionalne integracije. | Nije prihvaćen | Predložena terminologija je užeg značenja. |
| 1407 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. | Predlaže se mijenjati članak 45. stavak 1. NPZ u smislu, da se tekst: „s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zz“ zamijeni sa tekstom (u daljnjem tekstu: subjekti provođenja zdravstvene zaštite), koji sklapaju ugovore o provođenju zdravstvene zaštite sa jednim ili više osiguravajućih zavoda o provođenju zdravstvene zaštite . Obrazloženje: Po uzoru i modelu/iskustvu drugih država EU, predloženo je osnivanje drugih osiguratelja iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koji bi uz državni zavod, sadašnji HZZO, ugovarao provođenje zz sa subjektima provođenja zdravstvene zaštite. Više subjekata provođenja obveznog zdravstvenog osiguranja dalo bi mogućnost izbora poduzetnicima/poslodavcima izabrati osiguratelja za provođenje zz svojih radnika i članova obitelji a ujedno i mogućnost subjektima provođenja zz birati/izabrati sa kojim će zavodom/osigurateljem sklopiti takav ugovor. Time će se riješiti sve nagomilane negativnosti iz provođenja obveznog osiguranja od strane jednog osiguratelja, utjecaj politike na njegovo poslovanje, racionalizacija poslovanja, ažurnost i ostalo, pa i ignoriranje subjekata provođenja primarne razine zz glede valorizacije /cijene njihovog rada, što se primjerice očituje i u njihovoj šutnji glede inicijative za rekalkulacijom njihovih cijena/vrijednosti programa i to prema parametrima koje je usvojio Zavod i to nakon 6 godina „šutnje“/neaktivnosti. Udio primarne razine zz u ukupnim troškovima zz pala je na sramotno mali postotak. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Nije prihvaćen | Dostavljeni prijedlog ne odnosi se na materiju koja je predmet ovog zakona nego na materiju koju reguliraju propisi koji se odnose na zdravstveno osiguranje. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Mrežom javno zdravstvene službe utvrđuje se potreban broj zdravstvenih ustanova, potreban broj postelja po djelatnostima, broj zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite. |
| 1408 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. | Članak 45. st. 2. predlaže se da glasi: "Mrežu javne zdravstvene službe, uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Zavoda, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, nadležnih komora i predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, donosi ministar." | Nije prihvaćen | Uvjet dobivanja prethodnog pozitivnog mišljenja svih subjekata koji sudjeluju u prethodnom postupku prilikom donošenja mreže u značajnoj bi mjeri usporio ili čak u potpunosti onemogućio donošenje navedenog dokumenta. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Ministar nadležan za zdravstvo odgovarna je osoba za cjelovito funkcioniranje zdravstvenog sustava. |
| 1409 | Miroslav Prpić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. | Ostaje nejasno tko vodi brigu o popunjavanju Mreže , odnosno tko će planski odobravati , plaćati specijalizacije te pravovremeno osiguravati optimalnu popunjenost Mreže sukladno svim potrebnim parametrima. Do sada to nije funkcioniralo na dobar način a ako se jasno ne odredi čija je to obveza i odgovornost , neće funkcionirati ni s ovim Zakonom što može dovesti do još većeg manjka liječnika u PZZ te većih problema u pružanju usluga kvalitetne zdravstvene zaštite. | Nije prihvaćen | Člankom 11. stavkom 1. propisano je da jedinica područne (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite tako da, između ostalog, osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe na svom području. |
| 1410 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. | Smatram da Mreža javne zdravstvene službe treba revidiranje prema stvarnom stanju u praksi, budući da dolazi do radnog preopterećenja na pojedinim lokacijama, posebice u PZZ dok s druge strane postoji suvišak zdravstvenih radnika (pritom se ovo NE odnosi na liječnike) u sekundarnoji tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1411 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | - Stavak (3): riječ „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jedan segment laboratorijske dijagnostike –medicinsku biokemiju. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike koja je daleko šira laboratorijska djelatnost u odnosu na medicinsku biokemiju stavi u ravnopravan položaj, te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1412 | MARIJA BURELA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1413 | Roberta Halusek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1414 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46., stavak 3., u popis dodati prakse IBCLC savjetnica za dojenje Obrazloženje: IBCLC savjetnica za dojenje najčešće je zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action"). U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnica za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći. Savjetnice za dojenje trebaju biti što lakše dostupne dojiljama i izvan bolnica i stoga im treba omogućiti privatnu praksu tj. otvaranje samostalnih ordinacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1415 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1416 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1417 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Ukoliko se uvaži izjednačavanje edukacijskog rehabilitatora u status zdravstvenog radnika potrebna je izmjena u stavku 2: tako da glasi: „(2) U ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada/medicine rada i sporta, edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost,… Nadalje, s obzirom na edukacijski rehabilitatori obavljaju i privatnu praksu, predlaže se nadopuna u stavku 3: iza "ljekarnička djelatnost kao privatna praksa te edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost kao privatna praksa". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1418 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1419 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1420 | Marta Kmet | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1421 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1422 | Sonja Podolar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Podržavam komentar Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1423 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Pozdravljam konačnu evoluciju zakupa/koncesije u ordinaciju, no potrebno je uvažiti komentare struke (posebice onih kojih se to neposredno tiče - trenutnih koncesionara) o poboljšanjima definicije ovog entiteta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1424 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se uporabom nazivlja medicinsko biokemijski laboratorij u točki (3) jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Obrazloženje: Zakon o medicinskoj biokemijskoj djelatnosti NN 121/2003, Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti NN 61/2011, Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko biokemijski laboratoriji NN 197/2003, Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja NN 56/2017. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1425 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1426 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1427 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1428 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U stavak 3 Članak 46. zašto nije dodana i medicinsko laboratorijska djelatnost (magistri, prvostupnici i zdravstveno laboratorijski tehničari) Obrazloženje: privatnu praksu na primarnoj razini može obavljati radnik medicinsko-laboratorijske djelatnosti iz područja flebotomije: organizacija i uzorkovanje venske i kapilarne krvi i uzimanje ostalih uzoraka kroz privatnu praksu, prvostupnici medicinsko laboratorijske djelatnost može obavljati privatnu praksu u citološkom laboratoriju-citoskriner) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1429 | Dijana Mršić Novački | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1430 | Martina Kramar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1431 | Katarina Pajtak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1432 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1433 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U st. 2. treba pisati "mora" kako bi se znalo koje djelatnosti čine primarnu zdravstvenu zaštitu. A to bi mogla biti i podloga za daljnje stručno usavršavanje liječnika na teret države radi osiguranja rada primarne zdravstvene zaštite i zadržavanja liječnika u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1434 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Protivimo se uvođenju ordinacija i ukidanju koncesija. Smatramo da uvođenje ordinacija sukladno predloženim zakonskim odredbama znači totalnu privatizaciju izvanbolničke zdravstvene zaštite. Time se također centralizira zdravstvo, što se suprotno principu decentralizacije, a koji se navodi u obrazloženju prijedloga zakona kao jedan od glavnih ciljeva zakona.ž Nomotehnički nije ispravno korištenje općeg pojma „ordinacija“ za konkretnu organizaciju i pravnu formu jer to stvara pravnu zbrku. Ordinacija je svaki prostor u kojoj se odvija neka od djelatnosti u kojoj sudjeluje liječnik ili drugi visokoobrazovani radnik zdravstvene struke. Umjesto „ordinacija „ treba koristiti pravno ispravni pojam “privatna ordinacija“. Očigledno je zakonodavac htio ublažiti zabrinutost javnosti i otpore „privatizaciji „ izbjegavajući stvari nazvati pravim imenom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1435 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1436 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Slažemo se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ponovno ukazujemo na činjenicu kako je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1437 | IVANA JAKUŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javno zdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1438 | Kristina Štirjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1439 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s prijedlogom HKMB. Upotreba nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1440 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Slažemo se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ponovno ukazujemo na činjenicu kako je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1441 | Petra Putak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1442 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1443 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U potpunosti podržavam stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara vezanih uz ovaj članak, kao i svih kolega, slažući se s uporabom nazivlja medicinsko biokemijski laboratorij u točki (3) jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1444 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1445 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1446 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s komenarima Ines Vukasović i HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1447 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1448 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1449 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1450 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1451 | Marija Čuljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U stavak 3 Članak 46. zašto nije dodana i medicinsko laboratorijska djelatnost (magistri, prvostupnici i zdravstveno laboratorijski tehničari) Obrazloženje: privatnu praksu na primarnoj razini može obavljati radnik medicinsko-laboratorijske djelatnosti iz područja flebotomije: organizacija i uzorkovanje venske i kapilarne krvi i uzimanje ostalih uzoraka kroz privatnu praksu, prvostupnici medicinsko laboratorijske djelatnost može obavljati privatnu praksu u citološkom laboratoriju-citoskriner) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1452 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se prijedlogom HKMB. Upotreba nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1453 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1454 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1455 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak 3: „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1456 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažemo se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ponovno ukazujemo na činjenicu kako je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1457 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1458 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s komentarom Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1459 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1460 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Slažem se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Činjenica je kako je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1461 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1462 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1463 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1464 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s komentarom Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1465 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1466 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1467 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1468 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1469 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1470 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1471 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1472 | Pavica Šonjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U potpunosti podržavam stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara vezanih uz ovaj članak, kao i svih kolega, slažući se s uporabom nazivlja medicinsko biokemijski laboratorij u točki (3) jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1473 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1474 | Ante Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1475 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1476 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1477 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1478 | Matea Mijatović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1479 | Hrvatska udružba obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. neophodno je dodati novi stavak 3. a stavak 3 postaje stavak4.: „U ordinaciji se provodi i nastavna djelatnost za visoka učilišta medicinskog usmjerenja. Sveučilište može ordinaciji dodijeliti naziv sveučilišna ordinacija. Mjerila za dodjelu naziva sveučilišna ordinacija su: - obavljanje djelatnosti na specijalističkoj razini - provođenje obrazovanja zdravstvenih radnika na svim obrazovnim razinama - organiziranje, provođenje specijalističkog i poslijediplomskog usavršavanja zdravstvenih radnika - provođenje znanstveno-istraživačke djelatnosti - nositelji timova imaju znanstvena ili znanstveno nastavna zvanja na fakultetu za koji se provodi nastava“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1480 | Dario Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1481 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U tekst (3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na medicinsko-biokemijske laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa. treba dodati - i palijativne medicine pa članak glasi (3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na medicinsko-biokemijske laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta, palijativne medicine i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1482 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U tekst (2) U ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada/medicine rada i sporta te specijalističko-konzilijarna djelatnost. dodati - i djelatnost palijativne medicine tako da članak glasi (2) U ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada/medicine rada i sporta, palijativne medicine te specijalističko-konzilijarna djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1483 | NIVES BOŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. u stavki 3 izmijeniti: „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1484 | Brankica Brnčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. u stavki 3 izmijeniti: „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1485 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s komenarima Ines Vukasović i HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1486 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1487 | Aleksandra Maravić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Budući da se članak 46 odnosi na PZZ, a u PZZ su jedini dijagnostički laboratoriji upravo medicinsko –biokemijski laboratoriji, slažem se s Predlagateljem da se u točki (3) treba jasno i nedvosmisleno koristiti nazivljem medicinsko-biokemijski laboratorij kako bi se izbjegle nedoumice, pogrešna tumačenja i sive zone. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1488 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo Savjet za zdravlje Grada Zagreba Članak 46. U „Ordinaciji“ kao budućem novom pravnom subjektu potrebno je precizno utvrditi obveze, što podrazumijeva poštivanje načela dostupnosti, obvezu sudjelovanja u dežurstvu, poštivanje radnog vremena, osiguranje kratkoročnih i dugoročnih zamjena. „Ordinacija“ (uključivo sadašnji koncesionari) organizacijski treba biti vezana uz dom zdravlja. Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo Članak 46. Stavak 1 i 2 ( U st.1 ovog članka definirate da na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti privatnu praksu obavlja zdravstveni radnik u ordinaciji, a u stavku 2 da se može u ordinaciji obavljati i specijalističko-konzilijarna djelatnost. Člankom 32. St.1 definirano je da Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko-konzilijarnu djelatnost, a st. 2 da se djelatnosti primarne razine - medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, fizikalne terapije i palijativne skrbi - mogu se obavljati i na sekundarnoj razini. Koje specijalističko-konzilijarne djelatnosti se onda mogu obavljati u ordinaciji i u koju razinu zdravstvene djelatnosti spadaju –primarnu ili sekundarnu ? Napominjemo da u članku 30. st. 2 koji govori o djelatnostima primarne razine nije navedena Specijalističko-konzilijarna djelatnost ) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1489 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U Članku 30. Stavku (2) prijedloga Zakona navedeno je da se Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti, između ostalih i logopedije. Budući da članak 46. u stavku (1) navodi da zdravstveni radnik na primarnoj razini obavlja zdravstvenu djelatnost kroz ordinacije pod uvjetima koje propisuje ovaj Zakon predlažemo da se u stavku (2 ) doda riječ: „ logopedije“ prije specijalističko-konzilijarne djelatnosti kako bi se djelatnost logopedije mogla obavljati u ordinaciji. Potrebno je jasno definirati mogu li magistri logopedije obavljati djelatnost logopedije u privatnoj praksi pod uvjetima propisanim prijedlogom zakona, Člankom 155. Stavkom (2) koji propisuje da se logopedi smatraju zdravstvenim radnicima. Znači li to da logopedi ispunjavaju uvjete iz članka 46, stavak 1 za obavljanje privatne prakse. Mi predlažemo izmjenu u članku 46. tako da glasi: „(2) U ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije te specijalističko-konzilijarna djelatnost. „ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1490 | Ankica Bojčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U članku 46. stavku 3.izmjeniti medicinsko-biokemijske laboratorije u medicinsko dijagnostičke laboratorije. Obrazloženje: Sukladno članku 55.stavku 1. Zakona o djelatnostima u zdravstvu ( NN 87/09 ) u opisu medicinsko-laboratorijske djelatnosti navodi se i medicinska biokemija. Stoga, kao širi pojam i na primarnoj razini zdravstvene zaštite treba terminološki upotrijebiti pojam u ˝medicinsko- dijagnostičke laboratorije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1491 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1492 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Ordinaciji - kao budućem novom pravnom subjektu, odnosno nositelju primarne zdravstvene zaštite, koji djeluje u mreži javne zdravstvene službe treba precizno utvrditi obveze, što podrazumijeva poštivanje načela dostupnosti, obvezu sudjelovanja u dežurstvu, poštivanje radnog vremena, osiguranje kratkoročnih i dugoročnih zamjena, odnosno nedvojbeno propisati obvezu pridržavanja svih pravila i načina rada u javnoj zdravstvenoj službi. „Ordinacija“ (uključivo sadašnji koncesionari) organizacijski trebaju biti vezani uz dom zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1493 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U potpunosti podržavam komentar Ines Vukasović. Upotreba nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1494 | IVANA JAKUŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1495 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Protivimo se uvođenju ordinacija i ukidanju koncesija. Smatramo da uvođenje ordinacija sukladno predloženim zakonskim odredbama znači privatizaciju zdravstva. Time se također centralizira zdravstvo, što se suprotno principu decentralizacije, a koji se navodi u obrazloženju prijedloga zakona kao jedan od glavnih ciljeva zakona. Naime, sukladno predloženom načinom reguliranja ordinacija, jedinice područne (regionalne) samouprave nemaju nijedan način kontrole i utjecaja nad zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu u ordinaciji, dok im je člankom 11. ovog prijedloga zakona propisana obveza da koordiniraju i organiziraju rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost. U stavku 3. predlažemo izbaciti privatnu praksu sanitarnih inženjera, sanitarni inženjeri su dio javnozdravstvene djelatnosti koju ne bi mogli obavljati fizičke osobe i trgovačka društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1496 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Upotreba nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1497 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažemo se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ponovno ukazujemo na činjenicu kako je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1498 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1499 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1500 | Ines Fijan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U potpunosti podržavam komentare Mihaele Gaće, Tare Rolić i Leide Tandare. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1501 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1502 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1503 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U stavku 3. iza riječi "primalja" predlažemo dodatti riječi "(prvostupnica i magistara primaljstva)". Obrazloženje: Zakon o primaljskoj djelatnosti ne prepoznaje različite razine obrazovanja ove regulirane profesije. Prijedlogom se u ovom zakonu više razine rješava zakonitost regulirane profesije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1504 | Marina Dujmić Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1505 | Mihaela Gaće | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. članka 46. jer precizno ukazuje o kojoj laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite se radi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1506 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46, Stavak 3 Riječi „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1507 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46, stavak 3 točno je naveden naziv medicinsko-biokemijski laboratorij, nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1508 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. st. 3. predlaže se da glasi:"Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na medicinsko-biokemijske laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse prvostupnica primaljstva, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1509 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. : riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1510 | Leida Tandara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Nazivlje medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka potpuno je opravdano budući da je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1511 | Gordana Mamlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1512 | Nezavisni hrvatski sindikati | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti uvodi veliku novinu na razini primarne zdravstvene zaštite uvođenjem instituta privatne prakse u ordinaciji. Navedenim institutom napušta se sustav koncesija te dodatno privatizira sustav primarne zdravstvene zaštite. Predložena promjena pravda se potrebom dokidanja nejednakog položaja liječnika PZZ-a sukladno važećem uređenju, jer neki rade u sustavu koncesija, dok su drugi ostali izvan tog sustava radeći u sustavu domova zdravlja. Navedena nejednakost očituje se prije svega u visini njihovih plaća, a poseban problem predstavlja i nemogućnost ulaska u sustav koncesija, jer iste dodjeljuju župani. Privatizacija PZZ-a započela je prije 20 godina uvođenjem sustava zakupa, potom je nastavljena 2008. godine uvođenjem sustava koncesija, da bismo prema prijedlogu novog Zakona dobili sustav privatne prakse u ordinaciji. Nezavisni hrvatski sindikati (dalje: NHS) svih ovih godina upozoravaju kako privatizacija sustava PZZ-a nije prihvatljiva te kako je procese potrebno vratiti na početak. Naime, pravdajući najnoviji prijedlog potrebom da se uklone postojeće nejednakosti između liječnika PZZ-a predlagatelj je iste mogao ukloniti jačanjem domova zdravlja i vraćanjem liječnika PZZ-a u sustave domova zdravlja. Ne možemo prihvatiti tezu prema kojoj se sustav PZZ-a jača upravo uvođenjem privatnih ordinacija, jer to nije jačanje sustava s pozicije korisnika, a upravo je ta pozicija trebala biti ishodišna točka svih izmjena. Sve dok postoji sustav solidarnog javnog zdravstva nema mjesta privatizaciji korištenjem javnog novca. NHS se ne protivi privatnom zdravstvu koje počiva na poduzetništvu, jer smatra da je ono potrebno i nedvojbeno obogaćuje lepezu zdravstvenih usluga na korist svih onih koji te usluge trebaju. Međutim, taj sustav pruža usluge na tržištu, posluje po zakonima tržišta, a svoj profit najvećim dijelom ostvaruje na slobodnom tržištu. Svaki liječnik ima pravo izaći na tržište i pružati svoje usluge na njemu, a država je dužna kroz sustave domova zdravlja osigurati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini. Tim više što se u samom tekstu Zakona jasno naznačuje kako je dom zdravlja nositelj zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Kako bi navedeno određenje doista i bilo provedeno u praksi nedvojbeno je potrebno jačati domove zdravlja, a ne ih svoditi na zgradu, što oni već danas većim dijelom jesu, a sutra će to postati u cijelosti. Troškove koji se danas isplaćuju liječnicima koncesionarima temeljem ugovora sa HZZO-om moguće je osigurati i liječnicima koji bi radili u sustavu doma zdravlja, samo za to treba pronaći volju. Kada, međutim, država jednom dijelu liječnika omogućava privatnu praksu financiranu javnim novcem, onda ne možemo ne reći kako je to nedopustivo. Javni novac koji uplaćuju hrvatski građani izdašan je izvor prihoda u koji mnogi žele zaći kako bi sebi osigurali „dio kolača“, a pri tome se premalo vodi računa o tome da se radi o novcima namijenjenim financiranju velikog i troškovno zahtjevnog sustava javnog i solidarnog zdravstva koje svim svojim korisnicima mora osigurati pravovremenu uslugu najbolje moguće kvalitete. I dok o kvaliteti i požrtvovnosti svih pružatelja zdravstvenih usluga zasigurno nema značajnih prigovora, pravovremena dostupnost zdravstvene usluge postaje prava bolest sustava. Zbog svega navedenog, NHS smatra potpuno neprihvatljivim uvođenje privatne prakse u ordinaciji te, upravo suprotno, za očuvanje javnog zdravstva smatra nužnim vratiti cijeli sustav PZZ-a u domove zdravlja, uz odgovarajuće materijalno-tehničko opremanje ordinacija kako bi se na razini PZZ-a mogle pružati jednako kvalitetne usluge, a kako bi sekundarni i tercijarni sustav zdravstvene zaštite bili rasterećeni te pružati najsloženije i najsuvremenije dijagnostičko-terapijske usluge. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1513 | Angelika Julardžija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1514 | PETRA MEDAČ ČORAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1515 | Marija Čuljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) Riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, citološki laboratorij, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1516 | Maja Jeršek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1517 | Zagrebačka županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Mišljenja smo da je potrebno definirati pojam ordinacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1518 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1519 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1520 | MARIJA DRENJANČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1521 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost je ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je definirano nizom propisa (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03) i dr.) kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1522 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s komentarima Ane Pocrnje, Josipe Raguž i Josipe Periše. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1523 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U članku 46. stavku 3. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijske ispred riječi laboratorije i zamijeniti s riječima dijagnostičke tako da stavak 3. glasi: „Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na dijagnostičke laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa.“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija predstavlja samo jedan segment medicinsko-laboratorijske dijagnostičke djelatnosti. Navedeno predstavlja općepoznatu činjenicu koja je ujedno navedena u prijedlogu Vlade prilikom donošenja Zakona o djelatnostima u zdravstvu 2009. godine. Naime, jedan od razloga donošenja zakona izričito navedenih u prijedlogu je bila činjenica da je tada važećim zakonodavstvom medicinsko-laboratorijska dijagnostička djelatnost bila regulirana samo u segmentu medicinsko-biokemijske djelatnosti (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti), dok nisu bila regulirana sva ostala područja medicinsko-laboratorijske dijagnostike (hematologija, citologija, transfuzija, patologija, mikrobiologija, imunologija, serologija, molekularna dijagnostika i druge), a time za brojne djelatnike te struke (oko 4800) nisu bili uređeni standardi i uvjeti za obavljanje djelatnosti. Isto je navedeno i u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji izričito navodi da je „medicinsko-biokemijska djelatnost jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal…“ S obzirom na navedeno, laboratorijska dijagnostika je širi pojam koji osim medicinsko biokemijske obuhvaća i druga područja laboratorijske dijagnostike (primjerice mikrobiologiju, imunologiju, citologiju, molekularnu dijagnostiku i druge). Člankom 55. Zakona o djelatnostima u zdravstvu propisano je da medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patalogije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Dakle, medicinsko-laboratorijski zdravstveni radnici osim u medicinsko-biokemijskim laboratorijima rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Stoga je potpuno nezakonito i protuustavno ograničavanje obavljanja primarne prakse u sklopu ordinacije samo na jedan segment djelatnosti laboratorijske dijagnostike – medicinsku biokemiju. U članku 30. stavku 2. samog nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da se „zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti laboratorijske dijagnostike“ stoga je nužno i potrebno da se ostale odredbe u daljnjim člancima Zakona sadržajno usklade s navedenim pojmom, jer se pružanje zdravstvene zaštite ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1524 | Davorka Bebek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1525 | Iva Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1526 | Ines Hrkač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1527 | ZVONIMIR PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1528 | Jelena Vrdoljak Gudasić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s komentarima Josipe Periše i Ane Pocrnja. Slažem se uporabom nazivlja medicinsko biokemijski laboratorij u točki (3) jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Obrazloženje: Zakon o medicinskoj biokemijskoj djelatnosti NN 121/2003, Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti NN 61/2011, Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko biokemijski laboratoriji NN 197/2003, Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja NN 56/2017. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1529 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1530 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1531 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1532 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s komentarima Josipe Periše i Ane Pocrnje. Nužno je koristiti nazivlje medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ponovno ukazujemo na činjenicu kako je NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE JEDINA LABORATORIJSKA DJELATNOST ONA KOJA SE ODVIJA U MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOM LABORATORIJU što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinskobiokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1533 | Sanja Salamunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1534 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1535 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1536 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se uporabom nazivlja medicinsko biokemijski laboratorij u točki (3) jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Obrazloženje: Zakon o medicinskoj biokemijskoj djelatnosti NN 121/2003, Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti NN 61/2011, Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko biokemijski laboratoriji NN 197/2003, Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja NN 56/2017. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1537 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Slažem se s uporabom nazivlja medicinsko biokemijski laboratorij, točka(3) jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Obrazloženje: Zakon o medicinskoj biokemijskoj djelatnosti NN 121/2003, Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti NN 61/2011, Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko biokemijski laboratoriji NN 197/2003, Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja NN 56/2017. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1538 | Hrvatska komora zdravstvenih radnika SR ZRTD | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. st 2. iza teksta „medicine rada/medicine rada i sporta” dodati riječ “ dijagnostike” Članak 46. st 3. iza teksta „medicinsko-biokemijske laboratorije” dodati riječi “ radiološke dijagnostike”, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1539 | Dajana Kopjar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1540 | Danica Vavidec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1541 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Mišljenja smo da je trebalo zadržati sustav koncesija uz određena poboljšanja sustava (utvrđivanje obveza koncesionara za sudjelovanje u posebnom dežurstvu, mrtvozorstvu i svih drugih obveza koje se nameću doktorima zaposlenicima domova zdravlja). Ako se odustaje od koncesija u zdravstvu, postavlja se pitanje uloge županije u popunjavanju mreže javne zdravstvene službe, organiziranje rada ustanova, koordinacije i organiziranja rada pravnih i fizičkih osoba koje na području županije obavljaju djelatnost, a što je obveza županije slijedom članka 11. Prijedloga Zakona (a i važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1542 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Predlažemo zadržavanje organiziranja primarne zdravstvene zaštite kroz koncesije u zdravstvu uz njihovo daljnje unapređenje i zakonsko uređenje svih spornih pitanja koja su se nametnula u praksi. Ukoliko je to neprihvatljivo predlagaču, u Zakonu je potrebno preciznije odrediti ulogu ordinacija, njihovih prava i obveza s obzirom da se za rad ordinacija u Mreži osiguravanju sredstva iz doprinosa za zdravstveno osiguranje namijenjenih financiranju javnog zdravstva. Iz stavka 3. brisati riječi "privatne prakse sanitarnih inženjera" s obzirom na činjenicu da sanitarni inženjeri mogu biti samo dio tima za kojeg su sredstva njihovog školovanja osiguravali zavodi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1543 | Nataša Čonka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1544 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) - riječi "medicinsko-biokemijske laboratorije" zamijeniti riječima "dijagnostičke laboratorije". Obrazloženje: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1545 | Hrvatska strukovna udruga fonetičara (HSUF) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U članku 46. u odjeljku (2) dodati: fonetske rehabilitacije slušanja i govora U članku 46. u odjeljku (3) dodati: privatne prakse fonetske rehabilitacije slušanja i govora Obrazloženje: U svom znanstvenom i umjetničkom području Humanističke znanosti i polju Filologija 6.03 grane 6.03.15 fonetika Diplomirani fonetičar smjera rehabilitacije slušanja i govora po stečenoj sveučilišnoj diplomi Filozofskog fakulteta u Zagrebu (dopusnica MZOŠ RH od 28.7.2011.) stječe radne kompetencije koje su u području klasifikacije i rehabilitacije jezično-govornih poremećaja, oštećenja sluha, poremećaja glasa. Podrazumijeva se da shvaćanje zdravstvene kvalitete uključuje i područje mozga, neuroloških, senzoričkih i motoričkih kompetencija koje je ljudska vrsta razvila u filološkom usponu svojih komunikacijskih sposobnosti na kojima počivaju gotovo sva područja suvremenog rada i života i da je njihova specifična dijagnostika i rehabilitacija sastavni dio shvaćanja suvremene zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1546 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) Riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1547 | KATARINA PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1548 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1549 | Vedrana Feketija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka 3: Riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1550 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) Riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1551 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak 3: „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1552 | Valentina Ivanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1553 | Mario Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1554 | Gabrijela Begić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1555 | Ivana Šargovinski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1556 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1557 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | iz članka 46. stavka 1. izbaciti riječi "privatnu praksu" Tada je riječ o javnom djelatniku i javnom djelatnosti. Tada svi daljnji članci imaju smisao. Privatne su ordinacije dobrodošle i dobra su dopuna javnom zdravstvu, ali samo ako su doista privatne odnosno ako nemaju ugovor sa Zavodom i posluju na načelima slobodnog tržišta | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1558 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Koja je definicja ordinacije - jedinica organizacije PZZ. Poznato je samo da se u ordinacijama obalja PZZ kao privatna praksa , a ne kao javna služba, kao što zakon predmijeva za zdravstvenu djelatnost. Privatnoj praksi cilj nije usluga nego ostvarivanje profita. u tu privatnu praksu može ići sve iz djelatnosti doma zdravlja osim patronaže. gdje nam je ostalo javno zdravstvo. A ne zaboravimo da se u taj model priključuje i specijalističko konzilijarna zdravstva zaštita. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1559 | HRVATSKA UDRUGA LABORATORIJSKE MEDICINE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak 3: Riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1560 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U članku 46. stavku 3. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijske ispred riječi laboratorije i zamijeniti s riječima dijagnostičke tako da stavak 3. glasi: „Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na dijagnostičke laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa.“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija predstavlja samo jedan segment medicinsko-laboratorijske dijagnostičke djelatnosti. Navedeno predstavlja općepoznatu činjenicu koja je ujedno navedena u prijedlogu Vlade prilikom donošenja Zakona o djelatnostima u zdravstvu 2009. godine. Naime, jedan od razloga donošenja zakona izričito navedenih u prijedlogu je bila činjenica da je tada važećim zakonodavstvom medicinsko-laboratorijska dijagnostička djelatnost bila regulirana samo u segmentu medicinsko-biokemijske djelatnosti (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti), dok nisu bila regulirana sva ostala područja medicinsko-laboratorijske dijagnostike (hematologija, citologija, transfuzija, patologija, mikrobiologija, imunologija, serologija, molekularna dijagnostika i druge), a time za brojne djelatnike te struke (oko 4800) nisu bili uređeni standardi i uvjeti za obavljanje djelatnosti. Isto je navedeno i u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji izričito navodi da je „medicinsko-biokemijska djelatnost jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal…“ S obzirom na navedeno, laboratorijska dijagnostika je širi pojam koji osim medicinsko biokemijske obuhvaća i druga područja laboratorijske dijagnostike (primjerice mikrobiologiju, imunologiju, citologiju, molekularnu dijagnostiku i druge). Člankom 55. Zakona o djelatnostima u zdravstvu propisano je da medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patalogije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Dakle, medicinsko-laboratorijski zdravstveni radnici osim u medicinsko-biokemijskim laboratorijima rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Stoga je potpuno nezakonito i protuustavno ograničavanje obavljanja primarne prakse u sklopu ordinacije samo na jedan segment djelatnosti laboratorijske dijagnostike – medicinsku biokemiju. U članku 30. stavku 2. samog nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da se „zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti laboratorijske dijagnostike“ stoga je nužno i potrebno da se ostale odredbe u daljnjim člancima Zakona sadržajno usklade s navedenim pojmom, jer se pružanje zdravstvene zaštite ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1561 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | U Zakonu je potrebno preciznije odrediti ulogu ordinacija, njihovih prava i obveza u smislu davanja javnom zdravstvu, s obzirom da su primatelji sredstava iz javnog zdravstva - Ugovor sa HZZO-om. Predlažemo zadržavanje koncesijau zdravstvu uz njihovo daljnje unapređenje i zakonsko uređenje svih spornih pitanja koja su se nametnula u praksi | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1562 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak 3 „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. Mikrobiologiju, citologiju, patohistologiju…).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1563 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1564 | Sanela Mišetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1565 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | -točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera". Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1566 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1567 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1568 | Mario Balta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1569 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1570 | Suzana Harabajsa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46, Stavak 3 Riječi „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. citologiju i mikrobiologiju...). Ne smije se pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je navoditi u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a ne kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da medicinsko biokemijska djelatnost nije jedina dijagnostička djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1571 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1572 | Marija Zelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1573 | Hrvatska udruga citotehnologa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46, Stavak 3 Navod „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. citologiju i mikrobiologiju...). Ne smije se pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ govori da medicinsko biokemijska djelatnost nije jedina dijagnostička djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1574 | Lidija Eržić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1575 | Martina Abramović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1576 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1577 | Erna Mirković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1578 | Tajana Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1579 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1580 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1581 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1582 | RENATA NEMET-GUŽVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1583 | Suzana Hančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | (3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na dijagnostičke laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1584 | Suzana Hančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) „Medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju, citologiju). Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko-biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“, a nikako ne glasi „zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko-biokemijsku djelatnost“). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1585 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1586 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti s obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1587 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1588 | Mia Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1589 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1590 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1591 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1592 | Maja Šare | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1593 | Ljubica Farkaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1594 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1595 | Josipa Ivić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1596 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1597 | ADMIR DILBEROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | "medicinsko-biokemijske laboratorije" zamjeniti riječima dijagnostičke laboratorije jer se ovim izrijekom zakona dovodi u pitanje legalno funkcioniranje privatnih laboratorija iz oblasti mikrobiologije,citologije i imunologije koji već godinama postoje u Republici Hrvatskoj i vode ih liječnici specijalisti citologije,mikrobiologije, lab.imunologije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1598 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1599 | KATJA PULJČAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Stavak (3) „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1600 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1601 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46., stavak 3: zbog postojećeg kaotičnog stanja struke, te zaštite dentalnih tehničara koji svoju djelatnost obavljaju u javnim ustanovama (DZ-a, poliklinikama i fakultetima) i dentalnih tehničara privatne prakse, tražimo definiranje i odvajanje javnih i privatnih usluga, što bi u konačnici dovelo do uvođenja/uspostavljanja reda u struci, zaustavljanja potkradanja državnog (zdravstvenog) proračuna, utaje poreza, rada na crno i sive zone. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1602 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1603 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1604 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1605 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | očka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1606 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1607 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1608 | Sanja Kuštreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1609 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Svakako dodati st 4 ) U ordinaciji se može obavljati stručna edukacija ( stažisti, specijalisitčko usavršavanje ) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1610 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. | Naslov ovog segmenta je "Ordinacija", međutim nije nigdje navedeno što je zapravo ordinacija. Primjerice prvi stavak bi trebao glasiti: "Ordinacija je organizacijski oblik provođenja zdravstvene djelatnosti u kojoj zdravstvenu zaštitu pruža privatni zdravstveni radnik doktor medicine/doktor dentalne medicine osobnim radom u timu s drugim zdravstvenim radnikom odgovarajuće stručne spreme.". Umjesto toga, članak počinje time da privatni zdravstveni radnik obavlja privatnu praksu u ordinaciji. A budući da ordinacija u hrvatskom jeziku ima značenje prostorne jedinice u kojoj se pruža zdravstvena zaštita, onda je cijeli koncept zbunjujuć. Dodatno zbunjuje primjena odredbi ordinacije na privatne prakse drugih zdravstvenih radnika npr. sanitarnih inžinjera (?!). Nisu li sanitarni inžinjeri dio javnozdravstvene djelatnosti koju ne bi mogli obavljati fizičke osobe i trgovačka društva? Kad su već nabrojani (gotovo) svi zdravstveni radnici kao mogući nositelji privatne prakse, zašto nema logopeda? Zašto logopedi ne bi mogli osnovati privatnu praksu, ako mogu radni terapeuti? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1611 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Članak 47., stavak 1., podstavak 6, nakon riječi “nije u radnom odnosu” dodati “na puno radno vrijeme” Obrazloženje: Osoba koja je zaposlena za manje od punog radnog vremena bi trebala moći otvoriti svoju privatnu ordinaciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1612 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Prijedlog izmjene čl. 47. st (1) toč. 4: Predlažemo da točka 4. glasi: poslovno sposoban za obavljanje poslova zdravstvene zaštite Obrazloženje: Nema zakonske osnove da se osobi koja je lišena poslovne sposobnosti za poduzimanje radnji koje se ne odnose na obavljanje zdravstvene djelatnosti uskrati mogućnost obavljanje iste. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1613 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1614 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Sukladno EU direktivi 2013/55 koja naglašava potrebu prilagođavanja jezičnih kompetencija specifično za svaku profesiju, a posebno za logopediju, minimalna razina poznavanja jezika za nesmetano obavljanje logopedske djelatnosti je razina C2. Dodati u stavak (3) tako da glasi: „Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom, a iznimno za djelatnost logopedije minimalno razinu stupnja C2 (samostalni korisnik), osim ako je jezik dodiplomske izobrazbe bio hrvatski ili ako je srednjoškolsko obrazovanje završeno na hrvatskom jeziku.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1615 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1616 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Čl. 47. st. 1. t. 6. predlaže se da se briše. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1617 | Mirjana Mariana Kardum Paro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Objašnjenje - trenutno u RH postoji hiperprodukcija stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji)stvorenih bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1618 | Valentina Cesar Kocijan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1619 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U članku 47. iza stavka 2. predlažemo dodati novi stavak 3. koji glasi: ” (3) Uvjet iz točke 7. stavka 1. ovog članka zdravstvenom radniku, a koji će privatnu praksu u ordinaciji obavljati u poslovnom prostoru u kojem je obavljao zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovog Zakona omogućiti će se sklapanje ugovora o zakupu prostora s domom zdravlja s danom početka obavljanja privatne prakse.” Stavci 3. i 4. postaju stavcima 4. i 5. Obrazloženje: Osiguranje kontinuiranog pružanja zdravstvene zaštite u ordinacijama prilikom primjene novih odredbi zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1620 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1621 | MIJO KARAULA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Obrazloženje: | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1622 | MIJO KARAULA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Obrazloženje: osiguranje kontinuiranog pružanja zdravstvene zaštite u ordinacije prilikom primjene novih odredbi zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1623 | ordinacija obiteljske medicine doc.dr.sc.L.Bukmir dr. med. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Članak 47. potrebno je da se u točka 1. u stavku 1. izmjeni u "ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i odgovarajuću specijalizaciju" U članku 46. neophodno dodati "U ordinaciji se provodi i nastavna djelatnost za visoka učilišta medicinskog usmjerenja, Sveučilište može ordinaciji dodijeliti naziv sveučilišna ordinacija. Mjerila za dodjelu naziva sveučilišna ordinacija su: -obavljanje djelatnosti na spec. razini -provođenje obrazovanja zdravstvenih radnika na svim obrazovnim razinama -organiziranje, provođenje specijalističkog i poslijediplomskog usavršavanja zdravstvenih radnika -provođenje znanstveno-istraživačke djelatnosti -nositelji timova imaju znanstvena ili znanstveno nastavna zvanja na fakultetu za koji se provodi nastava U pogledu NACRTA IZMJENA I DOPUNAMA ODLUKE O OSNOVAMA ZA SKLAPANJE UGOVORA O PROVOĐENJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Predlaže s odustanak od izmjena kojima se umanjuju financijska sredstva u djelatnosti primarne zdravstevne zaštite koja su već sramotno niska, te je nužno novo vrednovanje liječnićkog rada da se ne ugrozi funkcioniranje primarne zdravstevne zaštite i cjelokupnog sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1624 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1625 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1626 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1627 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Slažem se sa prijedlogom dr.sc.Ines Vukasović. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što se smatra odgovarajućim obrazovanjima zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i Ministarstva zdravlja i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava uz medijsku kampanju širokih razmjera u kojoj naglašavaju da im se nešto oduzima, a kako se onda nekome koga nije bilo išta može oduzeti. Nužno je razlikovati Sveučilišne poslijediplomske specijalističke studije i specijalistička usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1628 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Slažem se sa Lorenom Honović Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji- kako je moguće npr. "zahtjevne studije MLD-Rijeka" studirati izvanredno dva dana tjedno) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1629 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U članku 47. stavku 1. predlažu se brisati riječi: „ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem“ Predlažemo da se točka 1. u stavku 1. izmijeni na način da glasi: „1. ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i odgovarajuću specijalizaciju“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1630 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1631 | Josip Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti se slažem i podržavam prijedlog kolegice Ines Vukasović | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1632 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1633 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti podržavam komentar Ines Vukasović koji kaže : Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što se smatra odgovarajućim obrazovanjima zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i Ministarstva zdravlja i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava uz medijsku kampanju širokih razmjera u kojoj naglašavaju da im se nešto oduzima, a kako se onda nekome koga nije bilo išta može oduzeti. Nužno je razlikovati Sveučilišne poslijediplomske specijalističke studije i specijalistička usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva. Nadalje brojne srodne struke iz područja prirodnih znanosti i društvenih te kineziolozi također žele biti prepoznati kao zdravstveni radnici, a u zakonu se spominju malo kao zdravstveni suradnici (članci 31,. 90., 167.), a malo kao zdravstveni radnici (članak 155., stavak 2 ) „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“. Dodala bih da je potrebno zadržati izvrsnost i dosadašnji status zdravstvenih sveučilišnih integriranih studija u RH (Medicinski fakultet; Stomatološki fakultet, i Farmaceutsko-biokemijski fakultet) ,a ne da ih se omalovažava na način da sa nadograđenim Zdravstvenim veleučilištem ili sa jednom godinom nekog poslijediplomskog specijalištičkog studija, njihova prava u bilo kojem smislu izjednačavaju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1634 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U članku 47. stavku 1. predlažu se brisati riječi: „ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem“ Predlažemo da se točka 1. u stavku 1. izmijeni na način da glasi: „1. ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i odgovarajuću specijalizaciju“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1635 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji- kako je moguće npr. "zahtjevne studije MLD-Rijeka" studirati izvanredno dva dana tjedno) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1636 | Hrvatska udružba obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Članak 47, stavak 1. u točci 1 iza zereza DODATI "ZA DJELATNOST OBITELJSKE MEDICINE KAO i za specijalističko konzilijarne ordinacije neophodno je imati odgovarajuću specijalizaciju." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1637 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Sukladno EU direktivi 2013/55 koja naglašava potrebu prilagođavanja jezičnih kompetencija specifično za svaku profesiju, a posebno za logopediju, minimalna razina poznavanja jezika za nesmetano obavljanje logopedske djelatnosti je razina C2. Dodati stavak (3) tako da glasi: „Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom, a iznimno za djelatnost logopedije minimalno razinu stupnja C2 (samostalni korisnik), osim ako je jezik dodiplomske izobrazbe bio hrvatski ili ako je srednjoškolsko obrazovanje završeno na hrvatskom jeziku.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1638 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što se smatra odgovarajućim obrazovanjima zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i Ministarstva zdravlja i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava uz medijsku kampanju širokih razmjera u kojoj naglašavaju da im se nešto oduzima, a kako se onda nekome koga nije bilo išta može oduzeti. Nužno je razlikovati Sveučilišne poslijediplomske specijalističke studije i specijalistička usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva. Nadalje brojne srodne struke iz područja prirodnih znanosti i društvenih te kineziolozi također žele biti prepoznati kao zdravstveni radnici, a u zakonu se spominju malo kao zdravstveni suradnici (članci 31,. 90., 167.), a malo kao zdravstveni radnici (članak 155., stavak 2 ) „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1639 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Dopunjuje se članak 47. NPZ tako, da se u stavku 1. nakon točke 8. utvrđuje točka 9. i to u tekstu kako slijedi: „zasnuje radni odnos sa zdravstvenim radnikom za rad u timu, kako je propisano ovim Zakonom“. Dopunjuje se stavak 2. istog članka NPZ tako da se na kraju rečenice umjesto točke stavi zarez i nastavno utvrdi tekst: „a uvjet iz točke 9. prethodnog stavka u roku od 30 dana računajući od dana dobivanja rješenja o statusu privatnika, kojim se potvrđuje da je uz pravnu, privatnik stekao i poslovnu sposobnost. Obrazloženje: Uvjeti za obavljanje privatne prakse vezani su i za definiciju/sastav tima zdravstvenog radnika – nositelja djelatnosti, tj. da ga sačinjavaju npr. liječnik – nositelj djelatnosti privatne prakse u Ordinaciji i medicinska sestra. Da bi mogao osigurati kadrovski uvjet, zdravstveni radnik fizička osoba mora imati aktivnu legitimaciju ući u poslovni odnos sa drugom fizičkom osobom prema kojoj je/će biti poslodavac a ona radnik, prema definiciji jednog i drugog pojma iz ZOR-a, a to je dozvola rada. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1640 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U čl. 47. st. 1. koji glasi: „Privatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem ako:“ predlaže se da se iza riječi „ili“ dodaju riječi „stručnim preddiplomskim studijem“. Obrazloženje: Zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu mogu imati završen stručni preddiplomski studij koji je izjednačen sa sveučilišnim pa je potrebno navesti i stručni preddiplomski studij u ovom članku. U članku 47. st. 1. točka 2. predlaže se da ista glasi :"2.ima važeće odobrenje za samostalan rad" U čl. 47. st. 3. koji glasi: „Državljani drugih država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik, najmanje na razini B1 sukladno Zajedničkom europskom referentnom okviru za strane jezike.“ predlaže se da se riječ „B1“ zamijeni riječima „B2“ . Obrazloženje: Budući da se radi o pružanju zdravstvene skrbi smatramo da je potrebno poznavanje jezika najmanje na razini B2 kako bi se omogućila nesmetana komunikacija između zdravstvenog radnika i pacijenta. U čl. 47. st. 4. koji glasi: „Stranci mogu obavljati privatnu praksu prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka te ako ispunjavaju uvjet poznavanja hrvatskog jezika, najmanje na razini B1 sukladno Zajedničkom europskom referentnom okviru za strane jezike.“ predlaže se da se riječ „B1“ zamijeni riječima „B2“. Obrazloženje: Budući da se radi o pružanju zdravstvene skrbi smatramo da je potrebno poznavanje jezika najmanje na razini B2 kako bi se omogućila nesmetana komunikacija između zdravstvenog radnika i pacijenta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1641 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U stavku 3. i 4. članka 47. razina "B1" mijenja se i glasi "B2" Naime, važeći zakonski tekst je tražio razinu poznavanja hrvatskog jezika na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju sa pacijentom. Sukladno Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike razina B1 u komunikaciji podrazumijeva da osoba može razumjeti glavne misli standardnog razgovora s temama s kojima se pojedina osoba redovito susreće pri čemu ista može razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa. Razina poznavanja hrvatskoj jezika na razini B1 osigurava ograničenu komunikaciju no ako želimo ostvariti logičan cilj - razina nesmetane komunikacije sa pacijentima, kao i članovima tima, trebao bi biti minimalni uvjet razina B2 koja temeljem citiranog Zajedničkog europskog referentnog okvira za strane jezike podrazumijeva da osoba može pratiti duže govore i predavanja te složenu argumentaciju. Podižući raznu poznavanja hrvatskog jezika sigurno će se doprinijeti razini kvalitete pružene zdravstvene zaštite te se smanjiti mogućnost medicinskih pogrešaka nastalih uslijed nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1642 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Objašnjenje: hiperprodukcija stručnjaka u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1643 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Podržavam komentare Ane Pocrnje, Josipe Periše i Lorene Honović. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1644 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1645 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1646 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1647 | Renata Skala | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1648 | ADMIR DILBEROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | Definirati koje je to točno odgovarajuće obrazovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1649 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. | st 6 dodati.....nije u radnom odnosu osim u statusu uposlenika katedre djelatnosti iz područja primarne zdravstvene zaštite ( pedijatrija, obiteljska medicina, ginekologija ) tzv kumulativni rad | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1650 | Marko Mešin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1651 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. stavak (1) brisati riječi „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjeniti riječima: „ a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Dakle, medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ koja kao širi pojam obuhvaća i medicinsku biokemiju. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko - laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim, te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u specijalističkim dijagnostičkim laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju, tipizaciju tkiva i dijagnostiku nasljednih metaboličkih bolesti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1652 | MARIJA BURELA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1653 | Roberta Halusek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1654 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1655 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1656 | Lada Rumora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Molim da se upiše ispravan i od Ministarstva znanosti odobren naziv struke: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Nikakve druge inačice koje pojedinci u svojim komentarima pokušavaju "progurati" nisu priznate struke, niti su takvi "stručnjaci" priznati zdravstveni djelatnici s potrebnim kompetencijama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1657 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1658 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1659 | Sonja Podolar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Podržavam prijedlog i komentar Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1660 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1661 | Iva Friščić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U točki (1) magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima potrebno je ispraviti u "magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima" pošto je to u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1662 | Ivona Brkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1663 | Jelena Buben | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1664 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Slažem se s komentarom HKMB, Ines Vukasović i Gordane Juričić. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1665 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1666 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1667 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Budući da je propisano da se djelatnost logopedije obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini predlažemo da se u stavku (1 ) doda iza medicinsko-biokemijskim laboratorijima, „a magistri logopedije obavljaju privatnu praksu u logopedskim kabinetima/ordinacijama.“ Tako da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, a magistri logopedije obavljaju privatnu praksu u logopedskim kabinetima/ordinacijama.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1668 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1669 | Mirjana Mariana Kardum Paro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U cijelosti podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara U članku 48. stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ prijedlog je ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1670 | Martina Kramar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1671 | Valentina Cesar Kocijan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1672 | Nataša Čonka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1673 | Katarina Pajtak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1674 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1675 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti podržavam stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1676 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1677 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1678 | Petra Putak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1679 | Kristina Štirjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1680 | Petra Putak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1681 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1682 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1683 | HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. stavak 1 potrebno je definirati na ovaj način: (1) Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, a sanitarni inženjeri u privatnoj praksi iz djelatnosti sanitarnog inženjerstva. Obrazloženje: Radi usklađivanja sa člankom 46 ovog zakona potrebno je i ovdje definirati način i oblike obavljanja privatne prakse sanitarnih inženjera. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1684 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1685 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1686 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1687 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1688 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1689 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1690 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1691 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1692 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1693 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1694 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1695 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1696 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Predlažem zamjenu termina ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima'' u stavku (1) s ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima''. Obrazloženje: Potrebno je koristiti puni naziv struke/djelatnosti koji je u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) te Popisom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1697 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1698 | Zrinka Drenšek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak 1. magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlažem ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1699 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1700 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. stavak 1 potrebno je definirati na ovaj način: (1) Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, a sanitarni inženjeri u privatnoj praksi iz djelatnosti sanitarnog inženjerstva. Obrazloženje: Radi usklađivanja sa člankom 46 ovog zakona potrebno je i ovdje definirati način i oblike obavljanja privatne prakse sanitarnih inženjera. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1701 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1702 | Višnja Jureša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Predlažem zamjenu termina ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima'' u stavku (1) s ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima''. Obrazloženje: Potrebno je koristiti puni naziv struke/djelatnosti koji je u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) te Popisom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1703 | Sindikat medicinskih biokemičara Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Predlažemo termin u stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima'' zamijeniti s ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima''. Obrazloženje: Potrebno je koristiti puni naziv struke/djelatnosti koji je u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) te Popisom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1704 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1705 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U članku 48. stavku 1. iza riječi: „u ordinacijama“ predlažu se dodati riječi: „koje mogu uključiti i medicinski laboratorij“. U stavku 1. predlaže se dodati rečenica koja bi glasila: „Zdravstveni radnik koji nije doktor medicine ili doktor dentalne medicine, a obavlja samostalno privatnu praksu u medicinskom laboratoriju može samostalno izraditi i izdati samo analitički dio laboratorijskog nalaza.“ U stavku 2. dodati drugu rečenicu koja bi glasila: „Ordinacija privatne prakse može uključivati i vlastiti medicinski laboratorij“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1706 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak 1. ovog članka potrebno je dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicibe u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1707 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1: Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnosti). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1708 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Slažemo se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ponovno ukazujemo na činjenicu kako je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1709 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti se slažem s komentarom Josipe Raguž. "Stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a MAGISTRI MEDICINSKE BIOKEMIJE I LABORATORIJSKE MEDICINE u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: MEDICINSKA BIOKEMIJA I LABORATORIJSKA MEDICINA JEST ISPRAVAN NAZIV te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1710 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1711 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak 1. magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlažem ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1712 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1713 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. stavak 1. „magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima″ predlažem zamijeniti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko biokemijskim laboratorijima ″ Obrazloženje: puni naziv u skladu je s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1714 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1715 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1716 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1717 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1718 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1719 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1720 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1721 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1722 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1723 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1): Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1724 | Ivona Kuktić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti se slažem s prijedlozima i obrazloženjima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Točka (1) magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima potrebno je ispraviti u magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1725 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1726 | Pavica Šonjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti se slažem s prijedlozima i obrazloženjima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica ("Narodne novine" broj 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) Završetkom studija medicinke biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1727 | Megi Pavletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. (1) Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, a magistri sanitarnog inženjerstva i diplomirani sanitarni inženjeri u privatnoj praksi iz djelatnosti sanitarnog inženjerstva. Obrazloženje: obzirom da je privatna praksa sanitarnog inženjerstva bila navedena u članku 46., stavku 3., smatramo da je i u stavku 1. ovoga članka isto potrebno definirati na gore predloženi način. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1728 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1729 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1730 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1731 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1732 | Ante Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1733 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1734 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1735 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U članku 48. stavku 1. iza riječi: „u ordinacijama“ predlažu se dodati riječi: „koje mogu uključiti i medicinski laboratorij“. U stavku 1. predlaže se dodati rečenica koja bi glasila: „Zdravstveni radnik koji nije doktor medicine ili doktor dentalne medicine, a obavlja samostalno privatnu praksu u medicinskom laboratoriju može samostalno izraditi i izdati samo analitički dio laboratorijskog nalaza.“ U stavku 2. dodati drugu rečenicu koja bi glasila: „Ordinacija privatne prakse može uključivati i vlastiti medicinski laboratorij“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1736 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1737 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1738 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak 1. potrebno je nadopuniti da glasi ovako: (1) ''Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, a magistri sanitarnog inženjerstva i diplomirani sanitarni inženjeri u privatnoj praksi iz djelatnosti sanitarnog inženjerstva.'' Obrazloženje: obzirom da je privatna praksa sanitarnog inženjerstva bila navedena u članku 46., stavku 3. ovoga prijedloga Zakona, te je navedena i u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu (NN 97/09) smatramo da je i u stavku 1. ovoga članka isto potrebno definirati na gore predloženi način. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1739 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica ("Narodne novine" broj 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1740 | Matea Mijatović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1741 | Dario Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1742 | NIVES BOŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1743 | Aleksandra Maravić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Podržavam prijedlog HKMB da se u točki (1), ovog članka izvrše izmjene i umjesto: „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ napiše: „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ Pojašnjenje: zbog usklađivanja s nazivom akademskog zvanja i Bazom reguliranih profesija u RH koji vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1744 | Brankica Brnčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1745 | jasna Hanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1746 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1747 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica ("Narodne novine" broj 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) Završetkom studija medicinke biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1748 | Danijela Županić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Podržavam prijedlog da se u stavku 1. članka 48. umjesto "magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima" napiše "magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima" jer se završetkom studija Medicinske biokemije stječe naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1749 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1750 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1751 | IVANA JAKUŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U stavku (1): Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1752 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48.,stavak 1 ovog članka dopuniti na način da glasi: "„Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1753 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1754 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1755 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1756 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1757 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1758 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1759 | Marina Dujmić Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1760 | Mihaela Gaće | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Smatram da stavak 1. članka 48. treba dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1761 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1762 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48.,stavak 1 ovog članka dopuniti na način da glasi: "Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko biokemijskim laboratorijima" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1763 | Karla Kegalj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1764 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1765 | PETRA MEDAČ ČORAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1) Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1766 | Leida Tandara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1. ovog članka dopuniti na da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicibe u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1767 | Angelika Julardžija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1768 | Gordana Mamlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1769 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48 Stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica ("Narodne novine" broj 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1770 | Marija Čuljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, citološkom laboratoriju, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1771 | Maja Jeršek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1772 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1773 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1774 | MARIJA DRENJANČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“.Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1775 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Predlažem izmjenu članka 48. stavka (1). na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1776 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Slažem se s komentarima Ane Pocrnje i Josipe Periše. Članak 48, stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1777 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U članku 48. stavku 1. predlaže se brisati riječi magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamijeniti s riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Ponavlja se da su medicinsko-biokemijski laboratoriji samo jedna vrsta dijagnostičkih laboratorija, a budući da je člankom 30. propisano da se zdravstvena zaštita obavlja kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (a ne medicinske biokemije) nužno je uskladiti jedinstveno značenje termina laboratorijske dijagnostike kroz cijeli nacrt prijedloga Zakona. Nadalje, nedvojbeno je postojanje diplomskog sveučilišnog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao i postojanje visokoobrazovanog kadra – magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji neupitno imaju kompetencije za obavljanje djelatnosti u više vrsta dijagnostičkih laboratorija. Akademski naziv magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike definiran je Integriranim popisom akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“, br. 50/15, 37/17) u području 3.02 – Kliničke medicinske znanosti, a navedeno zanimanje se nalazi i u Šifrarniku HZZO-a pod šifrom 774. Navedeni obrazovni standard postoji i u svim drugim državama članicama EU, a profesija spada u opći sustav priznavanja sukladno Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Potreba za navedenim obrazovanim kadrom u području medicinsko-laboratorijske dijagnostike je evidentna i to na razini najosnovnije zdravstvene zaštite koja je Ustavom zajamčena svim građanima Republike Hrvatske stoga je apsolutno nedopustivo da se u nacrtu prijedloga Zakona izostave navedeni visokoobrazovani zdravstveni radnici. Po završetku studija magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike ima usvojena znanja i vještine za samostalno obavljanje svih vrsta laboratorijske dijagnostike, pripremljen je za samostalno obavljanje najsloženijih rutinskih poslova i analitičkih postupaka, praćenje, prijenos i razvoj znanja na znanstvenom nivou, kao i samostalno rukovođenje laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1778 | Davorka Bebek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1779 | ZVONIMIR PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1780 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1781 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1782 | Helena Hrkač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1783 | Sanja Salamunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak 1: brišu se riječi "a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima" i zamjenjuju riječima: "a u dijagnostičkim laboratorijima (ili laboratorijskoj dijagnostici) magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike". Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1784 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a MAGISTRI MEDICINSKE BIOKEMIJE I LABORATORIJSKE MEDICINE u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: MEDICINSKA BIOKEMIJA I LABORATORIJSKA MEDICINA JEST ISPRAVAN NAZIV te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1785 | Ivana Lakošeljac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak (1) Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1786 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1787 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1788 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48 Stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica ("Narodne novine" broj 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1789 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC)." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1790 | Hrvatska komora zdravstvenih radnika SR ZRTD | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. st 1. iza teksta „doktor medicine i doktor dentalne medicine“ dodati tekst “TE DRUGI ZDRAVSTVENI RADNICI ODGOVARAJUĆEG OBRAZOVANJA ZDRAVSTVENOG USMJERENJA SEDME RAZINE HKO-a“, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1791 | Dajana Kopjar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1792 | Danica Vavidec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1793 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48, stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica ("Narodne novine" broj 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1794 | Nataša Čonka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1795 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) - brišu se riječi " (...), a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima" i zamjenjuju riječima: " (...) a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike". Obrazloženje: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1796 | Andrija Lesar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Magistri santarnog inženjerstva i diplomirani sanitarni inženjeri trebaju imati mogućnost obavljanja privatne prakse iz djelatnosti sanitarnog inženjerstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1797 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1798 | KATARINA PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1799 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1800 | Vedrana Feketija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1801 | Vedrana Feketija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka 1: Iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1802 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1803 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1: Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1804 | Valentina Ivanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1805 | Mario Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1806 | Gabrijela Begić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1807 | Ivana Šargovinski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1808 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1809 | HRVATSKA UDRUGA LABORATORIJSKE MEDICINE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1 Iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1810 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U članku 48. stavku 1. predlaže se brisati riječi magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamijeniti s riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Ponavlja se da su medicinsko-biokemijski laboratoriji samo jedna vrsta dijagnostičkih laboratorija, a budući da je člankom 30. propisano da se zdravstvena zaštita obavlja kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (a ne medicinske biokemije) nužno je uskladiti jedinstveno značenje termina laboratorijske dijagnostike kroz cijeli nacrt prijedloga Zakona. Nadalje, nedvojbeno je postojanje diplomskog sveučilišnog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao i postojanje visokoobrazovanog kadra – magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji neupitno imaju kompetencije za obavljanje djelatnosti u više vrsta dijagnostičkih laboratorija. Akademski naziv magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike definiran je Integriranim popisom akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“, br. 50/15, 37/17) u području 3.02 – Kliničke medicinske znanosti, a navedeno zanimanje se nalazi i u Šifrarniku HZZO-a pod šifrom 774. Navedeni obrazovni standard postoji i u svim drugim državama članicama EU, a profesija spada u opći sustav priznavanja sukladno Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Potreba za navedenim obrazovanim kadrom u području medicinsko-laboratorijske dijagnostike je evidentna i to na razini najosnovnije zdravstvene zaštite koja je Ustavom zajamčena svim građanima Republike Hrvatske stoga je apsolutno nedopustivo da se u nacrtu prijedloga Zakona izostave navedeni visokoobrazovani zdravstveni radnici. Po završetku studija magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike ima usvojena znanja i vještine za samostalno obavljanje svih vrsta laboratorijske dijagnostike, pripremljen je za samostalno obavljanje najsloženijih rutinskih poslova i analitičkih postupaka, praćenje, prijenos i razvoj znanja na znanstvenom nivou, kao i samostalno rukovođenje laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1811 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1812 | Sanela Mišetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1813 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | -točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1814 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1815 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1816 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1817 | Mario Balta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1818 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1819 | Suzana Harabajsa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga je potrebno uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su educirani za rad u više različitih tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1820 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1821 | Marija Zelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1822 | Hrvatska udruga citotehnologa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su educirani za rad u više različitih tipova dijagnostičkih laboratorija, a ne samo u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1823 | Lidija Eržić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1824 | Martina Abramović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1825 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1826 | Erna Mirković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1827 | Tajana Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1828 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1829 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1830 | Renata Skala | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1831 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1832 | RENATA NEMET-GUŽVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1833 | Suzana Hančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) Brišu se riječi: a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki, citološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1834 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1835 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1836 | Mia Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1837 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko- biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1838 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1839 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1840 | Maja Šare | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1841 | Ljubica Farkaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1842 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1843 | Josipa Ivić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1844 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1845 | ADMIR DILBEROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U alineji 1 dodati "a doktori medicine specijalisti, magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike u dijagnostičkim laboratorijima. Obrazloženje: U RH se privatna praksa provodi i u mikrobiološkim, citološkim i imunološkim laboratorijima čiji su nositelji liječnici specijalisti citologije,mikrobiologije i imunologije, te u timu imaju zaposlene magistre medicinsko laboratorijske dijagnostike koji rade na mjestima prvostupnika a obrazovali su se u cilju pružanja bolje zdravstvene usluge. Dodavanjem liječnika specijalista iz polja laboratorijske dijagnostike omogućava legalan rad laboratorija koji postoje u RH već dugi niz godina. Dodavanjem magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike u članak 48. osigurava se uspješno provođenje članka 15 i 16 Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji govori o kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite podjednako u svim krajevima RH s obzirom da je ista trenutno ugrožena deficitarnim zanimanjem magistra medicinske biokemije i gašenjem laboratorija u većem broju malih mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1846 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1847 | jasna Hanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1848 | KATJA PULJČAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | U stavku (1): Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1849 | Anđelka Bugarin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “dijagnostičkim laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1850 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1851 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1852 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1853 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1854 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1855 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1856 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1857 | Sanja Kuštreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. | Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima (ili laboratorijskoj dijagnostici) magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1858 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Članak 49. - Dodati novi stavak koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1859 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Članak 49., stavak 1., predlažemo da se članak bolje formulira i točno odredi koje struke imaju pravo obavljati privatnu praksu sa srednjom stručnom spremom. Obrazloženje: Zdravstvena radnica sa srednjom stručnom spremom (SSS) iz primaljstva naziva se primaljska asistentica; prema EU direktivi 2005/36/EZ primalja mora imati visoku stručnu spremu da bi mogla raditi samostalno. Članak 49., stavak 6., predlažemo da se nakon riječi “prvostupnik” dodaju riječi “ili više”. Obrazloženje: treba predvidjeti mogućnost da stranci koji imaju veći stupanj obrazovanja od prvostupnika imaju pravo obavljati svoju privatnu praksu u Hrvatskoj, posebice za struke za koje u Hrvatskoj trenutno ne postoje viši stupnjevi obrazovanja (npr magistarski ili doktorski studij primaljstva). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1860 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1861 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1862 | Valentina Cesar Kocijan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1863 | Martina Kramar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1864 | Katarina Pajtak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1865 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1866 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Nije jasno koje će poslove u praksi moći samostalno obavljati medicinske sestre. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1867 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1868 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Slažem se sa prijedlogom Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1869 | HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Članak 49. stavak 1 i 2 potrebno je definirati na ovaj način: (1) Zdravstveni radnik prvostupnik i zdravstveni radnik srednje stručne spreme mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stručne spreme i to: – medicinske sestre – medicinski tehničari – primalje – fizioterapeuti – dentalni tehničari – radni terapeuti – sanitarni inženjeri (2) Fizioterapeuti i radni terapeuti i sanitarni inženjeri mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stručne spreme samostalno. Obrazloženje: Potrebno je uskladiti sa člankom 46 ovog Zakona i člankom 19. Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji je omogućio svim sanitarnim inženjerima privatnu praksu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1870 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1871 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1872 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1873 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1874 | Marija Čuljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | U stavku 1. članak 49. nisu uvršteni zdravstveni radnici medicinsko laboratorijske djelatnosti (prvostupnici medicinsko laboratorijske dijagnostike i zdravstveno-laboratorijski tehničari). Obrazloženje: zdravszveni radnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike mogu obavljati privatnu praksu iz područja flebotomije: organizacija i uzorkovanje venske i kapilarne krvi i ostalih uzoraka, prvostupnici medicinsko laboratorijske dijagnostike mogu obavljati privatnu praksu u citološkom laboratoriju kao citoskrineri. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1875 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Članak 49. stavak 1 i 2 potrebno je definirati na ovaj način: (1) Zdravstveni radnik prvostupnik i zdravstveni radnik srednje stručne spreme mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stručne spreme i to: – medicinske sestre – medicinski tehničari – primalje – fizioterapeuti – dentalni tehničari – radni terapeuti – sanitarni inženjeri (2) Fizioterapeuti i radni terapeuti i sanitarni inženjeri mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stručne spreme samostalno. Obrazloženje: Potrebno je uskladiti sa člankom 46 ovog Zakona i člankom 19. Zakona o djelatnostima u zdravstvu koji je omogućio svim sanitarnim inženjerima privatnu praksu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1876 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1877 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | -Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1878 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1879 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1880 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1881 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1882 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | (3) Medicinske sestre – medicinski tehničari te primalje iz stavka 1. ovoga članka poslove zdravstvene njege bolesnika, odnosno poslove primaljske skrbi obavljaju samostalno. treba dodati - palijativne skrbi pa 49/3 glasi (3) Medicinske sestre – medicinski tehničari te primalje iz stavka 1. ovoga članka poslove zdravstvene njege bolesnika, odnosno poslove primaljske skrbi i palijativne skrbe obavljaju samostalno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1883 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | (1) Zdravstveni radnik prvostupnik i zdravstveni radnik srednje stručne spreme mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stručne spreme i to: – medicinske sestre – medicinski tehničari – primalje – fizioterapeuti – dentalni tehničari – radni terapeuti. treba dodati - palijativne medicinske sestre - medicinski tehničari pa čl. 49/1 glasi: (1) Zdravstveni radnik prvostupnik i zdravstveni radnik srednje stručne spreme mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stručne spreme i to: – medicinske sestre – medicinski tehničari - palijativne medicinske sestre - medicinski tehničari – primalje – fizioterapeuti – dentalni tehničari – radni terapeuti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1884 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1885 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | -Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1886 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Smatramo kako bi privatnu praksu mogli obavljati zdravstveni radnici iz stavka 1. ovog članka (uz iznimku dentalnih tehničara koji i u postojećem sustavu mogu obavljati svoju djelatnost u privatnoj/grupnoj praksi prema Zakonu o dentalnoj medicini („Narodne novine“ br. 121/2003, 117/2008, 120/2009)) ako su minimalno prvostupnici, a iz razloga razine obrazovanja i sigurnosti pacijenata. Mnogi strukovni zakoni reguliraju ovo područje, primjerice Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti („Narodne novine“ br. 120/2008) u članku 22. određuje kako privatnu praksu može obavljati samo fiziotreapeut sa završenim studijem fizioterapije, Zakon o sestrinstvu („Narodne novine“ br. 121/2003, 117/2008, 57/2011) u članku 14. navodi kako voditelj tima zdravstvene njege jest medicinska sestra koja je završila najmanje preddiplomski studij sestrinstva, dok medicinska sestra koja je završila strukovno obrazovanje za zanimanje medicinska sestra provodi zdravstvenu njegu kao član tima, nadalje Zakon o primaljstvu („Narodne novine“ br. 120/2008, 145/2010) također člankom 14. navodi kako voditelj tima primaljske srbi može biti primalja koja je završila najmanje preddiplomski studij. Slijedom navedenog, smatramo da bi se naš prijedlog trebao uvažiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1887 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | U stavku 1. nisu navedeni sanitarni inženjeri. Također, nije jasno koje će poslove u praksi moći samostalno obavljati medicinske sestre. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1888 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1889 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | U članku 49. uvodnu rečenicu iz stavka 1. predlažemo izmijeniti na način da glasi: "Privatnu praksu iz svoje struke mogu obavljati:" U stavku 6. riječi "srednje stručne spreme" predlažemo zamijeniti riječima " temeljnog strukovnog obrazovanja". Obrazloženje: Već ranije je navedeno kako više ne postoji srednja stručna sprema kao termin te se prijedlogom osigurava ispravan način određivanja mogućnosti obavljanja privatne prakse. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1890 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1891 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1892 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | U čl. 49. st. 1. u alineji 2. koja glasi: „ Zdravstveni radnik prvostupnik i zdravstveni radnik srednje stručne spreme mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stručne spreme i to: – primalje „ predlaže se da se riječ „primalje“ zamijene riječima „prvostupnice primaljstva“. Obrazloženje: Budući da su prvostupnice primaljstva samostalne u okviru kompetencija u pružanju primaljske skrbi smatramo da jedino prvostupnice primaljstva mogu obavljati privatnu praksu. U čl. 49. st. 3. koji glasi: „Medicinske sestre – medicinski tehničari te primalje iz stavka 1. ovoga članka poslove zdravstvene njege bolesnika, odnosno poslove primaljske skrbi obavljaju samostalno. „ predlaže se da se riječ „primalja“ zamijeni riječima „prvostupnica primaljstva“. Obrazloženje: Budući da su prvostupnice primaljstva samostalne u okviru kompetencija u pružanju primaljske skrbi smatramo da jedino prvostupnice primaljstva mogu obavljati privatnu praksu. U čl. 49. st. 5. koji glasi: „Državljani drugih država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini B1 sukladno Zajedničkom europskom referentnom okviru za strane jezike.“ predlaže se da se riječ „B1“ zamijeni riječima „B2“. Obrazloženje: Budući da se radi o pružanju zdravstvene skrbi smatramo da je potrebno poznavanje jezika najmanje na razini B2 kako bi se omogućila nesmetana komunikacija između zdravstvenog radnika i pacijenta. U čl. 49. st. 6. koji glasi: „ Zdravstveni radnik prvostupnik i zdravstveni radnik srednje stručne spreme – stranac može obavljati privatnu praksu prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj, pod uvjetima iz članka 47. stavka 1. točke 1. te 3. – 8. ovoga Zakona te ako ispunjavaju uvjet poznavanja hrvatskog jezika, najmanje na razini B1 sukladno Zajedničkom europskom referentnom okviru za strane jezike.“ predlaže se da se riječ „B1“ zamijeni riječima „B2“. Obrazloženje: Budući da se radi o pružanju zdravstvene skrbi smatramo da je potrebno poznavanje jezika najmanje na razini B2 kako bi se omogućila nesmetana komunikacija između zdravstvenog radnika i pacijenta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1893 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | U stavcima 5. i 6. članka 49. razina "B1" mijenja se i glasi "B2" Naime, važeći zakonski tekst je tražio razinu poznavanja hrvatskog jezika na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju sa pacijentom. Sukladno Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike razina B1 u komunikaciji podrazumijeva da osoba može razumjeti glavne misli standardnog razgovora s temama s kojima se pojedina osoba redovito susreće pri čemu ista može razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa. Razina poznavanja hrvatskoj jezika na razini B1 osigurava ograničenu komunikaciju no ako želimo ostvariti logičan cilj - razina nesmetane komunikacije sa pacijentima, kao i članovima tima, trebao bi biti minimalni uvjet razina B2 koja temeljem citiranog Zajedničkog europskog referentnog okvira za strane jezike podrazumijeva da osoba može pratiti duže govore i predavanja te složenu argumentaciju. Podižući raznu poznavanja hrvatskog jezika sigurno će se doprinijeti razini kvalitete pružene zdravstvene zaštite te se smanjiti mogućnost medicinskih pogrešaka nastalih uslijed nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1894 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1895 | PETRA MEDAČ ČORAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | -Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1896 | PETRA MEDAČ ČORAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | -Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1897 | Sanja Salamunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koja glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja, a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1898 | Marija Čuljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. i 11.rujna 2017. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1899 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1900 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1901 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koja glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja, a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1902 | Hrvatska komora zdravstvenih radnika SR ZRTD | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Članak 49. st 1. iza teksta „ medicinske sestre-medicinski tehničari“ dodati riječi „prvostupnici radiološke tehnologije“ Članak 49. iza stavka 2. uvrstiti novi stavak 3. koji glasi: „Prvostupnici radiološke tehnologije mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stručne spreme samostalno, a sukladno uputama doktora medicine specijalista.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1903 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koja glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja, a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1904 | Dinka Barić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Smatram važnim i potrebnim da se konačno definira status visoko obrazovanih medicinskih sestara (magistre sestrinstva/diplomirane med. sestre) čije je obrazovanje poticalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH sa ciljem da se uključe u rad timova primarne zdravstvene zaštite na način koji se ovim novim prijedlogom buduće organizacije rada u PZZ daje kao mogućnost liječnicima. Ista visoko obrazovana medicinska sestra nije uključena kao dio tima. Ukoliko se isto ne učini donošenjem novog zakona, ovaj oblik obrazovanja doista gubi svaki smisao a toliko se govori o potrebama za kvalitetnim edukacijama. Ukoliko HKMS i Udruge koje bi trebale štititi interese svih med. sestara pa tako i visoko obrazovanih med,. sestara to ne čine Republika Hrvatska i Ministarstva koja su podržala program ove edukacije, u koju su se uložila i ulažu još uvijek značajna financijska sredstva trebala bi to učiniti i obrazložiti učinke svojih donesenih odluka. Pojedine medicinske sestre se obrazuju a njihovo stečeno znanje i kompetencije se ne cijeni te se ne koriste već postojeći resursi u cilju organiziranja i ostvarivanja bolje i kvalitetnije skrbi za pacijenta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1905 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koja glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja, a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1906 | Vedrana Feketija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1907 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1908 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1909 | HRVATSKA UDRUGA LABORATORIJSKE MEDICINE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1910 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1911 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1912 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1913 | Sanela Mišetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1914 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | -Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1915 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1916 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1917 | Martina Abramović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1918 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1919 | Erna Mirković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. i 11.rujna 2017. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1920 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1921 | Tihana Batrnek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | U Republici Hrvatskoj postoji diplomski studij Sestrinstvo, nakon kojeg se stječe titula magistar sestrinstva. Ni u jednom članku nisu navedeni magistri sestrinstva, već medicinske sestre i tehničari opće njege, te prvostupnici. Iz navedenog se da zaključiti kako je otvoren studij bez potrebe za zanimanjem. Implementirali ste EU direktivu iz 2013., no niste ukinuli studij, već ste dopustili školovanje ljudi čija diploma magisterija ne vrijedi. Ili sistematizirajte magistre sestrinstva u zdravstu ili ukinite studij! Zbog toga što ne postoje magistri sestrinstva sistematizirani u zdravstvu, na Zavodu za zapošljavanje ne postoji to zanimanje, te osobe koje su magistri sestrinstva su tamo zavedeni kao prvostupnici. Sukladno tome, ne mogu ući u sustav SOR-a kao magistri, niti u pripravništvo, te ne mogu ići na tržište rada. Podsjećam, još uvijek postoje oni koji imaju obvezu polaganja stručnog ispita, a fakultet su upisali prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Vrijeme da je usuglasite zanimanja među Ministarstvima i na razini Države, a ne prebacivati odgovornost s jedne institucije na drugu! Otvoren je diplomski studij jer postoji potreba za magistrima sestrinstva, no vi ih niste sistematizirali! Vrijeme je da sistematizirate magistre sestrinstva ili da ukinite taj studij! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1922 | RENATA NEMET-GUŽVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1923 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1924 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1925 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1926 | Maja Šare | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1927 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1928 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1929 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1930 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Nastavno na stavak 1., dodati novi stavak koji glasi: Dentalni tehničari - iz stavka 1. ovog članka poslove dentalne tehnike obavljaju samostalno u suradnji s doktorom dentalne medicine. Nadopuna je neophodna zbog: -reguliranja odnosa HZZO-a spram struke i vraćanja autonomije struke -pravednijeg vrednovanja rada dentalnog tehničara i preraspodijele cijene rada protetskog pomagala (koja je do sada bila ¼ dentalnom tehničaru, a ¾ doktoru dentalne medicine što je nedopustivo jer je 4/5 pomagala rad i materijal dentalnog tehničara) -odvajanja cijene rada dentalnog tehničara i doktora dentalne medicine -sudjelovanja u formiranju realnije, pravednije i isplativije cijene pomagala HZZO-a (moguće stomilijunske uštede u zdravstvenom sustavu) -uvođenja jedinstvenog cjenika protetskog pomagala koji bi garantirao zajamčenu cijenu i kvalitetu i regulirao kvalitetu rada i materijala -određivanje odgovornosti i troškova za neadekvatan i ponovljen rad (što je do sada uvijek bilo stavka dentalnog tehničara) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1931 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1932 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1933 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1934 | Ante Božidar Jurić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | U ovom članku,Stavak 3 , "(3) Medicinske sestre – medicinski tehničari te primalje iz stavka 1. ovoga članka poslove zdravstvene njege bolesnika, odnosno poslove primaljske skrbi obavljaju samostalno." ,valjalo bih pridodati iza riječi "samostalno" slijedeće: " najmanje strukovne educiranosti kao prvostupnik/ca (bacc.) te ukoliko za to imaju pravovaljani i važeći certifikat (odobrenje za samostalni rad-licencu) koji izdaje HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH SESTARA " tako da u konačnici stavak 3 glasi: " (3) Medicinske sestre – medicinski tehničari te primalje iz stavka 1. ovoga članka poslove zdravstvene njege bolesnika, odnosno poslove primaljske skrbi obavljaju samostalno najmanje strukovne educiranosti kao prvostupnik/ca (bacc.) te ukoliko za to imaju pravovaljani i važeći certifikat (odobrenje za samostalni rad-licencu) koji izdaje HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH SESTARA " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1935 | Arijana Goleš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. | Molim da se obrati pažna na zanimanje Dentalni asistent. Usprkos tome što nije navedeno kao samostalno zanimanje, završetkom škole DUŽNI su imati licencu za samostalni rad, što nema nikakve logike. Također, postoji novo zanimanje, Dentalni higijeničar koje se u EU obavlja kao samostalno zanimanje, a ovdje nije navedeno niti u jednom članku. Obrazovanje za zanimanje Dentalni higijeničar postoji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1936 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Članak 50. u stavku (2) dodati alineju (3) koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ . OBRAZLOŽENJE: Komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1937 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1938 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Predlažem da se dopuni članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1939 | Dom zdravlja ZAGREB-ZAPAD | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Članak 50. stavak 2. predlažemo dodati treću alineju koja glasi: " suglasnost Upravnog vijeća Doma zdravlja i suglasnost županijskog tijela nadležnog za zdravstvo, ukoliko zdravstveni radnik ne ispunjava uvjet iz čl. 47 točke 7." Smatramo da tom dopunom proizašla dvojaka korist. Naime, popunila bi se pravna praznina koja može nastati ukoliko zdravstveni radnik koji prilaže zahtjev za odobrenje obavljanja privatne prakse ne raspolaže odgovarajućim prostorom u skladu s člankom 47. točka 7., ali ima mogućnost isti zakupiti od Doma zdravlja. Mišljenja smo da bi i od te odredbe uvelike imali korisit i dosadašnji koncesionari koji su u zakupu poslovnog prostora Domova zdravlja. S druge strane dala bi se mogućnost Domovima zdravlja da se podigne razina i dostupnost zdravstvene zaštite građana budući da bi u svom sklopu mogli imati zdravstvene radnike privatne prakse. Također suglasnosti Upravnog vijeća i suglasnost županijskog tijela nadležnog za zdravstvo pomogli bi dugoročnom planiranju razvoja Domova zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1940 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Predlažemo u stavak 2. dodati obvezu zdravstvenog radnika da, ukoliko se radi o zahtjevu za obavljanje privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe, priloži i suglasnost župana za obavljanje privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe za ordinaciju za koji podnosi zahtjev ministarstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1941 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Predlažemo u stavak 2. dodati obvezu zdravstvenog radnika da, ukoliko se radi o zahtjevu za obavljanje privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe, priloži i suglasnost župana za obavljanje privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe za ordinaciju za koji podnosi zahtjev ministarstvu. Također, predlažemo da se dodatno propiše i obveza dostavljanja rješenja iz stavka 3. jedinici područne (regionalne) samouprave na čijem području se osniva ordinacija, obzirom da su one dužne koordinirati i organizirati rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na njihovom podruju obavljaju zdravstvenu djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1942 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Predlažemo u stavak 2. dodati obvezu zdravstvenog radnika da, ukoliko se radi o zahtjevu za obavljanje privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe, priloži i suglasnost župana za obavljanje privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe za ordinaciju za koji podnosi zahtjev ministarstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1943 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Predlažem da se dopuni članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1944 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Trebalo bu obratiti pažnju kod primalja da one neće raditi samo u ordinaciji, već će obavljati i porod kod kuće, što bi trebalo posebno normirati, naročito što se tiče izdavanja dozvole za rad. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1945 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Predlažem da se dopuni članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1946 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Predlažem da se dopuni članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1947 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | U članku 50. točci 2. dodati novu treću alineju koja glasi: „– suglasnost župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba, uz pribavljeno mišljenje upravnog vijeća zdravstvene ustanove, ukoliko će se privatna praksa obavljati u sklopu zdravstvene ustanove“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1948 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1949 | Karla Baričević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1950 | Dom zdravlja Primorsko - goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | U postupak ishodovanja odobrenja za obavljanje privatne prakse nije uključena županija, a rješenje donosi ministarstvo. Suglasnost župana potrebna je jedino ukoliko se podnosi zahtjev za obavljanje privatne prakse u "novom prostoru", ili za prenošenje ordinacije (članak 63.). To je u neskladu s člankom 11. koji propisuje da jedinica područne (regionalne) samouprave osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na svom području, a odredbom članka 50. isključena je iz postupka izdavanja odobrenja za obavljanje privatne prakse. Stoga predlažemo da se člankom 50. propiše da je i za podnošenje zahtjeva za odobrenje obavljanja privatne prakse potrebna suglasnost župana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1951 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1952 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1953 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | U članku 50. stavku 6. iza riječi: „komora“ predlažemo dodati riječi: „Hrvatskog liječničkog zbora i medicinskih fakulteta“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1954 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Predlažem da se dopuni članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1955 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | U članku 50. u stavku 2. predlaže se dodati alineja 3. koja glasi: - „ﬤmišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: Komore zbog stalnog uvida u stanje zdravstvene djelatnosti iz svoje strukovne nadležnosti te kontakta sa članstvom i pacijentima mogu stručno procijeniti potrebu za organiziranjem i dostupnošću zdravstvene skrbi te potrebu dodatnih zdravstvenih timovima na određenom području. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1956 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Članak 50. Predlažem da se dopuni članak stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1957 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Članak 50. stavak 2. predlažem dodati „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse″ Obrazloženje: mišljenje struke od izuzetne je važnosti u ovom segmentu. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1958 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1959 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | U članku 50. stavku 6. iza riječi: „komora“ predlažemo dodati riječi: „Hrvatskog liječničkog zbora i medicinskih fakulteta“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1960 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Ovo se do sada pokazalo kao dobra praksa. Svima bi trebalo biti u interesu da mišljenje struke pomogne u procjeni potreba i poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1961 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1962 | Aleksandra Maravić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Podržavam prijedlog dopune ovog članka u točki (2): -mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse Objašnjenje: Mislim da je u općem interesu da se ne zaobilazi mišljenje struke pri procjeni potreba za poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1963 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | U članku 50. stavku 2. predlažemo brisati alineju 1. koja glasi: "- ugovor o radu ili izjavu o radu u timu člana/članova tima ovjerena kod javnog bilježnika ”. Obrazloženje: Navedena dokumentacija predmetom je podnošenja zahtjeva za sklapanje ugovora s Zavodom te isto nije potrebno navoditi u ovom prijedlogu zakona. U članku 50. stavku 2. alineji 2. na kraju rečenice iza riječi "Zakona" predlažemo dodati tekst kako slijedi: ",osim dokaza o ispunjavanju uvjeta iz članka 47. stavka 1. točke 7. ovog zakona za zdravstvene radnike koji će nastaviti obavljati privatnu praksu u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovog zakona.” Obrazloženje: Navedeno će biti regulirano ugovorom o zakupu s domom zdravlja do početka obavljanja privatne prakse. U članku 50. predlažemo dodati novi stavak 3. koji glasi: "Ako Upravno vijeće doma zdravlja, u čijim prostorima je zdravstveni radnik (podnositelj zahtjeva) do tada obavljao praksu, ne donese pozitivnu suglasnost o raspolaganju istim prostorom, u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.” Stavci 3.-7. postaju stavcima 4.-8. Obrazloženje: Ovim prijedlogom osigurava se pravna sigurnost i onemogućava administrativna šutnja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1964 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Predlažemo u stavak 2. dodati obvezu zdravstvenog radnika da, ukoliko se radi o zahtjevu za obavljanje privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe, priloži i suglasnost župana za obavljanje privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe za ordinaciju za koji podnosi zahtjev ministarstvu. Također, predlažemo da se dodatno propiše i obveza dostavljanja rješenja iz stavka 3. jedinici područne (regionalne) samouprave na čijem području se osniva ordinacija, obzirom da su one dužne koordinirati i organizirati rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na njihovom podruju obavljaju zdravstvenu djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1965 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stanje na određenom području, te bi morale biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti samo zakonima tržišta. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1966 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | predlaže da se dopuni članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1967 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Članak 50. stavak 1. NPZ prilagoditi sustavu decentralizacije zdravstva, tj. da zdravstveni radnik podnosi zahtjev za odobrenje privatne prakse nadležnom uredu regije =prvostupanjsko tijelo. U članku 50. stavak 2. podstavak 1. NPZ prilagoditi pravnim činjenicama, prema primjedbama na članak 47. istog NPZ. U istom članku 50. stavak 3. i 4. NPZ prilagoditi promjenama nadležnog tijela za odlučivanje, umjesto Ministarstva, nadležno tijelo regije. U istom članku stavku 5. tekst: „nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor“ zamijeniti sa tekstom „zdravstveni radnik može izjaviti žalbu u roku prema Zakonu o općem upravnom postupku, naslovljenu na Ministarstvo“. Drugo stupanjsko rješenje Ministarstva biti će za prvostupanjsko tijelo izvor prava u istim/sličnim predmetima. U članku 50. stavak 7., tekst prilagoditi promjenama glede prvostupanjskog tijela o odlučivanju po zahtjevu, kako je navedeno u prethodnom izlaganju. Obrazloženje: Zdravstveni radnik npr. liječnik, kandidat za stjecanje statusa privatnika, za rad u Ordinaciji, do vremena dobivanja rješenja o privatnoj praksi nema status privatnika i nema status poslodavca i poduzetnika, da bi mogao konzumirati prava pravnog subjekta sa poslovnom sposobnošću ulaziti u pravne odnose sa trećima, te time stjecati prava i obveze. Tek od vremena, kada npr. liječnik, stekne status privatnika, on je automatizmom stekao status poduzetnika, obveznika plaćanja poreza iz dohotka i/ili dobiti prema Zakonu o porezu na dohodak/dobit, s tim da status poslodavca stječe tek nakon sklapanja ugovora o radu s drugom fizičkom osobom, kako to propisuje ZOR. Promjene nadležnog tijela o odlučivanju za odobrenje privatne prakse te mogućnost žalbenog postupka, uvjet je koji slijedi decentralizaciju sustava , kako to prejudicira primjena članka 135. Ustava RH. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1968 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1969 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | U čl. 50. st. 2. koji glasi: „Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik obvezan je priložiti: - ugovor o radu ili izjavu o radu u timu člana/članova tima ovjerena kod javnog bilježnika - dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 47. stavka 1. točke 1. – 8. ovoga Zakona, odnosno članka 49. stavka 4. ovoga Zakona. „ predlaže se dodati alineju 3. koja glasi: „ - pozitivno mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Hrvatska komora primalja smatra kako jedino nadležna Komora može utvrditi da li je osnivanje privatne prakse opravdano ili ne a isto tako tom prilikom može utvrditi da li privatna praksa raspolaže odgovarajućim prostorom i odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1970 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Članak 50. Stavak 2 dodati točku „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Objašnjenje: važno zbog stručnog mišljenja o potrebi osnivanja dodatnih zdravstvenih timova na određenom području. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1971 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1972 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | U članku 50. stavak 4. potrebno je pojasniti temeljem koje procedure odnosno kriterija se donosi Rješenje spomenuto u stavku 3. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1973 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 50. U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Ovo se do sada pokazalo kao dobra praksa. Svima bi trebalo biti u interesu da mišljenje struke pomogne u procjeni potreba i poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava određenog područja." | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1974 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Članak 50. u stavak 2 dodati točku „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: važno zbog stručnog mišljenja o potrebi osnivanja dodatnih zdravstvenih timova na određenom području. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1975 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1976 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1977 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | (4) Ministarstvo donosi rješenje iz st. 3. ovoga članka u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Temeljem koje procedure (natječaja? ili dr.) odnosno kriterija i mjerila se donosi ovo Rješenje? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1978 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1979 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Članak 50. (1) Zahtjev za odobrenje obavljanja privatne prakse u ordinaciji zdravstveni radnik podnosi ministarstvu. (2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik obvezan je priložiti: ◊ ugovor o radu ili izjavu o radu u timu člana/članova tima ovjerena kod javnog bilježnika ◊ dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 47. stavka 1. točke 1. – 8. ovoga Zakona, odnosno članka 49. stavka 4. ovoga Zakona. (3) Ministarstvo donosi rješenje kojim utvrđuje da su ispunjeni uvjeti za obavljanje privatne prakse u ordinaciji s obzirom na prostor, radnike i medicinsko-tehničku opremu te kojim se utvrđuje dan kojim će zdravstveni radnik započeti obavljanje privatne prakse. (4) Ministarstvo donosi rješenje iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Temeljem koje procedure (natječja !? ili dr.) odnosno kriterija i mjerila se donosi ovo Rješenje ? (5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (6) Normative i standarde za obavljanje privatne prakse u ordinaciji u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, pravilnikom propisuje ministar. (7) Ako tijelo iz stavka 6. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 6. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1980 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA : V. ORDINACIJA U zakonu je svakako potrebno preciznije odrediti ulogu ordinacija, njihovih prava i obveza u smislu davanja javnom zdravstvu, a obzirom da su primatelji sredstava iz javnog zdravstva- Ugovor sa HZZO-m Predlaže se zadržavanje koncesija u zdravstvu uz njihovo daljnje unapređenje te zakonsko uređenje i preciziranje svih spornih pitanja koja su se nametnula praksi. Članak 46. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1981 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | U čl 50. točci 2. dodati novu treću alineu koja glasi: „ – suglasnost župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba, uz pribavljeno mišljenje Upravnog vijeća zdravstvene ustanove, ukoliko će se privatna praksa obavljati u sklopu zdravstvene ustanove.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1982 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | U članku 50. u stavku 2. predlaže se dodati alineja 2a (3). koja glasi: - „ﬤmišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: Komore zbog stalnog uvida u stanje zdravstvene djelatnosti iz svoje strukovne nadležnosti te kontakta sa članstvom i pacijentima mogu stručno procijeniti potrebu za organiziranjem i dostupnošću zdravstvene skrbi te potrebu dodatnih zdravstvenih timovima na određenom području. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1983 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | • Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Predlažemo da se privatnoj praksi kao i ustanovama, pri osnivanju propiše razdoblje od 6 mjeseci u kojem je podnositelj zahtjeva za osnivanje privatne prakse obvezan od nadležnog ministarstva zatražiti izdavanje rješenja o početku rada. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća u dijelu koji se odnosi na potrebu pribavljanja mišljenja nadležne Komore. |
| 1984 | Alen Piralić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. | Treba priložiti ugovor o radu u timu za članove tima, a Ministarstvo TEK treba odlučiti hoće li dati odobrenje ... | Primljeno na znanje | Djelomično se prihvaća u dijelu koji se odnosi na potrebu pribavljanja mišljenja nadležne Komore. |
| 1985 | Srečko Belošević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Nastavno na prijedlog Zakon u zdravstvu osvrnuo bih se na problem koji vidim kao pacijent. Naime, posjećujem liječnika u domu zdravlja te stalno slušam kako moraju raditi sa lošom i starom opremom jer im država ne može/ne želi omogućiti bolje. Također, vidim u novom prijedlogu zakon da takve stvari također stopiraju županije, odnosno župan, odnosno da za suglasnost dobivanja koncesija moraju dobiti odobrenje župana, koji ionako daje koncesije bez obzira na bilo kakve zadovoljene uvijete. Bojim se da ćemo ovakvim vođenjem države, odnosno zdravstva izgubiti puno dobrih liječnika koji su zbog loših uvjeta primorani otići vani ili otići u 100% privat što će nama kao siromašnoj naciji biti nedostižno, a davanjem koncesija smatram da bi i nama pacijentima bila omogućena bolja usluga, jer vidim da razlike u plaćanju usluga ne postoji, ako gledamo liječnike u domu zdravlja koji imaju koncesiju i koji istu nemaju. Hvala! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1986 | Đurđica Halambek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Poštovani, javljam se vezano uz temu koja je zadnje vrijeme medijski dobro popraćena a samim time probudila je moje zanimanje za novi prijedlog zakona koji bi trebao dozvoliti koncesije sa hzzz-om. Zašto uporno tjeramo naše liječnike izvan Lijepe naše, zašto im ne dozvolimo da svi rade u uvjetima koji su to svojim dugogodišnjim školovanjem zaslužili. Zar nisu dostojni uvjeta gdje im neće padati komadi stropa na glavu, gdje se neće bojati za sigurnost svojih pacijenta i ono najvažnije da će pacijent osim njihovim radom, biti zadovoljan i opremom koja prati svjetske trendove medicine i gdje će dobivati uslugu za koju su i zaista dostojni. A ne biti prisiljeni osim što izdvajamo iz redovnih primanja za zdravstvene usluge (dopunskog osiguranja) plaćati privatne prakse iz očitih razloga, a to su bolji uvjeti rada i primanja usluge. Želimo svi imate jednake uvijete zdravstvene zaštite. I zato dajmo koncesije, jer će svi kvalitetni liječnici koje su pacijenti prepoznali otići u privatne prakse, a ti pacijenti želeći kvalitetnog liječnika će plaćati tu uslugu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1987 | Bernarda Kroflin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Javljam se kao zabrinuti pacijent. Napomenula bih kako trenutno posjećujem stomatologa koji je unutar doma zdravlja i jako sam zadovoljna s njim kao liječnikom, ali vidim veliku razliku u opremanju ordinacija te u materijalima koje koriste u odnosu na stomatologa u koncesiji kojeg sam prije posjećivala, Napomenula bih da ja kao pacijent nisam plaćala višu cijenu usluge. Dakle, smatram da sam ja, ali i mnogi ljudi kao pacijenti zakinuti time što nije omogućena privatizacija svima, jer država oprema svoje ordinacije sa najeftinijim i nekvalitetnim materijalima. Zabrinuta pacijentica! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1988 | Lana Bukvić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Predlažem brisanje, odnosno izmjenu čl. 51. st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ S obzirom da je županija vlasnik domova zdravlja, župan nikako neće pustiti liječnike u domovima zdravlja u koncesije jer štiti interese županije. Stoga nije realno za očekivati da će župan pravedno dati odobrenje za koncesije te se isti s toga treba izuzeti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. |
| 1989 | Jelena Šipek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Javljam se vezano uz temu za novi prijedlog zakona, naime shvatila sam da netko u Županiji ili lokalno koči dobivanje koncesije. Zašto je to ustvari važno, naime moja doktorica radi u Domu zdravlja koji je u zaista derutnom stanju, dok su moji poznanici kod doktora koji su u koncesiji i oni ne plaćaju usluge kao ni ja, jer ordinacija ima ugovor sa HZZ-om koji im pokriva troškove, a kad pogledate razliku između ordinacija, ona je ogromna, s jedne strane imate ordinaciju opremljenu vrhunskom tehnologijom i izvrsnim uvjetima, a s druge strane imate ordinaciju u koju ja odlazim, gdje neznate da li bi sjeli na stolicu ili ipak ne bi jer izgleda toliko nesigurna, a da o izgledu same ordinacije i čekaonice ne pričam. To je samo jedan od niza zakona koji tjera naše liječnike da odlaze u privatne prakse koje mi pacijenti ako želimo dobru uslugu nažalost plaćamo ili ih na taj način doslovno tjeramo van naše države gdje pronalaze bolje uvijete za svoj rad! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1990 | Dejan Blašković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Kratko i jasno. Smatram da župan nikako nema pravo samovoljno, kao do sada, odlučivati o tome tko će dobiti koncesiju, a tko ne! izbrisati stavak 2. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. |
| 1991 | Vinko Pešić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Stavak 2. izbrisati! Davanje suglasnosti župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba je upitne zakonitosti (županije su vlasnici domova zdravlja, za očekivati je da će župan štititi interese svoje institucije), a podsjetiću i na skandal kad su uvedene koncesije u PZZ, pa je Pravilnikom o najvišoj cijeni koncesijske naknade data mogućnost da župan odredi i manji iznos zakupa za osobe koje su ordinaciju imale van domova zdravlja, što naravno niti jedan župan nije napravio, nego je trebala ustavna tužba da se prisili župane na zakonitost. Još jedamput: izbrisati stavak 2.! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. |
| 1992 | Domagoj Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1993 | Jelena Rakić Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Predlaže se dopuniti čl. 51. st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ Postojećim odredbama u prijedlogu županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba je ostavljeno da po slobodnoj ocjeni izdaju ili uskrate navedenu suglasnost bez jasno definiranih kriterija što posljedično može dovesti do zloupotrebe tako širokih ovlasti i neželjenih sporova. Naime, u slučaju udovoljenja svim prethodno postavljenim uvjetima iz ovog nacrta zakona suvišno je da župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba praktički samovoljno odlučuje o premještaju ordinacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1994 | Mirna Jelić Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1995 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1996 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Nema smisla tražiti suglasnost župana/gradonačelnika Grada Zagreba ako nisu jasno definirani kriteriji Ministarstva i HZZO po kojima takva suglasnost može biti dana. Ako se već traži suglasnost onda bi nit vodilja bila s obzirom na Čl. 11 i Čl. 55. Potreba za seljenje i suglasnost provedeni tako da regionalna samouprava preseljenjem dobiva viši standard ZZ, a ordinacija potporu za podizanje tog istog standarda. Princip na koji je do sada TREBALA, dakle još jednom TREBALA biti davana koncesija. NIKAKO NE OSTAVITI ŽUPANU/GRADONAČELNIKU GRADA ZAGREBA SUGLASNOST NA SAMOVOLJU | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. |
| 1997 | Jasna Perman-Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1998 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | St. 2.: Pošto je namjera prijedloga Zakona promijeniti sustav koncesija u sustav ordinacija radi osiguravanja bolje dostupnosti PZZ, potrebno je izbjeći nepotrebna ograničavanja te vrlo izgledne sukobe interesa JPS kao osnivača DZ-a u čijim se prostorima trenutno nalazi većina ordinacija. Ministarstvo donosi Mrežu javne zdravstvene službe te je ono samo odgovorno za nju pa druga kontrola nije potrebna. Što se tiče zdravstvenih radnika, u njihovom je interesu da ordinacija bude što dostupnija korisnicima te nemaju motiva za nelogičnim prelascima u nove prostore. Predlažem brisanje stavka 2 ili eventualno dodavanje u njega odredbe o izradi posebnog pravilnika od strane Ministarstva s kriterijima prema kojima je župan/gradonačelnik Grada Zagreba dužan postupati pri izdavanju suglasnosti da se izbjegnu nepotrebni lokalni prijepori. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1999 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2000 | Brigita Coha Blašković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Predlažem da se dopuni članak 51 st.2 nacrta Zakon o zdravstvenoj zaštiti: Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ Smatram da se time daje ovlast ponovno u ruke županu koji su i do sada davali odnosno stopirali koncesije bez obzira na ispunjenje odnosno ne ispunjenje ikakvih uvjeta. Time je zakon jednak kao i do sada, te kao takav zakon ne podržavam. Mišljenja sam da bi župan trebao biti izuzet iz donošenja odluke o koncesijama u zdravstvenim ustanovama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2001 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2002 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2003 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2004 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2005 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2006 | Danko Puščenik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Predlažem dopuniti čl. 51. st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ Postojećim odredbama u prijedlogu županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba je ostavljeno da po slobodnoj ocjeni izdaju ili uskrate navedenu suglasnost bez jasno definiranih kriterija što posljedično može dovesti do zloupotrebe tako širokih ovlasti i neželjenih sporova. Naime, u slučaju udovoljenja svim prethodno postavljenim uvjetima iz ovog nacrta zakona smatram suvišnim da župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba praktički samovoljno odlučuje o premještaju ordinacije. Smatram da bi u slučaju udovoljenja svim kriterijima iz zakona župan trebao imati obvezu izdavanja predmetne suglasnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2007 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2008 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2009 | Sunčana Vlah | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske liječničke komore, a ukoliko će suglasnost morati dati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ona mora biti utvrđena na točno određenim kriterijima Ministarstva, a ne slobodnom voljom pojedinca. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2010 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2011 | LJEKARNA MILICA LOVRIĆ MAG.PHARM. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog HFD i HLJK. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2012 | Željko Galler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2013 | DUBRAVKA GALLER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2014 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2015 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Ministarstvo bi trebalo definirati podzakonskim propisom uvjete i kriterije za davanje suglasnosti župana. Također smatramo da bi suglasnost trebao dati i Hrvatski zavod za zdrastveno osiguranje iz razloga što jedino HZZO raspolaže točnim podatkom na kojem je području ugovoreno koliko pacijenata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2016 | Miro Benčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Predlažem da se dopuni čl. 51. st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ Postojećim odredbama u prijedlogu županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba ostavljeno da po slobodnoj procjeni izdaje ili uskrati suglasnost iz ovog članka, a bez potpuno jasno definiranih kriterija, to nažalost može dovesti do zloupotrebe tih ovlasti i prouzročiti neželjene sporove. Mišljenja sam da bi u slučaju udovoljenja svim kriterijima iz zakona župan trebao imati obvezu izdavanja predmetne suglasnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2017 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | U članku 51. predlaže se brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu izbjegavanja i eliminacije eventualno mogućih zlouporaba. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba |
| 2018 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Članak 51. Ministarstvo bi trebalo definirati podzakonskim propisom uvjete i kriterije za davanje suglasnosti župana. Također smatram da bi suglasnost trebao dati i Hrvatski zavod za zdrastveno osiguranje iz razloga što jedino HZZO raspolaže točnim podatkom na kojem je području ugovoreno koliko pacijenata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na potrebu dostave mišljenja HZZO-a. |
| 2019 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2020 | Leonardo Bressan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | U čl. 51. st. 2 ispravnije bi bilo da, umjesto suglasnosti župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, za promjenu prostora treba priložiti dokaz o ispunjavanju minimalnih kadrovskih i tehničkih preduvjeta za obavljanje djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. Subjekt koji obavlja zdravstvenu djelatnost u slučaju promjene prostora obavljanja zdravstvene djelatnosti u svakom slučaju mora dokazati ispunjavanje minimalnih kadrovskih i tehničkih preduvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti. |
| 2021 | Ljiljana Grahek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedloge kolegice Ane Soldo, HLJK i HFD-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2022 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Iz nove regulacije Nacrta prijedloga Zakona u glavi V. Ordinacija, članak 51. stavak 1. navedeno je da zdravstveni radnik zahtjev za odobrenje obavljanja privatne prakse u ordinaciji u novom prostoru podnosi ministarstvu. Navedena formulacija ne upućuje o kakvom se novom prostoru radi, a ako opisano znači i da će zdravstveni radnici koji sada u koncesiji obavljaju djelatnost kao zakupci u prostorima doma zdravlja moći prelaziti u neke nove prostore koji nisu prostori doma zdravlja postavlja se pitanje čime će se moći nadomjestiti kapaciteti koji se sada koriste. Stoga smatramo potrebnim voditi računa o postojećim prostorima Doma zdravlja koji su dani u zakup sadašnjim koncesionarima, te osigurati da ti prostori i dalje budu u funkciji stvaranja prihoda Doma zdravlja na način kako je to bilo i do sada. Na navedeno ukazujemo i zbog činjenice da nacrt prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti u čl. 47 st.1. točka 7. predviđa samo raspolaganje odgovarajućim prostorom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne prakse u pogledu prostora, a ne nastavak rada u privatnoj praksi u dosadašnjem prostoru Doma zdravlja. Isto tako formulacija članka 271. Stavak 3. Nacrta prijedloga Zakona ukazuje na mogućnost odljeva sadašnjih zakupaca iz doma zdravlja jer je propisano: (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu zdravstvenu djelatnost nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovi zakupa u prostoru koji nije u vlasništvu doma zdravlja, odnosno s kojim dom zdravlja ne raspolažu temeljem valjanog dokaza o pravu raspolaganja prostorom, a za koji zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka raspolažu valjanim dokazom o vlasništvu ili o raspolaganju prostorom u kojem su obavljali tu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2023 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | U članku 51. stavku 2. predlažemo riječi "suglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba," zamijeniti riječima " suglasnost Zavoda,". Obrazloženje: U smislu ovog članka potpuno se pravno neopravdano uvodi obveza županu odnosno gradonačelniku Grada Zagreba, već je isto potrebno regulirati suglasnošću Zavoda koji je u ugovornom odnosu sa zdravstvenim radnikom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na potrebu dostave mišljenja HZZO-a. |
| 2024 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Ministarstvo bi trebalo definirati podzakonskim propisom uvjete i kriterije za davanje suglasnosti župana. Također smatramo da bi suglasnost trebao dati i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje iz razloga što jedino HZZO raspolaže točnim podatkom na kojem je području ugovoreno koliko pacijenata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na potrebu dostave mišljenja HZZO-a. |
| 2025 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | U članku 51. stavak 1. NPZ riječ „Ministarstvu“ zamijeniti sa tekstom: „nadležnom tijelu u regiji, prema budućem sjedištu rada Ordinacije (isto za MBL, ljekarnu, dentalni laboratorij, kućnu njegu i…) U članku 51. stavak 2., tekst „sklopljen ugovor o provođenju zz sa Zavodom“ preoblikovati u smislu - „sa jednim ili više zavoda/osiguratelja o provođenju zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja“. U stavku 3. i 4. članka 51. NPZ, Ministarstvo, kao nadležno tijelo za donošenje rješenja zamijeniti sa nadležni ured regije, prema budućem sjedištu rada Ordinacije. U stavku 5. tekst „nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor“ zamijeniti sa tekstom: „može se izjaviti žalba, na način i u roku kako je to propisano posebnim zakonom, naslovljen na Ministarstvo“. Obrazloženje: Ako se prihvati prijedlog, a stav je Udruge da bi se morao, pa obvezno zdravstveno osiguranje provodi više osiguratelja, tada se mora omogućiti zdravstvenim subjektima za provođenje zz mogućnost izbora, s kojim će osigurateljem sklopiti ugovor o provođenju zz. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2026 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2027 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | U čl. 51. st. 2. koji glasi: „Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik koji ima sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom, uz dokaze iz članka 50. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona, obvezan je priložiti i suglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, za promjenu prostora obavljanja djelatnosti.“ predlaže se iza riječi „priložiti“ dodati riječi „pozitivno mišljenje nadležne Komore o opravdanosti obavljanja privatne prakse u ordinaciji u novom prostoru“ Obrazloženje: Hrvatska komora primalja smatra kako jedino nadležna Komora može utvrditi da li je premještanje privatne prakse opravdano ili ne a isto tako tom prilikom može utvrditi da li privatna praksa raspolaže odgovarajućim novim prostorom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2028 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | U stavku 2. članka 51. riječi „župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba“ mijenjaju se i glase: „nadležne Komore i Zavoda“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba |
| 2029 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Članak 51. stavak 2. - predlaže se umjesto suglasnosti župana ili gradonačelnika grada Zagreba suglasnost HZZO-a, podredno se predlaže brisanje ovog stavka OBRAZLOŽENJE: Ukoliko se ukidaju koncesije u zdravstvu, tada je za odlučivanje o zahtjevu zdravstvenog radnika koji ima ugovor sa HZZO-om za preseljenje ordinacije potpuno nelogično tražiti prethodnu suglasnost župana odnosno gradonačelnika Zagreba. Naime, ako je HZZO ugovorio ordinaciju na određenom mjestu, onda je jedino logično rješenje da isti u postupku preseljenja daje prethodnu suglasnost u smislu procjene da li se time eventualno narušava dostupnost zdravstvene zaštite na određenom području. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2030 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2031 | Nada Vrebčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2032 | SILVA KOVAČIĆ TUKEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2033 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Razlog-svjedoci smo velikog broja lokalnih šerifa", stoga ovu mogućnost treba svesti na 0,00 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. |
| 2034 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Dakle, odredbe po kojima se ordinacija može prenijeti u novi prostor ne govore o slobodi obavljanja privatne prakse nego o svim priznatim načelima dostupnosti i cjelovitosti obavljanja javne službe. Što će se preseliti u novi prostor? Naši kartoni . Ne nego mjesto na kojem ćemo dolaziti po zdravstvenu zaštitu koja možda neće biti dostupna svima koji su upravo zbog te lokacije odabrali tog doktora PZZ. Ovom odredbom direktno se na jednostra način krši načelo dostupnosti, narušava mreža i onemogućava cjelovitost pristupu zdravstve zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2035 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2036 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | U članku 51. predlaže se brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu izbjegavanja i eliminacije eventualno mogućih zlouporaba. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba |
| 2037 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | • Članak 51 Predlaže se u članku 51. brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost. Uzmimo primjer da zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu želi iz zakupljenog prostora preseliti u svoj poslovni prostor, a župan mu bez jasnih kriterija i iz samo njemu znanih razloga otkaže suglasnost. Ovim načinom je zdravstveni radnik doveden u situaciju da mu se može nerealno povećavati zakupnina ( što smo u ljekarništvu imali primjer 2006. god. gdje je moralo reagirati ministarstvo ), a istovremeno se ne može preseliti bez suglasnosti župana .Opet je pitanje da li se ovo odnosi samo na one zdravstvene radnike koji privatnu praksu obavljaju u mreži javne službe ili na sve . Nelogično je da će npr. jednom doktoru dentalne medicine koji nema ugovor s HZZO-om određivati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba može li se preseliti ili ne. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2038 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | U stavku 2. ovog članaka uređuje se da zdravstveni radnik koji ima sklopljen ugovor sa Zavodom o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja mora uz zahtjev za presljenje privatne praske (rad u novom prostru) priložiti suglasnost župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba. Budući da je intencija ovog Nacrta prijedloga zakona ukidanje koncesija, nije mi jasno zašto bi privatni zdravstveni radnik, doktor medicine u ugovornom odnosu sa Zavodom prilagao suglasnost župana/gradonačelnika, a ne prilaže mišljenje Zavoda (Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje) koji je ugovorio tu ordinaciju na određenom prostoru i u postupku preseljenja bi trebao imati mogućnosti dati mišljenje o tome narušava li se preseljenjem dostupnost zdravstvene zaštite osiguranim osobama. Dakle umjesto suglasnosti župana, treba se tražiti mišljenje HZZOa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. |
| 2039 | Koordinacija hrvatske obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. | Predlaže se dopuniti čl. 51. st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ Postojećim odredbama u prijedlogu županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba je ostavljeno da po slobodnoj ocjeni izdaju ili uskrate navedenu suglasnost bez jasno definiranih kriterija što posljedično može dovesti do zloupotrebe tako širokih ovlasti i neželjenih sporova. Naime, u slučaju udovoljenja svim prethodno postavljenim uvjetima iz ovog nacrta zakona smatramo suvišnim da župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba praktički samovoljno odlučuje o premještaju ordinacije. Smatramo da bi u slučaju udovoljenja svim kriterijima iz zakona župan trebao imati obvezu izdavanja predmetne suglasnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba. Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na potrebu dostave mišljenja HZZO-a. |
| 2040 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. | Ako zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu ordinaciji sklopi ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom, o toj činjenici Zavod je obvezan obavijestiti ministarstvo u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora. Postavlja se pitanje temeljem koje procedure zdravstveni radnik sklapa ugovor sa zavodom i kako to da, ako se to odnosi na mjesta u Mreži, nije potrebna koordinacija sa županijom koja je temeljem članka 11. Zakona obvezna popunjavati Mrežu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom sklapa se temeljem propisa koji uređuju područje zdravstvenog osiguranja. |
| 2041 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. | Iza riječi „ministarstvo“ treba dodati i riječi „župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba i zdravstvene ustanove u kojoj se nalazi ordinacija“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2042 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. | Grad Zagreb Gradski ured za zdravstvo Savjet za zdravlje Grada Zagreba Članak 52: - ako zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu u ordinaciji sklopi ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom, o toj činjenici Zavod je obvezan obavijestiti ministarstvo u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora. Potrebno je regulirati da obavijest dostavlja i jedinici samouprave zbog obveze iz članka 11. Alineja 1 prema kojoj jedinica osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2043 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. | Članak 52: - ako zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu u ordinaciji sklopi ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom, o toj činjenici Zavod je obvezan obavijestiti ministarstvo u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora. Potrebno je također propisati obvezu dostavljanja obavijesti i jedinici samouprave zbog utvrđene obveze iz članka 11. Alineja 1 prema kojoj jedinica osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2044 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. | Članak 52. NPZ glede sklapanja ugovora o provođenju zz sa Zavodom prilagoditi promjenama, tj. mogućnosti izbora sa kojim će od x osiguratelja/zavoda subjekt provođenja zz sklopiti ugovor o provođenju zz. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom sklapa se temeljem propisa koji uređuju područje zdravstvenog osiguranja. |
| 2045 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. | U čl. 52. koji glasi: „Ako zdravstveni radnik iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona koji obavlja privatnu praksu u ordinaciji sklopi ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom, o toj činjenici Zavod je obvezan obavijestiti ministarstvo u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora.“ predlaže se da se iza riječi „obavijestiti“ dodaju riječi „nadležnu Komoru i“. Obrazloženje: Budući da je nadležna Komora ta koja izdaje pozitivno mišljenje o opravdanosti osnivanja i promjene sjedišta privatne prakse, potrebno je istu obavijestiti o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite sa HZZO. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2046 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. | Nejasno je temeljem koje procedure se ugovor sklapa - ukoliko se to odnosi na mjesta u Mreži, utoliko je potrebna komunikacija sa Županijom s obzirom na to da je ona temeljem članka 11. Zakona obvezna popunjavati Mrežu. Do sada je Županija mogla kontrolirati Mrežu temeljem davanja koncesija odnosno preuzimanja timova od strane Doma zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom sklapa se temeljem propisa koji uređuju područje zdravstvenog osiguranja. |
| 2047 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. | Predlaže se da se člankom 52. utvrdi procedura sklapanja ugovora privatnog zdravstvenog radnika s HZZO-om i da u tom procesu županije imaju svoju ulogu u smislu utjecaja na popunjavanje mreže javne zdravstvene službe, odnosno sklapanje ugovora s HZZO-om (suglasnost, mišljenje…) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom sklapa se temeljem propisa koji uređuju područje zdravstvenog osiguranja. |
| 2048 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. | Temeljem koje procedure (natječaj ili dr.) on sklapa ugovor sa Zavodom; ako se to odnosi na mjesta u Mreži zar nije potrebna koordinacija sa Županijom koja je temeljem čl. 11. Zakona obvezna popunjavati Mrežu. Naime, do sada je Županija mogla kontrolirati Mrežu temeljem davanja koncesija odnosno preuzimanja timova od strane Doma zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom sklapa se temeljem propisa koji uređuju područje zdravstvenog osiguranja. |
| 2049 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. | Članak 52. Ako zdravstveni radnik iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona koji obavlja privatnu praksu u ordinaciji sklopi ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom, o toj činjenici Zavod je obvezan obavijestiti ministarstvo u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora. Temeljem koje procedure (Natječaj ili dr.) on sklapa ugovor sa zavodom ; ako se to odnosi na mjesta u Mreži zar nije potrebna koordinacija sa Županijom koja je temeljem čl. 11. Zakona obvezna popunjavati Mrežu. Naime, do sada je Županija mogla kontrolirati Mrežu temeljem davanja koncesija odnosno preuzimanja timova od strane Doma zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom sklapa se temeljem propisa koji uređuju područje zdravstvenog osiguranja. |
| 2050 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. | U čl. 52. iza riječi „ministarstvo“ treba dodati i riječi „župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba i zdravstvene ustanove u kojoj se nalazi ordinacija“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2051 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. | Koji su kriteriji koje mora ispuniti privatni zdravstveni radnik da bi sklopio ugovor s HZZO-m? Da li se to odnosi samo na mjesta u Mreži i da li je u tom slučaju potrebna koordinacija s Županijom (suglasnost) koja je temeljem čl. 11. Zakona obvezna popunjavati Mrežu i zna potrebe na svom području s obzirom na popunjenost Mreže. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom sklapa se temeljem propisa koji uređuju područje zdravstvenog osiguranja. |
| 2052 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. | Članak govori o tome da ako dr. koji provodi privatnu praksu u ordinaciji, sklopi ugovor sa Zavdom, Zavod o tome obavještava ministarstvo u roku od 8 dana od dana sklapanja ugovora. Stoga je bitno napomenuti da sukladno važećem Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zavod (HZZO) u procesu ugovaranja zdravstvene zaštite, odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja (što znači - odluku o tome tko će biti ugovoren) donosi uz suglasnost ministra zdravstva. Stoga sam mišljenja da je ova odredba nepotrebna, jer je taj dio uređen, a bit će vjerojatno i nadalje uređen tim drugim zakonom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2053 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 53. | Ovo je doista predugačko. Znamo iz prakse da su se kazne i presude donosile i za propuste od jednog slova. Potrebno je ovo skratiti na ime (što može biti ime i prezime) i djelatnost sa pripadajućim brojem (broj licence ili MB). Radno vrijeme doista ne treba spadati u naziv jer "parni datumi prije podne, neparni datumi popodne" stvarno nije malo teksta za žig, pa ni za vizitku. Da ne govorimo o komplikacijama ako se radno vrijeme promijeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2054 | Marina Marušić Fojs | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 53. | Smatram da je bolje ovaj članak formulirati na sljedeći način: "Privatni zdravstveni radnici uz svoj naziv privatne prakse, ističu ime i prezime, adresu privatne prakse, oznaku djelatnosti i radno vrijeme." Obrazloženje: Jako je otežavajuće za poslovanje privatne prakse kada dobijemo Rješenje ministarstva o nazivu, a taj naziv se proteže doslovno u dva reda. Prema navedenom članku u svim ugovorima i dokumentima koje jedna privatna praksa sklapa s dobavljačima, bankama i ostalim institucijama bi trebalo pisati uz naziv, ime i prezime i adresa i radno vrijeme. Na taj način je službeni naziv ljekarne dugačak najčešće kroz dva reda A4 papira pisan fontom 12, što dosta otežava svakodnevno poslovanje i stavlja privatne prakse u neravnopravan položaj sa zdravstvenim ustanovama koje mogu imati puno jednostavnije i kraće nazive. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2055 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istom medicinsko-biokemijskom laboratoriju dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatramo da bi trebalo članak formulirati na ovakav način. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2056 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | St.4 pretpostavljam da bi se moglo zaposliti administratora pa da se liječnik/liječnica i med. sestra/tehničar mogu baviti medicinskim poslovima. Veliki + Nacrtu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2057 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. - stavak (1): riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ se brišu i izričajno usklađuju s riječima „dijagnostički laboratorij“. - stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ se brišu i izričajno usklađuju s riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 54. stavak (3) izmijeniti tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, jer se zapošljavanjem više zdravstvenih djelatnika pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi. Zapošljavanje stručnog kadra različitih zdravstvenih profila iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u određenom dijagnostičkom laboratoriju ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Vezano za članak 54. stavak (4) ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2058 | Maja Glamuzina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2059 | Gabrijela Begić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) Riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“. Točka (5) Riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. citološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena „laboratorijska dijagnostika“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2060 | Roberta Halusek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinko-biokemijskog laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga uz poštivanje svih stručnih preporuka (optimalno vrijeme uzimanja uzoraka, priprema pacijenta,nastavak uzimanja terapije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2061 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore, nema smisla niti potrebe da se zakonom ograničava broj zaposlenih u privatnim praksama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2062 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2063 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54., stavak 2., predlažemo brisanje riječi “osobno”. Obrazloženje: ukoliko zdravstveni radnik ima zaposlene osobe, ne mora nužno osobno raditi u svojoj ordinaciji u svakom trenutku. Članak 54., stavak 3., predlažemo nakon riječi “jednog” dodatak riječi “ili više”. Drugi prijedlog je pak da se cijeli stavak izbriše. Obrazloženje: Zdravstveni radnici često rade u timu i potrebno je da imaju mogućnost zaposliti više od jedne osobe iste struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2064 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2065 | Domagoj Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2066 | Jasna Perman-Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Zakonom se nikako ne smije ograničavati broj zaposlenih u privatnim praksama i time uskraćivati kvalitetniju zdravstvenu skrb pacijentima i kvalitetnije radne uvijete ostalim zaposlenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2067 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2068 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2069 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2070 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2071 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2072 | Karla Katalenac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedloge i primjedbe koje su uložile kolegice mag. pharm kao i one koje je uložila Hrvatska ljekarnička komora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2073 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2074 | Marija Macan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2075 | Renata Lipovec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istom medicinsko-biokemijskom laboratoriju dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatramo da bi trebalo članak formulirati na ovakav način. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2076 | Martina Kramar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2077 | Katarina Pajtak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2078 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2079 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti podržavam prijedloge i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2080 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2081 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2082 | IVANA JAKUŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2083 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinko-biokemijskog laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga uz poštivanje svih stručnih preporuka (optimalno vrijeme uzimanja uzoraka, priprema pacijenta,nastavak uzimanja terapije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2084 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2085 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinko-biokemijskog laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga uz poštivanje svih stručnih preporuka (optimalno vrijeme uzimanja uzoraka, priprema pacijenta,nastavak uzimanja terapije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2086 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2087 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U točci 4. iza riječi „zdravstvenih radnika“ riječ „ili“ briše se. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2088 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2089 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostik | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2090 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istoj ordinaciji dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatramo da bi trebalo članak formulirati na ovakav način | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2091 | Dom zdravlja Primorsko - goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. - potrebno je regulirati radnopravni status medicinske sestre u timu koja ne želi prijeći u privatnu praksu - stavak 4.- predvidjeti mogućnost da u istoj ordinaciji privatnu praksu mogu obavljati dva tima različite djelatnosti u smjenskom radu ukoliko su zadovoljeni uvjeti u pogledu prostora i opreme | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2092 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2093 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2094 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2095 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2096 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2097 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2098 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2099 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2100 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2101 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1:„Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2102 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istoj ordinaciji dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatramo da bi trebalo članak formulirati na ovakav način. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2103 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2104 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. * točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2105 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istoj ordinaciji dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatram da bi trebalo članak formulirati na ovakav način. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2106 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2107 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. stavak 5. „U istoj ordinaciji, odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu″ predlažem zamijeniti u „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi″ Obrazloženje: rad medicinsko biokemijskog laboratorija u potpunosti se razlikuje od rada liječničke ordinacije; uzimanje uzoraka biološkog materijala je jasno definirano stručnim standardima koji propisuju redovno vrijeme uzorkovanja krvi koje se uvijek izvodi ujutro, na tašte, i samo tako dobiveni rezultati mogu se uspoređivati s pripadajućim referentnim intervalima. Rad u drugoj smjeni bio bi ograničen samo na jedan mali dio pretraga u PZZ pa se postavlja pitanje isplativosti rada jednog cijelog tima u popodnevnoj smjeni. Grupna praksa je isplativi oblik rada i u smislu ulaganja sredstava u prostor i opremu, održavanja prostora i opreme, kao i kontrole kvalitete koja je zajednički definirana i jasna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2108 | Josip Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti podržavama prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2109 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2110 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54, Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovjetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2111 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2112 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2113 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinko-biokemijskog laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga uz poštivanje svih stručnih preporuka (optimalno vrijeme uzimanja uzoraka, priprema pacijenta,nastavak uzimanja terapije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2114 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovjetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2115 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2116 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2117 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (1) „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovjetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2118 | Pavica Šonjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti se slažem sa stavovima i obrazloženjima iznesenim od strane Hrvatske komore medicinskih biokemičara vezanima uz ovaj članak . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2119 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2120 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2121 | Ante Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2122 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2123 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2124 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2125 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju, histologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2126 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi MBL u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni. Nije moguće usporediti s načinom rada liječnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2127 | Matea Mijatović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2128 | Dario Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2129 | NIVES BOŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1: „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. stavak 5.:„medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2130 | Brankica Brnčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | stavak 5.:„medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2131 | Brankica Brnčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1: „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2132 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2133 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti podržavam prijedloge HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2134 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2135 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti podržavam prijedlog HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2136 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U stavku 4. riječi " srednje stručne spreme" potrebno je zamijeniti drugim prikladnim izrazom, sukladno prethodno iznesenim primjedbama Komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2137 | Danijela Županić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti podržavam prijedlog HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2138 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istom medicinsko-biokemijskom laboratoriju dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatramo da bi trebalo članak formulirati na ovakav način. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2139 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinko-biokemijskog laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga uz poštivanje svih stručnih preporuka (optimalno vrijeme uzimanja uzoraka, priprema pacijenta,nastavak uzimanja terapije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2140 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2141 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2142 | Alenka Pezo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2143 | Marina Dujmić Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2144 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2145 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2146 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54, stavak 5 potrebno je izmjeniti da glasi: " U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2147 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. st.1. brisati. Članak 54. st. 2. brisati. U čl. 54. st. 3. koji glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog zdravstvenog radnika iste struke.“ predlaže se brisati riječi „jednog" i "iste struke“. Obrazloženje: Zapošljavanjem više zdravstvenih djelatnika različitih struka omogućava se potpunija zdravstvena skrb u privatnoj praksi. U čl. 54. st. 4. koji glasi: „Zdravstveni radnici iz članka 47. ovoga Zakona mogu obavljati djelatnost u privatnoj praksi u timu s jednim ili više zdravstvenih radnika i/ili nezdravstvenih radnika srednje stručne spreme ili prvostupnika.“ predlaže se iza riječi „s“ dodati riječ „liječnikom,“. Obrazloženje: Zapošljavanjem zdravstvenih djelatnika različitih struka omogućava se potpunija zdravstvena skrb u privatnoj praksi. Članak 54. st. 5. brisati Članak 54. st. 6. brisati | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2148 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Stavak 5. izmjena u „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Objašnjenje: zbog specifičnosti organizacije rada i laboratorijske opreme u medicinsko biokemijskom laboratoriju, privatna praksa dvaju tima u istom u istom prostoru, u smjenskom radu nema smisla niti je u skladu sa stručnim standardima dobre laboratorijske prakse (uzorkovanje krvi mora biti natašte, ujutro). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2149 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2150 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U stavku 3. članka 54. iza riječi „jednog“ dodaju se riječi: „ili više“ te dodati novi stavak koji glasi: „Zdravstveni radnik iz članka 47. obvezan je nastaviti radni odnos sa zdravstvenim radnikom koji je radio u timu na dan stupanja na snagu ovog Zakona.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2151 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2152 | Karla Kegalj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2153 | PETRA MEDAČ ČORAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovjetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2154 | Angelika Julardžija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2155 | Gordana Mamlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2156 | Marija Čuljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1 riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak 5 riječi „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Obrazloženje: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, citološki laboratorij, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2157 | Maja Jeršek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2158 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2159 | MARIJA DRENJANČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2160 | Zagrebačka županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Tko i na koji način odobrava privatnu praksu u Mreži? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2161 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Predlažem izmjenu stavka (5) članka 54. na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Pojašnjenje: Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema stručnim kriterijima, čime bi na kraju bili uskraćeni i sami korisnici. Grupna praksa je specifični način rada timova u medicinsko-biokemijskim laboratorijima gdje su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće niti potrebno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2162 | Martina Prusac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | 1 0 Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Zakonom se ne smije ograničavati broj zaposlenih u privatnim praksama i time uskraćivati kvalitetniju zdravstvenu skrb pacijentima i kvalitetnije radne uvijete ostalim zaposlenicima | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2163 | Mirna Jelić Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Zakonom se nikako ne smije ograničavati broj zaposlenih u privatnim praksama i time uskraćivati kvalitetniju zdravstvenu skrb pacijentima i kvalitetnije radne uvijete ostalim zaposlenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2164 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U članku 54. stavku 1. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. U stavku 3. predlaže se iza riječi jednog dodati riječi ili više. U stavku 4. predlaže se ispred riječi srednje dodati riječi visoke i. U stavku 5. predlaže se brisati riječ medicinsko-biokemijskom laboratoriju i zamijeniti s riječima dijagnostičkom laboratoriju iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Vezano za stavak 1. i stavak 5. obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II. Vezano za stavak 3., smatramo se u predloženom tekstu zakona potpuno neopravdano ograničava zapošljavanje u privatnoj praksi, budući da nema logičnog obrazloženja zašto bi se privatnom zdravstvenom radniku postavljalo ograničenje u broju ljudi koje želi zaposliti, a pogotovo ako bi se zapošljavanjem više stručnjaka osigurala bolja razina zdravstvene zaštite. Vezano za stavak 4., ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2165 | Davorka Bebek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2166 | ZVONIMIR PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2167 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2168 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2169 | Sanja Salamunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicnsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2170 | Ivana Lakošeljac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (1)„Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“) Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2171 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istoj ordinaciji dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva ista analizatora u isti prostor nije svrsishodno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2172 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2173 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2174 | Juraj Štefan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti se slažem s prijedlozima Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2175 | Aleksandra Maravić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog da u točki (5) čl 54 treba brisati: odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju ili promijeniti u: (5) U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Obrazloženje: Korištenje istog prostora dva ili više timova MBL u grupnoj praksi nije upitno. U grupnoj praksi su ulaganja u sredstva za rad i prostor, educiranje i nadzor rada osoblja, odabir i održavanje uređaja, odabir metode ili reagensa, odnosno čitava politika kvalitete rada laboratorija zajednički definirani i jasni. Odvojenim timovima je to teško izvesti. Zbog prostornih i tehničkih ograničenja, u isti prostor je nemoguće postaviti sve uređaje i jednog i drugog tima. Nije usporedivo s ordinacijama zbog količine, veličine i tehničkih specifikacija opreme. Pored navedenog, struka zahtijeva i određene standarde kojih se laboratorij mora pridržavati da bi rezultati pretraga bili pouzdani i točni odnosno da bi služili svojoj svrsi. Uzimanje uzoraka ujutro, na tašte, prije terapije i pregleda, analiti koji se određuju imaju dnevni ritam, referentni intervali odgovaraju tom jutarnjem uzorkovanju …, to su samo neki od čimbenika koji onemogućuju da se u drugoj smjeni rade sve ugovorene pretrage, što znači da bi pacijenti jednog tima bili uskraćeni, a ne vjerujem da je to nekome cilj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2176 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Slažem se s komentarom Višnje Jureša: Članak 54. U stavak (5) predlažem brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2177 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 54. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi MBL u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni. Nije moguće usporediti s načinom rada liječnika. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2178 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. stavak 1. - govori izvorima financiranja privatnih praksi u ordinacijama u Mreži javne zdravstvene službe. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je potrebno precizno propisati način i kriterije temeljem koji ministarstvo zdravstva odbrava rad privatne prakse u ordinaciju u Mreži javne zdravstvene službe. Ako bi ministar imao diskreciono pravo da nekome odobri rad u privatnoj praksi u Mreži, a nekome ne, tada bi se otvorio široki put mogućih zloupotreba. Osim toga potpuno je nejasno na koji bi to način ordinacija, koja ima ugovor sa HZZO-om koji je na neki način zakupio puni radni tjedan (40 sat) te ordinacije, mogla ostvariti dodatna sredstva i u kojem radnom vremenu ako joj je isto zakupljeno 100% od HZZO-a. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2179 | Dajana Kopjar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2180 | Danica Vavidec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2181 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54, stavak 5. predlaže se izmjena u „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: zbog specifičnosti organizacije rada i laboratorijske opreme u medicinsko biokemijskom laboratoriju, privatna praksa dvaju tima u istom u istom prostoru, u smjenskom radu nema smisla niti je u skladu sa stručnim standardima dobre laboratorijske prakse (uzorkovanje krvi mora biti natašte, ujutro) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2182 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2183 | Nataša Čonka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2184 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2185 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Iza stavka 1. dodati: Iznimno od stavka 1. čl. 54. ovog zakona, privatni zdravstveni radnici u djelatnosti obiteljske medicine mogu u ruralnim i depriviranim područjima obavljati registriranu djelatnost na dvije ili više lokacija tj., osim u ordinaciji iz članka 46 ovog Zakona mogu obavljati djelatnost i u tzv. područnim ambulantama ako su kumulativno ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. ako je to stanje naslijeđeno organizacijom rada nadležnog doma zdravlja 2. ako na području područne ambulante nije popunjena mreža javno zdravstvene službe u obiteljskoj medicini 3. ako sa područja općine (grada ) u kojoj je sjedište ordinacije ugovorni liječnik-privatnik ima u skrbi manji broj opredijeljenih pacijenata od minimalnog broja propisanog aktima HZZO-a o ugovaranju PZZ-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2186 | Nada Vrebčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Ograničavanje zapošljavanja zdravstvenim radnicima koji obavljaju djelatnost u privatnoj praksi ,na samo jednog zdravstvenog radnika iste struke,nije prihvatljivo,jer bi to prije svega trebalo ovisiti o okolnostima pružanja zdravstvene usluge i financijskim mogućnostima privatne prakse. Svaki "nadstandard" je dobar jer omogućava bržu i kvalitetniju zdravstvenu uslugu, omogućava zapošljavanje,puni državni proračun. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2187 | SILVA KOVAČIĆ TUKEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Zakonom se ne smije ograničavati broj zaposlenih u privatnim praksama i time uskraćivati kvalitetniju zdravstvenu skrb pacijentima i kvalitetnije radne uvijete ostalim zaposlenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2188 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) - riječi "medicinsko-biokemijski laboratorij" zamjenjuju se riječima "dijagnostički laboratorij. Točka (5) - riječi "medicinsko-biokemijskom laboratoriju" zamjenjuju se riječima "dijagnostičkom laboratoriju". Obrazloženje: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2189 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2190 | KATARINA PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2191 | Željko Caruzzi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Prijedlog nadopune Članka 54. stavak (3): ...radni odnos...iste ILI KOMPLEMENTARNE struke: (3) Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog zdravstvenog radnika iste ili komplementarne struke | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2192 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“. Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2193 | Vedrana Feketija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2194 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2195 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1: „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Stavak 5: „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2196 | Valentina Ivanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2197 | Mario Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija.Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2198 | Gabrijela Begić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. --- Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2199 | Ivana Šargovinski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2200 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2201 | HRVATSKA UDRUGA LABORATORIJSKE MEDICINE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1: Riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. --- Stavak 5: Riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2202 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U članku 54. stavku 1. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. U stavku 3. predlaže se iza riječi jednog dodati riječi ili više. U stavku 4. predlaže se ispred riječi srednje dodati riječi visoke i. U stavku 5. predlaže se brisati riječ medicinsko-biokemijskom laboratoriju i zamijeniti s riječima dijagnostičkom laboratoriju iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Vezano za stavak 1. i stavak 5. obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II. Vezano za stavak 3., smatramo se u predloženom tekstu zakona potpuno neopravdano ograničava zapošljavanje u privatnoj praksi, budući da nema logičnog obrazloženja zašto bi se privatnom zdravstvenom radniku postavljalo ograničenje u broju ljudi koje želi zaposliti, a pogotovo ako bi se zapošljavanjem više stručnjaka osigurala bolja razina zdravstvene zaštite. Vezano za stavak 4., ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2203 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 1 „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. --- Stavak 5 „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Obrazloženje: Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2204 | Sanela Mišetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | - točka (1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2205 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2206 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij. Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatram neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2207 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 4 - zdravstveni radnici iz članka 47. ovog Zakona MORAJU obavljati djelatnost u privatnoj praksi u timu s najmanje jednim zdravstvenim radnikom srednje stručne spreme. Posve je nezamislivo da se razbija tim liječnik-tehničar. Nemedicinski radnici su dobrodošli ali ne postoji niti u jednom udžbeniku, niti u jednoj normalnoj ordinaciji tim liječnik-kuhar (ili bilo koje drugo nemedicinsko zanimanje, isprike kuharima). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2208 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak 3 - čini se da još uvijek imamo ideju da je zdravstvenih djelatnika previše pa moramo ograničiti zapošljavanje istih. Posve je jasno kako je ova mjera stimulativna i da će zahvaljujući ovoj zabrani slobodnog zapošljavanja više zdravstvenih djelatnika odlučiti ostati u RH i NADATI SE skorom sklapanju ugovora o radu. S druge strane stavak 4 daje potpunu slobodu u zapošljavanju nemedicinskog osoblja. Mislim da pisac ovog prijedloga ne misli dobro zdravstvu u cjelini. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2209 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2210 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2211 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2212 | Mario Balta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2213 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2214 | Suzana Harabajsa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54, Stavak 1 Članak 54, Stavak 5 Riječi „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti s medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2215 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2216 | Marija Zelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2217 | Hrvatska udruga citotehnologa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija (npr. citologija, mikrobiologija...) te se nikako ne smije poistovijetiti s medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54, Stavak 5 Riječi „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Obrazloženje: Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2218 | Lidija Eržić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2219 | Martina Abramović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2220 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2221 | Erna Mirković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno i nomotehnički se usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2222 | Tajana Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2223 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2224 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U čl. 54. toč. 4. iza riječi „zdravstvenih radnika“ riječ „ili“ briše se. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2225 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2226 | Renata Skala | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2227 | Suzana Hančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | (5) U istoj ordinaciji, odnosno dijagnostičkom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2228 | Suzana Hančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | (1) Zdravstveni radnici iz članka 47. ovoga Zakona mogu imati samo jednu ordinaciju, ljekarnu ili dijagnostički laboratorij, a zdravstveni radnici iz članka 49. ovoga Zakona samo jednu privatnu praksu u svojoj struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2229 | Suzana Hančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) Riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“. Točka (5) Riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. citološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena „laboratorijska dijagnostika“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2230 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2231 | RENATA NEMET-GUŽVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2232 | jasna Hanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2233 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2234 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 2235 | Mia Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2236 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2237 | Maja Šare | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2238 | ADMIR DILBEROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U članku 47. nisu točno navedeni koji zdravstveni radnici imaju odgovarajuće zanimanje. Zamijeniti "medicinsko-biokemijski laboratorij" sa "dijagnostički laboratorij". Obrazloženje: U RH se privatna praksa provodi i u mikrobiološkim, citološkim i imunološkim laboratorijima čiji su nositelji liječnici specijalisti citologije,mikrobiologije i imunologije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2239 | Ljubica Farkaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2240 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2241 | Josipa Ivić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2242 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2243 | IVANA BOROVČAK PRŠA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Komentar na članak 54 dajem u svoje osobno ime i u ime kolegica koje obavljaju privatnu praksu u zakupu u proteklom razdoblju od dvadesetak godina Dušanka Kopajtić Borovčak, mag.pharm., Ingrid Tomljanović,mag.pharm., Neda Banić,mag.pharm., Ankica Huljev.mag.pharm., Jelka Janeš,mag.pharm., Merica Juretić,mag.pharm., Alenka Tomac,mag,pharm., Jadranka Pojer – Ivančić,mag.pharm., Jasna Jakupak,mag.pharm., Milanka Ivandić,mag.pharm., Dragica Matejčić,mag.pharm., Jelena Boras Devčić,mag.pharm., Mirna Stjepčević,mag.pharm., Milica Žužić,Mag.pharm., Zorka Muvrin,mag.pharm., Ornela Majetić,mag.pharm., Marija Kovač,mag.pharm., Nadica Malnar,mag.pharm., Dubravka Galler,mag.pharm., Snježana Muškardin,mag.pharm., Radmila Načeta,mag.pharm. Smatramo da se za nositelje privatne prakse koji obavljaju ljekarničku djelatnost treba zakonom dozvoliti da zaposle više od jednog maagistra farmacije i to iz slijedeći razloga: za razliku od drugih privatnih praksi ljekarne u pravilu rade u dvije smjene (naime velika su ulaganja u otvaranje ljekarne a da bi se radilo samo u jednoj smjeni) , a to onda znači zapošljavanje još najmanje dva magistra farmacije , iz razloga obveze korištenja godišnjih odmora , odsustva s rada zbog pohađanja stručnih poredavanja kao i privremene odsutnosti zbog bolesti ili zakonom propisanih slučajeva plaćenog dopusta. Poznato je da je privatna praksa temeljena na osobnom radu njegovog nositelja, no u opisanom slučaju razlikuje se od privatnih praksi doktora medicine i doktora dentalne medicine. Kao druga mogućnost predlaže se da se magistrima farmacije omogući , osnivanje ustanove za zdravstvenu skrb – u kojoj može djelovati i samo jedna ljekarnička jedinica. Naime prema postojećoj situaciji, a to se u članku 109 predlaže i u novom prijedlogu zakona, ostalim zdravstvenim radnicima omogućava se osnivanje ustanove za zdravstvenu skrb u kojoj se pruža zdravstvena zaštita u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini, pa se dozvoljava da u toj ustanovi djeluje i samo jedna ordinacija – za obiteljsku medicinu ili za opću dentalnu medicinu ili medicinu rada. Budući ljekarnička djelatnost također spada u primarnu zdravstvenu zaštitu, ne vidi se razlog da se pravo koje je dozvoljeno doktorima medicine i dentalne medicine i medicinskim biokemičarima, onemogućava magistrima farmacije koji da bi imali ljekarničku ustanovu moraju imati najmanje dvije ljekarničke jedinice. U tom smislu bilo bi potrebno uskladiti Zakon o ljekarništvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2244 | jasna Hanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2245 | KATJA PULJČAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Stavak (1): „medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Stavak (5):„medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2246 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2247 | Marina Marušić Fojs | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Zakonom se ne smije ograničavati broj zaposlenih u privatnim praksama i time uskraćivati kvalitetniju zdravstvenu skrb pacijentima i kvalitetnije radne uvijete ostalim zaposlenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2248 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Komentar na stavak 3. Zdravstveni radnik iz čl.49. ovog zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke, te je obavezan omogućiti, izvršavati i jamčiti zaposleniku sva prava iz kolektivnog ugovora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2249 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2250 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2251 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2252 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2253 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2254 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2255 | SLAVEN FALAMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva. Zakonom se ne treba ograničavati broj zaposlenih u privatnim praksama | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2256 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | U članku 54. predlaže se mijenjati stavak 3. tako da glasi: - „(3)Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Ne postoji potreba i opravdanje za ograničavanjem zapošljavanja, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi, Zapošljavanjem više magistara farmacije-ljekarnika u ljekarni pruža se bolja i kvalitetnija ljekarnička skrb/usluga pacijentu, a posebice ako to dozvoljavaju ekonomske i materijalne mogućnosti ljekarne. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanjem magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom stvaraju se uvjeti za dostupniju i kvalitetniju ljekarničku uslugu/skrb poglavito u turističkoj sezoni, a da se pri tome ne opterećuje troškovima i dodatnim obvezama lokalna zajednica niti državni proračun. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2257 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | • Članak 54. Predlaže se u članku 54. mijenjati stavak 3. tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2258 | Sanja Kuštreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicnsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2259 | Hrvatska komora fizioterapeuta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. | Prijedlog izmjene stavka 3. članka 54. na način da glasi "Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke." OBRAZLOŽENJE: Navedeni prijedlog stavka 3. članka 54. NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI je u neposrednoj koliziji s odredbama članka 49. Ustava RH (poduzetnička i tržišna sloboda) te članka 55. Ustava RH (pravo na rad i slobodu rada te na izbor poziva i zaposlenja), kao i s pravnom stečevinom Europske Unije u smislu tržišnih sloboda (sloboda kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala) - Članak 4. stavak 2. točka (a) te članci 26.,27.,114. i 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), odnosno u koliziji je s člankom 15. Povelje o temeljnim pravima Europske Unije (Sloboda izbora zanimanja i pravo na rad) i članku 16. Povelje o temeljnim pravima Europske Unije (Sloboda poduzetništva). Ovo je važno za istaknuti jer privatne prakse fizikalne terapije nisu ugovorne s HZZO-om i rade izvan sustava javnog zdravstva i nema nikakve logike da se privatnicima zabranjuje i ograničava zapošljavanje više od jednog radnika iste struke. Osobnim radom rade i obrtnici ali sinonim "osobnim radom" nije zapreka u obrtništvu da zapošljavaju više od jednog radnika iste struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2260 | HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. | Predlažemo da se u cijelom aktu za pravne osobe koje sukladno Zakonu o osiguranju obavljaju poslove zdravstvenog osiguranja koristi naziv „društvo za osiguranje“. Konkretno predlažemo formulaciju „ugovorom s dobrovoljnim osiguravateljima“ zamijeniti formulacijom „ugovorom s društvom za osiguranje“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2261 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. | U stavku 1. alinei 8. iza riječi „samostalan rad“ dodati riječi „sukladno Zakonu o radu“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2262 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. | Članak 55. NPZZZ-a nabraja moguće izvore financiranja privatnih zdravstvenih radnika kojima je odobrena privatna praksa u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe prema kojem jedna takva ordinacija može imati devet različitih izvora financiranja. U obrazloženju NPZZZ-a nedovoljno su (ili uopće nisu) obrazložene odredbe koje se odnose na mogućnosti ostvarivanja novčanih sredstava. Neobrazložene odredbe navode na zaključak da se ista zdravstvena usluga može višestruko naplatiti iz različitih izvora financiranja i temeljem ugovora sa različitim dionicima sustava. Npr., potpuno je nejasno što je ugovor sa domom zdravlja za osiguravanje zdravstvene zaštite na određenom području (st. 1. alineja 2. NPZZZ-a), odnosno je li to dodatna naplata usluge koja je već pokrivena ugovorom sa HZZO-om, a nisu pojašnjeni niti drugi ugovori koji su u članku 55. navedeni kao moguća osnova za ostvarivanje novčanih sredstava. Nadalje, iako članak 69. NPZZZ-a propisuje da se privatna praksa ne može obavljati u djelatnosti javnog zdravstva, alineja 3. članka 55. predviđa mogućnost sklapanja ugovora privatnog zdravstvenog radnika sa zavodom za javno zdravstvo. Na taj će način doći do višestrukog financiranja privatnika iz sredstava države, pravnih osoba s javnim ovlastima, jedinica lokalne i regionalne samouprave i građana. Isti komentar odnosi se na članak 58. NPZZZ-a kojim se navode izvori financiranja grupne privatne prakse. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2263 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. | Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo Članak 55: - privatni zdravstveni djelatnik kojem je odobrena privatna praksa u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe može ostvarivati novčana sredstva za rad izvan ugovorenog punog radnog vremena sa Zavodom, u ordinaciji, za obavljanje poslova za koje mu je dano odobrenje za samostalni rad. Na taj način će zdravstveni radnik u ordinaciji koja je u mreži javne zdravstvene službe izvan vremena utvrđenog Zakonom i pravilnikom obavljati poslove iste vrste i ostvarivati prihod . Uskladiti prekovremeni rad sa Zakonom o radu, (definirati tjednu satnicu) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2264 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. | Člankom 55 Nacrta prijedloga Zakona definirano je kako privatni zdravstveni djelatnik kojem je odobrena privatna praksa u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe može ostvarivati novčana sredstva za rad izvan ugovorenog punog radnog vremena sa Zavodom, u ordinaciji, za obavljanje poslova za koje mu je dano odobrenje za samostalni rad. Navedena formulacija omogućava zdravstvenom radniku u ordinaciji koja je u mreži javne zdravstvene službe izvan radnog vremena utvrđenog Zakonom i pravilnikom obavljati poslove iste vrste i ostvarivati prihod na opremi koju je odlaskom u privatnike dobio od doma zdravlja, odnosno za iste postupke vršiti naplatu od pacijenata. Slijedom navedenog trebalo bi propisati zakonom ako se rad izvan ugovorenog punog radnog vremena obavlja u prostoru doma zdravlja, da se privatna ordinacija obvezuje sklopiti poseban ugovor o zakupu prostora na tržišnim osnovama ili zakonom propisati obvezu takve ordinacije da dio prihoda ostvarenih na taj način (u privatnom radnom vremenu) uplaćuje ustanovi koja joj je omogućila prostor i opremu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2265 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. | U odnosu na alineju 3. („ugovorom sa zavodom za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave/Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo za provođenje programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti“), smatramo da ovaj članak nije u skladu s postojećim zakonskim propisima (Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju) te načinu provođenja zdravstvene zaštite i financiranju timova zdravstvene zaštite. Ugovaranje sa HZZO-om podrazumijeva rad u punom radnom vremenu pa je nejasno u kojem dijelu radnog vremena bi privatni zdravstveni radnik provodio zaštitu koju je dodatno ugovorio s npr. zavodom za javno zdravstvo? Nejasno je i iz kojih sredstava će zavodi za javno zdravstvo isplaćivati sredstva ordinacijama, odnosno, tko će uplaćivati ta sredstva zavodima za javno zdravstvo? Ministarstvo, područna/regionalna samouprava, HZZO? Osim toga, mjere provođenja programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti su djelatnost zavoda za javno zdravstvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2266 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. | Članak 55. stavak 1. podstavak 1. NPZ, koji upućuje na sadašnji Zavod = HZZO, prilagoditi činjenici mogućnosti izbora jednog ili više zavoda/osiguratelja za provođenje zz. U istom članku 55. stavku 1. NPZ, podstavak 2. brisati. Obrazloženje: Prijedlog je Udruge da se domovi zdravlja transformiraju u dijagnostičke centre ili ustanove za palijativnu skrbi, a da se primarna razina zz obavlja institucionalno samo kroz privatnu praksu u Ordinaciji, ljekarni, laboratoriju, kućnoj njezi i…., ili grupnu privatnu praksu ili ustanovu za zdravstvenu skrb. Na taj način i ovom pravnom činjenicom potvrditi će se decentralizacija sustava zz, kako to prejudicira primjena članka 135. Ustava RH i članka 19., 19a., i 20. Zakona o jedinicama lokalne i područne/regionalne samouprave (Ustav RH donijet je prema modelu ustava država članica EU, pa je, ne samo ustavna obveza postupiti kako to, prema hijerarhiji pravnih normi nalaže Ustav, već i obveza prema članicama EU). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2267 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. | Potrebno je definirati tko i kako odobrava privatnu praksu u Mreži. Nejasno je radi li se o natječaju ili nekom drugom kriteriju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2268 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. | nevjerojatno je da će privatni zdravstveni radnik u ordinaciji moži sklapati toliko ugovora o prvođenju zdravstve zaštite a radit će samo 40 sati tjedno i eventualno 8 sati prekovremeno . Pa u kojem će vremenu pružati sve te uslugeizva ugovora sa HZZO-om ako je tipski ugovor sa HZZO-om na 40 sati tjedno za osigane osobe Zavoda. ili će sve to raditi na u vrijeme kada treba biti dostupan osiguranicma HZZO- dakle na teret javnog sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2269 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. | Privatni zdravstveni radnik kojem je odobrena ?! privatna praksa u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe (tko i na koji način odobrava privatnu praksu u mreži javne zdravstvene službe (tko i na koji način odobrava privatnu praksu u mreži/natječaj ili dr.?! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2270 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. | Članak 55. Privatni zdravstveni radnik kojem je odobrena privatna praksa u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe može ostvariti novčana sredstva: Privatni zdravstveni radnik kojem je odobrena ?! privatna praksa u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe (tko i na koji način odobrava privatnu praksu u mreži / natječaj ili dr ??? !! ◊ ugovorom sa Zavodom o provođenju zdravstvene zaštite ◊ ugovorom s domom zdravlja za osiguravanje zdravstvene zaštite na određenom području, odnosno vremenskom razdoblju pružanja zdravstvene zaštite ◊ ugovorom sa zavodom za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave/Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo za provođenje programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti ◊ ugovorom s jedinicom područne (regionalne) samouprave ◊ ugovorom s jedinicom lokalne samouprave ◊ ugovorom s dobrovoljnim osiguravateljima ◊ ugovorom s fakultetima i drugim visokim učilištima zdravstvenog usmjerenja ◊ za rad izvan ugovorenoga punoga radnog vremena sa Zavodom, u ordinaciji, za obavljanje poslova za koje mu je dano odobrenje za samostalan rad ◊ iz sudjelovanja korisnika zdravstvene zaštite u pokriću dijela ili ukupnih troškova zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2271 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. | U čl. 55. st. 1. alinei 8. iza riječi „samostalan rad“ dodati riječi „sukladno Zakonu o radu“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2272 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. | Ovaj članak je nejasan i u neskladu s postojećim zakonskim propisima (Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju) te načinu provođenja zdravstvene zaštite i financiranju timova zdravstvene zaštite. Naime, kada Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sklopi ugovor o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, on je de facto "zakupio" radno vrijeme te ordinacije i prema tome računa sredstva za rad ordinacije (prihode ordinacije). A zakupio je cijelo radno vrijeme. Svih 40 sati tjedno. Stoga se postavlja pitanje u kojem dijelu radnog vremena bi doktor u ordinaciji pružao zdravstvenu zaštitu koju je dodatno ugovorio s domom zdravlja (alinea 2.) ili sa zavodima za javno zdravstvo (alinea 3.) odnosno sa svim drugim potencijalnim "financijerima" ordinacije. Znači li to da HZZO može umanjiti sredstva koja plaća ugovornom doktoru, jer je jasno da u radno vrijeme od 40 sati koje je zakupio, ne može biti pružena i zdravstvene zaštitu ugovorena sa HZZOom i recimo preventivni programi ugovoreni s HZJZ/ZJZ županije. Kad sam se već dotakla provođenja programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti za koje ordinacija ostvaruje sredstva ugovorom za zavodom za javno zdravstvo, zanima me znači li to da će zavodi za javno zdravstvo iz svojih sredstava (kojih) temeljem ugovora isplaćivati sredstva ordinacijama? A tko će uplaćivati ta sredstva zavodima za javno zdravstvo? Ministarstvo, područna/regionalna samouprava, HZZO? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2273 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Predlažem da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2274 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2275 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2276 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2277 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2278 | HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavamo ovu odredbu s obzirom da je ista u skladu sa hrvatskom i europskom pravnom stečevinom odnosno svim pozitivnim zakonskim propisima koji uređuju područje ove vrste zdravstvenih osiguranja. Prijedlozi izmjena i dopuna ovog članka kako predlažu Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatsko farmaceutsko društvo i Hrvatska komora medicinskih biokemičara nisu u skladu sa hrvatskom i europskom regulativom koja uređuje područje ove vrste zdravstvenih osiguranja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2279 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara: Predlažemo da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2280 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara koji kaže: Predlažemo da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2281 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Predlažem da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2282 | HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Članak 56 stavak 2 potrebno je definirati na ovaj način: (2) Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja određuje društvo za osiguranje uz suglasnost nadležne komore. Obrazloženje: Mora se definirati suglasnost nadležne Komore kao temeljne strukovne organizacije, a cijene zdravstvenih usluga definirane su u strukovnim zakonima u okviru djelatnosti pojedinih Komora | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2283 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2284 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2285 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2286 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Članak 56. NPZZZ-a određuje da preporučenu cijenu zdravstvenih usluga u privatnoj praksi u ordinaciji izvan mreže javne zdravstvene službe, utvrđuje nadležna komora, međutim ne navodi se koje tijelo to utvrđuje za privatne prakse u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe te članak treba dopuniti u tom smislu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2287 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Članak 56 stavak 2 potrebno je definirati na ovaj način: (2) Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja određuje društvo za osiguranje uz suglasnost nadležne komore. Obrazloženje: Mora se definirati suglasnost nadležne Komore kao temeljne strukovne organizacije, a cijene zdravstvenih usluga definirane su u strukovnim zakonima u okviru djelatnosti pojedinih Komora | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2288 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2289 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Članak 56. trebalo bi izmjeniti na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Pojašnjenje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge radi sprječavanja dampinških cijena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2290 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Predlažem da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2291 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | U članku 56. predlaže se mijenjati stavak 2. tako da glasi: - „(2)Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ U članku 56. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: - „(3)Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti i višu cijenu zdravstvene usluge iz stavka 2. ovoga članka, uz suglasnost nadležne komore i ministra.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2292 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Članak 56. Predlažem da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2293 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2294 | Leonardo Bressan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | U čl. 56. st. 1. nakon teksta "izvan mreže javne zdravstvene službe" dodati i "izvan radnog vremena ugovorenog sa Zavodom". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2295 | Aleksandra Maravić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2296 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Predlažemo da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2297 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | članak 56. trebao bi se izmjeniti na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Pojašnjenje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge radi sprječavanja dampinških cijena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2298 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Članak 56. stavak 1. NPZ-a prestilizirati u smislu, da nadležna komora utvrđuje najnižu cijenu rada svog člana, koju subjekti provođenja zz ili osiguratelji koriste kao mjerilo za utvrđivanje cijena svojih usluga (najnižom cijenom rada/član komora štiti dostojanstvo svog člana u vrednovanju njegovog rada u odnosu na ostale osobe/zanimanja iz Nacionalne klasifikacije zanimanja). Vlasničko je pravo svakog subjekta utvrditi svoje cijene koje u ponudi prezentira potencijalnom kupcu na prihvat, pa i osigurateljima. Ako zdravstveni subjekt prihvati cijenu, kao kontra ponudu osiguratelja, a ona je niža od njegove, tada svoju cijenu rabatom spušta na nivo njegove, koja time postaje referentna/ugovorna cijena (jednako pravilo poslovnog odnosa). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2299 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2300 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Predlažem izmjenu članka 56.. stavka 2 dopuni na način da se iza "društvo za osiguranja" doda: "uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2301 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2302 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2303 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2304 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2305 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | A što je sa cijenama usluga koje pruža zdravstveni radnik - izvan ugovorenih 40 sati tjedno za HZZO-om? Što je sa cijenama usluga koje se mogu pružiti u ugovoreno vrijeme sa HZZO-om, u radno vrijeme, a ne mogu se naplatiti HZZO-u? Smiju li se takve usluge uopće pružati? Ako da, po čijem cjeniku? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2306 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2307 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Nadopuna stavka 1. i stavka 2.: Preporučene cijene zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja u ugovorenim ordinacijama i laboratorijima moraju biti samo i isključivo cijene HZZO-a. Cijene zdravstvenih usluga u privatnim ordinacijama i laboratorijima trebaju biti jedinstvene i strogo poštivane, ako iste utvrđuje nadležna Komora (zbog zaštite pacijenata i zbog zlouporabe djelatnosti ) sve nepravilnosti i odstupanja trebaju biti strogo sankcionirane. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2308 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | U članku 56. predlaže se mijenjati stavak 2. tako da glasi: - „(2)Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ U članku 56. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: - „(3)Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti i višu cijenu zdravstvene usluge iz stavka 2. ovoga članka, uz suglasnost nadležne komore i ministra.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2309 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | • Članak 56. Predlaže se u članku 56. mijenjati stavak 2. tako da glasi: „Minimalne cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ Predlaže se u članku 56. dodati stavak 3. koji glasi: „Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti višu cijenu zdravstvene usluge iz prethodnog stavka ovoga članka.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2310 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. | Članak 56. uređuje tko utvrđuje cijene zdravstvenih usluga koje pružaju pružatelji izvan mreže, ali niti jedan članak ne uređuje tko utvrđuje cijene koje se pružaju u ugovornim ordinacijama. Za cijene zdravstvenih usluga koje se provode temeljem sklopljenog ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja zadužen je HZZO, međutim tko će utvrđivati cijene za usluge prvođenja preventivnih programa (alinea 3 članka 55) ili usluga koje plaća jedinica lokalne samouprave? Isto tako ne piše ako dr. radi "privatno" izvan ugovorenog radnog vremena, koje onda cijene primjenjuje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2311 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. | Članak 57., stavak 1., predlažemo brisanje riječi “osobno”. Obrazloženje: ukoliko zdravstveni radnik ima zaposlene osobe, ne mora nužno osobno raditi u svojoj ordinaciji u svakom trenutku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2312 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. | Grupne prakse poboljšavaju kvalitetu ZZ jer omogućuju da se na lokalnom području pojedini liječnici uže bave određenom zdravstvenom problematikom osiguravajući tako kvalitetniju i dostupniju skrb u PZZ bez potrebe upućivanja na više razine. Još jedan od benefita je da se primjerice na dnevnoj bazi mogu organizirati stručni sastanci kolega iz grupne prakse kako bi se raspravilo o slučajevima / nešto slično vizitama ili jutarnjim sastancima na odjelima u bolnicama, što opet poboljšava skrb za pacijente bez dizanja na višu razinu ZZ. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2313 | Dom zdravlja Primorsko - goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. | Članci 57. i 58. - člancima 57. i 58. nije jasno definiran pravni status grupne prakse – da li je to samostalni pravni entitet ili skup više liječnika, te da li prihode ostvaruje kao grupna praksa temeljem ugovora s Zavodom ili liječnici u grupnoj praksi imaju zasebne ugovore s Zavodom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. U grupnu privatnu praksu udružuje se više zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu osobno. Standarde za osnivanje grupne privatne prakse uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora pravilnikom propisuje ministar. |
| 2314 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. | U članku 57. NPZ, stavak 3. NPZ, riječ Ministarstvo zamijeniti sa nadležnim tijelom regije. U članku 57. stavak 4. NPZ tekst: „nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor“, zamijeniti sa tekstom „zdravstveni radnik može izjaviti žalbu u roku prema Zakonu o općem upravnom postupku, naslovljenu na Ministarstvo“. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2315 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. | U čl. 57. st. 1. brisati riječ "osobno". U čl. 57. st. 2. koji glasi:“Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka ministarstvu podnose zahtjev za donošenje rješenja o osnivanju grupne privatne prakse.“ predlaže se iza riječi „prakse“ dodati riječi:“kojem prilažu pozitivno mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja grupne prakse“ Obrazloženje: Hrvatska komora primalja smatra kako jedino nadležna Komora može utvrditi da li je osnivanje grupne privatne prakse opravdano ili ne a isto tako tom prilikom može utvrditi da li grupna privatna praksa raspolaže odgovarajućim prostorom i odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom. Članak 57. st. 5. predlaže se da glasi:"Standarde za osnivanje grupne privatne prakse iz stavka 1. ovoga članka uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležnih komora pravilnikom propisuje ministar" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2316 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. | U članku 57. stavku 1 nije jasno određeno moraju li svi biti u Mreži prilikom udruživanja više zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu osobno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Uvjet rada u okviru Mreže javne zdravstvene službe nije propisan kao uvjet za udruživanje u grupnu privatnu praksu. |
| 2317 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. | Predlaže se dopuna članka 57. stavak 1. Zakona tako da glasi: „(1) Više zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu osobno, neovisno jesu li u mrežu javne zdravstvene službe ili ne, mogu se udružiti u grupnu privatnu praksu.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Uvjet rada u okviru Mreže javne zdravstvene službe nije propisan kao uvjet za udruživanje u grupnu privatnu praksu. |
| 2318 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. | (1) Više zdravstvenih radnika, koji obavljaju privatnu praksu osobno, mogu se udružiti u ggrupnu privatnu praksu. da li svi moraju biti u Mreži? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Uvjet rada u okviru Mreže javne zdravstvene službe nije propisan kao uvjet za udruživanje u grupnu privatnu praksu. |
| 2319 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. | Članak 57. (1) Više zdravstvenih radnika, koji obavljaju privatnu praksu osobno, mogu se udružiti u grupnu privatnu praksu. da li svi moraju biti u Mreži (2) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka ministarstvu podnose zahtjev za donošenje rješenja o osnivanju grupne privatne prakse. (3) Ministarstvo donosi rješenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka. (4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor. (5) Standarde za osnivanje grupne privatne prakse iz stavka 1. ovoga članka uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora pravilnikom propisuje ministar. (6) Ako tijelo iz stavka 5. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 5. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Uvjet rada u okviru Mreže javne zdravstvene službe nije propisan kao uvjet za udruživanje u grupnu privatnu praksu. |
| 2320 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. | Potrebno je definirati što je to grupna praksa? Kakav je to oblik pravne osobe i kakva su prava suosnivača? Da li je to skup pojedinih praksi (što got to bilo) ili je to nova ustanova u kojoj su pojedini zdravstveni djelatnici nešto tipa uposlenika sa suvlasničkim statusom? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2321 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. | Što je grupna prvatna praksa? Je li to "višestruka ordinacija"? Mogu li se u grupnu privatnu praksu udružiti samo ordinacije koje nemaju sklopljen ugovor sa HZZO (jer se u članku 58. ne navodi HZZO kao izvor sredstava) ili mogu i one koje imaju sklopljen ugovor s HZZO? Koje djelatnosti se udružuju u grupnu privatnu praksu? Istovrsne ili različite? Može li ordinacija opće (obiteljske) medicine biti u grupnoj praksi s ordinacijom zdravstvene zaštite predškolske djece? Može li ugovorna ordinacija biti u grupnoj praksi s neugovornom? Pravilnikom će biti propisani standardi za osnivanje grupne prakse, ali ovdje bi se ipak moglo još nešto pobliže dodati iz odgovora na pitanja koja sam postavila. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Uvjet rada u okviru Mreže javne zdravstvene službe nije propisan kao uvjet za udruživanje u grupnu privatnu praksu. |
| 2322 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 58. | „Ugovorom sa zavodom za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave/Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo za provođenje programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti" - upravo ovakvim načinom se može povećati obuhvat populacije za provođenje nacionalnih programa jer PZZ/naročito obiteljski liječnik imaju najbliskiji kontakt sa pacijentima i treba ovu aktivnost podijeliti između PZZ-a i HZJZ-a. Takva djelatnost bi se najlakše izvela u grupnim praksama jer bi tada jedan od liječnika mogao izdvojiti određeno vrijeme upravo za tu djelatnost. HZJZ bi dio fin sredstava preusmjerio prema ordinaciji na temelju obuhvaćenosti populacije za određeni vremenski period. Ovaj članak zakona je dobrodošao. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2323 | HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 58. | Predlažemo da se u cijelom aktu za pravne osobe koje sukladno Zakonu o osiguranju obavljaju poslove zdravstvenog osiguranja koristi naziv „društvo za osiguranje“. Konkretno predlažemo formulaciju „ugovorom s dobrovoljnim osiguravateljima“ zamijeniti formulacijom „ugovorom s društvom za osiguranje“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2324 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 58. | 6. U članku 58., stavku 1, brisati alineju 2. tj. isključiti mogućnost da grupna privatna praksa može ostvariti sredstva za rad („ugovorom sa zavodom za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave/Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo za provođenje programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti“- brisati) , jer je navedeno u djelatnosti zavoda za javno zdravstvo te tako treba i ostati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2325 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 58. | U odnosu na alineju 2. („ugovorom sa zavodom za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave/Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo za provođenje programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti“) smatramo da ovaj članak nije u skladu s postojećim zakonskim propisima (Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju) te načinu provođenja zdravstvene zaštite i financiranju timova zdravstvene zaštite. Ugovaranje sa HZZO-om podrazumijeva rad u punom radnom vremenu pa je nejasno u kojem dijelu radnog vremena bi privatni zdravstveni radnik provodio zaštitu koju je dodatno ugovorio s npr. zavodom za javno zdravstvo? Nejasno je i iz kojih sredstava će zavodi za javno zdravstvo isplaćivati sredstva ordinacijama, odnosno, tko će uplaćivati ta sredstva zavodima za javno zdravstvo? Ministarstvo, područna/regionalna samouprava, HZZO? Osim toga, mjere provođenja programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti su djelatnost zavoda za javno zdravstvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2326 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 58. | U članku 58., stavku 1, brisati alineju 2. tj. isključiti mogućnost da grupna privatna praksa može ostvariti sredstva za rad „ugovorom sa zavodom za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave/Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo za provođenje programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti“ Obrazloženje: unapređenje zdravlja, prevencija i rano otkrivanje bolesti u djelatnosti je zavoda za javno zdravstvo i ne može se prenositi na druge pravne subjekte. Također, ova odredba u suprotnosti je s člankom 69. toč. 3, koja propisuje da se privatna praksa ne može se obavljati, između ostalog i za djelatnost javnog zdravstva, epidemiologije, školske i adolescentne medicine, zdravstvene ekologije i patronaže. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2327 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 58. | • Članak 58. Predlaže se u članku 58. stavku 1. dodati novu alineju 1. koja glasi: „ugovorom sa Zavodom o provođenju zdravstvene zaštite“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2328 | Matica hrvatskih sindikata | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 59. | Obveza usklađivanja trebala bi se, pored same plaće, odnositi i na sva ostala (materijalna) prava ugovorena kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2329 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 59. | Iza riječi „obračun plaća“ dodati riječi „kao i ostala prava i obveze iz radnog odnosa s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 59. zakonskoga prijedloga odnosi se na određivanje plaće zdravstvenog radnika u timu u ordinaciji. Zdravstveni radnik u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe obvezan je prilikom određivanja plaće zdravstvenog radnika u svom timu usklađivati obračun plaća s odredbama kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Kolektivni ugovor definira minimalnu razinu prava koja se moraju osigurati zaposleniku. Nema zapreke da nositelj privatne ordinacije omogući zaposleniku i višu razinu prava od zakonom i kolektivnim ugovorom propisane. |
| 2330 | Leonardo Bressan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 59. | U članku 59. nakon teksta "usklađivati obračun plaća" dodati riječ "najmanje" ... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 59. zakonskoga prijedloga odnosi se na određivanje plaće zdravstvenog radnika u timu u ordinaciji. Zdravstveni radnik u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe obvezan je prilikom određivanja plaće zdravstvenog radnika u svom timu usklađivati obračun plaća s odredbama kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Kolektivni ugovor definira minimalnu razinu prava koja se moraju osigurati zaposleniku. Nema zapreke da nositelj privatne ordinacije omogući zaposleniku i višu razinu prava od zakonom i kolektivnim ugovorom propisane. |
| 2331 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 59. | Brisati članak 59. NPZ jer je neustavan, nezakonit i štetan, jer u praksi izaziva nedoumice, sukobe i x nepotrebnih radnih sporova, koji, ako ih poslodavci vode uvijek dobivaju. Obrazloženje: Ustavni sud RH ocjenjujući ustavnost/zakonitost presuda sudova građanske nadležnosti, pa i Vrhovnog suda RH, u predmetu tužbe medicinske sestre protiv tuženog – svog poslodavca dr. med. dent. privatne prakse, u ugovornom odnosu sa HZZO-om, potvrdio je zakonitost prethodnih presuda, a u obrazloženju Odluke, naglasio je slijedeće: „Prvostupanjski sud je utvrdio da su stranke, podnositeljica i tuženik, 1. listopada 1997. godine sklopile ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te da je podnositeljica, kod tuženika, obavljala poslove medicinske sestre. U radnom odnosu kod tuženika podnositeljica je bila do 20. prosinca 2003. godine, kada je otišla u starosnu mirovinu. Navedenim ugovorom o radu stranke nisu ugovorile pravo na isplatu otpremnine podnositeljici. Sud je utvrdio da tuženik obavlja privatnu praksu te da je u zakupu prostora u Domu zdravlja B. Međutim, sud je utvrdio da tuženik nije član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske te da, stoga, nije u obvezi isplatiti podnositeljici otpremninu prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske ("Narodne novine", broj 185/03.), jer se ta obveza odnosi samo na poslodavce koji su članovi Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske. Budući da je TUŽENIK PRIVATNI ZDRAVSTVENI RADNIK, ne radi se o javnoj službi, te se ne mogu primijeniti niti obveze koje proizlaze iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj 3/02.). Županijski sud je, u žalbenom postupku, ocijenio da je sud prvog stupnja utvrdio sve odlučne činjenice te da je pravilno primijenio materijalno pravo, obrazloživši da Zakon o radu ne predviđa obvezu isplate otpremnine u slučaju odlaska u starosnu mirovinu, a pravo na isplatu otpremnine podnositeljici u tom slučaju, stranke nisu ugovorile ugovorom o radu od 1. listopada 1997. godine.“ (USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, Broj: U-III-2903/2005, Zagreb, 25. listopada 2007., PREDSJEDNIK VIJEĆA dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.). Različitost u određivanju plaća, jer privatni subjekti zdravstva posluju u drugom vlasničkom području, potvrdili su: 1. presuda Županijskog suda u Zagrebu, XXI, Gž-11214/01, od 19. 11. 2002., kojim je potvrdio presudu Općinskog suda da u području zdravstva djeluju dva kolektivna ugovora, jedan za javno, a jedan za privatno zdravstvo, zbog dva različita vlasnička sustava 2. mišljenje MZSS od 10. 09. 2004.g., citat: „Sklopljeni ugovor o radu između zakupca i m.s. uključuje obvezu zakupca na isplatu plaće m.s. u timu, sukladno odredbama ZOR-a“ (ne Zakona o plaćama u javnim službama) 3. Tumačenje/mišljenje HZZO-a, od 17. 03. 2005.g. – citat: „Navedeno znači, da će nositelj tima primarne zz koji oprihoduje sredstva manja od standardnog, svoj prihod i plaću svoje m.s. razmjerno uskladiti s ostvarenim prihodom“ (načelo iz KU za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske – prema ekonomskoj snazi). 4. tumačenje/mišljenje Ministarstva rada i socijalne skrbi od 04. 08. 2000.g. – citat: „U svezi s Vašim dopisom od 13. 04. 2000.,g, na upit, koji Vas KU obvezuje, kao člana UPPZ obavještavamo Vas da Vas obvezuje KU za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske“, 5. presuda Općinskog suda u Bjelovaru, P-2052/04-21, donijeta u korist poslodavca, kojom je odbijena tužba m.s., kojom je tražila primjenu KU za javno zdravstvo, u odnosima prema svom poslodavcu, 6. Presuda Županijskog suda u Bjelovaru, Gž-1198/05-2, u istom predmetu, kojom je potvrđena presuda pod 5. 7. Odluka Ustavnog suda RH U-III/2903/2005., kojom je potvrdio, da se presude pod 5. i 6. zakonite i kojom je u obrazloženju naglasio da se KU za javno zdravstvo primjenjuje na službenike/namještenike zaposlene u javnim ustanovama. Taj KU ne primjenjuje se na privatnu praksu jer nisu javne ustanove. KU za privatnu praksu primjenjuje se samo ako je poslodavac član Udruge privatnih poslodavac u zdravstvu (konstatacija z obrazloženja Odluke Ustavnog suda). 8. Presuda Općinskog suda u Karlovcu 4P-413/14-8 od 19. 11. 2014.g., koji je presudio da se u sporu primjenjuje Kolektivni ugovor za djelatnost privatnog zdravstva, ne KU za javno zdravstvo, 9. Općinski sud u Kutini – 6:P-397/13., koji je donio Međupresudu, da bi mogao nastaviti radni spor između stranaka m.s. i njenog poslodavca ordinacije – člana Udruge, u smislu, da se za razrješenje spora između stranaka primjenjuje Kolektivni ugovor za privatno zdravstvo, ne za javno zdravstvo, a u obrazloženju se je pozvao i na stav/mišljenje: Ministarstva zdravstva od 04.02.2013.g. da zdravstvenog radnika privatne prakse, prema m.s. obvezuje primjena Kolektivnog ugovor za privatno zdravstvo Hrvatske. Predlaže se brisati odredbu citiranog članka, jer norma svojim sadržajem ulazi u područje radnog prava, a Zakon o radu, u odnosu na Zakon o zdravstvenoj zaštiti za područje rada ima snagu višeg zakona, koji ukida normu nižeg zakona, prema načelu: „Lex superior derogat legi inferiori“. To načelo potvrdio je Visoki prekršajni sud RH u predmetu broj Gž-1303/17, zbog prekršaja iz članka 229. stavak 9. točka 16. ZOR-a. Presudom je ozakonjena primjena Zakona o radu u predmetu spora, glede rasporeda rada dužeg od 40 sati/tjedan, prekovremenog rada itd., kako to propisuje ZOR, NE, kako to propisuje članak 162. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U sporu okrivljena stranka O.b.Z. pozivala se na Zakon o zz kao lex specialis, što sud nije uvažio. Obrazloženje Ministarstva da svi zaposlenici u Mreži JZS moraju imati ista prava vezano za plaću je pogrešna i nestručna? Radnik, kako to propisuje članak 90. ZOR-a ima pravo na plaću utvrđenu Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Plaća mora biti primjerena, prema definiciji tog pojma – „plaća koja se obračunava za jednaki rad“. Rad radnika, pa i u Mreži JZS nije jednak. HZZO je utvrdio svoje standarde koji rezultiraju različitim prihodom na temelju „glavarine“ procijenjene za zbrinjavanje 1250 – 1700 ili 2250 osiguranika. Danas koncesionar ostvaruje prihod prema navedenim standardima (broj osiguranika na skrbi, dobna struktura i „glavarina“ + broj izvršenih DTP postupaka i….). To su parametri koji uvjetuju prihod iz kojega se podmiruju troškovi za plaće prema načelu „međuzavisnosti troškova i prihoda“. U javnom sektoru zdravstva radnici/službenici dobivaju plaću prema zvanju i položaju neovisno o rezultatu rada. Odredba članka 1. Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo propisuje, da Država jamči službenicima obračun plaća prema KU za javno zdravstvo i na teret svojih proračunskih sredstava, ako bi kojim slučajem troškovi za plaće bili veći od 50 % ukupnog prihoda/zdravstvena ustanova. Takvo pravo Država ne jamči privatniku. Zato je tvrdnja Ministarstva da svi u Mreži JZS imaju ista prava floskula, populističko dodvoravanje, bez pravnih učinaka. Ako se ova odredba ne izbaci iz teksta Zakona, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, na poticaj Udruge sigurno će blokirati donošenje takve norme prema citiranom načelu. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2332 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 59. | U čl. 59. iza riječi „obračun plaća“ dodati riječi „kao i ostala prava i obveze iz radnog odnosa s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 59. zakonskoga prijedloga odnosi se na određivanje plaće zdravstvenog radnika u timu u ordinaciji. Zdravstveni radnik u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe obvezan je prilikom određivanja plaće zdravstvenog radnika u svom timu usklađivati obračun plaća s odredbama kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Kolektivni ugovor definira minimalnu razinu prava koja se moraju osigurati zaposleniku. Nema zapreke da nositelj privatne ordinacije omogući zaposleniku i višu razinu prava od zakonom i kolektivnim ugovorom propisane. |
| 2333 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 59. | Zdravstveni radnik u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe obvezan je prilikom određivanja plaće zdravstvenog radnika u svom timu usklađivati obračun plaća minimalno s odredbama kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Predlažem da se doda riječ "minimalno" da bi se omogućilo da se odredi i plaća veća od one definirane kolektivnim ugovorom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 59. zakonskoga prijedloga odnosi se na određivanje plaće zdravstvenog radnika u timu u ordinaciji. Zdravstveni radnik u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe obvezan je prilikom određivanja plaće zdravstvenog radnika u svom timu usklađivati obračun plaća s odredbama kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Kolektivni ugovor definira minimalnu razinu prava koja se moraju osigurati zaposleniku. Nema zapreke da nositelj privatne ordinacije omogući zaposleniku i višu razinu prava od zakonom i kolektivnim ugovorom propisane. |
| 2334 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 60. | Na kraju stavka 2. predlažemo brisati točku i dodati riječi ", uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore." Obrazloženje: Prethodna mišljenja nadležnih komora dodatna su stručna potpora ministru u donošenju pravilnika kojima se razrađuju pojedine zakonske odredbe, a koja se odnose na struku. Upravo ta pomoć ministru jedna je od osnovnih komorskih poslova. Predlaže se isto tako i uvođenje rokova u kojima bi komore trebale dostavljati mišljenja na način kako je to već naznačeno u ranijim člancima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2335 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 60. | U stavku 1. članka 60. Iza riječi „završenim“ dodaju se riječi „integriranim specijalističkim stručnim“ | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 2336 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 61. | Članak 61., nakon riječi “kao izabrani doktor” dodati riječi “ili primalja”. Obrazloženje: prijedlog zakona predviđa da primalje ulaze u sustav primarne skrbi, stoga bi žene trebale imati mogućnost imati izabranu primalju za potrebe praćenje trudnoće, poroda i babinja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2337 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 61. | Nije definirano što u slučaju da zdravstveni radnik privatne prakse ne uspije osigurati zamjenu. Tko u tome slučaju preuzima na sebe zdravstvenu zaštitu tih pacijenata? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2338 | Dom zdravlja Čakovec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 61. | Kome će se pacijenti moći obratiti za pomoć i zdravstvenu zaštitu u slučaju da predloženi način zamjena ne funcionira, odnosno zdr. radnik iz bilo kojeg razloga ne osigura adekvatnu zamjenu? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2339 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 61. | Predlažemo brisati dio odredbe koji glasi: „koji obavlja privatnu praksu“ . Obrazloženje: Zamjena u ordinacijama izabranog liječnika trebala bi se moći organizirati ugovorom s bilo kojim drugim zdravstvenim radnikom iste struke i specijalizacije, primjerice s drugim liječnikom zaposlenim u ordinaciji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2340 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 61. | Ovim člankom se nedvosmisleno krše prava pojedinca na izuzeće od svih društvenih odgovornosti u slučaju bolesti. Ugovori sklopljeni za vrijeme bolesti su ništavni a ovim člankom se stavlja obveza rada u slučaju bolesti (sklopiti novi ugovor i osigurati kontinuitet skrbi za pacijente. Jasna je namjera pisca ovog prijedloga (zaštita pacijenata) ali način je posve krivi. Mora postojati neka predradnja, neki predugovor ili pravilo (zakon), koji bi se aktivirao u slučaju neplaniranog izostanka iz ordinacije (bolest i slično). Posve je jasno da nitko ne smije otići na turističko putovanje a da ostavi nezbrinute svoje pacijente. No, ovakav stav, ova obveza, ponovo daje jasnu sliku o "brizi o ljudskim resursima" koja je najavljena u uvodu ovog Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2341 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 61. | I dalje zamjena nije riješena na odgovarajući način. Jer prema ovom članku, doktor ne može u slučaju odsutnosti zaposliti drugog doktora u svojoj ordinaciji, nego sklapa ugovor s drugim doktorom koji već ima ordinaciju (dakle ne može pružati zdravstvenu zaštitu u punom opsegu), ali i sa trgovačkim društvom koje, prema ovom istom Zakonu, ne može pružati zdravstvenu zaštitu u mreži javne zdravstvene službe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2342 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 62. | Predlažemo među obvezama zdravstvenih radnika privatne prakse dodati i sudjelovanje u posebnim dežurstvima sukladno članku 195. prijedloga zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2343 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 62. | Predlažemo među obvezama zdravstvenih radnika privatne prakse dodati i sudjelovanje u posebnim dežurstvima sukladno članku 195. prijedloga zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2344 | Zagrebačka županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 62. | U članku 62. potrebno je dodati točke: 5. sudjelovati u utvrđivanju uzroka smrti prema utvrđenom rasporedu nadležnog doma zdravlja 6. sudjelovati u posebnom dežurstvu prema utvrđenom rasporedu nadležnog doma zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2345 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 62. | Potrebno je definirati razlike obveza zdravstvenih radnika privatne prakse u Mreži i izvan Mreže dodajući zdravstvenim radnicima u Mreži obvezu utvrđivanja uzroka smrti izvan zdravstvene institucije i sudjelovanja u posebnim dežurstvima. Dodati nove stavke ili novi članak za dodatne obveze privatnih zdravstvenih radnika u Mreži: - sudjelovati u utvrđivanju uzroka smrti prema utvrđenom rasporedu jedinica područne (regionalne) samouprave - sudjelovati u posebnim dežurstvima prema utvrđenom rasporedu jedinica područne (regionalne) samouprave | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Člankom 195. regulirano je: (1) Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 – 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 – 20.00 sati. (2) Posebno dežurstvo iz stavka 1. ovoga članka obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. (3) Potreban broj lokacija kao i raspored provođenja posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju tijela nadležna za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave. (4) Obavljanje posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom između Zavoda i doma zdravlja/privatnog zdravstvenog radnika koji obavlja zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. |
| 2346 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2347 | Mateja Anđel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | zbaciti točku 3. stavka 2. koja govori o suglasnosti župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti. Apsolutno nepotrebno kompliciranje jedne od dobrih stvari ovog Zakona. Ne vidim niti jedan razlog zašto bi župan odlučivao o nečemu što nije uopće u njegovoj nadležnosti i u što se ne razumije, zar nije bilo dovoljno dosadašnje "birokratske hipertrofije" i kočenja svega dobrog? Dovoljno je da ministar donese Pravilnik o načinu prijenosa djelatnosti. Ovako izgleda da će župani imati veće ovlasti od samog ministra zdravstva. Isključiti župana i gradonačelnika grada Zagreba o bilo kakvom odlučivanju kad se radi o ovakvim stvarima. Kad god je trebalo nešto pametno odlučiti oni su to kočili, zato nam i je PZZ na takom niskom nivou i raspadu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2348 | Jelena Matoković-Bistrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | zbaciti točku 3. stavka 2. koja govori o suglasnosti župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti. Apsolutno nepotrebno kompliciranje jedne od dobrih stvari ovog Zakona. Ne vidim niti jedan razlog zašto bi župan odlučivao o nečemu što nije uopće u njegovoj nadležnosti i u što se ne razumije, zar nije bilo dovoljno dosadašnje "birokratske hipertrofije" i kočenja svega dobrog? Dovoljno je da ministar donese Pravilnik o načinu prijenosa djelatnosti. Ovako izgleda da će župani imati veće ovlasti od samog ministra zdravstva. Isključiti župana i gradonačelnika grada Zagreba o bilo kakvom odlučivanju kad se radi o ovakvim stvarima. Kad god je trebalo nešto pametno odlučiti oni su to kočili, zato nam i je PZZ na takom niskom nivou i raspadu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2349 | Vinko Pešić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | izbaciti točku 3. stavka 2. koja govori o suglasnosti župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti. Apsolutno nepotrebno kompliciranje jedne od dobrih stvari ovog Zakona. Ne vidim niti jedan razlog zašto bi župan odlučivao o nečemu što nije uopće u njegovoj nadležnosti i u što se ne razumije, zar nije bilo dovoljno dosadašnje "birokratske hipertrofije" i kočenja svega dobrog? Dovoljno je da ministar donese Pravilnik o načinu prijenosa djelatnosti. Ovako izgleda da će župani imati veće ovlasti od samog ministra zdravstva. Isključiti župana i gradonačelnika grada Zagreba o bilo kakvom odlučivanju kad se radi o ovakvim stvarima. Kad god je trebalo nešto pametno odlučiti oni su to kočili, zato nam i je PZZ na takom niskom nivou i raspadu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2350 | Domagoj Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlaže se dopuniti čl. 63 koji se odnosi na st. 3. toč. 3. istog članka nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji kao i uvjete i način pod kojim će Zavod dati mišljenje iz ovog članka zakona. “ Postojećim odredbama je ponovno dana široka ovlast županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba budući ne postoje jasni kriteriji pod kojim bi se predmetna suglasnost izdavala kao niti kriteriji u odnosu na izdavanje mišljenja od strane Zavoda. Kriteriji bi trebali biti definirani Pravilnikom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2351 | Jelena Rakić Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlaže se dopuniti čl. 63 koji se odnosi na st. 3. toč. 3. istog članka nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji kao i uvjete i način pod kojim će Zavod dati mišljenje iz ovog članka zakona. “ Postojećim odredbama je ponovno dana široka ovlast županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba budući ne postoje jasni kriteriji pod kojim bi se predmetna suglasnost izdavala kao niti kriteriji u odnosu na izdavanje mišljenja od strane Zavoda. Kriteriji bi trebali biti definirani Pravilnikom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2352 | Jasna Perman-Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2353 | Mirna Jelić Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Kriteriji po kojima bi župan ili gradonačelnik dao suglasnost moraju biti jasno definirani i transparentni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2354 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2355 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2356 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam komentare HKMB-a i HLJK-a. Predlažemo dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li doista proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2357 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | St 3. točka 2: Nepotrebna odredba za veliki broj ordinacija - one na depriviranim područjima gdje je i domovima zdravlja problem naći djelatnike za popunjavanje ordinacija u kojima nositelji sve brže odlaze prirodnim odljevom. Rok od godinu dana može se pokazati problematičnim u takvim sredinama gdje nema konkurencije za prenošenje prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti, već se eventualne "nasljednike", ako se uopće pojave u takvim područjima, teško može zadržati na rok dulji od 3-6mj što se može vidjeti u sadašnjim natječajima za koncesije u PZZ koji u zadnje vrijeme ostaju bez ijednog prijavljenog interesenta. Za očekivati je da će zdravstveni radnici koji prenose pravo također imati poteškoća s pronalaženjem interesenata, a još više ako postoji obaveza "počeka". Predlažem rok smanjiti na upravo 3 ili barem 6 mjeseci uz eventualnu potrebu dokazivanja kako se radi o depriviranom području podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Iz istih razloga kao u članku 51., Predlažem brisanje točke 3 stavka 3 ili eventualno dodavanje u nju odredbe o izradi posebnog pravilnika od strane Ministarstva s kriterijima prema kojima je župan/gradonačelnik Grada Zagreba dužan postupati pri izdavanju suglasnosti da se izbjegnu nepotrebni lokalni prijepori. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2358 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2359 | Matica hrvatskih sindikata | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Mogućnost da zdravstveni radnik prenese pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti na drugog zdravstvenog radnika protivna je svim načelima na kojima počiva sustav javnog zdravstva. | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. |
| 2360 | Dijana Mršić Novački | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2361 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2362 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Ako se odlaskom u mirovinu ordinacija naslijedi ili proda najboljem ponuđaču , postavlja se i pitanje gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama? Posebno oni na specijalizacijama financiranih iz sredstava europskih fondova koje , a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u DZ, a morali su dobiti Ugovor o radu na neodređeno vrijeme. | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. |
| 2363 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2364 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2365 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2366 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2367 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Ovakav prijedlog smatramo neprihvatljivim. Predlažemo brisati članak. Sporno je kako bi „ordinacije“ koje se već sada daju po povlaštenim cijenama u zakup uskom krugu privilegiranih ljudi, isti dobili u trajno korištenje, gotovo vlasništvo, a iste su uglavnom građene samodoprinosom svih ljudi s određenog područja, sredstvima lokalne zajednice i domova zdravlja. Tko bi održavao infrastrukturu objekata, same objekte, osiguranje istih i sve ostalo što ide uz to? Nadalje, opće je poznata činjenica da kada zakupac ili koncesionar odlazi u mirovinu, zdravstvena ustanova, u pravilu, u svaku od tih ordinacija ulaže znatna sredstva, kako bi ista ispunjavala osnovne uvjete za rad glede prostora i opreme. U većini ordinacija u zakupu i koncesiji nalazi se namještaj i medicinska oprema stara dvadesetak i više godina. Na koji način bi se prijenosom obavljanja zdravstvene djelatnosti osigurala bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite? Smatramo da prekidom zakupa ili koncesije, ordinacija se treba vratiti u sklop zdravstvene ustanove, a zdravstveni djelatnik sukladno članku 47. Prijedloga nacrta mogu zatražiti ponovno odobrenje za obavljanje privatne prakse, ako to žele i na način propisan Zakonom. Ako ništa drugo to bi bilo pravednije u odnosu na druge zdravstvene radnike (specijaliste u bolnicama i dr.), kao i građane koji su izdvajanjem iz svojih plaća gradili navedene objekte u kojima se nalaze „ordinacije“. Postavlja se i pitanje, ako će većina doktora raditi u „ordinacijama“, a moći će zaposliti doktora da nastavi s radom nakon prestanka rada, gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama. Posebno se to odnosi na specijalizacije financirane iz sredstava europskih fondova koje će završiti 2023. godine, a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u domu zdravlja, a morali su dobiti Ugovora o radu na neodređeno vrijeme. U Domu zdravlja Krapinsko-zagorske županije takvih je 11, povrh još 6 koji se također nalaze na specijalizaciji. Postavlja se pitanje da li ova odredba predstavlja mogućnost „prodaje prakse“ i što se u tom slučaju prenosi: osiguranici, oprema (možebitno da je oprema koju je zdravstveni radnik koristio oprema doma zdravlja), pravo na korištenje prostora? Kako će se u tim okolnostima zaposliti mladi liječnik koji nema sredstava da „kupi“ ordinaciju? Iz toga proizlazi da mladim liječnicima nije omogućena ravnopravna dostupnost zapošljavanja koja je zajamčena i Ustavom Republike Hrvatske. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2368 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2369 | Dom zdravlja Čakovec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Pitanje je što će se desiti sa ordinacijom i pacijentima u slučaju da nema takvog prijenosa kakav se navodi u st. 2. ovog članka. Da li tada ordinaciju preuzimaju domovi zdravlja? | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U slučaju prestanka rada izabranoga doktora u ordinaciji pacijenti imaju pravo slobodnog izbora novog doktora prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a rad ordinacije preuzima dom zdravlja. |
| 2370 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2371 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2372 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Članak 63. stavak 3. alineja 3. treba dopuniti na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“. Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2373 | Miro Benčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlažem da se dopuni čl. 63 koji se odnosi na st. 3. toč. 3. istog članka nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji kao i uvjete i način pod kojim će Zavod dati mišljenje iz ovog članka zakona. “ Postojećim odredbama daje se široka ovlast županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba,a ne postoje jasni kriteriji pod kojim bi se predmetna suglasnost izdavala, isto tako ne postoje niti kriteriji u odnosu na izdavanje mišljenja od strane Zavoda. Kriterije je potrebno definirati posebnim pravilnikom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2374 | Suzana Posavčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Baš kao i u članku 51. Zakona, prevelike ovlasti dane županima i gradonačelniku grada Zagreba s nedefiniranim kriterijima o davanju suglasnosti o prenošenju ordinacija. Ostavlja se prostor za manipulaciju baš kao što se sada nekim kolegama dopušta rad preko 65 godina starosti, a drugima ne. Kriteriji moraju biti jasni i već sad definirani u Zakonu. | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. |
| 2375 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | U članku 63. stavku 3. alineji 3. predlaže se iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“, tako da ista alineja glasi: - „ﬤsuglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava za obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: Nužno je u proces prenošenja prava uključiti i nadležnu komoru. Tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, zbog eventualnog mogućeg sukoba interesa, može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je opravdano i objektivno potrebno zatražiti mišljenje komore koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2376 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Članak 63. Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2377 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Članak 63. stavak 3. točka 3. predlažem iza „prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda" dodati „i prethodnog mišljenje nadležne Komore nositelja tima" Objašnjenje: nadležna Komora provjerava zadovoljava li zdravstveni radnik stručne kriterije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2378 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2379 | Leonardo Bressan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | U čl. 63., st. 4., dodati tekts "Ako Ministarstvo ne donese rješenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana, smatra se da je odobreno zahtjevu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2380 | Hrvatska udružba obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | ČLANAK 63. I ČLANAK 64. JE POTREBNO BRISATI jer kako će netko prenijeti posao u javnoj službi na nekog drugog (najdrastičniji primjer i usporedba je da li predsjednica RH može na nekoga (supruga ili sina) prenijeti obavljanje svoje djelatnosti). Nitko ne spori privatno vlasništvo nad prostorom i opremom, ali ugovor sa HZZO-om je javna služba od posebnog državnog interesa i ona se ne smije prenositi. | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. |
| 2381 | Aleksandra Maravić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2382 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo Savjet za zdravlje Grada Zagreba Članak 63. stavak 3. alineja 3.: Uz zahtjev za prijenos obavljanja zdravstvene djelatnosti u ordinaciji zdravstveni radnik je obvezan dostaviti suglasnost župana odnosno gradonačelnika. - Utvrđuje se obveza gradonačelnika o davanju suglasnosti bez jasnih kriterija, a istovremeno gradonačelnik ne odlučuje u niti jednom segmentu o otvaranju ordinacija. Nadalje, nema odredbi o prostoru koji se koristi a u vlasništvu je doma zdravlja već se presumira da prijenosom obavljanja djelatnosti na drugog se prenosi i pravo na prostorom. Nakon članka 64. Zakona zdravstveni djelatnik u ordinaciji se poistovjećuje sa zdravstvenim djelatnikom koji obavlja privatnu praksu, odnosno ista pravila vrijede za zdravstvene djelatnike u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe kao izabrani doktor i zdravstvenih djelatnika izvan mreže JZ službe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2383 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Članak 63. stavak 3. zdravstveni radnik može prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. alineja 3.: Uz zahtjev za prijenos obavljanja zdravstvene djelatnosti u ordinaciji zdravstveni radnik je obvezan dostaviti suglasnost župana odnosno gradonačelnika Utvrđuje se obveza gradonačelnika o davanju suglasnosti bez jasnih kriterija, a istovremeno gradonačelnik ne odlučuje niti u jednom segmentu o otvaranju ordinacija. Navedeno smatramo neutemeljenim. Nadalje, u zakonu nema odredbi kojima se regulira raspolaganje prostorom koji je koristio zdravstveni radnik koji želi prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti i koji je u vlasništvu doma zdravlja već se presumira da prijenosom prava na obavljanje djelatnosti na drugu osobu dolazi do prijenosa prava raspolaganja ranije korištenog prostora. Slijedom navedenog smatramo potrebnim uvjete uskladiti s propisanim uvjetima u članku 47. ovog Nacrta | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. |
| 2384 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | U potpunosti podržavam prijedlog HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2385 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | U stavku 3. alineju 3. predlažemo izmijeniti na način da glasi: "- suglasnost Zavoda o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji Obrazloženje: Istovjetno prijedlogu u članku 51. pravno opravdano je osigurati suglasnost Zavoda, dok je potpuno pravno neopravdano istu obvezu utvrđivati za čelnika jeidnice područne (regionalne) samouprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2386 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlažemo dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li doista proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2387 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | članak 63. stavak 3. alineja 3. treba douniti na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Pojašnjenje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2388 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | U članku 63. stavku 2., 3. i 4. umjesto riječ „ministarstvo“ u odgovarajućem padežu, zamijeniti sa tekstom: - „nadležnom tijelu regionalne uprave“. U članku 63. stavku 7., tekst : „nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor“, zamijeniti sa tekstom „zdravstveni radnik može izjaviti žalbu u roku prema Zakonu o općem upravnom postupku, naslovljenu na Ministarstvo“. Obrazloženje: Slijedeći decentralizaciju sustava organizacije zdravstvene zaštite, kako je elaborirano za prethodni tekst NPZ-a, logično je decentralizaciju primijeniti i na ovaj članak. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2389 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2390 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Nadopuniti članak 63., stavak 3, alineja 3 na način da se iza riječi Zavoda doda: "i nadležne Komore" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2391 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Članak 63. Stavak 3, točka 3. iza „pribavljenog mišljenja Zavoda“ dodati „i nadležne Komore nositelja tima“ Objašnjenje: Komora provjerava zadovoljava li zdravstveni radnik stručne kriterije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2392 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2393 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | U stavku 1. članka 63. iza riječi: „drugog zdravstvenog radnika“ dodaju se riječ: „koji uz ordinaciju preuzima i radnike koji su u radnom odnosu u ordinaciji“ U stavku 3. alineja 3. članka 63. riječi: „župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba“ mijenjaju se i glase: „ nadležne Komore“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2394 | Nezavisni hrvatski sindikati | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Osim privatizacije sustava PZZ-a prijedlogom novog Zakona uvodi se i sustav nasljeđivanja ordinacija, što dodatno potvrđuje tezu o nedopustivosti ovakvog rješenja. Naime, budući da se radi o sustavu javnog zdravstva, odnosno javnoj službi, protuustavno je i protuzakonito predlagati rješenja prema kojima bi liječnik koji obavlja privatnu praksu u ordinaciji mogao odrediti svog nasljednika, jer javna služba mora biti dostupna svim hrvatskim građanima pod jednakim uvjetima! Ovakvim rješenjem veliki dio radnika stavljen je u nejednak položaj. Prakse financirane javnim novcem moraju biti javno dostupne, a ne osigurane tek uskom krugu povlaštenih. Ovakvo rješenje ukazuje na to da se predlagatelj vodi načelima privatnog poduzetništva te kako je zamjena javnog zdravstva privatnim na razini PZZ-a završena. Samo je pitanje hoće li se tu stati, jer se ovim postupkom, pravdanim željom za ispravljanje nejednakosti liječnika unutar sustava PZZ-a, u sljedećoj fazi otvara prostor za propitivanje i možebitno „ispravljanje“ nejednakosti u odnosu na bolničke liječnike. | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. |
| 2395 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Članak 63. stavak 1. propisuje pravo zdravstvenog radnika da može prenijeti obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog djelatnika. Nejasno je tko preuzima tim odnosno pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti u Mreži koju obavlja zdravstveni radnik u ordinaciji, ako on nije prenio pravo ni na koga niti zaposlio zdravstvenog radnika (najmanje jednu godinu) u svojoj ordinaciji. Potrebno je jasno definirati tko iz Mreže može nastaviti rad u toj ordinaciji i temeljem koje procedure te tko oprema takvu ordinaciju. U stavku 2. također nije jasno što se događa u slučaju da nema takvog zdravstvenog radnika. Stavkom 3. propisana je obveza župana odnosno gradonačelnika o davanju suglasnosti bez jasnih kriterija, a istovremeno župan odnosno gradonačelnik ne odlučuje niti u jednom segmentu o otvaranju ordinacija. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2396 | Zagrebačka županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | U članku 63. potrebno je definirati pod kojim kriterijima će biti omogućen pravedan (svim liječnicima jednake šanse) i transparentan (javni natječaj) prijenosa prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. |
| 2397 | Miroslav Prpić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Nerealno i nepotrebno tražiti da zdravstveni radnik na kojeg bi se prenijelo pravo obavljanja zdravstvene djelatnosti odnosno ugovor s HZZO-om mora raditi godinu dana u toj ordinaciji. Što će taj doktor raditi u ordinaciji i u koje vrijeme , npr . ako se u istoj ordinaciji radi u smjenama? Tko će ga platiti ? HZZO? Ordinacija ? Ministarstvo? Manji timovi nemaju sredstava za plaćanje još jednog doktora. Novim ljudima koji ulaze u sustav PZZ-a bit će otežan ulazak u njega. Dovoljno je mjesec dana , max tri mjeseca da se uhoda i upozna rad ordinacije. Osim toga , uz ovaj manjak liječnika , osobito u PZZ-u , nerealno je da u nekoj ordinaciji imamo dva specijalista dok u npr susjedne dvije ordinacije nemamo niti jednog i one funkcioniraju kao timovi bez nositelja ,( kojih se treba riješiti ali to će još potrajati ) Ako se ne radi više o koncesiji koja se ugovara s Županijom , ne treba tražiti niti suglasnot župana za prijenos , bilo bi dovoljno " dati mu na znanje " da je došlo do promjene. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2398 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlažem dopunu članka 63. stavak (3) alineja 3. na način da glasi: "◊ suglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda i nadležne Komore." Pojašnjenje: Nadležne Komore imaju registre podataka u kojima mogu provjeriti ispunjava li zdrastveni radnik stručne krterije i druge uvjete propisane zakonom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2399 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2400 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Članak 63. stavak 3. alineja 3.- predlaže se suglasnost župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba zamjeniti suglasnošću HZZO-a. OBRAZLOŽENJE: Ovdje se radi o suglasnosti na prijenos(nasljeđivanje) ordinacije sa jednog na drugog zdravstvenog radnika ali ordinacije koja je ugovorena sa HZZO-om, pa je stoga opravdano da HZZO prethodno da suglasnost, dok se suglasnost župana odnosno gradonačelnika Zagreba ukazuje nepotrebnom barem bez jasnih kriterija po kojima bi ta suglasnost trebala biti dana odnosno uskraćena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2401 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Prema članku 63. stavak 1. zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu u ordinaciji može prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. Postavlja se pitanje da li u tom slučaju zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti ostaje u mreži javne zdravstvene službe ako je do tadašnji nositelj privatne prakse obavljao djelatnost u mreži javne zdravstvene službe. Nadalje u stavku 3. istoga članka upitna je suglasnost župana o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji s obzirom da župan tu suglasnost daje na temelju prethodno pribavljenog mišljenja HZZO-a. Nadalje postavlja se pitanje temeljem kojih kriterija će HZZO-a dati pozitivno ili negativno mišljenje. Također bitno je istaknuti da se kod otvaranja ordinacije ne traži suglasnost župana (članak 50.), a da se kod promjene prostora i prenošenje prava traži ta suglasnost (članak 51. i 63.), a što bi bilo od iznimne važnosti za organizaciju dostupnosti zdravstvene zaštite (suglasnost župana na otvaranje ordinacije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2402 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Članak 63, stavak 3, točka 3. iza „pribavljenog mišljenja Zavoda“ dodati „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Komora provjerava da li zdravstveni radnik zadovoljava stručne kriterije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2403 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Članke 63 i 64 brisati Obrazloženje: Zdravstveni radnik koji obavlja zdravstvenu djelatnost ne može prenijeti svoju djelatnost na nikoga jer se radi o javnih službama koje obavljaju djelatnosti od općeg društvenog interesa. Zdravstvena djelatnost obavlja se osobnim radom pod uvjetima i na način propisan zakonom te je na taj način neprenosiva. Također nije decidirano navedeno da li se radi o ordinacijama u Mreži, a čime se dalje otvaraju pitanja organiziranja rada ordinacija ukoliko je ista u Mreži, a nositelj nije prenio pravo na drugog zdravstvenog radnika. Tko, kada, kako, s kim i čim će osiguravati zbrinjavanje pacijenata iz navedene ordinacije dok se ne riješi pravni status iste. Tko preuzima tim, odnosno pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti u Mreži koju obavlja zdravstveni radnik u ordinaciji ako on nije prenio pravo ni na koga. Tko dakle, može nastaviti rad u toj ordinaciji iz Mreže i temeljem koje procedure? Koja su rješenja organiziranja rada u ordinacijama u slučajevima iz članka 67. ovog Zakona? | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2404 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | 12 0 U članku 63. stavku 3. alineji 3. predlaže se iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“, tako da ista alineja glasi: - „ﬤsuglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava za obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: Nužno je u proces prenošenja prava uključiti i nadležnu komoru. Tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, zbog eventualnog potencijalnog sukoba interesa, može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodno i objektivno opravdano zatražiti mišljenje komore koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. Strukovne Komore su puno stručnije i objektivnije . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2405 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | zdravstveni radnik koji obavlja zdravstvenu djelatnost ne može prenijeti svoju djelatnost na nikoga. U javnim se službama za obavljanje djelatnosti zasniva radni odnos sklapanjem ugovora ali ne kupoprodajnim. Javne službe neprenosive. Ovo je protuzakonita odredba. Zdravstvena djelatnost obavlja se osobnim radom pod uvjetima i na način propisan zakonom i ne prenosi se i ne prodaje. Zdravstvena djelatnost nije roba, jer ni pacijenti nisu samo kartoni da ih netko prenosi i prodaje. | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. |
| 2406 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | (1) Zdravstveni radnik iz čl. 50. st.3. ovoga Zakona može prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. Tko preuzima tim odnosno pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti u Mreži koju obavlja zdravstveni radnik u ordinaciji ako on nije prenio pravo ni na koga niti zaposlio najmanje na 1. g. zdravstvenog radnika u svojoj ordinaciji s obzirom da to može ali niti ne mora napraviti. Tko dakle, može nastaviti rad u toj ordinaciji iz Mreže i temeljem koje procedure? Također, tko i za čiji račun oprema takvu ordinaciju? Pr. ako je preuzme i opremi DZ te zaposli liječnika, a on odmah potom zatraži Zahtjevom Rješenje za ordinaciju što je sa opremom? (2) Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se odobrava prijenos obavljanja zdravstvene djelatnosti u ordinaciji ministarstvu podnosi zdravstveni radnik na kojeg se prenosi to pravo. Kao i naprijed - što je sa ordinacijom ako takvog zdravstvenog radnika nema? | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U slučaju prestanka rada izabranoga doktora u ordinaciji pacijenti imaju pravo slobodnog izbora novog doktora prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a rad ordinacije preuzima dom zdravlja. |
| 2407 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2408 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Članak 63. (1) Zdravstveni radnik iz članka 50. stavka 3. ovoga Zakona može prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. Tko preuzima tim odnosno pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti u Mreži koju obavlja zdravstveni radnik u ordinaciji ako on nije prenio pravo ni na koga niti zaposlio najmanje na 1g. zdravstvenog radnika u svojoj ordinaciju obzirom da to može ali niti ne mora napraviti. Tko dakle, može nastaviti rad u toj ordinaciji iz Mreže i temeljem koje procedure ? Također, tko i za čiji račun oprema takvu ordinaciju ? Pr. ako je preuzme i opremi DZ te zaposli liječnika, a on odmah potom zatraži Zahtjevom Rješenje za ordinaciju što je sa opremom? (2) Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se odobrava prijenos obavljanja zdravstvene djelatnosti u ordinaciji ministarstvu podnosi zdravstveni radnik na kojeg se prenosi to pravo. Kao i naprijed – što je sa ordinacijom ako takvog zdravstvenog radnika nema ? (3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka zdravstveni radnik obvezan je ministarstvu podnijeti: ◊ ugovor o prijenosu prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji ovjeren kod javnog bilježnika ◊ dokaz da je zdravstveni radnik najmanje godinu dana radio u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti ◊ suglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda ◊ dokaz o osiguranju utvrđenog broja opredijeljenih osiguranih osoba Zavoda za djelatnosti propisanim općim aktima Zavoda ◊ dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 47., odnosno članka 49. ovoga Zakona. (4) Ministarstvo donosi rješenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. (5) Rješenjem iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje se dan početka obavljanja privatne prakse zdravstvenog radnika na kojeg se prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji. (6) Pravo na obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenog radnika koji to pravo prenosi prestaje danom koji prethodi danu početka rada zdravstvenog radnika iz stavka 5. ovoga članka. (7) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U slučaju prestanka rada izabranoga doktora u ordinaciji pacijenti imaju pravo slobodnog izbora novog doktora prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a rad ordinacije preuzima dom zdravlja. |
| 2409 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Stavak 3 podstavak 3 - brisati. Ordinacija koja je predmet prijenosa je već postojeća i ne mijenja lokaciju, dakle ne mijenja se mreža niti dostupnost do tadašnje zdravstvene usluge. Odobrenje Zavoda i Ministra je jedino što ima neke logike u cijeloj ovoj priči. | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. |
| 2410 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Nije nam jasno kako bi „ordinacije“ koje se već sada daju po povlaštenim cijenama u zakup uskom krugu privilegiranih ljudi, isti dobili u trajno korištenje, gotovo vlasništvo, a iste su uglavnom građene samodoprinosom svih ljudi s određenog područja, sredstvima lokalne zajednice i domova zdravlja. Tko bi održavao infrastrukturu objekata, same objekte, osiguranje istih i sve ostalo što ide uz to. Nadalje, opće je poznata činjenica da kada zakupac ili koncesionar odlazi u mirovinu, zdravstvena ustanova u svaku od tih ordinacija ulaže znatna sredstva (čast iznimkama), kako bi ista ispunjavala osnovne uvjete za rad glede prostora i opreme. U većini ordinacija u zakupu i koncesiji nalazi se namještaj i medicinska oprema stara dvadesetak i više godina. Na koji način bi se prijenosom obavljanja zdravstvene djelatnosti osigurala bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite? Smatramo da prekidom zakupa ili koncesije, ordinacija se treba vratiti u sklop zdravstvene ustanove, a zdravstveni djelatnik sukladno čl. 47. Prijedloga Nacrta Zakona mogu zatražiti ponovno odobrenje za obavljanje privatne prakse ako to žele i na način propisan Zakonom. Ako ništa drugo to bi bilo pravednije u odnosu na druge zdravstvene radnike (specijaliste u bolnicama i dr.), kao i građane koji su izdvajanjem iz svojih plaća gradili navedene objekte u kojima se nalaze „ordinacije“. Postavlja se i pitanje, ako će većina doktora raditi u „ordinacijama“, a moći će zaposliti doktora da nastavi s radom nakon prestanka rada, gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama. Posebno se to odnosi na specijalizacije financirane iz sredstava europskih fondova koje će završiti 2023. godine, a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u DZ, a morali su dobiti Ugovora o radu na neodređeno vrijeme. U Domu zdravlja KZŽ takvih je 11, plus 6 koji se također nalaze na specijalizaciji. Smatramo da u sastavu domova zdravlja treba ostati najmanje 30% ordinacija po djelatnostima, jer se pokazalo da se na taj način može organizirati zdravstvena zaštita na cijelom terenu, odgovoriti na krizna stanja (poplave, migranti itd.) i voditi brigu o svim objektima (izbačeno iz Zakona). Ukoliko bi bio manji postotak ordinacija u domovima zdravlja, postoji opasnost od nemogućnosti financiranja dijela timova koji će ostati u domovima zdravlja (timovi sa malim brojem osiguranih osoba), koji sadašnjim načinom financiranja bez preraspodjele sredstava unutar doma zdravlja ne bi mogli funkcionirati. | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. |
| 2411 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Članak 63. briše se. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2412 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | U članku 63. stavku 3. alineji 3. predlaže se iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“, tako da ista alineja glasi: - „ﬤsuglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava za obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: Nužno je u proces prenošenja prava uključiti i nadležnu komoru. Tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, zbog eventualnog potencijalnog sukoba interesa, može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodno i objektivno opravdano zatražiti mišljenje komore koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2413 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | • Članak 63. Predlaže se u članku 63. stavku 3. alineji 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2414 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Čl 63, st 3 , podst 3....suglasnost zamjeniti riječju : MIŠLJENJE župana , odnosno gradonačelnika o opravdanosti prenošenja prava .... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2415 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Ja bih stavila podnaslov iznad članka 63. "Prijenos prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti" Ovim se člankom utvrđuje da se pravo na obavljanje privatne prakse može prenijeti samo na doktora koji je u ordinaciji radio najmanje godinu dana u radnom odnosu. Prvo treba raščistiti da se očito radi o ordinacijama koje su u ugovornom odnosu sa HZZO, budući da se traži mišljenje Zavoda o tome. (A što ako se radi o nekoj neugovornoj ordinaciji). De facto to nije prijenos prava obavljanja privatne prakse, nego prijenos prava sklapanja ugovora sa Zavodom (HZZO). Stoga se postavlja pitanje, taj doktor, koji bi trebao preuzeti privatnu praksu, u kojem je on svojstvu zaposlen u ordinaciji? iz kojih sredstava se financira? Privatna praksa se pruža osobnim radom. Što bi dakle konkretno dodatni doktor trebao raditi u toj ordinaciji? Također - odredba o najmanje godinu dana rada u ordinaciji. Kada - neposredno prije preuzimanja ordinacije ili negdje pred 15 godina, ili možda zadnjih 12 godina jedan mjesec u godini? Dakle puno pitanja na koja je prethodno potrebno dati odgovor. I zašto godinu dana, a ne 3 mjeseca - dovoljno da se novi doktor upozna s populacijom i radom u ordinaciji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2416 | Alen Piralić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Čemu uopće suglasnost župana ili gradonačelnika Zagreba AKO već postoji pozitivno mišljenje Zavoda ? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2417 | Koordinacija hrvatske obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. | Predlaže se dopuniti čl. 63. koji se odnosi na st. 3. toč. 3. istog članka nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji kao i uvjete i način pod kojim će Zavod dati mišljenje iz ovog članka zakona. “ Situacija je identična kao u ranije citiranom članku 51. nacrta zakona. Postojećim odredbama je ponovno dana široka ovlast županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba budući ne postoje jasni kriteriji pod kojim bi se predmetna suglasnost izdavala kao niti kriteriji u odnosu na izdavanje mišljenja od strane Zavoda. U tom smislu predlaže definirati kriterije posebnim pravilnikom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2418 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 64. | Ovakav prijedlog smatramo neprihvatljivim. Predlažemo brisati članak. | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. |
| 2419 | Hrvatska udružba obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 64. | ČLANAK 63. I ČLANAK 64. JE POTREBNO BRISATI jer kako će netko prenijeti posao u javnoj službi na nekog drugog (najdrastičniji primjer i usporedba je da li predsjednica RH može na nekoga (supruga ili sina) prenijeti obavljanje svoje djelatnosti). Nitko ne spori privatno vlasništvo nad prostorom i opremom, ali ugovor sa HZZO-om je javna služba od posebnog državnog interesa i ona se ne smije prenositi. | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. |
| 2420 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 64. | U članku 64. potrebno je definirati što je sa medicinskim sestrama u timu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2421 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 64. | Članak 64. briše se. | Prihvaćen | Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. |
| 2422 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 65. | Članak 65. NPZZZ-a pruža mogućnost privremene obustave rada zdravstvenom radniku koji obavlja privatnu praksu, ali nejasno je radi li se o zdravstvenom radniku privatne prakse u mreži ili izvan mreže javne zdravstvene službe. Pretpostavljamo da je ovdje riječ o zdravstvenom radniku privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe, ali članak je na ovaj način nedorečen. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2423 | Dom zdravlja Primorsko - goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 65. | Članak 65., stavak 1. - stavak "Zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu mogu privremeno obustaviti rad" dopuniti riječima „ako su sukladno članku 61. osigurali zamjenu.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2424 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 65. | Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo Savjet za zdravlje Grada Zagreba Članak 65. uskladiti s Člankom 61. Članak 65. Stavak 2 i 4 nisu usklađeni po pitanju rokova Članak 65. Stavak 7. Utvrđuje se obveza Ministarstva zdravstva da rješenje o privremenoj obustavi rada zdravstvenih djelatnika dostavlja nadležnom tijelu područje samouprave. Obzirom da je poistovjećena ordinacija u mreži javne zdravstvene službe i privatna praksa nije jasno što je sa opredijeljenim pacijentima, a niti kakva je zadaća lokalne samouprave po primitku takvog rješenja. U koliko je osiguranje popunjavanja mreže koja je zadaća lokalne samouprave nigdje nije utvrđena uloga lokalne samouprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2425 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 65. | Članak 65. Stavak 6. Utvrđuje se obveza Ministarstva zdravstva da rješenje o privremenoj obustavi rada zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu dostavi nadležnom tijelu područje samouprave. S obzirom da je u novom zakonu ordinacija u mreži javne zdravstvene službe izjednačena s privatnom praksom, nije definirano na koji će način opredijeljeni pacijenti koji su izabrali liječnika tj. privatnu ordinaciju koja je privremeno obustavila rad biti zbrinuti glede npr. nastavka liječenja, a nisu definirani ni postupci koje će jedinice lokalne samouprave po primitku takvog rješenja poduzeti, jer nije utvrđena uloga lokalne samouprave po tom pitanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2426 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 65. | Članak 65. stavak 4., umjesto: „podnijeti zahtjev ministarstvu“, utvrditi „nadležnom tijelu regionalne uprave“. U istom članku 65. stavak 6. ugraditi odredbu o mogućnosti podnošenja žalbe na rješenje regionalnog ureda koje rješava ministarstvo kao drugostupanjsko tijelo. U istom članku 65. brisati stavak 7. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2427 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 65. | S obzirom da se rad u ordinaciji (obiteljske medicine) obavlja isključivo u timu liječnik-tehničar smatram da je i bolest tehničara, a uz dokaz da ne postoji mogućnost zapošljavanja zamjenskog tehničara jednake izobrazbe, također opravdan razlog za privremenu obustavu rada. Rad bez tehničara u ordinaciji obiteljske medicine je apsolutno nezamisliv. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2428 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 65. | Može li (uopće) ordinacija u ugovornom odnosu sa Zavodom privremeno obustaviti rad? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2429 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Prijedlog izmjene čl.67 st (1) toč. 3: Predlažemo da točka 3 glasi: izgubi poslovnu sposobnost u dijelu obavljanja poslova zdravstvene zaštite. Obrazloženje: sukladno obrazloženju čl. 47 st. (1) toč. 4. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2430 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2431 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2432 | HRVATSKO DRUŠTVO ZA FARMAKOEKONOMIKU I EKONOMIKU ZDRAVSTVA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Ispred Hrvatskog društva za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva iskazujemo primjedbu na dio zakona koji regulira pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad navrši 65 godina. Predlažemo da se u Zakon uvrste slijedeće odredbe Stavke: Zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina života. Zdravstvenim radnicima koji nisu navršili 70 godina života, ali su poslije navršenih 65 godina života izgubili ugovor s HZZO-om, i nastavili raditi bez prekida kontinuiteta u privatnoj praksi izvan mreže javne zdravstvene službe, omogućit će se povratak u mrežu, ako je to potrebno za uspješno održavanje mreže zdravstvenih timova. Obrazloženje: Zbog demografskih promjena te starenja populacija ugroženo je održavanje mreže zdravstvenih kapaciteta. Danas, s navršenih 65 godina života, zdravstveni radnici moraju po sili zakona izići iz sustava mreže javne zdravstvene službe i time prestaje važiti njihov ugovor s HZZO-om (iako im koncesija s Županijom odnosno gradom Zagrebom vrijedi i nakon toga). Donošenjem ovog zakona i dodavanjem ovih stavaka, održao bi se kontinuitet rada u privatnoj praksi, te bi se omogućio povratak u mrežu javne zdravstvene službe čime bi se izbjegla i radno-pravna diskriminacija koja je uvjetovana jedino s dobi liječnika. Liječnicima koji su sposobni raditi i nakon navršene 65. godine treba omogućiti da nastave s radom ako im njihovo zdravstveno stanje to dopušta. doc.dr.sc Ranko Stevanović Predsjednik Hrvatskog društva za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2433 | Leonardo Bressan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | St. 2. je u ovom članku potpuno nepotreban, obzirom da je već u st. 1., t. 2. utvrđeno da pravo na obavljanje privatne prakse prestaje gubitkom radne sposobnosti, stoga bi bilo pravilnije unijeti obvezu da nakon 70. godine života mora pristupiti provjeri zdravstvene i radne sposobnosti svake druge godine, za koje mu se vrijeme može produžiti ugovor. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2434 | Hrvatska udružba obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Članak 67. stavak 2. umjesto „kad navrše 70 godina života“ treba stajati „navršavanjem dobi odlaska u mirovinu kao i za sve druge zaposlenike javnih službi“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2435 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Grad Zagreb Gradski ured za zdravstvo Savjet za zdravlje Grada Zagreba Članak 67. stavak 2: zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina. Odredba stavlja u povlašteni položaj zdravstvene radnike koji rade u mreži javne zdravstvene službe u privatnoj praksi od zdravstvenih djelatnika koji rade u mreži javne zdravstvene službe u okviru poliklinika, bolnica i drugih javnih zdravstvenih ustanova na koje se primjenjuje Zakon o radu i moraju po sili zakona u mirovinu sa 65 godina. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2436 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Članak 67. stavak 2: zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina. Odredba stavlja u povlašteni položaj zdravstvene radnike koji rade u mreži javne zdravstvene službe u privatnoj praksi od zdravstvenih djelatnika koji rade u mreži javne zdravstvene službe u okviru poliklinika, bolnica i drugih javnih zdravstvenih ustanova na koje se primjenjuje Zakon o radu i moraju po sili zakona u mirovinu sa 65 godina Smatramo neosnovanim uvoditi diskriminatorne odredbe u Zakon te je navedeno potrebno uskladiti. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2437 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | U članku 67. stavku 1. predlažemo izmijeniti točku 6. na način da glasi: "6. izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom te nije mogućnosti osigurati navedeno u roku od 30 dana od dana gubitka prava" Obrazloženje: U slučajevima izvanrednih okolnosti, imovinsko-pravnih problema ili uslijed kvara na medicinskoj opremi morala bi postojati sigurnost kako se isto ne bi iskoristilo za ukidanje prava po sili zakona. Navedeni rok optimalan je nalaženje rješenja izvanredne situacije. U stavku 2. predlažemo broj ”70” zamijeniti s brojem ”65”. Obrazloženje: Odredba ovog stavka postavlja u povoljan položaj jednu skupinu liječnika – privatne prakse te istovremeno u diskriminatoran položaj ostale liječnike, zaposlenike domova zdravlja, ali i sve druge zdravstvene radnike kojima je odlazak u mirovinu zapriječen s 65 godina. Iza stavka 2. predlažemo dodati novi stavak 3. koji glasi: "Iznimno od stavka 2. , na područjima gdje nije popunjena mreža javnozdravstvene službe, obavljanje privatne prakse može se nastaviti i nakon navršenih 65 godina života, sve dok se ne popuni mreža, ali ne dulje od 70 godina života.” Stavak 3. i 4. postaju stavak 4. i 5. Obrazloženje: Ovom dopunom osigurava se mogućnost rada i do 70 godina, a kako je to riješeno Zakonom o ustanovama te se time ujednačuju prava zaposlenih liječnika i liječnika u privatnoj praksi. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća u dijelu koji se odnosi na uvjet navršenih godina života nakon kojih prestaje pravo obavljanja privatne prakse zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe. |
| 2438 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Članak 67. stavak 3. NPZ-a prilagoditi promjeni da rješenje u prvom stupnju donosi nadležni ured regije, pa bi isto tijelo bilo nadležno za donošenje rješenja o prestanku obavljanja privatne prakse. U istom članku 67. stavak 4. ugraditi odredbu o mogućnosti podnošenja žalbe na rješenje regionalnog ureda koje rješava ministarstvo kao drugostupanjsko tijelo. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2439 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2440 | Grozdana Habek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Slažem se s člankom br. 67. stavak 2. da zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina života. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2441 | Marija Novak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Poštovani, Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore na članak 67 : „U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ Osim toga smatram da je u Zakonu neophodno navesti mogućnost nasljeđivanja djelatnosti ukoliko nosioc djelatnosti ima nasljednika koji zadovoljava uvjete iz članka 47. Obrazloženje: Situacija u kojoj dolazi do prestanka obavljanja privatne prakse u ljekarni po sili zakona zbog smrti nosioca djelatnosti dovodi do trenutačnog zatvaranja ljekarne u kojoj se nalazi kompletna zaliha ljekarne, dolazi do gubitka radnih mjesta svih zaposlenika ljekarne, a nasljednik koji zadovoljava sve uvjete iz članka 47 ne može ponovo otvoriti ljekarnu jer je mreža u većini slučajeva popunjena. Bitno je naglasiti da se kod otvaranja ljekarni koje su u startu privatna praksa ulažu velika privatna sredstva, a u slučaju iznenadne smrti šteta je zbog zbog trenutnog zatvaranja ljekarne neprocjenjiva, a nasljednik onemogućen nastaviti djelatnost za koju se školovao. Zbog toga predlažem da se u prijedlogu HLJK iza riječi likvidacijskog postupka doda" ili nasljeđivanja djelatnostili " sukladno posebnom propisu. Marija Novak | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2442 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Članak 67. stavak 2. - dobnu granicu od 70 godina za prestanak privatne prakse u Mreži javne zdravstvene službe po sili zakona držimo previsoko određeno. OBRAZLOŽENJE: Dobna granica od 65 godina za prestanak privatne prakse po sili zakona prema sadašnjem rješenju usklađena je sa propisima o mirovinskom osiguranju, a tako „dugi radni vijek“ dovodi u pitanje kvalitetu zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2443 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2444 | SILVA KOVAČIĆ TUKEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2445 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | članku 67.predlaže se dodati novi stavak 5. koji glasi: - „(5)U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ Podržavam ovaj stav | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2446 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | raditi do 70 godina samo je još jedna u nizu diskriminirajućih odredbi ovog zakona , nije nezakonito skapati ugovore o radu s radnikom preko 65 godine starosti, barem prema odredbama Zakona o radu ukoliko postoji interes radnika i poslodavca, ali osigurati to pravo samo u PZZ koja se obavlja kao privatna praksa i samo u mreži govori odiskriminaciji bez obrazloženja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2447 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2448 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | stavak 1 podstavak 6 - potrebno je odrediti neki vremenski rok ili ovaj tekst brisati. Uzmimo u obzir posve vjerojatnu situaciju da se zbog neke prirodne nepogode (potres) zgrada u kojoj je ordinacija sruši ili dovoljno ošteti da je predviđena za rušenje, odnosno nije više za korištenje. Pa ako je još zgrada - spomenik kulturne baštine (toga imamo jako puno) povratak u taj konkretan prostor može potrajati. Što se zbiva sa pravom na rad, adresom ordinacije, i svim ostalim administrativnim peripetijama u tom slučaju? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2449 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2450 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | U članku 67.predlaže se dodati novi stavak 5. koji glasi: - „(5)U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2451 | Vjeran Kuftinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | (1) Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad: 1. umre 2. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova 3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomično 4. izgubi odobrenje za samostalan rad 5. zasnuje radni odnos, odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju obustave rada iz članka 65. ovoga Zakona 6. izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom 7. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora dulje od šest mjeseci ili joj je izrečena zaštitna mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite. (2) Zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina života. (3) Zdravstvenim radnicima koji nisu navršili 70 godina života, ali su poslije navršenih 65 godina života izgubili ugovor s HZZO-om, i nastavili raditi bez prekida kontinuiteta u privatnoj praksi izvan mreže javne zdravstvene službe, omogućit će se povratak u mrežu. (4) Rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona donosi ministar. (5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Objašnjenje predloška: S navršenih 65 godina života, zdravstveni radnici su morali po sili zakona izići iz sustava mreže javne zdravstvene službe i time su izgubili ugovor s HZZO-om (iako im koncesija s Županijom odnosno gradom Zagrebom vrijedi do 2021. godine). Donošenjem ovog zakona i dodavanjem 3. stavka, s naglaskom da se nije izgubio kontinuitet rada u privatnoj praksi, omogućilo bi im se povratak u mrežu javne zdravstvene službe i izbjegla radno-pravna diskriminacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2452 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. | • Članak 67. Predlaže se u članku 67. dodati stavak 5. koji glasi: „U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2453 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2454 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore, nema smisla niti potrebe da se zakonom ograničava broj zaposlenih u privatnim praksama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2455 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2456 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2457 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2458 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2459 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2460 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2461 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | St.2 točka 4. i 5. dodati iza medicinsko-biokemijskog laboratorija "ili drugog dijagnostičkog laboratorija". Obrazloženje: iz Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke oprema za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/11, NN 128/12, 124/2015 i 8/2016), kao i iz prakse kliničkih bolnica te općih akata pojedinih bolnica, proizlazi da nisu samo medicinsko-biokemijski laboratorij medicinski odnosno klinički laboratorij, već predstavljaju samo jednu od djelatnosti medicinskih laboratorija, što je i u sukladnosti s odredbom Norme ISO 15189:2012 (en). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2462 | IVANA JAKUŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2463 | Sanela Marunica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2464 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2465 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2466 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2467 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2468 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2469 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2470 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2471 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, točka 4: „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2472 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2473 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2474 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68, Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovjetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2475 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovjetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2476 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2477 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2478 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, točka 4: „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Obrazloženje: Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovjetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Stavak 2, točka 5.: Riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2479 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2480 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2481 | Ante Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2482 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2483 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, točka 4: „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovjetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Stavak 2, točka 5:riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2484 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2485 | Matea Mijatović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2486 | Dario Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2487 | NIVES BOŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 5:„ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Stavak 2, Točka 4:„medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2488 | Brankica Brnčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 5:„ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2489 | Brankica Brnčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 4:„medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2490 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2491 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, točka 4: „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovjetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Stavak 2, točka 5:riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2492 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2493 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2494 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2495 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2496 | Marina Dujmić Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2497 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2498 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2499 | Karla Kegalj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2500 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2501 | PETRA MEDAČ ČORAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, točka 4: „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovjetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Stavak 2, točka 5:riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2502 | Irena Pavlić-Krajačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Slažem se sa stavom HLJK i KFD-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2503 | Angelika Julardžija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2504 | Gordana Mamlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2505 | Marija Čuljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | U članku 68. u točkama 4. i 5. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija, odnosno medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostičkog laboratorija iz određenog područja laboratorijske dijagnostike, odnosno dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2506 | Maja Jeršek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2507 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2508 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2509 | MARIJA DRENJANČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2510 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | U članku 68. u točkama 4. i 5. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija, odnosno medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostičkog laboratorija iz određenog područja laboratorijske dijagnostike, odnosno dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2511 | Davorka Bebek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2512 | ZVONIMIR PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2513 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2514 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2515 | Sanja Salamunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2516 | Ivana Lakošeljac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak (2) Točka (4) „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2517 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2518 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2519 | Dajana Kopjar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2520 | Danica Vavidec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2521 | Nataša Čonka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2522 | SILVA KOVAČIĆ TUKEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2523 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) - Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4: riječi "medicinsko-biokemijskog laboratorija" zamjenjuju se sa riječima "dijagnostičkog laboratorija". Stavak 5: riječi "medicinsko-biokemijski laboratorij" zamjenjuju se riječima "dijagnostički laboratorij". Obrazloženje: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj, te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2524 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2525 | KATARINA PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2526 | Anita Breški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | U članku 68. u točkama 4. i 5. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija, odnosno medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostičkog laboratorija iz određenog područja laboratorijske dijagnostike, odnosno dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano u komentarima članka 46 i 48. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2527 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2528 | Vedrana Feketija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka 2: Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2529 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2530 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, točka 4: „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Stavak 2, točka 5: „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2531 | Valentina Ivanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2532 | Mario Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2533 | Gabrijela Begić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. --- Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2534 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2535 | Ivana Šargovinski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2536 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2537 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | U članku 68. u točkama 4. i 5. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija, odnosno medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostičkog laboratorija iz određenog područja laboratorijske dijagnostike, odnosno dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano u komentarima članka 46 i 48. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2538 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 4 „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Obrazloženje: Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. --- Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2539 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2540 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatram neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2541 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, podstavak 3. - u slučaju da ugovoreni drugi liječnik radi sam (a ima dozvolu za samostalan rad) zadovoljeni su uvjeti za ukidanje odobrenja. Potrebno je ovaj tekst preoblikovati. Stavak 2. podstavak 4. - ako ordinacija pokriva područje dvije općine, dakle ima dva radilišta (dva ugovorena prostora) što to znači u kontekstu ovog teksta prijedloga. Već sada imamo sve više liječnika koji pokrivaju dvije, čak i tri ordinacije a zbog malog broja ljudi koji žive u pojedinim selima (vjerujem da je i na otocima slično). Što je pisac ovog prijedloga zamislio za takve situacije? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2542 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2543 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2544 | Suzana Harabajsa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68, Stavak 2, Točka 4 Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Riječi „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Obrazloženje: Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti s medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2545 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2546 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68, Stavak 2, Točka 4 Riječi „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Obrazloženje: Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2547 | Marija Zelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2548 | Hrvatska udruga citotehnologa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Riječi „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija (npr. citologija, mikrobiologija...) te se nikako ne smije poistovijetiti s medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2549 | Hrvatska udruga citotehnologa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68, Stavak 2, Točka 4 Riječi „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Obrazloženje: Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija (npr. citologija, mikrobiologija...) te se nikako ne smije poistovijetiti s medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2550 | Lidija Eržić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2551 | Martina Abramović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2552 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2553 | Tajana Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2554 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2555 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2556 | Renata Skala | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2557 | Suzana Hančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | 5. reklamira svoj rad i svoju ordinaciju, ljekarnu ili dijagnostički laboratorij protivno aktu koji donosi nadležna komora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2558 | Suzana Hančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | 4. ima više od jedne ordinacije, ljekarne ili dijagnostičkog laboratorija, odnosno jedne privatne prakse u svojoj struci | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2559 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2560 | RENATA NEMET-GUŽVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2561 | jasna Hanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2562 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2563 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2564 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2565 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2566 | Mia Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2567 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2568 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2569 | Ljubica Farkaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2570 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2571 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2572 | Josipa Ivić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2573 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2574 | KATJA PULJČAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Stavak 2., Točka 4:„medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Stavak 2.,Točka 5.:" medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2575 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2576 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2577 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2578 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2579 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2580 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2581 | SLAVEN FALAMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Smatram dio „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ suvišnim kao i ograničavanje zapošljavanja u privatnoj ljekarničkoj praksi | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2582 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | U članku 68. stavku 2., točki 3. Predlažu se brisati riječi: - „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2583 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | • Članak 68 Predlaže se u članku 68. stavku 2., točki 3. brisati riječi: „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2584 | Sanja Kuštreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. | Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicnsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2585 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. | U članku 69. stavku 1. točki 4. iza riječi: "medicina" predlažemo dodati riječi: "i patologija". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2586 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. | Članak 69., stavak 2., dodati riječi “i humano mlijeko”. Obrazloženje: Prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj je u postupku osnivanja te treba predvidjeti i tu vrstu pripravka ljudskog podrijetla. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2587 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. | 7. Navedeno pod člankom 58., stavak 1. alineja 2. kontradiktorno je s člankom 69. prijedloga Zakona, koji glasi: „Privatna praksa ne može se obavljati za sljedeće djelatnosti: 1. uzimanje, čuvanje, prenošenje i presađivanje stanica, tkiva i organa u svrhu liječenja 2. prikupljanje krvi i plazme za preradu te opskrba krvlju i krvnim pripravcima 3. javno zdravstvo, epidemiologija, školska i adolescentna medicina, zdravstvena ekologija i patronaža 4. hitna medicina.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2588 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. | Grad Zagreb Gradski ured za zdravstvo Članak 69. regulira djelatnosti koje se ne mogu obavljati u privatnoj praksi Iz popisa djelatnosti koje se ne mogu obavljati u privatnoj praksi ispuštena je zaštita mentalnog zdravlja, prevencija i izvanbolničko liječenje ovisnosti, što smatramo pogrešnim obzirom na dosadašnja dobra iskustva u prevenciji i izvanbolničkom liječenju kroz institucije javnog zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2589 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. | U članku 69. točki 3. predlažemo brisati riječi " i patronaža". Obrazloženje: Ne postoji niti jedan medicinski niti organizacijski razlog zašto bi patronaža bila isključena iz mogućnosti privatne prakse. Obzirom na postojeće kapacitete i starenje stanovništva što sa sobom donosi i poseban pobol (medicina starije dobi) bilo bi potrebno omogućiti veće kapacitete patronažne službe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2590 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 69. | Predlaže se u članku 69. st. 1. točka 3. brisati riječi: "i patronaža" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2591 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2592 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Članak 70., nakon riječi “ljekarničku ustanovu” dodati “primaljsku ustanovu”. Obrazloženje: prijedlog zakona predviđa da primalje ulaze u sustav primarne skrbi, stoga bi jedinice lokalne samouprave trebale imati mogućnost osnovati primaljske ustanove (poput community midwifery u Britaniji) za potrebe praćenja trudnoće, poroda i babinja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2593 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2594 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Članak 70. predlažemo iza stavka 2. dodati novi stavak 3. koji glasi: „Bolnicu može osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave, grad i druga pravna osoba“. Obrazloženje: Mišljenja smo da uz postojeće zdravstvene ustanove u dijelu bolničkog sustava treba uvesti jedan novi među oblik između opće bolnice i specijalne bolnice. Dakle bolnicu koja bi imala mogućnost obavljati više djelatnosti za razliku od specijalne a manje djelatnosti u odnosu na one koje obavlja opća bolnica. Stavak 6. (dosadašnji) predlažemo da se mijenja i glasi: „Ustanovu za zdravstvenu skrb mogu osnovati pravne osobe te fizičke osobe sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja“. Obrazloženje: obzirom da neke od djelatnosti koje su po postojećem tekstu zakona bile predviđene da se obavljaju samo na razini primarne zdravstvene zaštite (npr. med. rada/medicina rada i sporta), a sada je iste po prijedlogu zakona moguće obavljati i na razini sekundarne zdravstvene zaštite kao i obrnuto (npr. fizikalna terapija) ne vidimo više smisla da se u pogledu osnivača ustanova za zdravstvenu skrb postavlja ograničenje. Ni za jedan oblik druge zdravstvene ustanove nije propisan ovako uzak i isključiv uvjet u pogledu osnivača, pa ne vidimo zašto bi isti bio propisan jedino za ustanovu za zdravstvenu skrb. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2595 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2596 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | U članku 70. predlaže se dodati stavak 11. koji bi glasio: „Fakultet zdravstvenog usmjerenja može obavljati zdravstvena djelatnost za potrebe nastave u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje područje visokog obrazovanja“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2597 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | U članku 70.predlaže se mijenjati stavak 3. tako da glasi: - „(3)Specijalnu bolnicu može osnovati jedinica područne (regionalne)samouprave, grad i druga pravna osoba te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja.“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ tako da glasi: - „(5)Polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu i ustanovu za palijativnu skrb mogu osnovati jedinica područne (regionalne)samouprave, grad i druga pravna osoba te fizička osoba.“ U članku 70.iza stavka 5. treba dodati novi stavak 6.(stavci 6.-10. postaju 7.-11.), a koji glasi: - „(6)Ljekarničku ustanovu mogu osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave i druga pravna osoba koja je u većinskom vlasništvu magistara farmacije koji neposredno obavljaju ljekarničku zdravstvenu djelatnost te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem farmacije.“ OBRAZLOŽENJE: Ovakvim definiranjem odredbi Zakona u dijelu osnivanja ljekarničkih ustanova želi se zaustaviti proces deregulacije ljekarničke djelatnosti u Hrvatskoj kao djelatnosti od posebnog javnog interesa. Dosadašnje stanje „deregulacije ili loše regulacije ljekarništva“, koje traje duže od 15 godina, ima za posljedicu slabljenje „etičkog modela ljekarništva i ljekarničke skrbi koja treba biti usmjerena na javni i društveni interes zaštite zdravlja i prava svakog pacijenata“. Pri tome stalno i neopravdano jača „trgovački ili bolje rečeno profitno usmjereni model poslovanja i rada u ljekarništvu“. Cilj ovako predloženih zakonskih odredbi, odnosno nove regulacije ljekarništva u RH, je usmjerenost na vrijednosti i ishode racionalnog i dostupnog liječenja lijekovima. Procesi regulacije ljekarništva u istom okviru i cilju koji mi zastupamo ovim predloženim zakonskim odredbama ili sličnima kroz svoju nacionalnu legislativu i regulativu u zadnjih nekoliko godina provode nama susjedne EU države (Mađarska, Slovenija, Češka i dr.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2598 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | U članku 70. predlaže se dodati stavak 11. koji bi glasio: „Fakultet zdravstvenog usmjerenja može obavljati zdravstvena djelatnost za potrebe nastave u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje područje visokog obrazovanja“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2599 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | dodati (11) U sastavu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nalaze se domovi za starije sa stacionarima. Stacionari su mjesta gdje se primaju najteži, neizlječivi i umirući bolesnici, direktno iz bolnice ili lječilišta. Osim toga, na stacionarima je izražen multimorbiditet, visoka životna dob i visoka stopa umiranja. Sada zdravstvo nema nikakve ingerencije nad tim dijelom doma za starije. Stacionari moraju dobiti status zdravstvene ustanove koja obavlja zdravstvenu djelatnost pružanja palijativne skrbi tj. stacionari domova za starije trebaju postati palijativne jedinice koje pripadaju područnom domu zdravlja. Troškovi usluga na stacionaru trebaju se podmiriti u skladu s propisima zdravstvene zaštite (HZZO - dom zdravlja) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2600 | Udruga fizioterapeuti u kući | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Smatramo da se fizioterapeutima treba omogučiti otvaranje ustanova za fizikalnu terapiju i/ili fizikalnu terapiju u kući bolesnika. Smatramo da je učinjena omaška kada je fizioterapeutu omogučeno otvaranje privatne prakse, ali ne i otvaranje zdravstvene ustanove za fizikalnu terapiju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2601 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | U članku 70. u stavku 3. riječ "grad" predlažemo zamijeniti s riječi "jedinica lokalne samouprave". Obrazloženje: Nema posebnog razloga da specijalnu bolnicu mogu osnovati svi osim općina, ukoliko je to u interesu općinskog stanovništva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2602 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2603 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2604 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | U stavku 6. članka 70. iza riječi „završenim“ dodaju se riječi „integriranim specijalističkim stručnim“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2605 | Martina Prusac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvtskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2606 | Sretan Glavičić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | U ime SDP Makarska predlaže se : 1) Nabrojati ustanove po razinama, a u sljedećim stavcima onda nakon što se nabroje, opisivati tko ih, kada i kako može osnovati. 2) čl. 70 st. 2 . izmijeniti da glasi: „Opću bolnicu osniva jedinica područne (regionalne) samouprave i grad.“ 3) čl. 70. st. 4. izmijeniti da glasi: „Dom zdravlja osniva jedinica područne (regionalne) samouprave i grad.“ 4) Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: „ Zavod za hitnu medicinu i zavod za javno zdravstvo osniva jedinica područne (regionalne) samouprave. „ 5) Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6. i glasi: „ Polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu, ustanovu za palijativnu skrb i ljekarničku ustanovu mogu osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave, grad i druga pravna i fizička osoba.“ 6) Svi ostali stavci u čl. 70. se pomiču sukladno novom numeriranju. 7) Oštro se protivimo najavljenoj privatizaciji primarne zdravstvene zaštite jer ako se to provede onako kako ovaj prijedlog zakona predlaže onda od doma zdravlja neće ostati ništa, a u konačnici će to sve ići preko leđa pacijenata koji će imati sve lošiju i nedostupniju primarnu zdravstvenu skrb. Protežiranje privatnog na račun javnog već je pokazalo sve svoje nedostatke, a to su najbolje osjetili pacijenti koji bi trebali biti u fokusu zdravstvenog sustava, a ovako ih se gura sve više na periferiju. OBRAZLOŽENJE: 2) Nelogično je da grad može osnovati specijalnu bolnicu koja je više razine složenosti, a ne može biti osnivač opće bolnice. 3 i 4) Obzirom da smo mi u Makarskoj jako dobro osjetili kako Splitsko-dalmatinska županija loše upravlja Ispostavom Doma zdravlja u Makarskoj, što je rezultiralo kontinuiranim urušavanjem nivoa i kvalitete zdravstvene zaštite koju ta ustanova pruža stanovnicima ovog područja (između ostalog možemo nabrojati nefunkcioniranje laboratorija, nedostatak rentgenologa, pedijatara i dr. specijalista, zgradu u ruševnom stanju, nedostatak sanitetskog pribora, pa čak i wc papira) mišljenja smo da bi gradovi trebali imati mogućnost samostalnog upravljanja zdravstvenim ustanovama na svom području. Sada važeća odredba u praksi se pokazala iznimno štetnom za naše građane, i stoga želimo da izmjenom i dopunom Zakona nam omogućite, da u skladu sa političkom voljom i realnim financijskim i organizacijskim mogućnostima, svi gradovi, uključujući i Makarsku budu u prilici biti osnivači domova zdravlja i bolnica. Obrazloženja da je to financijski neodrživo nisu dokazana, a ukidanje rodilišta, problemi oko funkcioniranja hitne pomoći bez dodatnih timova, te nedostatak turističke ambulante i 24-satnog dežurstva ljekarne ukazuju da je razina zdravstvene zaštite i usluge na lokalnoj razini, i to u turističkom središtu Dalmacije, iznimno niska. Samo se sa zakonskim izmjenama može postići unaprjeđenje zdravstvene usluge. 5 ) U sadašnjem st. 5. nelogično je, pored jedinica područne (regionalne) samouprave, drugih pravnih i fizičkih osoba izostaviti grad, pa se u tom dijelu predlaže dopuna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2607 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Ordinacija - kao posebni pravno-zdravstveni entitet - nije navedena i ne zna se način osnivanja. Da li je namjera da se onemogući kreiranje novih (privatnih) ordinacija na razini PZZ ili se iste usluge mogu nuditi kroz polikliniku? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2608 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Da li ovdje treba navesti i grupnu praksu na razini PZZ? Nigdje do sada nije definirano što je to pa vjerujem dabi ovdje bilo pravo mjesto. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2609 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2610 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2611 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2612 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2613 | Martina Kranjec Šakić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. U članku 70.predlaže se mijenjati stavak 3. tako da glasi: - „(3)Specijalnu bolnicu može osnovati jedinica područne (regionalne)samouprave, grad i druga pravna osoba te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja.“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ tako da glasi: - „(5)Polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu i ustanovu za palijativnu skrb mogu osnovati jedinica područne (regionalne)samouprave, grad i druga pravna osoba te fizička osoba.“ U članku 70.iza stavka 5. treba dodati novi stavak 6.(stavci 6.-10. postaju 7.-11.), a koji glasi: - „(6)Ljekarničku ustanovu mogu osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave i druga pravna osoba koja je u većinskom vlasništvu magistara farmacije koji neposredno obavljaju ljekarničku zdravstvenu djelatnost te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem farmacije.“ OBRAZLOŽENJE: Ovakvim definiranjem odredbi Zakona u dijelu osnivanja ljekarničkih ustanova želi se zaustaviti proces deregulacije ljekarničke djelatnosti u Hrvatskoj kao djelatnosti od posebnog javnog interesa. Dosadašnje stanje „deregulacije ili loše regulacije ljekarništva“, koje traje duže od 15 godina, ima za posljedicu slabljenje „etičkog modela ljekarništva i ljekarničke skrbi usmjerene na javni i društveni interes zaštite zdravlja svakog pacijenata“, a stalnog jačanja „trgovački i profitno usmjerenog modela poslovanja i rada u ljekarništvu“. Cilj ovako predloženih zakonskih odredbi, odnosno regulacije ljekarništva u RH, je usmjerenost na vrijednosti i ishode racionalnog i dostupnog liječenja lijekovima. Procesi regulacije ljekarništva u istom cilju koji mi zastupamo ovim predloženim zakonskim odredbama ili sličnima kroz novu nacionalnu legislativu i regulativu provode u zadnjih nekoliko godina nama susjedne EU države (Mađarska, Slovenija, Češka i dr.). Opravdano je da i mi krenemo u tom smjeru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2614 | Emilija Katarina Lozo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2615 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2616 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2617 | Ante Orbanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2618 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | U članku 70.predlaže se mijenjati stavak 3. tako da glasi: - „(3)Specijalnu bolnicu može osnovati jedinica područne (regionalne)samouprave, grad i druga pravna osoba te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja.“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ tako da glasi: - „(5)Polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu i ustanovu za palijativnu skrb mogu osnovati jedinica područne (regionalne)samouprave, grad i druga pravna osoba te fizička osoba.“ U članku 70.iza stavka 5. treba dodati novi stavak 6.(stavci 6.-10. postaju 7.-11.), a koji glasi: - „(6)Ljekarničku ustanovu mogu osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave i druga pravna osoba koja je u većinskom vlasništvu magistara farmacije koji neposredno obavljaju ljekarničku zdravstvenu djelatnost te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem farmacije.“ OBRAZLOŽENJE: Ovakvim definiranjem odredbi Zakona u dijelu osnivanja ljekarničkih ustanova želi se zaustaviti proces deregulacije ljekarničke djelatnosti u Hrvatskoj kao djelatnosti od posebnog javnog interesa. Dosadašnje stanje „deregulacije ili loše regulacije ljekarništva“, koje traje duže od 15 godina, ima za posljedicu slabljenje „etičkog modela ljekarništva i ljekarničke skrbi usmjerene na javni i društveni interes zaštite zdravlja svakog pacijenata“, a stalnog jačanja „trgovački i profitno usmjerenog modela poslovanja i rada u ljekarništvu“. Cilj ovako predloženih zakonskih odredbi, odnosno regulacije ljekarništva u RH, je usmjerenost na vrijednosti i ishode racionalnog i dostupnog liječenja lijekovima. Procesi regulacije ljekarništva u istom cilju koji mi zastupamo ovim predloženim zakonskim odredbama ili sličnima kroz novu nacionalnu legislativu i regulativu provode u zadnjih nekoliko godina nama susjedne EU države (Mađarska, Slovenija, Češka i dr.). Opravdano je da i mi krenemo u tom smjeru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2619 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | • Članak 70. Predlaže se u članku 70. stavku 3. iza riječi „fizička osoba“ dodati riječi „sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2620 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | Mišljenja sam da bi na početku ovog članka jednostavno trebale biti nabrojane ustanove po razinama. Ustanove na primarnoj razini su dom zdravlja, ustanova za zdravstvenu skrb... itd., a onda nakon što se nabroje, opisivati tko ih kada i kako može osnovati. U prvom stavku pište da RH (Republika Hrvatska) osniva (među ostalim) kliniku, a klinika Magdalena nije državna, tako da to treba urediti. Stavak (10), nije jasno sukladno kojem općem aktu Zavoda odjeli zdravstvene zaštite kaznionica i zatvora pružaju zdravstvenu zaštitu, i temeljem suglasnosti kojeg ministra se taj opći akt donosi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2621 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. | (5) Polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu, ustanovu za palijativnu skrb i ljekarničku ustanovu mogu osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave, grad i druga pravna i fizička osoba. Predlažem dodati i grad jer je nelogično da grad može osnovati specijalnu bolnicu a ne može zdravstvenu ustanovu niže razine složenosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2622 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 71. | 8. U članku 71., stavku 1. brisati riječ „državnih“ „(1) Zdravstvena ustanova čiji je osnivač pravna osoba te zdravstvena ustanova čiji je osnivač fizička osoba ne može obavljati djelatnost državnih (brisati) zdravstvenih zavoda.“ | Nije prihvaćen | Državni zdravstveni zavodi su ustanove koje obavljaju djelatnosti od najvišeg nacionalnog interesa te njihove djelatnosti ne mogu obavljati zdravstvene ustanove čiji su osnivači pravne ili fizičke osobe. |
| 2623 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 71. | U članku 71., stavku 1. brisati riječ „državnih“ „(1) Zdravstvena ustanova čiji je osnivač pravna osoba te zdravstvena ustanova čiji je osnivač fizička osoba ne može obavljati djelatnost državnih (brisati) zdravstvenih zavoda.“ U članku 71., stavku 2. brisati „zdravstvenih zavoda“ Ovim promjenama osigurava se da djelatnost zdravstvenih zavoda ne može obavljati ustanova čiji je osnivač pravna ili fizička osoba. Postojeća formulacija članka 71. stavka 2. omogućuje da ustanova čiji je osnivač pravna ili fizička osoba djelomično može obavljati djelatnost zdravstvenih zavoda, što konkretno u slučaju županijskih zavoda za javno zdravstvo nije moguće prema članku 69. toč. 3., te su ove odredbe u koliziji. | Nije prihvaćen | Državni zdravstveni zavodi su ustanove koje obavljaju djelatnosti od najvišeg nacionalnog interesa te njihove djelatnosti ne mogu obavljati zdravstvene ustanove čiji su osnivači pravne ili fizičke osobe. Članak 69. utvrđuje neke od djelatnosti koje ne može provoditi privatna praksa (javno zdravstvo, epidemiologija, školska i adolescentna medicina, zdravstvena ekologija i patronaža) dok su djelatnosti zdravstvenih zavoda daleko šire čime se omogućuju npr. provođenje raznih preventivnih aktivnosti. |
| 2624 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 72. | Članak 72. NPZ-a glede sadržaja osnivačkog akta isti dopuniti sa sadržajima iz članka 13. Zakona o ustanovama i to s onima koje nisu utvrđene člankom 72. NPZ-a. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2625 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 73. | U člancima 73 – 78. NPZ-a, kao nadležno tijelo za odlučivanje glede osnivanja zdravstvenih ustanova u vlasništvu županije/regije i privatnih zdravstvenih ustanova, umjesto Ministarstva, prenijeti na nadležni ured regije. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2626 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Predlažem da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2627 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2628 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2629 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2630 | Valentina Cesar Kocijan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Predlažem da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2631 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Članak 74. predlažemo brisanje članka Obrazloženje: U cilju smanjenja administrativnih postupaka, skrećemo pozornost da je dokaz o raspolaganju prostorom koji se traži prilikom podnošenja zahtjeva za osnivanje ustanove nepotrebno opterećenje za podnositelja, budući da je podnositelj, sukladno čl. 72. prijedloga Zakona (ranije čl. 70.) u osnivački akt unio odredbu o uvjetima i načinu osiguranja prostora i opreme te nije potrebna posebna provjera prije upisa u sudski registar. Praksa Trgovačkih sudova pokazala je da ne traže dokaz o podacima koji se upisuju jer da ovise o volji podnositelja te ih podnositelj u svakom trenutku može promijeniti. Dokaz o raspolaganju prostorom postaje relevantan od trenutka kada podnositelj počinje obavljati svoju djelatnost što se utvrđuje rješenjem o odobrenju rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2632 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2633 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam komentar HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2634 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2635 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. HKMB predlaže da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinijeti ovom procesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2636 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2637 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2638 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2639 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Predlažem da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2640 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | U članku 74. stavak 1. predlaže se iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ tako da glasi: - „(1)Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obavezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2641 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Članak 74. Predlažem da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2642 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2643 | Aleksandra Maravić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2644 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam komentar HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2645 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Slažem se s komentarom kolegica Tare Rolić, Ines Vukasović i Josipe Raguž: U članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ dodati: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2646 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | HKMB predlaže da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinijeti ovom procesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2647 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ potrebno je dodati: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Pojašnjenje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2648 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2649 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | U čl. 74. koji glasi:“ Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obvezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom.“ predlaže se iza riječi „prostorom“ dodati riječi „i pozitivno mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove“. Obrazloženje: Hrvatska komora primalja smatra kako jedino nadležna Komora može utvrditi da li je osnivanje zdravstvene ustanove opravdano ili ne a isto tako tom prilikom može utvrditi da li zdravstvena ustanova raspolaže odgovarajućim prostorom i odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2650 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Slažem se s komentarom kolegice Josipe Raguž: U članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ dodati: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2651 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2652 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | U članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ dodati: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2653 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2654 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2655 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2656 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | U članku 74. stavak 1. predlaže se iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ tako da glasi: - „(1)Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obavezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2657 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. | • Članak 74 Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2658 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 76. | Predlaže se da čl. 76. st. 5. glasi:" Normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležnih komora." | Nije prihvaćen | Komore su stručna potpora ministru kod razrade odredbi pravilnika u dijelu koji se odnosi na struku. |
| 2659 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 76. | Uvjeti su "preimenovani" u normativi i standardi. To je samo opservacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2660 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 77. | U članku 77. stavku 1. predlažemo brisati točku i dodati riječi ", uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora." Obrazloženje: Kao što je ranije navedeno komore su stručna potpora ministru kod razrade zakonske odredbe pravilnikom u dijelu koji se odnosi na struku. Predlažemo dodati nove stavke 2. i 3. koji glase: "(2) Pravilnik o kategorizaciji zdravstvenih usluga donosi ministar uz prethodno mišljenje Zavoda i nadležnih komora. (3) Ako tijelo iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje." Obrazloženje: Uz kategorizaciju ustanova, te medicinsko-tehničke opreme zdravstvenih ustanova, potrebno je kategorizirati i zdravstvene usluge. Stručnu pomoć kategorizaciji usluga mogu dati komore. Naveden je modalitet osiguranja pravne sigurnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2661 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 80. | Članak 80. stavak 3. NPZ-a prilagoditi promjenama vezano za decentralizaciju odlučivanja, kako je navedeno za prethodne članke. Članak 80. stavak 4. NPZ-a glede mogućnosti žalbe na odluku/rješenje prvostupanjskog tijela, a to je tijelo regije, koju rješava Ministarstvo kao drugostupanjsko tijelo te tek nakon toga ugraditi mogućnost vođenja upravnog spora. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2662 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 81. | Članak 81. st. 1. predlažemo brisanje riječi u mreži javne zdravstvene službe te brisanje st. 2 i 3. Obrazloženje: Ukoliko brišemo u mreži javne zdravstvene službe i st.2 i 3 na taj način smo ostvarivanje sredstava predvidjeli za sve zdravstvene ustanove jednako. | Nije prihvaćen | Mreža javno zdavstvene službe je od posebnog nacionalnog interesa za sustav zdravstva. |
| 2663 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 81. | Dana je mogućnost stjecanja prihoda i izvan ugovora s HZZO-om, npr. Ugovorom s trgovačkim društvom, ali ostaje problem isplate naknade zaposlenicima koji to moraju raditi izvan redovnog radnog vremena te za to trebaju biti plaćeni uvećano u odnosu na redovnu plaću. Mogućnost povećanja plaća u slučaju ostvarivanja prihoda na tržištu predviđena je i Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, ali pod pretpostavkom pozitivnog financijskog poslovanja. S obzirom na teško ostvarivo pozitivno poslovanje u postojećim uvjetima financiranja, predlaže se zakonskim odredbama, odnosno „posebnim propisom“ kako je rečeno u članku 46. Kolektivnog ugovora, utvrditi mogućnost povećanja plaća u određenim okolnostima, neovisno o rezultatima poslovanja. Upravo je izlazak na tržište i uvjet poboljšanja financijskog rezultata, te se s te pozicije ne smije ograničavati mogućnost dodatnog plaćanja zaposlenicima koji rade na takvim poslovima. | Primljeno na znanje | Kolektivni ugovor nije predmet ovoga propisa. |
| 2664 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. | Ustanova može ostvariti manjak prihoda nad rashodima, ali ne i gubitak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2665 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. | Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo - Za zdravstvene ustanove koje svoju djelatnost obavljaju u Mreži javne zdravstvene službe odnosno temeljem Ugovora sa HZZO-m, gubitak kojemu je uzrok nedostatno ili nepravodobno financiranje temeljem Ugovora sa HZZO-m, namirenje obveza po kolektivnom ugovoru ili koji nastaje na drugi način koji je izvan utjecaja ustanove ili osnivača snosi Republika Hrvatska. | Nije prihvaćen | Osnivač je odgovoran za financijsko poslovanje zdravstvene ustanove sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova. |
| 2666 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. | Članak 82. propisuje da u slučaju obavljanja djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač odnosno sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova. Smatramo da za zdravstvene ustanove koje svoju djelatnost obavljaju u Mreži javne zdravstvene službe odnosno temeljem ugovora s HZZO-m, gubitak kojemu je uzrok nedostatno ili nepravodobno financiranje temeljem ugovora s HZZO-m, namirenje obveza po kolektivnom ugovoru ili koji nastaje na drugi način koji je izvan utjecaja ustanove ili osnivača treba snositi Republika Hrvatska. | Nije prihvaćen | Osnivač je odgovoran za financijsko poslovanje zdravstvene ustanove sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova. |
| 2667 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. | Članak 82. treba uskladiti s prijedlogom članka 11. stavak 3., odnosno utvrditi da „Ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova osim onih gubitaka koji su proistekli iz nedostatnog ili neredovitog financiranja od strane HZZO-a kao i gubitaka koji su posljedica podmirenja obveza iz kolektivnih ugovora, a koje gubitke snosi Republika Hrvatska.“ | Nije prihvaćen | Osnivač je odgovoran za financijsko poslovanje zdravstvene ustanove sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova. |
| 2668 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. | Dodati stavak koji glasi: Za zdravstvene ustanove koje svoju djelatnost obavljaju u Mreži javne zdravstvene službe odnosno temeljem Ugovora s HZZO-om, gubitak kojemu je uzrok nedostatno ili nepravodobno financiranje temeljem Ugovora sa HZZO-om, namirenje obveza po kolektivnom ugovoru ili koji nastaje na drugi način koji je izvan utjecaja ustanove ili osnivača snosi Republika Hrvatska | Nije prihvaćen | Osnivač je odgovoran za financijsko poslovanje zdravstvene ustanove sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova. |
| 2669 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. | Ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova. Za zdravstvene ustanove koje svoju djelatnost obavljaju u Mreži javne zdravstvene službe odnosno temeljem Ugovora s HZZO-om, gubitak kojemu je uzrok nedostatno ili nepravodobno financiranje temeljem Ugovora sa HZZO-om, namirenje obveza po kolektivnom ugovoru ili koji nastaje na drugi način koji je izvan utjecaja ustanove ili osnivača snosi Republika Hrvatska | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2670 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. | Članak 82. Ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova. Za zdravstvene ustanove koje svoju djelatnost obavljaju u Mreži javne zdravstvene službe odnosno temeljem Ugovora sa HZZO-m gubitak kojemu je uzrok nedostatno ili nepravodobno financiranje temeljem Ugovora sa HZZO-m, namirenje obveza po kolektivnom ugovoru ili koji nastaje na drugi način koji je izvan utjecaja ustanove ili osnivača snosi Republika Hrvatska | Nije prihvaćen | Osnivač je odgovoran za financijsko poslovanje zdravstvene ustanove sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova. |
| 2671 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | Članak 83., stavak 2., u obavezan sastav članova vijeća zdravstvene ustanove predvidjeti barem jednog predstavnika pacijenata i/ili zajednice Obrazloženje: Zdravstveni sustavi diljem Europe sve više uključuju predstavnice/ke udruga pacijenata u procese odlučivanja i donošenja smjernica (npr Patients Involved in NICE pri National Institutes for Clinical Excellence u Britaniji) stoga bi u ovom dijelu zakona trebalo predvidjeti takvu dobru praksu i u Hrvatskoj. Članak 83., stavak 3., u obavezan sastav članova vijeća zdravstvene ustanove predvidjeti barem jednog predstavnika pacijenata i/ili zajednice Obrazloženje: Zdravstveni sustavi diljem Europe sve više uključuju predstavnice/ke udruga pacijenata u procese odlučivanja i donošenja smjernica (npr Patients Involved in NICE pri National Institutes for Clinical Excellence u Britaniji) stoga bi u ovom dijelu zakona trebalo predvidjeti takvu dobru praksu i u Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Upravno vijeće ne odlučuje niti donosi stručne smjernice. |
| 2672 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | St. 2. umjesto "može imati" treba pisati "ima". Također, pomoćnik za sestrinstvo i glavna sestra su prema Uredbi o koeficijentima složenosti poslova i nazivima radnih mjesta, dva zasebna različita položaja, i ne možemo ih spojiti u jedan položaj, jer svaki ima drugačiju složenost poslova. G,avna sestra je niži položaj od pomoćnika za sestrinstvo. Također, treba propisati da umjesto pomoćnika za sestrinstvo, u bolnicama za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ima pomoćnika za fizioterapiju.. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2673 | Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | Specijalna bolnica Krapinske Toplice predlaže da se briše stavak 4. članka 83. Nacrta, koji glasi: "Iznimno od stavka 3. ovoga članka upravno vijeće bolničke zdravstvene ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb ima pet članova i čine ga predstavnici: ◊ osnivača (predsjednik i 1 član) ◊ Republike Hrvatske (1 član) ◊ radnika ustanove (2 člana)." Naime, Specijalna bolnica Krapinske Toplice smatra da nema opravdanog razloga da 1 član upravnog vijeća ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave bude predstavnik Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2674 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | Izražavamo posebno nezadovoljstvo odredbama članka 83. stavka 4. koji glasi: „Iznimno od stavka 3. ovoga članka upravno vijeće bolničke zdravstvene ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb ima pet članova i čine ga predstavnici: osnivača (predsjednik i 1 član) Republike Hrvatske (1 član) radnika ustanove (2 člana).„ Smatramo da ne postoji opravdani razlozi za ovakvo ograničavanje prava osnivača da imenuje većinu članova upravnog vijeća, posebice jer je prema Zakonu o ustanovama i dalje odgovoran za poslovanje ustanove čiji je osnivač i obvezan pokrivati možebitne gubitke ustanove. Nadalje, sporan je i članak 83. stavak 7. Nacrta prijedloga prema kojem članovi upravnog vijeća moraju imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij te pet godina radnog iskustva u području zdravstva. Ovakva odredba „u području zdravstva“ nameće mogućnost suženog izbora pa bi 3 člana upravnih vijeća jedne ustanove bili isključivo radnici druge ustanove. Otvara se i pitanje ponovnog učešća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Upravnom vijeću jer i njihovi radnici imaju radno iskustvo u području zdravstva. S druge strane, uvjet se ne odnosi na člana upravnog vijeća koji dolazi iz redova Radničkog vijeća i za kojeg nije određen niti minimum naobrazbe niti radnog iskustva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2675 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | NPZZZ u članku 83. stavku 7. regulira uvjete članstva za članove upravnog vijeća zdravstvene ustanove te se uvodi obrazovanje iz područja zdravstva kao uvjet za članstvo u upravnom vijeću. Na taj se način sužava krug mogućih članova upravnih vijeća i zapravo samo liječnicima daje mogućnost da budu članovi, što se kosi s aspektom organizacije i poslovanja jedne zdravstvene ustanove koji nije samo zdravstveni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2676 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | U članku 83. stavku 6. navodi se da članovi upravnog vijeća moraju imati završen „preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij.“ Nazivi završenih studija moraju se uskladiti s odredbom članka 74. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Na razini visokih škola i veleučilišta izvode se „specijalistički diplomski stručni studiji“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2677 | Leonardo Bressan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | Izmijeniti sadržaj na način da Upravno vijeće ima 7 članova, te ga čine 3 predstavnika osnivača, 2 člana predstavnika radnika ustanove i 2 člana predstavnika privatnih ugovornih ordinacija iz djelatnosti ustanove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2678 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | U članku 83. stavku 6. navodi se da članovi upravnog vijeća moraju imati završen „preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij.“ Nazivi završenih studija moraju se uskladiti s odredbom članka 74. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Na razini visokih škola i veleučilišta izvode se „specijalistički diplomski stručni studiji“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2679 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | U članku 83. predlažemo dodati novi stavak 5. koji glasi: "Iznimno od stavka 3. ovog članka upravno vijeće doma zdravlja na čijem području je organizirana privatna praksa u ordinacijama ima i dva člana predstavnika nositelja privatne prakse u ordinacijama. Članove iz ovog stavka biraju nositelji privatne prakse u ordinacijama između sebe." Stavci 5.- 10. postaju stavci 6.-11. Obrazloženje: Posebnost domova zdravlja gdje je vlasnik i osnivač predstavljen u Upravnom vijeću s 3 člana, jednog člana daje radničko vijeće (zaposlenici ustanove), a jednog člana stručno vijeće (zaposlenici ustanove). Skupina liječnika u privatnoj praksi s ugovorom s Zavodom koji djeluju na području doma zdravlja nemaju svoje predstavnike u Upravnom vijeću i nisu u mogućnosti utjecati na pojedina pitanja iz nadležnosti Upravnih vijeća. Prijedlogom se radi osiguranja neparnog broja članova Upravnog vijeća, ali i iz razloga što većinu liječnika danas čine liječnici u privatnoj praksi, predlaže se povećanje članova Upravnog vijeća i na 2 predstavnika privatne prakse u ordinaciji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2680 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | Predlažemo brisanje predložene odredbe stavka 4. i stavka 5., kojim se propisuje da upravno vijeće bolničke zdravstvene ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb ima pet članova i čine ga predstavnici osnivača (predsjednik i 1 član), Republike Hrvatske (1 član), radnika ustanove (2 člana), te će predstavnika Republike Hrvatske imenovati Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra Navedenom odredbom županije kao osnivači ustanova gube mogućnost imenovanja većine članove upravnog vijeća bolničkih zdravstvenih ustanova čiji su osnivači, a i dalje imaju prava i obveze osnivača sukladno Zakonu o ustanovama i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, uključujući i obvezu da solidarno i neograničeno odgovaraju za obveze ustanove. Također, uvođenje predstavnika Republike u upravno vijeće bolničke zdravstvene ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave protivno je decentralizaciji zdravstva, koja je navedena kao jedan od glavnih ciljeva novog prijedloga zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2681 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | U stavku 7. članka 83. iza riječi „sveučilišni“ dodaju se riječi „ili stručni specijalistički diplomski studij“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2682 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | Članak 83. stavak 4. i stavak 7. - predlažemo brisati. OBRAZLOŽENJE: Stavak 4. – imenovanjem člana upravnog vijeća bolničke zdravstvene ustanove čiji je osnivač županija od strane Vlade Republike Hrvatske, županija teoretski i praktično gubi mogućnost kontrole nad organizacijom i poslovanjem ustanove čiji je osnivač. Stavak 7. – u praksi će biti vrlo teško pronaći dovoljan broj ljudi sa visokom stručnom spremom i 5 godina radnog iskustva u području zdravstva kao uvjetom da bi postali članovi upravnog vijeća zdravstvene ustanove. Na primjeru Primorsko-goranske županije to je 32-oje ljudi budući smo osnivači 8 ustanova u području zdravstva. Ovdje je dodatno nejasno na koji način tumačiti pojam „pet godina radnog iskustva u području zdravstva“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2683 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | Upravno Vijeće treba korigirati u privatnim ljekarničkim Ustanovama, pogotovo ako su to samo dvije ljekarne. Mislim da nije potrebno imati pet članova, jer sistem Bolnica nije mjerilo za male Zdravstvene ustanove. Prijedlog -tri člana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2684 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | Predlažemo da i u bolničkim zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb koje ima pet članova, da predstavnici osnivača čine večinu (predsjednik i 2 člana), kako je uređeno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji je sada na snazi, te kao što je uređeno i za ostale zdravstvene ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave. Naime, s obzirom da zdravstvenom ustanovom upravlja Upravno vijeće, nužno je da osnivač imenuje većinu članova Upravnog vijeća kako bi nad zdravstvenom ustanovom u punom opsegu mogao ostvarivati svoja upravljačka/vlasnička prava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2685 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | odrediti ograničenja Član upravnog vijeća ne može biti osoba koja: – nije državljanin Republike Hrvatske, – je član političke stranke, – je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2686 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | U stavku 7 brisati "pet godina radnog iskustva u području zdravstva". Predlažemo da se ne uvjetuje da članovi upravnog vijeća moraju imati 5 godina radnog iskustva u području zdravstva jer će JLP(R)S kao osnivač i predlagač imati problema pronaći osobe koje ispunjavaju taj uvjet, a na taj način se i diskriminiraju VSS kandidati koji nisu bili zaposleni u području zdravstvene djelatnosti (ekonomisti, pravnici...). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2687 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | Općenito je dojam da se pišući dio o zdravstvenim ustanovama i njihovim tijelima mislilo isključivo na bolnice u mreži javne zdravstvene službe. Prethodno sam, uz članak 70. spomenula da bi na početku trebali navesti koje su to ustanove po kojim razinama, pa bi bilo i jasnije trebaju li sve ustanove imati sva tijela na što ću se referirati kasnije. Mišljenja sam da je nepotrebno da članovi upravnog vijeća imaju 5 godina radnog iskustva u zdravstvu. To će dovesti do toga da imamo "pool" osoba koje se "vrte" po svim upravnim vijećima. Ravnatelj bolnice ne mora imati 5 godina iskustva u zdravstvu, a član upravnog vijeća mora. Nelogično. Osobito se to odnosi na članove upravnog vijeća nemedicinskih struka primjerice pravne i ekonomske (financijske). Po čemu primjerice netko tko radi u državnoj reviziji ne bi mogao biti član upravnog vijeća jedne bolnice i davati stručna mišljenja vezano uz pitanja financijske naravi. Još jednom napominjem da se cijeli dio ovog zakona koji se odnosi na ustanove najviše odnosi na bolnice u Mreži javne zdravstvene službe, a nigdje uređeno koje se odredbe odnose (ako ijedna) na ustanove koje nemaju ugovor sa Zavdom, pa barem da se navede da te zdravstvene ustanove posluju u skladu sa Zakonom o ustanovama. Možda piše, ali sam ja propustila. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2688 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. | (7) Članovi upravnog vijeća moraju imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij te pet godina radnog iskustva u jednoj od djelatnosti ustanove. Predlažem da se ne uvjetuje da članovi upravnog vijeća dolaze isključivo iz područja zdravstva već da se iskustvo članova veže uz djelatnost ustanove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2689 | Hrvatska komora fizioterapeuta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Predlaže se u članku 85. stavku 2. iza riječi "glavnu sestru zdravstvene ustanove" dodati zarez i sljedeće riječi "pomoćnika za liječništvo, pomoćnika za fizioterapiju-glavnog foizioterapeuta ustanove" Predlaže se u istom članku dodati stavak 3 koji glasi: "Ravnatelj može imati najviše četiri pomoćnika" dosadašnji stavci od 3 do 9 postaju stavci 4 do 10 OBRAZLOŽENJE: Ravnatelju kao najodgovornijoj osobi u ustanovi omogućiti da sam izabere koja vrsta stručnjaka mu treba da bi efikasno upravljao. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2690 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2691 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2692 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Zamjenik treba imati veće ovlasti i odgovornosti koje bi mu se izričito odredile Zakonom ili statutom ustanove, s obzirom na koeficijent složenosti poslova, stoga ga treba zajedno s ravnateljem upisati u sudski registar. Trenutno, zamjenik nema nikakve ovlasti i odgovornosti, osim što mijenja ravnatelja u njegovoj odsutnosti, a koeficijent složenosti poslova mu je vrlo blizu ravnateljevom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2693 | Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Specijalna bolnica Krapinske Toplice predlaže da se stavak 2. članka 85. Nacrta izmijeni na način da glasi: "Ravnatelj zdravstvene ustanove ima zamjenika i pomoćnika za pravne poslove, pomoćnika za financijsko poslovanje, pomoćnika za sestrinstvo - glavnu sestru zdravstvene ustanove te pomoćnika za kvalitetu sukladno zakonu kojim se uređuje kvaliteta zdravstvene zaštite." Također, Specijalna bolnica krapinske Toplice predlaže da se članku 85. Nacrta doda stavak 3. koji glasi: "Iznimno od stavka 2., ravnatelj zdravstvene ustanove koja obavlja djelatnost rehabilitacije ima i pomoćnika za poslove fizioterapije - glavnog fizioterapeuta zdravstvene ustanove." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2694 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Članak 85. stavak 2. Nacrta prijedloga predlažemo izmijeniti na način da glasi: „Ravnatelj zdravstvene ustanove ima zamjenika i pomoćnika za pravne poslove, pomoćnika za financijsko poslovanje, pomoćnika za sestrinstvo – glavnu sestru zdravstvene ustanove te pomoćnika za kvalitetu sukladno zakonu kojim se uređuje kvaliteta zdravstvene zaštite.“. Razlog tome je da nije dobro ostaviti diskreciono pravo i ovlast ravnatelju da odlučuje da li će imati pomoćnika, te da li mu treba. Činjenica je da ako želimo razvijati moderan, efikasan i na zakonu osnovan zdravstveni sustav, koji počiva na stručnim mjerilima i kvaliteti zdravstvene zaštite, da je nužno da menadžment zdravstvene ustanove bude kako educiran tako i motiviran za svoj rad. Upravno ta radna mjesta u menadžmentu zdravstvene ustanove, koja predviđaju nešto veću plaću, a zasigurno ne predstavljaju značajan financijski teret za ustanovu, mogla bi motivirati kadrove da se maksimalno angažira u upravljanju zdravstvenom ustanovom. Također, predlaže se članku 85. Nacrta doda stavak 3. koji glasi: „Iznimno od stavka 2., ravnatelj zdravstvene ustanove koja obavlja djelatnost rehabilitacije ima i pomoćnika za poslove fizioterapije – glavnog fizioterapeuta zdravstvene ustanove.“ U ovakvim zdravstvenim ustanovama moguća je situacija da većinu ili barem veliki dio zdravstvenog kadra čine upravo fizioterapeuti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2695 | Dom zdravlja Primorsko - goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Članak 85., stavak 2. - nova formulacija je da ravnatelj "...može imati pomoćnika za pravne poslove, pomoćnika za financijsko poslovanje, pomoćnika za sestrinstvo – glavnu sestru zdravstvene ustanove te pomoćnika za kvalitetu...". Smatramo da broja i vrstu pomoćnika nije potrebno propisivati (ograničavati) zakonom. To je ovlaštenje i odgovornost ravnatelja pa bi mogao imati i druge pomoćnike (npr. razvoj investicije ili tehnički poslovi, informatika, lokaliteti, djelatnosti, ispostave i sl.) sukladno specifičnosti ustanove. Stoga predlažemo da članak glasi "ravnatelj zdravstvene ustanove ima zamjenika, a može imati pomoćnike propisane statutom ustanove". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2696 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2697 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | U članku 85. stavak 4. predlaže se iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi: - „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatramo da mora definirati/utvrditi mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada. Treba se onemogućiti da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samouprave bez obzira na kvalitetu i učinkovitost njihovog rada. U članku 85. stavak 6. predlaže se iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi: - „na području zdravstva“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2698 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Članak 85. predlažemo dopuniti sa stavkom 10. koji glasi: "Ravnatelj zdravstvene ustanove ne može biti predsjednik upravnog vijeća imenovan u upravno vijeće druge zdravstvene ustanove iste ili više kategorije sukladno kategorizaciji zdravstvenih ustanova. " Obrazloženje: Kada se ravnatelj jedne zdravstvene ustanove imenuje u Upravno vijeće druge zdravstvene ustanove iste ili više kategorije, tada je ravnatelj ne samo potencijalno u sukobu interesa, već isto nije sukladno načelima tržišne utakmice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2699 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Predlažemo uz ravnatelja uvesti poslovnog direktora, koji organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada. i medicinskog direktora, koji organizira i vodi poslovanje koje se odnosi na stručni rad, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost i stručni rad ustanove. (Navedeno je bilo predloženo u prijedlogu izmjena zakonskih odredbi iz 2015.: „Klinički bolnički centri i kliničke bolnice čiji je osnivač Republika Hrvatska imaju poslovnog direktora i medicinskog direktora. Ostale zdravstvene ustanove mogu imati poslovnog direktora i medicinskog direktora. Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka bolničke zdravstvene ustanove koje svoju djelatnost obavljaju na više različitih lokacija mogu uz suglasnost ministra imati više medicinskih direktora ovisno o potrebama. Poslovni direktor organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada. Poslovni direktor zdravstvene ustanove mora imati završen sveučilišni preddiplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij te najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima upravljanja i ispunjavati druge uvjete propisane aktom o osnivanju, odnosno statutom. Medicinski direktor organizira i vodi poslovanje koje se odnosi na stručni rad, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost i stručni rad ustanove. Medicinski direktor mora imati završen sveučilišni preddiplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij zdravstvenog usmjerenja s najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima upravljanja i ispunjavati druge uvjete propisane aktom o osnivanju, odnosno statutom. Zdravstvene ustanove koje imaju poslovnog direktora i medicinskog direktora nemaju zamjenike. Odredbe članka 59. ovoga Zakona vezano uz imenovanje i razrješenje primjenjuju se i na poslovnog i medicinskog direktora. Za poslovnog i medicinskog direktora ne može biti imenovana osoba koja je osnivač zdravstvene ustanove, trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti, odnosno samostalno obavlja privatnu praksu ili pruža zdravstvene usluge izvan ustanove u kojoj je zaposlen.“ Tijekom postupka sanacije zdravstvenih ustanova iz stavka 1. ovoga članka poslove poslovnog direktora obavlja sanacijski upravitelj, a poslove medicinskog direktora obavlja zamjenik sanacijskog upravitelja.“.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2700 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2701 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | PRedlaže se da članak 85. st. 3. glasi: "Ravnatelj zdravstvene ustanove imenuje se na temelju javnog natječaja." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2702 | Mara Radošević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Uvjeti za ravnatelja su u potpunosti različiti u odnosu na druge zakone koji u svojim domenama reguliraju istu problematiku s obzirom na postavljeni uvjet završenog studija i radnog iskustva. 1. Hrvatsko zakonodavstvo propisuju uvjet školske spreme na način da rukovodeća osoba „mora imati završen sveučilišni preddiplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij ili specijalistički diplomski studij)“ – odnosno VSS ili magistar struke ili stručni specijalist ili je dovoljno propisati uvjet najmanje 300 ECTS bodova. Apsurdno je da se može s naprijed navedenim uvjetima biti npr. pročelnik u županiji i načelnik odjela u ministarstvu, a ne možeš biti npr.ravnatelj DZ zdravlja koji je ujedno i podređen navedenima (za nižu funkciju potrebni je viši uvjet nego za višu funkciju). Nema razloga da se isto ne propiše i za ravnatelja kao i 2. uvjet radnog iskustva na rukovodećim funkcijama ili poslovima upravljanja budući da se radi o pravnom standardu koji se propisuje u svim novim propisima za rukovodeće osoblje (npr. HZZO je već propisao, veće tvrtke u državnom vlasništvu…). Ili radno iskustvo u području zdravstvenog sustava. Smatramo da je važnije iskustvo na rukovodećim položajima u smislu upravljanja radnom jedinicom (odjel, odsjek, ), kolektivnom, ustanovom, predstavničkim tijelom i sl., za obavljanje posla ravnatelja nego da je radio u zdravstvu kao struka (npr. očitovao nalaze, propisivao lijekove, pregledavao oko i sl) i nikada se nije susreo s elementima koje ravnatelj mora provoditi i izrađivati (odluke, plan nabave, upravljanje resursima, financije, međuljudski odnosi…). Nužnost je i edukacija u upravljanju, posebno kada se radi o velikim sustavima tipa KBC-a,a pogotovo ako čovjek nije bio u zdravstvu prije. Dakle treba definirati što su rukovodeći funkcije ili iskustvo u zdravstvu ne preusko ili ostaviti sva tri uvjeta (rukovodeće funkcije, radno iskustvo u zdravstvu ili u struci) kao alternativu da Upravno vijeće odluči. Ustanove bi trebalo dijeliti ovisno u rangu, resursima kojima raspolaže i broju zaposlenih budući da je nelogično da isti sastav uprave ima KBC i najmanja Bolnica, odnosno ravnatelju bi trebalo omogućiti da prema ovim parametrima predloži upravnom vijeću svoj menadžment (zamjenike, pomoćnike, savjetnike, kontrolere itd). Obrazloženje… Sastav uprave jednim dijelom ostao je i dalje arhaičan (pomoćnik za ekonomske, pravne .. (naravno da ravnatelj – direktor mora voditi brigu da sve radi sukladno pravnim i ekonomskim i dr. standardima itd. – a na koji će to način raditi, vlastitim kadrom ili out corcingom i sl. - u većini ostalih zakona se to ne propisuje) podrazumijeva se rad u skladu sa svim standardima. Sastav uprave (menadžmenta) treba prepustiti ravnatelju i upravnom vijeću te utvrditi parametre temeljem koji treba biti zadana veličina menadžmenta, ograničiti razinom ustanove – sukladno tome broj zaposlenih u menadžmentu, prihodom i sl., (apsurdno je da isti sastav menadžmenta ima bolnica od 500 mil prihoda i DZ od 15 mil prihoda). Utvrditi npr. omjer da 20 % od osnovnog proračuna može ići na plaće menadžmenta ili administracije, a ako je ravnatelj sposoban možda može sa 14% od osnovnog proračuna organizirati menadžment i administraciju .. dakle neke slične solucije. U protivnom je sve ravnatelju zadano, od sastava menadžmenta pa nadalje, do jednostranih uvjeta HZZO-a. Ravnatelju po određenim pravilima treba ostaviti malo kreativnosti, da sam organizira ustroj i sastav tima -menadžmenta, a ne samo odgovornost, pokušati ga usmjeriti da jedan dio usluga pokuša ostvariti na tržištu – na tome tragu treba usmjeriti izmjene i dopune u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. Međutim ukoliko se inzistira na sastavu menadžmenta (što ne bi trebalo) onda i on mora biti u skladu s vremenom i novim izazovima, ali voditi o računa o ekonomičnosti menadžmenta sukladno veličini ustanove. 1) pomoćnik za kontroling (kontroler) ili služba za kontroling (jedan sustav koji raspolaže ¼ proračuna mora imati razvijen kontroling od najviše do najniže razine), 2) pomoćnik za ljudske resurse (najbitnije u zdravstvu, u svakoj ustanovi - bez obzira na veličinu, u većim sredinama dobar izbor, u malima dobar način privlačenja kadra je jako bitan), ili nezdravstvena pitanja, zajedničke poslove 3) savjetnici za informatiku, ekonomiju itd. ono za što ravnatelj misli da mu treba (često puta se nema s kim savjetovati - odrediti broj s obzirom na rang ustanove, a ne struku), a ostalo su službe kako ih menadžment ustroji. U koliko se ustraje na klasičnom – arhaičnom ustroju onda je najbolji ustroj kao do sada, a radi ekonomičnosti logično je da velika ustanova ima veću upravu, a manja manju (ne iste pomoćnike) tako da mala bolnica ili DZ ili neki Zavod nema sve pomoćnike, već može imati jednoga za nemedicinske poslove (zajedničke ili pomoćno-administrativno-tehničke poslove). - Uvjeti za ravnatelja su nelogični, totalno različiti u odnosu na druge zakone koji u svojim domenama reguliraju istu problematiku (razlog: uvjete koje propisuje MZ za svoje zaposlenike i drugi zakoni za sva ostala područja djelovanja (lokalna samouprava, zakoni o sudstvu, itd.), napose obrazovni sustav RH, hijerarhija sustava, vrsta ustanove, itd) s obzirom na postavljeni uvjet završenog studija i radnog iskustva. Ravnatelj – prijedlog: „mora imati završen sveučilišni preddiplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij, te najmanje pet godina radnog iskustva u struci“. Svi zakoni (ravnatelji škola, pročelnici, načelnici odjela u ministarstvima, pa i u MZ, itd.) propisuju uvjet školske spreme na način: „mora imati završen sveučilišni preddiplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij ili specijalistički diplomski studij)“ – VSS ili magistar struke ili stručni specijalist ili je dovoljno propisati uvjet najmanje 300 ECTS bodova (prvi primjer je najčešći - tako su uvjeti propisani za sva mjesta npr. i u Ministarstvu zdravlja, uvjet za ravnatelja agencije za akreditaciju u zdravstvu, sudske savjetnike, državne inspektore – primjeri natječaja u privitku). Nelogično je da možete biti načelnik u ministarstvu, pročelnik u županiji ili na bilo kojem drugome mjestu koje je uvjetno rečeno nadređeno hijerarhijski ravnatelju, a ne možete biti ravnatelj ustanove. Možete biti pročelnik za zdravstvo koji koordinira radom svih ustanova, a ne možete biti ravnatelj jednog malog Doma zdravlja. Npr. možete biti ravnatelj nacionalnog parka ili filijale HEP-a itd. koji ima više desetaka ili više stotina puta veći prihod od DZ na tome području, ali ne možete biti ravnatelj DZ ili može biti ravnatelj agencije za akreditaciju za tu istu ustanovu ali ne može biti ravnatelj ustanove. Možda ima logike sveučilišni studiji na sveučilišnim bolnicama ili još veći znanstveni stupanj od samog fakulteta (mr.sc. ili dr.sc.). Može biti osoba završenog sveučilišnog studija iz trećih zemalja (ponekad vrlo upitnog programa) i imati prednost pred osobom koja je završili visoko učilište (VSS,300 ECTS bodova) u RH, akreditirano po propisima i standardima RH, ocjenjeno po kvaliteti rada višom ocjenom nego niz drugih obrazovnih institucija u RH). – - na ravnateljstvo „ode“ preko 100 vrsnih liječnika).. Da li je netko sposoban za upravljanje treba procijeniti onaj tko ga imenuje jer njemu i odgovara, koliko god bili bitni formalni uvjeti, bitnija je sposobnost i rezultati. Bilo bi dobro propisati uvjet obvezne završene edukacije za one koji nisu iz zdravstva, koju bi npr. provodio UPUZ ili određeni broj godina radnog iskustva u zdravstvu bez potrebe edukacije (npr. zakon o školstvu kod uvjeta za svoga ravnatelja) ili samo posjedovanje stručne, radne i organizacijske sposobnosti koju procjenjuje tijelo koja imenuju ravnatelja-direktora (Zakon o državnim arhivima) i sl. Nije dobro da jedan odličan liječnik (radno iskustvo u struci) bude ravnatelj KBC –a koji raspolaže s 1-5 milijardi i 1000-5 000 zaposlenih a da se u svome školovanju nije susreo uopće s poslovno-pravno-ekonomskom itd.problematikom. To je teško za toga čovjeka i sustav, uz to čovjek obavlja obično i poslove iz svoje struke na odjelu itd. Mora zato jer upravlja s velikim sustavom i njegova plaća je znatno manja od plaće direktora drugih državnih tvrtki koji upravljanju sa znatno manjim sustavom po proračunu i broju zaposlenih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2703 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Stavak 2 - nije definirano u kakvom su odnosu pomoćnici ravnatelja sa zdravstvenom ustanovom. Da li se pomoćnici biraju među zaposlenicima ili mogu biti novozaposlene vanjske osobe? Kako se plaća rad pomoćnika - plaćom, dodatkom na plaću...? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2704 | Hrvatska komora zdravstvenih radnika SR ZRTD | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Članak 85. st 2. iza teksta „pomoćnika za sestrinstvo – glavnu sestru zdravstvene ustanove“, dodati riječi „pomoćnika za medicinsku tehnologiju“. Obrazloženje: U zdravstvu je sve više medicinskih uređaja i tehnologije koja se rutinski koristi u postupcima dijagnostike i terapije, a ovo veliko područje nije sada adekvatno pokriveno (plan nabave, održavanje, kontrola kvalitete, osposobljenost i edukacija kadra za rad na suvremenim uređajima, suradnja s odgovarajućim inspekcijama, …) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2705 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | • Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 4. iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatramo da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada. Predlaže se u članku 85. stavku 6. iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „na području zdravstva“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2706 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | ne polemizirajući da li je potrebno da svaki ravnatelj ima zamjenika i četri pomoćnika, mišljenja smo da se ovom odredbom na opet netransparentan način povečava broj upravljačkog kadra bez ikakvih kriterija. toliko o mjerama financijske održivosti bolničkog sustav ili još gore PZZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2707 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | odrediti ograničenja Ravnatelj kao i njegovi zamjenik odnosno pomoćnici ne može biti osoba koja: – nije državljanin Republike Hrvatske, – je članovi političkih stranaka, – je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2708 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2709 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | U članku 85. stavak 4. predlaže se iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi: - „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatramo da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samopuprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. U članku 85. stavak 6. predlaže se iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi: - „na području zdravstva“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2710 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | • Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 4. iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatramo da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada. Predlaže se u članku 85. stavku 6. iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „na području zdravstva“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2711 | Hrvoje Tičić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. | „ Ravnatelj zdravstvene ustanove mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij te najmanje pet godina radnog iskustva u struci i ispunjavati druge uvjete propisane aktom o osnivanju, odnosno statutom.“ Prema važećem Zakonu članak 59. i Nacrtu članak 85. gore navedeni ispada da se na to čelno, rukovodeće, odgovorno, moralno i časno mjesto može doslovno javiti svatko i iz svake struke tko ima završen IV-VI godišnji studij te da je diplomirani ili integrirani ili neki drugi visoko školski studij ( bez obzira na duljinu trajanje studija 8 ili 12 semestara, težinu studija, struku i u konačnici ECTS bodova) takva praksa nije u skladu s „Zakonima o zdravstvenoj zaštiti“ u nama susjednim zemljama gdje se točno zna tko i kako te iz koje struke može po završetku redovnog studija rukovoditi zdravstvenim ustanovama , a radi se o studijima VSS iz: Biomedicine, društvenih znanosti te prirodoslovnih znanosti te samo kandidati s završenim studijem iz gore navedenih znanstvenih grana sa 5. godina dokazanog radu u struci može se javit na natječaj ! Na temelju važećeg članka 59. Zakona na mjesto ravnatelja može javiti državljanin RH s VSS s bilo kojom studijem, strukom npr. akademski slikar ili kipar, dramski ili kazališni umjetnik, učitelj razredne nastave, profesor matematike, fizike, geografije, astrologije i sl., odgajatelji i vijeroučitelji , bilo tko iz tehničke struke, akademski glazbenici i razni drugi. Čast svima navedenim i ne navedenim zvanjima ali informirajmo se koliko liječnika, stomatologa, farmaceuta, biokemičara i drugih grana i smjerova visoko obrazovanih kadrova iz zdravstva upravlja tj. rukovodi u kazalištima, umjetničkim i glazbenim akademijama, školama , predškolskim i vjerskim ustanovama, tvornicama, javnim ustanovama ne zdravstvenim ustanovama, brodogradilištima, rafinerijama i raznim drugim tehničkim i ne tehničkim , kemijskim i drugim struka . Pitanje dali uopće mogu sukladno sadašnjim zakonskim propisima rukovodititi takvim i sličnim ustanovama. Stoga smatram, a s tom činjenicom se slaže i veliki broj kolega unutar zdravstva da bi trebalo uistinu Zakonskom odredbom zaštititi struku i donjeti okvir kojim se onemogućuje da se doslovno svatko i u bilo kojoj struci može javiti na Natječaj i potom obnašati dužnost ravnatelja zdravstvene ustanove što smatram da nije primjereno ne samo za Zdravstvo općenito nego i struku općenito. Stoga sporan članak 85.( aktualni 59. ZZZ) trebalo izmijeniti i dopuniti te definirati što znači 5. godina rada u struci : na koji se rad misli na duljina radnog staža u struci; općeniti staž i izvan struke ili 5. godina dana na nekom upravljačkom odnosno rukovodećem mjestu. Pitanje : a što je to struka pitam Vas - razmislite ? „Struka je po tumačenju zakona ono za što si se školovao i dobio stručni naziv završetkom studija!" Slijedom gore navedenog smatram da bi struka odnosno resorno ministarstvo tj Zakon trebao štititi struku na taj način da osobe koje nisu kompetentne i koje nemaju određene studije da nemaju što raditi u zdravstvenim ustanovama, primjerice jedan profesor likovne umjetnosti i sl., akademski kipar, inžinjer tehničke struke ili prometa nema što raditi u zdravstvu , isto kao što liječnik , stomatolog , farmaceut nema raditi što na rukovodećem mjestu ravnatelja ili direktora kazališta, muzeja , osnovne ili srednje škole sve da i da hoće ne može jer se struka zaštitila od kadrova koji ne odgovaraju njihovom profilu i da ne nabrajam daljnje primjere iz prakse ... Stoga ovo je prilika da zaštitite struku i zvanje na zadovoljstvo zdravstvenih djelatnika, suradnika i korisnika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2712 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 88. | Novi st.4. koji glasi: Ukoliko ministar ne donese rješenje iz st. 3. ovog članka, smatrati će se da ne postoje razlozi za razrješenje. Dosadašnji st.4. i 5. postaju st.5. i 6. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2713 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 88. | 9. Članak 88. promijeniti na način da Upravno vijeće ne mora nego može razriješiti ravnatelja u pojedinim slučajevima: Članak 88., stavak 1. i 2. – potrebno je ublažiti razloge za razrješenje ravnatelja zdravstvenih ustanova, jer se u svakom pojedinačnom slučaju treba preispitati osobna odgovornost i eventualna krivanja ili propust ravnatelja za nastalu situaciju. (1) Ravnatelj (umjesto riječi „mora“ ubaciti riječ „može“) biti razriješen i prije isteka vremena na koje je imenovan ukoliko nastane neki od sljedećih razloga: – ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak koji pokriva osnivač sukladno članku 82. ovoga Zakona, osim u slučaju gubitka zbog kašnjenja u dinamici ostvarivanja planiranih prihoda (2) Upravno vijeće dužno je razriješiti ravnatelja i prije isteka mandata za koji je izabran ako: – ravnatelj to osobno zahtijeva – nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu – ne izvršava ugovorne obveze prema Zavodu – ne provodi program rada i razvoja zdravstvene ustanove koji je donijelo upravno vijeće – u svojem radu krši propise i opće akte zdravstvene ustanove ili neopravdano ne izvršava odluke upravnog vijeća ili postupa u suprotnosti s njima – svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči zdravstvenoj ustanovi (znatnu – ubaciti) štetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dužnost tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti ustanove – ako je nalazom zdravstvene inspekcije utvrđena (bitna – ubaciti) povreda propisa i općih akata zdravstvene ustanove ili nepravilnost u radu ravnatelja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2714 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 88. | Članak 88. promijeniti na način da Upravno vijeće ne mora nego može razriješiti ravnatelja u pojedinim slučajevima: Članak 88. (1) Ravnatelj može biti razriješen i prije isteka vremena na koje je imenovan ukoliko nastane neki od sljedećih razloga: – ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak koji pokriva osnivač sukladno članku 82. ovoga Zakona, osim u slučaju gubitka zbog kašnjenja u dinamici ostvarivanja planiranih prihoda (2) Upravno vijeće dužno je razriješiti ravnatelja i prije isteka mandata za koji je izabran ako: – ravnatelj to osobno zahtijeva – nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu – ne izvršava ugovorne obveze prema Zavodu – ne provodi program rada i razvoja zdravstvene ustanove koji je donijelo upravno vijeće – u svojem radu krši propise i opće akte zdravstvene ustanove ili neopravdano ne izvršava odluke upravnog vijeća ili postupa u suprotnosti s njima – svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči zdravstvenoj ustanovi znatnu štetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dužnost tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti ustanove – ako je nalazom zdravstvene inspekcije utvrđena bitna povreda propisa i općih akata zdravstvene ustanove ili nepravilnost u radu ravnatelja. (3) Ako upravno vijeće ne razriješi ravnatelja iz razloga propisanih u stavku 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana saznanja za neki od razloga, rješenje o razrješenju ravnatelja donosi ministar. (4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (5) Upravno vijeće mora prije donošenja odluke o razrješenju obavijestiti ravnatelja o razlozima za razrješenje i dati mu mogućnost da se o njima pisano izjasni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2715 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 90. | Članak 90, stavak (2): iza riječi „zdravstveni suradnici“.. dodati i jedan predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove. OBRAZLOŽENJE: Navedeni prijedlog smatramo pragmatičnim rješenjem kao pomoć u radu Stručnog vijeća zdravstvene ustanove utoliko više, jer bi se osnažila i poboljšala komunikacija ovog tijela s Radničkim i Upravnim vijećem zdravstvene ustanove. Prijedlozi i rješenja bi se donosila konstruktivnije i uz sudjelovanje predstavnika radnika. Članak 97, stavak (3): iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „ U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2716 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 90. | Također, izrijekom treba napisati tko su zdravstveni suradnici, te uh pobrojati u st.2. ili napisati definiciju zdravstvenih suradnika jer se u praksi različito tumači pojam zdravstvenih suradnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2717 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 90. | S obzirom na dosadašnju neujednačenu primjenu ove odredbe, potrebno je izričito navesti da se članak odnosi samo na voditelje zdravstvenih ustrojstvenih jedinica, jer ministrovi pravilnici koji reguliraju ustroj zdravstvenih ustanova odnose se samo na bolnice i KBC-e i KB. Također, ovim pravilnicima regulira se na određeni način i ustroj nezdravstvenih djelatnosti, pa su stoga i nezdravstveni voditelji bili članovi stručnog vijeća. Predlaže se izrijekom dati mogućnost i nezdravstvenim voditeljima viših ustrojstvenih jedinica da budu članovi stručnog vijeća. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2718 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 90. | urediti ograničenja Ravnatelj kao i njegovi zamjenik odnosno pomoćnici ne može biti osoba koja: – nije državljanin Republike Hrvatske, – je članovi političkih stranaka, – je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2719 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 93. | urediti ograničenja Ravnatelj kao i njegovi zamjenik odnosno pomoćnici ne može biti osoba koja: – nije državljanin Republike Hrvatske, – je članovi političkih stranaka, – je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2720 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 94. | Članak 94., stavak 2, uskladiti terminologiju s člankom 146., tako da se briše “suprotnog spola” i umjesto toga napiše “podzastupljenog spola”. Obrazloženje: formulacija korištena u članku 146. uvažava načela ravnopravnosti spolova te bi se ovaj članak trebao uskladiti s istom terminologijom. Članak 94., stavak 2., u etičkom povjerenstvu predvidjeti barem jednog predstavnika pacijenata i/ili zajednice Obrazloženje: Zdravstveni sustavi diljem Europe sve više uključuju predstavnice/ke udruga pacijenata u procese odlučivanja i donošenja smjernica (npr Patients Involved in NICE pri National Institutes for Clinical Excellence u Britaniji) stoga bi u ovom dijelu zakona trebalo predvidjeti takvu dobru praksu i u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2721 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 94. | U stavku 1. članka 94. iza riječi „načelima“ dodaju se riječi „etike i“ U članku 94. potrebno je dodati novi stavak 4. koji glasi: „Prilikom imenovanja članova Etičkog Povjerenstva Upravno vijeće dužno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih zdravstvenih radnika“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen u dijelu koji se odnosi na medicinsku etiku i deontologiju. Stavku 1. članka 94. iza riječi „načelima“ dodaju se riječi „etike i“. |
| 2722 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 94. | urediti ograničenja Ravnatelj kao i njegovi zamjenik odnosno pomoćnici ne može biti osoba koja: – nije državljanin Republike Hrvatske, – je članovi političkih stranaka, – je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 2723 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 95. | U članku 95. stavku 1. alineja 1. iza riječi "primjenu" predlažemo dodati riječ "etičkih". Obrazloženje: Etičko povjerenstvo već svojim nazivljem ukazuje kako se bavi etikom i deontologijom. Etika i deontologija nisu sinonimi već se nadopunjuju. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2724 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 95. | U stavku 1. alineja 1. članka 95. iza riječi „primjenu“ dodaju se riječi „etičkih i“ | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2725 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Članak 96. U stavku 2) predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: S obzirom da stavak 1) ovog članka navodi „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ smatramo da medicinsko-biokemijska djelatnost mora biti uključena jer u svom radu koristi medicinske proizvode | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2726 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2727 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2728 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2729 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Članak 96. U stavku 2) predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: S obzirom da stavak 1) ovog članka navodi „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ smatramo da medicinsko-biokemijska djelatnost mora biti uključena jer u svom radu koristi medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2730 | Iva Friščić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U stavku 2) treba dodati "i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine" pošto medicinska biokemija i laboratorijska medicina koriste u radu medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2731 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U potpunosti podržavam prijedloge HKMB | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2732 | Jelena Buben | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2733 | Ivona Brkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2734 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2735 | Mirjana Mariana Kardum Paro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2736 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U stavku 2) predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: S obzirom da stavak 1) ovog članka navodi „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ smatramo da medicinsko-biokemijska djelatnost mora biti uključena jer u svom radu koristi medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2737 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Članak 96. U stavku 2) predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: S obzirom da stavak 1) ovog članka navodi „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ smatramo da medicinsko-biokemijska djelatnost mora biti uključena jer u svom radu koristi medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2738 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Članak 96. U stavku 2) predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: S obzirom da stavak 1) ovog članka navodi „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ smatramo da medicinsko-biokemijska djelatnost mora biti uključena jer u svom radu koristi medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2739 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2740 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvodau zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2741 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2742 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2743 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Ines Vukasović. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2744 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2745 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Slažem se sa komentarom Lorene Honović. U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2746 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Članak 96. stavak 2. predlažem dodati „i specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u stavku 1. ovog članka navodi se „tijelo koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ a medicinsko-biokemijska djelatnost u svakodnevnom radu koristi medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2747 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2748 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2749 | Ivona Kuktić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Slažem se sa komentarom Lorene Honović. U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2750 | KATJA PULJČAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2751 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2752 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Ines Vukasović. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2753 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Ines Vukasović. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2754 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2755 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2756 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Članak 96. Stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Objašnjenje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvodau zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2757 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U članku 96. predlaže se dodati novi stavak (6) koji glasi: "Odredbe ovog članka ne odnose se na Ustanove za zdravstvenu njegu u kući." OBRAZLOŽENJE: U Ustanovama za zdravstvenu njegu u kući ne nalaze se i ne primjenjuju se nikakvi lijekovi tako da ovo Povjerenstvo čija je zadaća propisana ovim člankom (osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi: prati ispitivanje lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi, dostavlja upravnom vijeću i ravnatelju tromjesečno financijsko izvješće o kliničkim ispitivanjima lijekova, koordinira aktivnosti vezano uz prijave nuspojava, procjenjuje opravdanost korištenja lijekova, prati potrošnju lijekova i medicinskih proizvoda, predlaže i prati provedbu mjera za racionalnu uporabu lijekova i medicinskih proizvoda) nema u Ustanovama za zdravstvenu njegu u kući nikakvu svrhu niti ulogu nego im je samo dodatni namet. Naime, po Zakonu trebaju imati Povjerenstvo, a isto u njihovim Ustanovama nema zadataka koje može izvršavati. Stoga se iz primjene ovog članka predlaže izuzimanje Ustanova za zdravstvenu njegu u kući. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2758 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2759 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Slažem se s komentarom Ane Pocrnje: Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvodau zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2760 | Martina Prusac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore o obaveznom dodavanju "odnosno kliničkog farmaceuta" iza riječi „doktora medicine specijalista" u članku 96. stavku 5. alineji 4. zbog kompetentnosti kliničkog farmaceuta | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2761 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvodau zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2762 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 96 U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2763 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2764 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2765 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2766 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za izmjenama vezanim za funkciju magistra farmacije spec.klin.farmacije u povjerentvu za lijekove zdr.ustanova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2767 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | urediti ograničenja Ravnatelj kao i njegovi zamjenik odnosno pomoćnici ne može biti osoba koja: – nije državljanin Republike Hrvatske, – je članovi političkih stranaka, – je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2768 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za izmjenama vezanim za funkciju magistra farmacije spec.klin.farmacije u povjerentvu za lijekove zdr.ustanova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2769 | Emilija Katarina Lozo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2770 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2771 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2772 | Katarina Vilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2773 | Ante Orbanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2774 | Iva Matkovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. U članku 96. stavku 5. predlažem novu alineju: izrađuje plan postupanja u slučaju nestašice lijekova, te definira minimalne zalihe neophodnih lijekova (u nedostatku nacionalnog plana). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2775 | Darija Kuruc Poje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se u članku 96. stavku 5. alineji 6. predlaže se iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “odnosno magistra farmacije specijalista kliničke farmacije“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2776 | SLAVEN FALAMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore o obaveznom dodavanju "odnosno kliničkog farmaceuta" iza riječi „doktora medicine specijalista" u članku 96. stavku 5. alineji 4. zbog kompetentnosti kliničkog farmaceuta | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2777 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | U članku 96. stavku 5. alineji 4. predlaže se iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “odnosno kliničkog farmaceuta.“ U članku 96. stavku 5. alineji 6. predlaže se iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “odnosno kliničkog farmaceuta.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2778 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Članak 96. Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 4. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 6. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi „ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2779 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. | Budući da nije jasno na koje se ovo ustanove odnosi, postavljam pitanje treba li dom zdravlja imati povjerenstvo za lijekove? Treba li ustanova za zdravstvenu skrb imati povjerenstvo za lijekove? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2780 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Članak 97., stavak 3.,točnije opisati sastav povjerenstva Obrazloženje: Opis povjerenstva ovdje je prilično nejasan; bilo bi korisno bolje ga opisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2781 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2782 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2783 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Predlažemo dodati novi članak kojim bi se uspostavilo novo Povjerenstvo za informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Članak ?. (1) Povjerenstvo za informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) ustanove jest tijelo koje osigurava kontrolu kvalitete IKT te osigurava provođenje propisa s područja IKT. (2) Povjerenstvo za IKT imenuje upravno vijeće i ima najmanje pet članova. (3) U Povjerenstvu za IKT moraju biti zastupljeni predstavnici svih djelatnosti. (4) Sastav i broj članova Povjerenstva za IKS sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka uređuje se statutom zdravstvene ustanove. (5) Povjerenstvo za IKT donosi poslovnik o svom radu. (6) Povjerenstvo za IKT zdravstvene ustanove: – vodi registar zdravstvene ustanove o postojećim IKT - zaprima primjedbe i prijedloge djelatnika u vezi postojeće IKT – provodi kontrolu kvalitete IKT zdravstvene ustanove - Daje mišljenje na prijedlog razvoja i održavanja IKT zdravstvene ustanove (7) Povjerenstvo za IKT zdravstvene ustanove obvezno je ravnatelju tromjesečno podnositi izvješće o svome radu. | Nije prihvaćen | Područje informatizacije za sustav zdravstva utvrdit će se posebnim propisom. |
| 2784 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2785 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | U članku 74.stavak 3. predlaže se iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: - „(3)U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2786 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2787 | Martina Prusac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2788 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Ovdje se pisac prijedloga evidentno ograničio na bolnice kao zdravstvene ustanove. Neki poslovi koji su ovdje opisani posve su neprovedivi na razini doma zdravlja a o drugim ustanovama da i ne govorim. Na koji način će povjerenstvo voditi evidenciju o umrlim pacijentima na razini doma zdravlja, ili ustanove za njegu u kući? Što je sa grupnom praksom na razini PZZ? Da li je i to ustanova koja treba imati i ovo povjerenstvo? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2789 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | U članku 74.stavak 3. predlaže se iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: - „(3)U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2790 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | urediti ograničenja Ravnatelj kao i njegovi zamjenik odnosno pomoćnici ne može biti osoba koja: – nije državljanin Republike Hrvatske, – je članovi političkih stranaka, – je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2791 | Emilija Katarina Lozo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2792 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2793 | Ante Orbanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2794 | Iva Matkovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2795 | ADMIR DILBEROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Točka 2 proširiti broj članova na najmanje šest. Točka 3 navesti izrijekom sve djelatnosti i to: liječničku,sestrinsku,farmaceutsku,laboratorijsku,radiološku i fizioterapijsku. Obrazloženje: Povjerenstvo za kvalitetu zdravstvene ustanove mora biti interdisciplinarni tim koji pokriva najmanje navedenih 6 najbrojnijih profesija u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2796 | Darija Kuruc Poje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2797 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | U članku 74.stavak 3. predlaže se iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: - „(3)U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2798 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. | • Članak 97. Predlaže se u članku 74.stavak 3. iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2799 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. | St.2.alineja 3. treba dodati i zamjenika ravnatelja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2800 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. | Članak 98., stavak 1., na kraju stavka dodati “Akti moraju biti javno dostupni na mrežnim stranicama Ustanove.” Obrazloženje: Svi akti ustanove trebali bi biti javno dostupni na mrežnim stranicama. Takva praksa pozitivno utječe na transparentnost sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2801 | Dom zdravlja Primorsko - goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. | Članak 98., stavak 2., alineja 4. - riječi "način izbora, sastav i rad stručnog kolegija" brisati ili izmijeniti u "način izbora, sastav i rad tijela zdravstvene ustanove" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2802 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 99. | Članak 99. Komentar: ova odredba odnosi se i na privatne osnivače (pravne i fizičke osobe) zdravstvenih ustanova. Ukoliko je intencija ove odredbe da privatni osnivači zdravstvenih ustanova samostalno, osim odredbi o tijelima koje svaka ustanova temeljem Zakona o ustanovama mora imati (ravnatelj, upravno vijeće) određuju koja će tijela (primjerice pomoćnike ravnatelja, pojedina povjerenstva) imati ustrojena, ta odredba vezano za tijela zdravstvenih ustanova mora biti preciznije određena kako ne bi ostavljala mjesta tumačenju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2803 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 99. | Unutarnji ustroj i organizacija zdravstvenih ustanova propisana je pravilnicima od strane ministra, te županije kao osnivači nemaju mogućnost utjecati na isto, te je stoga ovaj članak neusklađen s navedenim pravilnicima kojima se propisuje unutarnji ustroj i organizacija zdravstvenih ustanova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2804 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 99. | Unutarnji ustroj i organizacija zdravstvenih ustanova propisana je pravilnicima od strane ministra, županije kao osnivači nemaju mogućnost utjecati na isto, te je stoga ovaj članak neusklađen s navedenim pravilnicima kojima se propisuje unutarnji ustroj i organizacija zdravstvenih ustanova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2805 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 100. | U članku 100. stavku 3. na kraju rečenice predlažu se dodati riječi: „centri i laboratoriji“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2806 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 100. | U članku 100. stavku 3. na kraju rečenice predlažu se dodati riječi: „centri i laboratoriji“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2807 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 100. | Klinika za onkologiju može imati zavod ili odjel za palijativnu skrb. Jedini zavod za palijativnu skrb nalazi se u KBC Rijeka i nije unutar sadašnjeg Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2808 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 100. | U članku 100. stavku 4. predlažemo brisati točku i dodati riječi ", uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora." Predlažemo dodati novi stavak 5. koji glasi: "Ako tijelo iz stavka 4. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 5. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje." Obrazloženje: Već je ranije obrazloženo kako za razradu zakonskog okvira kroz podzakonske akte ministru od stručne pomoći mogu biti komore. Isto se dodatno može osigurati u provedbi prijedlogom dopune novim stavkom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2809 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 100. | Ovom članku nije mjesto ovdje već u dijelu o bolnicama. Od članka 120. na dalje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2810 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. | Članak 101. predlažemo dopunu stavka 1. i 2. riječju: bolnica, kako slijedi: „U općim bolnicama, bolnicama i specijalnim bolnicama ustrojavaju se odjeli. Normative i standarde za ustroj odjela u općim bolnicama, bolnicama i specijalnim bolnicama pravilnikom propisuje ministar. „ Obrazloženje: izmjena je u vezi s izmjenama u člancima 70. , 113. i 114. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2811 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. | U članku 101. stavku 1. na kraju rečenice predlažu se dodati riječi: „centri i laboratoriji“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2812 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. | U članku 101. stavku 1. na kraju rečenice predlažu se dodati riječi: „centri i laboratoriji“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2813 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. | U općim i specijalnim bolnicama potrebno je ustrojiti odjel palijativne skrbi, a ne preporučaju se "razbacane" postelje palijativne skrbi po raznim odjelima. Za odjele palijativne skrbi potrebno je propisati posebne normative i standarde. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2814 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. | U članku 101. stavku 2. predlažemo brisati točku i dodati riječi ", uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora." Predlažemo dodati novi stavak 3. koji glasi: "Ako tijelo iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje." Obrazloženje: Već je ranije obrazloženo kako za razradu zakonskog okvira kroz podzakonske akte ministru od stručne pomoći mogu biti komore. Isto se dodatno može osigurati u provedbi prijedlogom dopune novim stavkom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2815 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 102. | Članak 102., stavak 3., na kraju stavka dodati “ili drugom ruralnom ili manje pristupačnom mjestu.” Obrazloženje: iako je otocima potrebno posvetiti posebnu pažnju, druga mjesta u Hrvatskoj također su teško dostupna i stanovništvo koje tamo živi ima jednako pravo na kvalitetno i dostupno zdravstvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2816 | Grad Ozalj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 102. | PREDMET: Procjena učinka novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i njegov utjecaj na javno zdravstvo Dom zdravlja treba ostati temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite ČLANAK 102. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti kaže: „Dom zdravlja je zdravstvene ustanova za pružanje zdravstvene zaštite stanovništva određenog područja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini“. Važno je da se u prijedlogu Nacrta Zakona definira tko je temeljni nositelj ZZ na primarnoj razini. S obzirom da dom zdravlja nema alternative, jer se i ne izgrađuju alternativni oblici organizacije, logično je da to bude dom zdravlja. - Davanje domovima zdravlja da u svom sastavu imaju više specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite je dobar prijedlog, ali zbog nemogućnosti zapošljavanja specijalista, nedostatka prostora, blizine bolnica i sl. ne smije postati obveza domova zdravlja koju oni moraju ispuniti, već samo kao dodatna mogućnost - ČLANAK 46. pojam „ORDINACIJA“ - daljnja privatizacija PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, obezvređivanje domova zdravlja i liječnika domova zdravlja, kao i prodaja odnosno nasljeđivanje - privatizacija javnog zdravstva ne smije se dogoditi bez jasnih pokazatelja prednosti takvog postupka, a osobito se to ne smije dogoditi bez suglasnosti pravih vlasnika – tj. građana Slažu li se i vlasnici primarne zaštite (hrvatski građani) s pretvaranjem javnog zdravstva u isključivo privatnu djelatnost Privatizacija u okviru domova zdravlja je vrlo štetna za sve osiguranike, a "davanje" domova zdravlja odnosno ordinacija domova zdravlja u privatne ruke dovesti će u dogledno vrijeme do zapuštanja prostora odnosno zgrada, a eventualno i mogućnosti obavljanja djelatnosti koje nisu zdravstvene (članak 106. stavak 2). Budući su domovi zdravlja većinom u vlasništvu županija tj. županija im je osnivač, županije će time ostati bez vlasništva - prostora i udjela prihoda od koncesija s kojim su raspolagale za zanavljanje opreme, zgrada, vozila, financiranja udjela u projektima EU,.. U Nacrtu prijedloga Zakona postavlja se pitanje opstojnosti ordinacija na ruralnom području, a time i napuštanja načela sveobuhvatnosti, cjelovitog pristupa, dostupnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite. Ruralna područja ostat će bez liječnika (već ih i sada nema) time će građani srednje klase a pogotovo oni socijalno ugroženi ostati bez dostupne zdravstvene zaštite. I ono malo što su imali, neće imati! Zar će ponovno u domovima zdravlja ostati samo patronažna zdravstvena zaštita i sanitetski prijevoz kao prije 2009. godine (prije uvođenja koncesija)? ČLANAK 17. Nacrta prijedloga Zakona – „Načelo cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite osigurava se provođenjem objedinjenih mjera za unapređenjem zdravlja i prevencijom bolesti te liječenjem, zdravstvenom njegom i rehabilitacijom“- postavlja se pitanje tko će provoditi to načelo ako nema liječnika ? ČLANAK 19. „Načelo supsidijarnosti osigurava pružanje zdravstvenih usluga na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće, sukladno strategijama i planovima u području zdravstva“ - da li će to biti ostvareno privatizacijom javnog zdravstva? - Nacrtom prijedloga Zakona uređuje se posebno dežurstvo – postavlja se pitanje tko će obavljati posebno dežurstvo ako ne bude bilo liječnika u domovima zdravlja i ako ostanu nepopunjeni timovi na području koje pokrivaju domovi zdravlja u ruralnim područjima ? Također domove zdravlja ne treba tretirati kao ustanove u kojima rade ordinacije "koje nitko neće" jer nisu isplative, jer se na taj način zdravstvena zaštita u okviru domova zdravlja obezvređuje, a time i njeni zaposlenici, kao i osiguranici koji se liječe u tim ordinacijama A TO ĆE SE UPRAVO DOGODITI SA NOVIM ZAKONOM O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI !!! Do sada je Grad Ozalj ulagao u primarnu zdravstvenu zaštitu za nabavu sanitetskih vozila, medicinske opreme koju su koristili svi, i zaposlenici doma zdravlja i koncesionari na dobrobit svih osiguranika na području Grada i šire. Postavlja se pitanje kako će Grad u budućnosti ulagati i na koji način u primarnu zdravstvenu zaštitu ako nema definiranog nositelja zdravstvene zaštite, ako su ordinacije privatne. Kako će uopće Grad zadržati građane tj. osiguranike na svom području ako nema u rukama potrebne alate i mehanizme da to učini! Smatramo da opstojnost domova zdravlja i ustrojstvo primarne zdravstvene zaštite trebaju ostati na razini dosadašnjeg rada i ustroja za dobrobit svih zdravstvenih radnika, građana i osiguranika! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2817 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 102. | Dom zdravlja je floskula svuda osim tamo gdje neće biti intersesantno i unosno obavljati privatnu praksu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2818 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | St.1 ORDINACIJA je nositelj ZZ u PZZ Patronažna sestra se treba priključiti u TIM PZZ-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2819 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Slažem se s komentarom HKMB-a. "Predlažemo u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2820 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2821 | Roberta Halusek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Stavak 2: umjesto "laboratorijske" treba stajati "medicinsko-biokemijske djelatnosti". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2822 | Jelena Matoković-Bistrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Čl 103 , st 1 : Dom zdravlja ( dodati: i ugovorne ordinacije ) nositelji su zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2823 | Društvo psihologa u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103.st.2.treba nadopuniti s „ psihološke djelatnost“ ispred logopedije. (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, psihološke djelatnosti , logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2824 | Ivana Bašić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Objašnjenje: kao i u članku 30. stavak 2., na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2825 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103., stavak 2., na popis dodati “primaljske prakse i prakse IBCLC savjetnica za dojenje” IBCLC savjetnica za dojenje najčešće je zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action"). U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnica za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći. Stoga im treba omogućiti otvaranje samostalnih ordinacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2826 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Prijedlog dopune članka 103: Predlažemo u čl. 103. st. 2. iza riječi predškolske djece dodati „ zdravstvene zaštite školske djece“… | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2827 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2828 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog HKMB. Članak 103. U stavku 2) predlaže se „laboratorijske“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: članak 103. tada bi bio sukladan članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2829 | Lucija Mrkela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103.stavak.(2) predlažem nadopuniti s „psihološke djelatnost“ u tekstu ispred logopedije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2830 | Iva Friščić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Naziv laboratorijska dijagnostika u točki (2) treba zamijeniti s: "medicinsko-biokemijska djelatnost". Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2831 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2832 | Jelena Buben | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2833 | Ivona Brkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2834 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Slažem se s komentarom HKMB-a. "Predlažemo u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2835 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Iako je i u trenutno važećem zakonu odgovarajući stavak s odredbom sličnoj ovoj bio neusuglašen sa stvarnim stanjem, s obzirom na promjene koje se unose ovim prijedlogom Zakona (ukidanje odredbe o najmanje 30% liječnika PZZ po djelatnosti u DZ-u), predlažem dodati (nakon riječi "Dom zdravlja je") "uz zavode za hitnu medicinu i javno zdravstvo te ordinacije u smislu čl. 46. stavaka 1. i 2. kao i jedinice navedene u čl 46. st. 3. ovoga Zakona, a koje su obuhvaćene definicijom PZZ" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2836 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2837 | Dijana Mršić Novački | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2838 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2839 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U potpunosti podržavam stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2840 | Marin Ferić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Poštovani! Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2841 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | u Prijedlogu zakona se uvodi termin „ ordinacija“ za privatnu ordinaciju, a za ordinacije u domu zdravlja koje obavljaju istu djelatnost ( članak 103. stavak 7.) se uvodi pojam „ radna jedinica“ koji sukladno zakonskoj terminologiji nema nikakve veze sa pružanjem zdravstvene zaštite“. Zašto se izbjegava stvari nazvati pravim imenom : „privatna ordinacija“ i „ordinacija u domu zdravlja“. Komparacijom članka 77. važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti u odnosu na članak 103. Nacrta prijedloga Zakona razvidna je značajna promjena jer se u tekstu prijedloga više ne navodi da je dom zdravlja temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Iz Prijedloga Zakona nije razvidno kako će se osigurati pretpostavke za obavljanje zakonom propisanih poslova Doma zdravlja ako se ne naglasi status doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini . Postojećim člankom 78. Stavak 2. propisan je minimalni postotak ordinacija (30%) u svakoj djelatnosti doma zdravlja čije se postojanje mora osigurati u okviru doma zdravlja dok novi Nacrt prijedloga Zakona ne propisuje takav minimum. Zakonom propisani minimum broja ordinacija sastavu doma zdravlja jamstvo je mogućnosti izvršenja zakonom propisanih obveza doma zdravlja kao i financijske mogućnosti da te obaveze izvrši. Prekidom zakupa ili koncesije, ordinacija se treba vratiti u sklop zdravstvene ustanove, a zdravstveni djelatnik sukladno čl. 47. Prijedloga Nacrta Zakona mogu zatražiti ponovno odobrenje za obavljanje privatne prakse ako to žele i na način propisan Zakonom. Nejasno je postupanje koje se predviđa u slučajevima kada se ordinacija zatvara, odnosno kada liječnik privatnu praksu prekida na vlastiti zahtjev ili uslijed drugih okolnosti ( smrt, preseljenje i sl.), odnosno nejasna je uloga doma zdravlja koji je i do sada u takvim iznenadnim okolnostima osiguravao zdravstvenu zaštitu za pacijente. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2842 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog HKMB. Članak 103. U stavku 2) predlaže se „laboratorijske“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: članak 103. tada bi bio sukladan članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2843 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2844 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103. U stavku 2) predlaže se „laboratorijske“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: članak 103. tada bi bio sukladan članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2845 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2846 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Objašnjenje: kao i u članku 30. stavak 2., na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2847 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Objašnjenje: kao i u članku 30. stavak 2., na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2848 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Objašnjenje: kao i u članku 30. stavak 2., na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2849 | HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103 stavak 2 potrebno je definirati na ovaj način: (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, sanitarne zaštite , zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. Obrazloženje: mišljenja smo kako je stavka „sanitarna zaštita“ koja se obavlja u okviru djelatnosti sanitarnog inženjer stvarno iznimno važna i nužna na svim razinama, zdravstvenih ustanova općenito. Upravo iz razloga što obuhvaća osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane i vode za ljudsku potrošnju, HACCP, kontrolu mikroklimatskih uvjeta i higijene smještaja pacijenata te kontrolirano provođenje dezinfekcijskih (sterilizacijskih) postupaka opreme i prostorija s ciljem suzbijanja bolničkih infekcija. Stoga je treba definirati kao samostalnu sveobuhvatnu djelatnost koja se sada u praksi obavlja kroz segmente mnogih drugih djelatnosti na parcijalan i nesvrhovit način čime je onemogućeno pružanje učinkovite zdravstvene zaštite pacijentu. Predlaže se objediniti sve poslove navedene poslove u okviru sanitarne zaštite čiji su nositelji zdravstveni radnici sanitarni inženjeri sukladno Zakonu o djelatnostima u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2850 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2851 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2852 | ZORAN ŠIFTAR | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | stavak 2: umjesto "laboratorijske" treba stajati "medicinsko-biokemijske djelatnosti" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2853 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Što se tiče reguliranja djelatnosti palijativne skrbi, NPZZZ-om je ona nedostatno razrađena. Definira se ustanova za palijativnu skrb i spominju se koordinatori palijativne skrbi i mobilni palijativni timovi koji mogu zadovoljiti samo manje potrebe umirućih bolesnika i njihovih obitelji koji su, u pravilu, još uvijek prepušteni sami sebi. Pritom izostaje cjelovita i koordinirana skrb o zdravstvenim i palijativnim potrebama takvih pacijenata, ali i članova njihovih obitelj, od njihove edukacije pa do kompleksnije sustavne podrške. Pritom, pozitivno je da se NPZZZ-om otvara mogućnost obavljanja djelatnosti palijativne skrbi i na tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, što do sada nije bio slučaj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2854 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U stavku 2 dodati „ psihološke djelatnosti“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2855 | Dom zdravlja Primorsko - goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103. - stavci 1. i 3. - dom zdravlja i nadalje je definiran kao "nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti" i "mora osigurati provođenje djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području", a nije osigurano da će to kadrovski i financijski biti u mogućnosti. Brisana je odredba da dom zdravlja u svakoj odobrenoj djelatnosti ima najmanje 30% ordinacija, te je otvorena mogućnost da radnici doma zdravlja podnesu zahtjeve za otvaranje privatne prakse. Stoga se postavlja pitanje kako će dom zdravlja ispuniti obveze iz citiranih stavaka ukoliko to kadrovski ne bude u mogućnosti kao i pitanje pokrića manjka prihoda u odnosu na rashode. - stavci 4., 5., 6. i 7. - potrebno je redefinirati institut dispanzera koji se već duže vremena ne koristi kao ustrojbena jedinica ili brisati odredbe stavaka 4. i 5. koji se odnose na dispanzer. Također treba definirati kakvi se oblici "radnih jedinica" mogu organizirati za obavljanje pojedinih specijalističkih djelatnosti (poliklinika, dnevna bolnica, odjeli i sl.), ili to propisati posebnim pravilnikom kao što je to definirano kod bolnica. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2856 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2857 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U članku 103 pod točkom (2) navode se djelatnosti u okviru Doma zdravlja pa predlažem da se slično kao u čl 30 djelatnost „laboratorijske“ (dijagnostike) zamijeni s: „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ kako bi definiranje bilo nedvosmisleno i jednoznačno. Obrazloženje: U Domu zdravlja jedini dijagnostički laboratorij je medicinsko-biokemijski laboratorij i u njemu se provodi djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2858 | Ivica Medanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103 stavak (2) predlažem nadopuniti sa "psihološke djelatnosti" u tekstu ispred "logopedije" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2859 | Jasna Per-Kožnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103.st.2.treba nadopuniti s „ psihološke djelatnost“ ispred logopedije (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, psihološke djelatnosti , logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2860 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103 stavak 2 potrebno je definirati na ovaj način: (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, sanitarne zaštite , zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. Obrazloženje: mišljenja smo kako je stavka „sanitarna zaštita“ koja se obavlja u okviru djelatnosti sanitarnog inženjer stvarno iznimno važna i nužna na svim razinama, zdravstvenih ustanova općenito. Upravo iz razloga što obuhvaća osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane i vode za ljudsku potrošnju, HACCP, kontrolu mikroklimatskih uvjeta i higijene smještaja pacijenata te kontrolirano provođenje dezinfekcijskih (sterilizacijskih) postupaka opreme i prostorija s ciljem suzbijanja bolničkih infekcija. Stoga je treba definirati kao samostalnu sveobuhvatnu djelatnost koja se sada u praksi obavlja kroz segmente mnogih drugih djelatnosti na parcijalan i nesvrhovit način čime je onemogućeno pružanje učinkovite zdravstvene zaštite pacijentu. Predlaže se objediniti sve poslove navedene poslove u okviru sanitarne zaštite čiji su nositelji zdravstveni radnici sanitarni inženjeri sukladno Zakonu o djelatnostima u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2861 | Dom zdravlja Čakovec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Smatramo da bi dom zdravlja i nadalje morao biti temeljni nositelj zdr. zaštite, kao i do sada, jer predloženi nacrt zakona nejde ka jačanju primarne zdravstvene zaštite. Velika većina domova zdravlja ulaže, odnosno investira u adaptaciju prostora, a uz pomoć županija i u opremu, dok bi privatizacijom moglo doći do neadekvatne brige o tome. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2862 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2863 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Predlažem u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2864 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U potpunosti se slažem s prijedlogom HKMB: Predlažemo u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2865 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2866 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U članku 103. stavak 2.predlažu se brisati riječi: - “ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organiziranu/osnovanu ljekarničku ustanovu čiji je osnivač ista jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. U članku 103. stavak 9. i 10. predlažemo i tražimo da se precizno navede tko čini tim u pružanju palijativne skrbi, odnosno navesti koje su sve zdravstvene djelatnosti i zdravstveni radnici u timu. Pri tome navesti magistra farmacije kao koordinatora za opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima te za pružanje specifične redovne i potporne ljekarničke skrbi. OBRAZLOŽENJE: Ljekarnička skrb u palijativnoj skrbi pacijenata, procjena farmakoterapije , pogotovo kod poli-pragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralnog pripravka-lijeka za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim palijativne skrbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2867 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103. Predlažem u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2868 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Objašnjenje: kao i u članku 30. stavak 2., na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2869 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U potpunosti se slažem sa komentarima Josipe Raguž, Ane Pocrnje, Josipe Periše i Lorene Hanović "Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2870 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2871 | Ivona Kuktić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Naziv laboratorijska dijagnostika u točki (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, treba zamijeniti s: medicinsko biokemijska djelatnost. Obrazloženje: Medicinsko biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2872 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2873 | Leonardo Bressan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Zbog arhaičnosti izričaja i organizacijskog oblika, izbrisati st. 4. u cjelosti ... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2874 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | laboratorijska dijagnostika koja se obavlja u domovima zdravlja nikako nije samo biokemijska dijagnostika, nego i hematološka, a granica se širi na imunokemiju i na molekularnu dijagnostiku, tako da je ispravno "laboratorijska dijagnostika" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2875 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2876 | Dahna Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Mišljenja sam da bi u palijativni tim svakako trebalo uvrstiti magistra farmacije koji može kvalitetno sudjelovati u pružanju palijativne skrbi za bolesnika, članove njegove obitelji/skrbnike savjetovanjem i edukacijom o primjeni propisane terapije, odabiru ortopedskih pomagala, provjeri interakcija između propisanih lijekova i dodatka prehrani. Također, magistar farmacije zaposlen u vanjskoj ljekarni, u mogućnosti je pratiti pridržavanje uputa o korištenju propisane terapije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2877 | PSIHOLOŠKI CENTAR TESA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Predlažemo Članak 103.st.2. nadopuniti s „ psihološke djelatnost“, budući su psiholozi sastavni dio sveobuhvatne zdravstvene zaštite i njihovim uključivanjem u djelatnost domova zdravlja može se prevenirati razvoj ozbiljnijih psihičkih smetnji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2878 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | (10) Raspored i način rada koordinatora palijativne skrbi i mobilnih palijativnih timova odlukom određuje župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba. dodati vodeći računa da palijativna skrb mora biti sveobuhvatna i kontinuirano dostupna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2879 | Romilda Roje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103.st.2 treba nadopuniti s "psihološka djelatnost" ispred logopedije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2880 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo Savjet za zdravlje Grada Zgareba Članak 103.: Izmijeniti na način: "Dom zdravlja je TEMELJNI nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti koji koordinira potrebe svih oblika zdravstvene zaštite na svom području" Mišljenja smo da navedenim prijedlogom domovi zdravlja gube temeljne djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, koje bi se izmjenama privatizirale, a domovima zdravlja se ostavljaju djelatnosti koje nitko neće i koje su neprofitabilne. Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012.-2020. (NN 116/12), koju je donio Hrvatski sabor na sjednici 28. rujna 2012., – u Strateškim razvojnim pravcima – jedna od strateških razvojnih mjera predviđa jačanje upravljačkih ovlasti domova zdravlja (radi ostvarivanja načela sveobuhvatnosti, cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite te načela dostupnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite na svom području, domovi zdravlja moraju imati čvršće upravljačke ovlasti što se predloženim Zakonom gubi i nestaje. Vezano na istaknuto unapređenje primarne zdravstvene zaštite redefiniranjem statusa i pozicije doma zdravlja kroz načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije te na uvođenje novog sustava privatne prakse u ordinacijama smatramo potrebnim osigurati pretpostavke za obavljanje zakonom propisanih poslova Doma zdravlja i to drugim aktima koji proizlaze iz zakona (Plan i program mjera zdravstvene zaštite, Mreža javne zdravstvene službe). S tim u vezi potrebno je osigurati uvjete za ostvarivanje adekvatnih kapaciteta s područja primarne i specijalističko-konzilijarne djelatnosti koju pruža Dom zdravlja u odnosu na privatne ordinacije. To je moguće postići određivanjem maksimalnog broja privatnih ordinacija na području jedinica područne (regionalne) samouprave, a sve s ciljem održavanja ravnoteže sustava i ostvarivanja proklamiranih načela. Ujedno smatramo potrebnim voditi računa o postojećim prostorima Doma zdravlja koji su dani u zakup sadašnjim koncesionarima, te osigurati da ti prostori i dalje budu u funkciji stvaranja prihoda Doma zdravlja. Na navedeno ukazujemo zbog činjenice da nacrt prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti u čl. 47 st.1. točka 7. predviđa samo raspolaganje odgovarajućim prostorom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne prakse u pogledu prostora, a ne nastavak rada privatne prakse u dosadašnjem prostoru Doma zdravlja. Pitanje financiranja budućih specijalizacija za liječnike Zakon uopće ne rješava na neki novi način, a činjenica je da domovi zdravlja i županije po novom prijedlogu Zakona neće imati sredstva za iste. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2881 | Gina Lugović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Stručnog razreda psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2882 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Komparacijom odredbe članka 77. Važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti u odnosu na članak 103. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje opisuju Dom zdravlja razvidna je značajna promjena jer se u tekstu prijedloga više ne navodi da je dom zdravlja temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Vezano na istaknuto navođenje unapređenja primarne zdravstvene zaštite redefiniranjem statusa i pozicije doma zdravlja kroz načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije te na uvođenje novog sustava privatne prakse u ordinacijama, iz Nacrta prijedloga Zakona nije razvidno kako će biti osigurane pretpostavke za obavljanje zakonom propisanih poslova Doma zdravlja ako se ne naglasi status doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Iz navedenog proizlazi da bi i u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti trebalo zajamčiti status doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite unošenjem postojeće navedene formulacije i u odredbe novog zakona. Nadalje, postojećim člankom 78. Stavak 2. Propisan je minimalni postotak ordinacija (30%) u svakoj djelatnosti doma zdravlja čije se postojanje mora osigurati u okviru doma zdravlja dok novi Nacrt prijedloga Zakona ne propisuje takav minimum. Zakonom propisani minimum broja ordinacija predviđenih Mrežom javne zdravstvene službe koje djeluju u sastavu doma zdravlja jamstvo je mogućnosti izvršenja zakonom propisanih obveza doma zdravlja kao i njegove financijske opstojnosti kao subjekta u pravnom prometu. Slijedom navedenog mišljenja smo da bi novi zakon i nadalje trebao propisivati navedeni minimum ordinacija koje obvezno moraju biti u sastavu doma zdravlja. Alternativno, moguće je u zakon unijeti odredbe kojom se određuje maksimalni broj privatnih ordinacija na području jedinica područne (regionalne) samouprave u mreži javne zdravstvene službe, a sve s ciljem održavanja ravnoteže sustava i ostvarivanja proklamiranih načela (supsidijarnost, funkcionalna integracija). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2883 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U potpunosti podržavam prijedlog HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2884 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Predlažemo u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2885 | Dom zdravlja MUP-a | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Potrebno je dodati PSIHOLOŠKU DJELATNOST kojoj se bave psiholozi u Domovima zdravlja u okviru medicine rada, preventivnih postupaka, psihodijagnostike, psihološkim savjetovanjem, psihoterapije, itd... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2886 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2887 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Djelatnosti DZ iz članka 103. stavak 2. NPZ-a, osim za djelatnost palijativne skrbi i radiološku dijagnostiku brisati. Navedene djelatnosti organizirati da se obavljaju samo u okviru privatne prakse. Specijalističko-konzilijarne djelatnosti obavljati poliklinike, trgovačka društva za zdravstvenu djelatnost, privatne specijalističke ordinacije, te bolnice/klinike. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2888 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2889 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Slažem se s prethodno navedenim komentarima kolegica: Članak 103, stavak 2. „laboratorijske“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: sukladno članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2890 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103. Stavak 2. „laboratorijske“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Objašnjenje: uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2891 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2892 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Slažem se s komentarom Ane Pocrnje: Članak 103, stavak 2. „laboratorijske“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: sukladno članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2893 | Leida Tandara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Stavkak 2. ovog članka izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost je ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2894 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Člankom 103. stavkom 3. određeno je da Dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno Mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. Predlažemo da ovaj stavak propisuje da Dom zdravlja može osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno Mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. Ukoliko Dom zdravlja ne osigura provođenje djelatnosti iz točke 3. ovoga članka, utoliko tu djelatnost mora osigurati HZZO u suradnji s Ministarstvom zdravstva. Na temelju kojih odredbi će dom zdravlja biti nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti? Što se događa ako svi zdravstveni djelatnici koji obavljaju zdravstvenu zaštitu odu u privatnu praksu? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2895 | Zagrebačka županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U članku 103. potrebno je dodati: „Dom zdravlja u svakoj odobrenoj djelatnosti osigurava najmanje 30% ordinacija u svom sastavu.“ Ordinacije s malim brojem pacijenata, osobito u ruralnim područjima, neće ići u zakup te je potrebno osigurati zdravstvenu zaštitu tih područja. Liječnike treba adekvatno platiti, a javno zdravstvo sačuvati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2896 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Predlažem izmjenu stavka (2) članka 103. na način da glasi: "Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti." Pojašnjenje: na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan i nedvosmislen naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2897 | STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U čl.103.st.2. u nabrajanju djelatnosti treba dodati psihološku djelatnost te tekst treba glasiti: "Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, psihološke djelatnosti, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2898 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Dom zdravlja bi trebao postati centar izvrsnosti na razini PZZ pa treba jasno navesti da se u domu zdravlja, i ugovornim ordinacijama, provodi edukacija i praksa tehničara i liječnika te specijalistička izobrazba na razini PZZ. U to treba ukljušiti i kabinet izvrsnosti koji je najpraktičnije organizirati pri domu zdravlja a za korist učenika, studenata, specijalizanata ali i svih zdravstvenih djelatnika na razini PZZ (na području za koje je pojedini dom zdravlja osnovan) - a kako bi se periodično vršila edukacija ili stjecale nove vještine. Ovo je nužno kako bi se poboljšala kvaliteta i opseg rada u ordinacijama PZZ. Dom zdravlja u 21. stoljeću ne može, i ne treba zamišljati kao ustanovu ili oblik rada kakav je postojao prije pedeset i više godina. Uvjeti rad ai potrebe na razini PZZ su se bitno promijenile pa ako dom zdravlja treba biti nositelj PZZ onda mora biti i mjesto gdje se ta PZZ ( u suradnji sa sveučilištem) unapređuje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2899 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Stavak 3 - greška - pisac valjda misli na "djelatnosti iz stavka 2. ovog članka". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2900 | Aleksandra Maravić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U članku 103 pod točkom (2) navode se djelatnosti u okviru Doma zdravlja pa predlažem da se slično kao u čl 30 djelatnost „laboratorijske“ (dijagnostike) zamijeni s: „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ kako bi definiranje bilo nedvosmisleno i jednoznačno. Obrazloženje: U Domu zdravlja jedini dijagnostički laboratorij je medicinsko-biokemijski laboratorij i u njemu se provodi djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2901 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Slažem se s komentarima Ane Pocrnje i Josipe Periše U stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, NA RAZINI PZZ JEDINA LABORATORIJSKA DJELATNOST JEST ONA KOJA SE ODVIJA U MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOM LABORATORIJU stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2902 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103, stavak 2. „laboratorijske“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: sukladno članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2903 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2904 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103. - određuje dom zdravlja kao nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na tu ulogu doma zdravlja predlaže se zakonsko rješenje po kojem je dom zdravlja treba osigurati najmanje 30% ordinacija u pojedinim djelatnostima (obiteljska medicina, dentalna zdravstvena zaštita, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena) kako bi se ta temeljna uloga ostvarila i u praksi. Naime, brisanje odredbe da dom zdravlja u svakoj odobrenoj djelatnosti ima najmanje 30% ordinacija, otvara mogućnost da radnici doma zdravlja podnesu zahtjeve za otvaranje privatne prakse. Stoga se postavlja pitanje na koji će način dom zdravlja ispuniti obveze iz citiranih stavaka ukoliko to kadrovski ne bude u mogućnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2905 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U članku 103. stavak 3. Prijedloga Zakona treba izmijeniti tako da glasi: „Dom zdravlja može osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. Ukoliko dom zdravlja ne osigura provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka tu djelatnost mora osigurati HZZO u suradnji sa Ministarstvom zdravstva.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2906 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103, stavak 2. „laboratorijske“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: sukladno članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2907 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2908 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2909 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Stavak 10 izmijeniti na način "Raspored i način rada koordinatora palijativne skrbi i mobilnih palijativnih timova odlukom određuje nadležni dom zdravlja". Obrazloženje: Domovi zdravlja u svojoj nadležnosti imaju obavljanje djelatnosti palijativne skrbi koji uključuje koordinatora za palijativnu skrb i mobilni palijativni tim te iz toga proizlazi da je dom zdravlja dužan organizirati raspored i način rada palijativne skrbi kao i svih drugih djelatnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2910 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. PRIJEDLOG: 3) Dom zdravlja može osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. Ukoliko dom zdravlja nije u mogućnosti osigurati provođenje djelatnosti iz točke 3. ovoga članka tu djelatnost mora osigurati HZZO u suradnji s Ministarstvom zdravstva. Obrazloženje: Ovaj Zakon omogućava odlazak u privatne ordinacije svim zainteresiranim zdravstvenim djelatnicima koji ispunjavaju uvjete definirane ovim Zakonom te dom zdravlja neće imati dovoljan broj kadrova da osigura provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2911 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U članku 103. dodati stavak kako je DZ obvezan osigurati da u svakoj odobrenoj djelatnosti ima najmanje 30% ordinacija u svom sastavu, kako bi se osiguralo nesmetano financiranje i rad domova zdravlja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2912 | Nada Vrebčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2913 | Hrvatska strukovna udruga fonetičara (HSUF) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U članku 103. u stavku (2) koji započinje s „Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti” dodati: fonetske rehabilitacije slušanja i govora Obrazloženje: U svom znanstvenom i umjetničkom području Humanističke znanosti i polju Filologija 6.03 grane 6.03.15 fonetika Diplomirani fonetičar smjera rehabilitacije slušanja i govora po stečenoj sveučilišnoj diplomi Filozofskog fakulteta u Zagrebu (dopusnica MZOŠ RH od 28.7.2011.) stječe radne kompetencije koje su u području klasifikacije i rehabilitacije jezično-govornih poremećaja, oštećenja sluha, poremećaja glasa. Podrazumijeva se da shvaćanje zdravstvene kvalitete uključuje i područje mozga, neuroloških, senzoričkih i motoričkih kompetencija koje je ljudska vrsta razvila u filološkom usponu svojih komunikacijskih sposobnosti na kojima počivaju gotovo sva područja suvremenog rada i života i da je njihova specifična dijagnostika i rehabilitacija sastavni dio shvaćanja suvremene zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2914 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore, a pogotovo bih naglasila važnost uključivanja magistra farmacije u palijativni tim. Jedino ne vidim razloga zašto bi Ljekarne bile dio Domova zdravlja. Ljekarne treba izdvojiti iz Doma zdravlja u Županijske ljekarničke ustanove | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2915 | Karla Baričević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2916 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | molimo obrazloženje čega je dom zdravlja nositelj osim zidova ,uprave i patronaže. koje su to djelatnosti koje će obavljati dom zdravlja nakon odlaska PZZ u ordinacije. Sve je jasno. DZ ostati će za organiziranje zdravstvene zaštite na nenaseljenim područjima i slabo dostupnim. Međutim ako pretvorimo DZ u jedinice za obavljanje PZZ nećemo ih ni trebati toliko. eto prostora za uštedu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2917 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | (3) Dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. PRIJEDLOG: 3) Dom zdravlja može osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. Ukoliko dom zdravlja ne osigura provođenje djelatnosti iz točke 3. ovoga članka tu djelatnost mora osigurati HZZO u suradnji s Ministarstvom zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2918 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2919 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103. (1) Dom zdravlja je nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. (3) Dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. PRIJEDLOG: 3) Dom zdravlja može osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. - Ukoliko dom zdravlja ne osigura provođenje djelatnosti iz točke 3. ovoga članka tu djelatnost mora osigurati HZZO u suradnji sa Ministarstvom zdravlja. (4) Dom zdravlja može ustrojiti i dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na području doma zdravlja. (5) U okviru dispanzerske djelatnosti iz stavka 4. ovoga članka provode se sveobuhvatne mjere zdravstvene zaštite u zajednici koje uključuju prevenciju, liječenje, socijalno-medicinsku skrb te skrb za specifične potrebe pružanja zdravstvene zaštite stanovnika na određenom području. (6) Dom zdravlja može organizirati radne jedinice za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe. (7) Dom zdravlja može organizirati, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe, radne jedinice za obavljanje pojedinih specijalističkih djelatnosti, ako to zahtijevaju posebne potrebe s obzirom na zdravstveno stanje stanovništva i kada bi pružanje zdravstvene zaštite u poliklinici ili bolnici otežavalo provođenje te zaštite. (8) Dom zdravlja, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe, osigurava koordinatora palijativne skrbi. (9) Uz koordinatora palijativne skrbi iz stavka 8. ovoga članka dom zdravlja organizira mobilni palijativni tim. (10) Raspored i način rada koordinatora palijativne skrbi i mobilnih palijativnih timova odlukom određuje župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba. (11) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na područjima sa specifičnim potrebama pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe u domu zdravlja mogu se organizirati i rodilište te stacionar za dijagnostiku i liječenje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2920 | Martina Kranjec Šakić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore te ističem kako bi magistar farmacije morao biti član multiprofesionalnog palijativnog tima. U članku 103. stavak 2.predlažu se brisati riječi: - “ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organiziranu/osnovanu ljekarničku ustanovu čiji je osnivač ista jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. U članku 103. stavak 9. i 10. predlažemo i tražimo da se precizno navede tko čini tim u pružanju palijativne skrbi, odnosno navesti koje su sve zdravstvene djelatnosti i zdravstveni radnici u timu. Pri tome navesti magistra farmacije kao koordinatora za opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima te za pružanje specifične redovne i potporne ljekarničke skrbi. OBRAZLOŽENJE: Ljekarnička skrb u palijativnoj skrbi pacijenata, procjena farmakoterapije , pogotovo kod poli-pragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralnog lijekovitog pripravka za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim palijativne skrbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2921 | Emilija Katarina Lozo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2922 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore, a pogotovo bih naglasila važnost uključivanja magistra farmacije u palijativni tim. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2923 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2924 | Ante Orbanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2925 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Tražimo Zakonom zajamčenu sigurnost dentalnih tehničara koji su zaposlenici javnih ustanova (DZ-a, poliklinika, fakulteta ), a koji ne žele u privatnu praksu. Ukoliko dođe do primjene ovog Zakona, doći će do potpune privatizacije ordinacija dentalne medicine, u kojima se radno mjesto dentalnog tehničara dovodi u pitanje. Također, tražimo potpuno odvajanje javnih i privatnih dentalnih laboratorija kao i pripadajućih usluga, zbog zaustavljanja kaosa u struci, potkradanja državnog proračuna, utaje poreza, rada na crno i sive zone. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2926 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | U članku 103. stavak 2.predlažu se brisati riječi: - “ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organiziranu/osnovanu ljekarničku ustanovu čiji je osnivač ista jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. U članku 103. stavak 9. i 10. predlažemo i tražimo da se precizno navede tko čini tim u pružanju palijativne skrbi, odnosno navesti koje su sve zdravstvene djelatnosti i zdravstveni radnici u timu. Pri tome navesti magistra farmacije kao koordinatora za opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima te za pružanje specifične redovne i potporne ljekarničke skrbi. OBRAZLOŽENJE: Ljekarnička skrb u palijativnoj skrbi pacijenata, procjena farmakoterapije , pogotovo kod poli-pragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralnog lijekovitog pripravka za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim palijativne skrbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2927 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | • Članak 103. Predlaže se u članku 103. stavku 2. brisati riječi“ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE: ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organizirane ljekarničke ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. Predlaže se u članku 103. stavku 9. i 10. . precizno navesti tko čini tim u pružanju palijativne skrbi i u timu navesti magistra farmacije. OBRAZLOŽENJE: Procjena terapije , pogotovo kod polipragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralno pripremljenog lijek za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2928 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Čl 103 , st 1 : Dom zdravlja ( dodati: i ugovorne ordinacije ) nositelji su zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2929 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Stavak 6 utvrđuje da DZ može organizirati jedinice u skladu s Mrežom javne zdravstvene službe. Znači li to da možemo uskoro očekivati i mrežu dentalne tehnike i mrežu logopedije? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2930 | Koordinacija hrvatske obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Primjedba na Članak 103.st 2 - Iz domova zdravlja isključiti "patronažnu zdravstvenu zaštitu" a da bi se ona uključila u tim PZZ (doktor, med sestra, patronažna med.sestra). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2931 | Mirjana Semenić Rutko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. | Članak 103 stavak 1 Dom zdravlja je nositelj zz na primarnoj razini uz privatne zdravstvene djelatnike(ordinacije ) koji djeluju u mreži javno zdravstvene službe | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2932 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 105. | Iza riječi „Hrvatskog zavoda“ predlažemo brisati riječi „za hitnu medicinu“ i umjesto njih dodaje se „za zdravstveno osiguranje“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2933 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 105. | U čl. 105. iza riječi „Hrvatskog zavoda“ brišu se riječi „za hitnu medicinu“ i umjesto njih dodaje se „za zdravstveno osiguranje“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2934 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 106. | Predmetnim člankom propisuje se davanje u zakup poslovnog prostora pravnim i fizičkim osobama za obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora. Važeći Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora propisuje obvezu provođenja natječaja. Napominjemo da je to teško provedivo u praksi, obzirom na problem utvrđivanja visine cijene prostora, kao i određivanje cijene opreme te stoga predlažemo brisanje riječi „sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2935 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 106. | Nejasno je da li se zakup odnosi i na ordinacije? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2936 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 106. | Prijedlog da se poslovni prostor domova zdravlja daje u zakup po općim propisima za obavljanje zdravstvene i druge djelatnosti svodi domove zdravlja uglavnom na zakupodavce, a ne na nositelje primarne zdravstvene zaštite. Osim toga, postavlja se pitanje koje su to druge nezdravstvene djelatnosti za koje se prostor može dati u zakup? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2937 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 106. | Grad Zgareb, Gradski ured za zdravstvo Savjet za zdravlje Grada Zagreba Članak 106. Zakonom je utvrđeno da dom zdravlja na temelju odluke upravnog vijeća sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora dati poslovni prostor u zakup pravnim i fizičkim osobama za obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe, a na temelju odluke upravnog vijeća uz suglasnost osnivača pravnim i fizičkim osobama za obavljanje djelatnosti izvan mreže javne zdravstvene službe Prema općim propisima o zakupu poslovnog prostora utvrđeno je se u zakup može dati samo poslovni prostor u vlasništvu doma zdravlja. Nadalje, nejasno je zašto zakonodavac pravi razliku između davanja u zakup prostora za obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži i izvan mreže javne zdravstvene službe obzirom na odredbe Zakona o ustanovama koje se odnose na raspolaganje nekretninama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2938 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 106. | Članak 106. Utvrđuje davanje u zakup poslovnog prostora doma zdravlja Zakonom je utvrđeno da dom zdravlja na temelju odluke upravnog vijeća sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora dati poslovni prostor u zakup pravnim i fizičkim osobama za obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe, a na temelju odluke upravnog vijeća uz suglasnost osnivača pravnim i fizičkim osobama za obavljanje djelatnosti izvan mreže javne zdravstvene službe Prema općim propisima o zakupu poslovnog prostora utvrđeno je se u zakup može dati samo poslovni prostor u vlasništvu doma zdravlja. Nadalje, nejasno je zašto zakonodavac pravi razliku između davanja u zakup prostora za obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži i izvan mreže javne zdravstvene službe obzirom na odredbe Zakona o ustanovama koje se odnose na raspolaganje nekretninama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2939 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 106. | Predmetnim člankom propisuje se davanje u zakup poslovnog prostora pravnim i fizičkim osobama za obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora. Važeći Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora propisuje obvezu provođenja natječaja. Napominjemo da je to teško provedivo u praksi, obzirom na problem utvrđivanja visine cijene prostora, kao i određivanje cijene opreme te stoga predlažemo brisanje riječi „sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2940 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 106. | Zakup DZ, kao što je navedeno, kao palijativna mjera do privatizacije, regulirana je Zakonom o zz iz 1993.g. i sada važećim Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, NN, 125/11 i 64/15. Obrazloženje: U prethodnim obrazloženjima, dato je obrazloženje i za primjenu ovog članka NPZ-a. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2941 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 106. | U članku 106. riječi „sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora“ zamijenjuju se riječima „sukladno odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora te općih propisa obveznog prava“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2942 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 106. | I evo kako će nakon privatizacije izgledati DZ. Počinje rasprodaja prostore. Prvo zakupom u mreži, pa izvan nje, a onda ako nitko neće i za nezdravstvene sadržaje. Koja je druga svrha ovih odredbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2943 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 106. | U čl. 106. nije jasno definirano da li se zakup odnosi i na ordinacije? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2944 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 106. | (1) Dom zdravlja na temelju odluke upravnog vijeća može, sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora, dati poslovni prostor u zakup pravnim i fizičkim osobama za obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe, a na temelju odluke upravnog vijeća uz suglasnost osnivača može poslovni prostor dati u zakup pravnim i fizičkim osobama za obavljanje zdravstvene djelatnosti izvan mreže javne zdravstvene službe i obavljanje nezdravstvene djelatnosti. Stavak (2) predlažem izbaciti. Smatram da je nepotrebno birokratiziranje traženje suglasnosti ministarstva na davanje u zakup poslovnog prostora za nezdravstvene djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2945 | HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 107. | Članak 107 stavak 1 potrebno je definirati na ovaj način: (1) Vojno zdravstveno središte Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske ima status vojne zdravstvene ustanove i pruža zdravstvenu zaštitu djelatnicima Ministarstva obrane i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske. U svom sastavu ima djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, specifične zdravstvene zaštite, sanitarne zaštite higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i ljekarničku djelatnost. Obrazloženje: mišljenja smo kako je stavka „sanitarna zaštita“ kao djelatnost koje se obavlja u okviru sanitarnog inženjerstva iznimno važna na svim razinama zdravstvenih ustanova općenito. Upravo iz razloga što obuhvaća osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane i vode za ljudsku potrošnju, HACCP, kontrolu mikroklimatskih uvjeta i higijene smještaja pacijenata te kontrolirano provođenje dezinfekcijskih (sterilizacijskih) postupaka opreme i prostorija s ciljem suzbijanja bolničkih infekcija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2946 | Megi Pavletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 107. | Članak 107. (1) Vojno zdravstveno središte Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske je vojna zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite djelatnicima Ministarstva obrane i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske na primarnoj razini. U svom sastavu ima djelatnost opće (obiteljske) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, specifične zdravstvene zaštite, higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite, sanitarne zaštite i ljekarničku djelatnost. Obrazloženje: mišljenja smo kako je stavka „sanitarna zaštita“ koja bi se nadodala u stavak 1. ovoga članka iznimno važna u svim razinama vojnih zdravstvenih ustnova, ali i zdravstvenih ustanova općenito. Upravo iz razloga što obuhvaća osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane i vode za ljudsku potrošnju, HACCP, kontrolu mikroklimatskih uvjeta i higijene smještaja pacijenata te kontrolirano provođenje dezinfekcijskih (sterilizacijskih) postupaka opreme i prostorija s ciljem suzbijanja bolničkih infekcija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2947 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 107. | U Članak 107 dodati ''sanitarnu zaštitu.'' (1) Vojno zdravstveno središte Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske je vojna zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite djelatnicima Ministarstva obrane i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske na primarnoj razini. U svom sastavu ima djelatnost opće (obiteljske) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, specifične zdravstvene zaštite, higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite, sanitarne zaštite i ljekarničku djelatnost. Obrazloženje: mišljenja smo kako je stavka „sanitarna zaštita“ koja bi se nadodala u stavak 1. ovoga članka iznimno važna u svim razinama vojnih zdravstvenih ustnova, ali i zdravstvenih ustanova općenito. Upravo iz razloga što obuhvaća osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane i vode za ljudsku potrošnju, HACCP, kontrolu mikroklimatskih uvjeta i higijene smještaja vojnika i pacijenata te kontrolirano provođenje dezinfekcijskih (sterilizacijskih) postupaka i ostalih sanitarnih uvijeta koje spadaju u područje djelatnosti sanitarnog inženjerstva definirano čl.3 Zakona o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2948 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 107. | Članak 107. stavak 2. definirati suglasnost kojeg ministra | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2949 | Andrija Lesar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 107. | Potrebno je u stavak 1. nadodati i SANITARNU ZAŠTITU , jer je to od izrazitog značaja zbog potrebe osiguravanje zdravstveno ispravne hrane, vode za ljudsku potrošnju, mikroklimatskih uvjeta, higijene smještaja i ostalih sanitarnih uvjeta koje spadaju u područje sanitarnog inženjerstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2950 | Adinka Barbarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 108. | Članak 108,stavak 1. Zatvorska bolnica u Zagrebu Ministarstva pravosuđa je kaznionica u kojoj se pruža zdravstvena zaštita osobama lišenim slobode u nadležnosti Ministarstva pravosuđa. U svom sastavu ima ljekarničku djelatnost, medicinsko-biokemijsku djelatnost,higijensko-epidemiološku zdravstvenu zaštitu i bolničko liječenje. Obrazloženje:Bolničko liječenje je teško provedivo bez medicinsko-biokemijske djelatnost,koja,uostalom ,postoji u Zatvorskoj bolnici od 1972.godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2951 | HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 108. | Članak 108 stavak 1 potrebno je definirati na ovaj način: (1) Zatvorska bolnica u Zagrebu Ministarstva pravosuđa je kaznionica u kojoj se pruža zdravstvena zaštita osobama lišenim slobode u nadležnosti Ministarstva pravosuđa. U svom sastavu ima ljekarničku djelatnost, higijensko-epidemiološku zdravstvenu zaštitu, sanitarnu zaštitu i bolničko liječenje. Obrazloženje: mišljenja smo kako je stavka „sanitarna zaštita“ kao djelatnost koje se obavlja u okviru sanitarnog inženjerstva iznimno važna na svim razinama zdravstvenih ustanova općenito. Upravo iz razloga što obuhvaća osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane i vode za ljudsku potrošnju, HACCP, kontrolu mikroklimatskih uvjeta i higijene smještaja pacijenata te kontrolirano provođenje dezinfekcijskih (sterilizacijskih) postupaka opreme i prostorija s ciljem suzbijanja bolničkih infekcija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2952 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 108. | U Članak 108 dodati ''sanitarnu zaštitu.'' (1) Zatvorska bolnica u Zagrebu Ministarstva pravosuđa je kaznionica u kojoj se pruža zdravstvena zaštita osobama lišenim slobode u nadležnosti Ministarstva pravosuđa. U svom sastavu ima ljekarničku djelatnost, higijensko-epidemiološku zdravstvenu zaštitu, sanitarnu zaštitu i bolničko liječenje. Obrazloženje: mišljenja smo kako je stavka „sanitarna zaštita“ koja bi se nadodala u stavak 1. ovoga članka iznimno važna u svim razinama zdravstvenih ustnova, ali i zdravstvenih ustanova općenito. Upravo iz razloga što obuhvaća osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane i vode za ljudsku potrošnju, HACCP, kontrolu mikroklimatskih uvjeta i higijene smještaja pacijenata te kontrolirano provođenje dezinfekcijskih (sterilizacijskih) postupaka opreme i prostorija s ciljem suzbijanja bolničkih infekcija i ostalih sanitarnih uvijeta koje spadaju u područje djlatnosti sanitarnog inženjerstva definirano čl.3 Zakona o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2953 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 108. | U stavku 1. članka 108. iza riječi“liječenje“ dodaju se riječi „i zdravstvenu njegu“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2954 | Andrija Lesar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 108. | Potrebno je u stavak 1. nadodati i SANITARNU ZAŠTITU , jer je to od izrazitog značaja zbog potrebe osiguravanje zdravstveno ispravne hrane, vode za ljudsku potrošnju, mikroklimatskih uvjeta, higijene smještaja i ostalih sanitarnih uvjeta koje spadaju u područje sanitarnog inženjerstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2955 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 108. | Zatvorska bolnica je ustanova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti? Treba ujedno uskladiti ovaj članak s člankom 70. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2956 | SANJA STIPANOV | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 109. | Podržavam prijedloge i primjedbe kolegice I.B.Prša.. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2957 | Karla Katalenac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 109. | Podržavam prijedloge i primjedbe koje je uložila kolegica Prša! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2958 | IVANA BOROVČAK PRŠA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 109. | Komentar na članak 109 dajem u svoje osobno ime i u ime kolegica koje obavljaju privatnu praksu u zakupu u proteklom razdoblju od dvadesetak godina Dušanka Kopajtić Borovčak, mag.pharm., Ingrid Tomljanović,mag.pharm., Neda Banić,mag.pharm., Ankica Huljev.mag.pharm., Jelka Janeš,mag.pharm., Merica Juretić,mag.pharm., Alenka Tomac,mag,pharm., Jadranka Pojer – Ivančić,mag.pharm., Jasna Jakupak,mag.pharm., Milanka Ivandić,mag.pharm., Dragica Matejčić,mag.pharm., Jelena Boras Devčić,mag.pharm., Mirna Stjepčević,mag.pharm., Milica Žužić,Mag.pharm., Zorka Muvrin,mag.pharm., Ornela Majetić,mag.pharm., Marija Kovač,mag.pharm., Nadica Malnar,mag.pharm., Dubravka Galler,mag.pharm., Snježana Muškardin,mag.pharm., Radmila Načeta,mag.pharm. Predlaže se da se i magistrima farmacije omogući osnivanje ustanove za zdravstvenu skrb – u kojoj može djelovati i samo jedna ljekarnička jedinica. Naime prema postojećoj situaciji, a to se u članku 109 predlaže i u novom prijedlogu zakona, ostalim zdravstvenim radnicima omogućeno je osnivanje ustanove za zdravstvenu skrb u kojoj se pruža zdravstvena zaštita u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini, pa se dozvoljava da u toj ustanovi djeluje i samo jedna ordinacija – za obiteljsku medicinu ili za opću dentalnu medicinu ili medicinu rada. Budući ljekarnička djelatnost također spada u primarnu zdravstvenu zaštitu, ne vidi se razlog da se pravo koje je dozvoljeno doktorima medicine i dentalne medicine i medicinskim biokemičarima, onemogućava magistrima farmacije koji da bi imali ljekarničku ustanovu moraju imati najmanje dvije ljekarničke jedinice. U tom smislu bilo bi potrebno uskladiti Zakon o ljekarništvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2959 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 110. | Članak 110., stavak 3., nakon “i prema nalogu doktora medicine” dodati “ili primalje” Obrazloženje: Prijedlog zakona predviđa da primalje budu sastavan dio tima primarne zdravstvene skrbi; stoga ih treba predvidjeti u ovom članku zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2960 | Hrvatska komora fizioterapeuta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 110. | Predlaže se brisanje stavka 2. članka 110. koji glasi: "Ustanova iz stavka 1. ovoga članka može obavljati fizikalnu terapiju u kući." Predlažemo zakonodavcu da dugoročno isplanira organizaciju fizikalne terapije u kućnom okruženju kroz temeljnu djelatnost „fizikalne terapije“ na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite, a ne kao posebnu djelatnost „u kući“ jer za to nema stručne niti znanstvene osnove te da se iznađe prijelazno rješenje za one Ustanove za zdravstvenu njegu koje provode „fizikalnu terapiju u kući“. OBRAZLOŽENJE: Ustanova za zdravstvenu njegu je specifična ustanova sestrinske djelatnosti gdje je izmjenama ZZZ 1. 07. 2013. dodan ovaj stavak 2. uz protivljenje struke i Hrvatske komore fizioterapeuta jer nije specificirano da ista ustanova „mora“ imati "fizikalnu terapiju u kući" nego ako "želi". Nadalje u Mreži javno zdravstvene službe je po istome specificirana kao "posebna djelatnost fizikalna terapija u kući" a koja djelatnost nije prepoznata u nijednoj zemlji EU što je u suprotnosti s temeljnom djelatnosti "fizikalne terapije“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2961 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 110. | unutar navodnika je dodani tekst 110/1 Ustanova za zdravstvenu njegu jest zdravstvena ustanova koja provodi zdravstvenu njegu, rehabilitaciju "i palijativnu skrb" bolesnika. 110/2 Ustanova iz stavka 1. ovoga članka može obavljati fizikalnu terapiju "i palijativnu skrb" u kući. 110/3 Ustanova iz stavka 1. ovoga članka može sukladno izvješću patronažne sestre i prema nalogu doktora medicine "i koordinatora palijativne skrbi u domu zdravlja" privremeno stacionarno zbrinjavati bolesnike kojima je potrebna zdravstvena njega, rehabilitacija "i palijativna skrb". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2962 | Goran Cvetojević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 110. | Ustanova za zdravstvenu njegu koja provodi i rehabilitaciju bolesnika nije jasno definirana sa djelatnostima koje provodi. Naime - Ministarstvo zdravstva je prilikom izdavanja suglasnosti za otvaranje dijela ustanova za zdravstvenu njegu u kući i rehabilitaciju, od osnivača tražilo poštivanje tehničkih uvjeta (Pravilnik) koji su zahtjevali ispunjenje uvjeta za obavljanje fizikalne terapije uvlastitom prostoru (dvorana za kineziterapiju, švedske lijestve, oprema za pružanje fizioterapiskih procedura,...). Iz navedenoga je jasno da se takva oprema i prostor trebala koristiti u provođenju fizikalne terapije u vlastitom prostoru a ne u fizikalnoj terapiji u kući bolesnika. Mnoge ustanove i danas posjeduju tehničke i normativne uvjete za provođenje fizikalnu terapiju u vlastitom prostoru što i rade, a Ministarstvo zdravstva im u nadzorima to osporava To jasno vidimo iz presude Upravnog suda u Zagrebu (broj UsL-1521/16 od 01.veljače 2018. godine) koja je nedvojbeno potvrdila da ustanova za zdravstvenu njegu u kući i rehabilitaciju pod pojmom rehabuilitacije može obavljati fizikalnu terapiju u svom prostoru ukoliko isti odgovara tehničkim uvjetima. Stoga smatram da se treba korigirati opis djelatnosti koje provode ustanove za zdravstvenu njegu i istima omogučiti doregistraciju za provođenje fizikalne terapije u vlastitom prostoru ako zapošljavaju fizioterapeute i ispunjavaju tehničke uvjete. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2963 | Udruga fizioterapeuti u kući | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 110. | Smatramo da se fizikalna terapija u kući bolesnika može i treba obavljati kroz ustanove za zdravstvenu njegu u kući i rehabilitaciju, no također smatramo da se fizioterapeutu mora omogučiti otvaranje ustanova za fizikalnu terapiju i/ili fizikalnu terapiju u kući bolesnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2964 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 111. | Prijedlog dopune članka 111: Predlažemo dopunu članka 111. na način da se iza riječi “postelja“, umjesto točke stavi zarez i doda: „ i/ili mobilnih timova“. Obrazloženje: Smatramo da se predloženom dopunom omogućava pružanje palijativne skrbi od strane ustanove za palijativnu skrb putem mobilnih timova u domu korisnika palijativne skrbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2965 | Hrvatska komora fizioterapeuta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 111. | U članku 111. dodati stavak 2. "Ustanova za palijativnu skrb pruža i ambulantnu podršku palijativnom pacijentu i njegovoj obitelji te palijativnu skrb u kući. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da jedna institucija bi trebala imati posebno educirani kadar za podršku palijativnom pacijentu i obitelji i tako rasteretila bolničko zbrinjavanje pacijenata u terminalnoj fazi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2966 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 111. | Stacionarni hospicij prima pacijente u posljednjoj fazi života, kad liječenje u bolnici nije potrebno, a skrb kod kuće ili u staračkom domu nije moguća. U mnogim zemljama je funkcija stacionarnog hospicija slična funkciji jedinice palijativne skrbi, dok se u drugim zemljama može uočiti jasna razlika. Stacionarni hospicij zahtijeva multiprofesionalni tim koji skrbi za pacijente i njihove obitelji kroz holistički pristup. U pogledu sestrinskog osoblja, poželjan je omjer od barem jedne, a po mogućnosti 1,2 medicinske sestre po krevetu. Liječnik s edukacijom iz palijativne skrbi trebao bi biti dostupan 24 sata dnevno. Trebala bi postojati i predana suradnja stručnjaka za psihosocijalnu i duhovnu skrb, kao i volontera. Temeljni tim u stacionarnom hospiciju sastoji se od sestara, te zahtijeva izravan pristup educiranom liječniku. Prošireni tim čine socijalni radnici, psiholozi, stručnjaci za duhovnu skrb, fizioterapeuti, dijetetičari, logopedi i radni terapeuti, kao i volonteri. Stacionarni hospicij zahtijeva domaći ugođaj s pristupom za osobe s invaliditetom, jednokrevetnim ili dvokrevetnim sobama za pacijente i kapacitetom od najmanje osam kreveta. Hospicij treba biti opremljen sobama za društvene i terapijske aktivnosti. Stacionarni hospicij trebao bi biti autonomna organizacijska jedinica s vlastitim timom i najmanje osam kreveta. Sobe za pacijente trebaju biti opremljene kupaonicom. Treba osigurati prenoćišta za rodbinu. Izvor: EUROPEAN JOURNAL OF PALLIATIVE CARE, 2009; 16(6) 279 Bijela knjiga o standardima i normativima za hospicijsku i palijativnu skrb u Europi Preporuke Europskogudruženja za palijativnu skrb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2967 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 111. | U članak treba dodati (tekst je pod navodnicima) Ustanova za palijativnu skrb jest zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost palijativne skrbi pružanjem zdravstvenih usluga "neizlječivim i umirućim bolesnicima" u stacionaru, odnosno putem palijativnih postelja, "prema preporuci liječnika obiteljske medicine, mobilnog palijativnog tima ili bolničkog palijativnog tima, a temeljem dijagnoze Z51.5". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2968 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 111. | Članak 111. Ustanova za palijativnu skrb jest zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost palijativne skrb pružanjem zdravstvenih usluga bolesnicima u stacionaru, odnosno putem palijativnih postelja. Gradski ured za zdravstvo Savjet za zdravlje Grada Zgareba Smatramo potrebnim dopuniti na način da se obavlja palijativna skrb pružanjem cjelovite palijativne skrbi, uključujući zdravstvenu, psihosocijalnu i duhovnu skrb u stacionaru odnosno putem palijativnih postelja a sve sukladno Strategiji palijativne skrbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2969 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 111. | Članak 111. Ustanova za palijativnu skrb jest zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost palijativne skrb pružanjem zdravstvenih usluga bolesnicima u stacionaru, odnosno putem palijativnih postelja. Smatramo potrebnim postojeću odredbu Zakona dopuniti na način da se opiše kako se palijativna skrb obavlja pružanjem cjelovite palijativne skrbi, uključujući zdravstvenu, psihosocijalnu i duhovnu skrb u stacionaru odnosno putem palijativnih postelja a sve sukladno Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi 2017. – 2020. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2970 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamijeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2971 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2972 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2973 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2974 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2975 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2976 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Slažem se s komentarom HKMB-a. "Predlažemo da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ HKMB predlaže da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2977 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2978 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2979 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2980 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. stavak 4. predlažemo da se mijenja i glasi: „Poliklinika ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu na neodređeno vrijeme.„ Obrazloženje uz članak 112. i članak 147: određivanjem zapošljavanja na neodređeno vrijeme, zadire se u uvjete radnopravnih odnosa i slobode poslovanja, između ostalog, i privatnih subjekata. Dapače radi se diskriminaciji prema pojedinim organizacijskim oblicima u kojima se može pružati zdravstvena djelatnost, budući da trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, nemaju propisan uvjet da moraju zapošljavati radnike na neodređeno. Nejasno je zašto se radi razlika, u radopravnom statusu zaposlenika između dva ustrojbena oblika koja mogu pružat istu razinu zdravstvene zaštite (specijalističko-konzilijarnu). Iz navedenog razloga, kako se ne bi pogodovalo jednom određenom ustrojbenom obliku, a drugog stavljalo u nepovoljniji položaj, potrebno je ujednačiti uvjete za poliklinike i trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti. S druge pak strane, po ovakvoj formulaciji dana je široka ovlast da se pravilnikom propiše da osim jednog doktora medicine po djelatnosti, kao što je do sada bilo, i ostali zdravstveni radnici, dakle i medicinske sestre, moraju biti zaposlene na neodređeno vrijeme. Za navedeno ne postoji niti jedno logično obrazloženje. Ne vidimo potrebe postrožavati navedenu odredbu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2981 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2982 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | U stavku 3) prelažemo dopunu s rječju „specijalističkom“ ispred riječi „laboratoriju“. Obrazloženje: Poliklinika je SKZZ i prema tome u laboratorijima se izvode specijalističke laboratorijske pretrage (iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, citologije, mikrobiologije i sl.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2983 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. U stavku 3) prelažemo dopunu s rječju „specijalističkom“ ispred riječi „laboratoriju“. Obrazloženje: Poliklinika je SKZZ i prema tome u laboratorijima se izvode specijalističke laboratorijske pretrage (iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, citologije, mikrobiologije i sl.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2984 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2985 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Predlažem da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2986 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. U stavku 3) prelažemo dopunu s rječju „specijalističkom“ ispred riječi „laboratoriju“. Obrazloženje: Poliklinika je SKZZ i prema tome u laboratorijima se izvode specijalističke laboratorijske pretrage (iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, citologije, mikrobiologije i sl.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2987 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2988 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2989 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2990 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2991 | ZORAN ŠIFTAR | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | umjesto "laboratoriju" treba stajati "medicinsko-biokemijske, i druge laboratorijske djelatnosti" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2992 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2993 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2994 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2995 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2996 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2997 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2998 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2999 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1: „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamijeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3000 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3001 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. Predlažem da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ Predlažem da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3002 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. stavak 3. izraz „laboratoriju" predlažem zamijeniti sa „specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju" Obrazloženje: poliklinika obavlja specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, vidljivo u istom članku stavak 1, pa prema tome medicinsko-biokemijski laboratorij mora biti specijalistički. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3003 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3004 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3005 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamijeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3006 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3007 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3008 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3009 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1: „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3010 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3011 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3012 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3013 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3014 | Aleksandra Maravić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Podržavam prijedlog HKMB da se u stavku (3) ovog članka uz laboratorij treba dodati: "specijalistički" Obrazloženje: Jasnim definiranjem nazivlja i poštivanjem standarda uvodi se red u sustav. Kako se u točki (1) navodi da se u poliklinici obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, razvidno je da bi za potrebe takve djelatnosti bio potreban specijalistički laboratorij. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3015 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3016 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3017 | Matea Mijatović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3018 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Dodano je pod navodnicima: (2) Poliklinika ovisno o djelatnostima za koje se osniva može osigurati uvjete za dnevnu bolnicu "i dnevnu palijativnu bolnicu". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3019 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | U potpunosti se slažem s komentarom HKMB: Predlažemo da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ HKMB predlaže da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3020 | NIVES BOŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3021 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3022 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | U članku 112. stavku 4. predlažemo brisati riječi "na neodređeno vrijeme”. Obrazloženje: Izričaj ”na neodređeno vrijeme” pravno nije opravdan obzirom kako se već ranije navodi ”zapošljavati”. Poštivanje normativa i standarda ne može se vezati u oblike zapošljavanja pogotovo kada se tu radi o ustanovama u mreži, ali i izvan mreže zdravstvene djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3023 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3024 | IVANA JAKUŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3025 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Predlažemo da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ HKMB predlaže da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3026 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju“. Pojašnjenje: U poliklinici se obavlja SKZZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3027 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3028 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3029 | Marina Dujmić Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3030 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | U članku 112. stavak 4. NPZ-a brisati tekst „na neodređeno vrijeme“. Obrazloženje: NPZ ponovno ulazi u područje radnog prava, pa legalizirane oblike rada i trajanje rada sužava samo na rad na neodređeno vrijeme, a ZOR, kao viši zakon koji ukida niži, daje pravo zasnivanja radnog odnosa na određeno/neodređeno vrijeme, s punim i nepunim radnim vremenom, dopunski radni odnos na određeno/neodređeno vrijeme, rad korisnika starosne mirovine do ½ PRV također na određeno/neodređeno vrijeme i… Prema tome, potrebno je prepustiti poduzetniku/poslodavcu da on sam, prema potrebama rada organizira proces rada (a svi propisi iz sfere rada i poreznog sustava prava/obveze vežu za potrebe radnog procesa). Ako privatnik osniva polikliniku, onda on oprezno utvrđuje svoju organizaciju rada, broj i strukturu zaposlenih, kako bi njihov rad i količinu rada prilagodio uvjetima tržišta. Ako bi pak takva poliklinika sklopila ugovor sa osigurateljem, bilo kojim, prihvatila bi činjenicu da je osiguratelj utvrdio svoj standard broja zdravstvenih radnika i normativ njihovog vremena rada, što je uvjet za kalkulaciju njegove cijene /usluge. Prema tome, NPZ može i mora propisati samo činjenicu da zdravstvenu uslugu može obavljati samo zdravstveni radnik bez obzira na mjesto i prostor gdje se usluga obavi. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3031 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3032 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112, stavak 3 predlažem izmjenu: :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Predlažem dodavanje stavka 5: " AKo poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktroa meicine i jednog magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalista" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3033 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. Slažem se s komentarom Lorene Honović: "Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3034 | Karla Kegalj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3035 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Slažem se s komentarom Lorene Honović: "Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3036 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3037 | Leida Tandara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ Prewma definiciji iz 1 stavka ovog članka poliklinika je zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, pa stoga i laboratorij mora zadovoljavati uvjete specijalističkog laboratorija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3038 | Angelika Julardžija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3039 | Maja Jeršek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3040 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3041 | MARIJA DRENJANČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3042 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Predlažem da se stavak (3) članka 112 dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju.“ Pojašnjenje: Poliklinika je po definiciji u stavku (1) ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, što zahtjeva postojanje i specijalističkog medicinsko-biokemijskog laboratorija sa svim ostalim zahtjevima za laboratorij te razine djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3043 | ZVONIMIR PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3044 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3045 | Sanja Salamunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3046 | Ivana Lakošeljac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak (1) „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3047 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3048 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3049 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3050 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3051 | Dajana Kopjar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3052 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112, stavak 3. umjesto „laboratoriju“ treba pisati „specijalističkom laboratoriju“ Obrazloženje: poliklinika po definiciji spada u SZZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3053 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) - riječi: "dijagnostika i medicinska rehabilitacija" zamijeniti riječima: "laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3054 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3055 | KATARINA PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3056 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 3057 | Vedrana Feketija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1: "Dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3058 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3059 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1: „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3060 | Valentina Ivanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3061 | Mario Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3062 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3063 | Ivana Šargovinski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3064 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3065 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3066 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3067 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3068 | Suzana Harabajsa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3069 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112, Stavak 1 Riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamijeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3070 | Marija Zelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3071 | Hrvatska udruga citotehnologa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112, Stavak 1 Riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3072 | Lidija Eržić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3073 | Martina Abramović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3074 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3075 | Tajana Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3076 | Ljubica Farkaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | (1) Poliklinika jest zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija, osim bolničkog liječenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3077 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3078 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3079 | Renata Skala | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3080 | Doris Tomljanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Nepotrebno se navodi u stavku 4 da Poliklinika mora zapošljavati radnike u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, jer Ministarstvo zdravstva ne može izdati rješenje o početku rada Poliklinike-ako se kod očevida ne dokaže raspolaganje odgovarajućim kadrom - kako je to navedeno u Pravilnku o standardima i normativima koji se odnose na prostor, RADNIKE i medicinsko-tehničku opremu. Naime, niti jedan pravni subjekt ako stječe prihode ne može biti bez radnika, pa smatram da to ne treba pisati u zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3081 | Suzana Hančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | (1) Poliklinika jest zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija, osim bolničkog liječenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3082 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3083 | RENATA NEMET-GUŽVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3084 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3085 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3086 | Mia Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3087 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3088 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3089 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3090 | Josipa Ivić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3091 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3092 | KATJA PULJČAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Stavak (1): „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3093 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3094 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3095 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3096 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3097 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3098 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3099 | Sanja Kuštreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. | Članak 112 Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3100 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3101 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3102 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3103 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3104 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3105 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3106 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3107 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3108 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. st.1. predlažemo da se mijenja i glasi: Opća bolnica, bolnica i specijalna bolnica su zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost dijagnostike, liječenja, medicinske rehabilitacije i terapije i zdravstvene njege bolesnika te osiguravaju boravak i prehranu bolesnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3109 | HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113 stavak 1 potrebno je definirati na ovaj način: (1) Opća bolnica, specijalna bolnica su zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost dijagnostike, liječenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika te osiguravaju boravak, sanitarnu zaštitu i prehranu bolesnika. Obrazloženje: mišljenja smo kako je stavka „sanitarna zaštita“ koja se obavlja u okviru djelatnosti sanitarnog inženjer stvarno iznimno važna i nužna na svim razinama, zdravstvenih ustanova općenito. Upravo iz razloga što obuhvaća osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane i vode za ljudsku potrošnju, HACCP, kontrolu mikroklimatskih uvjeta i higijene smještaja pacijenata te kontrolirano provođenje dezinfekcijskih (sterilizacijskih) postupaka opreme i prostorija s ciljem suzbijanja bolničkih infekcija. Stoga je treba definirati kao samostalnu sveobuhvatnu djelatnost koja se sada u praksi obavlja kroz segmente mnogih drugih djelatnosti na parcijalan i nesvrhovit način čime je onemogućeno pružanje učinkovite zdravstvene zaštite pacijentu. Predlaže se objediniti sve poslove navedene poslove u okviru sanitarne zaštite čiji su nositelji zdravstveni radnici sanitarni inženjeri sukladno Zakonu o djelatnostima u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3110 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | očka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3111 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3112 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3113 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3114 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3115 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3116 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1: „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3117 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | U članku 113. stavak 1. iza riječi „zdravstvene njege“ predlažu se dodati riječi: - “i ljekarničke skrbi“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3118 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3119 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3120 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3121 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3122 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3123 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1:„ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3124 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3125 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3126 | Megi Pavletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. (1) Opća bolnica i specijalna bolnica su zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost dijagnostike, liječenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika te osiguravaju boravak, sanitarnu zaštitu i prehranu bolesnika. Obrazloženje: mišljenja smo kako je stavka sanitarna zaštita koja bi se nadodala u stavak 1. ovoga članka važna jer obuhvaća osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane i vode za ljudsku potrošnju, HACCP, kontrolu mikroklimatskih uvjeta i higijene smještaja pacijenata te kontrolirano provođenje dezinfekcijskih (sterilizacijskih) postupaka operativnog pribora, opreme i prostorija s ciljem suzbijanja bolničkih infekcija i uspješniji oporavak bolesnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3127 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3128 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | U Članak 113 dodati ''sanitarnu zaštitu.'' 1) Opća bolnica i specijalna bolnica su zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost dijagnostike, liječenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika te osiguravaju boravak, sanitarnu zaštitu i prehranu bolesnika. Obrazloženje: mišljenja smo kako je stavka sanitarna zaštita koja bi se nadodala u stavak 1. ovoga članka važna jer obuhvaća osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane i vode za ljudsku potrošnju, HACCP, kontrolu mikroklimatskih uvjeta i higijene smještaja pacijenata te kontrolirano provođenje dezinfekcijskih (sterilizacijskih) postupaka operativnog pribora, opreme i prostorija s ciljem suzbijanja bolničkih infekcija i uspješniji oporavak bolesnika te ostalih sanitarnih uvijeta koje spadaju u područje djelatnosti sanitarnog inženjerstva definirano čl.3 Zakona o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3129 | Matea Mijatović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3130 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | novi tekst je unutar navodnih znakova (1) Opća bolnica i specijalna bolnica su zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost dijagnostike, liječenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika, "kao i palijativne skrbi na za to određenom odjelu", te osiguravaju boravak i prehranu bolesnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3131 | NIVES BOŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3132 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3133 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3134 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3135 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3136 | Marina Dujmić Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3137 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3138 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3139 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3140 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3141 | Karla Kegalj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3142 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3143 | Angelika Julardžija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3144 | Maja Jeršek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3145 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3146 | MARIJA DRENJANČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3147 | ZVONIMIR PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3148 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3149 | Ivana Lakošeljac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak (1) djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3150 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3151 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3152 | Dajana Kopjar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3153 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3154 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se u stavak 1. doda i "ljekarnička skrb". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3155 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) - riječi: "djelatnost dijagnostike" zamijeniti riječima: "djelatnost laboratorijske dijagnostike". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3156 | Andrija Lesar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | U stavak 1. potrebno je nadodati i "sanitarna zaštita" jer isto podrazumijeva osiguravanje zdravstveno ispravne hrane, vode za ljudsku potrošnju, mikroklimatskih uvjeta i higijene smještaja, što je neophodno za normalan rad. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3157 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3158 | KATARINA PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3159 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3160 | Vedrana Feketija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3161 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3162 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1: „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3163 | Valentina Ivanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3164 | Mario Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3165 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3166 | Ivana Šargovinski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3167 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3168 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3169 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3170 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Predlažem u članku 113., stavak (1), iza riječi 'zdravstvene njege' nadodati 'i ljekarničke skrbi' | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3171 | Martina Kranjec Šakić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Predlažem u članku 113. stavak 1. iza riječi „zdravstvene njege“ dodati riječi “i ljekarničke skrbi“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3172 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3173 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3174 | Emilija Katarina Lozo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se u stavak 1. doda i "ljekarnička skrb". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3175 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se u stavak 1. doda i "ljekarnička skrb". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3176 | Suzana Harabajsa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113, Stavak 1 Riječi „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3177 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113, Stavak 1 Riječi „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3178 | Marija Zelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3179 | Hrvatska udruga citotehnologa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113, Stavak 1 Riječi „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3180 | Lidija Eržić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3181 | Martina Abramović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3182 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3183 | Tajana Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3184 | Ljubica Farkaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3185 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3186 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3187 | Renata Skala | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3188 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3189 | RENATA NEMET-GUŽVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | , Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3190 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3191 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3192 | Mia Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3193 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3194 | Darija Kuruc Poje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3195 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3196 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3197 | Josipa Ivić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3198 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3199 | KATJA PULJČAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Stavak (1): „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3200 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3201 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3202 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3203 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3204 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3205 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3206 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | U članku 113. stavak 1. iza riječi „zdravstvene njege“ predlažu se dodati riječi: - “i ljekarničke skrbi“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3207 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | • Članak 113. Predlaže se u članku 113. stavku 1. iza riječi „zdravstvene njege“ dodati riječi: “i ljekarničke skrbi“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3208 | Marija Mikulčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Pod točka 1 bi trebalo uvrstiti da opće i specijalne bolnice obavljaju i ljekarničku skrb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3209 | Sanja Kuštreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. | Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3210 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3211 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3212 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3213 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3214 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3215 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. predlažemo iza stavka 1. dodati stavak 2. koji glasi: Bolnica jest zdravstvena ustanova koja može obavljati djelatnosti koje obavlja opća bolnica, izuzev hitne medicine. Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3. Obrazloženje uz članke 70., 113. i 114. Zakon ne bi trebao ograničavati tip vlasništva u pravu na osnivanje bolnica koje bi po svom sadržaju prelazile opseg specijalne bolnice, jer za to ne postoji opravdani razlog. Potrebno je stvoriti uvjete koji će i privatnim pravnim osobama omogućiti osnivanje bolnice koja se bazira na multidisciplinarnom principu liječenja, tzv. bolnica, koja omogućuje dijagnostiku i liječenje cjelovitim multidisciplinarnim pristupom i sinergijom više složenijih kako kirurških tako i nekirurških zdravstvenih djelatnosti. Postojeća zakonska regulativa, niti kroz predložene izmjene u opsegu obavljanja dodatnih djelatnosti za specijalnu bolnicu, to ne omogućuje privatnim pravnim osobama. Stoga predlažemo da se uz postojeće zdravstvene ustanove u dijelu bolničkog sustava uvede jedan novi među oblik između opće bolnice i specijalne bolnice. Dakle bolnicu koja bi imala mogućnost obavljati više djelatnosti za razliku od specijalne, a manje djelatnosti u odnosu na one koje obavlja opća bolnica. Time bi se spriječila diskriminacija po tipu vlasništva, jer u zemljama Europske unije bolnice koje u smislu sadržaja imaju karakteristike opće bolnice, mogu osnivati i privatni entiteti. S druge pak strane, osim za potrebe pružanja cjelovite zdravstvene usluge građanima, valja uzeti u obzir i inozemne pacijente. Činjenica je da se u svijetu, i u Republici Hrvatskoj bilježi porast potražnje zdravstvenih usluga od strane inozemnih pacijenata, kao i da je zdravstveni turizam najbrže rastuća grana gospodarstva. Uvažavajući, porast zdravstvenog turizma, koji se ne razvija više samo u određenim uskim djelatnostima kao što je dentalna medicina, plastična kirurgija ili rehabilitacija, jer je potražnja sada za cjelovitim multidisciplinarnim pristupom i sinergijom više složenijih kako kirurških tako i nekirurških zdravstvenih djelatnosti, potrebno je takvom pacijentu omogućiti korištenje usluga u okviru jedne ustanove, a što mu omogućava ovakav vid bolnice. Budući da je predloženim izmjenama zakona proširen krug osnivača specijalne bolnice, tako da istu sada mogu osnivati i fizičke osobe, dakle zakonskom izmjenom očito se teži lakšoj i većoj mogućnosti osnivanja zdravstvenih ustanova, u takvom svjetlu deregulacije i dosadašnjeg strogog propisivanja vrste osnivača: pravna /fizička osoba kao i javni/privatni subjekt nejasno je iz kojeg razloga onda pravna osoba ne bi mogla osnivati novu vrstu „bolnice“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3216 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3217 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3218 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3219 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3220 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3221 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3222 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3223 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3224 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1: umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3225 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3226 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3227 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3228 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3229 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3230 | Matea Mijatović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3231 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | dodatak u navodnicima (1) Opća bolnica jest zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti kirurgije, interne medicine, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva te hitne medicine, "palijativne medicine" i ima posteljne, dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3232 | NIVES BOŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3233 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3234 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3235 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3236 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3237 | Marina Dujmić Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3238 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3239 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3240 | Gordana Mamlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3241 | Angelika Julardžija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3242 | Maja Jeršek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3243 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3244 | MARIJA DRENJANČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnosti ke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3245 | ZVONIMIR PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3246 | Sanja Salamunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114, Stavak 1 : umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3247 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3248 | Ivana Lakošeljac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak(1) umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3249 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3250 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3251 | Dajana Kopjar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3252 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) - umjesto riječi: "dijagnostičke", staviti riječi: "laboratorijsko dijagnostičke". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3253 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3254 | KATARINA PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3255 | Vedrana Feketija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3256 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3257 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3258 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1: umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3259 | Valentina Ivanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3260 | Mario Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3261 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3262 | Ivana Šargovinski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3263 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3264 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3265 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3266 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3267 | Suzana Harabajsa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114, Stavak 1 Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3268 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114, Stavak 1 Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3269 | Marija Zelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3270 | Hrvatska udruga citotehnologa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3271 | Lidija Eržić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3272 | Martina Abramović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3273 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3274 | Tajana Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3275 | Ljubica Farkaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3276 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3277 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3278 | Renata Skala | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3279 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3280 | RENATA NEMET-GUŽVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3281 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3282 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3283 | Mia Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3284 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3285 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3286 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3287 | Josipa Ivić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3288 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3289 | KATJA PULJČAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Stavak (1): „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3290 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3291 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3292 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3293 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3294 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3295 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3296 | Sanja Kuštreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. | Članak 114 Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3297 | Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 115. | Specijalna bolnica Krapinske Toplice (dalje u tekstu: SBKT) predlaže da se u članku 115. stavku 2. briše dio odredbe koji glasi: ".. osim hitne medicine". SBKT smatra da se i specijalnim bolnicama treba omogućiti obavljanje djelatnosti hitne medicine, naročito u ruralnim krajevima gdje je udaljenost odnosno dostupnost hitne medicine, ako se ona ne obavlja u specijalnoj bolnici, vrlo često poprilično i vremenski i prostorno udaljena, a što nikako nije u skladu s načelima zdravstvene zaštite. Naime, djelatnost hitne medicine obavlja se u SBKT od ranih 90 - ih godina. Bolesnici s akutnim koronarnim sindromom primarno se obrađuju, trijažiraju i pripremaju za hitnu koronarografiju kroz Hitnu internističku ambulantu SBKT i u najkraćem mogućem roku prosljeđuju na hitnu koronarografiju u kliniku MAGDALENA. Obzirom na blizinu Hitne internističke ambulante SBKT i kardiološkog laboratorija klinike MAGDALENA, smještenog u istoj zgradi, transport bolesnika traje 2 - 3 minute. Navedeni način zbrinjavanja bolesnika s akutnim koronarnim sindromom rezultira odličnim rezultatima liječenja - smrtnost bolesnika s akutnim infarktom miokarda sa ST elevacijom koji prođu kroz Hitnu internističku ambulantu SBKT je 1.5 %. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3298 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 115. | Predlažemo da se u članku 115. stavku 2. briše dio odredbe koji glasi: „osim hitne medicine.“ Naime, smatramo da se i specijalnim bolnicama treba omogućiti obavljanje djelatnosti hitne medicine, naročito u ruralnim krajevima gdje je udaljenost odnosno dostupnost hitne medicine, ako se ona ne obavlja u specijalnoj bolnici, vrlo često poprilično i vremenski i prostorno udaljena, a što nikako nije u skladu s načelima zdravstvene zaštite. Djelatnost hitne medicine obavlja se u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice od ranih 90-ih godina. Bolesnici, stanovnici i gosti s područja Krapinsko-zagorske županije, s akutnim koronarnim sindromom primarno se obrađuju, trijažiraju i pripremaju za hitnu koronarografiju kroz našu Hitnu internističku ambulantu te u najkraćem mogućem roku prosljeđuju na hitnu koronarografiju u Kliniku "Magdalena". Obzirom na blizinu naše Hitne internističke ambulante i kardiološkog laboratorija Klinike "Magdalena", smještenog u istoj zgradi, transport bolesnika traje svega 2-3 minute. Navedeni način zbrinjavanja bolesnika s akutnim koronarnim sindromom rezultira odličnim rezultatima liječenja - smrtnost bolesnika s akutnim infarktom miokarda sa ST elevacijom koji prođu kroz našu Hitnu internističku ambulantu je svega 1.5%. Zdravstvene ustanove s područja Krapinsko-zagorske županije, uključujući i Zavod za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije mišljenja su da je nastavak obavljanja djelatnosti hitne medicine u Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice nužan! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3299 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3300 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Predlažemo stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijsog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3301 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3302 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3303 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3304 | Sonja Podolar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Slažem se sa prijedlogom Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Zdravstvena ustanova iz stavka 1. mora imati osiguran specijalistički medicinsko-biokemijski laboratorij | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3305 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3306 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U potpunosti se slažem s komentarom HKMB-s. "Predlažemo stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16)." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3307 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3308 | Mirjana Špehar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3309 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Članak 116. u stavku 1. dopuniti riječju „bolnica“, odnosno; Opća bolnica, bolnica i specijalna bolnica moraju u svom sastavu imati jedinice za: – specijalističko-konzilijarno liječenje i – stacionarno liječenje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3310 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3311 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3312 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3313 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3314 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Predlažem stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijsog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine; broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3315 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U stavku 2) predlaže se dopuna s rječju „specijalističku“ ispred „medicinsko-biokemijsku“ tako da glasi „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opća bolnica je SKZZ i u skladu s tim u medicinsko-biokemijskim laboratorijima se izvode specijalističke pretrage te smatramo da je važno razgraničiti naziv u skladu s razinom ZZ. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3316 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3317 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3318 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3319 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3320 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3321 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3322 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3323 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U članku 116. stavak 2. alineja 2. iza riječi „medicinskim proizvodima “ predlažu se dodati/staviti riječi„“i magistralnim/galenskim pripravcima.“, tako da glasi: - „- opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim proizvodima“ OBRAZLOŽENJE: Radi se o ujednačavanju ovog pojmovnog sadržaja teksta/navoda sa već ranije uporabljenim u ovom Nacrtu prijedloga Zakona (čl.30.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3324 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Članak 116. Predlažem stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3325 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3326 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Potpuno podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3327 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3328 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3329 | Aleksandra Maravić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog HKMB da se uz stavak (2) uz "medicinsko biokemijsku i drugu dijagnostiku“ treba dodati: "specijalističku" i izmijeniti ga u: "specijalističku medicinsko biokemijsku i drugu dijagnostiku" Obrazloženje: U općim i specijalnim bolnicama se provodi specijalističko konzilijarna zdravstvena zaštita, za potrebe ove razine zdravstvene zaštite je potrebna specijalistička medicinsko biokemijska i druga dijagnostika. Definiranje medicinsko biokemijske djelatnosti kao specijalističke, ukazuje na razinu zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3330 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U članku 116. stavku 2. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijsku i drugu. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II – nema nikakve potrebe posebno izdvajati medicinsko-biokemijsku dijagnostiku kada ista ionako spada pod viši pojam laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3331 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3332 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | dodano pod navodnicima (1) Opća bolnica i specijalna bolnica moraju u svom sastavu imati jedinice za: – specijalističko-konzilijarno liječenje i – stacionarno liječenje. – "postelje za palijativnu skrb". (3) Zdravstvene ustanove iz stavka 1. ovoga članka mogu imati dnevnu bolnicu te dnevnu bolnicu za palijativnu medicinu ovisno o potrebama djelatnosti koje obavljaju. (4) Pod dnevnom bolnicom iz stavka 3. ovoga članka smatra se oblik organizacije i način pružanja dijagnostičko-terapijskih postupaka zdravstvene zaštite "i postupaka palijativne skrbi" izvanbolničkih bolesnika uz dnevni boravak bolesnika u bolnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3333 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Prva dnevna bolnica za palijativnu medicinu bila je otvorena u Općoj bolnici u Koprivnici 2011. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3334 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | dodano pod navodnicima (1) Opća bolnica i specijalna bolnica moraju u svom sastavu imati jedinice za: – specijalističko-konzilijarno liječenje i – stacionarno liječenje. – "postelje za palijativnu skrb". (3) Zdravstvene ustanove iz stavka 1. ovoga članka mogu imati dnevnu bolnicu te dnevnu bolnicu za palijativnu medicinu ovisno o potrebama djelatnosti koje obavljaju. (4) Pod dnevnom bolnicom iz stavka 3. ovoga članka smatra se oblik organizacije i način pružanja dijagnostičko-terapijskih postupaka zdravstvene zaštite "i postupaka palijativne skrbi" izvanbolničkih bolesnika uz dnevni boravak bolesnika u bolnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3335 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3336 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Predlažemo stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijsog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3337 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Predlaže se promjena u stavku 2) umjesto „medicinsko-biokemijsku“ u prvom retku i „patologiju“ u 5 retku „citološku i mikrobiološku dijagnostiku“ u šestom retku u „specijalističku laboratorijsku dijagnostiku (medicinsko-biokemijsku, citologiju, patologiju, mikrobiologiju)“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini laboratorijske dijagnostike radi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3338 | Mihaela Gaće | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Predlažem stavak 2. alineju 1. 116 članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3339 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3340 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Članak 116, stavak 2, alineja 1 nadopuniti riječima:" radiološku, specijalističko medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3341 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3342 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3343 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3344 | Marija Čuljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Slažem se s mišljenjem HKZR SRMLD | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3345 | Martina Prusac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog faramceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3346 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | slaem se sa Hrvatskom komorom zdravstvenih radnika i Jasnom Matić - Voditeljicom Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3347 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U članku 116. stavku 2. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijsku i drugu. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II – nema nikakve potrebe posebno izdvajati medicinsko-biokemijsku dijagnostiku kada ista ionako spada pod viši pojam laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3348 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga treba specificirati kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijsog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3349 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3350 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3351 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Članak 116, stavak 2, točka 1. „medicinsko-biokemijsku“ promijeniti u „specijalističku medicinsko biokemijsku“ Obrazloženje: opća i specijalna bolnica su dio sekundarne zdravstvene zaštite, te stoga su i djelatnosti specijalističke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3352 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3353 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Predlažem da se u stavku 2. mijenja alineja 2. tako da glasi: - „Ljekarnu za opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima te galenskim i magistralnim pripravcima“ Trenutno je situacija da neke bolnice nemaju ljekarne ili nemaju zaposlene farmaceute. Predlažem da se u stavku 2. doda nova alineja koja glasi:“ljekarničku skrb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3354 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U članku 116. stavku 2. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijsku i drugu. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II – nema nikakve potrebe posebno izdvajati medicinsko-biokemijsku dijagnostiku kada ista ionako spada pod viši pojam laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3355 | Karla Baričević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3356 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore za izmjenom članka 116. i nadopunom alineje 2 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3357 | Martina Kranjec Šakić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam predložene izmjene Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekaničke komore: Članak 116. Predlaže se u stavku 2. mijenjati alineju 2. tako da glasi: - „Ljekarnu za opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima te galenskim i magistralnim pripravcima“ Predlaže se u stavku 2. dodati novu alineju koja glasi:“ljekarničku skrb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3358 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3359 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U članku 116. stavak 2. alineja 2. iza riječi „medicinskim proizvodima “ predlažu se dodati/staviti riječi„“i magistralnim/galenskim pripravcima.“, tako da glasi: - „- opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim proizvodima“ OBRAZLOŽENJE: Radi se o ujednačavanju ovog pojmovnog sadržaja/navoda sa već ranije uporabljenim u ovom Nacrtu prijedloga Zakona (čl.30.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3360 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | • Članak 116. Predlaže se u stavku 2. mijenjati alineju 2. tako da glasi: - „Ljekarnu za opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima te galenskim i magistralnim pripravcima“ Predlaže se u stavku 2. dodati novu alineju koja glasi:“ljekarničku skrb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3361 | Marija Mikulčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. | U stavku 6 umjesto "opskrbu lijekovima i medicinskim materijalom" smatram da je bitno navesti "ljekarnu za opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima" da se osigura u svakoj bolnici nabava i distribucija lijekova od strane farmaceuta koji su stručnjaci za lijekove. Trenutno je situacija da neke bolnice ni nemaju ljekarne pa onda ni stručnjaka za lijekove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3362 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3363 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3364 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Podržavam prijedlog Lorene Honović | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3365 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3366 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Kako su kategorizacija i akreditacija bolnica dvije različite stvari, smatramo da tekst članka 117. treba ostati sa dvije predložene stavke te da nije potrebno uvoditi novi stavak kojime bi se sustav akreditacije ograničio na jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije. Unutar bolnica postoje odjeli i laboratoriji koji se često akreditiraju prema specifičnim standardima koje provode stručna međunarodna tijela koja imaju svoje inspektore. Stoga ograničavati se na jednu Agenciju za provedbu akreditacije nije preporučljivo. Na primjer, u području hematologije potiče se akreditacija prema JACIE standardu, u području imunogenetike prema EFI standardu i sl. Ograničavanje sustava akreditacije ujedno ograničava razvoj specifičnih područja medicine u smislu poboljšanja sustava sljedivosti svih procesa u specifičnim kliničkim i laboratorijskim okruženjima. Razvoj medicine uvelike ovisi o širem pristupu problematici i svako ograničavanje sustava koje bi onemogućilo komunikaciju ili usklađivanje s međunarodnim standardima specifičnim za pojedino područje predstavlja ograničenje za pojedine grane medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3367 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3368 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3369 | Anamarija Rade | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3370 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3371 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3372 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3373 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Članak 117. Predlažem stavak 2. ovog članka izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3374 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Podržavam prijedlog Lorene Honović | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3375 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Pojašnjenje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3376 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | U članku 117. stavku 1. predlažemo brisati točku i dodati riječi ", uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora." Obrazloženje: Obrazloženje sukladno ranijim člancima o pitanjima gdje struka može dati korisna mišljenja ministru. U stavku 2. predlažemo iza riječi "kvaliteti rada" unijeti riječi "i primjeni smjernica". Na kraju stavka 2. predlažemo brisati točku i dodati riječi ", uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora." Obrazloženje: Obrazloženje sukladno ranijim člancima o pitanjima gdje struka može dati korisna mišljenja ministru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3377 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3378 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Pojašnjenje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3379 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Članak 117, stavak 2. treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3380 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3381 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Pojašnjenje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3382 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. | Kategorizacija i akreditacija bolnica često se spominju zajedno, međutim akreditacija bolnica je dobrovoljna, te je li bolnica za nešto akreditirana ili nije nema veze sa kategorijom bolnice koja predstavlja rezultat osnovne djelatnosti bolnice, te općenito organizacije bolničkog zdravstvenog sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3383 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 118. | Na koje se socijalne usluge misli? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3384 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 118. | Važno je precizirati na koje se usluge socijalne skrbi odnosi stavak 2. i koji su izvori financiranja, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3385 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 118. | (1) Iznimno od članka 115. ovoga Zakona specijalne bolnice mogu pružati usluge socijalne skrbi u skladu s propisima iz područja socijalne skrbi. Precizirati koje usluge iz socijalne skrbi i izvore financiranja? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3386 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 118. | Članak 118. (1) Iznimno od članka 115. ovoga Zakona specijalne bolnice mogu pružati usluge socijalne skrbi u skladu s propisima iz područja socijalne skrbi. Precizirati koje usluge iz socijalne skrbi i izvore financiranja (2) Troškovi usluga iz stavka 1. ovoga članka podmiruju se u skladu s propisima iz područja socijalne skrbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3387 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske i radiološke dijagnostike“; stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. U protivnom, ukoliko nekim slučajem ipak ostane u tekstu, iza riječi „sestrinstva“ potrebno je dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva. Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3388 | MARIJA BURELA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5: Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicinsku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3389 | MARIJA BURELA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3390 | Gabrijela Begić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U članku 120. stavku 5. predlaže se nakon riječi sestrinstva u nastavku dodati riječi: i medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3391 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3392 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3393 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120., stavak 5., nakon riječi “sestrinstva” dodati “ili primaljstva”. Obrazloženje: Vjerojatno je pogreškom izostavljeno primaljstvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3394 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3395 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3396 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3397 | Iva Friščić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U stavku 5) potrebno je ispraviti riječi „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ tako da stavak glasi: Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3398 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3399 | Jelena Buben | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3400 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3401 | Ivona Brkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3402 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3403 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3404 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U čl. 120. st. 5. koji glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, odnosno sestrinstva.“ predlaže se iza riječi „biokemije,“ dodati riječ „primaljstva“. Obrazloženje: U Kliničkim bolničkim centrima na klinikama za ginekologiju i porodiljstvo izvodi se nastavni program studija primaljstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3405 | Mirjana Špehar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3406 | Martina Kramar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3407 | Katarina Pajtak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3408 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3409 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje sa službenim nazivljem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3410 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje sa službenim nazivljem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3411 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3412 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje sa službenim nazivljem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3413 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Predlažem stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3414 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3415 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Predlažem stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3416 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Predlažem stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3417 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5: Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicinsku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3418 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3419 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3420 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3421 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3422 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3423 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3424 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3425 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3426 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3427 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5: Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicinsku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3428 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3429 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Predlažem stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3430 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3431 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3432 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3433 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3434 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3435 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3436 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicinsku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3437 | Josip Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti se slazem s prijedlogom Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3438 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3439 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3440 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3441 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5: Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3442 | Pavica Šonjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti se slažem s prijedlogom i obrazloženjem Hrvatske komore medicinskih biokemičara, kao i svih kolega koji predlažu da stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3443 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3444 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3445 | Ivona Kuktić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | u stavku 5) potrebno je ispraviti riječi „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ tako da stavak glasi: Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3446 | Ante Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3447 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3448 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3449 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3450 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3451 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3452 | Romina Paliska Banišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3453 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3454 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3455 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3456 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3457 | Matea Mijatović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3458 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | (6) Kliničke ustanove u svojoj djelatnosti imaju odjele za bolničku palijativnu skrb u kojima se također odvija nastavni program studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, odnosno sestrinstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3459 | Dario Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3460 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Slažem se s komentarom HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3461 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Slažem se s komentarom HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3462 | NIVES BOŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3463 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3464 | Brankica Brnčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5:Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3465 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. * točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3466 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti podržavam prijedlog HKMB. Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3467 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3468 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3469 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3470 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3471 | Marina Dujmić Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3472 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3473 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Objašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3474 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120., stavak 5 treba dopuniti: "Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva." Medicinska biokemija i laboratorijska medicina je puni i ispravni nazic zanimanja te ga je potrebno tako i navesti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3475 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3476 | Angelika Julardžija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3477 | Gordana Mamlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3478 | Marija Čuljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120, Stavak 5, nakon riječi "sestrinstva" u nastavku dodati riječi: "i medicinsko laboratorijske dijagnostike". Obrazloženje: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3479 | Maja Jeršek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3480 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3481 | MARIJA DRENJANČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3482 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Predlažem izmjenu članka 120. stavka (5). na način da glasi: "Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva." Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3483 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U članku 120. stavku 5. predlaže se nakon riječi sestrinstva u nastavku dodati riječi: i medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3484 | Davorka Bebek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3485 | ZVONIMIR PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3486 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: MEDICINSKA BIOKEMIJA I LABORATORIJSKA MEDICINA JEST ISPRAVAN NAZIV te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan NAZIV SPECIJALIZACIJE MEDICINSKA BIOKEMIJA I LABORATORIJSKA MEDICINA što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3487 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3488 | Sanja Salamunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120, Stavak 5, nakon riječi "sestrinstva" u nastavku dodati riječi: "i medicinsko laboratorijske dijagnostike". Obrazloženje: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3489 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3490 | Ivana Lakošeljac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120 Stavak (5) Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3491 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3492 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3493 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120, stavak 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3494 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3495 | Hrvatska komora zdravstvenih radnika SR ZRTD | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. st 5. iza teksta „odnosno sestrinstva“ dodati tekst “ TE DRUGIH VISOKIH UČILIŠTA ZDRAVSTVENOG USMJERENJA”. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3496 | Dajana Kopjar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3497 | Danica Vavidec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3498 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120, stavak 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3499 | Nataša Čonka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3500 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) - riječ: "dijagnostike" zamijeniti riječima: "laboratorijske dijagnostike". Točka (5) - izbaciti riječi: "(...) i medicinske biokemije". Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3501 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3502 | KATARINA PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3503 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U članku 120. stavku 5. predlaže se nakon riječi sestrinstva u nastavku dodati riječi: i medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3504 | Vedrana Feketija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Uuvrstiti riječ „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Iza riječi "sestrinstva" dodati riječi …"i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike". Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3505 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“. Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“. Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3506 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5: Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3507 | Valentina Ivanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3508 | Mario Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3509 | Gabrijela Begić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3510 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3511 | Ivana Šargovinski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3512 | HRVATSKA UDRUGA LABORATORIJSKE MEDICINE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5: iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3513 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | U članku 120. stavku 5. predlaže se nakon riječi sestrinstva u nastavku dodati riječi: i medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3514 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3515 | Sanela Mišetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3516 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike. Točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3517 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3518 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3519 | Suzana Harabajsa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: U Kliničkim bolničkim centrima u Republici Hrvatskoj ne postoje Klinički zavodi za medicinsku biokemiju već Klinički zavodi za laboratorijsku dijagnostiku. Nije potrebno isticati medicnisku biokemiju jer je to samo jedna od grana laboratorijske djelatnosti. U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ , a ne jedina. Nastavni programi magistara laboratorijske dijagnostike i magistara medicinske biokemije se izvode u Kliničkim zavodima za laboratorijsku dijagnostiku u Kliničkim bolničkim centrima RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3520 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3521 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3522 | Hrvatska udruga citotehnologa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer u Kliničkim bolničkim centrima Republike Hrvatske ne postoje Klinički zavodi za medicinsku biokemiju već Klinički zavodi za laboratorijsku dijagnostiku. Nepotrebno je isticati medicinsku biokemiju jer je to samo jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti. U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ što znači da nije jedina. Nastavni programi magistara laboratorijske dijagnostike i magistara biokemije se izvode u Kliničkim zavodima za laboratorijsku dijagnostiku u Kliničkim bolničkim centrima RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3523 | Marija Zelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3524 | Lidija Eržić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3525 | Martina Abramović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (5) Izbaciti riječi „i medicinske biokemije“. Objašnjenje: medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3526 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3527 | Erna Mirković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3528 | Tajana Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3529 | Ljubica Farkaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | (5) Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i laboratorijske dijagnostike odnosno sestrinstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3530 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Objašnjenje: Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicinsku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3531 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3532 | Renata Skala | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3533 | Suzana Hančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | (5) Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i laboratorijske dijagnostike odnosno sestrinstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3534 | Suzana Hančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (5) Izbaciti riječi „i medicinske biokemije“. Objašnjenje: medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3535 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3536 | RENATA NEMET-GUŽVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3537 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3538 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3539 | Mia Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3540 | Ljubica Farkaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3541 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3542 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3543 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3544 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3545 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3546 | Josipa Ivić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3547 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3548 | KATJA PULJČAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Stavak (5):Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1. kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3549 | Anđelka Bugarin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. (5) Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Također, Članak 120. (5) iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3550 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3551 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3552 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3553 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3554 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3555 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3556 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3557 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3558 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3559 | Sanja Kuštreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3560 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 121. | U članku 121. predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi : „U kliničkim ustanovama izvodi se klinička nastava sveučilišnih i stručnih studija te obrazovni programi koji se temelje na načelima cjeloživotnog učenja.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3561 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 121. | U članku 121. predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi : „U kliničkim ustanovama izvodi se klinička nastava sveučilišnih i stručnih studija te obrazovni programi koji se temelje na načelima cjeloživotnog učenja.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3562 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 122. | U članku 122.predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi: „Naziv klinička ustanova fakulteta dodjeljuje ministar na prijedlog fakulteta zdravstvenog usmjerenja.“ U stavku 3. predlaže se na kraju rečenice dodati zarez i riječi: „te medicinskih fakulteta i Stomatološkog fakulteta.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3563 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 122. | U članku 122.predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi: „Naziv klinička ustanova fakulteta dodjeljuje ministar na prijedlog fakulteta zdravstvenog usmjerenja.“ U stavku 3. predlaže se na kraju rečenice dodati zarez i riječi: „te medicinskih fakulteta i Stomatološkog fakulteta.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3564 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 122. | U članku 122. stavku 3. predlažemo brisati točku i dodati riječi ", te uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora." Predlažemo dodati i stavak 4. koji glasi: "(4) Ako tijelo iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje." Obrazloženje: Vidjeti prethodna obrazloženja Komore kada se radi o pitanjima struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3565 | Suzana Harabajsa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 122. | Članak 112, Stavak 1 Riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3566 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 123. | U članku 123. stavku 2. podstavku 2. predlažemo promjenu postotka zbrinjavanja pacijenata izvan jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je sjedište kliničke ustanove budući da ni jedna klinička ustanova u Republici Hrvatskoj ne zbrinjava toliki postotak pacijenata koji zadovoljava navedeni uvjet. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3567 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 123. | U članku 123. stavku 2. podstavku 2. predlažemo promjenu postotka zbrinjavanja pacijenata izvan jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je sjedište kliničke ustanove budući da ni jedna klinička ustanova u Republici Hrvatskoj ne zbrinjava toliki postotak pacijenata koji zadovoljava navedeni uvjet. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3568 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 123. | U članku 123. stavku 4. predlažemo brisati točku i dodati riječi ", uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora." Predlažemo dodati i stavak 5. koji glasi: "(4) Ako tijelo iz stavka 4. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 4. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje." Obrazloženje: Vidjeti prethodna obrazloženja Komore kada se radi o pitanjima struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3569 | Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 123. | U stavku 1) iza "klinička ustanova" predlažemo dodati "nacionalni centar je zdravstvena ustanova tercijarne razine zdravstvene zaštite" U stavku 2) iza naziva "nacionalna bolnica " predlažemo dodati "i nacionalni centar" U stavku 2) alineja 1) iza "kliničkim " predlažemo dodati " i ostalim stručnim smjernicama" U stavku 3) iza naziva "nacionalna bolnica" predlažemo dodati " i nacionalni centar". U stavku 4) iza "klinički bolnički centri" predlažemo dodati " te druge ustanove tercijarne razine zdravstvene zaštite za dodjelu naziva nacionalni centar ." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3570 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 123. | Mišljenja sam da je 70% preveliki postotak, to bi značilo da se u KBC Zagreb liječi (samo) 30% pacijenata iz Grada Zagreba? Što određuje nacionalnu bolnicu, udio pacijenata koji se liječi iz drugih županija ili visoka specijaliziranost postupaka koje ta bolnica obavlja? Prije nego se neka bolnica proglasi nacionalnom, trebao bi se propisati "put pacijenta" kroz kategorije bolnica. Osim toga, ako postoji nacionalna bolnica, zašto u Nacrtu prijedloga zakona nisu nabrojane ostale kategorije (županijska, gradska) ili se još ne zna hoće li kategorije biti po brojevima ili nazivima? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3571 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | U st. 2.al.5. umjesto riječi "visokokvalificiranih" treba upisati riječ "visokoškolovanih" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3572 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3573 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3574 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | "Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3575 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | U potpunosti podržavam prijedlog HKMB | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3576 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3577 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3578 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3579 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3580 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3581 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 3582 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Slažem se u potpunosti sa Hrvatskom komorom medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3583 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3584 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3585 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3586 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3587 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3588 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3589 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3590 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Članak 124. Predlažem stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3591 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3592 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3593 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Slažem se u potpunosti sa Hrvatskom komorom medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3594 | Josip Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Podrzavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3595 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3596 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3597 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Članak 124. predlaže se brisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3598 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3599 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Slažem se s komentarom HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3600 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Slažem se s komentarom HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3601 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Slažem se s komentarima HKZR, Jasna Matić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3602 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Članak 124 U stavku 2, „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Objašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3603 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3604 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3605 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Članak 124 U stavku 2, „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Objašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3606 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Predlažem izmjenu članka 124. stavka 2., alineja 5 ovog članka: "Zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Medicinska biokemija i laboratorijska medicina je ispravan naziv zanimanja, stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) što je i vidljivo iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3607 | Marija Čuljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Slažem se s komentarima HKZR, Jasna Matić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3608 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Predlažem izmjenu članka 124. stavka (2). podstavka 5 na način da glasi: "- zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, shodno odluci Sveučilišta u Zagrebu). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3609 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | U članku 124. stavak 2. podstavak 5. predlaže se iza riječi medicine staviti zarez i dodati riječi medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama II i VI. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3610 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Slažem se s komentarima Ane Pocrnje, Josipe Periše i Gordane Jurišić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3611 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Članak 124, stavak 2, točka 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3612 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3613 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | Članak 124, stavak 2, točka 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3614 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | U članku 124. stavak 2. podstavak 5. predlaže se iza riječi medicine staviti zarez i dodati riječi medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod komentarima članaka 48 i 120. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3615 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. | U stavku 1. stoji da Sveučilište kliničkoj ustanovi može dodijeliti naziv sveučilišna klinička ustanova, a u stavku 2 mjerila za dodjelu naziva sveučilišna bolnica. Govorimo li o ustanovi ili o bolnici? Potrebno je uskladiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3616 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 125. | Predlažemo brisati stavak 3. Sukladno posebnom propisu koji uređuje visoko obrazovanje izvedbenim nastavnim planom utvrđuju se nastavnici i suradnici za izvođenje nastave. Na temelju izvedbenog natavnog plana s nastavnicima i suradnicima sklapaju se ugovori za izvođenje nastave te ne postoji potreba da ministar odobrava izvođenje takvih oblika nastave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3617 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 126. | U članku 126. predlaže se izmjena stavka 1. na način da glasi : „Nastavnici i osobe u suradničkim zvanjima – zdravstveni radnici koji izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe fakulteta zdravstvenog usmjerenja mogu zasnovati istodobno radni odnos sa zdravstvenom ustanovom i fakultetom zdravstvenog usmjerenja na način da u zdravstvenoj ustanovi, odnosno fakultetu, obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom, tako da njihovo puno radno vrijeme iznosi najviše 48 sati tjedno.“ Iza stavka 1. predlaže se dodati novi stavak 2. koji bi glasio: „Uredbom iz članka 162. ovog Zakona određuje se dodatak na osnovne plaće nastavnika i osoba u suradničkim zvanjima - zdravstvenih radnika koji izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe fakulteta zdravstvenog usmjerenja te koji imaju zasnovan radni odnos istodobno sa zdravstvenom ustanovom i s fakultetom na način da u zdravstvenoj ustanovi, odnosno fakultetu obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom (klinički dodatak za nastavu).“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3618 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 126. | U članku 126. predlaže se izmjena stavka 1. na način da glasi : „Nastavnici i osobe u suradničkim zvanjima – zdravstveni radnici koji izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe fakulteta zdravstvenog usmjerenja mogu zasnovati istodobno radni odnos sa zdravstvenom ustanovom i fakultetom zdravstvenog usmjerenja na način da u zdravstvenoj ustanovi, odnosno fakultetu, obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom, tako da njihovo puno radno vrijeme iznosi najviše 48 sati tjedno.“ Iza stavka 1. predlaže se dodati novi stavak 2. koji bi glasio: „Uredbom iz članka 162. ovog Zakona određuje se dodatak na osnovne plaće nastavnika i osoba u suradničkim zvanjima - zdravstvenih radnika koji izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe fakulteta zdravstvenog usmjerenja te koji imaju zasnovan radni odnos istodobno sa zdravstvenom ustanovom i s fakultetom na način da u zdravstvenoj ustanovi, odnosno fakultetu obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom (klinički dodatak za nastavu).“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3619 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 127. | U članku 127. predlaže se dodati novi stavak 4. koji bi glasio: „Visoko učilište iz stavka 1. ovog članka može provoditi specifične mjere zdravstvene zaštite studenata u mreži javne zdravstvene službe.“ | Nije prihvaćen | Predložena definicija je uža od definicije navedene u prijedlogu ovoga Zakona. |
| 3620 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 127. | U članku 127. predlaže se dodati novi stavak 4. koji bi glasio: „Visoko učilište iz stavka 1. ovog članka može provoditi specifične mjere zdravstvene zaštite studenata u mreži javne zdravstvene službe.“ | Nije prihvaćen | Predložena definicija je uža od definicije navedene u prijedlogu ovoga Zakona. |
| 3621 | Dom zdravlja ZAGREB-ZAPAD | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 129. | Članak 129. kod nabrajanja djelatnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iza riječi „školske medicine“ kao dodatnu djelatnost predlažemo dodati riječi „ gerontologije“. | Nije prihvaćen | Aktivnosti gerontologije se provode u okviru djelatnosti javnog zdravstva. |
| 3622 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 129. | U članku 129. među djelatnosti HZJZ iza riječi ".... školske medicine", dodati djelatnost "medicinske informatike". | Nije prihvaćen | Područje informatike nije zdravstvena djelatnost. |
| 3623 | Spomenka Tomek-Roksandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 129. | Čl. 129. u trećem retku prvog odlomka iza školske medicine, nadopuna s GERONTOLOGIJE, ispred mentalnog zdravlja. | Nije prihvaćen | Aktivnosti gerontologije se provode u okviru djelatnosti javnog zdravstva. |
| 3624 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 129. | Višak je zarez iza riječi "epidemiologije", dakle ne nabraja se epidemiologije, zaraznih bolesti, nego se misli na "za obavljanje djelatnosti epidemiologije zaraznih bolesti te kroničnih i nezaraznih bolesti..." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3625 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3626 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3627 | Dom zdravlja ZAGREB-ZAPAD | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | Članak 130. stavak 1. kod nabrajanja poslova Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iza riječi „školske i adolescentne medicine“ kao dodatni posao predlažemo dodati riječi „gerontologije“. | Nije prihvaćen | Aktivnosti gerontologije se provode u okviru djelatnosti javnog zdravstva. |
| 3628 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | U članku 130. među poslove zavoda dodati poslove djelatnosti medicinske informatike: ◊ planira, predlaže, koordinira razvoj i održava nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav koji povezuje sve razine zdravstvene zaštite | Nije prihvaćen | Pitanja nadležnosti u području informatizacije sustava zdravstava rješavat će se posebnim propisom. |
| 3629 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3630 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | U članku 130. stavku 1. predlaže se brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE:Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima. | Nije prihvaćen | Komore će i nadalje voditi registre sukladno svojim javnim ovlastima. |
| 3631 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3632 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | U stavku 1. članka 130. u alineji 32. brišu se riječi: „te nadzire prikupljanje podataka i koordinira rad ostalih registara u zdravstvu“ obzirom da nije propisano koji su to registri i na koji način će se isto koordinirati. Također u istoj alineji ovog članka nije jasno što to i kakvo prikupljanje podataka nadzire HZJZ obzirom da za nadzor nad prikupljanjem podataka provode druge institucije. Isto je protivno Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka. | Nije prihvaćen | Komore će i nadalje voditi registre sukladno svojim javnim ovlastima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo sukladno posebnim propisima kontinuirano prikuplja javno zdravstvene statističke podatke iz područja svoje nadležnosti. |
| 3633 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3634 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3635 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3636 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | • Članak 130. Predlaže se u članku 130. stavku 1. brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE: Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima | Nije prihvaćen | Komore će i nadalje voditi registre sukladno svojim javnim ovlastima. |
| 3637 | Martina Kranjec Šakić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarnike komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. U članku 130. stavku 1. predlaže se brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE:Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima. | Nije prihvaćen | Komore će i nadalje voditi registre sukladno svojim javnim ovlastima. |
| 3638 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3639 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | U članku 130. stavku 1. predlaže se brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE:Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima. | Nije prihvaćen | Komore će i nadalje voditi registre sukladno svojim javnim ovlastima. |
| 3640 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | • Članak 130. Predlaže se u članku 130. stavku 1. brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE: Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima | Nije prihvaćen | Komore će i nadalje voditi registre sukladno svojim javnim ovlastima. |
| 3641 | Spomenka Tomek-Roksandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | Čl. 130. stavak (1) Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavlja sljedeće poslove: iza školske i adolescente medicine, nadopuna s GERONTOLOGIJE, ispred mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti. | Nije prihvaćen | Aktivnosti gerontologije se provode u okviru djelatnosti javnog zdravstva. |
| 3642 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | Članak je preopsežan i ulazi u područje mjera zdravstvene zaštite, što bi po meni trebalo biti uređeno statutom HZJZ, jer se zna što je sadržaj javnozdravstvenih djelatnosti pa ih u zakonu nije potrebno nabrajati. Začuđuje međutim u tolikom broju nabrojanih poslova da nema niti jedan posao vezan uz starenje stanovništva , a nema niti praćenje pokazatelja potrošnje u sustavu zdravstva, što sada već i rade kroz sustav zdravstvenih računa (SHA), a bilo bi potrebno da se potrošnja u sustavu zdravstva (a i šire) prati prema značajnim javnozdravstvenim problemima (kardiovaskularne bolesti, dijabetes, maligne bolesti itd.). Što je referentna laboratorijska djelatnost? Koja je to djelatnost? Koja struka ju obavlja? | Primljeno na znanje | Starenje stanovništva kao i sustav zdravstvenih računa u okviru su nabrojenih poslova ali nisu izrijekom nabrojani jer bi to zahtijevalo širenje popisa poslova koji i onako može djelovati previše detaljan (kao što je navedeno u početku ovog komentara). Referentna laboratorijska djelatnost odnosi se na djelatnost mikrobiologije i ekologije, a proizlazi iz činjenice da HZJZ ima strateške obaveze prema međunarodnim i nacionalnim tijelima. Dakle, HZJZ niti na području mikrobiologije niti na području ekologije ne provodi samo analize već na temelju tih analiza kao i podataka i informacija iz drugih ustanova donosi preporuke i mišljenje o zdravstvenoj situaciji i o utjecaju na zdravlje te o potrebnim mjerama radi zaštite zdravlja ljudi. Referentna djelatnost također uključuje uvođenje novih metoda, edukaciju drugih službenih laboratorija, te provođenje tzv. Proficiency testinga odnosno provođenje laboratorijskih interkalibracija i provjere kvalitete rada. Takvu ulogu drugi laboratoriji na tom području nemaju. Uz navedeno, mnoge pretrage i analize koje se vrlo rijetko provode te financijski nisu isplative za druge ustanove, HZJZ ima obavezu provoditi (primjerice antraks). |
| 3643 | Ivan Pristaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. | U članku 130, stavku (1) nakon devete točke dodati desetu točku: "medicinske informatike i biostatistike" | Nije prihvaćen | Pitanja nadležnosti u području informatizacije sustava zdravstava rješavat će se posebnim propisom. |
| 3644 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 131. | Članak 131., stavak 3., podstavak 9, nakon “izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja, uključujući” dodati “poslijeporođajnu depresiju” Obrazloženje: Istraživanja u Britaniji (iz 2017.) su pokazala da je najveći uzrok smrti žena u godini nakon poroda uzrokovan lošim mentalnim zdravljem. U Hrvatskoj se tom problematikom nitko ne bavi sustavno, stoga je važno u ovom zakonu naglasiti važnost mentalnog zdravlja nakon trudnoće. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3645 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 131. | 10. Članak 131. – djelatnost županijskih Zavoda za javno zdravstvo treba značajno izmijeniti na način da se Zavodi u nekim djelatnostima ne ograničavaju na područje samo svoje županije. To se naročito odnosi na regionalne zavode koji pružaju usluge i za okolne županije. Naročito se to odnosi na poslove ugovorene na tržištu, po čemu bi se tržište Zavoda ograničavalo samo na prostor jedne županije. Dio djelatnosti iz članka 130. (HZJZ) treba prebaciti i u županijske Zavode jer naročito veći županijski Zavodi i obavljaju navedene djelatnosti. Dio djelatnosti iz članka 130. (HZJZ) koji se treba prebaciti i u županijske Zavode: • prati i evaluira prehrambeno stanje stanovništva te predlaže javnozdravstvene mjere za unapređenje prehrane, te predlaže normative organizirane prehrane pojedinih skupina stanovništva koje donosi ministar o ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj čimbenika okoliša na zdravlje ljudi, izrađuje procjene rizika za zdravlje, procjenu utjecaja čimbenika okoliša na zdravlje te predlaže i sudjeluje u provođenju mjera za sprečavanje njihovih štetnih utjecaja o obavlja stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima vezano uz osiguranje zdravog okoliša, zraka i zdravlja ljudi, uključujući i mjerenja čimbenika okoliša od utjecaja na zdravlje i njihovo praćenje o sudjeluje u školovanju zdravstvenih radnika i drugih stručnjaka, provodi stručna i znanstvena istraživanja iz područja javnog zdravstva Dio djelatnosti koja se treba dodati u županijske Zavode za javno zdravstvo: • provodi specijalistički staž, sukladno posebnim ovlaštenjima Ministarstva zdravstva Stavke u djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo koje treba korigirati ili nadopuniti: (2) Zavod za javno zdravstvo obavlja djelatnosti epidemiologije zaraznih bolesti te kroničnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske i adolescentne medicine, mentalnog zdravlja (i – brisati) prevencije (i liječenja bolesti – dodati) ovisnosti, na području jedinice područne (regionalne) samouprave. (3) Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja sljedeće poslove: • zdravstvenog prosvjećivanja s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti • provodi specifičnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te fakultetima na svom području • prati, proučava, evaluira i izvješćuje o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj onesposobljenosti starijih ljudi te predlaže zdravstvene mjere (za svoje područje – brisati) • prikuplja, kontrolira i analizira statistička izvješća iz područja zdravstva uključujući bolesti ovisnosti, na razini jedinica područne (regionalne) samouprave za potrebe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo • na zahtjev (župana, odnosno gradonačelnika- brisati i umjesto toga dodati „čelnika jedinica lokalne uprave i samouprave“) , prati i ocjenjuje zdravstveno stanje stanovništva na tom području • kontinuirano provodi mjere higijensko-epidemiološke zaštite s epidemiološkom analizom stanja (na području jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) i po potrebi provodi protuepidemijske mjere te nadzire provođenje obveznih imunizacija • provodi mjere gerontološke zdravstvene zaštite • analizira epidemiološko stanje, planira, predlaže i sudjeluje u provođenju mjera i aktivnosti za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje bolesti ovisnosti • provodi zaštitu mentalnog zdravlja, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti, što obuhvaća prevenciju, rano otkrivanje, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti kao i mjere očuvanja mentalnog zdravlja u zajednici • surađuje sa zdravstvenim i drugim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provedbi dijagnostike i liječenja bolesti ovisnosti te rehabilitacije i društvene integracije ovisnika • nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te provodi preventivne i protuepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (za područje jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) • obavlja mikrobiološku djelatnost (od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave – brisati) • prati, proučava, analizira i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju, površinske i otpadne vode, stanje vodoopskrbe te zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta opće uporabe (za područje jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) • sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene zaštite u izvanrednim prilikama • prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okoliša i hrane na zdravstveno stanje stanovništva (jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) • sudjeluje u planiranju, predlaganju i provođenju mjera promicanja tjelesnog, mentalnog i spolnog/reproduktivnog zdravlja • sudjeluje u planiranju, predlaganju i provođenju mjera za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje kroničnih nezaraznih bolesti uključujući bolesti ovisnosti • obavlja raspodjelu obveznih cjepiva ordinacijama na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave • može obavljati stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima (i ovlaštenjima – dodati) vezano uz zaštitu okoliša i zaštitu zraka • obavlja i ostale poslove za potrebe obavljanja javnozdravstvene djelatnosti sukladno posebnim propisima. Ukoliko se u djelatnosti neće brisati formulacije „za područje jedinice područne (regionalne) samouprave“ treba dodati poseban stavak: „Zavodi koji su tehnički i kadrovski potpuno opremljeni, osposobljeni i akreditirani, mogu obavljeti dio djelatnosti i izvan područja jedinice područne (regionalne) samouprave.“ Obrazloženje: Ako se ograničimo na županije, onda veći Zavodi ne mogu pružati drugim Zavodima dio usluga za npr. Hrvatske vode i sl. To se vrlo nepovoljno odražava na velike Zavode koji pomažu manjim Zavodima u dijelu u kojem ovi nisu osposobljeni materijalno i kadrovski. Ako se ograničimo na županije, smanjujemo si tržište i otvaramo širom vrata privatnoj konkurenciji koja nema ta ograničenja. To bi dovelo do toga da se npr. za natječaj Hrvatskih cesta i sl., koji se obavljaju na teritoriju cijele RH mogu javiti samo svi Zavodi na čijem terenu se odvija posao kao zajednica ponuditelja. Ukoliko bi netko od privatnih konkurenata uložio prigovor na natječaj jer Zavodi mogu obavljati djelatnost samo na području svoje županije, uspio bi iz svakog većeg natječaja izbaciti Zavode, a to nam nije u interesu. Nadalje, i za npr. mikrobiološku dijagnostiku veći Zavodi obavljaju poslove i za okolne županije jer mali Zavodi nemaju razvijene sve dijagnostičke metode i nemaju sve uređaje koje veći imaju pa se njihovi pacijenti upućuju u druge zavode. Posebna priča su akreditirane metode, koje su uvjet u nekim natječajima. Neki Zavodi obavljaju neke poslove analize voda i za susjedne države, a prema novim uvjetima Hrvatskih voda, izgleda da će neke metode moći raditi samo neki Zavodi, dok se ostali osposobe i akreditiraju. Postoji međusobni dogovor Zavoda da se ne ulazi jedan drugome u teritorij i to se uglavnom poštuje, međutim u ovim situacijama se upravo oslanjamo jedni na druge i u mnogim slučajevima formiramo zajednice ponuditelja i podizvršitelje. Ovakva formulacija šteti potencijalno svima jer mali Zavodi neće moći ponuditi cjelokupne predmete nabave, a veliki se neće moći uključiti u poslove izvan svoje županije. Profitirati će privatne firme kojima će biti širom otvorena vrata i nad kojima neće biti nikakve kontrole. S druge strane, činjenica je da ugovorene djelatnosti s HZZO-om ne pokrivaju stvarne troškove timova te Zavodi nedostatak prihoda iz ugovorene djelatnosti pokrivaju iz prihoda sa tržišta. Ukoliko Zavodima, na način kako je predloženo budu značajno smanjeni prihoda sa tržište te tržište ograničeno, većina Zavoda će prijeći u status kroničnih gubitaša, što će se vrlo nepovoljno odraziti ne samo na Zavode nego i na cijeli zdravstveni sustav. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3646 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 131. | Članak 131. – djelatnost treba značajno izmijeniti na način da se Zavodi u nekim djelatnostima ne ograničavaju na područje samo svoje županije. to se naročito odnosi na regionalne zavode koji pružaju usluge i za okolne županije. Naročito se to odnosi na poslove ugovorene na tržištu, po čemu bi se tržište Zavoda ograničavalo samo na prostor jedne županije. Dio djelatnosti iz članka 130. (HZJZ) treba prebaciti i u županijske Zavode. Dio djelatnosti iz članka 130. (HZJZ) koji se treba prebaciti i u županijske Zavode: ◊ prati i evaluira prehrambeno stanje stanovništva te predlaže javnozdravstvene mjere za unapređenje prehrane, te predlaže normative organizirane prehrane pojedinih skupina stanovništva koje donosi ministar ◊ ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj čimbenika okoliša na zdravlje ljudi, izrađuje procjene rizika za zdravlje, procjenu utjecaja čimbenika okoliša na zdravlje te predlaže i sudjeluje u provođenju mjera za sprečavanje njihovih štetnih utjecaja ◊ obavlja stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima vezano uz osiguranje zdravog okoliša, zraka i zdravlja ljudi, uključujući i mjerenja čimbenika okoliša od utjecaja na zdravlje i njihovo praćenje ◊ sudjeluje u školovanju zdravstvenih radnika i drugih stručnjaka, provodi stručna i znanstvena istraživanja iz područja javnog zdravstva Dio djelatnosti koja se treba dodati u županijske zavode: - provodi specijalistički staž, sukladno posebnim ovlaštenjima Ministarstva zdravstva Stavke u djelatnosti koje treba korigirati ili nadopuniti: (2) Zavod za javno zdravstvo obavlja djelatnosti epidemiologije zaraznih bolesti te kroničnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske i adolescentne medicine, mentalnog zdravlja (i – brisati) prevencije (i liječenja bolesti – dodati) ovisnosti, na području jedinice područne (regionalne) samouprave. (3) Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja sljedeće poslove: ◊ zdravstvenog prosvjećivanja s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti ◊ provodi specifičnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te fakultetima na svom području ◊ prati, proučava, evaluira i izvješćuje o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj onesposobljenosti starijih ljudi te predlaže zdravstvene mjere (za svoje područje – brisati) ◊ prikuplja, kontrolira i analizira statistička izvješća iz područja zdravstva uključujući bolesti ovisnosti, na razini jedinica područne (regionalne) samouprave za potrebe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ◊ na zahtjev (župana, odnosno gradonačelnika- brisati i umjesto toga dodati „čelnika jedinica lokalne uprave i samouprave“) , prati i ocjenjuje zdravstveno stanje stanovništva na tom području ◊ kontinuirano provodi mjere higijensko-epidemiološke zaštite s epidemiološkom analizom stanja (na području jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) i po potrebi provodi protuepidemijske mjere te nadzire provođenje obveznih imunizacija ◊ provodi mjere gerontološke zdravstvene zaštite ◊ analizira epidemiološko stanje, planira, predlaže i sudjeluje u provođenju mjera i aktivnosti za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje bolesti ovisnosti ◊provodi zaštitu mentalnog zdravlja, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti, što obuhvaća prevenciju, rano otkrivanje, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti kao i mjere očuvanja mentalnog zdravlja u zajednici ◊ surađuje sa zdravstvenim i drugim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provedbi dijagnostike i liječenja bolesti ovisnosti te rehabilitacije i društvene integracije ovisnika ◊ nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te provodi preventivne i protuepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (za područje jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ obavlja mikrobiološku djelatnost (od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ prati, proučava, analizira i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju, površinske i otpadne vode, stanje vodoopskrbe te zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta opće uporabe (za područje jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene zaštite u izvanrednim prilikama ◊ prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okoliša i hrane na zdravstveno stanje stanovništva (jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ sudjeluje u planiranju, predlaganju i provođenju mjera promicanja tjelesnog, mentalnog i spolnog/reproduktivnog zdravlja ◊ sudjeluje u planiranju, predlaganju i provođenju mjera za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje kroničnih nezaraznih bolesti uključujući bolesti ovisnosti ◊ obavlja raspodjelu obveznih cjepiva ordinacijama na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave ◊ može obavljati stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima (i ovlaštenjima – dodati) vezano uz zaštitu okoliša i zaštitu zraka ◊ obavlja i ostale poslove za potrebe obavljanja javnozdravstvene djelatnosti sukladno posebnim propisima. Ukoliko se u djelatnosti neće brisati formulacije „za područje jedinice područne (regionalne) samouprave“ treba dodati poseban stavak: „Zavodi koji su tehnički i kadrovski potpuno opremljeni, osposobljeni i akreditirani, mogu obavljati dio djelatnosti i izvan područja jedinice područne (regionalne) samouprave.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3647 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 131. | Kao i kod HZJZ držim da je s obzirom na pobrojane poslove, članak zašao u program mjera, ali primjerice nije navedeno da radi sliku zdravlja županije (jedinice područne/regionalne samouprave). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3648 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 135. | Čl. 135. st. 6. predlaže se da glasi: "Stručni nadzor iz stavka 5. ovoga članka obavlja se sukladno pravilniku koji na prijedlog Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu donosi ministar uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležne komore." | Primljeno na znanje | Predmetni članak se ne mijenja u odnosu na važeći Zakon. |
| 3649 | Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 135. | U stavku 1) iza riječi "unaprjeđenje" predlažemo staviti "zaštite zdravlja i sigurnosti na radu." U stavku 3) točka 1) iza riječi " preventive" predlažemo nadodati "i očuvanja radne sposobnosti radnika." U stavku 3) točka 8) iza riječi "obavlja" predlažemo staviti "dijagnostičke postupke i " te iza riječi" profesionalne bolesti" predlažemo dodati " i ocjene zdravstvene sposobnosti za rad " U stavku 3) iza točke 8) predlažemo nadodati sljedeće točke: ◊ surađuje sa zdravstvenim i drugim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provedbi dijagnostike profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom te ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti za rad prije i tijekom zaposlenja radnika ◊ sudjeluje u specijalističkom usavršavanju u kontinuiranoj izobrazbi specijalista medicine rada/ medicine rada i sporta ◊ surađuje s međunarodnim i nacionalnim institucijama, organizacijama i udrugama u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te javnog zdravstva ◊ obavlja i ostale poslove za potrebe obavljanja djelatnosti medicine rada/medicine rada i sporta | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se u stavku 1. iza riječi "unaprjeđenje" dodati riječi "zaštite zdravlja i sigurnosti na radu". Ostali prijedlozi se ne prihvaćaju jer su isti na odgovarajući način uređeni u ovom prijedlogu Zakona. |
| 3650 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 136. | Pored teksta koji regulira pitanja telemedicine i m-zdravlja predlažemo dodati i članke koji reguliraju i druge segmente informacijsko komunikacijskih tehnologija u zdravstvu. Zakonodavcu predlažemo u Zakon uvrstiti i članak koji regulira uspostavu Središnjeg tijela za e-zdravlje (STeZ) s navođenjem pravilnika koji regulira njegovo djelovanje. Podsjećamo da je potreba uspostave STeZ-a prije više godina predložena u Deklaraciji o e-zravlju. Uspostava ovog tijela predviđena je i Strategijom eHrvatska 2020 i Strateškim planom razvoja e-zdravlja u Hrvatskoj te bi reguliranje STeZ-a u ovom Zakonu doprinijelo ubrzanju aktivnosti na njegovoj uspostavi. | Nije prihvaćen | Predmetni prijedlog nije tematika ovog zakonskog prijedloga. |
| 3651 | Hrvatski zavod za telemedicinu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 137. | Molimo izmjeniti cijeli članak prema prijedlogu: "(1) Hrvatski zavod za telemedicinu obavlja sljedeće poslove: ⋅ organizira primjenu informatičkih i telekomunikacijskih tehnologija u razmjeni podataka na daljinu, u cilju olakšanog pružanja zdravstvene zaštite ⋅ organizira uvođenje telemedicinskih usluga u zdravstveni sustav Republike Hrvatske, ⋅ organizira uvođenje telemedicinskih sustava u zdravstveni sustav Republike Hrvatske, ⋅ izdaje rješenje za obavljanje djelatnosti telemedicine, ⋅ izdaje rješenja o prestanku obavljanja djelatnosti telemedicine ⋅ obavlja nadzor nad radom telemedicinskih centara, kao i nad radom zdravstvenih radnika koji obavljaju djelatnost telemedicine, ⋅ predlaže ministru mrežu telemedicinskih centara, ⋅ organizira osnovnu mrežu telemedicinskih centara za osiguravanje dostupnosti zdravstvenih usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, ⋅ razvija, izgrađuje i održava računalno-komunikacijsku infrastrukturu i informacijske sustave za pružanje telemedicinskih usluga, ⋅ razvija, izrađuje i održava dijagnostičke uređaje, sklopovska i programska rješenja za djelatnost telemedicine ⋅ provodi prvostupanjski postupak po posebnim propisima, ⋅ sudjeluje u predlaganju programa mjera zdravstvene zaštite i nomenklature dijagnostičkih i terapijskih postupaka vezanih uz telemedicinu i mZdravstvo, ⋅ predlaže standarde i metode rada u telemedicini i mZdravstvu, ⋅ razvija, uvodi, unapređuje i donosi standarde za razmjenu zdravstvenih podataka između različitih dijelova zdravstvenog sustava Republike Hrvatske, ⋅ razvija, uvodi i unapređuje zajednička Internet (web, dns, e-mail, voip) rješenja za podršku rada zdravstvenih ustanova, ⋅ sukladno normama certificira rješenja za javnozdravstveni sustav Republike Hrvatske, ⋅ donosi standarde za računalnu i mrežnu IT opremu u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske, ⋅ savjetuje i pruža podršku zdravstvenim ustanovama oko uvođenja novih IT rješenja ili restrukturiranja postojećih, digitalizacije, komunikacijskih sustava, mreže, sigurnosti i računalne opreme, ⋅ upravlja, nadzire, razvija i unapređuje zajedničku zdravstvenu video-konferencijsku infrastrukturu, ⋅ upravlja, nadzire, razvija i unapređuje zajedničku zdravstvenu komunikacijsku infrastrukturu («HealthNet»), ⋅ daje mišljenje za dodjelu i obnovu naziva referentnog centra ministarstva, za medicinska područja u kojima se pri provođenju zdravstvene zaštite pružaju telemedicinske usluge, ⋅ potiče civilno-vojnu suradnju na području telemedicine, ⋅ koordinira aktivnosti vezane uz tehničko-tehnološki razvoj telemedicinske infrastrukture, ⋅ cjelovito i sustavno prati i primjenjuje razvojne direktive i tehnologije u području telemedicine i mZdravstva, ⋅ postavlja mjerila uspješnosti, sustav kontrole, korekcije i elaboriranja instrumenata izvrsnosti sustava, ⋅ organizira znanstvenostručne i promidžbene aktivnosti vezane uz primjenu telemedicine i mZdravstva , ⋅ provodi cjeloživotno stručno usavršavanje zdravstvenih radnika putem informacijsko-komunikacijske infrastrukture, ⋅ surađuje s tijelima državne uprave na međuresornoj aktivnosti na području telemedicine i mZdravstva, ⋅ surađuje s tijelima državne uprave na međuresornoj aktivnosti na području zdravstvene komunikacijske infrastrukture, ⋅ organizira, razvija i upravlja zdravstvenom komunikacijskom infrastrukturom za potrebe zdravstvenog sustava Republike Hrvatske, ⋅ prikuplja i analizira podatke potrebne za razvoj zdravstvene komunikacijske infrastrukture, ⋅ koordinira projekte izgradnje zdravstvene komunikacijske infrastrukture i sustava koji se vežu na zdravstvenu komunikacijsku infrastrukturu, ⋅ planira razvoj i daje prijedloge za unapređenje zdravstvene komunikacijske infrastrukture ⋅ koordinira i surađuje na projektima s međunarodnim organizacijama i institucijama radi razvoja zdravstvene komunikacijske infrastrukture, ⋅ utvrđuje mjere u slučajevima opasnosti od uzrokovanja štete za zdravstvenu komunikacijsku infrastrukturu te ⋅ prikuplja, analizira i objavljuje podatke iz djelatnosti telemedicine i dostavlja ih ministarstvu. (2) Protiv rješenja iz stavka 1. podstavak 4. i 5. ovog članka dopuštena je žalba sukladno Zakonu o općem upravnom postupku (NN 49/2009). (3) Nositelji rješenja za obavljanje djelatnosti telemedicine dužni su izvještavati Hrvatski zavod za telemedicinu o broju pruženih usluga te podnositi izvješća Hrvatskom zavodu za telemedicinu o obavljenim uslugama. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3652 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 137. | Preopsežan članak, ulazi u područje mjere zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3653 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 137. | Ponavljaju se alineje 2 i 4 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3654 | Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 138. | Molimo da se u treću natuknicu u stavku 2., koja glasi: "◊ prikupljanje i obradu podataka o proizvodnji, uvozu i unosu na teritorij Republike Hrvatske kemikalija iz zbirnih godišnjih očevidnika pravnih i fizičkih osoba" dodaju riječi "sigurnosno-tehničkih listova i" pa bi natuknica glasila: "◊ prikupljanje i obradu podataka o proizvodnji, uvozu i unosu na teritorij Republike Hrvatske kemikalija iz sigurnosno-tehničkih listova i zbirnih godišnjih očevidnika pravnih i fizičkih osoba. Ukoliko se usvoji prijedlog o osnivanju nove ustanove za borbu protiv dopinga, onda bi iz ovoga članka u stavku 2. trebalo brisati zadnje četiri natuknice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3655 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 139. | U članku 139. stavku 5. predlažemo brisati točku i dodati riječi ", uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora." Predlažemo dodati i stavak 6. koji glasi: "(4) Ako tijelo iz stavka 5. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 5. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje." Obrazloženje: Vidjeti prethodna obrazloženja Komore kada se radi o pitanjima struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3656 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 140. | U članku 140. stavku 3. predlažemo brisati točku i dodati riječi ", uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora." Predlažemo dodati i stavak 4. koji glasi: "(4) Ako tijelo iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje." Obrazloženje: Vidjeti prethodna obrazloženja Komore kada se radi o pitanjima struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3657 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. | Članak 143 stavak (2) iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ | Nije prihvaćen | Definicije u stavku 2. članka 143. su jasne i dovoljno široke da obuhvaćaju i predmetni prijedlog. |
| 3658 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. | Članak 143., stavak 7., zamijeniti riječ “medicinsko” sa riječ “zdravstveno” Obrazloženje: Ovaj prijedlog zakona definira mnoge zdravstvene struke koje nisu isključivo medicinske, stoga bi ovaj stavak trebao to odražavati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3659 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 3660 | HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. | Hrvatski liječnički zbor kao strukovna udruga liječnika osnovana 1874. godine te kontinuiranim djelovanjem sa svojih 150 stručnih društava različitih specijalnosti, važan je čimbenik u edukaciji liječnika te njihovom stručnom i znanstvenom napredovanju. Kao takav prepoznat je od strane brojnih zdravstvenih institucija u RH. S obzirom na navedeno, Hrvatski liječnički zbor u potpunosti podržava članak 143 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3661 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3662 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. | U članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ predlaže se dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da isti glasi: - „(2)Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ | Nije prihvaćen | Definicije u stavku 2. članka 143. su jasne i dovoljno široke da obuhvaćaju i predmetni prijedlog. |
| 3663 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. | U članku 143. u stavku 10. predlažemo brisati točku i dodati riječi ", uz prethodno mišljenje Nacionalnog zdravstvenog vijeća." Predlažemo dodati i novi stavak 11. koji glasi: "(4) Ako tijelo iz stavka 10. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 10. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje." Stavak 11. postaje stavkom 12. Obrazloženje: Radi se o pitanjima iz nadležnosti Nacionalnog zdravstvenog vijeća (NZV) te je kao takvo potrebno mišljenje NZV-a. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3664 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3665 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3666 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. | U članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ predlaže se dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da isti glasi: - „(2)Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ | Nije prihvaćen | Definicije u stavku 2. članka 143. su jasne i dovoljno široke da obuhvaćaju i predmetni prijedlog. |
| 3667 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. | • Članak 143 Predlaže se u članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ | Nije prihvaćen | Definicije u stavku 2. članka 143. su jasne i dovoljno široke da obuhvaćaju i predmetni prijedlog. |
| 3668 | Hrvoje Mošić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 145. | Čl 145. st. 1. Socijalni radnici također sudjeluju u radu Referentnih centara stoga treba dodati uz zdravstvene radnike „...i prati stručno usavršavanje zdravstvenih suradnika“. | Primljeno na znanje | Prijedlog izmjene nije jasan (u stavku 1. članka 145. ne nalazi se pojam „zdravstveni radnik“. |
| 3669 | Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 145. | Medicinski fizičari KBC Sestre milosrdnice svojim iznimnim radom aktivno sudjeluju u razvoju kvalitete i provedbi različitih medicinskih postupaka koji uključuju uporabu ionizirajućeg zračenja. U suradnji s liječnicima specijalistima i radiološkim tehnolozima pacijentima korisnicima zdravstvenih usluga pružaju multidisciplinarnu zdravstvenu skrb. Stjecanjem statusa zdravstvenih radnika, medicinskim fizičarima omogućit će se specijalizacija iz medicinske fizike te na taj način dodatni razvoj područja u kojem medicinski fizičari djeluju. Kvalitetan rad i daljnje usavršavanje, odnosno specijalizacija medicinskih fizičara u interesu je svih korisnika zdravstvenog sustava i KBC-a Sestre milosrdnice. Stoga KBC Sestre milosrdnice smatra kako je iznimno važno da se medicinski fizičari uvrste u kategoriju zdravstvenih radnika te na taj način prizna njihov status. Ravnatelj: Prof.dr.sc. Mario Zovak, dr.med. | Primljeno na znanje | Predmetni prijedlog nije u vezi sa člankom 145. |
| 3670 | HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 145. | VAŽNO: Potrebno je u potpunosti izbaciti iz točke 3 članka 145. sljedeće: (…) te priprema i predlaže nadležnim stručnim društvima kliničke smjernice u području za koje je osnovan Predlažemo dodati točku 4 kako slijedi: Predstavnici referentnog centra u suradnji sa stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora mogu sudjelovati u izradi kliničkih smjernica. OBRAZLOŽENJE: Referentni centar u pravilu okuplja stručnjake s jednog radilišta ili jedne medicinske ustanove te time nije reprezentativan u izradi kliničkih smjernica na nacionalnoj razini. U izradi kliničkih smjernica stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora i drugih stručnih društava, u pravilu sudjeluju predstavnici najvažnijih ustanova s različitih područja RH te time smjernice postaju uravnotežene sa lakšom mogućnošću primjene u kliničkoj praksi. | Nije prihvaćen | Referentni centar predlaže nadležnim stručnim društvima kliničke smjernice u području za koje je osnovan. |
| 3671 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 145. | U članku 145. u stavku 3. riječi "postaju obvezni" predlažemo zamijeniti riječima "objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva". Također, u stavku 3. predlažemo brisati riječi "u formi naputka". Obrazloženje: Stručni stavovi referentnih centara smjernice su koje na stručnoj razini olakšavaju rad i pomažu u liječenju bolesnica. Međutim smjernice nikako ne mogu biti obvezne niti ih se može donijeti u formi naputka čime postaju zakonski obvezne. U liječenju bolesnika potrebno je koristiti sva moguća najnovija dostignuća i svo znanje potrebno za dobar ishod liječenja te se ne može zakonski ograničavati stručni rad. | Primljeno na znanje | Predmetni stavak uređen je na način da referentni centar predlaže nadležnim stručnim društvima kliničke smjernice u području za koje je osnovan. |
| 3672 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Članak 146., stavak 1., zamijeniti izraz “istaknutih stručnjaka u pojedinim strukama medicine” sa riječi “istaknutih stručnjaka u pojedinim zdravstvenim strukama” Obrazloženje: Ovaj prijedlog zakona definira mnoge zdravstvene struke koje nisu isključivo medicinske, stoga bi ovaj stavak trebao to odražavati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3673 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Važno je da budu uključeni predstavnici dejlatnosti: dr.med., dr.stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3674 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3675 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3676 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3677 | Mirjana Špehar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3678 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: Članak 146 "Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3679 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Smatram kako u Nacionalnom zdravstvenom vijeću moraju svakako biti najmanje uključeni predstavnici djelatnosti: medicine, dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3680 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: Članak 146 "Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3681 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: Članak 146 "Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3682 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3683 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3684 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | U članku 146 . stavku 1. riječi: „istaknutih stručnjaka“ predlažemo zamijeniti riječima: „nastavnika, znanstvenika ili stručnjaka s dokazima ekspertize iz djelatnosti“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3685 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3686 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Članak 146. Smatram da u Nacionalnom zdravstvenom vijeću moraju svakako biti uključeni predstavnici djelatnosti: medicine, dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3687 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3688 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Svakako predlažem da se uvaži mišljenje Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3689 | Josip Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Važno je da budu uključeni predstavnici djlatnosti: dr.med., dr.stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3690 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3691 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3692 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | U članku 146 . stavku 1. riječi: „istaknutih stručnjaka“ predlažemo zamijeniti riječima: „nastavnika, znanstvenika ili stručnjaka s dokazima ekspertize iz djelatnosti“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3693 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3694 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Slažem se s komentarom HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3695 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | U potpunosti podržavam prijedlog HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3696 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Smatramo kako u Nacionalnom zdravstvenom vijeću moraju svakako biti najmanje uključeni predstavnici djelatnosti: medicine, dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3697 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, doktori dentalne medicin, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3698 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Slažem se s komentarom kolegice Josipe Raguž i Tare Rolić. Članak 146. "Smatram kako u Nacionalnom zdravstvenom vijeću moraju svakako biti najmanje uključeni predstavnici djelatnosti: medicine, dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3699 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Slažem se s komentarom kolegice Josipe Raguž. "Smatram kako u Nacionalnom zdravstvenom vijeću moraju svakako biti najmanje uključeni predstavnici djelatnosti: medicine, dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3700 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | Smatram kako u Nacionalnom zdravstvenom vijeću moraju svakako biti najmanje uključeni predstavnici djelatnosti: medicine, dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3701 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: Članak 146 "Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3702 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: Članak 146 "Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3703 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. | urediti ograničenja Ravnatelj kao i njegovi zamjenik odnosno pomoćnici ne može biti osoba koja: – nije državljanin Republike Hrvatske, – je članovi političkih stranaka, – je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3704 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. | 11. Članak 147., stavak 3. (3) Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti (ne – brisati) mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Opaska: Vrlo opasna odredba za zdravstveni sustav u cjelini. Ustanove u sustavu zdravstva imaju mnoga ograničenja i obveze u pogledu vrste i stupnja stručne spreme radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost, dok trgovačka društva nemaju nikakvih ograničenja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3705 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. | Odredba članka 147. stavka 3. je nejasna i dovodi do različitih interpretativnih zaključaka, da u trgovačkom društvu za obavljanje zdravstvene djelatnosti zdravstveni radnici rade samo na određeno vrijeme ili da trgovačko društvo ne mora zapošljavati radnike već ih angažirati honorarno na temelju ugovora o djelu. U prvom slučaju odredba je suprotna načelima i odredbama Zakona o radu u kojemu je rad na određeno vrijeme samo iznimka koja se uvodi zbog propisanih opravdanih razloga. U drugom slučaju ako se mislilo da se u trgovačkim društvima zdravstvenim radnicima za njihov rad isplaćuju honorari na temelju ugovora o djelu u suprotnosti s važećom sudskom praksom i postupanjima inspekcije rada. Primjer sudske prakse je npr. stav Visokog prekršajnog suda, broj: Gž-1985/16. koji glasi: „Nije sporno da je doktrina postavila jasna razgraničenja između ugovora o radu, čije karakteristike su precizno definirane Zakonom o radu te ugovora o djelu, čije, pak, karakteristike su precizno definirane Zakonom o obveznim odnosima. Naime, ugovorom o djelu izvođač poslova obvezuje se za naručitelja obaviti određeno djelo, a naručitelj se za to obvezuje isplatiti izvođaču određenu naknadu, dok se temeljem ugovora o radu radniku isplaćuje plaća, koja se utvrđuje ugovorom i isplaćuje se najmanje jednom mjesečno. Nadalje, rad po ugovoru od djelu smatra se samostalnim radom jer poslovni rizik leži na izvoditelju, dok se rad u radnom odnosu smatra nesamostalnim radom jer su organizacija rada i poslovni rizik na poslodavcu. Kod ugovora o radu mora se naznačiti dan otpočinjanja rada, odnosno očekivano trajanje ugovora za slučaj rada na određeno vrijeme, a kod ugovora o djelu rok izvršenja djela može biti sastavni dio ugovora, a ako nije ugovoreno vremensko trajanje onda je to vrijeme koje je razumno potrebno za izvršenje djela. Nadalje, izvođač kod ugovora o djelu radi u pravilu samostalno pridržavajući se pravila struke, a naručitelj može davati upute, dok je zaposlenik u radnom odnosu subordiniran poslodavcu, te radi po njegovim uputama i pod nadzorom. Predmet ugovora o djelu je rad uz naknadu za drugoga, dok je predmet ugovora o radu radna snaga koja se poslodavcu stavlja na raspolaganje - rad u službi drugoga. Temeljem ugovora o djelu izvoditelj uglavnom radi na vlastitim sredstvima rada i u vlastitom prostoru, dok temeljem ugovora o radu poslodavac osigurava uvjete za siguran rad u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima jer radnik rad obavlja na sredstvima poslodavca i u njegovom prostoru. Nesporno je da se ugovor o djelu može sklapati za obavljanje posla koji se javlja periodično ili povremeno, no ograničenja za sklapanje takvog ugovora proizlaze iz Zakona o radu kao općeg propisa radnog prava prema kojem je uvijek kada radnik obavlja određene poslove za poslodavca, riječ o radnom odnosu, pri čemu je potpuno irelevantno kako su same ugovorne strane taj ugovorni odnos nazvale. Svrha Zakona o radu je zaštita prava radnika, u pravilu slabije strane, pa propis treba tumačiti imajući u vidu zaštitnu funkciju radnog zakonodavstva u korist radnika. Iz navedenog proizlazi da se onaj rad koji podrazumijeva rad u službi drugoga u kojem su organizacija rada i poslovni rizik na poslodavcu u određenom radnom vremenu, u uvjetima rada koje u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima osigurava poslodavac, koji se radi po uputama i pod nadzorom, ima smatrati radom u radnom odnosu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3706 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. | Odredba članka 147. stavka 3. je nejasna i dovodi do različitih interpretativnih zaključaka, da u trgovačkom društvu za obavljanje zdravstvene djelatnosti zdravstveni radnici rade samo na određeno vrijeme ili da trgovačko društvo ne mora zapošljavati radnike već ih angažirati honorarno na temelju ugovora o djelu. U prvom slučaju odredba je suprotna načelima i odredbama Zakona o radu u kojemu je rad na određeno vrijeme samo iznimka koja se uvodi zbog propisanih opravdanih razloga. U drugom slučaju ako se mislilo da se u trgovačkim društvima zdravstvenim radnicima za njihov rad isplaćuju honorari na temelju ugovora o djelu u suprotnosti je s važećom sudskom praksom i postupanjima inspekcije rada. Primjer sudske prakse je npr. stav Visokog prekršajnog suda, broj: Gž-1985/16. koji glasi: „Nije sporno da je doktrina postavila jasna razgraničenja između ugovora o radu, čije karakteristike su precizno definirane Zakonom o radu te ugovora o djelu, čije, pak, karakteristike su precizno definirane Zakonom o obveznim odnosima. Naime, ugovorom o djelu izvođač poslova obvezuje se za naručitelja obaviti određeno djelo, a naručitelj se za to obvezuje isplatiti izvođaču određenu naknadu, dok se temeljem ugovora o radu radniku isplaćuje plaća, koja se utvrđuje ugovorom i isplaćuje se najmanje jednom mjesečno. Nadalje, rad po ugovoru od djelu smatra se samostalnim radom jer poslovni rizik leži na izvoditelju, dok se rad u radnom odnosu smatra nesamostalnim radom jer su organizacija rada i poslovni rizik na poslodavcu. Kod ugovora o radu mora se naznačiti dan otpočinjanja rada, odnosno očekivano trajanje ugovora za slučaj rada na određeno vrijeme, a kod ugovora o djelu rok izvršenja djela može biti sastavni dio ugovora, a ako nije ugovoreno vremensko trajanje onda je to vrijeme koje je razumno potrebno za izvršenje djela. Nadalje, izvođač kod ugovora o djelu radi u pravilu samostalno pridržavajući se pravila struke, a naručitelj može davati upute, dok je zaposlenik u radnom odnosu subordiniran poslodavcu, te radi po njegovim uputama i pod nadzorom. Predmet ugovora o djelu je rad uz naknadu za drugoga, dok je predmet ugovora o radu radna snaga koja se poslodavcu stavlja na raspolaganje - rad u službi drugoga. Temeljem ugovora o djelu izvoditelj uglavnom radi na vlastitim sredstvima rada i u vlastitom prostoru, dok temeljem ugovora o radu poslodavac osigurava uvjete za siguran rad u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima jer radnik rad obavlja na sredstvima poslodavca i u njegovom prostoru. Nesporno je da se ugovor o djelu može sklapati za obavljanje posla koji se javlja periodično ili povremeno, no ograničenja za sklapanje takvog ugovora proizlaze iz Zakona o radu kao općeg propisa radnog prava prema kojem je uvijek kada radnik obavlja određene poslove za poslodavca, riječ o radnom odnosu, pri čemu je potpuno irelevantno kako su same ugovorne strane taj ugovorni odnos nazvale. Svrha Zakona o radu je zaštita prava radnika, u pravilu slabije strane, pa propis treba tumačiti imajući u vidu zaštitnu funkciju radnog zakonodavstva u korist radnika. Iz navedenog proizlazi da se onaj rad koji podrazumijeva rad u službi drugoga u kojem su organizacija rada i poslovni rizik na poslodavcu u određenom radnom vremenu, u uvjetima rada koje u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima osigurava poslodavac, koji se radi po uputama i pod nadzorom, ima smatrati radom u radnom odnosu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3707 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. | U članku 147. predlažemo dodati novi stavak 3. koji glasi: "(3) Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti u dijelu zdravstvene djelatnosti mora imati zaposlenu odgovornu osobu zdravstvenog radnika s važećim odobrenjem za samostalan rad za svaku odobrenu djelatnost.” Obrazloženje: Trgovačko društvo kada izravno obavlja zdravstvenu djelatnost (kada ne osniva ustanovu) treba imati zaposlenu odgovornu osobu za svaku djelatnost (liječnička, stomatološka, sestrinska…) koja je u tom trgovačkom društvu odgovorna za stručni rad, a koja obvezno mora imati odobrenje za samostalan rad. U stavku 3. koji postaje stavak 4. predlažemo iza riječi "u radnom odnosu" staviti točku te brisati riječi "na neodređeno vrijeme". Obrazloženje: Pravno nije prihvatljivo jer bi u protivno značilo kako mora imati radnike u radnom odnosu na određeno vrijeme. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3708 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. | U članku 147. NPZ-a brisati stavak 2. Obrazloženje: Po načelu jednakosti svih pred zakonom i TD za zdravstvenu djelatnost ima pravo obavljati djelatnosti i za potrebe Mreže JZS (odredbe za TD ako se ne prihvate primjedbe na tekst članka 10. NPZ). Zbog neusklađenosti zdravstvenih propisa i poreznih propisa o PDV-u na zdravstvene usluge, linijom manjeg otpora, da se ne bi uveo PDV i na zdravstvene usluge/ustanova, do nivoa neutralnog poreza, u sustav organizacije zdravstvene zaštite 2008.g., kao subjekt provođenja zz utvrđeno je i trgovačko društvo (da se obračunati PDV na izlaznim računima kompenzira sa PDV-om iz ulaznih računa ili primijeniti praksu R Njemačke, koja uvjetuje oslobađanje PDV-a ako TD obavlja usluge za Mrežu JZS do određenog postotka). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3709 | Tajana Kušeta Antić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. | Članak 147. Prijedlog za izmjenu stavak 2. i stavak 3. (2) Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti može se osnivati unutar mreže javne zdravstvene službe. (3) Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Obrazloženje: Zašto bi trgovačko društvo a priori bilo isključeno iz mreže javne zdravstvene službe? Ordinacija dentalne medicine sa jednim zaposlenim doktorom dentalne medicine i zasposlenim dentalnim asistentom u startu je diskriminirana u odnosu na ordinacije otvorene kao samostalne djelatnosti. Mi kao trgovačka društva obavljamo isti posao kao i kolege, samo se razlikujemo u pravnom obliku. Zašto trgovačkom društvu onemogućiti ravnopravan status na tržištu? Zašto pacijenti dentalne ordinacije d.o.o. ne bi mogli biti pacijenti iste te ordinacije koja ima ugovor sa HZZO-om? Prihvaćanjem ovakve postojeće formulacije Zakona vlasnike i direktore ordinacija/trgovačkog društva stavlja se u diskriminirajući položaj unutar struke. Nisu sva trgovačka društva osnovana kao dodatan izvor zarade kolegama već zaposlenima na fiksnim radnim mjestima. I moji pacijenti zaslužuju biti sanirani u mojoj ordinaciji sa istim pravima kao u bilo kojoj ordinaciji samostalne djelatnosti sa ugovorom sa HZZO-om. mr.sc. Tajana Kušeta Antić, dr.med.dent. vlasnica ordinacije dentalne medicine Profident d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3710 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. | Podržavam prijedlog gđe. Dubravke Pezelj-Duliba | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3711 | ZORAN RAMAČ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. | (3) Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti ne mora imati zdravstvene radnike u stalnom radnom odnosu. Obrazloženje: Predloženi Stavak 3. se može tumačiti tako da trgovačko društvo mora imati zaposlene na „određeno“ vrijeme. Svakako treba ostaviti formulaciju stavka kako je u trenutnom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (Članak 116. Stavak 2.) Obzirom da je otvoreno puno trgovačkih društava prema postojećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Stavak 3. je vrlo velika opasnost za postojeća trgovačka društva koja uspješno rade bez stalno zaposlenih na osnovu Ugovora o suradnji sa drugim ordinacijama, Ugovora sa drugim ustanovama i Ugovora o dopunskom radu zdravstvenih djelatnika..... Trgovačka društva su ionako diskriminirana naspram privatnih ordinacija, ustanova i poliklinika u privatnom vlasništvu, jer silom zakona moraju obračunavati PDV na sve usluge nakon prelaska praga od 300.000,00 kn godišnje, čime su nekonkurentna na tržištu. Realnost je takva da zdravstvenih radnika ima sve manje na tržištu rada, a u nekim specijalnostima ih nema uopće. Predložena formulacija će dodatno otežati, a nekima i onemogućiti rad postojećih i otvaranje novih trgovačkih društava za zdravstvenu djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3712 | Doris Tomljanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. | Nepotrebno se navodi u stavku 3 da trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Nije uobičajeno u zakonskom tekstovima pisati -što se ne treba imati! Ali kao i svaki drugi zdravstveni subjekt tako i trgovačko društvo da bi dobilo rješenej o početku rada za obavljanje zdravstvene djelatnosti mora ispuniti sve uvijete propisane pravilnikom o standardima i normativima koji se odnose na prostor, radinke i medicinsko-tehničku opremu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3713 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. | Općenito je formulacija "Trgovačno društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti osniva se izvan mreže javne zdravstvene službe" nepotrebna, jer se većina ustanova/privatnih praksi osniva izvan mreže, a tek postankom ugovornih subjekata HZZOa, postaju dijelom te mreže. Prihvatljivije bi bilo da se napiše da "Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti ne može pružati zdravstvenu djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe" ili slično. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3714 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. | (3) Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Predlažem da se izbaci tekst "na neodređeno vrijeme" da bi se omogućila fleksibilnost u organizaciji pružanja zdravstvenih usluga kroz ugovore o poslovnoj suradnji sa ordinacijama ili javnim ustanovama ali i povremenim angažmanima zdravstvenih djelatnika putem ugovora o djelu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3715 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 148. | Trgovačko društvo iz članka 147. ovoga Zakona ne može se osnovati za obavljanje ljekarničke djelatnosti, cjelovite djelatnosti zdravstvenih ustanova: kliničkoga bolničkog centra, kliničke bolnice, klinike, opće bolnice, zdravstvenih zavoda i doma zdravlja. Opaska: Trgovačko društvo se može osnovati za obavljanje dijela djelatnosti Zavoda, ali nema ograničenja da se pojedine djelatnosti ne mogu obavljati u okviru trgovačkog društva – potencijalno vrlo štetno za zdravstveni sustav. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3716 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 148. | Budući da u dosadašnjem tekstu ordinacija na razini PZZ nij edefinirana kao ustanova, niti je definirano što je to grupna praksa - ovim člankom se ostavlja mogućnost osnivanja trgovačkog društva za obavljanje djelatnosti na razini PZZ. Pisac se ograničio da nije dozvoljeno osnivanje radi obavljanja "cjelovite djelatnosti zdravstvenih ustanova...i doma zdravlja" ali ne spominje postojeće ugovorne ordinacije na razini PZZ. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3717 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 149. | „(2) Na osnivanje, prestanak, odgovornost ili druga pitanja koja se odnose na trgovačko društvo iz članka 147. ovoga Zakona, a koja nisu uređena odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju trgovačka društva.“ Opaska: Na Trgovačka društva se ne primjenjuje niti Zakon o zdravstvenoj zaštiti, uključujući sve vezane propise, niti Zakon o ustanovama. Ispada da trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti ne spadaju u nikakvu nadležnost Ministarstva zdravstva. Primarno je stjecanje dobiti, a javnozdravstveni interes je u drugom planu ili ga uopće nema. Ako se profitabilne djelatnosti u zdravstvu odvoje u trgovačka društva, ustanove koje ostanu u sustavu zdravstva ostvarivati će samo gubitke te postati još veći izdatak za proračun. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3718 | ZORAN RAMAČ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 149. | Stavak 2. nije u skladu sa dosadašnjom praksom Ministarstva zdravstva i Trgovačkog suda. Trgovačkom društvu ne dopuštaju registraciju bilo koje dodatne djelatnosti (pretpostavljam da će dopustiti djelatnosti po Članku 40. predloženog zakona), iako postoji realna potreba za neke djelatnosti koje su usko vezane za poslovanje u zdravstvenim djelatnostima (npr. računovodstvene usluge, čišćenje i održavanje prostora povezanih društava…). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3719 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 150. | U članku 150. NPZ-a brisati riječ "izjava" koja se odnosi na akt o osnivanju trgovačkog društva d.o.o., jer je takav pravni dokument za osnivanje u koliziji s odredbom članka 69. Zakona o ustanovama, koji propisuje, da se ustanova može preoblikovati u trgovačko društvo ili pripojiti trgovačkom društvu ili pripojiti drugoj ustanovi ili se 2 ili više ustanova mogu spojiti u jednu i da se na takve statusne promjene na odgovarajući način primjenjuju propisi o statusnim promjenama za javno trgovačko društvo. Istovremeno članak 75. istog Zakona propisuje da se za upis ustanova u sudski registar na odgovarajući način primjenjuju propisi kojima se uređuju upis u sudski registar javnog trgovačkog društva (JTD). Prema Zakonu o trgovačkim društvima, javno trgovačko društvo osniva se ugovorom o osnivanju. Za obveze javnog trgovačkog društva odgovaraju osnivači solidarno i neograničeno i svojom posebnom imovinom. Time se odgovornost osnivača javnog trgovačkog društva izjednačava s odgovornošću osnivača ustanove, prema Zakonu o ustanovama (veći nivo odgovornosti od odgovornosti za trgovačko društvo d.o.o. za koje je limitirana odgovornost do iznosa temeljnog kapitala od 20.000,00 kn). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3720 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 152. | Čl. 152. st 5. predlaže se da glasi: "Normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti pravilnikom uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležnih komora propisuje ministar." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3721 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 152. | U članku 152. stavku 1. i stavku 3. nadležnost ministarstva zamijeniti sa „nadležno tijelo regionalne uprave“. U istom članku 152. stavku 2. utvrditi tekst da je protiv rješenja dozvoljena žalba ministarstvu zdravstva protiv rješenja prvostupanjskog tijela u istom predmetu. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3722 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 154. | U članku 154. stavki 1. alineji 3. iza riječi "medicinske" predlažemo dodati riječ "etike i". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3723 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 154. | U članku 154. NPZ ministarstvo kao nadležno tijelo zamijeniti sa: „tijelo regionalne uprave“. U istom članku stavak 3. NPZ-a ugraditi tekst da je na prvostupanjsko rješenje dozvoljena žalba ministarstvu. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3724 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 154. | U alineji 3. stavak 1. članka 154. iza riječi „kodeksa medicinske“ dodaju se riječi „etike i“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3725 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 154. | (1) Trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost prestaje s radom ako: - vlasnik donese odluku o prestanku rada - ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti - djeluje protivno zakonu i drugim propisima (2) Zahtjev za donošenje rješenja o prestanku rada trgovačkog društva može podnijeti vlasnik, nadležna komora te zdravstvena inspekcija na temelju nalaza inspekcijskog nadzora. (3) Rješenje o prestanku rada trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost donosi ministarstvo. (4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (5) Trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost gubi svojstvo pravne osobe upisom brisanja iz sudskog registra. Smatram da je pitanje prestanka rada trgovačkog društva potrebno urediti na sličan način kao i za ustanovu s obzirom da se sama djelatnost vrši na isti način bez obzira na formu pravne osobe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3726 | Hrvoje Mošić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam u potpunosti komentar i pojašnjenje Hrvatske komore socijalnih radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3727 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Radi zaštite od nasilja NUŽNO je da se napad na zdravstvenog radnika tretira kao napad na SLUŽBENU OSOBU!!! Uvesti u zakon ! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3728 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. stavak (2) izmijeniti na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“. OBRAZLOŽENJE: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici VSS. Nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici) ne mogu se smatrati zdravstvenima, budući im primarni stupanj srednjoškolskog ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. Pa tako, još uvijek važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao i sam nacrt prijedloga Zakona ove kategorije radnika kao zdravstvene suradnike (nezdravstvene radnike) prepoznaje kao takve i regulira člankom 167. Slijedom rečenog, ovakav prijedlog zakonodavca u koliziji je s člankom 167. Nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju obvezu učlanjenja u strukovne komore, plaćanje članarine istim, odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor od strane nadležne strukovne komore, kao što ni po kojoj osnovi ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Obzirom da nezdravstveni radnik (zdravstveni suradnik) ne može raditi poslove iz područja kompetencija zdravstvenog radnika, jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (položen stručni ispit i odobrenje za samostalan rad - licencu), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3729 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Osvrt na komentare u vezi kineziologije: Kineziolog zdravstveni radnik??! HA HA HA | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3730 | Kineziološki fakultet Split | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Molimo u stavku 2 dodati kineziologe. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi,...., zdravstveni kineziolozi. Naime standard zanimanja Zdravstveni kineziolog je proizašao kao novi standard zanimanja putem HKO projekta financiranog od strane EU a proveden uz potporu Ministarstva rada te Ministarstva znanosti i obrazovanja. Navedeni standard zanimanja prijavljen je u Registar HKO zanimanja. Navedena potreba zaključak je 1. konferencije Zdravstvene kineziologije koja je održana u Splitu 14. -15. listopada, 2017. godine u organizaciji Kineziološkog fakulteta u Splitu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije Ured u Hrvatskoj. Svi zaključci konferencije dostupni su i na mrežnim stranicama Hrvatske liječničke komore. Za sva pojašnjenja molimo kontaktirati nas: Kineziološki fakultet Sveučilište u Splitu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3731 | Društvo psihologa u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti podržavamo komentar Hrvatske psihološke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3732 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155., stavak 2., na popis zdravstvenih radnika dodati IBCLC savjetnice za dojenje IBCLC savjetnica za dojenje je najčešće zdravstveni djelatnik koji se specijalizirao/la za brigu o kliničkim aspektima dojenja. IBCLC savjetnice rade u raznolikim sredinama zdravstvene skrbi, uključujući bolnice, pedijatrijske ordinacije, ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, zdravstvene fakultete, ginekološke ambulante itd. IBLCE certifikat smatra se "zlatnim standardom" u radu s dojiljama ("European Blueprint for Action"). U Hrvatskoj se edukacija i ispit za IBCLC savjetnice za dojenje održava jednom godišnje, te je broj IBCLC savjetnica za dojenje sve veći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3733 | Itana Bokan Vucelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedloge NZZJZ-PGŽ, NZZJZ dr. A. Štampar, NZZJZ-SDŽ, ZZJZ Istarske županije, FKIT-a, PBF-a, PMF-a, KBC Zagreb, KBC Split i svih ostalih organizacija i pojedinaca koji se zalažu da se svi stručnjaci visoke, više i srednje stručne spreme zaposleni u sustavu zdravstva koji sudjeluju u prevenciji, dijagnostici i liječenju proglase zdravstvenim radnicima kako bi se na taj način konačno zaustavila diskriminacija, omalovažavanje i degradacija pojedinih struka i stručnjaka iz svih navedenih područja. Nedopustivo je da se rad različitih stručnjaka na poslovima iste složenosti različito vrednuje i da to traje već godinama. Nadam se da će se ubuduće raditi na jačanju multidisciplinarnosti i suradnje među različitim strukama a sve u cilju razvoja bolje skrbi o zdravlju. Svi spomenuti stručnjaci uz zdravstvene radnike imaju svoje posebno mjesto u sustavu zdravstva. Znanje i iskustvo stječu godinama i svi su usko specijalizirani u pojedinim područjima zdravstva. Bez uske suradnje svih struka jednostavno nije moguće postići daljnji razvoj zdravstvene skrbi. Itana Bokan Vucelić, dipl.ing.biologije Voditeljica Odsjeka za ekotoksikologiju NZZJZ PGŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3734 | Irena Drmić Hofman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Prijedlog: Predlaže se izmijeniti Članak 155., stavak 2. – proširiti popis zanimanja koja trebaju biti priznata u kategoriju zdravstvenih radnika: logopedi, medicinski tehnolozi, kemijski tehnolozi, kemičari, prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti. Obrazloženje: Zdravstvenim radnicima trebaju biti priznati stručnjaci svih navedenih struka, koji samostalno i kompetentno sudjeluju u dijagnostici i liječenju pacijenata u zdravstvenom sustavu. U dijelu komentara predlaže se brisanje ovog Stavka s argumentacijom da su zdravstveni radnici isključivo radnici čije je temeljno obrazovanje zdravstvenog usmjerenja. S obzirom na kompleksnost poslova koji se obavljaju u procesu dijagnostike i liječenja, treba naglasiti kako nije dostatno samo uspješno završeno visokoškolsko obrazovanje u određenom području zdravstvene djelatnosti, već je potrebna kontinuirana poslijediplomska edukacija i stalno usavršavanje (većina ovih stručnjaka ima najmanje doktorat znanosti, a ujedno su i sveučilišni nastavnici na medicinskim ili zdravstvenim studijima). Također, kompleksnost poslova i nagli razvoj biomedicinskih znanosti zahtjeva timski rad i samim time uključenje stručnjaka visoke razine kompetentnosti i kvalifikacija, koji nisu samo usko zdravstvene struke, a nepobitno su dio procesa dijagnostike i liječenja. Stručnjaci su to koji obavljaju najkompleksnije poslove i bez kojih je danas nezamislivo liječenje u suvremenoj medicini te im, u onom aspektu kojim pridonose sustavu zdravstva, treba priznati status zdravstvenih radnika. Prof.dr.sc. Irena Drmić Hofman, KBC Split i Medicinski fakultet Split | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3735 | Lada Rumora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Trebalo bi jasno definirati kriterije po kojima se osobe mogu smatrati zdravstvenim radnikom, u slučaju da se nisu obrazovale se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Osoba koja počne raditi u zdravstvenoj ustanovi (npr. u kliničkoj bolnici i dr.), a koja se obrazovala u ustanovi koja primarno ne obrazuje stručnjake zdravstvenih usmjerenja, ne bi se smjela odmah smatrati znanstvenim djelatnikom, već bi takav status tek postupno mogla dobiti nakon, primjerice, određenog broja godina rada s dijagnostičkim i drugim zdravstvenim postupcima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3736 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3737 | UDRUGA ZA UNAPRIJEĐENJE HRVATSKE BRAHITERAPIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Udruga za unapređenje hrvatske brahiterapije podržava uvrštavanje medicinskih fizičara u kategoriju zdravstvenih radnika. Medicinski fizičari zaposleni u radioterapiji i onkologiji sudjeluju u postupcima dijagnostike i liječenja te čine sastavni dio multidisciplinarnog tima za brahiterapijsko liječenje onkoloških bolesnika. Poslovi medicinskih fizičara u brahiterapiji uključuju planiranje terapije svakog pojedinog bolesnika, provođenje dozimetrijskih mjerenja te organizaciju i kontrolu kvalitete uređaja i postupaka koji su nužni za pouzdano provođenje brahiterapije. U prilog priznavanja medicinskih fizičara kao zdravstvenih radnika navodim i Report ImPACT misije (Integrated Mission of Programme for Action on Cancer Therapy - IAEA, WHO, International Agancy for Research on Cancer) prema Ministarstvu zdravstva RH iz 2014. godine, u kojem se kao preporuka navodi, citiram: „Priority recommenadations: – treatment: 20. Urgently organize formal education and recognition of Medical physics at the national level in cooperation with Universities and University Hospitals.“ Upravo ovim prijedlogom zakona stvorila bi se podloga za ostvarenje ovih preporuka i konačno definiranje medicinske fizike kao profesije te usklađivanje s međunarodno preporučenim standardima zdravstvene zaštite. Predsjednica Udruge: Prof. dr. sc. Ana Fröbe, dr.med.spec.onkologije i radioterapije KBC Sestre milosrdnice Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3738 | Josipa Mijulkov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U pružanju zdravstvene skrbi pacijentima važan je multidisciplinarni pristup u kojem je značajan doprinos usluga koje pružaju klinički psiholozi i ostali stručnjaci navedeni u 2.stavku ovog članka. Primjeri dobre kliničke prakse pokazuju da dijagnostičko - terapijski postupci koje pružaju klinički psiholozi povećavaju kvalitetu zdravstvenih usluga, doprinose pozitivnim ishodima liječenja, povećavaju djelotvornost liječenja te dugoročno racionaliziraju troškove sustava na svim razinama zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3739 | Hrvatsko kemijsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Prema našim spoznajama, u sustavu zdravstva zaposleno je oko 70 magistara kemije/kemijskog inženjerstva. Navedeni stručnjaci zaposleni su u kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima, a zaduženi su za složene tehnike radiokemije (radioimunoeseji, obilježavanje farmaka radioaktivnim izotopima u dijagnostičke i terapijske svrhe); molekularne dijagnostike nasljednih i malignih bolesti (određivanje genskih varijanti molekularnim metodama, najsuvremenijim tehnikama sekvenciranja - NGS za dijagnostiku i praćenje terapijskog odgovora u personaliziranoj/preciznoj medicini); toksikologije (određivanje koncentracije lijekova, određivanje prisutnosti sredstava ovisnosti), kao i u Zavodima za javno zdravstvo gdje koriste znanja i vještine iz kemije, toksikologije i primjene suvremenih instrumentalnih tehnika u analizi čimbenika okoliša (voda, tlo, zrak), hrane i predmeta opće uporabe kako bi unaprijedili brigu za javno zdravlje i ojačali sustav za prevenciju bolesti, čime u konačnici zdravstvenom sektoru ostvaruju značajne uštede. S njima na istim radnim mjestima rade i stručnjaci drugih profila čije su struke priznate kao zdravstvene struke prema trenutno važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, te ostvaruju značajno veća materijalna prava. U današnje vrijeme, razvoj medicine i znanosti općenito doveo je do toga da je liječenje multidisciplinarno te da se o pacijentima ne brinu samo liječnici, stomatolozi, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije, već su u dijagnostiku, liječenje, ali i preventivu, uključeni i mnogi drugi stručnjaci. Stoga smatramo da su definicije zdravstvenih radnika iz starog Zakona zastarjele te se zdravstvenim radnicima trebaju smatrati i magistri kemije i kemijskog inženjerstva koji su zaposleni u sustavu zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3740 | Hrvatsko kemijsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U točki 2 dodati "kemičari i kemijski tehnolozi", a frazu "ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja" izmijeniti u "koji su zaposleni u sustavu zdravstva". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3741 | Josipa Mijulkov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Klinički psiholozi ulaze u kategoriju onih profesionalaca u zdravstvenom sustavu za koje je nužno kontinuirano stručno usavršavanje i koji potpuno samostalno pružaju usluge zdravstvene zaštite, dijagnostike i liječenja na svim razinama zdravstvene zaštite, donose svoje mišljenje i procjenu koje u cjelokupnoj medicinskoj obradi često imaju presudnu važnost. Rezultat psihodijagnostičke procjene dokumentira se u obliku izdanog pisanog nalaza i mišljenja kojeg potpisuje psiholog. Klinički psiholozi provode psihološke tretmane pacijenata za što su dodatno educiran (tretmani i psihoterapija), provode individualnu i grupnu terapiju pacijenata, sudjeluju u resocijalizaciji i rehabilitaciji pacijenata nakon liječenja.. DRUŠTVO PSIHOLOGA VARAŽDIN | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3742 | Davorka Sutlović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Čitajući posljednje komentare ovog članka razvidno je da se dio medicinske struke protivi prijedlogu stavka 2 ovog članka, a koji se odnosi na uvrštavanje tzv. «nezdravstvenih struka» u zdravstvene radnike. Zbog čega vlada takav strah ako svaka od dosadašnjih struka koje rade u sklopu KBC-ova ili nekih drugih zdravstvenih ustanova, ima svoje mjesto i međusobno se ne ugrožavaju. Uostalom najveće bolnice u RH podržavaju prijedlog takvog Zakona, pretpostavljam, vodeći se time što u njihovim ustanovama, u vidu prevencije, dijagnostike i liječenja, već dugo godina rade i djelatnici «nezdravstvenih struka» bez kojih je u modernom svijetu pružanje takvih usluga nezamislivo. Nezamislivo je da se pozivaju na zakon star 25 godina, a u EU propisima takve struke su odavno uvrštene u popis zdravstvenih radnika. Razumljivo bi mi bilo da su kritike usmjerene na potrebu organiziranja i osnivanja Komora koje će izdavati dozvole sa samostalan rad i nadzirati njihov rad. S odobrenjem prihvaćam komentar Dijane Gugić Bokun koja je upravo prepoznala i apostrofirala potrebu osnivanja takvih Komora. Razmatrajući uvjete za produženje licence, moram istaknuti da velliki broj tzv. «nezdravstvenih djelatnika» koji trenutno rade u sustavu zdravstva, svojim dosadašnjim znanstveno-stručnim radom je ostvarilo broj bodova dostatan za nekoliko uzastopnih obnavljanja licence. Dakle, u stručnom smislu veliki broj nezdravstvenih radnika zadovoljava uvjete, ali ne i u formalnom smislu, jer nisu članovi nijedne Komore te im se uspjesi ne mogu verificirati. Stoga ih se ne bi trebalo smatrati nestručnim i nekompetentnim, kao što se to iz nekih komentara iščitava. Također, nezdravstveni radnici koji su postigli zavidnu sveučilišnu karijeru, po različitim osnovama, prikupili su značajno više bodova nego im je potrebno za obnavljanje licence tijekom cjeloživotnog radnog vremena. Što se tiče kritika na naziv «Medicinski tehnolozi», mislim da se taj naziv može po potrebi i korigirati, odnosno razjasniti što se pod njim podrazumijeva. Zaključno predlažem da se navedene struke uvrste u Zdravstvene radnike s obavezom osnivanja pripadajuće Komore koja bi im izdavala odobrenje za samostalni rad, pratila njihov rad i i produžavala licencu. Prof.dr.sc. Davorka Sutlović, dipl.ing. KBC Split; Medicinski fakultet Split | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3743 | Hrvatsko društvo za biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Biomedicinske inženjere (biomedical engineer) i medicinske fizičare (medical physicist) treba izrijekom smatrati zdravstvenim radnicima. Zanimanja biomedicinski inženjer i medicinski fizičar trebaju u popisu zanimanja u stavku (2) stajati samostalno, odnosno zarezom odvojeno od ostalih navedenih zanimanja. Biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku valja regulirati sukladno regulaciji struka zdravstvenih radnika. Obrazloženje: U eksplicitnom skladu s međunarodnom standardnom (ISCO-08) i nacionalnom (NKZ-10) klasifikacijom zanimanja te tragom niza drugih vjerodostojnih dokumenata biomedicinske inženjere (biomedical engineer) i medicinske fizičare (medical physicist) treba izrijekom smatrati zdravstvenim radnicima i zato jer: • oni neposredno u vidu zanimanja, u izravnom doticaju s pacijentima ili njihovim uzorcima pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, odnosno obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja • su oni također završili visokoškolsko obrazovanje i cjeloživotno su u tijeku daljnjeg obrazovanja koje jest i zdravstvenog usmjerenja te redovito ostvaruju pravo i obvezu takvog dodatnog stručnog usavršavanja radi održavanja i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite koju pružaju • oni pri pružanju zdravstvene zaštite poštuju moralna i etička načela te sva pravila zdravstvene struke, tako da svojim postupcima ne ugrožavaju život i zdravlje ljudi • oni čuvaju profesionalnu tajnu o pacijentima • su oni neizostavni dio suvremenih zdravstvenih timova koji odlučuju o postupcima prevencije, dijagnostike, liječenja, rehabilitacije i palijacije u bolesnika te osobno sudjeluju u provođenju tih postupaka i izravno utječu na njihove rezultate • su inženjeri/magistri/doktori svojih struka, jednaki inženjerima/magistrima/doktorima neki drugih struka koje Zakon o zdravstvenoj zaštiti smatra ili će smatrati zdravstvenim radnicima • je složenost njihovih poslova i uvjeti rada u kojima rabe i najsuvremenije zdravstvene tehnologije barem podjednaka složenosti poslova i uvjetima rada nekih trenutnih ili buduće smatranih zdravstvenih radnika iste razine obrazovanja • su podjednako brojni ili brojniji od nekih struka koje Zakon o zdravstvenoj zaštiti smatra ili će smatrati zdravstvenim radnicima • izravno sudjeluju u obrazovanju zdravstvenih radnika pri fakultetima i drugim visokim učilištima zdravstvenog usmjerenja u području biomedicine i zdravstva (medicinski fakulteti, farmaceutsko-biokemijski fakulteti, stomatološki fakulteti, veterinarski fakulteti, zdravstvena veleučilišta, i dr.) • biomedicinske inženjere i medicinske fizičare i struka i politika smatraju zdravstvenim radnicima u dokumentima Međunarodne organizacije rada, Svjetske zdravstvene organizacije, Međunarodne agencije za atomsku energiju, Europske unije i drugih važnih međunarodnih organizacija kojih je i Republika Hrvatska članica. Duboko vjerujemo da ovo obrazloženje na jasan i argumentiran način upućuje na potrebu pozornog, sustavnog, stručnog i pravednog pristupa izradi novog hrvatskog zdravstvenog zakonodavstva na način uvrštavanja biomedicinskih inženjera i medicinskih fizičara, jednako kao i kolega nekih drugih struka, izrijekom u zdravstvene radnike te reguliranja biomedicinskog inženjerstva i medicinske fizike kao zdravstvenih djelatnosti, u najboljem interesu i za najveću dobrobit bolesnika i njihovih obitelji, bolničkog osoblja, kliničkih ustanova, zdravstvenog sustava i društva u cjelini. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3744 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3745 | Anita Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3746 | Hrvatska komora socijalnih radnika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U st. 2 čl. 155. taksativno su navedeni stručnjaci koji se smatraju zdravstvenim radnicima. Iz navedenog su nepravedno izostavljeni socijalni radnici koji rade u zdravstvu i samostalno provode dijagnostičke i terapijske postupke u zdravstvenim ustanovama kao i drugi zdravstveni djelatnici. Spomenuti dijagnostičko-terapijski postupci (DTP) su ugovoreni između zdravstvenih ustanova i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje sukladno čemu se bolesnici „Na svu dijagnostičku obradu koju obavljaju psiholozi, klinički psiholozi, logopedi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi, socijalni radnici, fizioterapeuti i radni terapeuti upućuje se temeljem uputnice A3. Na terapije koje obavljaju gore navedeni zdravstveni radnici posebno ako se radi o višekratnoj terapiji i potrebi za daljom obradom upućuje se uputnica D1 (dopis HZZO, Klasa: 500-07/15-01/353, Urbroj: 338-01-25-15-01 od dana 17.08.2015. godine).“ Osim dijagnostičko-terapijskih postupaka, socijalni radnici koji rade u bolnicama s bolesnicima koji se nalaze na bolničkom liječenju provode postupke iz dijagnostičkoterapijskih skupina (DTS). Sukladno navedenom, mišljenja smo da su socijalni radnici koji rade u zdravstvu nepravedno izostavljeni iz popisa zdravstvenih radnika u odnosu prema drugim navedenim profesijama te bi ispravno bilo svrstati ih u zdravstvene radnike sa svim pripadajućim obvezama, dužnostima i pravima. Dodatno je važno istaknuti da se socijalni radnici u zdravstvu, kao i drugi zdravstveni radnici, dužni biti članovi stručne komore, posjedovati odobrenje za samostalan rad i prikupljati bodove za produžetak licence. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3747 | Marijana Mezlar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažem izmjenu stavka (2) na način:"(2) Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, kemijski tehnolozi, kemičari, prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti, kao i djelatnici sa srednjom stručnom spremom odgovarajućih zvanja ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi." Obrazloženje. Zdravstvena zaštita je kompleksan multidisciplinarni zadatak i samo timski rad raznovrsnih kompetentnih struka može ga obavljati dovoljno dobro. Pored zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu u procesu dijagnostike i liječenja sudjeluju i radnici drugih zvanja, posebno u Zavodima za javno zdravstvo u kojima se obavlja dijagnostika uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Člankom 128. opisane su djelatnosti koje moraju imati županijski zavodi za javno zdravstvo i među kojim je i zdravstvena ekologija. Nositelji poslova u zdravstvenoj ekologiji su inženjeri kemije, kemijske tehnologije, prehrambene tehnologije, biologije, fizike i dr. koji prate zdravstvenu ispravnost hrane, vode, zraka. Stoga podržavam i prijedloge NZZJZ-PGŽ, NZZJZ dr. A. Štampar, NZZJZ-SDŽ, ZZJZ Istarske županije, FKIT-a, PBF-a, PMF-a, KBC Zagreb, KBC Split. Marijana Mezlar, dipl.ing.kem.tehnologije Voditeljica Odsjeka za akreditaciju NZZJZ-PGŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3748 | Hrvatska psihološka komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Zdravstvene profesije obilježava snažna međusobna ovisnost. Postojeći odnosi između pojedinih profesija u sustavu ne prate suvremeni pristup timskog rada u zdravstvu. Psihološka djelatnost je regulirana djelatnost u RH od 2003. godine (Zakon o psihološkoj djelatnosti NN 47/03, Kodeks etike psihološke djelatnosti), a iste godine osnovana je i Hrvatska psihološka komora. Stoga je potrebno u popisu djelatnosti (čl.30., čl.31.,čl.32. i čl. 103.) navesti i psihološku djelatnost , kao jednu od djelatnosti koje se obavljaju u okviru zdravstvenog sustava. Klinički psiholozi u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke, a zbog svojih kompetencija , supstitucijskih znanja i vještina optimiziraju rad liječnika u djelatnostima na svim razinama zdravstvene zaštite, prevenciji, rehabilitacijii palijativnoj skrbi. Razvoj djelatnosti kliničke psihologije i dostupnost dijagnostičko terapijskih usluga kliničkih psihologa bez zakonske odredbe kojom se izričito uređuje odnos psihološke djelatnosti u sustavu zdravstva prepušten je pojedinačnom interesu zdravstvenih ustanova. Svrstavanjem kliničkih psihologa u zdravstvene radnike i uvođenjem standarda prilikom stvaranja pojedinih multidisciplinarnih timova na svim razinama zdravstvene zaštite, omogućila bi se adekvatna dostupnost usluga kliničkih psihologa u svim županijama RH u skladu s potrebama stanovništva. Razvoj kliničke psihologije se sustavno i na korist pacijenata jedino može razvijati u zdravstvenom sustavu. Primjeri dobre kliničke prakse pokazuju da dijagnostičko - terapijski postupci koje pružaju klinički psiholozi povećavaju kvalitetu zdravstvenih usluga, doprinose pozitivnim ishodima liječenja, povećavaju djelotvornost liječenja te dugoročno racionaliziraju troškove sustava na svim razinama zdravstvene zaštite. Dijagnostičko – terapijske usluge koje u zdravstvenom sustavu pružaju klinički psiholozi prepoznao je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje te je od 2013. godine uvrstio 20 paketa usluga koje psiholozi pružaju u sustavu zdravstva, a od travnja 2015. godine ponudio je mogućnost sklapanja ugovora za samostalnu djelatnost kliničke psihologije sa šifrom djelatnosti 2220000, uvažavajući kompetencije kliničkih psihologa za samostalno i cjelovito pružanje dijagnostičko-terapijskih usluga zdravstvene zaštite osobama svih dobnih skupina. Hrvatska psihološka komora je u potpunosti normativno uredila područje svoje djelatnosti i stvorila preduvjete da se klinički psiholozi uvrste u zdravstvene radnike. Stoga podržavamo prijedlog da se klinički psiholozi s ostalim stručnjacima navedenim u članku 155. st.2. definiraju kao zdravstveni radnici. Kompetencije kliničkih psihologa koje se stječu poslijediplomskim specijalističkim studijem i drugim oblicima usavršavanja u potpunosti omogućuju samostalno provođenje zahtjevnih diferencijalno-dijagnostičkih, te savjetodavnih postupaka s različitim populacijama: djecom, odraslima, obiteljima, te oboljelima od različitih psihičkih i tjelesnih bolesti. HPK propisala je standarde za rad klinički psihologa u zdravstvu koji poslijediplomskim usavršavanjem i petogodišnjim radom u zdravstvenom sustavu stječu kompetencije za rad u zdravstvu, sustavno prati stalno stručno usavršavanje i obnavljanje dopusnica za samostalni rad (licenci), a HPK od 2011. godine vodi Upisnik kliničkih psihologa koji je usklađen s Nacionalnim registrom pružatelja zdravstvene zaštite koji vodi HZJZ. Važno je naglasiti da su Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo članice EFPE prema čijim propisima se ujednačava izobrazba i osposobljavanje psihologa u različitim državama EU, a od 2017. godine Hrvatski nacionalni odbor za Europsy certifikat može prema kriterijima EFPE Europsy certifikat. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3749 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3750 | Lucija Mrkela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a posebno izmjene kojima klinički psiholog dobiva prava i status zdravstvenog djelatnika. Klinički psiholozi, kao i drugi navedeni stručnjaci, u svom radu u zdravstvenim ustanovama obavljaju niz aktivnosti i poslova vezanih za dijagnostiku i liječenje, a koji su postali važan i neizostavan dio zdravstvene djelatnosti. Sukladno tome logično je svrstati ih u zdravstvene radnike sa svim obvezama, dužnostima i pravima, te uvjet da pri pružanju usluga zdravstvene zaštite postupaju prema pravilima zdravstvene struke. Ovaj prijedlog je u skladu sa suvremenim trendovima prepoznavanja struka koje pružaju zdravstvene usluge u modernim zdravstvenim sustavima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3751 | Hrvatsko društvo za zaštitu od zračenja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | PRIJEDLOG: A) Zadržati predloženi koncept na načina da se zdravstvenim radnicima smatraju i svi stručnjaci iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih i društvenih znanosti djelatni u području biomedicine i zdravstva (medicinski fizičari, biolozi u zdravstvu, biomedicinski inženjeri, medicinski tehnolozi, biotehnolozi, klinički psiholozi, logopedi, fonetičari, nutricionisti. i dr.), a koji neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, odnosno obavljaju zdravstvenu djelatnost kroz prevencijske, dijagnostičke, terapijske, rehabilitacijske ili palijacijske postupke. Takav koncept treba uključiti i cjelovitu regulaciju svih navedenih struka analogno regulaciji struka ostalih zdravstvenih radnika. B) Dopuniti popis zanimanja/struka u skladu sa stanjem i razvojem suvremene biomedicine i zdravstva (kemičari, socijalni radnici, i dr.). C) Odvojiti svako zanimanje/struku u stavku (2) zarezom ("logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi, biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, nutricionisti,..."). OBRAZLOŽENJE: Znanost o zračenju odnosno radiološka i nuklearna sigurnost je interdisciplinarno područje koje i u slučaju svakodnevnog rutinskog rada (pr. radiologija, radioterapija i onkologija, nuklearna medicina, javno zdravstvo, zdravstvena ekologija) i u slučaju izvandrednih događaja (pr. Cernobil, Fukushima) ultimativno obuhvaća interdisciplinarni timski rad i u području biomedicine i zdravstve, od temeljnih i kliničkih medicinskih znanosti do javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, kroz najrazličitije aspekte: fizikalne, kemijske, biološke, tehničko-tehnološke/inženjerske, hranidbene, ekološke, psihološke, socijalne, itd. U tim aspektima stručnjaci različitih zanimanja/struka ravnopravno i aktivno sudjeluju, pa su tako neizostavni i visokoobrazovani stručnjaci iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih i društvenih znanosti, a koji trenutno čine tek oko 1% ukupno zaposlenih u hrvatskom zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3752 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3753 | Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Klinički psiholozi i drugi navedeni stručnjaci koji u radu u zdravstvenoj ustanovi obnašaju poslove otkrivanja poremećaja i bolesti i njihova liječenja provode zdravstvenu djelatnost pa je shodno tome logično svrstati ih u zdravstvene radnike sa svim obvezama, dužnostima i pravima da pri pružanju usluga zdravstvene zaštite postupaju prema pravilima zdravstvene struke. Kompetencije kliničkih psihologa koje se stječu poslijediplomskim specijalističkim studijem i drugim oblicima usavršavanja u potpunosti omogućuju samostalno provođenje zahtjevnih diferencijalno-dijagnostičkih, te savjetodavnih postupaka kao i kompleksnih psiholoških tretmana s različitim populacijama: djecom, odraslima, obiteljima, te oboljelima od različitih psihičkih i tjelesnih bolesti. Stoga podržavamo ovaj prijedlog jer prati suvremene trendove prepoznavanja struka koje pružaju zdravstvene usluge u modernim zdravstvenim sustavima. prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić Poslijediplomski specijalistički studij kliničke psihologije Odsjek za psihologiju, Sveučilište u Zagrebu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3754 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Magistri logopedije koji rade u sustavu zdravstva određeni su kao zdravstveni radnici i u Republici Hrvatskoj (Nacionalna klasifikacija zanimanja – NKZ-10 (NN 147/10): logopedi su klasificirani u okviru vrste 22 (Zdravstveni stručnjaci/zdravstvene stručnjakinje), podvrsta 226, skupina 2266) što je u skladu s dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation, 2010. Classifyng health workers. Geneva) i preporukom EU (COMMISSION RECOMMENDATION of 29 October 2009 on the use of the International Standard Classification of Occupations (ISCO-08) (Text with EEA relevance) (2009/824/EC) Magistri logopedije su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 82/13) definirani kao zdravstveni radnici. Temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti, tijekom protekle dvije godine Ministarstvo zdravlja je uskladilo i podzakonske akte i to: Pravilnik o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/13) u čl. 3 jasno navode i logopeda; Pravilnik o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13) u čl. 9 se navodi logoped; Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN9/14) logopedi su izdvojena kategorija 5e. Magistar logopedije je stručnjak koji završetkom diplomskog sveučilišnog studija logopedije (3+2) stječe sve potrebne kompetencije za pružanje usluga dijagnostike i terapije i jedini je stručnjak u sustavu zdravstva koji ima stručne kompetencije za postavljanje dijagnoza iz područja poremećaja govorno-jezične komunikacije navedenih u MKB-u i samostalno provođenje svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod poremećaja neverbalne i verbalne komunikacije, jezika, glasa, govora, gutanja i oštećenja sluha pacijenata svih dobnih skupina. Stoga predlažemo da se uvrsti tekst iz važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti »Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, studijskom smjeru logopedije te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja.«. Tako da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, studijskom smjeru logopedije te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3755 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3756 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Slažem se s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara u potpunosti. Prijedlog je u stavku 2. ovog članka posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi u RH nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu. Uz svo uvažavanje navedenih djelatnosti koje rade na određenim poslovima u zdravstvu i njihovom doprinosu zdravstvenom sustavu, mišljenja smo kako zdravstveni radnik ipak mora tijekom svog školovanja steći određena medicinska znanja iz predkliničkih i kliničkih predmeta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3757 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu podržava i ovim putem se zahvaljuje Ministarstvu zdravstva što je prepoznalo i započelo proces usklađivanja stručnjaka koji rade u sustavu zdravstva s izmijenjenom Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. godine u naš nacionalni sustav kroz St. 2 Članka 155. Pozivanje u komentarima na stari zakon iz 1993., nepostojanje komore, specijalizacije i licence pokazuju da pravi argumenti protiv svrstavanja stručnjaka drugih fakulteta u zdravstvene radnike uopće ne postoje. Upravo se iz tog razloga i traži promjena Zakona, kako bi se regulirala prava, ali i obveze ovih struka, kojima bi se omogućila daljnja specijalizacija u skladu s europskim normama po kojima su biolozi u zdravstvu (kao i ostale struke) zdravstveni radnici i imaju licencu i specijalizaciju. Republika Hrvatska kao punopravna članica EU dužna je implementirati standardizaciju biološke struke, prvenstveno priznavanjem statusa biologa u zdravstvu kao zdravstvenog radnika, što je Ministarstvo zdravstva prepoznalo kao neophodno i neodgodivo. Zaštita struke ne smije se temeljiti na podcjenjivanju i neuvažavanju multidisciplinarnih struka, već na jačanju kompetencija vlastite struke. Niti jednim pravnim propisom nije isključeno pravo magistara iz područja biologije na obavljanje dijagnostičke i preventivne djelatnosti u zdravstvu, u zdravstvenim ustanovama, pa i laboratorijima kao njihovim sastavnim jedinicama. U sustavu zdravstva postoji preko 30 suradničkih struka, pa je prema tome postojanje Članka 167. neophodno i nije u koliziji sa St. 2. Članka 155. Komentari pokazuju koliko je nepoznavanje različitih profila stručnjaka koji rade u sustavu zdravstva, već ograničavanje samo na svoju struku što je u eri personalizirane medicine i interdisciplinarnih timova neshvatljivo. Poštujući pravnu normativu nema kontradiktornosti između st.1. i st. 2 , već u stavovima određenih interesnih skupina. Uvažavajući argumente za i protiv moramo naglasit da su nam različita stručna društva HLZ-a pružila apsolutnu podršku i kroz prethodna e-savjetovanja. Drago nam je da imamo podršku najvećih Kliničkih bolničkih centara u RH. Također drago nam je i naglasiti da je u prethodnim kontaktima Hrvatska komora medicinskih biokemičara dala službenu podršku rješavanju našeg statusa, citiram „ HKMB podržava aktivnosti usmjerene ka rješavanju statusa biologa zaposlenih u zdravstvu, te smo nedvojbeno zainteresirani za uključivanjem biologa zaposlenih u zdravstvu kao ravnopravnih članova Komore sa svim pravima i obvezama, uz zadovoljavanje svih uvjeta za upis u HKMB koji su propisani i za magistre medicinske biokemije (pripravnički staž, stručni ispit itd.“ Ur.br 01-13-51/14). Sukladno citiranim Direktivama EU medicinski biokemičari ne spadaju u profesiju koja je automatizmom priznata, već su svrstani u opći sustav priznavanja kvalifikacija, kao i struka magistara biologije u zdravstvu ( definirani kao kategorija znanstvenika). Stručna društva koja djeluju na europskoj razini u području laboratorijske medicine ukazuju na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija. Iz djelovanja udruga vidljivo je da je usvojen jedinstven naziv profesije: specijalist laboratorijske medicine, koju djelatnost u Europi obavljaju liječnici, znanstvenici (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceuti. Prema hrvatskom kvalifikacijskom okviru naše kompetencije su neosporne posebice u području novih genomskih tehnologija, što se može i vidjeti udjelom kolegija iz biomedicinskih područja tijekom diplomskih studija iz područja biologije. Jasna nam je frustracija magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike u pogledu njihovog statusa, ali nam je neprimjeren način izražavanja njihovog stava, uzimajući da smo mi struka koja je prisutna posljednjih trideset godina u sustavu zdravstva, a oni se školuju posljednjih nekoliko godina. Treba naglasiti činjenicu da su biolozi u Nacionalnom registru pružatelja zdravstvene zaštite (NRPZZ), koji predstavlja Registar svih zdravstvenih djelatnika posljednjih 30 godina. Hrvatski zavod za javno zdravstvo vodi ovaj Registar prema odluci Ministarstva zdravlja. Upisom magistara biologije u Registar pridjeljuje im se registarski broj (šifra) koji se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje koristi u zdravstvenom informacijskom sustavu, dodjelu vjerodajnica i kontrolu korisničkih i poslovnih ovlasti za rad u CEZIHu (prijava u sustave CEZIH, BIS, uputnica, kod ugovaranja, i druge HZZO dokumentacije, voditelji timova). Upravo biolozi čine nezamjenjiv kako dio mreže Eurotransplanta provodeći različite imunogenetičke testove tkivne snošljivosti, tako i područja prenatalne citogenetike i kliničke embriologije. Ovim putem Ministarstvo zdravstva će konačno regulirati obavljanje djelatnosti magistara iz područja biologije, ali i drugih visokoobrazovanih struka u sustavu kao i polaganje državnog ispita, što je poželjno i za druge profesije u zdravstvu, ali isto tako pokrenuti donošenje strukovnog zakona kojim bi se propisao standard, obrazovanje i licenciranje magistara iz područja biologije. Dakle ne samo prava, već i obveze koje nam slijede. Također treba naglasiti da je preko 50% biologa u zdravstvu sa znanstvenim stupnjem doktora znanosti, a isto tako značajan broj njih je uključen u diplomsku i poslijediplomsku nastavu sadašnjih zdravstvenih radnika. Stav kojim se pojedine interesne skupine žele proglasiti jedinim kompetentnima nije u interesu napretka hrvatskog zdravstva niti zaštite pacijenata. Stoga prestanimo živjeti u prošlosti i krenimo u budućnost tako da omogućimo sveučilišnim stručnjacima dostojanstven rad u hrvatskom zdravstvu koji zaslužuju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3758 | Mirjana Mariana Kardum Paro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Slažem se s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokmwičara u potpunosti. Prijedlog je u stavku 2. ovog članka posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi u RH nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu. Uz svo uvažavanje navedenih djelatnosti koje rade na određenim poslovima u zdravstvu i njihovom doprinosu zdravstvenom sustavu, mišljenja smo kako zdravstveni radnik ipak mora tijekom svog školovanja steći određena medicinska znanja iz predkliničkih i kliničkih predmeta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3759 | Tamara Sorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažemo izmjenu članka 155., stavka 2. na način da se iza riječi „fonetičari“ doda „zarez“ i upišu riječi „prehrambeni tehnolozi“, tako da navedeni stavak glasi: „(2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, prehrambeni tehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije“. Obrazloženje uz prijedlog izmjene: 1. Nutricionizam je do 2013. godine bio znanstvena grana u znanstvenom polju „Prehrambene tehnologije“, odnosno od 2013. „Nutricionizam“ je samostalno znanstveno polje sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 32/13). Slijedom navedenog, mnogi stručnjaci iz područja „Nutricionizma“, naročito oni koji su završili studij prije uvođenja Bolonjskog sustava studiranja, imaju diplome kao „prehrambeni tehnolozi“ Poštovani, Strukovno udruženje Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara podržava sadržaj članka 155. Dugi niz godina naša su nastojanja usmjerena ka priznavanju naše profesije u zdravstvenom sustavu. Najviše se borimo svakodnevnim predanim radom u multidisciplinarnom okruženju. Zdravstvena djelatnost je multidisciplinarna i duhu novoga doba tako je treba i njegovati. Tijekom protekla dva desetljeća značaj nutricionizma u zdravstvu u velikom je porastu u Republici Hrvatskoj. U sustavu je zaposlen mali broj stručnjaka koji su svojom predanošću i interesom za područje uspjeli ukazati na neophodan segment savjetovanja o prehrani, dijetoterapije i kliničke prehrane za uspješno liječenje bolesnika. Nutricionisti se prirodno ubrajaju zdravstvene profesije jer doista sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja te rade u raznim ambulantama i savjetovalištima, dnevnim bolnicama, a nerijetko su uključeni i u konzilijarnu djelatnost. Od 1.srpnja 2017. usvojene su šifre HZZO-a za dijagnostičko-terapijske postupke koje se odnose na prvi pregled i kontrolni pregled nutricionista što ukazuje na prepoznavanje djelatnosti nutricionista u zdravstvenom sustavu. Smatramo kako je u ovome trenutku nužno snažnije prepoznavanje profesije nutricionista u zdravstvenom sustavu, kako bi se DTP šifre mogle u konačnici povezati s djelatnicima koji navedene postupke i provode. Tamara Sorić, mag.nutr. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3760 | Paula Žurga | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Čitajući komentare ovog članka razvidno je da se dio medicinske struke protivi priznavanju djelatnika ostalih struka u zdravstvu kao zdravstvenih radnika. Pritom kao argumente navode Zakon i propise stare 25 godina koji sasvim sigurno ne odgovaraju trenutnoj realnosti, te činjenicu da ne postoje Komore za sve navedene struke. Međutim, smatram da su u ovoj stvari bitni isključivo odgovori na sljedeća dva pitanja: Prvo je pitanje da li je današnje zdravstvo moguće bez znanja i kompetencija navedenih trenutno ˝nezdravstvenih˝struka? Mislim da se svi komentatori ovog članka slažu da nije. Drugo je pitanje da li ove struke aktivno sudjeluju u pružanju zdravstvene skrbi stanovništvu RH u vidu prevencije, dijagnostike i liječenja? Neupitno da. Zbog čega onda navedene struke ne mogu biti priznate kao zdravstvene i zašto se sve te profesije u zdravstvu uporno tretiraju kao profesije drugog reda? Zbog čega svi komentatori, koji su protiv, ignoriraju međunarodne propise i propise EU gdje su navedeni radnici već priznati kao zdravstveni? Po pitanju osnivanja Komora i nadzora nad kompetencijama navedenih radnika, slažem se s komentarom Dijane Gugić Bokun: Predlažem da RH u što bližoj budućnosti osmisli i uvede nove programe za specijalistička obrazovanja i moduse specifične zdravstvene (do)edukacije koji moraju završavati specijalističkim ispitima i rezultirati licenciranim stručnjacima čiji rad će nadzirati zasebne za područje kompetentne komore ujedno zadužene za trajnu edukaciju tih novih zdravstvenih radnika. Iako u sadašnjem trenu u RH još ne postoje nadležne komore za sve navedene djelatnosti iz članka 155, od nečega se početi mora, pa onda zašto ne od uočavanja i priznavanja stručnosti i mukotrpnog rada kojeg kolege iz različitih polja svakodnevno pružaju na terenu imajući u vidu isti svima zajednički cilj – zdravstvenu zaštitu i dobrobit hrvatskog Čovjeka. Mr. sc. Paula Žurga, dipl. ing. biotehnologije Voditeljica Odsjeka za zajedničke analitičke tehnike Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3761 | Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu u cijelosti podržava prijedlog i komentare Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu u vezi s člankom 155. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3762 | nikola đaković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Hrvatsko društvo za onkologiju i radioterapiju Hrvatskog liječničkog zbora podržava uvrštavanje medicinskih fizičara u kategoriju zdravstvenih radnika. Medicinski fizičari zaposleni u radioterapiji i onkologiji neizostavni su dio multidisciplinarnog tima. Medicinski fizičari uključeni su u postupke i konzultacije s kolegama liječnicima u područjima dijagnoze i liječenja onkoloških bolesnika. Zaduženi su za planiranje radioterapije svakog pojedinog pacijenta te provode dozimetrijska mjerenja koja su nužna za pouzdano provođenje radioterapije. U specijalnosti nuklearne medicine, fizičari surađuju s liječnicima u postupcima koji koriste radionuklide za dijagnostiku i terapiju bolesti. Ostale važne odgovornosti odnose se na uvođenje novih slikovnih tehnika i tehnika zračenja, organizaciju i kontrolu kvalitete uređaja i postupaka u dijagnostici i radioterapiji te zaštitu od zračenja za pacijente i osoblje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3763 | Martina Kramar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3764 | ANDREJA BALAŽ GILJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U definiciju uvrstiti i SOCIJALNE RADNIKE koji su standardno izostavljeni a koji, podjednako kao i sve druge navedene profesije, sudjeluju u radu s pacijentima i doprinose njihovoj kvaliteti života, sigurnom otpustu i prevenciji ponovnih hospitalizacija te na taj način smanjuju troškove liječenja i kroz naplatu svojih usluga doprinose budžetu same ustanove. Andreja Balaž Gilja, mag.soc.pol. u ime Odjela za socijalni rad KBC-a Rijeka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3765 | Katarina Pajtak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3766 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti podržavam komentar i obrazloženje Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3767 | LIDIJA KOLETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | ČL.155. Zašto je rad socijalnih radnika u zdravstvu neprepoznat? Svakodnevno smo u kontaktu s pacijentima, razgovaramo, stručno, kvalitetno i ažurno rješavamo probleme na terenu čime doprinosimo održavanju remisije bolesti jer kod psihijatrijskih pacijenata i socio-ekonomska situacija igra veliku ulogu u pogoršanju bolesti. Podsjećamo, naš opseg rada i nezamjenjivost u zdravstvenom sustavu odnosi se na podizanje kvalitete boravka pacijenata u bolnici uz osiguravanje što bolje rehabilitacije i resocijalizacije u svrhu primjerene društvene reintegracije. Sa žaljenjem ističemo da je neprihvatljivo u 21. stoljeću ponavljati naš opseg rada i nepriznavanje statusa socijalnih radnika kao zdravstvenih suradnika. Aktivno sudjelujemo na svim Konferencijama i Simpozijima socijalnih radnika kao što i provodimo stručno usavršavanje socijalnih radnika koje je priznato i bodovano od strane HKSR. Svjedoci smo diskriminacije naše profesije u odnosu na druge srodne profesije koje su ravnopravno uključene i imaju priznati status zdravstvenih radnika kao što je navedeno u čl. 155. S poštovanjem, socijalna služba NPB Popovača | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3768 | Mirjana Špehar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam sve prijedloge i komentare Mirjane Mišetić, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Lucije Franin, Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3769 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | 14. Članak 155., stavak 2. – proširiti popis zanimanja koja trebaju biti priznata u kategoriju zdravstvenih radnika i koji u Zavodima za javno zdravstvo obavljaju zdravstvenu djelatnost, najviše na odjelima Zdravstvene ekologije. Predlaže se izumijeniti stavak (2) na način: „(2) Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, kemijski tehnolozi, kemičari, prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti, kao i djelatnici sa srednjom stručnom spremom(kemijski, prehrambeni, ekološki tehničari) ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3770 | Hrvatska komora fizioterapeuta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Şlažemo se i podržavamo prijedlog Hrvatske liječničke Komore da se u članku 155. stavku 2. briše druga rečenica koja glasi: "Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja." Obrazloženje: Zdravstveni radnici su isključivo radnici čije je temeljno obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a kako je to i navedeno u članku 31. ovog prijedloga zakona. Ostali stručnjaci su zdravstveni suradnici, a koje je potrebno izjednačiti u pravima s zdravstvenim radnicima, a nikako iste proglašavati zdravstvenim radnicima. Zdravstvene suradnike predlažemo regulirati u zasebnom stavku. NE slažemo se s prijedlogom NZJZ "Dr. Andrija Štampar" da se uvrsti kineziolog kao zdravstveni radnik. U niti jednoj zemlji EU kineziolozi nisu propisani kao zdravstveni radnici. Uz fizioterapeute koji su temeljno regulirani u svim zemljama EU kao zdravstveni radnici i kojima je temeljni djelokrug rada obnavljanje pokretljivosti i funkcije pojedinca i grupe ne vidimo razloga da jedino Hrvatska u EU proširuje popis zdarvstvenih radnika koji bi se neutemeljeno preklapali s djelokrugom rada reguliranih zdravstvenih radnika. Definicija fizioterapeuta po ESCO-u: Physiotherapists are autonomous health professionals who are responsible for developing, maintaining or restoring motor function and movement throughout the lifespan using evidence-based practice. They relieve pain and treat or prevent physical conditions associated with injury, disease or other impairments. Physiotherapists empower patients and their carers to manage the condition outside clinical settings. They work within their scope of practice and their professional Code of Conduct. Definicija fizioterapeuta po ISCO - 08: Fizioterapeuti/fizioterapeutkinje - šifra 2264 Fizioterapeuti/fizioterapeutkinje procjenjuju, planiraju i provode rehabilitacijske programe kojima se poboljšavaju ili oporavljaju ljudske motoričke funkcije, povećava sposobnost pokreta/kretanja, ublažava bol te liječi ili sprječava tjelesne poteškoće povezane s ozljedama, bolestima i drugim oštećenjima. Služe se različitim fizioterapijskim vještinama i tehnikama kao što su pokret/kretanje, ultrazvuk, primjena toplinskih modaliteta, laser i druge metode. Poslovi koje obavljaju uključuju: (1) provođenje testova pokretljivosti mišića, živaca, zglobova i funkcionalne sposobnosti radi utvrđivanja i procjene tjelesnih problema pacijenata (2) određivanje ciljeva liječenja s pacijentima i osmišljavanje programa liječenja radi smanjenja tjelesnoga bola, ojačavanja mišića, poboljšanja kardiotorakalnih, kardiovaskularnih i respiratornih funkcija, vraćanja pokretljivosti zglobova te poboljšanja ravnoteže i koordinacije (3) planiranje, provođenje i nadzor programa liječenja primjenom terapijskih vježbi, topline, hladnoće, masaže, manipulativnih tehnika, hidroterapije, elektroterapije, ultraljubičastih i infracrvenih zraka te ultrazvuka pri liječenju pacijenata (4) upućivanje pacijenta i njegove obitelji u postupke koje trebaju nastaviti provoditi izvan kliničkoga okruženja (5) bilježenje podataka o zdravstvenome stanju pacijenata i reakcijama na liječenje u bazama podataka o pacijentima te razmjena tih podataka s drugim zdravstvenim stručnjacima radi nastavka cjelokupne njege (6) planiranje i provođenje programa za praćenje i sprječavanje uobičajenih tjelesnih poteškoća i poremećaja (7) nadzor nad radom fizioterapeutskih pomoćnika i drugih U niti jednom od gore navedenih europskih dokumenata nismo pronašli da je kineziolog ili edukacijski rehabilitator zdravstveni radnik. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3771 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | tavak 2) u suprotnosti je sa stavkom 1) i s člankom 167. Predlaže se ujednačavanje navedenih članka i stavaka. Obrazloženje: u stavku 2) nabrojani su svi stručnjaci različitih usmjerenja (prirodnih i društvenih) koji do sada u sustavu zdravstva rade kao zdravstveni suradnici pa ostaje nejasno koju vrstu stručnjaka podrazumijeva članak 167. Smatramo da u stavku 2) čl. 155. uključeni svi stručnjaci koju sudjeluju u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, a nemaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i koji su zaposleni u sustavu zdravstva te da članak 167. otvara prostor za zapošljavanje novih kategorija budućih zdravstvenih radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3772 | IVANA JAKUŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3773 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3774 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti podržavam komentar i obrazloženje Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3775 | Marko Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedloge NZZJZ Dr. Andrija Štampar i Zavoda za javno zdravstvo istarske županije. Naime pored zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu u procesu dijagnostike i liječenja sudjeluju i radnici drugih zvanja, posebno u zavodima za javno zdravstvo u kojima se obavlja dijagnostika uzoraka koji dolaze iz radnog ili životnog okoliša. Jedan takav primjer su mjerenja buke u radnom i životnom okolišu koja mogu prema Pravilniku o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove zaštite od buke (NN 91/07), donešenog od strane Ministarstva zdravstva obavljati samo osobe tehničkih usmjerenja. Isti primjer je i praćenje kvalitete zraka koje prema članku 55. Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14 i 61/17) mogu obavljati osobe sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem prirodnih, tehničkih ili biotehničkih znanosti, odnosno struke te sanitarnog inženjerstva - područje biomedicina i zdravstvo. Ovi primjeri pokazuju da ostale struke, ne samo da sudjeluju, nego su i nosioci određenih poslova. Zato bi trebalo članak 155. dopuniti onako kako to predlaže NZZJZ Dr. Andrija Štampar: " Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari i kemičari, fonetičari, nutricionisti, kineziolozi te osobe drugih zvanja ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3776 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti podržavam komentar i obrazloženje Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3777 | Lucija Loparić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. (stavak 2) Budući da socijalni radnici tijekom školovanja stječu specifična znanja i vještine koje ih uz radno iskustvo u području zdravstvene skrbi čine kompetentnima za sudjelovanje u procesu liječenja bolesnika, da su ravnopravni članovi multidisciplinarnih timova Odjela zdravstvenih ustanova u kojima rade, da u istima samostalno i/ili timski provode dijagnostičko-terapijske postupke, postupke iz dijagnostičko-terapijskih skupina i druge naplative usluge, da su aktivni u osnaživanju bolesnika tijekom hospitalizacije ali i po povratku u životnu sredinu s čime promiču holistički pristup prema bolesniku i doprinose prevenciji bolesti i zaštiti zdravlja ljudi, da se pored visokog stupnja obrazovanja dodatno stručno usavršavaju, da imaju odobrenje za samostalni rad (licencu) i članovi su Komore a time ujedno obvezni kontinuirano se educirati posebice u užem području svog rada unutar zdravstvene ustanove, a polazeći od definicije zdravlja koja podrazumijeva fizičko, psihičko i socijalno blagostanje, smatram da ih je potrebno uvrstiti u članak 155., stavak 2. Lucija Loparić, mag.act.soc. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3778 | Denis Polančec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Rečenicu u petom redu, stavak (2). članka 155. koja započinje tekstom "Zdravstvenim radnicima smatraju se i ....." treba nadopuniti sa: "kemičari i doktori veterinarske medicine" jer stručnjaci obiju struka već obavljaju djelatnost u procesu dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3779 | Tanja Ivakić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Poštovani, molimo da se razmotri zahtjev vezano uz status magistara organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu (mag.admin.sanit.) koji su obrazovani na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Sveučilišni studij (diplomski i preddiplomski) Organizacija, planiranje i upravljanje u zdravstvu (OPUZ) organiziran je pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Prva generacija magistara organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu završila je studij 2010. godine. Sukladno Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama, a temeljem Popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica preddiplomski i diplomski studij Organizacija, planiranje i upravljanje u zdravstvu (OPUZ), uvršten je u područje 3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO, polje 3.03. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita. Ljubazno molimo Vašu pomoć kako bi se navedena struka uvrstila pod zdravstvene radnike te kako bi navedena djelatnost bila sastavni dio zdravstvene djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3780 | Hrvatska komora fizioterapeuta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Şlažemo se i podržavamo prijedlog Hrvatske liječničke Komore da se u članku 155. stavku 2. briše druga rečenica koja glasi: "Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja." Obrazloženje: Zdravstveni radnici su isključivo radnici čije je temeljno obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a kako je to i navedeno u članku 31. ovog prijedloga zakona. Ostali stručnjaci su zdravstveni suradnici, a koje je potrebno izjednačiti u pravima s zdravstvenim radnicima, a nikako iste proglašavati zdravstvenim radnicima. Zdravstvene suradnike predlažemo regulirati u zasebnom stavku. NE slažemo se s prijedlogom HLZ-a da se uvrsti edukacijski rehabilitator kao zdravstveni radnik. Edukacijski rehabilitaotori su učitelji u razrednoj nastavi za djecu s posebnim potrebama i spadaju u društveno humanističke znanosti. U niti jednoj zemlji EU oni nisu propisani kao zdravstveni radnici.Ranu intervenciju u rehabilitaciji provode isključivo fizioterapeuti a sukladno prethodno utvrđenoj dijagnozi od liječnika odgovarajuće specijalnosti. Ranu intervenciju koju edukacijski rehabilitatori nazivaju da spada u njihovu djelatnost i koju su obavljali u školama i udrugama bez prethodno utvrđene liječničke dijagnoze i bez nadležnosti doktora medicine odgovarajuće specijalnosti je veoma veliki rizik, a o čemu su se očitovali specijalisti odgovarajuće specijalnosti MIZ-u te je stoga inicijalno i izbačeno iz popisa zdravstvenih radnika. Poglavito što edukacijski rehabilitatori imaju svoju Komoru koja nije pod ingirencijom Ministarstva zdravstva i sami sebi pripisuju ovlasti djelokruga rada. Smatramo da se je olako prišlo ka dodavnju novih zanimanja u zdravstvene radnike što može imati nesagledive posljedice. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 3781 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U članku 155. u stavku 2 iza teksta "Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari," dodati tekst "medicinski informatčari". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3782 | HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. u članku 155. stavak 2 izmijeniti: Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij i diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja navedena u Europskoj bazi reguliranih profesija. U članku 155. stavku 2. predlažemo brisati drugu rečenicu koja glasi: "Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja." Obrazloženje: Zdravstveni radnici su isključivo radnici čije je temeljno obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a kako je to i navedeno u članku 31. ovog prijedloga zakona. Ostali stručnjaci su zdravstveni suradnici, a koje je potrebno izjednačiti u pravima s zdravstvenim radnicima, a nikako iste proglašavati zdravstvenim radnicima. Zdravstvene suradnike predlažemo regulirati u zasebnom stavku. Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka 155 su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi i biotehnolozi nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računalstva u Zagrebu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3783 | Zlatka Knezović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr.Andrija Štampar", koji glasi: Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari i kemičari, fonetičari, nutricionisti, kineziolozi te osobe drugih zvanja ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. Obrazloženje: Pored zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu u procesu dijagnostike i liječenja sudjeluju i radnici drugih zvanja na svim razinama zdravstvene zaštite koristeći svoja specifična znanja stjecana obrazovanjem i radnim iskustvom. Kako se stalno dopunjava popis akademskih i stručnih naziva izostavljanje pojedinih zvanja time i radnika koji stvarno na svojim radnim mjestima sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja dovelo bi do diskriminacije po zvanju pojedinih kategorija radnika. Također potrebno je uzeti u obzir da je važan dio procesa liječenja odnosno nastojanja da niti ne dođe do narušavanja zdravlja ljudi koje se mora liječiti, upravo prevencija bolesti pogotovo kod ovisnosti koja podrazumijeva specifična znanja iskustvo i sklonost radu sa zahtjevnom populacijom pacijenata (npr. socijalni radnici, socijalni pedagozi i dr.). Važno je napomenuti da se u zdravstvenom sustavu obavlja i dijagnostika uzoraka koji nisu humanog porijekla, dolaze iz radnog ili životnog okoliša, a mogu imati posljedice po zdravlje ljudi i time posljedično i trošak za zdravstveni sustav. U tom procesu dijagnostike zastupljene su struke koje završavaju fakultete odnosno visoka učilišta prirodoslovnog, tehničkog ili drugog usmjerenja na kojima se stječu znanja i vještine potrebne upravo za takvu vrstu dijagnostike. Prema International Standard Classification of Ocupations (ISCO-08), na temelju koje je uzrađen HKO navedena zvanja ubrajaju se u grupu zdravstvenih radnika (Health Professionals). dr sc Zlatka Knezović, dipl. ing Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3784 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3785 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3786 | KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR RIJEKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Medicinski fizičari u KBC Rijeka već više od 50 godina djeluju na području kvalitetne, odgovorne i sigurne uporabe ionizirajućeg zračenja u različitim područjima medicine. Oni su aktivni sudionici u razvoju, vrednovanju, optimizaciji i provedbi različitih medicinskih postupaka koji uključuju uporabu ionizirajućeg zračenja. Medicinski fizičari zajedno s liječnicima specijalistima različitih struka i radiološkim tehnolozima tvore multidisciplinarne stručne timove koji osiguravaju visoku kvalitetu medicinskih postupaka, uz najmanje moguće neželjene posljedice uporabe ionizirajućeg zračenja. Zbog toga Klinički bolnički centar Rijeka podržava uvrštavanje medicinskih fizičara u kategoriju zdravstvenih radnika, čime bi i formalno bilo omogućeno definiranje medicinske fizike kao jedne od djelatnosti u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3787 | KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR RIJEKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U našoj ustanovi klinički psiholozi, u okviru svoje djelatnosti, već dugi niz godina provode dijagnostičke i terapijske postupke u svakodnevnom radu s ambulantnim i hospitaliziranim pacijentima, s ciljem njihovog liječenja (usluge HZZO-a: klinička psihologija, šifra djelatnosti 2220000). Također, dio su mnogih multidisciplinarnih timova KBC-a sa spektrom rada od rane dječje dobi do starije populacije. Stoga podržavamo prijedlog da klinički psiholozi imaju status zdravstvenih djelatnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3788 | Mirela Jukić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr.Andrija Štampar", koji glasi: Predlaže se izmjena stavka 2: (2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari i kemičari, fonetičari, nutricionisti, kineziolozi te osobe drugih zvanja ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. Obrazloženje: Pored zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu u procesu dijagnostike i liječenja sudjeluju i radnici drugih zvanja na svim razinama zdravstvene zaštite koristeći svoja specifična znanja stjecana obrazovanjem i radnim iskustvom. Kako se stalno dopunjava popis akademskih i stručnih naziva izostavljanje pojedinih zvanja time i radnika koji stvarno na svojim radnim mjestima sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja dovelo bi do diskriminacije po zvanju pojedinih kategorija radnika. Također potrebno je uzeti u obzir da je važan dio procesa liječenja odnosno nastojanja da niti ne dođe do narušavanja zdravlja ljudi koje se mora liječiti, upravo prevencija bolesti pogotovo kod ovisnosti koja podrazumijeva specifična znanja iskustvo i sklonost radu sa zahtjevnom populacijom pacijenata (npr. socijalni radnici, socijalni pedagozi i dr.). Važno je napomenuti da se u zdravstvenom sustavu obavlja i dijagnostika uzoraka koji nisu humanog porijekla, dolaze iz radnog ili životnog okoliša, a mogu imati posljedice po zdravlje ljudi i time posljedično i trošak za zdravstveni sustav. U tom procesu dijagnostike zastupljene su struke koje završavaju fakultete odnosno visoka učilišta prirodoslovnog, tehničkog ili drugog usmjerenja na kojima se stječu znanja i vještine potrebne upravo za takvu vrstu dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3789 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3790 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3791 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3792 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3793 | Ivica Medanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti podržavam i veselim se prijedlogu uvrštavanja kliničkih psihologa u zdravstvene radnike. Klinički psiholozi desetljećima samostalno sudjeluju u dijagnostici poremećaja, kao i u liječenju osoba raznim terapijskim postupcima i metodama. Psiholozi zaposleni u zdravstvu imaju odobrenje za samostalan rad, imaju obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, te imaju stručni nadzor od strane Hrvatske psihološke komore. Kao takvi, ne razlikuju se umnogome od ostalih zanimanja koja danas imaju status zdravstvenog radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3794 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti se slažem s komentarom kolegice Lorene Honović i Sandre Drmić Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3795 | HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažemo preformulirati stavak 2 članka 155. u sljedeće: Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, klinički embriolozi, molekularni biolozi, citogenetičari, imunogenetičari, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, edukacijski rehabilitatori, prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi, nutricionisti koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja. Predlažemo da se među zdravstvenim djelatnicima navedu i prehrambeni tehnolozi (uz nutricioniste i biotehnologe). Naime, u zdravstvenom sustavu zaposleni su brojni prehrambeni tehnolozi budući da studij nutricionizma kao samostalan studij na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu postoji tek od akademske godine 2005./2006. Nutricionizam je od 1984. godine bio smjer unutar studija Prehrambene tehnologije te je titula dugi niz godina glasila dipl. ing. prehrambene tehnologije za sve osobe sa završenim studijem Prehrambene tehnologije (među kojima su bili i nutricionisti). Tek uvođenjem bolonjskog procesa uvodi se titula magistar nutricionizma te je stoga u sustavu trenutno zaposleno značajno više osoba s titulom prehrambenog tehnologa koji rade kao nutricionisti (dijetetičari). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3796 | Jasna Per-Kožnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | „Sa odobravanjem i zadovoljstvom dočekano prepoznavanje prakse u zdravstvenim ustanovama i usklađivanje zakonskog propisa s desetljećima uvriježenog djelovanja kliničkih psihologa u samostalnom provođenju procesa dijagnostike i liječenja pacijenata“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3797 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3798 | Mihaela Klemenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3799 | Nadica Puškaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U stavak 2., u rečenici "Zdravstvenim radnicima smatraju se i...", dodati i "socijalni radnici". Obrazloženje: Socijalni radnici, zajedno s ostalim stručnjacima koji su navedeni u stavku 2., sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, te svojim profesionalnim djelovanjem preventivno djeluju na pojavu ili razvoj bolesti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3800 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3801 | Klinički bolnički centar Split | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavamo prijedlog članka 155 ovog nacrta prijedloga. Naime, u našoj ustanovi u procesu dijagnostike i liječenja sudjeluju stručnjaci različitih profila, pa stoga u potpunosti podržavamo svrstavanje logopeda, medicinskih tehnologa, biotehnologa i biomedicinskih inženjera, biologa u zdravstvu, kliničkih psihologa, medicinskih fizičara, fonetičara i nutricionista u zdravstvene radnike. Ovom odredbom u prijedlogu zakona zapravo bi se formalno-pravno priznao njihov stvarni status. Njihov rad potrebno je kao takav vrednovati i omogućiti im, u skladu s europskim direktivama, daljnje usavršavanje i specijalizacije, a sve u interesu hrvatskog zdravstva i u konačnici pacijenta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3802 | Jasna Abramović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavkom 2. čl. 155 su napokon obuhvaćeni stručnjaci koji pružaju usluge zdravstvene zaštite. Pohvalno je sto ih zakonodavac prepoznaje kao zdravstvene djelatnike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3803 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... * točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3804 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3805 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3806 | Karmela Zanki Kulazo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Potrebno je nadopuniti dio u kojem se nabraja tko su sve zdravstveni radnici. Predlažem da stavak 2 glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici sa visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ Karmela Zanki Kulazo, dipl.ing.kem.tehn. Voditelj odsjeka za specifične i nespecifične pokazatelje Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3807 | Dijana Gugić Bokun | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Zdravstvena zaštita je u svojoj biti kompleksan multidisciplinaran zadatak i samo timski rad raznovrsnih kompetentnih ljudi može ga obavljati dostatno dobro. Podržavam da se u novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti pod nazivom zdravstvenih radnika uključe struke navedene u čl. 155. st. 2. Čitajući i ostale javne komentare mislim kako valja razmotriti i druge postojeće prijedloge o nadopunjavanju i dodatnim strukama (ovdje ne navedenima). Slažući se s komentarima dr.sc. Hrvoja Hršaka (i učeći iz istih), predlažem da RH u što bližoj budućnosti osmisli i uvede nove programe za specijalistička obrazovanja i moduse specifične zdravstvene (do)edukacije koji moraju završavati specijalističkim ispitima i rezultirati licenciranim stručnjacima čiji rad će nadzirati zasebne za područje kompetentne komore ujedno zadužene za trajnu edukaciju budućih zdravstvenih radnika. Jasno je da potom korak po korak treba stvarati nove (još bolje!) zakonske, tehničke i infrastrukturne uvjete za osnaživanje pojedinca (kroz edukaciju) i sustava (kroz unutrašnju i vanjsku kontrolu). Lijepi pozitivan i konstruktivan primjer napredovanja struke u zadnjem desetljeću je doedukacija, licenciranje i osnivanje nadležnih tijela kod kliničkih psihologa (v. komentar mr. Romilde Roje). Iako u sadašnjem trenu u RH još ne postoje nadležne komore za sve navedene djelatnosti iz članka 155, od nečega se početi mora, pa onda zašto ne od uočavanja i priznavanja stručnosti i mukotrpnog rada kojeg kolege iz različitih polja svakodnevno pružaju na terenu imajući u vidu isti svima zajednički cilj – zdravstvenu zaštitu i dobrobit hrvatskog Čovjeka. Hvala. Dijana Gugić Bokun, dr.med. specijalist kliničke citologije Klinički zavod za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC Split | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3808 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2: izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3809 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3810 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam stavak 2. unutar sebe. Pojašnjenje: članak 155 nije sukladan s člankom 167. U stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima zaposlenici koji nemaju sustav izdavanja odobrenja za samostalan rad, stručni nadzor niti od jedne zdravstvene komore i ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Zakon mora biti nedvosmislen. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3811 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. Predlažem da se u stavku 2. ovog članka posebno treba regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja je definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi i biotehnolozi nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računalstva u Zagrebu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3812 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U članku 155. stavku 2. predlaže se posebno reguliranje zdravstvenih radnike u odnosu na zdravstvene suradnike pa se traži brisanje rečenice „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“. Njih treba kao zdravstvene suradnike s normiranim profesijskim nazivom prikazati, opisati i naznačiti u članku 167. ovog Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3813 | Eva Pavić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažemo izmjenu članka 155., stavka 2. na način da se iza riječi „fonetičari“ doda „zarez“ i upišu riječi „prehrambeni tehnolozi“, tako da navedeni stavak glasi: „(2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, prehrambeni tehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Dijetetičari/nutricionisti koji su po zvanju prehrambeni tehnolozi sudjeluju u svakodenvnim edukacijima pacijenata kroz nutricionističko savjetovalište te sudjeluju na aktivan i pasivan način na većini stručnih edukacija, simpozija i kongresa koji su vezani uz zdravstvenu djelatnost. Dio prehrambenih tehnologa radi kao rukovodeći kadar koji vodi cijeli tim dijetetičara/nutricionista/prehrambenih tehnologa i promotor je pravilne prehrane u svim dobnim skupinama. Sudjelovali su u izradi Nacionalnih smjernica za prehranu učenika u osnovnim školama, kao članovi i voditelj radne skupine za izradu Standarda za prehranu bolesnika u bolnicama, kao aktivni članovi radne skupine za izradu HACCP vodiča, te članovi radne skupine za izradu Prehrambenih standarda za pravilnu prehranu djece u dječjim vrtićima. Aktivni smo članovi i edukatori u većini multidisciplinarnih timova koji se bave prevencijom i liječenjem većine kroničnih nezaraznih bolesti. Obrazloženje uz prijedlog izmjene: 1. Nutricionizam je do 2013. godine bio znanstvena grana u znanstvenom polju „Prehrambene tehnologije“, odnosno od 2013. „Nutricionizam“ je samostalno znanstveno polje sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 32/13). Slijedom navedenog, mnogi stručnjaci iz područja „Nutricionizma“, naročito oni koji su završili studij prije uvođenja Bolonjskog sustava studiranja, imaju diplome kao „prehrambeni tehnolozi“. Eva Pavić, Rukovoditelj Službe za prehranu i dijetetiku KBC Zagreb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3814 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | * točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... * točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3815 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3816 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3817 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Smatram da studij koji ima kako redovni tako i izvanredni isti studij ne može značiti 'izvođenje nastave u punoj satnici' u istom smislu kao što to znači na studiju koji isključivo nudi SAMO redovnu nastavu. Da je obrnuto mogao bi se uvesti i izvanredni studij za npr.doktore medicine. Po mogućnosti nakon završenog Zdravstvenog veleučilišta. Zašto nebi prvostupnik fizioterapije postao uz doškolovanje doktor fizijatar? Nedopustivo. Tako ni prvostupnik sa Zdravstvenog veleučilišta sa dodatne dvije godine izvanrednog studija nikako ne može biti jednako kompetentan kao magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine nakon integriranog sveučilišnog studija Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Isto tako smatram da logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti nisu zdravstveni radnici već SURADNICI. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3818 | Valentina Uroić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažemo izmjenu članka 155., stavka 2. na način da se iza riječi „fonetičari“ doda „zarez“ i upišu riječi „prehrambeni tehnolozi“, tako da navedeni stavak glasi: „(2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, prehrambeni tehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Dijetetičari/nutricionisti koji su po zvanju prehrambeni tehnolozi sudjeluju u svakodenvnim edukacijima pacijenata kroz nutricionističko savjetovalište te sudjeluju na aktivan i pasivan način na većini stručnih edukacija, simpozija i kongresa koji su vezani uz zdravstvenu djelatnost. Ujedno se svakodnevno nadopunjuju u zdravstvenim timovima u endokrinologiji, pedijatriji i ostalim područjima. Obrazloženje uz prijedlog izmjene: 1. Nutricionizam je do 2013. godine bio znanstvena grana u znanstvenom polju „Prehrambene tehnologije“, odnosno od 2013. „Nutricionizam“ je samostalno znanstveno polje sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 32/13). Slijedom navedenog, mnogi stručnjaci iz područja „Nutricionizma“, naročito oni koji su završili studij prije uvođenja Bolonjskog sustava studiranja, imaju diplome kao „prehrambeni tehnolozi“. Valentina Uroić, Dijetetičar KBC Zagreb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3819 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3820 | Anka Jurković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažemo izmjenu članka 155., stavka 2. na način da se iza riječi „fonetičari“ doda „zarez“ i upišu riječi „prehrambeni tehnolozi“, tako da navedeni stavak glasi: „(2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, prehrambeni tehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije“. Obrazloženje uz prijedlog izmjene: 1. Nutricionizam je do 2013. godine bio znanstvena grana u znanstvenom polju „Prehrambene tehnologije“, odnosno od 2013. „Nutricionizam“ je samostalno znanstveno polje sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 32/13). Slijedom navedenog, mnogi stručnjaci iz područja „Nutricionizma“, naročito oni koji su završili studij prije uvođenja Bolonjskog sustava studiranja, imaju diplome kao „prehrambeni tehnolozi“ Anka Jurković, voditelj Odjela dijetetike, KBC Zagreb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3821 | Anita Breški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3822 | Pavica Šonjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti podržavam komentar i obrazloženje Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3823 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2: izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3824 | Ivana Hrga | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Poštovani, Podržavam Članak 155. u Prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti da se biolozi u zdravstvu (i ostale struke navedene u članku) uvrste u zdravstvene radnike, budući da su do sada bile nepravedno svrstavane u zdravstvene suradnike, te podržavam prijedloge NZZJZ Dr. Andrija Štampar, PMF-a, Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Zavoda za javno zdravstvo. Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju NZZJZ Dr. Andrija Štampar | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3825 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3826 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3827 | Ante Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3828 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3829 | Natalija Dedić Plavetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam članak 155. u Prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim se klinički psiholozi, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, logopedi i druge navedene struke (izuzev onih kojih nema kao zanimanja u RH) svrstavaju u zdravstvene radnike. Riječ je o specifično i visokoeduciranim stručnjacima čiji je rad nezamijenjiv u procesu dijagnostike i liječenja. doc dr sc Natalija Dedic Plavetic, dr. med. spec internist, uži spec internističke onkologije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3830 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3831 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3832 | Megi Pavletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. (1) Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu te posjeduju odobrenje za samostalan rad izdano od nadležne komore iz sustava zdravstva. (2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutskobiokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim suradnicima od posebnog značaja smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja te ne posjeduju odobrenje za samostalan rad izdano od nadležne komore iz sustava zdravstva. Obrazloženje: mišljenja smo da treba dodati u stavku 1. obavezu odobrenja za samostalan rad – posjedovanje državne licence. Zdravstveni radnik koji ga ne posjeduje ne može obavljati zdravstvenu djelatnost za koju se obnaša pripravnički staž u nadležnim ustanovama te usvajaju potrebne kompetencije i vještine rada u trajanju od 12 mjeseci, a koje su propisane Pravilnikom. Što se tiče stavka 2. i zdravstvenih suradnika mišljenja smo da to moraju i ostati – suradnici – jer ovaj zakon ne može i ne smije mjenjati područja, polja i grane u kojima su određene struke školovane. Predlažemo da ih se proglasi zdravstvenim suradnicima od posebnog značaja, a vezano za nutricioniste, zdravstveni radnici mogu biti samo klinički nutricionisti, ali tada ih nije potrebno ovdje navoditi jer se isti školuju na visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja te su time obuhvaćeni u ovome stavku 2. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3833 | Tajana Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti podržavam komentar Blaženke Slavulj. Zdravstveni radnici su obavili pripravnički staž, položili stručni ispit i posjeduju licencu za samostalan rad. Svi oni koji nemaju licencu trebaju biti samo zdravstveni suradnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3834 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U članku 155. stavku 2. predlažemo brisati drugu rečenicu koja glasi: "Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja." Obrazloženje: Zdravstveni radnici su isključivo radnici čije je temeljno obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a kako je to i navedeno u članku 31. ovog prijedloga zakona. Ostali stručnjaci su zdravstveni suradnici, a koje je potrebno izjednačiti u pravima s zdravstvenim radnicima, a nikako iste proglašavati zdravstvenim radnicima. Zdravstvene suradnike predlažemo regulirati u zasebnom stavku. Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka 155 su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi i biotehnolozi nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računalstva u Zagrebu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3835 | Romilda Roje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Romilda Roje, klinički psiholog;mr.specijalist kliničke psihologije Posebno me je obradovao čl.155.st.2 po kojem je predloženo da se i klinički psiholozi zaposleni u zdravstvenim ustanovama uvrste u zdravstvene radnike. Status kliničkog psihologa stječe se višegodišnjim dodatnim obrazovanjem ili specijalizacijom iz kliničke psihologije. Svi klinički psiholozi imaju dopusnice za samostalan rad i samostalno rade na poslovima dijagnostike i liječenja pacijenata u zdravstvenom sustavu. Dopusnice za samostalan rad se izdaju na rok od 6 god. i potrebno je trajno usavršavanje i prikupljanje bodova za obnavljanje dopusnica koju izdaje Psihološka komora koja u Republici Hrvatskoj djeluje od 2004.god., a Zakon o psihološkoj djelatnosti je na snazi od 2003.god. Važno je naglasiti da su Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo od 2017.god. članice EFPE prema čijim propisima se ujednačava izobrazba i osposobljavanje psihologa u različitim državama EU. Svi klinički psiholozi zaposleni u zdravstvenom sustavu preuzimaju sve obveze koje taj sustav propisuje i stručno i nesebično, timski sudjeluju u procesima dijagnostike i liječenja u hrvatskom zdravstvu, te zaslužuju u prava koje zdravstveni radnici imaju. S toga smatramda zaslužuju da ih se uvrsti u zdravstvene radnike i podržavam članak 155.st.2. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3836 | Romina Paliska Banišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u šifrarniku zanimanja RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3837 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | stavak 2. izmijeni na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici ne mogu se smatrati zdravstvenima, stoga je njihov status potrebno regulirati člankom koji se odnosi na suradnike u zdravstvu (čl. 167. nacrta prijedloga Zakona) Naime, zdravstveni radnici imaju obvezu trajnog usavršavanja, edukacije, stjecanja licence te brojne druge obveze koje nezdravstveni radnici nemaju te se nikako ne mogu izjednačiti sa zdravstvenim radnicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3838 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3839 | Zoran Grubač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr.Andrija Štampar", koji glasi: Predlaže se izmjena stavka 2: (2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari i kemičari, fonetičari, nutricionisti, kineziolozi te osobe drugih zvanja ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. Obrazloženje: Pored zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu u procesu dijagnostike i liječenja sudjeluju i radnici drugih zvanja na svim razinama zdravstvene zaštite koristeći svoja specifična znanja stjecana obrazovanjem i radnim iskustvom. Kako se stalno dopunjava popis akademskih i stručnih naziva izostavljanje pojedinih zvanja time i radnika koji stvarno na svojim radnim mjestima sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja dovelo bi do diskriminacije po zvanju pojedinih kategorija radnika. Također potrebno je uzeti u obzir da je važan dio procesa liječenja odnosno nastojanja da niti ne dođe do narušavanja zdravlja ljudi koje se mora liječiti, upravo prevencija bolesti pogotovo kod ovisnosti koja podrazumijeva specifična znanja iskustvo i sklonost radu sa zahtjevnom populacijom pacijenata (npr. socijalni radnici, socijalni pedagozi i dr.). Važno je napomenuti da se u zdravstvenom sustavu obavlja i dijagnostika uzoraka koji nisu humanog porijekla, dolaze iz radnog ili životnog okoliša, a mogu imati posljedice po zdravlje ljudi i time posljedično i trošak za zdravstveni sustav. U tom procesu dijagnostike zastupljene su struke koje završavaju fakultete odnosno visoka učilišta prirodoslovnog, tehničkog ili drugog usmjerenja na kojima se stječu znanja i vještine potrebne upravo za takvu vrstu dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3840 | Marina Njegovan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | S veseljem pozdravljam prijedlog po kojem su klinički psiholozi prepoznati kao zdravstveni radnici! Klinički psiholozi svakodnevno provode dijagnostičke i terapijske postupke iz svoje domene i neupitno sudjeluju u zdravstvenoj zaštiti ljudi. K tome, imaju nadležnu Komoru i jasno regulirane obveze (vježbenički staž, odobrenje za samostalni rad, obveza trajnog usavršavanja..). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3841 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u šifrarniku zanimanja RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3842 | Matea Mijatović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3843 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U članku 155. stavku 2. predlažemo brisati drugu rečenicu koja glasi: "Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja." Obrazloženje: Zdravstveni radnici su isključivo radnici čije je temeljno obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a kako je to i navedeno u članku 31. ovog prijedloga zakona. Ostali stručnjaci su zdravstveni suradnici, a koje je potrebno izjednačiti u pravima s zdravstvenim radnicima, a nikako iste proglašavati zdravstvenim radnicima. Zdravstvene suradnike predlažemo regulirati u zasebnom stavku. Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka 155 su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi i biotehnolozi nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računalstva u Zagrebu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3844 | PSIHOLOŠKI CENTAR TESA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Iznimno smo zadovoljni dijelom članka 155, stavka 2. koji glasi: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“. Na taj način se u zakonski okvir stavlja praksa koja u našem zdravstvenom sustavu egzistira desetljećima, da navedene struke obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja, i da u skladu s tim trebaju biti prepoznati kao zdravstveni radnici. To su stručnjaci koji samostalno sudjeluju u dijagnostici i liječenju, koristeći znanja i metodologiju svojih bazičnih struka, koju primjenjuju u zdravstvenom sustavu. Smatramo da je to u skaldu sa zdravstvenim sustavima EU, i općenito suvremenim shvaćanjima zdravlja i bolesti. Naročito smo zadovoljni što su klinički psiholozi svrstani u zdravstvene radnike jer smatramo da klinički psiholozi imaju svoj prostor djelovanja u kompletnom zdravstvenom sustavu, ne samo u psihijatrijskom području (gdje ih je najviše). U suvremenim zdravstvenim sustavima oni djeluju u gotovo svim područjima medicine, naročito u sustavima liječenja somatskih bolesti gdje se pokazalo da ih mogu unaprijediti i upotpuniti svojim psihološkim metodama. Zato je opravdano uvrstiti ih u zdravstvene radnike sa svim obvezama, dužnostima i pravima koji iz toga proizlaze. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3845 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti se slažem s komentarom HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3846 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti podržavam komentar HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3847 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Komentar u ovoj raspravi koji je napisao netko u ime KBC-Rebro (komentar pod imenom KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB napisan u 03.05.2018 11:09) gdje, između ostalog, KBC kaže da je "....Zdravstvena skrb koju KBC Zagreb pruža svojim pacijentima je multidisciplinarna i u njoj sudjeluju stručnjaci raznih profila pa stoga u potpunosti podržavamo svrstavanje logopeda, medicinskih tehnologa, biotehnologa i biomedicinskih inženjera, biologa u zdravstvu, kliničkih psihologa, medicinskih fizičara, fonetičara i nutricionista u zdravstvene radnike, svjesni njihove važnosti i nezamjenjivosti...." dok se u isto vrijeme ne očituje o nepriznavanju diploma magistara MLD stečenih na MEDICINSKOM FAKULTETU U HRVATSKOJ, a te diplome se u zdravstvu trenutno tretiraju kao nevažeće i nepotrebne, VRHUNAC LICEMJERJA I ŠIKANIRANJA koje MLD stručnjaci doživljavaju u zdravstvenom sustavu ukoliko je komentar zaista napisan u ime KBC-a Zagreb. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3848 | Brankica Brnčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | u članku 155. stavak 2 izmijeniti: Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištims, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij i diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja navedena u Europskoj bazi reguliranih profesija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3849 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3850 | Marija Krželj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Sa odobravanjem i zadovoljstvom dočekano prepoznavanje prakse u zdravstvenim ustanovama i usklađivanje zakonskog propisa s djelovanjem kliničkih psihologa u samostalnom provođenju procesa dijagnostike i liječenja pacijenata te priznavanje njihova statusa zdravstvenih djelatnika. Marija Krželj, mag.psih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3851 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U članku 155. stavku 2. predlažemo brisati drugu rečenicu koja glasi: "Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja." Obrazloženje: Zdravstveni radnici su isključivo radnici čije je temeljno obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a kako je to i navedeno u članku 31. ovog prijedloga zakona. Ostali stručnjaci su zdravstveni suradnici, a koje je potrebno izjednačiti u pravima s zdravstvenim radnicima, a nikako iste proglašavati zdravstvenim radnicima. Zdravstvene suradnike predlažemo regulirati u zasebnom stavku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3852 | Helena Sveško-Visentin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | H.Sveško-Visentin, prof. Pročelnica Zavoda za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju KBC-a Rijeka, ispred djelatnika Zavoda Čl.155, st.2. S veseljem pozdravljamo i podržavamo prijedlog da se klinički psiholozi uvrste u zdravstvene radnike. Naša je djelatnost jasno definirana u svim svojim obvezama i pravima te je od nadležnih prepoznata kao dio neophodne suvremene zdravstvene zaštite za pacijente (HZZO paket usluga od PL001-PL022, šifra djelatnosti: Klinička psihologija 2220000). Kako svakodnevno, u okvirima svoje domene, sudjelujemo u procesima dijagnostike i liječenja i dio smo mnogih multidisciplinarnih timova, ovaj prijedlog držimo iznimno poticajnim za nas, našu poziciju u zdravstvenom sustavu, kao i za daljnji razvoj struke. Zahvaljujemo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3853 | Romilda Roje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Klinički psiholozi koji rade u sustavu zdravstva, samostalno i kompetentno sudjeluju u dijagnostici i liječenju pacijenata u zdravstvenom sustavu. Od 2015.god. odobrena je i posebna djelatnost kliničke psihologije. Radeći u zdravstvenom sustavu klinički psiholozi prihvaćaju sve obveze i rizike koje zdravstveni sustav podrazumijeva. Radeći na različitim akutnim klinikama - psihijatrija, onkologija, pedijatrija, neurologija zajedno sa drugim zdravstvenim djelatnicima prihvaćaju teške uvjete rada koji su prepoznati i stimulirani različitim dodatcima. Iako isti uvjeti i rizici rada različito se vrednuju za zdravstvene i nezdravstvene djelatnike. Sa posebnim zadovoljstvom i odobravanjem dočekujem prepoznavanje kliničkih psihologa, zaposlenih u zdravstvu, kao zdravstvenih radnika sa svim pripadajućim pravima i obvezama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3854 | Ankica Bojčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka 2 izbaciti riječ medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3855 | Tamara Grgurić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Martina Ćoza 03.05.2018 14:40 5 0 Poštovani, u potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima Lorene Honović, Ede Karabana, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i Ivane Maradin. Mariana Penava 03.05.2018 14:37 0 1 Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3856 | Danijela Vuković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam članak 155. u kojem su klinički psiholozi koji rade u zdravstvu NAPOKON prepoznati kao zdravstveni radnici. S obzirom da je članak 167. uistinu neusklađen s člankom 155. predlažem da se na "Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci)." doda "izuzev struka definiranih člankom 155." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3857 | Gina Lugović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog i mišljenja dr. sc. Marine Grubić, Gordane Kamenečki-Puclin, Nataše Jakšić, Stručnog razreda psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore i drugih kolega, psihologa i liječnika, o konačnom zakonskom reguliranju i prihvaćanju značaja kliničkih psihologa u sustavu zdravstva. Osim apsolutne samostalnosti u stručnom radu (dijagnostika i savjetodavni i terapijski rad temeljem priznatih i dugogodišnjih edukacija) i donošenja nalaza, mišljenja i preporuka u skladu s Zakonom o psihološkoj djelatnosti i svim drugim pozitivnim zakonskim propisima, klinički psiholozi su u obvezi trajnih edukacija i usavršavanja u svom stručnom radu u skladu s odredbama Hrvatske psihološke komore. Stručno i zakonski su (smo) do sada bili diskriminirani te je potrebno podvuči crtu i ispraviti dugogodišnju nepravdu, ne samo prema samim psiholozime već i prema pacijentima koji nisu mogu dobiti potrebna mišljenja i tretmane u ostvarivanju svojih prava (zdravstvenih, ali i drugih zakonskih). Mr. Gina Lugović, prof. spec. kliničke psihologije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3858 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3859 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Problem je nastao zbog toga što Zakon nije jasno definirao radna mjesta i kompetencije. Zdravstveni radnici su članovi Komora koji prate njihov rad. Obavezni su se educirati i ukoliko ne prikupe dovoljan broj bodova mogu ostati bez licence. Zdravstveni suradnici nemaju Komore niti trajnu edukaciju. Donošenje novog Zakona prilika je da se razjasni tko je zdravstveni radnik a tko suradnik. Ne postoje uzalud zdravstvene škole i fakulteti. Od ovog trenutka trebalo bi staviti sve na odgovarajuća mjesta i uvesti red. NE MOŽE SE FORMIRATI NOVI ZAKON PREMA ZATEČENOM STANJU VEĆ SE TREBA REGULIRATI PREMA KOMPETENCIJAMA. Osobe koje rade na tim radnim mjestima trebaju nastaviti raditi ali se slijedeća osoba na to radno mjesto treba primiti prema kompetencijama. Jedino na taj se način možemo nadati prosperitetu.Nije u redu što neki zdravstveni radnici mogu obavljati privatnu praksu dok drugi istog stupnja obrazovanja ne mogu. Na taj se način direktno diskriminira struka općenito. Nije u redu da zdravstveni djelatnici, školovani prema Bolonji i u skladu s direktivama EU, magistri med-lab dijagnostike, ne mogu pronaći svoje mjesto u zdravstvenom sustavu RH dok na radnim mjestima koje bi oni trebali popunjavati rade nezdravstveni radnici (biolozi) ili radnici kemijskog ili prehrambenog smjera. Magistri med.lab.diagn. na njihovim radnim mjestima ne mogu raditi. Isto tako, veliki broj medicinskih sestara radi u dijagnostičkim laboratorijima iako im njihovo školovanje ne daje kompetencije rada u dg. laboratoriju.Tehničari, inžinjeri i magistri med.lab.dg. ne mogu raditi na odjelima i dijeliti terapiju bolesnicima kao što ne mogu predavati biologiju u školama. ZAPOŠLJAVANJE ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA ISKLJUČIVO PREMA KOMPETENCIJAMA. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3860 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlaže se u stavku 2. ovog članka posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi u RH nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu. Uz svo uvažavanje navedenih djelatnosti koje rade na određenim poslovima u zdravstvu i njihovom doprinosu zdravstvenom sustavu, mišljenja smo kako zdravstveni radnik ipak mora tijekom svog školovanja steći određena medicinska znanja iz predkliničkih i kliničkih predmeta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3861 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Izostavljane su struke iz djelatnosti zdravstvene ekologije kao djelatnosti zavoda za javno zdravstvo. Stavak 2. trebalo bi proširiti sa inženjerima kemije, prehrambene tehnologije – kad su već navedeni nutricionisti, inženjeri ekologije, inženjeri strojarstva (rade na ispitivanju buke i akustičkih mjerenja). Također, formulacija „ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“ je nepotpuna te bi trebala glasiti „ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike, liječenja i analitike“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3862 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Pojašnjenje: članak 155 nije sukladan s člankom 167. U stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima i one profesije koji nemaju sustav izdavanja ovlaštenja za rad, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Zakon mora biti nedvosmislen i isključiti moguće zlouporabe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3863 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3864 | Anita Vucić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr.Andrija Štampar", koji glasi: Predlaže se izmjena stavka 2: (2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari i kemičari, fonetičari, nutricionisti, kineziolozi te osobe drugih zvanja ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. Obrazloženje: Pored zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu u procesu dijagnostike i liječenja sudjeluju i radnici drugih zvanja na svim razinama zdravstvene zaštite koristeći svoja specifična znanja stjecana obrazovanjem i radnim iskustvom. Kako se stalno dopunjava popis akademskih i stručnih naziva izostavljanje pojedinih zvanja time i radnika koji stvarno na svojim radnim mjestima sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja dovelo bi do diskriminacije po zvanju pojedinih kategorija radnika. Također potrebno je uzeti u obzir da je važan dio procesa liječenja odnosno nastojanja da niti ne dođe do narušavanja zdravlja ljudi koje se mora liječiti, upravo prevencija bolesti pogotovo kod ovisnosti koja podrazumijeva specifična znanja iskustvo i sklonost radu sa zahtjevnom populacijom pacijenata (npr. socijalni radnici, socijalni pedagozi i dr.). Važno je napomenuti da se u zdravstvenom sustavu obavlja i dijagnostika uzoraka koji nisu humanog porijekla, dolaze iz radnog ili životnog okoliša, a mogu imati posljedice po zdravlje ljudi i time posljedično i trošak za zdravstveni sustav. U tom procesu dijagnostike zastupljene su struke koje završavaju fakultete odnosno visoka učilišta prirodoslovnog, tehničkog ili drugog usmjerenja na kojima se stječu znanja i vještine potrebne upravo za takvu vrstu dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3865 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3866 | Marina Dujmić Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3867 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3868 | Podružnica sindikata SSZSSH NZZJZ PGŽ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. (prijedlog) (1) Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu. (2) Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. (3) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. (4) Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi (kemičari, kemijski tehnolozi, prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, te druga slična zanimanja iz prirodnih znanosti), biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti, ako su zaposleni u zdravstvenim ustanovama i obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. (5) Obveza je zdravstvenih radnika da pri pružanju zdravstvene zaštite postupaju prema pravilima zdravstvene struke, na način da svojim postupcima ne ugroze život i zdravlje ljudi. (6) Poslodavac je obvezan sve zdravstvene radnike koji neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu osigurati od štete koja bi mogla nastati u provođenju zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3869 | Lea Ulm | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čl. 155, prema kojem se zdravstvenim radnicima smatraju biolozi u zdravstvu bez isticanja pojedinih studijskih programa, kao i ostale navedene struke, potpuno podržavam i smatram napretkom u priznavanju njihovog rada i značajne uloge u procesu preventive, dijagnostike i liječenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3870 | Damir Roje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Potpuno podržavam i pozdravljam prijedlog Članka 155. Zakona prema kojem se: "Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja." Kao liječnik smatram kako njihov rad i uloga u sustavu zdravstva apsolutno zavrjeđuju da se tretiraju zdravstvenim radnicima, što to u samoj biti oni odavno i jesu. prof. dr. sc. Damir Roje, ginekolog i porodničar, subspecijalist fetalne medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3871 | Inge Vlašić-Cicvarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog iznesen u stavku 2. ovoga članka glede prepoznavanja kliničkih psihologa i drugih nabrojanih stručnjaka koji obavljaju poslove iz domene zdravstvene djelatnosti - zdravstvenim djelatnicima. S obzirom na u mnogim komentarima uočene neistinite tvrdnje kojima se argumentira neslaganje s prijedlogom stavka 2. ovog članka „proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor...“ potaknuta sam navesti sljedeće: Klinički psiholozi u bolničkim ustanovama obavljaju djelatnost iz svoje nadležnosti uvrštenu u Šifrarnik djelatnosti u zdravstvu HZZO-a (Klinička psihologija 2220000) u provedbi jasno definiranih poslova predviđenih Dijagnostičko-terapijskim postupcima u SKZZ-u (PL01-PL022). Regulirana su profesija u RH. Za rad im je nužno odobrenje za samostalni rad (licenca) što podrazumijeva obvezu trajnog usavršavanja (preduvjet obnavljanja odobrenja za samostalni rad). Stoga pozdravljam prijedlog članka 155. da se klinički psiholozi kao struka koja desetljećima radi u dijagnostici i liječenju pacijenata kao sastavnicama zdravstvene djelatnosti, kao i druge struke u istoj poziciji, i svrstaju u zdravstvene djelatnike. Mr. Inge Vlašić-Cicvarić, spec. klinički psiholog Zamjenica pročelnice Zavoda za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju KBC-a Rijeka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3872 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3873 | Irena Martinis | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažem izmjenu članka 155., stavka 2. na način da se iza riječi „fonetičari“ doda „zarez“ i upišu riječi „prehrambeni tehnolozi“, tako da navedeni stavak glasi: „(2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, prehrambeni tehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije“. Obrazloženje uz prijedlog izmjene: 1. Nutricionizam je do 2013. godine bio znanstvena grana u znanstvenom polju „Prehrambene tehnologije“, odnosno od 2013. „Nutricionizam“ je samostalno znanstveno polje sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 32/13). Slijedom navedenog, mnogi stručnjaci iz područja „Nutricionizma“, naročito oni koji su završili studij prije uvođenja Bolonjskog sustava studiranja, imaju diplome kao „prehrambeni tehnolozi“. mr. sc. Irena Martinis, dipl. ing. Voditelj Odjela prehrane Klinička bolnica Dubrava | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3874 | Mirna Lasić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažem izmjenu članka 155., stavka 2. na način da se iza riječi „fonetičari“ doda „zarez“ i upišu riječi „prehrambeni tehnolozi“, tako da navedeni stavak glasi: „(2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, prehrambeni tehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije“. Obrazloženje uz prijedlog izmjene: 1. Nutricionizam je do 2013. godine bio znanstvena grana u znanstvenom polju „Prehrambene tehnologije“, odnosno od 2013. „Nutricionizam“ je samostalno znanstveno polje sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 32/13). Slijedom navedenog, mnogi stručnjaci iz područja „Nutricionizma“, naročito oni koji su završili studij prije uvođenja Bolonjskog sustava studiranja, imaju diplome kao „prehrambeni tehnolozi“. Mirna Lasić, dipl. ing. Odjel prehrane Klinička bolnica Dubrava 03.05.2018. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3875 | MARIJANA LACMAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažem da stavak 2 glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici sa visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ Marijana Lacman, dipl. inž biokemije Voditelj odsjeka za ionsku kromatografiju Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3876 | MILICA LEDIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažem da stavak 2 glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici sa visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ Milica Ledić, dipl. inž kem.tehn Voditelj odsjeka za kromatografiju Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3877 | Sara Cobal | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažemo izmjenu članka 155., stavka 2. na način da se iza riječi „fonetičari“ doda „zarez“ i upišu riječi „prehrambeni tehnolozi“, tako da navedeni stavak glasi: „(2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, prehrambeni tehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije“. Obrazloženje uz prijedlog izmjene: 1. Nutricionizam je do 2013. godine bio znanstvena grana u znanstvenom polju „Prehrambene tehnologije“, odnosno od 2013. „Nutricionizam“ je samostalno znanstveno polje sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 32/13). Slijedom navedenog, mnogi stručnjaci iz područja „Nutricionizma“, naročito oni koji su završili studij prije uvođenja Bolonjskog sustava studiranja, imaju diplome kao „prehrambeni tehnolozi“ Također, slažem se i podržavam dalje navedeno: Strukovno udruženje Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara podržava sadržaj članka 155. Dugi niz godina naša su nastojanja usmjerena ka priznavanju naše profesije u zdravstvenom sustavu. Najviše se borimo svakodnevnim predanim radom u multidisciplinarnom okruženju. Zdravstvena djelatnost je multidisciplinarna i duhu novoga doba tako je treba i njegovati. Tijekom protekla dva desetljeća značaj nutricionizma u zdravstvu u velikom je porastu u Republici Hrvatskoj. U sustavu je zaposlen mali broj stručnjaka koji su svojom predanošću i interesom za područje uspjeli ukazati na neophodan segment savjetovanja o prehrani, dijetoterapije i kliničke prehrane za uspješno liječenje bolesnika. Nutricionisti se prirodno ubrajaju zdravstvene profesije jer doista sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja te rade u raznim ambulantama i savjetovalištima, dnevnim bolnicama, a nerijetko su uključeni i u konzilijarnu djelatnost. Od 1.srpnja 2017. usvojene su šifre HZZO-a za dijagnostičko-terapijske postupke koje se odnose na prvi pregled i kontrolni pregled nutricionista što ukazuje na prepoznavanje djelatnosti nutricionista u zdravstvenom sustavu. Smatramo kako je u ovome trenutku nužno snažnije prepoznavanje profesije nutricionista u zdravstvenom sustavu, kako bi se DTP šifre mogle u konačnici povezati s djelatnicima koji navedene postupke i provode. Sara Cobal, mag.nutr. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3878 | Anna Spomenka Bakavić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažem da stavak 2 glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici sa visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ Anna Spomenka Bakavić, dipl. inž san. ing Voditelj odsjeka za spektrofotometriju Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3879 | Sanda Huljev Frković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam članak 155. u Prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim se klinički psiholozi, biolozi u zdravstvu, medicinski tehnolozi, logopedi i druge navedene struke svrstavaju u zdravstvene radnike. Riječ je o visokoškolovanim stručnjacima čije je djelovanje danas neophodno u procesima dijagnostike i liječenja i bez čijeg rada nema suvremenog pristupa medicini. Sanda Huljev Frković, pedijatar, subspecijalist medicinske genetike, KBC Zagreb, Klinika za pedijatriju | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3880 | Mirjana Poljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažem da čl. 155 stavak 2 glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici sa visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ Mirjana Poljak, dipl. ing. kem. tehn Voditelj Odsjeka za otpadne vode Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3881 | Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažemo da čl. 155, stavak 2 glasi: Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici sa visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3882 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu čvrstog je stava da u članku 155. stavku 2. u zdravstvene radnike treba svakako uključiti i biologe u zdravstvu. Predlažemo da se članak 155. stavak 2 preoblikuje tako da glasi: (2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. Obrazloženje: Prema podacima sa stranica Agencije za znanost i visoko obrazovanje „Hrvatski kvalifikacijski okvir je reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini. Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) je okvir u kojem svaka kvalifikacija stečena u Hrvatskoj ima svoje mjesto. U središtu su HKO-a ishodi učenja - dakle, kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja, pri čemu sam postupak učenja nije ključan budući da je ishod učenja provjeren. Svakoj kvalifikaciji stečenoj u Republici Hrvatskoj mjesto je određeno prema razini koju imaju skupovi ishoda učenja koji pripadaju toj kvalifikaciji. Smještanje kvalifikacija na određenu razinu omogućuje da se kvalifikacije mogu uspoređivati i povezivati.“ Na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provode se programi školovanja nekoliko usmjerenja biološke struke koji svojim ishodima učenja osigurava kompetencije biologa u zdravstvu što je vidljivo i iz dopunske isprave koju prema pravilima Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti svaki student dobiva uz diplomu nakon stjecanja stupnja magistra znanosti. Prema programima koji se izvode od 2005. godine, a koji su odobreni od nadležnih tijela kompetencije koje se stječu na Biološkom odsjeku su, između ostaloga, unaprijediti korištenje različitih laboratorijskih tehnika i metoda prema potrebama u dijagnostici, kriminalističkoj obradi i sličnim stručnim i znanstvenim analizama, kao i voditi istraživanja i laboratorije uz organizaciju i koordinaciju timova koji sudjeluju u provođenju eksperimentalnog rada rutinskih, znanstvenih i medicinskih analiza te voditi laboratorij i istraživačku grupu u području fiziologije metaboličkih bolesti (debljina, dijabetes i ostali metabolički poremećaji), transplantacijske imunologije i medicine. Kompetencije koje magistri diplomirali na Biološkome odsjeku imaju, na temelju programa odobrenih od strane Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti i obrazovanja, omogućavaju zapošljavanje u institucijama u kojima rade kao stručnjaci (voditelji laboratorija) u medicinskim, farmaceutskim, dijagnostičkim, forenzičkim i drugim laboratorijima. Te su kompetencije prepoznate u određenim područjima zdravstvenog sustava pa je tako 2017. godine u tome sustavu bio zaposlen 141 biolog. Ti biolozi rade na poslovima laboratorijske medicine, odnosno dijagnostike, terapije i liječenja te ravnopravno sa ostalim zdravstvenim radnicima pružaju zdravstvenu zaštitu obavljajući visokodiferencirane poslove moderne medicine. Biološka djelatnost je, kako navodi Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu, dio specijalističko/ konzilijarne zaštite u području pedijatrije, ginekologije i porodništva, endokrinologije, hematološke onkologije, neurologije, imunologije, infektologije, medicine rada, te drugih kliničkih područja medicine sa svrhom dijagnostike, procjene stanja i davanja mišljenja, te samostalnog sudjelovanja u terapijskom postupku. S obzirom na ishode učenja i kompetencije koje se stječu na Biološkome odsjeku PMF-a, kao i prepoznatu vrijednost struke u zdravstvenome sustavu, smatramo da je obuhvaćanje biologa u zdravstvu u članku 155 ovoga zakona neupitno, nužno i prijekopotrebno. Dekanica PMF-a Prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3883 | Sanja Luetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici s visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi, te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. “ Sanja Luetić, dipl.inž. Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3884 | Zrinka Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažem da se u čl. 155 stavak 2. doda: Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici s visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka, ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zrinka Majić dipl.inž. Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3885 | Margareta Bolarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažem izmjenu članka 155., stavka 2. na način da se iza riječi „fonetičari“ doda „zarez“ i upišu riječi „prehrambeni tehnolozi“, tako da navedeni stavak glasi: „(2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, prehrambeni tehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije“. Obrazloženje uz prijedlog izmjene: 1. Nutricionizam je do 2013. godine bio znanstvena grana u znanstvenom polju „Prehrambene tehnologije“, odnosno od 2013. „Nutricionizam“ je samostalno znanstveno polje sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 32/13). Slijedom navedenog, mnogi stručnjaci iz područja „Nutricionizma“, naročito oni koji su završili studij prije uvođenja Bolonjskog sustava studiranja, imaju diplome kao „prehrambeni tehnolozi“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3886 | Helena Sveško-Visentin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Sa zadovoljstvom pozdravljam prijedlog Zakona u kojem su klinički psiholozi konačno prepoznati kao zdravstveni djelatnici, nakon dugog niza godina aktivnog sudjelovanja u dijagnostici, liječenju i općenito zdravstvenoj zaštiti mentalnog zdravlja pacijenata - sa postupcima iz svoje domene! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3887 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti se slažem s komentarom kolegice Lorene Honović. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3888 | Nina Prosinečki | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U st.2. čl. 155 taksativno navesti i socijalne radnike. Socijalni radnici tijekom svojeg interdisciplinarnog školovanja stječu kompetencije i znanja koja im omogućuju da sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja bolesnika. U zdravstvenim ustanovama odlukom HZZO-a socijalni radnici se nalaze i u DTP sustavu, usluge su im naplative putem A3 i D1 uputnice. Svi socijalni radnici imaju obvezu biti članovi Hrvatske komore socijalnih radnika, te prikupljanjem bodova u vidu stručnog educiranja produžavati odobrenje za rad. Nina Prosinečki, dipl.soc.radnik KBC Zagreb-Odjel za socijalni rad | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3889 | Filip Sedlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Pružanje kvalitetne brige za pacijenta je najvažnija zadaća zdravstvenog sustava, a počiva na timskom radu i doprinosu svih dionika. Primjerena motiviranost pojedinca, a time i njegov maksimalni doprinos se postiže i kroz omogućavanje jednakih uvjeta za profesionalno ostvarenje, uz uvažavanje specifičnih kompetencija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3890 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155., stavak 2, potrebno je regulirati zdravstvene radnike i posebno zdravstvene suradnike. Stavak 1 i stavak 2 članka 155. su kontradiktorni. U stavku 2 zdravstvenim radnicima su proglašeni zaposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad (licencu), obvezu trajnog usavršavanja (obnovu licence) te stručni nadzor niti jedne komore. Dodatno, članak 167. ovog nacrta zakona navodi zdravstvene suradnike kao osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstevene zaštite. Medicinski tehnolozi i biotehnolozi ne postoje, dok se biomedicinski inženjeri školuju na FER-u? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3891 | Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažemo izmjenu članka 155., stavka 2. na način da se iza riječi „fonetičari“ doda „zarez“ i upišu riječi „prehrambeni tehnolozi“, tako da navedeni stavak glasi: „(2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, prehrambeni tehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije“. Obrazloženje uz prijedlog izmjene: 1. Nutricionizam je do 2013. godine bio znanstvena grana u znanstvenom polju „Prehrambene tehnologije“, odnosno od 2013. „Nutricionizam“ je samostalno znanstveno polje sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 32/13). Slijedom navedenog, mnogi stručnjaci iz područja „Nutricionizma“, naročito oni koji su završili studij prije uvođenja Bolonjskog sustava studiranja, imaju diplome kao „prehrambeni tehnolozi“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3892 | Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Poštovani, Strukovno udruženje Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara podržava sadržaj članka 155. Dugi niz godina naša su nastojanja usmjerena ka priznavanju naše profesije u zdravstvenom sustavu. Najviše se borimo svakodnevnim predanim radom u multidisciplinarnom okruženju. Zdravstvena djelatnost je multidisciplinarna i duhu novoga doba tako je treba i njegovati. Tijekom protekla dva desetljeća značaj nutricionizma u zdravstvu u velikom je porastu u Republici Hrvatskoj. U sustavu je zaposlen mali broj stručnjaka koji su svojom predanošću i interesom za područje uspjeli ukazati na neophodan segment savjetovanja o prehrani, dijetoterapije i kliničke prehrane za uspješno liječenje bolesnika. Nutricionisti se prirodno ubrajaju zdravstvene profesije jer doista sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja te rade u raznim ambulantama i savjetovalištima, dnevnim bolnicama, a nerijetko su uključeni i u konzilijarnu djelatnost. Od 1.srpnja 2017. usvojene su šifre HZZO-a za dijagnostičko-terapijske postupke koje se odnose na prvi pregled i kontrolni pregled nutricionista što ukazuje na prepoznavanje djelatnosti nutricionista u zdravstvenom sustavu. Smatramo kako je u ovome trenutku nužno snažnije prepoznavanje profesije nutricionista u zdravstvenom sustavu, kako bi se DTP šifre mogle u konačnici povezati s djelatnicima koji navedene postupke i provode. Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 3893 | KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | KBC Zagreb je najveća zdravstvena ustanova u RH, središnja nacionalna bolnica nulte kategorije i u njemu su zaposleni radnici svih struka navedenih u članku 155. Za nas je izuzetno važna svaka promjena zakonskih i/ili podzakonskih propisa koja rezultira prilagođavanjem realnosti odnosno koja omogućava daljnji razvoj zdravstvene djelatnosti. Zdravstvena skrb koju KBC Zagreb pruža svojim pacijentima je multidisciplinarna i u njoj sudjeluju stručnjaci raznih profila pa stoga u potpunosti podržavamo svrstavanje logopeda, medicinskih tehnologa, biotehnologa i biomedicinskih inženjera, biologa u zdravstvu, kliničkih psihologa, medicinskih fizičara, fonetičara i nutricionista u zdravstvene radnike, svjesni njihove važnosti i nezamjenjivosti. Stručnjaci tih profila već dugo neposredno obavljaju mnoge visoko-specijalizirane dijagnostičke i terapijske postupke te je ova odredba u prijedlogu Zakona formalno pravno priznavanje njihova stvarnog statusa. Njihov rad potrebno je kao takav vrednovati i omogućiti im, u skladu s europskim direktivama, daljnje specijalizacije, a sve u interesu hrvatskog zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3894 | Hrvatsko Društvo Kliničkih Embriologa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Hrvatsko društvo kliničkih embriologa podržava konačno uvrštenje biologa u zdravstvene djelatnike. Također, podržavamo ulazak i kemičara unutar ovog dokumenta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3895 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3896 | Angelika Julardžija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3897 | Ana Morić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Mišljenja sam da se socijalne radnike zaposlene u zdravstvu kao i druge zdravstvene radnike koji su članovi stručne komore, posjeduju odobrenje za samostalni rad (licenca), te su dužni skupljati bodove u sklopu stručnog usavršavanja, nepravedno izostavilo iz popisa zdravstvenih radnika iz st.2., čl. 155, u odnosu prema drugim navedenim profesijama te sam mišljenja da bi ih bio ispravno svrstati u zdravstvene radnike, budući da socijalni radnici također samostalno provode dijagnostičko- terapijske postupke (DTP) i postupke iz dijagnostičko - terapijskih skupina (DTS). Ana Morić, mag.soc.pol. KBC Zagreb Odjel za socijalni rad | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3898 | Nenad Kuzmanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Definitivno Članak 155, stavak (2) je potrebno nadopuniti i pod "definicijom" zdravstvenih radnika uvrstiti kemičare te kemijske i prehrambene tehnologe ako su isti zaposleni u zdravstvenim ustanovama i obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Evidentno je da su te struke sastavni dio dijagnostičkih postupaka i kao takove neizostavno moraju biti uvrštene u stavak (2) navedenog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3899 | Petra Mihelčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Smatram da su u st. 2 čl. 155 nepravedno izostavljeni socijalni radnici zaposleni u zdravstvu koji također, kao i drugi navedeni stručnjaci samostalno provode dijagnostičko-terapijske postupke. Socijalni radnici zaposleni u zdravstvu se kao i drugi zdravstveni radnici osposobljavaju školovanjem i dodatnim edukacijama za stjecanje kompetencija potrebnih za rad u zdravstvu, članovi su stručne komore, posjeduju odobrenje za samostalni rad (licencu) te su dužni skupljati bodove za produženje istog. Nastavno na navedeno, i socijalne radnike je potrebno taksativno dodati u čl. 155. Petra Mihelčić, mag.act.soc. KBC Zagreb Odjel za socijalni rad | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3900 | Tamara Milovanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog zakona te smatram da je stavkom 2. čl. 155 gdje se klinički psiholozi i drugi stručnjaci uvrštavanju u zdravstvene radnike napravljen iskorak u prepoznavanju tih struka koje samostalno sudjeluju u dijagnostici i liječenju. Ovaj prijedlog prati suvremene trendove prepoznavanja struka koje pružaju zdravstvene usluge u modernim zdravstvenim sustavima. Tamara Milovanović, mag.psych. KBC Rijeka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3901 | Ivana Frančula MOdrčin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti se slažerm da psiholozi postanu zdravstveni djelatnici s obzirom da sudjeluju u dijagnostičkim, terapijskim, savjetodavnim postupcima u kliničkim bolničkim centrima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3902 | Andrea Cazin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2 "...Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja..." Dodati kemijski inženjeri i tehničari. Obrazloženje: Stručnjaci iz područja kemije sudjeluju u radu Zavoda za javno zdravstvo, posebice ustrojbenih jedinica zdravstvene ekologije. Ravnopravno sa zdravstvenim djelatnicima nadziru sastavnice okoliša i provode kontrolu namirnica, predmeta opće uporabe te voda za piće i otpadnih voda. Na taj način, sudjelujući u dijagnostici uzoraka iz okoliša i radnog okoliša preventivno djeluju u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Obzirom da na istim poslovima rade i djelatnici zdravstvenih struka, nezdravstveni djelatnici koji obavljaju iste poslove za manju plaću su u vrlo diskriminirajućem položaju, čime je već prekršen Zakon o radu, članak 91. u kojem piše da za jednaki posao i posao jednake vrijednosti radnici trebaju primati jednaku naknadu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3903 | Kristina Duvančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U stavak 2., u rečenici "Zdravstvenim radnicima smatraju se i...", dodati i "socijalni radnici". Obrazloženje: Socijalni radnici, zajedno s ostalim stručnjacima koji su navedeni u stavku 2., osim što sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, svojim profesionalnim djelovanjem preventivno djeluju na pojavu ili razvoj bolesti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3904 | Mirna Pavlin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2 "...Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja..." Dodati ekološki inženjeri i tehničari. Obrazloženje: Stručnjaci iz područja ekologije i zaštite prirode sudjeluju u radu Zavoda za javno zdravstvo, posebice ustrojbenih jedinica zdravstvene ekologije. Ravnopravno sa zdravstvenim djelatnicima nadziru sastavnice okoliša i provode kontrolu namirnica, predmeta opće uporabe te vode za piće. Time preventivno djeluju na osiguranje zdravlja ljudi. Obzirom da na istim poslovima rade i djelatnici zdravstvenih struka, mišljenja sam da bi se zbog ujednačavanja financijskih primanja, djelatnike ekološkog smjera koji rade na tim poslovima trebalo uvrstiti u popis zdravstvenih radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3905 | Anastazija Godić Blaga | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Socijalni radnici su ponovno nepravedno izostavljeni iz popisa struka koje se smatraju zdravstvenim radnicima, posebno zato što neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu. Također, socijalni radnici obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja, jednako kao i ostali stručnjaci koji su taksativno navedeni kao zdravstveni radnici. Dio " zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije", odnosi se i na socijalne radnike, a u ovom članku smo izostavljeni.. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3906 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3907 | Gordana Kamenečki- Puclin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Gordana Kamenečki- Puclin, mr.spec.klinički psiholog, zamjenica predsjednice Hrvatske psihološke komore Željela bih istaknuti važnost čl. 155 u vezi zakonskog reguliranja statusa kliničkih psihologa kao zdravstvenih radnika, obzirom da klinički psiholozi u svom svakodnevnom radu u zdravstvenim ustanovama samostalno obavljaju dijagnostiku i liječenje pacijenata. Kao zdravstveni radnici postupat će prema pravilima struke i poštivati obaveze, ali ostvariti i prava koja su im uskraćena. Navedenim uvrštavanjem kliničkih psihologa u zdravstvene djelatnike ispravit će se i dugogodišnja nepravilnost, jer se kao nezdravstveni djelatnici, odnosno, suradnici u zdravstvu psiholozi nisu mogli zapošljavati u zdravstvenim ustanovama, a time je značajan dio potrebitih, naročito djece, bio uskraćen za adekvatnu psihološku pomoć.Ovaj prijedlog prati suvremene trendove prepoznavanja struka koje pružaju zdravstvene usluge u modernim zdravstvenim sustavima. Hrvatska psihološka komora kroz svoje regulatorne mehanizme (vježbenički staž, licencu za obavljanje psihološke djelatnosti, obavezu trajnog usavršavanja) u suradnji s nadležnim ministarstvom sudjelovat će u izobrazbi i stručnom nadzoru kliničkih psihologa u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3908 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Čl. 155, stavak (2) je u direktnoj koliziji s člankom 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: "...osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci)." a koji u potpunosti odgovara strukama navedenim u stavku (2) čl. 155 ("Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.") Bez namjere da segregiram navedene struke koje sudjeluju u dijagnostici i liječenju, smatram da se ne mogu izjednačiti postojeći zdravstveni radnici koji su završili studij na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, čiji rad regulira i nadzire nadležna komora koja ima izdaje odobrenje za samostalan rad i koji imaju obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja s onima koji su navedeni u stavku (2) čl. 155 ovog zakona koji sve te obaveze nemaju. Ako se želi izjednaćiti te struke po pravima, mislim da ih se treba izjednačiti i prema obvezama koje imaju postojeći zdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3909 | TATJANA ŽIVKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | (2)Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom,dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3910 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažemo da se članak 155. stavak 2. izmijeni na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici ne mogu se smatrati zdravstvenima, stoga je njihov status potrebno regulirati člankom koji se odnosi na suradnike u zdravstvu (čl. 167. nacrta prijedloga Zakona) Naime, zdravstveni radnici imaju obvezu trajnog usavršavanja, edukacije, stjecanja licence te brojne druge obveze koje nezdravstveni radnici nemaju te se nikako ne mogu izjednačiti sa zdravstvenim radnicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3911 | Davorka Bebek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3912 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U stavku 2. ovog članka posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja je definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi i biotehnolozi nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računalstva u Zagrebu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3913 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3914 | Zlatka Knezović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Komentar na čl. 155 Iako su u zdravstvenom sustavu pretežito zaposleni zdravstveni djelatnici, važan dio poslova u čitavom sustavu - u bolnicama i u zavodima za javno zdravstvo obavljaju zdravstveni suradnici. Razvoj zdravstvenog sustava podrazumijeva multidisciplinarnost i nadopunjavanje struka jer bez toga nema napretka. Tome u prilog govori i WHO Guidelines on Transforming and scaling up health professionals' education and training koja se poziva na (ISCO-08) International Standard Classification of Ocupations. Vodeći računa o multidisciplinarnosti u grupi zdravstvenih radnika (22 Health Professionals), osim „klasičnih“ zdravstvenih zanimanja navode se i : Environmental and Occupational Health and Hygiene Professionals and i Health Professionals Not Elsewhere Classified. Člankom 128. opisane su djelatnosti koje moraju imati županijski zavodi za javno zdravstvo, među kojima je i zdravstvena ekologija. Nositelji poslova koji se obavljaju u zdravstvenoj ekologiji su magistri kemije, biologije, prehrambene tehnologije, fizike..... koji prate zdravstvenu ispravnost vode, hrane, zraka.... Ne manje važna je i uloga djelatnika SSS – kemijskih, prehrambenih, sanitarnih. Važnost poslova koje svakodnevno obavljaju očituje se posbno u incidentnim situacijama kada je potrebno napraviti procjenu rizika upravo na temelju rezultata koje daju zdravstveni suradnici. Činjenica je da se u zdravstvenom sustavu na nekim poslovima izmjenjuju i zajedno rade zdravstveni radnici i zdravstveni suradnici koji obavljaju potpuno isti posao i pridržavaju se istih pravila u radu koja su propisana za zdravstvene radnike. Međutim, u praksi položaj zdravstvenih radnika i zdravstvenih suradnika se značajno razlikuje - i u pravima i u materijalnoj naknadi koja proizlazi upravo iz zakonskog okvira koji se nastavlja na Zakon o zdravstvenoj zaštititi, a to je Uredba o plaćama. Razlika je tim čudnija ako se u obzir uzme činjenica da su im prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru iste razine, kvalifikacije i ishodi učenja. Stoga bi novim Zakonom u čl. 155 trebalo poništiti diskriminacije u statusu zdravstvenih radnika i zdravstvenih suradnika koji rade u sustavu zdravstva na poslovima na kojima je to moguće. Pri tome je jasno kako postoje specifičnosti koje proizlaze iz pojedinih obrazovanja i sukladno tome nemogućnost zapošljavanja svih na sva radna mjesta. Logično je da fizičari ili kemičari ne mogu obavljati poslove liječnika ili stomatologa, ali isto tako ni obrnuta situacija nije moguća. Postoje specifičnosti obrazovanja u svim strukama koje su važne za funkcioniranje i nadopunjavanje svakog sustava pa tako i zdravstvenog. Uvjet je međusobno uvažavanje i poštivanje jer jedni bez drugih ne mogu. Predlažem da čl. 155 stavak 2. glasi: Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici sa visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ dr sc Zlatka Knezović, dipl. ing. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3915 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3916 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3917 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3918 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3919 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3920 | Tomislav Hafner | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U sustavu zdravstva i u zdravstvenim procesima rade mnogi visokoškolovani stručnjaci čije se znanje i ekpertiza koristi ravnopravno sa zdravstvenim stručnjacima za donošenje odluka u dijagnostici i liječenju naših pacijenata. Nepravedno i diskriminatorski je klasificiranje tih kolega kao ljude "nižeg značenja" prema postojećem statusu. Jedino hitnom promjenom takvog stava možemo se klasificirati u društvo znanja koje tako često deklarativno navodimo s javnih tribina. Prim.mr.sc. Tomislav Hafner, dr.med. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3921 | Maja Veršić Bratinčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam Članak 155. u Prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti i uvrštavanju u zdravstvene radnike logopeda, medicinskih tehnologa (kemičari, kemijski tehnolozi, prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, te druga slična zanimanja iz prirodnih znanosti), biologa u zdravstvu, kliničkih psihologa, medicinskih fizičara, fonetičara i nutricionista, ako su zaposleni u zdravstvenim ustanovama i obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja., budući da su ta zanimanja do sada bila nepravedno diskriminirana. dr. sc. Maja Veršić Bratinčević Medicinski fakultet, Split | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3922 | Vinka Pučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Ovaj prijedlog prati suvremene trendove prepoznavanja struka koje pruzaju zdravstvene usluge u modernim zdravstvenim sustavima. Vinka Pučić, klinički psiholog Klinika za pedijatriju, KBC Osijek | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3923 | Ivan Bilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Želim uputiti komentar onima koji zastupaju uvrštenje samo nekih biomedicinskih smjerova i sugeriraju promjenu predloženog teksta u tom smislu. Zdravstvena kompetencija se stječe radom uz superviziju, a ne diplomom. Kako kod liječnika, tako i kod drugog zdravstvenog osoblja. Stoga smatram da nije primjereno načelno isključivanje pojedinih biomedicinskih struka kao kandidata za zdravstvene radnike na razini zakona. Ako je netko sposoban i motiviran za rad u zdravstvu i završio je biomedicinski studij/školu ne treba ga još i zakonom tjerati iz Hrvatske, nego mu treba ovim zakonom omogućiti konkuriranje na natječaju (i eventualni probni rok na kojem će (ili neće) zadovoljiti) te ostvariti karijeru u tuzemstvu. Zdravstvena djelatnost je multidisciplinarna kao i polje biomedicinskih znanosti uz koje se veže, te ne vidim nikakvog razloga da se bolnicama i sličnim ustanovama otežava nalaženje kvalitetnog personala među motiviranim kandidatima, bez obzira koji smjer biološkog, psihološkog, biofizičkog , biotehnološkog i inog biomedicinskog kurikuluma završili. Da ne spominjem sad i diskriminaciju koja bi nastala među postojećim djelatnicima u sustavu zdravstva RH ako bi se promjenom teksta pojedinim interesnim skupinama omogućilo da se bespravno proglase jedinim kompetentnim. dr sc Ivan Bilić, liječnik | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3924 | Ivanka Bekavac Vlatković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog da se biologe koji rade u zdravstvu uvrsti u zdravstvene radnike. Poznavajući složenost dijagnostičkih i terapijskih postupaka koje provode, a koji su meni kao specijalistu ginekologije koji se bavi područjem fetalne medicine izuzetno važni, biolozi su nezamijenjivi članovi multidisplinarnih timova koji ravnopravno sudjeluju u kliničkom radu. Neosporne su njihove kompetenije i znanje, posebice u području novih genomskih tehnologija koje su sastavni dio personalizirane medicine. Brojni pojedninačni slučajevi iz oblasti fetomaternalne medicine mogu se riješiti jedino sa kolegama biolozima kao dijelom tima zdravstevih radnika. Dr.sc. Ivanka Bekavac Vlatković, prim.dr.med. spec. ginekologije i porodništva subspec. fetalne med. i opstetricije Klinika za ginekologiju i porodništvo, KB "Sveti Duh" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3925 | Igor Prpić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Klinički psiholozi aktivno sudjeluju u dijagnostičkim i terapijskim postupicma u timskom radu s neuropedijatrima, što je odvano prepoznatu u svim zemljamam Europske unije. Nedvojbeno je da rad neuropedijatara nije moguć bez kliničkih psihologa, ukoliko želimo pratiti dobru kliničku praksu i suvremene trendove liječenja djece. Stoga je iznimno važno kliničke psihologe prepoznati i priznati kao zdravstvene djelatnike, te na taj način i formalno omogućiti definiranje kliničke psihologije kao jedne od djelatnosti u zdravstvu. Prof. dr. sc. Igor Prpić, dr. med. subspec. neuropedijatrije, pedijatar- Voditelj referentnog centra MZ RH za epilepsije i konvulzivne bolesti razvojne dobi | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3926 | STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Klinički psiholozi svojim postupcima dijagnostike i tretmana poremećaja i bolesti svakako su dio zdravstvene djelatnosti te je logično da imaju status zdravstvenog djelatnika. U potpunosti podržavamo sadržaj čl.155, st.2 . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3927 | Irena Žilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Navedeni Prijedlog zakona je potrebno doraditi i izmijeniti u dijelu diskriminatornih odredbi kako bi se izbjeglo pokretanje ustavne tužbe za ispitivanje zakonitosti. Objašnjenje : Nepriznavanjem sveučilišnih struka koje rade u zdravstvu u kategoriju zdravstvenih djelatnika je nezakonito klasificiranje i diskriminacija sveučilišnih studija na kojima se temelji interdisciplinarna dijagnostika i koja je bitna za medicinu. Podcjenjivanjem stručnih zvanja indirektno se umanjuje akademski stupanj obrazovanja spomenutih stručnjaka u odnosu na njihova zvanja te dovodi do zlouporabe prava odlučivanja većine s istim zvanjima u zdravstvenim institucijama. Nadalje, ako pojedinci različitih struka uvrštenih u zdravstvene suradnike i zdravstvene djelatnike obavljaju istu vrstu posla, što je vrlo uobičajeno u zdravstvenim institucijama, potpuna je diskriminacija da se na profesionalnoj osnovi iste vrste poslova različito vrednuju. Također, nadovezala bih se i na komentar kolega fizičara koji napominju Međunarodnu standardnu klasifikaciju zanimanja ISCO-08 (Hrvatska je zemlja članica) prema kojoj su mnoga od navedenih i nenavedenih zanimanja iz ovog Prijedloga uvrštena u kategoriju zdravstvenih djelatnika jer je na međunarodnoj razini uvažena njihova uloga u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3928 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. stavak 2 nije u skladu sa stavkom 1. U stavku 1 se kaže da zdravstveni radnici imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja a onda se u stavku 2 navode zanimanja koja to ne zadovoljavaju već zadovoljavaju definiciju iz članka 167. Predlažem brisanje rečenice iz stavka 2 „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: sukladno definiciji iz članka 167, stavak 1 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3929 | Paula Žurga | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | S obzirom na velik broj komentara u kojima se u točki 2 traži brisanje rečenice kojom se djelatnici novih struka u zdravstvu priznaju zdravstvenim radnicima, željela bih naglasiti sljedeće: začuđujuće je kod komentiranja novog prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti citirati stari Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993) kao argument protiv, jer se novi zakon i predlaže kako bi se stari izmijenio i prilagodio trenutnoj realnosti. Medicina je danas multidisciplinarna, i u pružanju zdravstvene skrbi sudjeluju stručnjaci raznih profila. Dapače, koliko je razvoj znanosti i tehnike brz dokazuju i novi trendovi u medicini koji već sada nagovješćuju da će se popis struka u budućnosti vjerojatno još i širiti: 3D printanje u medicini će, uz ostale već navedene struke, zahtijevati stručnost strojara, a razvoj nanomedicine, personalizirane medicine i pametnih lijekova povećat će potrebu za biotehnolozima. Za očekivati je i angažman bioinformatičara u budućoj dijagnostici bolesti. Za pacijente bi danas bilo vrlo nepovoljno, kada bi se o njihovom liječenju, prevenciji bolesti i dijagnostici različitih stanja i bolesti brinuli isključivo liječnici, stomatolozi, farmaceuti i medicinski biokemičari, bez suradnje sa stručnjacima navedenim u točki 2 koji svojim specifičnim znanjima doprinose i unaprjeđuju zdravstveni sustav. Budući da u RH postoje zdravstvene ustanove u kojima su na istim radnim mjestima, s istim kompentencijama i istim obimom posla, zaposleni radnici sa “zdravstvenim i nezdravstvenim obrazovanjem”, te im rad nije isto vrednovan, potpuna je diskriminacija da se na profesionalnoj osnovi isti razlikuju. Zbog usklađivanja sa međunarodnim normama i direktivama EU te unaprijeđenja zdravstvene zaštite pacijenata u RH, zastarjeli zakoni se trebaju mijenjati. U protivnom se vraćamo nazad. Mr. sc. Paula Žurga, dipl. ing. biotehnologije Voditeljica Odsjeka za zajedničke analitičke tehnike Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3930 | Nataša Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Klinički psiholozi i drugi navedeni stručnjaci koji u radu u zdravstvenoj ustanovi obnašaju poslove otkrivanja poremećaja i bolesti i njihova liječenja provode zdravstvenu djelatnost pa je shodno tome logično svrstati ih u zdravstvene radnike sa svim obvezama, dužnostima i pravima da pri pružanju usluga zdravstvene zaštite postupaju prema pravilima zdravstvene struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3931 | Anita Pokupec Bilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Napomena za sve komentare koji se tiču klasifikacije zdravstvene struke, Članak 155. i Članak 167.: Nepriznavanjem sveučilišnih struka koje rade u zdravstvu u kategoriju zdravstvenih djelatnika nepotrebno se klasificiraju i diskriminiraju sveučilišni studiji na kojima se temelji interdisciplinarna dijagnostika i koji su bitni za medicinu, indirektno umanjuje akademski stupanj obrazovanja spomenutih stručnjaka u odnosu na njihova zvanja te dovodi do zlouporabe većine u zdravstvenim institucijama. Nadalje, ako pojedinci različitih struka uvrštenih u zdravstvene suradnike i zdravstvene djelatnike obavljaju istu vrstu posla, što je vrlo uobičajeno u zdravstvenim institucijama, potpuna je diskriminacija da se na profesionalnoj osnovi isti razlikuju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3932 | Marina Grubić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog da se klinički psiholozi uvrste u zdravstvene djelatnike. S obzirom da opis poslova kliničkih psihologa uključuje samostalno provođenje zdravstvene djelatnosti (dijagnostike i liječenja pacijenata) logično je svrstati ih u zdravstvene radnike sa svim pripadajućim obvezama, dužnostima i pravima. dr.sc.Marina Grubić, klinički psiholog Klinika za pedijatriju KBC Zagreb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3933 | Kristina Crkvenac Gornik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam Članak 155. u Prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti da se biolozi u zdravstvu (i ostale struke navedene u članku) uvrste u zdravstvene radnike, budući da su do sada bile nepravedno svrstavane u zdravstvene suradnike. Biolozi u zdravstvu obavljaju visoko-specijaliziranu dijagnostiku i liječenje s odgovornošću zdravstvenog radnika. Područja djelovanja biologa su citogenetika i molekularna kariotipizacija, molekularna dijagnostika, tipizacija tkiva, banka tkiva i stanica, klinička embriologija, klinička imunologija, dijagnostika alergijskih bolesti, endokrinologija, metaboličke bolesti te javno zdravstvo. Navedena djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja ulazi pod definiciju pružanja zdravstvene zaštite stanovništva. Ministarstvo zdravstva dobro je upoznato s radom biologa u sustavu zdravstva, koji je do danas neadekvatno vrednovan te je prepoznalo neophodnost uvrštavanja struke biologa u zdravstvu u zdravstvene radnike. dr.sc. Kristina Crkvenac Gornik, dipl.ing.biologije Odjel za citogenetiku, KBC Zagreb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3934 | Barbara Stjepanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Napomena za sve komentare koji se tiču klasifikacije zdravstvene struke, Članak 155. i Članak 167.: Nepriznavanjem sveučilišnih struka koje rade u zdravstvu u kategoriju zdravstvenih djelatnika nepotrebno se klasificiraju i diskriminiraju sveučilišni studiji na kojima se temelji interdisciplinarna dijagnostika i koji su bitni za medicinu, indirektno umanjuje akademski stupanj obrazovanja spomenutih stručnjaka u odnosu na njihova zvanja te dovodi do zlouporabe većine u zdravstvenim institucijama. Nadalje, ako pojedinci različitih struka uvrštenih u zdravstvene suradnike i zdravstvene djelatnike obavljaju istu vrstu posla, što je vrlo uobičajeno u zdravstvenim institucijama, potpuna je diskriminacija da se na profesionalnoj osnovi isti razlikuju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3935 | Ana Večenaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Napomena za sve komentare koji se tiču klasifikacije zdravstvene struke, Članak 155. i Članak 167.: Nepriznavanjem sveučilišnih struka koje rade u zdravstvu u kategoriju zdravstvenih djelatnika nepotrebno se klasificiraju i diskriminiraju sveučilišni studiji na kojima se temelji interdisciplinarna dijagnostika i koji su bitni za medicinu, indirektno umanjuje akademski stupanj obrazovanja spomenutih stručnjaka u odnosu na njihova zvanja te dovodi do zlouporabe većine u zdravstvenim institucijama. Nadalje, ako pojedinci različitih struka uvrštenih u zdravstvene suradnike i zdravstvene djelatnike obavljaju istu vrstu posla, što je vrlo uobičajeno u zdravstvenim institucijama, potpuna je diskriminacija da se na profesionalnoj osnovi isti razlikuju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3936 | Ines Torić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | stavkom 2. čl. 155 napokon obuhvaćeni klinički psiholozi kao stručnjaci koji pružaju zdravstvenu uslugu. Pohvalno je sto zakonodavac prepoznaje kliničke psihologe i druge navedene struke koje samostalno provode dijagnostičke i terapijske postupke u zdravstvenim ustanovama kao zdravstvene djelatnike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3937 | Davorka Sutlović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Komentar na članak 155. Mnoštvo potpisanih kolega, koji su komentirali ovaj članak, a nisu tzv. zdravstveni djelatnici, bi istog trenutka u zemljama članicama EU, a i šire, bili proglašeni zdravstvenim radnicima. Zar želimo da i oni napuste našu zemlju zbog ovog. Ja ne! Medicinski tehnolozi kao zanimanje u EU postoje, a obrazovanje se ne stječe na fakultetima za medicinske tehnologe. Medicinskim tehnolozima smatraju osobe koje su završile jedan od fakulteta iz područja prirodnih znanosti te rade u zdravstvenim ustanovama (u komentarima: … ne postoje fakulteti za stjecanje obrazovanja… je nepotrebno). Ne bave se direktno pacijentima nego obradom njihovih uzoraka, bioloških ili nekih drugih uzoraka, ali direktno ili indirektno bitnih za zdravlje ljudi. Svojim specifičnim znanjima doprinose i unaprjeđuju zdravstveni sustav. Razvoj znanosti i tehnika u službi medicine doveo je do toga da su liječenje i dijagnostika multidisciplinarni. Zbog usklađivanja sa međunarodnim normama i direktivama EU te unaprijeđenja zdravstvene zaštite bolesnika u RH, zastarjeli zakoni se trebaju mijenjati. U protivnom se vraćamo nazad. Također, veliki dio problema je i u tome što u RH postoje zdravstvene ustanove u kojima su na istim radnim mjestima, sa istim kompentencijama i istim obimom posla, zaposleni radnici sa “zdravstvenim i nezdravstvenim obrazovanjem”, a rad im nije isto vrednovan. Ta diskriminacija je velikim dijelom generirala jaz među strukama. Nasuprot tome, a zbog bojazni zdravstvenih djelatnika koji su stekli formalno obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, predlažem da Članak 155. glasi: Članak 155. (prijedlog) (1) Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu. (2) Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. (3) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. (4) Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi (kemičari, kemijski tehnolozi, prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, te druga slična zanimanja iz prirodnih znanosti), biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti, ako su zaposleni u zdravstvenim ustanovama i obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. (5) Obveza je zdravstvenih radnika da pri pružanju zdravstvene zaštite postupaju prema pravilima zdravstvene struke, na način da svojim postupcima ne ugroze život i zdravlje ljudi. (6) Poslodavac je obvezan sve zdravstvene radnike koji neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu osigurati od štete koja bi mogla nastati u provođenju zdravstvene zaštite. Prof.dr.sc. Davorka Sutlović, dipl.ing. KBC Split, Klinički zavod za patologiju, sudsku medicinu i citologiju Medicinski fakultet Split, Katedra za sudsku medicinu Sveučilišni profesor toksikologije na studiju medicine i farmacije Sveučilišni profesor na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3938 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) - izbaciti riječi: "medicinski tehnolozi" i "biomedicinski inženjeri". Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3939 | Andrija Lesar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 1. bi trebao glasiti "Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu te posjeduju odobrenje za samostalan rad izdano od nadležne komore iz sustava zdravstva." Nije logično da zdravstveni radnik nema odobrenje nadležne komore u sustavu zdravstva, odnosno da ne postoji strukovna stega prema zdravstvenom radniku, kao niti obaveza radnika prema struci tj. profesiji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3940 | Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | (2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3941 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri. Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3942 | Damir Ježek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | u točki 2 dodati ˝prehrambeni tehnolozi˝, a frazu ˝ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja˝ izmijeniti i nadopuniti u ˝ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi.˝. Prof.dr.sc. Damir Ježek, dekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3943 | Damir Ježek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Navedeni stručnjaci su u zdravstvenom sustavu najvećim dijelom zaposleni u Zavodima za javno zdravstvo gdje koriste znanja i vještine iz kemije, biologije, mikrobiologije, genetike, toksikologije, znanosti o prehrani kao i primjene suvremenih instrumentalnih tehnika u analizi hrane i komponenata hrane kako bi unaprijedili brigu za javno zdravlje i ojačali sustav za prevenciju bolesti, čime u konačnici zdravstvenom sektoru ostvaruju značajne uštede. S njima, ˝bok uz bok˝, na istim radnim mjestima rade i stručnjaci drugih profila čije su struke priznate kao zdravstvene struke prema trenutno važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti te, shodno tome, ostvaruju znatno veća materijalna prava tj. za potpuno isti posao primaju znatno veću plaću. U današnje vrijeme, razvoj medicine i znanosti općenito doveo je do toga da je liječenje multidisciplinarno te da se o pacijentima ne brinu samo liječnici, stomatolozi, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije, već su u dijagnostiku, liječenje, ali i prevenciju, uključeni i mnogi drugi stručnjaci. Stoga smatramo da su definicije zdravstvenih radnika iz starog Zakona zastarjele te se zdravstvenim radnicima trebaju smatrati i prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Prof.dr.sc. Damir Ježek, dekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3944 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažemo da se članak 155. stavak 2. izmijeni na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici ne mogu se smatrati zdravstvenima, stoga je njihov status potrebno regulirati člankom koji se odnosi na suradnike u zdravstvu (čl. 167. nacrta prijedloga Zakona) Naime, zdravstveni radnici imaju obvezu trajnog usavršavanja, edukacije, stjecanja licence te brojne druge obveze koje nezdravstveni radnici nemaju te se nikako ne mogu izjednačiti sa zdravstvenim radnicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3945 | Vedrana Feketija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2; Izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u Republici Hrvatskoj | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3946 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri. Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3947 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3948 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2: izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3949 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3950 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | predlažem sljedeću dopunu: (2) Zdravstveni radnik ne smije biti član političke stranke, politički djelovati u Ministarstvu, odnosno zdravstvenoj ustanovi, niti se kandidirati na državnim i lokalnim izborima u Republici Hrvatskoj, zdravlje je nespojivo s bavljenjem politikom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3951 | Jurislav Babić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Prijedlog izmjene: Predlažemo izmjenu članka 155., stavka 2. na način da se iza riječi „fonetičari“ doda „zarez“ i upišu riječi „prehrambeni tehnolozi“, tako da navedeni stavak glasi: „(2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, prehrambeni tehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije“. Obrazloženje uz prijedlog izmjene: 1. Nutricionizam je do 2013. godine bio „znanstvena grana“ u „znanstvenom polju“ „Prehrambene tehnologije“, odnosno od 2013. „Nutricionizam“ je samostalno „znanstveno polje“ sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 32/13). Slijedom navedenog, mnogi stručnjaci iz područja „Nutricionizma“, naročito oni koji su završili studij prije uvođenja Bolonjskog sustava studiranja, imaju diplome kao „prehrambeni tehnolozi“, (konkretno na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek, izdavale su se diplome diplomiranim inženjerima Prehrambene tehnologije, smjer: Prehrambeni). 2. S druge strane, važan segment djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo je Kontrola zdravstvene ispravnosti i sigurnosti hrane, vode i pića. Navedenu djelatnost u Zavodima za javno zdravstvo, između ostalih, obavljaju i „prehrambeni tehnolozi“. Mišljenja smo da „prehrambeni tehnolozi“ imaju najbolje kompetencije za djelatnost u području analize kvalitete i sigurnosti hrane. Slijedom svega navedenog smatramo da su „prehrambeni tehnolozi“ neopravdano izostavljeni iz popisa zdravstvenih radnika u spornom članku Nacrta prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti, stoga molimo da uvažite izmjenu članka 155., stavka 2., sukladno predloženom. prof. dr. sc. Jurislav Babić, dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3952 | Sanela Mišetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... Točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3953 | Anita Pokupec Bilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam Članak 155. u Prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti da se biolozi u zdravstvu (i ostale struke navedene u članku) uvrste u zdravstvene radnike, budući da su do sada bile nepravedno svrstavane u zdravstvene suradnike. Biolozi u zdravstvu obavljaju visoko-specijaliziranu dijagnostiku i liječenje s odgovornošću zdravstvenog radnika. Područja djelovanja biologa su citogenetika i molekularna kariotipizacija, molekularna dijagnostika, tipizacija tkiva, banka tkiva i stanica, klinička embriologija, klinička imunologija, dijagnostika alergijskih bolesti, endokrinologija, metaboličke bolesti te javno zdravstvo. Navedena djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja ulazi pod definiciju pružanja zdravstvene zaštite stanovništva. Ministarstvo zdravstva dobro je upoznato s radom biologa u sustavu zdravstva, koji je do danas neadekvatno vrednovan te je prepoznalo neophodnost uvrštavanja struke biologa u zdravstvu u zdravstvene radnike. Anita Pokupec Bilić, mag.educ.biol. Odjel za citogenetiku Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku KBC Zagreb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3954 | Ivana Tonković Đurišević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam Članak 155. u Prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti da se biolozi u zdravstvu (i ostale struke navedene u članku) uvrste u zdravstvene radnike, budući da su do sada bile nepravedno svrstavane u zdravstvene suradnike. Biolozi u zdravstvu obavljaju visoko-specijaliziranu dijagnostiku i liječenje s odgovornošću zdravstvenog radnika. Područja djelovanja biologa su citogenetika i molekularna kariotipizacija, molekularna dijagnostika, tipizacija tkiva, banka tkiva i stanica, klinička embriologija, klinička imunologija, dijagnostika alergijskih bolesti, endokrinologija, metaboličke bolesti te javno zdravstvo. Navedena djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja ulazi pod definiciju pružanja zdravstvene zaštite stanovništva. Ministarstvo zdravstva dobro je upoznato s radom biologa u sustavu zdravstva, koji je do danas neadekvatno vrednovan te je prepoznalo neophodnost uvrštavanja struke biologa u zdravstvu u zdravstvene radnike. dr.sc. Ivana Tonković Đurišević, dipl.ing.biol. Odjel za citogenetiku Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku KBC Zagreb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3955 | Hana Ljubić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam Članak 155. u Prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti da se biolozi u zdravstvu (i ostale struke navedene u članku) uvrste u zdravstvene radnike, budući da su do sada bile nepravedno svrstavane u zdravstvene suradnike. Biolozi u zdravstvu obavljaju visoko-specijaliziranu dijagnostiku i liječenje s odgovornošću zdravstvenog radnika. Područja djelovanja biologa su citogenetika i molekularna kariotipizacija, molekularna dijagnostika, tipizacija tkiva, banka tkiva i stanica, klinička embriologija, klinička imunologija, dijagnostika alergijskih bolesti, endokrinologija, metaboličke bolesti te javno zdravstvo. Navedena djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja ulazi pod definiciju pružanja zdravstvene zaštite stanovništva. Ministarstvo zdravstva dobro je upoznato s radom biologa u sustavu zdravstva, koji je do danas neadekvatno vrednovan te je prepoznalo neophodnost uvrštavanja struke biologa u zdravstvu u zdravstvene radnike. dr.sc. Hana Ljubić, mag.biol. Odjel za molekularnu laboratorijsku dijagnostiku Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku KBC Zagreb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3956 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... -točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) . Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3957 | Hrvatsko društvo radiologa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Djelovanje medicinskih fizičara u dijagnostičkoj i intervencijskoj radiologiji potvrdilo je, ono što razvijeni svijet odavno zna, da hrvatska radiologija ima značajnu potrebu za educiranim stručnjacima iz područja medicinske fizike. Stoga Hrvatsko društvo radiologa smatra da je iznimno važno medicinske fizičare prepoznati i priznati kao zdravstvene radnike te na taj način i formalno omogućiti definiranje medicinske fizike kao jedne od djelatnosti u zdravstvu čije je osnovno djelovanje vezano za kvalitetnu, odgovornu i sigurnu uporabu ionizirajućeg zračenja u medicini. Od toga će uz dijagnostičku i intervencijsku radiologiju koristi svakako imati i nuklearna medicina te radioterapija kao osnovna područja djelovanja, ali i zdravstvene ustanove u kojima medicinski fizičari djeluju. Priznavanje stausa zdravstvenih radnika bi nadalje omogućilo formiranje specijalizacije iz medicinske fizike uz odgovarajući specijalistički studij, što držimo posebno važnim kako za medicinsku fiziku kao djelatnost, tako i za područja medicine u kojima medicinski fizičari djeluju. prof.dr.sc. Damir Miletić, predsjednik Hrvatskog društva radiologa | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3958 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3959 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3960 | Ivana Kosier | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Ako se već nabrajaju sve zdravstvene profesije, uključiti i farmaceutske tehničare koji su zdravstveni djelatnici u punom smislu, a zakon ih kao takve ne priznaje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3961 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155, Stavak 2 Izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3962 | Marija Zelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. (1) dodati " koji su nositelji odobrenja za samostalan rad" izdanoga od nadležne komore Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu- Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3963 | Martina Abramović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3964 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3965 | Erna Mirković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3966 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. (1) dodati " koji su nositelji odobrenja za samostalan rad" izdanoga od nadležne komore Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu- Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3967 | Ana Bogdanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Podržavam prijedlog da se klinički psiholozi uvrste u zdravstvene radnike jer naš opis posla (rad na prevenciji, otkrivanje psihičkih poremećaja i bolesti i njihovo liječenje) ulazi pod definiciju pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu. Ana Bogdanić, klinički psiholog Klinika za pedijatriju KBC Zagreb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3968 | Sanda Antunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Mišljenja sam da bi se u stavku 2 kao zdravstveni radnici trebali priznati i inženjeri kemije, kemijske tehnologije, prehrambene tehnologije te osobe srednje stručne spreme odgovarajućih zanimanja (kemijski tehničari...) zaposleni u sustavu zdravstva, obzirom da su svojim školovanjem stekli znanja i kompetencije za rad u laboratorijima zdravstvenih ustanova u kojima obavljaju djelatnost dijagnostike uzoraka iz okoliša (hrana, voda, tlo, zrak), vrlo bitnih za očuvanje i zaštitu zdravlja ljudi. Tim više što se trenutno nalaze u vrlo materijalno nepovoljnom i diskriminirajućem položaju u odnosu na kolege čije su struke važećim zakonom priznate kao zdravstvene, a koji u laboratorijima obavljaju jednaki rad, te jedni druge zamjenjuju u obavljanju poslova, što je već protuzakonito prema Zakonu o radu, čanak 91. Sanda Antunović, dipl. kemijski ing, zaposlena u Nastavnom Zavodu za javno zdravstvo PGŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3969 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Molim, pod nadopunu teksta u članku 155. stavite: u točki 2 dodati kemičari, kemijski inženjeri i kemijski tehnolozi, a frazu ˝ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja˝ izmijeniti u ˝koji su zaposleni u sustavu zdravstva˝. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3970 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Prema našim spoznajama, u sustavu zdravstva zaposleno je oko 70 magistara kemije/kemijskog inženjerstva. Navedeni stručnjaci zaposleni su u kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima, a zaduženi su za složene tehnike radiokemije (radioimunoeseji, obilježavanje farmaka radioaktivnim izotopima u dijagnostičke i terapijske svrhe); molekularne dijagnostike nasljednih i malignih bolesti (određivanje genskih varijanti molekularnim metodama, najsuvremenijim tehnikama sekvenciranja - NGS za dijagnostiku i praćenje terapijskog odgovora u personaliziranoj/preciznoj medicini); toksikologije (određivanje koncentracije lijekova, određivanje prisutnosti sredstava ovisnosti), kao i u Zavodima za javno zdravstvo gdje koriste znanja i vještine iz kemije, toksikologije i primjene suvremenih instrumentalnih tehnika u analizi čimbenika okoliša (voda, tlo, zrak), hrane i predmeta opće uporabe kako bi unaprijedili brigu za javno zdravlje i ojačali sustav za prevenciju bolesti, čime u konačnici zdravstvenom sektoru ostvaruju značajne uštede. S njima na istim radnim mjestima rade i stručnjaci drugih profila čije su struke priznate kao zdravstvene struke prema trenutno važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, te ostvaruju značajno veća materijalna prava. U današnje vrijeme, razvoj medicine i znanosti općenito doveo je do toga da je liječenje multidisciplinarno te da se o pacijentima ne brinu samo liječnici, stomatolozi, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije, već su u dijagnostiku, liječenje, ali i preventivu, uključeni i mnogi drugi stručnjaci. Stoga smatramo da su definicije zdravstvenih radnika iz starog Zakona zastarjele te se zdravstvenim radnicima trebaju smatrati i magistri kemije i kemijskog inženjerstva koji su zaposleni u sustavu zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3971 | Društvo fonetičara zaposlenih u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U prilog uvrštavanju fonetičara u Nacrt prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti među zdravstvene radnike (stavak 2) valja istaći da profesori fonetike (po novom magistri edukacije fonetičari rehabilitatori te magistri fonetike) sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, te su već dugi niz godina zaposleni u zdravstvenim ustanovama na području rehabilitacije sluha i slušanja, najvećim brojem u Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG koju su i osnovali. Osim u zdravstvenim ustanovama fonetičari su zaposleni i u ostalim ustanovama za rehabilitaciju sluha i slušanja (SUVAG Karlovac i Osijek, Centri „Slava Raškaj“ Zagreb, Rijeka, Split). Tijekom svog fakultetskog obrazovanja na Katedri za primijenjenu fonetiku diplomskog studija Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, fonetičari stječu znanja i vještine (dopusnicu za koje je izdalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske 28. srpnja 2011.) koje ih čine kompetentnim stručnjacima za - provođenje funkcionalne dijagnostike sluha slušanja; - razvijanje slušnih vještina kroz rehabilitaciju; - procjenu slušno-govornog statusa osobe oštećena sluha; - procjenu adekvatnosti slušnih pomagala pri njihovom izboru i uporabi; - ovisno o dobi, oštećenju, pomagalu i dosegnutom slušno-govornom statusu osobe oštećena sluha, planiranje postupaka te pripremu i provođenje programa rehabilitacije slušanja i govora; - procjenu tehničkih karakteristika uređaja koji se koriste u dijagnostici i rehabilitaciji sluha i slušanja i njihov odabir ovisno o dosegnutom slušno-govornom statusu osobe oštećena sluha; - primjenu verbotonalne metode u rehabilitaciji slušanja i govora koja je priznata diljem svijeta, a svoju je uspješnost potvrdila i u novije vrijeme, osobito nakon kliničke primjene umjetne pužnice koja bazira razvoj govora isključivo kroz razvoj i rehabilitaciju slušanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3972 | Marijana Mezlar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlažem izmjenu stavka 2: Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari i kemičari, kemijski tehnolozi, prehrambeni tehnolozi, fonetičari, nutricionisti, kineziolozi te osobe drugih zvanja ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi, kao i djelatnici sa odgovarajućom srednjom stručnom spremom (tehničari). Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. Obrazloženje: Pored zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu u procesu dijagnostike i liječenja sudjeluju i radnici drugih zvanja na svim razinama zdravstvene zaštite koristeći svoja specifična znanja stjecana obrazovanjem i radnim iskustvom. Napominjem da se u zdravstvenom sustavu obavlja i dijagnostika uzoraka koji dolaze iz radnog i životnog okoliša, a mogu imati posljedice po zdravlje ljudi. U tom procesu dijagnostike zastupljene su struke koje završavaju fakultete prirodoslovnog, tehničkog ili drugog usmjerenja na kojima se stječu znanja i vještine potrebne upravo za takvu vrstu dijagnostike. Napominjem da prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12) jamči se zaštita od diskriminacije temeljem raznih diskriminacijskih osnova među kojima jest i obrazovanje. Smatram da bi za jednaki rad i rad jednake vrijednosti ako obavljamo posao u istim uvjetima i možemo jedni druge zamjeniti trebali biti isto plaćeni. Marijana Mezlar, dipl. ing. kem.tehnologije NZZJZ-PGŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3973 | Anastazija Godić Blaga | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U čl. 155. st.2. treba dodati u tekst "Zdravstvenim radnicima smatraju se i.....socijalni radnici" (uz već navedene profesije). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3974 | irena petrović balog | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U ovom članku nedostaju socijalni radnici, koji uz sve ovdje navedene struke, rade u zdravstvenim ustanovama, i školuju se u ovdje navedenim visokim učilištima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3975 | irena petrović balog | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | zdravstvenim radnicima smatraju se i socijalni radnici ako obavljaju zdrastvenu djelatnost.... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3976 | Iva Mrčela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Kao medicinski fizičar zadržala bih se na komentaru vezanom uz našu profesiju te bih potpunosti podržala priznavanje medicinskih fizičara kao zdravstvenih radnika. Obrazloženje su vrlo podrobno naveli kolege dr.sc. Hrvoje Hršak i Darijo Hrepić, u svojim komentarima. Dodala bih još jednom da poslovi medicinskih fizičara u zdravstvenim ustanovama neupitno uključuju obavljanje zdravstvene djelatnosti u procesima dijagnostike i liječenja te direktno utječu na kvalitetu zdravstvene zaštite odnosno ishode liječenja bolesnika. Ne ulazeći u detalje onoga što medicinska fizika kao profesija obuhvaća u raznim granama medicine; onkologiji, odnosno radioterapiji, nuklearnoj medicini i radiologiji, smatram još jednom važnim napomenuti da bi upravo ovaj zakon trebao poslužiti kao podloga za bolje definiranje struke te uvođenje specijalizacije iz medicinske fizike, a sve u svrhu unaprijeđenja zdravstvene zaštite bolesnika u RH te usklađivanja hrvatskog zakonodavstva i zdravstvenog sustava s međunarodnim normama i direktivama EU, pogotovo u svjetlu težnje za modernizacijom zdravstvene skrbi. Dr.sc. Iva Mrčela, dipl.inž.fizike KBC Sestre milosrdnice, Zagreb Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu Odjel za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3977 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3978 | Renata Skala | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3979 | Darijo Hrepić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Kao medicinski fizičar moram napomenuti da je RH, kao članica EU, transponirala u domaće zakonodavstvo EU direktivu EURATOM 59/2013 u kojoj se medicinska fizika definira kao zdravstvena djelatnost. Dakle, RH se obvezala da će zakonski definirati medicinsku fiziku kao zdravstvenu djelatnost. Stoga je pozivanje na HR zakonodavstvo kao argument za neuvrštavanje medicinske fizike u zdravstvene djelatnosi potpuno neprimjereno. Posebno je začuđujuće kod komentiranje novog prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti citirati stari Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993) kao argument protiv, jer se novi zakon i predlaže kako bi se stari izmjenio i prilagodio trenutnoj realnosti. Nadalje, zatečen sam koordiniranom (copy/paste) akcijom Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i nekih njihovih članova na prijedlog uvrštavanje medicinskih fizičara (i drugih zanimanja) u zdravstvene radnike. Medicinski fizičari su zdravstveni radnici čiji je profesionalni angažman vezan uz proces dijagnosike i liječenja u radiologiji, nuklearnoj medicini i onkologiji, a nikako uz farmaciju ili ljekarničku djelatnost. Siguran sam da farmaceuti i ljekarnici ne poznaju medicinsku fiziku kao profesiju, niti su upoznati s bilo kojim segmentom rada medicinskih fizičara u zdravstvenom sustavu. Zbog toga sam mišljenja da se komentari Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i nekih njihovih članova na temu uvrštavanja medicinskih fizičara u zdravstvene radnike potpuno neprimjereni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3980 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3981 | RENATA NEMET-GUŽVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | (1) dodati " koji su nositelji odobrenja za samostalan rad" izdanoga od nadležne komore Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu- | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3982 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3983 | RENATA NEMET-GUŽVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | , Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u obrazovnim profilima RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3984 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2: izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3985 | ADMIR DILBEROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U točki dva riječ "radnici" zamijeniti sa "suradnici". Obrazloženje: Ne može se proizvoljno dodijeliti radno mjesto zdravstveni radnik prve vrste zdravstvenim suradnicima sve dok se ne rješi pitanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sestrinstva i fizioterapije koji rade u sustavu i na odgovornim mjestima a vodi ih se kao višu stručnu spremu. Nakon prepoznavanja istih pozitivno bi bilo iznaći rješenje za biologe i psihologe koji su važan dio timova u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3986 | Dejan Prgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Rečenica u točki dva koja kaže da se zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja je u čistoj suprotnosti sa rečenicom u točki jedan koja kaže da su zdravstveni radnici osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu.Budući da svi nabrojani u rečenici u točki 2 nemaju zdravstveno obrazovanje potrebno ju je izbrisati jer se kosi sa Ustavom Republike Hrvatske koji jasno kaže da su svi građani jednaki pred zakonom,međunarodnom klasifikacijom zanimanja u kojoj je navedeno koja zanimanja spadaju pod zdravstvo te točkom jedan članka 155 prijedloga zakona..Zdravstveni radnici moraju uz zdravstveno obrazovanje odraditi pripravnički staž,položiti stručni ispit,steći licencu za samostalni rad od nadležne komore i plaćati članarinu za komoru što sve nabrojane struke u rečenici u točki dva ne moraju, a ovim nebuloznim prijedlogom se i oni smatraju zdravstvenim radnicima čime se u diskriminirajući položaj stavljaju sve zdravstvene profesije koje imaju prvi stupanj odgovornosti.Osobno naravno nemam ništa protiv ovih nabrojanih struka jer je moderno zdravstvo ovisno o multidisciplinarnoj suradnji i te struke svaka ponaosob pridonose kvaliteti zdravstvenog sustava u cjelini dok ovo kvazi izjednačavanje u ovom članku prijedlogu zakona sasvim sigurno ne pridonosi kvaliteti istog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3987 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3988 | Mia Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3989 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko- biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3990 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3991 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3992 | NZJZ "Dr. Andrija Štampar" | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Predlaže se izmjena stavka 2: (2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari i kemičari, fonetičari, nutricionisti, kineziolozi te osobe drugih zvanja ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. Obrazloženje: Pored zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu u procesu dijagnostike i liječenja sudjeluju i radnici drugih zvanja na svim razinama zdravstvene zaštite koristeći svoja specifična znanja stjecana obrazovanjem i radnim iskustvom. Kako se stalno dopunjava popis akademskih i stručnih naziva izostavljanje pojedinih zvanja time i radnika koji stvarno na svojim radnim mjestima sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja dovelo bi do diskriminacije po zvanju pojedinih kategorija radnika. Također potrebno je uzeti u obzir da je važan dio procesa liječenja odnosno nastojanja da niti ne dođe do narušavanja zdravlja ljudi koje se mora liječiti, upravo prevencija bolesti pogotovo kod ovisnosti koja podrazumijeva specifična znanja iskustvo i sklonost radu sa zahtjevnom populacijom pacijenata (npr. socijalni radnici, socijalni pedagozi i dr.). Važno je napomenuti da se u zdravstvenom sustavu obavlja i dijagnostika uzoraka koji nisu humanog porijekla, dolaze iz radnog ili životnog okoliša, a mogu imati posljedice po zdravlje ljudi i time posljedično i trošak za zdravstveni sustav. U tom procesu dijagnostike zastupljene su struke koje završavaju fakultete odnosno visoka učilišta prirodoslovnog, tehničkog ili drugog usmjerenja na kojima se stječu znanja i vještine potrebne upravo za takvu vrstu dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3993 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3994 | Ljubica Farkaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3995 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3996 | Josipa Ivić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječ med. tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3997 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3998 | Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U točki 2 dodati kemičari i kemijski tehnolozi, a frazu ˝ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja˝ izmijeniti u ˝koji su zaposleni u sustavu zdravstva˝. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3999 | Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Prema našim spoznajama, u sustavu zdravstva zaposleno je oko 70 magistara kemije/kemijskog inženjerstva. Navedeni stručnjaci zaposleni su u kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima, a zaduženi su za složene tehnike radiokemije (radioimunoeseji, obilježavanje farmaka radioaktivnim izotopima u dijagnostičke i terapijske svrhe); molekularne dijagnostike nasljednih i malignih bolesti (određivanje genskih varijanti molekularnim metodama, najsuvremenijim tehnikama sekvenciranja - NGS za dijagnostiku i praćenje terapijskog odgovora u personaliziranoj/preciznoj medicini); toksikologije (određivanje koncentracije lijekova, određivanje prisutnosti sredstava ovisnosti), kao i u Zavodima za javno zdravstvo gdje koriste znanja i vještine iz kemije, toksikologije i primjene suvremenih instrumentalnih tehnika u analizi čimbenika okoliša (voda, tlo, zrak), hrane i predmeta opće uporabe kako bi unaprijedili brigu za javno zdravlje i ojačali sustav za prevenciju bolesti, čime u konačnici zdravstvenom sektoru ostvaruju značajne uštede. S njima na istim radnim mjestima rade i stručnjaci drugih profila čije su struke priznate kao zdravstvene struke prema trenutno važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, te ostvaruju značajno veća materijalna prava. U današnje vrijeme, razvoj medicine i znanosti općenito doveo je do toga da je liječenje multidisciplinarno te da se o pacijentima ne brinu samo liječnici, stomatolozi, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije, već su u dijagnostiku, liječenje, ali i preventivu, uključeni i mnogi drugi stručnjaci. Stoga smatramo da su definicije zdravstvenih radnika iz starog Zakona zastarjele te se zdravstvenim radnicima trebaju smatrati i magistri kemije i kemijskog inženjerstva koji su zaposleni u sustavu zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4000 | Anđelka Bugarin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. (2) Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4001 | Anđelka Bugarin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. (1) iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“ (2) izbaciti riječi „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4002 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4003 | HRVOJE HRŠAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Iz dosadašnjih komentara ovoga članka razvidno je da postoji nerazumijevanje pojma "zdravstveni radnik". Prema Međunarodnoj standardnoj klasifikaciji zanimanja ISCO-08: http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---dgreports/---dcomm/---publ/documents/publication/wcms_172572.pdf , Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization - ILO - http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/mission-and-objectives/lang--en/index.htm), čiji je član i Republika Hrvatska (http://www.ilo.org/public/english/standards/relm/country.htm), definicija zdravstvenog radnika jest: "Sub-Major Group 22: "Health professionals: Health professionals conduct research; improve or develop concepts, theories and operational methods; and apply scientific knowledge relating to medicine, nursing, dentistry, veterinary medicine, pharmacy, and promotion of health. Tasks performed by workers in this sub-major group usually include: conducting research and obtaining scientific knowledge trough the study of human and animal disorders and illnesses and ways of treating them; advising on or applying preventive and curative measures; or promoting health; preparing scientific papers and reports. Occupations in this sub-major group are classified into the following minor groups: 221 Medical Doctors 222 Nursing and Midwifery Professionals 223 Traditional and Complementary Medicine Professionals 224 Paramedical Practicioners 225 Veterinarians 226 Other Health Professionals" Nadalje, prema ISCO-08 klasifikaciji: "Unit Group 2111: It should be noted that... medical physicists are considered to be an integral part of the health workforce...in Sub-major group: Health Professionals...". Iz međunarodno prihvaćene klasifikacije zanimanja, sasvim je jasno da su medicinski fizičari "Health Professionals", odnosno zdravstveni radnici (vidi definiciju). Hrvatsko zdravstvo bi trebalo u svoj strukturi i organizaciji težiti modernim zapadnoeuropskim zdravstvenim sustavima, prije svega na dobrobit bolesnika, a zatim i na dobrobit cijelog sustava. U hrvatskom zdravstvu postoji snažna i neodgodiva klinička potreba za definiranjem medicinske fizike kao zdravstvene djelatnosti i uvođenjem specijalizacije iz medicinske fizike, a također i obaveza prema EU DIREKTIVI EURATOM 59/2013, koja je transponirana u hrvatsko zakonodavstvo. Na kraju, postavljanje komentara putem eSavjetovanja o profesijama u zdravstvu o kojima se ne zna baš ništa je krajnje neozbiljno. Ako farmaceuti ili ljekarnici ili neki drugi profesionalci u zdravstvu žele komentirati medicinsku fiziku, bilo bi poželjno da se prvo dobro informiraju o ovoj profesiji, što ne bi trebao biti problem jer svi hrvatski KBC-ovi imaju vrlo aktivne grupe medicinskih fizičara (u hrvatskom zdravstvu trenutno postoji 62 medicinska fizičara, a taj će broj i dalje rasti), a na web-u je moguće pronaći stotine dokumenata koji vrlo precizno opisuju ovu profesiju. Dr.sc.Hrvoje Hršak, dipl.inž.fiz. Voditelj Sekcije medicinske fizike pri HDBIMF-u Odjel medicinske fizike KBC-a Zagreb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4004 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4005 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4006 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4007 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4008 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4009 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4010 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4011 | Dunja Stolnik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Definirati tko je zdravstveni radnik, a tko zdravstveni suradnik. Po definiciji je zdravstveni suradnik nezdravstveni djelatnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja. Odaje se dojam da se ne zna razlika između navedenog i da svatko može biti zdravstveni radnik. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4012 | jasna Hanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 167 navodi isto što i stavak dva članka 155. Treba iz članka 155 izbrisati dio stavka dva, nepotrebna je rečenica: Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4013 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U članku 155. stavku 2. predlaže se posebno reguliranje zdravstvenih radnike u odnosu na zdravstvene suradnike pa se traži brisanje rečenice „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inžinjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ . Njih treba kao zdravstvene suradnike s normiranim profesijskim nazivom prikazati, opisati i naznačiti u članku 167. ovog Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4014 | HRVOJE HRŠAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | @Hrvatska ljekarnička komora 24.04.2018 12:51 - Kao medicinski fizičar osvrnut ću se na ovaj komentar samo u odnosu na medicinske fizičare: Stav Hrvatske ljekarničke komore da medicinske fizičare treba isključiti iz zdravstvenih radnika je u potpunosti pogrešan i proizlazi iz potpunog nepoznavanja uloge i zadataka koje medicinski fizičari imaju u modernom zdravstvu. Hrvatska medicinska fizika u hrvatskom zdravstvu nije prepoznata ni kao profesija ni kao djelatnost (RH je jedna od posljednjih članica EU u kojoj medicinski fizičari nisu priznati kao "health care professionals"-zdravstveni radnici i u kojoj ne postoji specijalističko obrazovanje iz medicinske fizike). Hrvatski medicinski fizičari (sada ih u hrvatskom zdravstvu ima oko 60) sudjeluju u terapijskim i dijagnostičkim postupcima uporabom ionizirajućeg zračenja, rade u području radioterapije (dozimetrija i izrada radioterapijskih planova zračenja za više od 6000 bolesnika godišnje), nuklearne medicine, dijagnostičke i intervencijske radiologije i zaštite od zračenja, surađuju s različitim specijalistima u medicini (onkolog, radiolog, specijalist nukl. medicine, neurokirurg), sudjeluju u optimizaciji i uvođenju novih metoda u hrvatskoj medicini (primjerice IMRT - intenzitetno modulirana radioterapija, radiokirurgija itd.), sudjeluju u sveučilišnoj i specijalističkoj nastavi za liječnike te sudjeluju u postupcima nabave i održavanja medicinske opreme. U ovom trenutku, nažalost: - Specijalističko obrazovanje medicinskih fizičara u RH NE POSTOJI -RH jedna od posljednjih članica EU koje nemaju uređenu profesiju „medicinski fizičar”, medicinski fizičari nisu priznati kao zdravstveni radnici -Status edukacije fizičara u području medicinske fizike - u potpunosti neobavezan, privatan, voluntaristički i zavisi od entuzijazma -NE POSTOJI SUSTAV TRENINGA, EDUKACIJE, SPEC. ISPITA, AKREDITACIJE I CERTIFICIRANJA za rad u terapijskim i dijagnostičkim postupcima s bolesnicima -Samostalni klinički rad nastupa praktički odmah nakon zapošljavanja – NE POSTOJI PROVJERA ZNANJA I KOMPETENCIJA prije početka rada s bolesnicima U svrhu bolje i za bolesnike sigurnije primjene zračenja u terapijskim i dijagnostičkim postupcima, te pružanja kvalitetnije i efikasnije zdravstvene usluge u ovim medicinskim područjima, RH bi trebala slijediti prihvaćene međunarodne preporuke i direktive koje su definirane u: - EU Council Directive 2013/59/EURATOM - direktiva vijeća EU, koja je, nakon transponiranja u hrvatsko zakonodavstvo, postala obvezujuća za RH s početkom 2018. !!! -Roles and Responsibilities, and Education and Training Requirements for Clinically Qualified Medical Physicist, IAEA Human Health Series no. 25 (IAEA, 2013) -European Guidelines on Medical Physics Expert, Radiation Protection No 174 (European Commission, 2014) -Radiation Protection and Safety of Radiation Sources: International Basic safety Standards (IAEA, 2014) -International Standard Classification of Occupations (ILO, 2012): "It should be noted that... medical physicists are considered to be an integral part of the health workforce...in Sub-major group: Health Professionals..." Također, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) 2015. provela je u RH pregled regulatornog okvira za područje zaštite od ionizirajućeg zračenja ("IAEA IRSS mission to The Republic of Croatia") te, između ostalog donijela i zaključke: -"there is no specialization in medical physics and insufficient provisions regarding the responsibilities of medical physicists" -"Medical physicists play an essential role in patient protection...in the high risk activities such as radiotherapy, nuclear medicine and interventional radiology" -"The Government should recognize medical physicists as a profession at a national level and develop specialization in medical physics with objective to ensure the radiation protection of patients." Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uključivati i medicinsku fiziku kao djelatnost koju u zdravstvenim ustanovama provode medicinski fizičari, prepoznati i priznati medicinske fizičare kao zdravstvene radnike, na taj način pokazati da hrvatsko zdravstvo računa na profesionalce u području medicinske fizike te jasno naglasiti da RH mora uvesti specijalističko obrazovanje u području medicinske fizike, koje mora rezultirati specijalističkim ispitom i licenciranim/certificiranim "specijalistom medicinske fizike". Dr.sc.Hrvoje Hršak, dipl.inž.fiz. Voditelj Sekcije medicinske fizike pri HDBIMF-u Odjel medicinske fizike KBC-a Zagreb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4015 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | • Članak 155. Predlaže se u članku 155. stavku 2. posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ . Njih kao zdravstvene suradnike s normiranim profesijskim nazivom opisati i naznačiti u članku 167. ovog Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4016 | Sanja Kuštreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4017 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. | U stavku (2) dodati kineziologe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4018 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 156. | Podupirem ideju članka unatoč kritikama o nelegalnosti i potrebi povećanja opsega rada liječnika u javnom sektoru koje smatram promašenima s obzirom da: liječnici u javnom sektoru već rade nelegalno prevelik opseg posla (MILIJUNI PREKOVREMENIH SATI!!) i vjerujem da će se, u slučaju ukidanja ovih odredbi, puno lakše odlučiti za rad SAMO U PRIVATNOM sektoru pogotovo oni kvalitetniji koji se ne moraju plašiti da neće uspjeti na tržištu - a kako će tek onda . izgledati javna zdravstvena služba? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4019 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 156. | Iako smo u više navrata ukazivali da se, prema stavu posebnog izvjestitelja UN za zdravlje, ali i prema Istraživanju o korupciji u zdravstvu, koje je na zahtjev EK provedeno u zemljama EU, dvojni angažman liječnika u sustavu javnog zdravstva i u privatnoj praksi smatra koruptivnom praksom i školskim primjerom sukoba interesa koji povećava ugrozu od pojave korupcije i ovim se zakonskim prijedlogom liječnicima i drugim zdravstvenim radnicima omogućava i dopunski rad kod drugog poslodavca. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4020 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 156. | Primjedba kao uz članak 147. Zdravstvenim radnicima koji sklapaju poslove kod drugih poslodavaca i za to im se za njihov rad isplaćuju honorari na temelju ugovora o djelu u suprotnosti je s važećom sudskom praksom i postupanjima inspekcije rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4021 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 156. | Primjedba kao uz članak 147. Zdravstvenim radnicima koji sklapaju poslove kod drugih poslodavaca i za to im se za njihov rad isplaćuju honorari na temelju ugovora o djelu u suprotnosti je s važećom sudskom praksom i postupanjima inspekcije rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4022 | Nezavisni hrvatski sindikati | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 156. | Ovim člankom uređuje se mogućnost da zdravstveni radnici obavljaju poslove za svoj račun za drugog poslodavca, pri čemu taj poslodavac ne smije imati sklopljen ugovor s HZZO-om, drugim riječima mora biti klasični privatnik. Bez obzira na činjenicu što ovakvo uređenje postoji u važećem Zakonu i stoga nije novina, mišljenja smo kako se radi o nečemu što zakonodavac ne bi trebao omogućavati zdravstvenim radnicima uzimajući u obzir nedostupnost zdravstvenih usluga u sustavu javnog zdravstva zbog velikih lista čekanja. Dostupnost javnog zdravstva mora biti imperativ, a najvažnije u tom smislu je osigurati dovoljan broj liječnika i ostalog medicinskog osoblja te njihovu dostupnost pacijentima, prije svega u njihovo redovno radno vrijeme, a ako potrebe nalažu i izvan tog vremena, no unutar sustava javnog zdravstva, a ne u sustavu privatnog zdravstva. Omogućavanje njihovog dodatnog rada kod privatnika postoji već godinama i nažalost pokazao se jednim od faktora koji doprinosi generiranju sve duljih lista čekanja, jer se pacijente suptilno preusmjerava u sustav privatnog zdravstva. Stoga, umjesto omogućavanja ovakvog rada zakonodavac treba stvoriti preduvjete za zakoniti i plaćeni dulji rad liječnika unutar javnog sustava kako bi korisnici mogli dobiti zdravstvene usluge i izvan redovnog radnog vremena, čime bi se nesumnjivo smanjile liste čekanja. Svako drukčije rješenje dodatno povećava te liste i čini javni zdravstveni sustav neučinkovitim i nedostupnim, što ne smije biti interes javnih vlasti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4023 | Anastazija Godić Blaga | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 156. | I u ovom prijedlogu Zakona su socijalni radnici kao struka nepravedno izostavljeni iz čl. 155 koji govori o zdravstvenim radnicima ("Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, klinički psiholozi, medicinski fizičari,..., ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije"), s obzirom na činjenicu da i socijalni radnici koji su zaposleni u zdravstvu također obavljaju zdrav. djelatnost.u procesu dijagnostike i liječenja, te neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu.Također, socijalni radnici osposobljeni su u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, te imaju kompetencije za svoj rad jednako kao i ostali koju su taksativno navedeni kao zdravstveni radnici. Stoga smatram da bi i socijalne radnike trebalo navesti u čl. 155 uz ostale stručnjake koji su nabrojani kao zdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4024 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 156. | Nije mi jasna odredba po kojoj je uvjet za davanje odobrenja za rad izvan radnog vremena "prethodno sklopljeni ugovor o međusobnim pravima i obvezama između poslodavca i zdravstvene ustanove... kod kojeg će radnik za svoj račun obavljati poslove iz djelatnosti poslodavca". Kako sklapanje ugovora može prethoditi davanju odobrenja? Valjda se prvo da odobrenje, a onda sklapa ugovor. Jer sklopljeni ugovor podrazumijeva da je odobrenje već dano. Također, nije jasno zašto je potreban ugovor između poslodavca radnika i ustanove u kojoj će raditi izvan radnog vremena, ako izvan radnog vremena radi za svoj račun. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4025 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 156. | (1) Zdravstveni radnik zaposlen na puno radno vrijeme može uz odobrenje poslodavca koji je u mreži javne zdravstvene službe za svoj račun sklopiti posao iz zdravstvene djelatnosti poslodavca. Predlažem da se definira puno radno vrijeme kao mjerilo za traženje odobrenja da dodatni rad iz djelatnosti poslodavca. Zdravstveni djelatnici koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme imaju ustavno pravo na rad u punom radnom vremenu i smatram da ne bi trebali tražiti odobrenje od poslodavca. Također predlažem da se ishođenje odobrenja ograniči samo na poslodavce koji su u mreži javne zdravstvene službe odnosno u ugovornom su odnosu sa HZZO-om. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4026 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 157. | (1) Odobrenje iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona poslodavac koji je u mreži javne zdravstvene službe daje u skladu s mjerilima koje pravilnikom propisuje ministar. (2) Iznimno od članka 156. stavka 1. ovoga Zakona, poslove iz djelatnosti poslodavca ne smiju sklapati za svoj račun ravnatelj, zamjenik ravnatelja niti pomoćnik ravnatelja zdravstvene ustanove. Predlažem da ministarstvo određuje mjerila samo za poslodavce koji su u mreži javne zdravstvene službe dok ostalim poslodavcima treba prepustiti da samostalno uređuju svoje odnose za zaposlenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4027 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4028 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | Članak 158. st. 1. predlažemo izmjene na način da glasi: „ Zdravstveni radnik može uz odobrenje poslodavca iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona sklopiti za svoj račun posao za obavljanje zdravstvene djelatnosti u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i kod privatnog zdravstvenog radnika koji nema nepodmirene obveze s osnova poreza, prireza i doprinosa, odnosno druge dospjele obveze prema Republici Hrvatskoj.“ ili „Zdravstveni radnik može uz odobrenje poslodavca iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona sklopiti za svoj račun posao za obavljanje zdravstvene djelatnosti samo u zdravstvenoj ustanovi, odnosno kod privatnog zdravstvenog radnika koji nema sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom iz djelatnosti za koju zdravstveni radnik sklapa posao, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i kod privatnog zdravstvenog radnika koji nema nepodmirene obveze s osnova poreza, prireza i doprinosa, odnosno druge dospjele obveze prema Republici Hrvatskoj.“ Obrazloženje: Potrebno je omogućiti pod jednakim uvjetima i na jednak način svim liječnicima rad kod drugog poslodavca, radi čega je potrebno brisati odredbu članka 158. Zakona u dijelu u kojem se zdravstvenom radniku ograničava obavljanje zdravstvene djelatnosti za njegov račun samo kod zdravstvene ustanove, odnosno kod privatnog zdravstvenog radnika koji nema sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (dalje: Ugovor s HZZO-om). Naime, potrebno je razmotriti samu svrhu odredbi članaka 156. Zakona. Radi se o institutu koji regulira dodatni rad zdravstvenog radnika izvan matične ustanove, uz osnove propisane Pravilnikom o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca, a to je prvenstveno uredno izvršavanje obveza iz radnog odnosa za poslodavca. Stoga, držimo da je intencija ovog instituta omogućiti dopunski rad zdravstvenim radnicima pod jednakim uvjetima, a ne uskratiti, ograničavanjem izbora takvog rada samo kod poslodavca koji nema ugovor s HZZO-om. Takva odredba ograničava liječnicima pravo izbora rada kod drugog poslodavca, jer omogućava rad smo u trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost jer ista ne zaključuju ugovore s HZZO-om, odnosno u zdravstvenim ustanovama koje nemaju zaključen ugovor s HZZO-om, a koje možda ne bi bile primaran odabir liječnika za obavljanje posla u dopunskom radu. Vezano uz mogućnost prava izbora rada kod drugog poslodavca (bilo koje zdravstvene ustanove bez ikakvih ograničenja), spriječio bi se između ostalog i odljev zdravstvenih djelatnika u inozemstvo te bi se zadržao stručan zdravstveni kadar u Republici Hrvatskoj, kojeg ionako nedostaje. Ukoliko zdravstvena ustanova ima zaključen Ugovor s HZZO-om za drugu djelatnost ili drugu vrstu postupka, dakle ne za djelatnost, odnosno postupak (konkretnu pretragu) za koji se zdravstveni radnik zapošljava, postavlja se onda pitanje koji je smisao te generalne zabrane? Stoga se podredno predlaže, ukoliko se ne usvoji prvobitni zahtjev za brisanje zahtjeva u dijelu da zdravstvene ustanove nemaju zaključen ugovor s HZZO-om, da se usvoji alternativni tekst na način da se i u tom slučaju može obavljati posao za drugog poslodavca, ali da ugovor s HZZO-om nije zaključen iz djelatnosti za koju se sklapa posao. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4029 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4030 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4031 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | Primjedba kao uz članak 147. Zdravstvenim radnicima koji sklapaju poslove kod drugih poslodavaca i za to im se za njihov rad isplaćuju honorari na temelju ugovora o djelu u suprotnosti je s važećom sudskom praksom i postupanjima inspekcije rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4032 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4033 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4034 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | Primjedba kao uz članak 147. Zdravstvenim radnicima koji sklapaju poslove kod drugih poslodavaca i za to im se za njihov rad isplaćuju honorari na temelju ugovora o djelu u suprotnosti je s važećom sudskom praksom i postupanjima inspekcije rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4035 | Zrinka Rajić Džolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4036 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4037 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4038 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4039 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4040 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | • Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4041 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | Želi ukazati na činjenicu da ima privatnih zdravstvenih ustanova koje imaju sklopljen ugovor sa Zavodom samo za dio djelatnosti, a za dio nemaju. Što ako zdravstveni radnik želi raditi u neugovorenim djelatnostima? Odnosi li se i na to odredba da ne može raditi u ugovornim ustanovama, ili se ipak odredba selektivno primjenjuje samo prema ugovornim djelatnostima. To je potrebno razjasniti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4042 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. | Ovaj članak smatram nepotrebnim i čini mi se da nije u skladu sa europskim tržišnim principima s obzirom da narušava ravnotežu između privatnog i javnog sektora na štetu privatnog sektora, pogotovo primjenom stavka (2). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4043 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 159. | St.1.al.2. radno vrijeme je pojam iz radnog prava temeljem Zakona o radu, što znači da bi radnik tada primao plaću, a ne naknadu za rad. Ako je intencija zakonodavca da radnik prima naknadu za rad, onda možemo govoriti samo o vremenu rada zdravstvenog radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4044 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 159. | Naknada za rad (plaća) je stvar dogovora zdravstvenog djelatnika i poslodavca kod kojeg će raditi "za svoj račun" i nema nikakve potrebe da se bilo tko miješa u taj dogovor. Ako će raditi "pro bono" to je stvar njihovog dogovora. Ono što se mora definirati je osiguranje na radu - u slučaju ozlijede ili nastanka štete. Osiguranje pri putovanju sa jednog na drugo radno mjesto - koji poslodavac pokriva vrijeme između poslova? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4045 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 159. | Ovo su odredbe koje bi trebale biti predmetom posebnog pravilnika, a ne Zakona. Upitna je uopće smislenost tog ugovora, a osobito alinea 3. "odredbu o naknadi za rad zdravstvenog radnika koji obavlja poslove za svoj račun..." - ako zdravstveni radnik obavlja poslove za svoj račun, onda valjda sam dogovara naknadu s ustanovom koja ga plaća i to je stvar između te ustanove i zdravstvenog radnika, a ne poslodavca radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4046 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 159. | (1) Ugovor o međusobnim pravima i obvezama između poslodavca koji je u mreži javne zdravstvene službe i zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnog zdravstvenog radnika kod kojeg će zdravstveni radnik za svoj račun obavljati poslove iz djelatnosti poslodavca obvezno sadrži: - odredbu o sadržaju poslova iz djelatnosti poslodavca koje će zdravstveni radnik obavljati za svoj račun i vrsti ugovornog odnosa (ugovor o radu, ugovor o djelu, ugovor o poslovnoj suradnji, i sl.) - odredbu o načinu usklađivanja radnog vremena u kojem će zdravstveni radnik obavljati poslove za svoj račun u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno kod privatnog zdravstvenog radnika kod kojeg zdravstveni radnik nije u radnom odnosu i radnog vremena temeljem ugovora o radu sa poslodavcem - odredbu o naknadi za rad zdravstvenog radnika koji obavlja poslove za svoj račun, a koja po satu rada ne smije biti niža od bruto iznosa satnice prosječne mjesečne plaće koja je zdravstvenom radniku isplaćena kod poslodavca u posljednjih šest mjeseci prije sklapanja ugovora. - odredbu o načinu naknade štete u slučaju ozljede na radu zdravstvenog radnika koja je dovela do privremene nesposobnosti za rad a do koje je došlo tijekom obavljanja poslova na temelju odobrenja iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona - odredbu o osiguranju od javne i profesionalne odgovornosti, Predlažem gornji tekst stavka (1) koji preciznije definira osnovne odredbe ugovora i predlažem brisanje stavka (2) s obzirom da se radi o osnovnom pravu radnika iz Zakona o radu i nije ga potrebno dodatno propisivati ovim zakonom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4047 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 160. | Ukoliko se članak 159 ne izmijeni sukladno prijedlozima (čini se da svi jednako mislimo) - članak 160 treba brisati jer ograničava slobodu pregovaranja i ugovaranja svakog pojedinca za rad "za svoju korist". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4048 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | KOMENATAR uz članak 162. stavak (1): Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i načina isplate dodatka za natprosječne rezultate rada iz stavka (1) ovog članka uređuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom – što je prilično nejasna formulacija obzirom da pojam natprosječnosti ili prosječnosti relativan pojam i nije dostupan na jednak način na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije, ne samo za one koje se ocjenjuje, već i za one koji ocjenjuju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4049 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | Predloženim člankom propisuje se nagrađivanje samo radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih odnosno terapijskih postupaka. Time se diskriminiraju radnici koji rade u zdravstvu a ne pružaju zdravstvenu zaštitu – ekonomisti, socijalni radnici (kadrovska), pravnici, informatičari, diplomirani inženjeri kao voditelji tehničkih službi, arhivari... Sukladno članku 253. predloženog zakona, Vlada će uredbu iz stavka 3. donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona. Napominjemo da je nagrađivanje i donošenje uredbe kojom će se utvrditi kriteriji za isto propisano i u članku 8. važećeg Zakona o plaćama u javnim službama, međutim navedena uredba nikada nije donesena, a da je donesena odnosila bi se na sve radnike u javnoj službi, i zdravstvene i nezdravstvene. Također, predlažemo proširiti formulaciju „u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka“ na način „u procesu dijagnostike, liječenja i analitike ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih i analitičkih postupaka.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4050 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | Otvoreno je pitanje kako će biti razrađena mjerila za utvrđivanje natprosječnih rezultata rada. Isto tako, valjalo bi predvidjeti i mogućnost smanjenja plaća (prilikom povrede radne obveze i slično). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4051 | Dom zdravlja Primorsko - goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | Članak 162. - predvidjeti mogućnost da i nezdravstveni radnici također mogu ostvariti dodatak uz plaću za natprosječne rezultate rada . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4052 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | Predlaže se u članku 162. stavku 3. iza riječi: „ovoga članka“ dodati riječi: „te isplate kliničkog dodatka za nastavu“. Isplatom predloženog dodatka ne bi se povećavala dosadašnja sredstva za isplate plaća nastavnicima i suradnicima- zdravstvenim radnicima već bi se samo na propisani način regulirao dosadašnji rad i praksa u postupanju kliničkih zdravstvenih ustanova i visokih učilišta zdravstvenog usmjerenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4053 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | Predlaže se u članku 162. stavku 3. iza riječi: „ovoga članka“ dodati riječi: „te isplate kliničkog dodatka za nastavu“. Isplatom predloženog dodatka ne bi se povećavala dosadašnja sredstva za isplate plaća nastavnicima i suradnicima- zdravstvenim radnicima već bi se samo na propisani način regulirao dosadašnji rad i praksa u postupanju kliničkih zdravstvenih ustanova i visokih učilišta zdravstvenog usmjerenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4054 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4055 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | U članku 162. predlažemo dodati članak 4. koji glasi: "(4) Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovog članka Vlada Republike Hrvatske uređuje sukladno normativima i standardima u obavljanju zdravstvene djelatnosti." Obrazloženje: Za nagrađivanje je potrebno uvrstiti osnovna mjerila u ovaj zakon gdje je jasno iz kojih se razloga na koji način smatra kako je netko radio nadprosječno. U protivnom se radi o političkoj odredbi s financijskih i drugim posljedicama u potpunosti nerazvidnim. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4056 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | Predloženim člankom propisuje se nagrađivanje samo radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih odnosno terapijskih postupaka. Time se diskriminiraju radnici koji rade u zdravstvu a ne pružaju zdravstvenu zaštitu – ekonomisti, socijalni radnici (kadrovska), pravnici, informatičari, diplomirani inženjeri kao voditelji tehničkih službi, arhivari... Sukladno članku 253. predloženog zakona, Vlada će uredbu iz stavka 3. donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona. Napominjemo da je nagrađivanje i donošenje uredbe kojom će se utvrditi kriteriji za isto propisano i u članku 8. važećeg Zakona o plaćama u javnim službama, međutim navedena uredba nikada nije donesena, a da je donesena odnosila bi se na sve radnike u javnoj službi, i zdravstvene i nezdravstvene. Također, predlažemo proširiti formulaciju „u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka“ na način „u procesu dijagnostike, liječenja i analitike ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih i analitičkih postupaka.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4057 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4058 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | Članak 162. NPZ prestilizirati u smislu da su zdravstvene ustanove u vlasništvu Države/regije samostalni subjekti koji stječu prihod iz svih mogućih izvora stjecanja, pa i od fakulteta kojemu pružaju usluge nastave i znanstvenog rada, prihod koji raspoređuju za pokriće troškova poslovanja poglavito za pokriće plaća zaposlenih. Svojim kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o plaćama ustrojili bi sustav plaća prema rezultatu rada radnika koje bi se limitirale samo rezultatom rada pojedinca, poglavito liječnika. Oni bi ostvarivali veću plaću i iz participacije koja bi se uvela za sve korisnike, osim najsiromašnijeg dijela pučanstva. Na ovaj način usvojili bi model koji je ozakonjen i primjenjiv u svim državama EU, model koji se primjenjivao 70 – 80-ih godina prošlog stoljeća temeljem Zakona o udruženom radu. Ovakav model valorizirao bi rad, ne titule. Izgubio bi se činovnički mentalitet u organizacija zdravstva. Mladi liječnici ostali bi raditi u RH, stručno se uzdizati i stjecati znanja i sposobnosti koja bi mogli primijeniti u praksi, prema onom pacijentu koji ga je izabrao za svog ordinariusa i za kojeg je unaprijed platio određeni iznos participacije. Ovakav pristup traži napuštanje Zakona o plaćama u javnim službama za područje zdravstva, odnosno koji traži donošenje posebnog zakona o ustanovama sa samostalnim financiranjem, kako je to bilo ozakonjeno u praksi u bivšoj državi do 1976.g. – godine donošenja Zakona o udruženom radu (američki korporacijski zakon prilagođen društvenom vlasništvu i samoupravljanju). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4059 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | U stavku 1. članka 162. iza riječi „liječenja“ dodaju se riječi „te zdravstvene njege“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4060 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | S obzirom na aktualno stanje bilo bi dobro omogućiti i nagrađivanje slobodnim danom (danima) a prema jasnim kriterijima. Ti dani ne bi ulazili u kvotu godišnjeg odmora i morali bi se iskoristiti u tekućoj kalendarskoj godini ili najkasnije do kraja 06. mjeseca iduće godine (ako su nastali u zadnjem tromjesječju godine). Ovo bi trebalo dati na izbor radniku koji je preporučen za nagradu - novac ili slobodan dan. Prilično sam uvjeren da bi nemali dio odabrao slobodan dan. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4061 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4062 | Stjepan Topolnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | kao predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, koji je reprezentativni sindikat javnih službi upozoravam na derogiranje odredbi općeg propisa o plaćama u javnim službama , na diskriminaciju ove odredbe u odnosu na zdravstvene i nezdravstvene radnike u sustavu zdravstva i na diskriminaciju zaposlenih prema razinama zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4063 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | Kako bi se utvrdili natprosječni rezultati, najprije je potrebno utvrditi prosjek. Stavkom 3 utvrđeno je da mjerila uredbom uređuje Vlada Republike Hrvatske (možda bi prikladniji izraz bio da mjerila utvrđuje Vlada). Međutim, sve da uređuje ili utvrđuje ostaje nerazjašnjeno tko postavlja mjerila i koji je izvor podataka za mjerila koja će biti utvrđena. Hoće li mjerilo rezultata biti ishodi liječenja ili će to biti broj provedenih postupaka, a bez podataka o ishodima i kvaliteti liječenja? Hoće li izvor podataka biti računi ispostavljeni Zavodu za obavljene zdravstvene usluge iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koji su financijski, a ne medicinski dokument i ne slijede nužno medicinsku logiku, već se prilagođavaju financijskim načelima? Pri tom treba uzeti u obzir i primjenu Opće Uredbe o zaštiti osobnih podataka prema kojoj se podaci koji se prikupljaju moraju koristi upravo za onu svrhu radi koje se prikupljaju. Dakle ne može se primjerice BSL (bolničko statistički listić) koji ima osobne podatke pacijenta, ili pak račun koji također ima osobne podatke osigurane osobe koristiti u druge svrhe već za one za koje je formiran (prikupljanje javnozdravstvenih podataka u slučaju BSL ili plaćanje zdravstvenih usluga u slučaju osobnog računa.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4064 | Alen Piralić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | Da mi je znati TKO će ocijeniti da se postoje takvi natprosječni rezultati i tko će taj dodatak izračunati i kako... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4065 | Boris Žulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. | U stavku 3 na kraju rečenice dodati........na temelju preporučenih kriterija stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora za svaku specijalanost i suglasnost Hrvatske liječničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4066 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4067 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | Potrebno je u člancima 163. do 165. uz obvezu čuvanja profesionalne tajne dodati i obvezu čuvanja osobnih podataka, upravo radi osjetljive naravi podataka s kojima se susreću zdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4068 | Mirjana Špehar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | Podržavam komentar Udruge pravnika u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4069 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | (2) Na čuvanje profesionalne tajne obvezne su i sve druge osobe koje u obavljanju svojih dužnosti dođu do podataka (o zdravstvenom stanju pacijenta – brisati, a umjesto toga dodati: „koji se na bilo koji način mogu smatrati poslovnim ili profesionalnim podacima ili osobnim podacima radnika, pacijenata, poslovnih partnera ili trećih osoba.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4070 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4071 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | Članak 163. Podržavam prijedlog Udruge pravnika u zdravstvu uz obvezu čuvanja profesionalne tajne dodati i obvezu čuvanja osobnih podataka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4072 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | Članak 163. Podržavam komentar Udruge pravnika u zdravstvu koji navodi kako je potrebno u člancima 163. do 165. uz obvezu čuvanja profesionalne tajne dodati i obvezu čuvanja osobnih podataka, upravo radi osjetljive naravi podataka s kojima se susreću zdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4073 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4074 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | Potrebno je u člancima 163. do 165. uz obvezu čuvanja profesionalne tajne dodati i obvezu čuvanja osobnih podataka, upravo radi osjetljive naravi podataka s kojima se susreću zdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4075 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | Uz obvezu čuvanja profesionalne tajne potrebno je dodati i obvezu čuvanja osobnih podataka, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4076 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | Podržavam komentar Udruge pravnika u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4077 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | Članak 163. (1) Zdravstveni radnici dužni su čuvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom stanju pacijenta. Na čuvanje profesionalne tajne obvezni su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih dužnosti, te studenti i učenici škola zdravstvenog usmjerenja. (2) Na čuvanje profesionalne tajne obvezne su i sve druge osobe koje u obavljanju svojih dužnosti dođu do podataka (o zdravstvenom stanju pacijenta – brisati, a umjesto toga dodati: „koji se na bilo koji način mogu smatrati poslovnim ili profesionalnim podacima ili osobnim podacima radnika, pacijenata, poslovnih partnera ili trećih osoba.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4078 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | u člancima 163. do 165. uz obvezu čuvanja profesionalne tajne dodati i obvezu čuvanja osobnih podataka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4079 | Dunja Stolnik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. | Imamo problem kada kontrolori HZZO-a traže uvid u karton pacijenta, imaju li pravo na to? Što kada sud ili osiguravajuća kuća traži kopiju kartona? Ima li pacijent pravo dobiti "na ruke" svoj karton? U karton zapisujemo različite opaske, mnoge se pacijentima ne moraju svidjeti, čak štoviše, mogu biti razlog za napad na liječnika. Mišljenja sam da bi se trebalo točno definirati tko može imati uvid u karton pacijenta i na koji način. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4080 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 164. | (1) Povreda čuvanja profesionalne tajne („ili osobnih podataka“ – dodati) teža je povreda obveze iz radnog odnosa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4081 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 164. | Članak 164. (1) Povreda čuvanja profesionalne tajne („ili osobnih podataka“ – dodati) teža je povreda obveze iz radnog odnosa. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe iz članka 163. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona obvezne su podatke o zdravstvenom stanju pacijenta priopćiti na zahtjev ministarstva, drugih tijela državne uprave u skladu s posebnim propisima, nadležne komore ili sudbene vlasti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4082 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 165. | Prikupljanje, preuzimanje te korištenje (poslovnih i osobnih – dodati) podataka i informacija u zdravstvu, vođenje zbirki podataka i medicinske dokumentacije uređuju se posebnim zakonom kojim se uređuje područje podataka, (osobnih podataka – dodati) i informacija u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4083 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 165. | Članak 165. Prikupljanje, preuzimanje te korištenje (poslovnih i osobnih – dodati) podataka i informacija u zdravstvu, vođenje zbirki podataka i medicinske dokumentacije uređuju se posebnim zakonom kojim se uređuje područje podataka, (osobnih podataka – dodati) i informacija u zdravstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4084 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 165. | Ako se prikupljanje, preuzimanje te korištenje podataka informacija u zdravstvu itd. uređuju posebnih zakonom, zašto je onda člankom 38. detaljno raspisivano što je to mZdravstvo, jer to je onda također predmet tog posebnog Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4085 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Članak 167. - stavak (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4086 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4087 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | U sustavu zdravstva postoji preko 30 suradničkih struka, pa je prema tome postojanje ovog članka koje definira jedan njihov dio neophodno. Komentari pokazuju koliko je nepoznavanje različitih profila stručnjaka koji rade u sustavu zdravstva, već ograničavanje samo na svoju struku što je u eri personalizirane medicine i interdisciplinarnih timova neshvatljivo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4088 | Martina Kramar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4089 | Katarina Pajtak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4090 | Sanda Antunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Podržavam komentar Irene Žilić . Izdvajanje sveučilišnih struka koje rade u zdravstvu iz kategorije zdravstvenih radnika u čl. 167 kako je predloženo u nekim komentarima u suprotnosti je s WHO Guidelines on Transforming and scaling up health professionals' education and training i ISCO-08, International Standard Classification of Ocupations. ISCO-08 promiče interdisciplinarnost bez koje ništa, pa ni zdravstveni sustav ne može dobro funkcionirati. Takvo razdvajanje nastavlja praksu različitog vrednovanja različitih struka koje rade iste poslove što je u suprotnosti sa Zakonom o radu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4091 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Predlažem uskladiti sa čl. 155. Obrazloženje: dano uz čl. 155. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4092 | HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Članak 167 stavak 2 potrebno je definirati na ovaj način: (2) Sadržaj i način stručnog usavršavanja zdravstvenih suradnika pravilnikom utvrđuje ministar uz prethodno mišljenje nadležnih komora. Obrazloženje: Ovim prijedlogom doprinijelo bi se izgradnji boljeg i učinkovitijeg sustava usavršavanja osoba koje rade u sustavu zdravstvene zaštite. Omogućilo bi se i suradnicima da se kontinuirano educiraju uz zdravstvene radnike ''U članak 167. predlažemo dodati novi stavak 3. koji glasi: "(3) Zdravstveni suradnici izjednačeni su u svim svojim radnim pravima sa zdravstvenim radnicima te se na iste primjenjuju odredbe Uredbe o koeficijentima Vlade Republike Hrvatske i odredbe Kolektivnog ugovora u djelatnosti zdravstva.” Obrazloženje: Zdravstveni suradnici kada sudjeluju u postupcima dijagnostike i liječenja, obzirom na obrazovanje danas su u nepovoljnom odnosu u odnosu na zdravstvene radnike. Kako bi se taj diskriminatoran odnos uredio potrebno je u radnim pravima izjednačiti zdravstvene radnike i suradnike. To izjednačenje postiže se ovim prijedlogom koji ne stvara nove zdravstvene radnike bez obrazovanja zdravstvenog usmjerenja, već koji im osigurava prava koja proističu iz njihovog rada u zdravstvenom sustavu.'' | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4093 | Zlatka Knezović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Izdvajanje struka koje se navode u čl. 155 u čl. 167. u suprotnosti je sa International Standard Classification of Ocupations ISCO-08 na temelju koje je izrađen HKO. Prema ISCO-08 navedena zvanja ubrajaju se u grupu zdravstvenih radnika (Health Professionals). dr sc Zlatka Knezović, dipl. ing Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4094 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Stavak 1. dodati „Zdravstvenim suradnicima smatraju se logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Objašnjenje: sukladno članku 155 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4095 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4096 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4097 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4098 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4099 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | * točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4100 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4101 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | * točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4102 | Ante Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4103 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Radna mjesta trebaju biti popunjena zaposlenicima s kompetencijama. Potrebna je revizija svih radnih mjesta za zdravstvene djelatnike koja popunjavaju nezdravstveni djelatnici bez kompetencija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4104 | Megi Pavletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Članak 167. (1) Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci). (2) Sadržaj i način stručnog usavršavanja zdravstvenih suradnika pravilnikom utvrđuje ministar uz mišljenje nadležnih komora. Obrazloženje: mišljenja smo da ova stavka koja bi se nadodala u stavak 2. može znatno doprinjeti kvaliteti edukacije i rada zdravstvenih suradnika iz određenih područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4105 | PETRA MEDAČ ČORAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4106 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | (2) Sadržaj i način stručnog usavršavanja zdravstvenih suradnika pravilnikom utvrđuje ministar uz pribavljeno mišljenje nadležnih komora. Obrazloženje: mišljenja smo da ova stavka koja bi se nadodala u stavak 2. može znatno doprinjeti kvaliteti edukacije i rada zdravstvenih suradnika iz određenih područja u sustavu zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4107 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | U Potpunosti podržavamo prijedlog Hrvatske liječničke komore da se ovaj članak uredi na ovakav način. ''U članak 167. predlažemo dodati novi stavak 3. koji glasi: "(3) Zdravstveni suradnici izjednačeni su u svim svojim radnim pravima sa zdravstvenim radnicima te se na iste primjenjuju odredbe Uredbe o koeficijentima Vlade Republike Hrvatske i odredbe Kolektivnog ugovora u djelatnosti zdravstva.” Obrazloženje: Zdravstveni suradnici kada sudjeluju u postupcima dijagnostike i liječenja, obzirom na obrazovanje danas su u nepovoljnom odnosu u odnosu na zdravstvene radnike. Kako bi se taj diskriminatoran odnos uredio potrebno je u radnim pravima izjednačiti zdravstvene radnike i suradnike. To izjednačenje postiže se ovim prijedlogom koji ne stvara nove zdravstvene radnike bez obrazovanja zdravstvenog usmjerenja, već koji im osigurava prava koja proističu iz njihovog rada u zdravstvenom sustavu.'' | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4108 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. - | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4109 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | U članak 167. predlažemo dodati novi stavak 3. koji glasi: "(3) Zdravstveni suradnici izjednačeni su u svim svojim radnim pravima sa zdravstvenim radnicima te se na iste primjenjuju odredbe Uredbe o koeficijentima Vlade Republike Hrvatske i odredbe Kolektivnog ugovora u djelatnosti zdravstva.” Obrazloženje: Zdravstveni suradnici kada sudjeluju u postupcima dijagnostike i liječenja, obzirom na obrazovanje danas su u nepovoljnom odnosu u odnosu na zdravstvene radnike. Kako bi se taj diskriminatoran odnos uredio potrebno je u radnim pravima izjednačiti zdravstvene radnike i suradnike. To izjednačenje postiže se ovim prijedlogom koji ne stvara nove zdravstvene radnike bez obrazovanja zdravstvenog usmjerenja, već koji im osigurava prava koja proističu iz njihovog rada u zdravstvenom sustavu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4110 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | * točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4111 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | U stavku 1. predlažemo proširiti formulaciju na način da se navede „dijagnostički, terapijski i analitički postupci“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4112 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4113 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4114 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Članak 167 Stavak 1. predlažem umetanje rečenice „Zdravstvenim suradnicima smatraju se logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Objašnjenje: sukladno objašnjenju članka 155 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4115 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | U stavku 2. članka 167. iza riječi „ministar“ dodaju se riječi „nakon prethodnog mišljenja nadležnih komora“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4116 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4117 | Zlatka Knezović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Podržavam komentar Irene Žilić . Izdvajanje sveučilišnih struka koje rade u zdravstvu iz kategorije zdravstvenih radnika u čl. 167 kako je predloženo u nekim komentarima u suprotnosti je s WHO Guidelines on Transforming and scaling up health professionals' education and training i ISCO-08, International Standard Classification of Ocupations. ISCO-08 promiče interdisciplinarnost bez koje ništa, pa ni zdravstveni sustav ne može dobro funkcionirati. Takvo razdvajanje nastavlja praksu različitog vrednovanja različitih struka koje rade iste poslove što je u suprotnosti sa Zakonom o radu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4118 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4119 | Irena Žilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Navedeni Prijedlog zakona je potrebno doraditi i izmijeniti u dijelu diskriminatornih odredbi kako bi se izbjeglo pokretanje ustavne tužbe za ispitivanje zakonitosti. Objašnjenje : Nepriznavanjem sveučilišnih struka koje rade u zdravstvu u kategoriju zdravstvenih djelatnika je nezakonito klasificiranje i diskriminacija sveučilišnih studija na kojima se temelji interdisciplinarna dijagnostika i koja je bitna za medicinu. Podcjenjivanjem stručnih zvanja indirektno se umanjuje akademski stupanj obrazovanja spomenutih stručnjaka u odnosu na njihova zvanja te dovodi do zlouporabe prava odlučivanja većine s istim zvanjima u zdravstvenim institucijama. Nadalje, ako pojedinci različitih struka uvrštenih u zdravstvene suradnike i zdravstvene djelatnike obavljaju istu vrstu posla, što je vrlo uobičajeno u zdravstvenim institucijama, potpuna je diskriminacija da se na profesionalnoj osnovi iste vrste poslova različito vrednuju. Također, nadovezala bi se i na komentar kolega fizičara koji napominju Međunarodnu standardnu klasifikaciju zanimanja ISCO-08 (Hrvatska je zemlja članica) prema kojoj su mnoga od navedenih i nenavedenih zanimanja iz ovog Prijedloga uvrštena u kategoriju zdravstvenih djelatnika jer je na međunarodnoj razini uvažena njihova uloga u zdravstvu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4120 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Članak 167, stavak 1. predlažem umetanje rečenice „Zdravstvenim suradnicima smatraju se logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: sukladno objašnjenju članka 155 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4121 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Stavak (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst "a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci)". Obrazloženje: Nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4122 | HRVATSKA UDRUGA LABORATORIJSKE MEDICINE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Stavak 1: Iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4123 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4124 | Sanela Mišetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4125 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci). Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4126 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4127 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4128 | Martina Abramović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4129 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4130 | Erna Mirković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Članak 167. (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4131 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Radna mjesta trebaju biti popunjena zaposlenicima s kompetencijama. Potrebna je revizija svih radnih mjesta za zdravstvene djelatnike koja popunjavaju nezdravstveni djelatnici bez kompetencija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4132 | RENATA NEMET-GUŽVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | (1) definirati potrebu odobrenja za samostalan rad i stručni nadzor, ne postoji obveza polagati stručni ispit | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4133 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4134 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4135 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4136 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4137 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4138 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4139 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4140 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4141 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. | Članak 167. je u koliziji sa člankom 155., koji govori da se zdravstvenim radnicima smatraju i drugi radnici (koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja) a obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Smatraju li se oni dakle zdravstvenim radnicima (kako kaže članak 155.) ili su zdravstveni suradnici (kako kaže članak 167.)? Osobno sam sklonija formulaciji "zdravstveni suradnici" jer je ona puno jasnija. Osobito kad su u pitanju primjerice fizičari koji zaista samo sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, a ne pružaju neposrednu zdravstvenu zaštitu (ne rade s pacijentom) kao npr. logopedi ili klinički psiholozi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4142 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. U službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke ističe se kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. Definicija zdravstvenog radnika razine 7. po HKO (VSS) nije se mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993). S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4143 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4144 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4145 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4146 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4147 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | UZ ČLANAK 168. Kako bi magistri edukacijske rehabilitacije uz mentora usavršili dobivene kompetencije za provođenje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti koja uključuje dijagnostiku, terapiju i savjetovanje i osposobili se za samostalan rad predlažemo dodatak u stavku (2) ovog članka, a to bi bilo u skladu s važećim Pravilnikom o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13). Tako da glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti:….te magistri edukacijske rehabilitacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4148 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4149 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Kako bi magistri logopedije uz mentora usavršili dobivene kompetencije za provođenje logopedske djelatnosti koja uključuje dijagnostiku, terapiju i savjetovanje i osposobili se za samostalan rad predlažemo dodatak u stavku (2) ovog članka, a to bi bilo u skladu s važećim Pravilnikom o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13). Tako da glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: magistri logopedije, primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser-kupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni inženjeri, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4150 | Danijela Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4151 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4152 | Martina Kramar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4153 | Katarina Pajtak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4154 | Nataša Čonka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4155 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | U članku 168., stavak 2. proširiti popis zdravstvenih radnika koji su dužni odraditi pripravnički staž: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser-kupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, (sanitarni tehničar – dodati), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (prvostupnik sanitarnog inženjerstva – dodati) (sanitarni inženjeri – brisati), prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar, (magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, magistar sanitarnog inženjerstva – dodati). U istom članku dodati stavak (3), koji glasi: „Pripravnički staž dužni su odraditi i drugi zdravstveni radnici koji u sklopu redovnog školovanja nemaju odrađen pripravnički staž te zdravstveni suradnici.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4156 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4157 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4158 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4159 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4160 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4161 | Sara Klasan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4162 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4163 | Marko Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4164 | Ante Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4165 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak (2): Iza riječi ,,obaviti'' dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4166 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4167 | KLAUDIJA OMRČANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | , Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4168 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4169 | Megi Pavletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. (1) Zdravstveni radnici stječu stručnu kvalifikaciju završetkom obrazovanja. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maserkupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni tehničar, prvostupnik sanitarnog inženjerstva, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar. (2) Pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se zdravstveni radnik osposobljava za samostalan rad. Obrazloženje: mišljenja smo da u stavak 2. trebaju biti jasno i nedvosmisleno navedene razine obrazovanja sanitarnog inženjerstva koje moraju proći pripravnički staž kako se ne bi dovodilo do zablude i krivog tumačenja vezano uz obavezu obavljanja pripravničkog staža regulirane profesije. Razine obrazovanja sanitarnog inženjerstva u RH su iduće: pri Medicinskom fakultetu (Sveučilište u Rijeci) obrazuju se jedini sveučilišni prvostupnici i magistri sanitarnog inženjerstva, a pri Zdravstvenom veleučilištu (Sveučilište u Zagrebu) stručni prvostupnici i diplomirani sanitarni inženjeri. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4170 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2: Iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4171 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4172 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168 u stavak 2. potrebno je dodati: ''sanitarni tehničar'' i ,, prvostupnik sanitarnog inženjerstva'' (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maserkupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni tehničar, prvostupnik sanitarnog inženjerstva, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar. Promjeniti u navod stavak (3) (2) Pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se zdravstveni radnik osposobljava za samostalan rad. Obrazloženje: mišljenja smo da u stavak 2. trebaju biti jasno i nedvosmisleno navedene razine obrazovanja sanitarnog inženjerstva koje moraju proći pripravnički staž kako se ne bi dovodilo do zablude i krivog tumačenja vezano uz obavezu obavljanja pripravničkog staža regulirane profesije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4173 | PETRA MEDAČ ČORAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2: Iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4174 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4175 | Romina Paliska Banišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4176 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4177 | Matea Mijatović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4178 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4179 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4180 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | U članku 168. predlažemo dodati nove stavke 3.,4. i 5. koji glase: "(3) Zdravstveni radnici koji nemaju obvezu pripravničkog staža imaju obvezu provođenja sekundarijata u trajanju ne kraćem od godine dana. (4) Način provođenja sekundarijata i polaganja državnog ispita propisuje ministar uz prethodno mišljenje nadležnih komora. Program sekundarijata obavezno sadržava 9 mjeseci programa hitne medicine i primarne zdravstvene zaštite te tri mjeseca izbornog programa. Državni ispit može se polagati najranije nakon 9 mjeseci sekundarijata, a ne kasnije od isteka godine dana. (5) Nakon isteka obvezne godine sekundarijata i položenog državnog ispita, zdravstveni radnik može nastaviti sekundarijat još nadulje 12 mjeseci, odnosno do početka specijalističkog usavršavanja. Vrijeme sekundarijata nakon položenog državnog ispita može se priznati u specijalizantski staž nakon početka specijalističkog usavršavanja.” Obrazloženje: Ukidanjem stručnog staža za doktore medicine, doktori medicine izloženi su visokom riziku prilikom prelaska iz obrazovanja u rad, a što se u konačnici može negativno odraziti ne samo na rad doktora već i na pacijente. Ovim prijedlogom uvodi se sekundarijat kao oblik stručnog usavršavanja nakon kojeg se polaže državni ispit i stječe odobrenje za samostalan rad čime se doktorima medicine uklanja navedeni visoki rizik. Istim prijedlogom se osigurava nesmetani rad doktora medicine sa stečenim odobrenjem za samostalan rad do dobivanja specijalizacije, kada se isto tako vrijeme provedeno na sekundarijatu s odobrenjem za samostalan rad može uvrstiti u specijalizantski staž. Sa sličnim problemima susrele su se i druge države EU te je rješenje približno slično rješenju koje je uvela Republika Slovenija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4181 | Brankica Brnčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168, Stavak 2: iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4182 | NIVES BOŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 68,Stavak 2 iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječ magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko- laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom obrazovanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4183 | Ankica Bojčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 68,Stavak 2 iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječ magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko- laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom obrazovanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4184 | Hrvoje Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4185 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medici | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4186 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4187 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4188 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4189 | Marina Dujmić Ilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4190 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4191 | Marija Čuljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168, Stavak 2: iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti riječi" magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Temeljni Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistre medicinsko-laboratorijske dijagnostike i prepoznati ih kao bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj djelatnosti i da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4192 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4193 | Nevenka Krajina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4194 | Angelika Julardžija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4195 | Gordana Mamlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4196 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4197 | MARIJA DRENJANČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4198 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Nigdje se ne spominju liječnici. Da li je pripravnički staž za liječnike (na koji se poziva i članak 169) ukinut ili ispušten iz ovog popisa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4199 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | U članku 168. stavak 2. predlaže se izbaciti dio teksta Iznimno od stavka 1. ovog članka te nakon riječi dijagnostike dodati zarez i riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. Hrvatska komora zdravstvenih radnika kao regulatorno tijelo sudjelovalo je sa sveučilištima u izradi nastavnog plana i programa diplomskog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sve prema smjernicama krovne europske organizacije European Association for Professions in Biomedical Science (EPBS), čiji je punopravni član od 2013.g. U svim svojim službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke, navedena organizacija ističe kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4200 | Davorka Bebek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4201 | ZVONIMIR PALIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4202 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4203 | Sanja Salamunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168, Stavak 2: iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti riječi" magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4204 | Vjekoslava Divjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4205 | Ivana Lakošeljac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. Stavak(2) iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4206 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4207 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4208 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) - iza riječi "prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike" dodati riječi: "magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike". Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4209 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4210 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4211 | Vedrana Feketija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2; Iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4212 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4213 | Martina Tanjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2: iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4214 | Valentina Ivanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4215 | Mario Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4216 | Gabrijela Begić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2 iza rijeci „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4217 | Alisa Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2 iza rijeci „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4218 | Ivana Šargovinski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4219 | HRVATSKA UDRUGA LABORATORIJSKE MEDICINE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2: Dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4220 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | U članku 168. stavak 2. predlaže se izbaciti dio teksta Iznimno od stavka 1. ovog članka te nakon riječi dijagnostike dodati zarez i riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. Hrvatska komora zdravstvenih radnika kao regulatorno tijelo sudjelovalo je sa sveučilištima u izradi nastavnog plana i programa diplomskog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sve prema smjernicama krovne europske organizacije European Association for Professions in Biomedical Science (EPBS), čiji je punopravni član od 2013.g. U svim svojim službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke, navedena organizacija ističe kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4221 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4222 | Sanela Mišetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4223 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4224 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4225 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4226 | Suzana Harabajsa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168, Stavak 2 Iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike se obrazuju po bolonjskom obrazovnom sustavu i prijeko su potrebni u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite, stoga je nedopustivo da se kao zdravstveni djelatnici s visokim stupnjem obrazovanja ne nalaze u temeljnom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4227 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4228 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168, Stavak 2 Iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4229 | Hrvatska udruga citotehnologa | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168, Stavak 2 iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: U RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike (petogodišnji diplomski sveučilišni studij) stoga je nedopustivo da se ovaj profil zdravstvenih djelatnika ne nalazi u temeljnom zakonu, a prijeko su potrebni u zdravstvenoj zaštiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4230 | Marija Zelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4231 | Martina Abramović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4232 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | U članku 168., stavak 2. proširiti popis zdravstvenih radnika koji su dužni odraditi pripravnički staž: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser-kupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, (sanitarni tehničar – dodati), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (prvostupnik sanitarnog inženjerstva – dodati) (sanitarni inženjeri – brisati), prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar, (magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, magistar sanitarnog inženjerstva – dodati). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4233 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4234 | Erna Mirković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4235 | Tajana Pastuović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4236 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4237 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4238 | Renata Skala | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4239 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4240 | RENATA NEMET-GUŽVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4241 | Kristina Vrbančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2: iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4242 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4243 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4244 | Mia Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4245 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4246 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4247 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4248 | Ljubica Farkaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. U točki (2): dopuniti : Iza riječi obaviti, dodati .“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike,….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4249 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4250 | Josipa Ivić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. U točki (2): dopuniti : Iza riječi obaviti, dodati .“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike,….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4251 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4252 | KATJA PULJČAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | U Stavku (2) iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4253 | Anđelka Bugarin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. (2) iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4254 | jasna Hanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. U točki (2): dopuniti : Iza riječi obaviti, dodati .“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike,….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4255 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4256 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4257 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4258 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4259 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4260 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4261 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4262 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | -- točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4263 | jasna Hanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike obrazuju se na učilištima zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu. Magisti medicinsko laboratorijske dijagnostike također moraju obaviti pripravnički staž . U Hrvatskoj se obrazuju i postoje magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike kojima je zbog nemogućnosti obavljanja pripravničkog staža onemogućen pristup tržištu rada. U čl. 168. stavak dva, iza riječi prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike dodati riječ magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4264 | Dunja Stolnik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Doktori medicine bi svakako morali imati staž, doduše, većina se ni nakon staža ne osjeća sposobnima za samostalan rad, ali mišljenja sam da bi bilo puno gore ukoliko nemaju baš nikakvu pripremu prije početka samostalnog rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4265 | Sanja Kuštreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4266 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. | Dodati doktora medicine s obzirom da se on navodi u slijedećem članku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4267 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4268 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | Smatramo da magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita. U članku 169. predlažemo dodati stavak (3) Tako da glasi: „Iznimno od stavka 1. ovog članka magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4269 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | U članku 169. mijenjati stavak 1. na način: (1) Pripravnički staž za zdravstvene radnike (i zdravstvene suradnike – dodati) iz članka 168. stavka 2. ovoga Zakona traje godinu dana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4270 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4271 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | U članku 169. iza stavka 2. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: - „(3)Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4272 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | Odredbu članka 169. stavka 2. predlažemo premjestiti u prijelazne i završne odredbe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4273 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4274 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | Doktori medicine se UOPĆE ne spominju u članku 169- stavak 2. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4275 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | Podržavam stav : Članak 169. Predlaže se u članku 169. iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: „Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4276 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | U članku 169. iza stavka 2. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: - „(3)Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4277 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | • Članak 169. Predlaže se u članku 169. iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: „Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4278 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | Zadnji studenti medicine koji su studirali po 5 godišnjem programu upisali su Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (koji je podrazumijevao i Split i Osijek), i Rijeci godine 1989. Dakle još u doba Jugoslavije. Prva generacija 6-godišnji studij upisala je 1990. godine. Dakle, stvarno ne vjerujem da još ima onih koji su završili 5 godišnji studij, a da nisu odstažirali. Takvi niti ne trebaju stažirati. Ako do sada nisu radili u praksi, kako bi mogli 30 godina nakon što su završili studij uopće raditi u praksi? Odredbu treba maknuti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4279 | Alen Piralić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. | Studij medicine u trajanju 5 godina ... prepisani članak ili? Koliko mi je poznato, čak se razmatra ukidanje pripravničkog staža za doktore medicine, a u ovom Zakonu uopće ne vidim da se spominje konkretno pripravnički staž za doktore medicine ... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4280 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 170. | Ispit koji polaže pripravnik, umjesto pred ispitnom komisijom ministarstva, ozakoniti da se polaže pred ispitnom komisijom zdravstvene ustanove u kojoj je pripravnik proveo većinu staža, prema praksi koja je važila do 1993.g. (bolnice i klinike su osposobljene, imaju kvalitetne pravne stručnjake da konzumiraju program u dijelu primjene Ustava RH, zdravstvenog prava, obveznog zdravstvenog osiguranja i…., a stručni dio se ionako provodi pod nadzorom zaposlenih stručnjaka svih zdravstvenih profila). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4281 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U članku 171. Iza riječi „farmacije“ brisati riječi „i medicinske biokemije“. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4282 | Kristian Dominik Rudež | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Ukidanje pripravničkog staža studentima integriranog preddiplomskog i diplomskog studija medicine u Hrvatskoj neutemeljeno je i ne bi se smjelo dogoditi. Program i trajanje pripravničkog staža trebalo bi detaljno razraditi i prilagoditi potrebama, a ne ga u potpunosti ukinuti. U anketi koju su proveli studentski zborovi medicinskih fakulteta u Osijeku, Rijeci i Zagrebu, koju je ispunilo više od 1600 studenata medicine Republike Hrvatske, njih više od 91% smatra da staža treba biti. Također je zanimljiv podatak da se njih 70% ocijenilo najnižim ocjenama kada ih se zamolilo da ocijene svoju kompetentnost za obavljanje rada u ordinaciji obiteljske medicine ili u hitnoj službi. Iz navedenog je očito kako potreba za stažem postoji. Njegova obaveza, trajanje i program svakako su teme o kojima se treba još raspraviti. U raspravu o tome potrebno je uključiti i studente i mlade liječnike. Dana 18. travnja 2018. organizirana je tribina na temu pripravničkog staža na kojoj je sudjelovao i ministar Kujundžić sa svojim timom. U nastavku prilažem sažetak tribine. Ključno za pročitati je zadnji odlomak - izjava ministra zdravstva da se staž neće ukinuti: „Studentska sekcija za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ organizirala je tribinu na temu Staž doktora medicine 18.4.2018. u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, u suorganizaciji Studentskog zbora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Potaknuti Pravilnikom o pripravničkom stažu iz 2015. godine, prema kojem se može tumačiti kako se staž ukida studentima medicine upisanima nakon 1.7.2013. godine, odlučili smo od nadležnih institucija zatražiti odgovore i njihove stavove vezano za navedeni problem. Također, željeli smo doći do zajedničkog rješenja koje bi obuhvatilo stručna mišljenja i stavove svih dionika. Moderatori tribine su bili studenti i voditelji Studentske sekcije za javno zdravstvo, Sandro Gašpar i Deni Rkman uz pomoć mentorica dr.sc. Marjete Majer, dr.med. i izv.prof.dr.sc. Iskre Alexandre Nole. U pozdravnom govoru sudionicima i publici obratila se prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić-Tiljak, dr.med., ravnateljica Škole narodnog zdravlja, koja je zahvalila uvaženim gostima na dolasku te izrazila nadu da će upravo ovaj događaj biti mjesto gdje će se konačne odluke za ovu temu i donijeti. Zatim su panelisti u svom uvodnom govoru izrazili svoje mišljenje o navedenoj temi i to redom: Prof.dr.sc. Marijan Klarica, dr.med, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Doc.dr.sc. Trpimir Goluža, dr.med, predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK), Veronika Laušin, dr.med., zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Prof.dr.sc. Milan Kujundžić, ministar zdravstva. U raspravi su još sudjelovali i doc.dr.sc. Vili Beroš, dr.med., pomoćnik ministra zdravstva i prim. Željko Plazonić, dr.med., državni tajnik. Danko Relić, dr.med., voditelj Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu izložio je rezultate istraživanja koje je Centar proveo na temu staža. Iz rezultata ankete koja je provedena u prethodne dvije akademske godine među studentima medicine u Zagrebu, jasno je vidljivo da studenti žele staž i da se ne osjećaju spremno odmah po završetku fakulteta samostalno obavljati rad. Kristian Dominik Rudež, predstavnik Studentskog zbora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izložio je rezultate ankete provedene ove akademske godine (2017./2018.) na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Za sva tri fakulteta dobiveni su slični rezultati. U Zagrebu je anketu riješilo preko 1000 studenata od kojih velika većina nije zadovoljna informiranjem Ministarstva po pitanju staža, 70% studenata se ne osjeća kompetentnima za samostalno obavljanje liječničke djelatnosti odmah po završetku fakulteta te 91% njih želi staž, od čega većina (preko 40%) u trajanju od jedne godine. U raspravi su se postavila krucijalna pitanja o stažu doktora medicine. Na pitanje kakav je stav institucije koju predstavljaju, a vezano uz potrebu postojanja ili ukidanja staža svi navedeni sudionici su odgovorili da je staž potreban: Dekan Marijan Klarica ispred dekanske konferencije izjasnio se za staž, Doc.dr.sc. Trpimir Goluža, dr.med. izjasnio se da je za staž i to u obliku prijedloga HLK u trajanju od godine dana, Veronika Laušin, dr.med. iznijela je osobni stav da je za staž, Ministar zdravstva, Milan Kujundžić, izjasnio se da je on osobno, kao i Ministarstvo zdravstva, za staž. Na upit o financiranju staža doktora medicine ministar Milan Kujundžić i Veronika Laušin, dr.med., ispred HZZO-a izjavili su da novaca ima i osiguran je u te svrhe, te da financiranje staža nije problem. Zaključno, kao predstavnik institucije nadležne za raspisivanja staža, ministar zdravstva, prof.dr.sc. Milan Kujundžić rekao je da će staža biti za studente upisane na Medicinski fakultet nakon 1.srpnja 2013., odnosno za one upisane akademske godine 2013./2014., ali i za naredne generacije. Uz to, zaključilo se i da je neophodno uključiti i studente u raspravu i donošenje odluka, kao dionike sustava na koje se ovo direktno i odnosi, uvažavajući njihove stavove." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4283 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4284 | Lada Rumora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Molim sve koji komentiraju da uvaže sljedeće: kada se govori o STUDIJU, onda je to studij medicinske biokemije; kada se govori o stručnjacima koji su završili studij medicinske biokemije, onda su to magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Molim da se ne brkaju naziv studija s akademskim nazivom obrazovanih magistara. Osim ovoga, smatram da bi trebalo dobro razmisliti da li da se tako "olako" otvori mogućnost svima iz EGP-a da izravno uđu u sustav zdravstva u RH. Stručnjaci iz EGP-a bi svakako trebali, ukoliko to nemaju, u RH prvo obaviti pripravnički staž i položiti ispit, a tek onda bi im se mogao omogućiti rad u našem zdravstvenom sustavu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4285 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4286 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4287 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4288 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4289 | Mirjana Mariana Kardum Paro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Slažem se sa komentarom Sandre Židak. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4290 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Iz alineje 4 izbaciti "i medicinske biokemije". Profesije navedene u st. 2 su priznate pod automatskim sustavom priznavanja prema Direktivi 2013/55/EU, i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Magistri medicinske biokemije su prepoznati u Direktivi 2013/55/EU pod općim sustavom priznavanja kvalifikacija, te ne mogu biti svrstavani u skupinu profesija koje su automatski priznate. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4291 | Maja Dolčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4292 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4293 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4294 | Martina Kramar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4295 | Mirjana Špehar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4296 | Katarina Pajtak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4297 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4298 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Odredbu članka 171. bi trebalo uskladiti s odredbama o specijalizacijama, posebno s odredbom članka 181. stavka 4., na način da se za doktore medicine omogući tranzicijsko vrijeme između stjecanja kvalifikacije i početka izvođenja programa specijalitičkog usavrašavanja. (model temeljne godine ili njemu sličan model). To vrijeme bi omogućilo doktorima medicine da se na najbolji način mogu odlučiti za vrstu specijalizacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4299 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4300 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: usklađivanje sa službenim nazivljem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4301 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4302 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4303 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4304 | MIRJANA MIŠETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4305 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4306 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4307 | SUZANA PAVLICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4308 | ANĐELINA MILOLOŽA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4309 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4310 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4311 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4312 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4313 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4314 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 4315 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara, te svih kolega koji predlažu izmjenu termina „medicinske biokemije“ sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4316 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U potpunosti podržavam prijedlog HKMB Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4317 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4318 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171. Ovaj članak trebalo bi izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4319 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4320 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4321 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Slažem se sa prijedlogom HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4322 | Josip Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4323 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4324 | Pavica Šonjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Pridružujem se i podržavam komentare i obrazloženja Hrvatske komore medicinskih biokemičara, kao i svih kolega koji u članku predlažu izmjenu termina „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Već je na nekoliko mjesta spomenuto obrazloženje, a odnosi se na usklađivanje s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4325 | Ante Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4326 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi ,,farmacije'' brisati riječi ,,medicinske biokemije''. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija pripada ostalim reguliranim profesijama u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4327 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4328 | domagoj galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4329 | PETRA MEDAČ ČORAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4330 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4331 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4332 | Ivanka Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4333 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U potpunosti se slažem s komentarom HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4334 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Slažem se s komentarima i prijedlozima HKMB, Ines Vukasović i Tare Rolić. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4335 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U članu 171. iza riječi ”diplomski sveučilišni studij medicine” predlažemo dodati riječi ”,osim odredbi članka 168. stavka 3. i stavka 4. ovog zakona,”. Obrazloženje: Nastavno na raniji prijedlog uvođenja sekundarijata, potrebno je ovdje izuzeti doktore medicine prema ranijem prijedlogu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4336 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4337 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4338 | Martina Horvat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4339 | Branko Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4340 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4341 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171. izmjeniti: "Odredbe članka 168. i 170. ovog Zakona ne odnose se na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih klasifikacija." Potrebno je uskladiti ispravan naziv zanimanja medicinska biokemija i laboratorijska medicina - završen studij medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, usklađen s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistra medicinske biokemije (NN 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4342 | Nikolina Zrinjan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4343 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Predlaže se izmjena ćl. 171. na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Pojašnjenje: Ispravan naziv akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu je magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, shodno odluci Sveučilišta u Zagrebu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4344 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U članku 171. predlaže se izbaciti riječi i medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4345 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: MEDICINSKA BIOKEMIJA I LABORATORIJSKA MEDICINA JE ISPRAVAN NAZIV te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4346 | Ivana Lakošeljac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4347 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4348 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4349 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4350 | Hrvatska komora zdravstvenih radnika SR ZRTD | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171. iza teksta „preddiplomski studij primaljstva“ dodati tekst “te općenito sve sveučilišne preddiplomske i diplomske studijske programe zdravstvenog usmjerenja koji su usklađeni sa EU Direktivom 2005/36/ te zakonom kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (min 180 ECTS bodova sa min 4500 sati nastave od kojih je minimalno 51 % praktične nastave / kliničkih vježbi)”. Obrazloženje: Pripravnički staž zdravstvenih radnika koji osposobljavanje završe kroz različite studijske programe iste razine po HKO, treba usuglasiti s EU Direktivom 36/2005 i pripadajućim Izmjenama i nadopunama iste. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4351 | Magdalena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi "farmacije" brisati "i medicinske biokemije". Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima (načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4352 | HRVATSKA UDRUGA LABORATORIJSKE MEDICINE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4353 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | U članku 171. predlaže se izbaciti riječi i medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4354 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4355 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4356 | Sanela Mišetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4357 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4358 | Martina Vareškić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4359 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4360 | Marija Zelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4361 | Martina Abramović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4362 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4363 | Erna Mirković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) jednako kako se to da iščitati iz Priloga V Direktive 2005/36. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4364 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4365 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4366 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4367 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4368 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4369 | jasna Hanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Obrisati riječi: i medicinske biokemija. Obrazloženje: Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, (automatsko priznavanje). Medicinska biokemija pripada u ostale regulirane profesije u RH (kao i medicinsko-laboratorijska dijagnostika), pa se ne smije navoditi u članku koji govori o direktno reguliranim profesijama i automatskom priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4370 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4371 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4372 | Sanja Kuštreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Brisati riječi: i medicinske biokemija. Obrazloženje: Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, (automatsko priznavanje). Medicinska biokemija pripada u ostale regulirane profesije u RH (kao i medicinsko-laboratorijska dijagnostika), pa se ne smije navoditi u članku koji govori o direktno reguliranim profesijama i automatskom priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4373 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4374 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. | Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4375 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 172. | Čl. 172. st. 4. predlaže se da glasi: "Odobrenjem za samostalan rad iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik stječe pravo samostalno obavljati poslove u svojoj struci, sukladno kompetencijama propisanim posebnim zakonom." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4376 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 172. | U stavku 1. članka 172. riječi „stečene stručne kvalifikacije“ mijenjaju se i glase „završenog obrazovanja“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4377 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 173. | U čl. 173. koji glasi :“ Davanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad zdravstvenih radnika provodi se sukladno posebnome zakonu.“ predlaže se da se iza riječi „zakonu“ briše točka i dodaju riječi „a sukladno općim aktima nadležnih Komora“. Obrazloženje: Davanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad zdravstvenih radnika provodi se sukladno strukovnim zakonima ali sam postupak propisan je provedbenim aktima Komora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4378 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. | Članak 174. stavak (1) iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4379 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4380 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. | Čl. 174. st. 1 predlaže se da glasi: "Ministar uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležne komore pravilnikom propisuje:" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4381 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4382 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. | U članku 174. stavku 1. iza riječi: „komore“ predlažu se dodati riječi: „Hrvatskog liječničkog zbora i medicinskih fakulteta “. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4383 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. | U članku 174. stavku 1. iza riječi: „komore“ predlažu se dodati riječi: „Hrvatskog liječničkog zbora i medicinskih fakulteta “. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4384 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. | U stavku 1. članka 174. iza riječi „pribavljeno“ dodaje se riječ „pozitivno“ – radi usklađivanja sa stavkom 2. ovog članka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4385 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. | U članku 174. stavku 1. iza riječi: „pribavljeno“ predlaže se dodati riječi: „pozitivno“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4386 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. | • Članak 174. Predlaže se u članku 174. stavku 1. iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4387 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Članak 175. stavak (1) brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno članku 147. stavak (3) nacrta prijedloga Zakona ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4388 | Marko Kolarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore i slažem se s Marijom Vinković da treba dodati stavak (4) Pripravnički staž nije moguće obavljati volonterski već isključivo zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme koje odgovara propisanoj dužini trajanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4389 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore i slažem se s Marijom Vinković da treba dodati stavak (4) Pripravnički staž nije moguće obavljati volonterski već isključivo zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme koje odgovara propisanoj dužini trajanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4390 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4391 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4392 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | U članku 175. stavku 1. predlažu se brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4393 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | U članku 175. stavcima 1. i 2. iza riječi "pripravnički staž" predlažemo dodati riječi "i sekundarijat". U stavku 3. iza riječi "pripravničkog staža" predlažemo dodati riječi "i sekundarijata". Obrazloženje: Rješavanje pitanja sekundarijata sukladno ranijim prijedlozima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4394 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4395 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4396 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4397 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Dodati stavak (4) Pripravnički staž nije moguće obavljati volonterski već isključivo zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme koje odgovara propisanoj dužini trajanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4398 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4399 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | U članku 175. stavku 1. predlažu se brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4400 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | • Članak 175. Predlaže se u članku 175. stavku 1. brisati riječi: „ i trgovačka društva“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno čl.147 st.3 . ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4401 | Boris Žulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. | Dodati stavak (4) Pripravnički staž nije moguće obavljati volonterski već isključivo zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme koje odgovara propisanoj dužini trajanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4402 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 176. | U članku 176. u stavku 5. potrebno je utvrditi i obvezu zdravstvenog radnika iz članka 4. da podnese zahtjev ministarstvu za donošenje rješenja o priznavanju pripravničkog staža i položenog stručnog ispita na isti način na koji je to predviđeno za zdravstvenog radnika iz stavka 3. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4403 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 176. | Članak 176. do 179. mogli predmet su Zakona o reguliranim profesijama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4404 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 177. | U članku 177. stavak 2. brisati riječi „ili u okviru cjeloživotnog obrazovanja“ Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj: 82/15) u članku 73. propisuje kako nadležno tijelo, prilikom razmatranja zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije, priznaje pripravnički staž obavljen u drugoj državi članici, pod uvjetom da je pripravnički staž u skladu s objavljenim smjernicama iz stavka 4. ovoga članka te uzima u obzir pripravnički staž obavljen u trećoj zemlji pri čemu temeljem istog članka priznavanje pripravničkog staža ne zamjenjuje postojeće zahtjeve da se položi stručni ispit kako bi se ostvario pristup određenoj reguliranoj profesiji. Također Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika propisuje u članku 23. kako Ministar može pripravnički staž obavljen u inozemstvu priznati u cijelosti ili djelomično ako program obavljenoga pripravničkog staža bitno ne odstupa od programa koji su važeći na području Republike Hrvatske. Također citirana odredba Pravilnika propisuje kako Ministar može državljaninu treće države koji je stekao stručnu kvalifikaciju u toj državi pripravnički staž obavljen u inozemstvu priznati u cijelosti ili djelomično ako program obavljenog pripravničkog staža bitno ne odstupa od programa koji su važeći na području Republike Hrvatske. Slijedom navedenog formulacija prema kojoj bi se prilikom uzimanja u obzir kompetencija zdravstvenih radnika uzimale u obzir kompetencije stečene cjeloživotnim obrazovanjem nisu u skladu sa uvjetima potrebnim za stjecanjem kompetencija za medicinsku sestru/ medicinskog tehničara opće njege kako temeljem citiranih zakonskih tako i podzakonskih propisa. Sestrinska struka pripada reguliranim profesijama pri čemu su Direktivom 2005/36/EK jasno definirani minimalni uvjeti školovanja koji moraju biti u skladu sa europskim i hrvatskim kvalifikacijskim okvirom te koje nije moguće ostvariti putem različitih programa cjeloživotnog obrazovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4405 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | Članak 178. mijenjati stavak (12) tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4406 | Maja Raknić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | Podržavam prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4407 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4408 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | U čl. 178. st. 12. koji glasi: „Mjerila i cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar.“ predlaže se da se iza riječi „ministar“ briše „.“ i dodaju riječi „uz prethodnu suglasnost nadležnih Komora“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4409 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4410 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | U članku 178.predlaže se mijenjati stavak 12. tako da glasi: - „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4411 | Dahna Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4412 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | Članak 178. stavak 2. potrebno je dodati: ako udovoljava uvjetima propisanim Direktivom 2005/36/EK odnosno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Članak 178. stavak 4. – uskladiti sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, obzirom da nadležna komora rješenjem ne utvrđuje minimalne uvjete osposobljavanja. Minimalni uvjeti osposobljavanja propisani su Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija kojim je u hrvatski pravni poredak preuzeta Direktiva 2005/36/EK. Također minimalni uvjeti osposobljavanja u području sestrinstva propisani su odredbama Zakona o sestrinstvu („Narodne novine“ broj: 121/03, 117/08, 57/11) i to prvenstveno člankom 16a. Članak 178. stavak 11. - uskladiti sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, obzirom da nadležna Komora ne osigurava provedbu dopunskih mjera, već provodi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija temeljem postojećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti te Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija u članku 18. propisuje kako nadležno tijelo može u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija zatražiti provedbu jedne od dopunskih mjera a to je razdoblje prilagodbe ili provjeru kompetentnosti. Vezano za razdoblje prilagodbe članak 18. stavak 7. propisuje da ako je kandidat izabrao dopunsku mjeru razdoblja prilagodbe, nadležno tijelo dužno je u privremenom rješenju odrediti i uvjete za njegovo obavljanje s mogućim dodatnim obrazovanjem ili stručnim usavršavanjem i osposobljavanjem, imenovati kvalificiranog stručnjaka za nadzor te odrediti kriterije za ocjenu uspješnosti obavljanja razdoblja prilagodbe. Imajući u vidu naprijed navedeno provođenje dopunskih mjera u slučaju razdoblje prilagodbe (znači mjera koja zahtjeva dodatno obrazovanje i usavršavanje) provode obrazovne i zdravstvene ustanove temeljem rješenja nadležnih Komora, a ne same Komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4413 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4414 | Aleksandar Egić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | Ograničiti period tijekom kog nadležna komora provodi opći sustav priznavanja inozemne stručne kvalifikacije stečene u trećim državama na 3 mjeseca. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4415 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | U članku 178.predlaže se mijenjati stavak 12. tako da glasi: - „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ U članku 178. predlaže se dodati novi stavak 13.(12.a.) koji glasi: - „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. U članku 178. predlaže se dodati novi stavak 14. (12.b.)koji glasi: - „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4416 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. | • Članak 178. Predlaže se u članku 178. mijenjati stavak 12. tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 178. dodati stavak 13. koji glasi: „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. Predlaže se u članku 178. dodati stavak 14. koji glasi: „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE: Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4417 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Članak 179., stavka 4., uz EGP dodati “države članice EU-a” Obrazloženje: Izostavljene su zemlje članice EU-a. Članak 179., stavak 5., na kraju dodati “EU-a ili EGP-a”. Obrazloženje: Izostavljene su zemlje članice EU-a. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4418 | Lada Rumora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Molim da se pod stavkom 2 ovog članka uvrste i: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijslist medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4419 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4420 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. U stavku 2) nakon magistara farmacije predlažemo dodati „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4421 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4422 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4423 | Mirjana Mariana Kardum Paro | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije- specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno magistre medicinske biokemije- specijaliste medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za kliničku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno magistri medicinske biokemije- specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije i laboratorijske medicine prepoznao sebi odgovarajućom profesijom s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4424 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Profesije navedene u st. 2 su priznate pod automatskim sustavom priznavanja prema Direktivi 2013/55/EU, i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Magistri medicinske biokemije su prepoznati u Direktivi 2013/55/EU pod općim sustavom priznavanja kvalifikacija, te ne mogu biti svrstavani u skupinu profesija koje su automatski priznate. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4425 | Maja Dolčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4426 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. U stavku 2) nakon magistara farmacije predlažemo dodati „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4427 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U potpunosti podržavam prijedlog HKMB. Molimo dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4428 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4429 | Ivanka Ostroški | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U stavku 2) nakon magistara farmacije predlažemo dodati „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4430 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4431 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. 5 2 Molimo dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4432 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U potpunosti podržavam prijedlog HKMB. Molimo dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4433 | ZORAN ŠIFTAR | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | stavak 2: dodati i: magistra medicinske biokemije, specijalista medicinske biokemije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4434 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4435 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4436 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4437 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4438 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Članak 179 U stavku 2. predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4439 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U članku 179. stavak 2. predlaže se iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi„magistre farmacije specijaliste“ tako da glasi: - „(2)Nadležne komore izdaju potvrde .... , magistre farmacije, magistre farmacije specijalista i primalje ........ “ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4440 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4441 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4442 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4443 | Josip Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U potpunosti se slažem s Lorena Honović i podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4444 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4445 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4446 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Slažem se s komentarom HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4447 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Podržavam prijedlog HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4448 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U potpunosti podržavam prijedlog HKMB. Molimo dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4449 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Molimo dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4450 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4451 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Objašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4452 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4453 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Predlažem stavak (2) promijeniti: "(2) Nadležne komore izdaju potvrde za državljane Republike Hrvatske ili EGP-a čiji dokaz o stručnoj kvalifikaciji doktora medicine, doktora medicine specijalista, medicinske sestre u djelatnosti opće njege, doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista, magistre farmacije, magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine i primalje nije sukladan zvanju (tituli) upisanom za Republiku Hrvatsku sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija." Pojašnjenje: Nadležna komora u RH za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacije u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine je HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4454 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4455 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4456 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Članak 179, stavak 2. iza „farmacije“ nedostaje „magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4457 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4458 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4459 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4460 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4461 | Emilija Katarina Lozo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4462 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | U članku 179. stavak 2. predlaže se iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ tako da glasi: - „(2)Nadležne komore izdaju potvrde .... , magistre farmacije, magistre farmacije specijalista i primalje ........ “ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4463 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. | • Članak 179. Predlaže se u članku 179. u stavku 2. iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4464 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 180. | U čl. 180. st. 2. koji glas: „Sadržaj, rokovi i postupak provjere stručnosti, osim specijalizacije i uže specijalizacije, utvrđuju se općim aktom nadležne komore uz prethodnu suglasnost ministra.“ predlaže se brisati riječi :“ uz prethodnu suglasnost ministra“. Obrazloženje: Propisivanje sadržaja, rokova i postupak provjere stručnosti je u isključivoj nadležnosti Komora, ne ulazi u domenu javnih ovlasti i suglasnost ministra nije potrebna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4465 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 180. | U članku 180. stavku 1. na kraju rečenice predlažu se dodati riječi: „sukladno zakonu koji uređuje visoko obrazovanje“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4466 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 180. | U članku 180. stavku 1. na kraju rečenice predlažu se dodati riječi: „sukladno zakonu koji uređuje visoko obrazovanje“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4467 | Boris Žulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 180. | Članak (2) preimenovati u članak (3), a kao članak (2) upisati: Zdravstvene ustanove dužne su sukladno mogućnostima omogućiti i poticati trajno stručno usavršavanje zdravstvenih radnika kojima su poslodavci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4468 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Predlaže se u članku 181. u stavku (4) iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava/udruga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4469 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4470 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Čl. 181. st 2. predlaže se da glasi: "Na prijedlog pravnih i fizičkih osoba iz članka 182. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Zavoda i nadležnih komora, ministar donosi Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja)." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4471 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Odredbom stavka 4. bi trebalo proširiti ovlasti ministra da pravilnikom uređuje i odgovornosti doktora medicine za vrijeme specijalističkog usavrašvanja. Poveznica je i odredba članka 171. Za doktore medicine bi trebalo omogućiti tranzicijsko vrijeme između stjecanja kvalifikacije i početka izvođenja programa specijalitičkog usavrašavanja. (model temeljne godine ili njemu sličan model). To vrijeme bi omogućilo doktorima medicine da se na najbolji način mogu odlučiti za vrstu specijalizacije. Također bi odgovarajućom odredbom trebalo utvrditi drukčije odgovornosti doktora medicine koji budu radili u tranzicijskom vremenu u programu specijalističkog usavršavanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4472 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Predlažemo da se u članku 181. doda novi stavak koji bi glasio: „Financiranje troškova specijalističkog usavršavanja i provođenja nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje osigurava Ministarstvo nadležno za zdravstvo uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za financije. Također smatramo da su odredbe članaka 181. do 188. prijedloga Zakona, koje su prepisane iz dijela Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine – (članci koje je ukinuo Ustavni sud) u prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predetaljne za zakonski tekst. Zakon o zdravstvenoj zaštiti trebao bi sadržavati odredbe o načelnom provođenju specijalističkog usavršavanja i načinu financiranja broja specijalizacija i užih specijalizacija. Ukoliko se ne prihvati gore navedeni prijedlog financiranja spacijalističkog usavršavanja od strane ministarstva nadležnog za zdravstvo, predlažemo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti unese odredba da za vrijeme specijalističkog usavršavanja specijalizanata koji se nalaze izvan svoje matične ustanove troškove plaća i naknada plaća snosi ona zdravstvena ustanova u kojoj specijalizant odrađuje specijalizaciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4473 | HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Članak 181 stavak 4 potrebno je definirati na ovaj način: (4) Grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i užih specijalizacija te akreditacijskih područja utvrđuje pravilnikom ministar uz prethodno mišljenje nadležnih komora. Obrazloženje: Obzirom da se radi i usavršavanju koje je pitanje struke, o predmetnom je potrebno da nadležne strukovne organizacije daju prethodno svoje mišljenje | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4474 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Članak 181 stavak 4 potrebno je definirati na ovaj način: (4) Grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i užih specijalizacija te akreditacijskih područja utvrđuje pravilnikom ministar uz prethodno mišljenje nadležnih komora. Obrazloženje: Obzirom da se radi i usavršavanju koje je pitanje struke, o predmetnom je potrebno da nadležne strukovne organizacije daju prethodno svoje mišljenje | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4475 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4476 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | U članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ predlažu se dodati riječi „na prijedlog nadležne komore, Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih nacionalnih zdravstvenih stručnih društva“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4477 | Hrvatska udružba obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Članak 181. stavak 2. na kraju brisati točku i DODATI slijede „koji mora sadržavati i Odluku o financiranju specijalističkog usavršavanja.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4478 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | U članku 181. predlažemo dodati novi stavak 2. koji glasi: "(2) Specijalizacija odnosno uža specijalizacija oblik su reguliranog stručnog usavršavanja uz rad." Obrazloženje: Potrebno je jasno definirati zakonom što je specijalističko usavršavanje obzirom kako isto donosi nedoumice ne samo u svakodnevnom radu, već i u sudskoj praksi kada sudovi donose različita tumačenja koja se kreću od obrazovanja do stručnog usavršavanja. U stavku 4. koji postaje stavak 5. predlažemo brisati točku i dodati riječi "uz prethodno mišljenje nadležnih komora”. Predlažemo da se u odredbi stavka 5. navede da se pravilnikom utvrđuje "i sustav mentorstva te kontrola kvalitete provedbe specijalizacija". Iza stavka 5. predlažemo dodati stavak 6. koji glasi: "(6) Ako tijelo iz stavka 5. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 5. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.” Obrazloženje: Kao i ranije kada se radi o pitanjima struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4479 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Gradski ured za zdravstvo Članak 181. Stavak 2 -dodati Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja u posebnom dijelu sadrži Plan specijalizacija u javnom zdravstvu sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4480 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Predlažemo da se u članku 181. doda novi stavak koji bi glasio: „Financiranje troškova specijalističkog usavršavanja i provođenja nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje osigurava Ministarstvo nadležno za zdravstvo uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za financije. Također smatramo da su odredbe članaka 181. do 188. prijedloga Zakona, koje su prepisane iz dijela Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine – (članci koje je ukinuo Ustavni sud) u prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predetaljne za zakonski tekst. Zakon o zdravstvenoj zaštiti trebao bi sadržavati odredbe o načelnom provođenju specijalističkog usavršavanja i načinu financiranja broja specijalizacija i užih specijalizacija. Ukoliko se ne prihvati gore navedeni prijedlog financiranja spacijalističkog usavršavanja od strane ministarstva nadležnog za zdravstvo, predlažemo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti unese odredba da za vrijeme specijalističkog usavršavanja specijalizanata koji se nalaze izvan svoje matične ustanove troškove plaća i naknada plaća snosi ona zdravstvena ustanova u kojoj specijalizant odrađuje specijalizaciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4481 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | U stavku 4. članka 181. iza riječi „ministar“ dodaju se riječi „ na prijedlog nadležne komore“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4482 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Smatramo da je u stavak 2. potrebno ugraditi odredbu prema kojoj Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja u posebnom dijelu sadrži Plan specijalizacija u javnom zdravstvu sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4483 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4484 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4485 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | (2) Na prijedlog pravnih i fizičkih osoba iz članka 182.st.1. i 2. ovoga Zakona, uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda i nadležnih komora, ministar donosi Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja). Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja u posebnom dijelu sadrži Plan specijalizacija u javnom zdravstvu sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4486 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4487 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Članak 181. (1) Zdravstveni radnici specijaliziraju se u određenoj grani zdravstvene djelatnosti te određenim granama uže specijalizacije. (2) Na prijedlog pravnih i fizičkih osoba iz članka 182. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda i nadležnih komora, ministar donosi Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja). Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja u posebnom dijelu sadrži Plan specijalizacija u javnom zdravstvu sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe. (3) Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja temelji se na potrebi razvoja zdravstvene djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, kao i potrebi zdravstvenog sustava za odgovarajućim specijalnostima zdravstvenih radnika, njihovim brojem, rasporedom te dobnom strukturom. (4) Grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i užih specijalizacija te akreditacijskih područja utvrđuje pravilnikom ministar. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4488 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | U članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ predlažu se dodati riječi „na prijedlog nadležne komore, Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih nacionalnih zdravstvenih stručnih društva“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4489 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | • Članak 181 Predlaže se u članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4490 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | (2) Na prijedlog pravnih i fizičkih osoba iz članka 182. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zavoda i nadležnih komora, ministar donosi Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4491 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. | Ministar donosi plan specijalizacija uz mišljenje Zavoda, pri čemu se misli na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, i mišljenje komora, a ne donosi i na mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje vodi registar pružatelja zdravstvenih usluga? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4492 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 182. | U čl. 182. st. 1. i st. 2. brisati riječi "sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4493 | ordinacija obiteljske medicine doc.dr.sc.L.Bukmir dr. med. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 182. | Članak 182.-1. odobrenje za specijazaciju ne bih smjelo biti samo deklarativno prema privatnim praksama. Nužno je definirati izvore sredstava, jednakost u korištenju. Specijalističko usavršavanje bitno je za jačanje struke i dosadašnje prosječno čekanje na specijalizaciju do 16 godina negativno se odražava na kvalitetu postojećeg sustava i odlijev kadrova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4494 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 182. | U stavku 1. i 2. članka 182. brisati riječi „sveučilišnim“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4495 | Aleksandar Egić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 182. | ČL. 182. Ne diskriminirati liječnike strance pri dodjeli specijalizacija, tj. ne odbijati automatski zamolbe liječnika bez hrvatskog državljanstva na natječaje za specijalizacije obzirom da se na svakom natječaju traži domovnica. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4496 | Dubravka Pezelj Duliba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 182. | Članke 182. do 191. treba urediti Pravilnikom, jedino treba ostaviti zakonsku osnovu da se navedena problematika uređuje Pravilnikom, a kako je to naložio Ustavni sud. Sada je to u Zakonu predloženo predetaljno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4497 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4498 | HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | Članak 183 stavak 3 potrebno je definirati na ovaj način: (3) Ministar pravilnikom utvrđuje standarde za prijam specijalizanata i način polaganja specijalističkog ispita, odnosno ispita iz uže specijalizacije te određuje ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačka društva i zdravstvene radnike koji obavljaju privatnu praksu za provođenje specijalističkog staža uz prethodno mišljenje Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje te nadležnih komora. Obrazloženje: Obzirom da se radi i usavršavanju koje je pitanje struke, o predmetnom je potrebno da nadležne strukovne organizacije daju prethodno svoje mišljenje | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4499 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | Članak 183 stavak 3 potrebno je definirati na ovaj način: (3) Ministar pravilnikom utvrđuje standarde za prijam specijalizanata i način polaganja specijalističkog ispita, odnosno ispita iz uže specijalizacije te određuje ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačka društva i zdravstvene radnike koji obavljaju privatnu praksu za provođenje specijalističkog staža uz prethodno mišljenje Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje te nadležnih komora. Obrazloženje: Obzirom da se radi i usavršavanju koje je pitanje struke, o predmetnom je potrebno da nadležne strukovne organizacije daju prethodno svoje mišljenje | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4500 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4501 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | U članku 183. stavak 2. predlaže se na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ tako da glasi: - „(2)Za potrebe ljekarničke djelatnosti dio specijalizacije može se obavljati kod pravnih osoba koje provode proizvodnju ili kontrolu lijekova te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode. “ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4502 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | U članku 183. u stavku 3. predlažemo brisati točku i dodati riječi "uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora”. Predlažemo dodati i novi stavak 4. koji glasi: "(4) Ako tijelo iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.” Obrazloženje: kao i ranije kada se radi o pitanjima struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4503 | Natalija Dedić Plavetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | Stavak 5. i 6. ovog članka prijedloga Zakona se relativizira cijeli program specijalističkog usavršavanja u RH. Nepotrebnim se smatra i odslušati cijeli stručni poslijediplomski koji je sastavni dio specijalizacije, a koji se sastoji od 300 sati direktne nastave i ne vidim razloga da se nekima i taj dio "oprosti". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4504 | Natalija Dedić Plavetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | Stavak 5. i 6. ovog članka Zakona omogućava obavljanje određenih poslova bez provjere kompetencija za iste! Ako se netko smatra kompetentnim za obavljanje poslova iz područja uže specijalnosti temeljem minulog rada, najmanji je problem izaći pred ispitnu komisiju i položiti specijalistički ispit ili ispit iz uže specijalizacije te time te kompetencije i dokazati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4505 | Natalija Dedić Plavetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | Stavak 5. i 6. ovog članka Zakona dovodi neke važeće propise pod upitnik: ako moja važeća licenca kojom trenutno obavljam poslove iz područje svoje specijalizacije te područja uže specijalizacije, kako ja uopće smijem obavljati poslove iz područja druge specijalizacije koje mi onda netko prizna kao minuli rad, a koji zapravo nisam bila ovlaštena obavljati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4506 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4507 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4508 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | 1 0 Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4509 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4510 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | U članku 183. stavak 2. predlaže se na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ tako da glasi: - „(2)Za potrebe ljekarničke djelatnosti dio specijalizacije može se obavljati kod pravnih osoba koje provode proizvodnju ili kontrolu lijekova te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode. “ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4511 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. | • Članak 183. Predlaže se u članku 183. stavak 2. na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4512 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4513 | Damir Vrbanec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. | Hrvatsko društvo za internističku onkologiju Hrvatskog liječničkog zbora predlaže dvije izmjene članka 184.: 1. stavak (3) umjesto "iz redova priznatih stručnjaka određenih specijalnosti" trebalo bi izmijeniti u " iz redova nastavnika u znanstveno-nastavnim zvanjima i primarijusa" 2. u cjelosti brisati odredbu stavka 6. prof dr Damir Vrbanec, Predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju HLZ-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4514 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. | U članku 184. stavku 3. riječi: „priznatih stručnjaka određenih specijalnosti“ predlažemo zamijeniti riječima: „nastavnika izabranih u znanstveno-nastavna zvanja i primarijusa“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4515 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. | U članku 184. brisati stavak 1. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4516 | Natalija Dedić Plavetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. | Potpuno se slažem s komentarom Hrvatske liječničke komore: U članku 184. predlažemo brisati u cijelosti odredbu stavka 6. Obrazloženje: Regulirane profesije EU temeljno određuju način izobrazbe i stjecanja statusa regulirane profesije. Stečena prava rješavana su u reguliranim profesijama danom stupanja Hrvatske u EU. Nedopustivo je omogućavanje stjecanja kompetencija regulirane profesije kako je u ovom stavku predloženo te je isto potrebno brisati. doc dr sc Natalija Dedic Plavetic, dr. med. spec internist, uži spec internističke onkologije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4517 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. | U članku 184. stavku 3. riječi: „priznatih stručnjaka određenih specijalnosti“ predlažemo zamijeniti riječima: „nastavnika izabranih u znanstveno-nastavna zvanja i primarijusa“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4518 | Ivan Bilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. | Članak 5 omogućuje ministru da de facto propiše pravilnik kojim će imenovati užim specijalistom koga hoće, mimo uobičajenog postupka specijalističkog usavršavanja. Članak šest opisuje pravilnik kojim će ministar moći proglasiti primjerice oftalmologa abdominalnim kirurgom. Koje god struke bio ministar, ovo područje nadilazi kompetencije jedne osobe i stoga su ovakve formulacije neprihvatljive. Obzirom da su priznavanja neodrađenih spacijalizacija uvijek iznimke i nužnost koja proističe iz nekih novonastalih ili nepredviđenih okolnosti, potrebno je u zakonu jasno napisati koga ministar pita (stručno povjerenstvo, fakultet, komoru, stručno društvo, europsko regulatorno tijelo?) da li se kurikulum jedne specijalizacije (zajedničko deblo ili posebni dio), kao i neposredno radno iskustvo kandidata može priznati u staž druge specijalizacije. Kako su i drugi komentatori naglasili, ovo je vrlo osjetljivo područje u kojem se lako može generirati diskriminacija među djelatnicima jer se priznavanjem neodrađene specijalizacije zaobilazi nekoliko godina nečijeg truda i odricanja kao i investiranje sredstava od strane institucije. Ovako paušalni članci otvaraju prostor da se specijalizacije priznavaju političkom odlukom, odnosno lobiranjima. Stoga ponavljam da su članci u ovakvoj formi neprihvatljivi. dr.sc. Ivan Bilić, liječnik | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4519 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. | U članku 184. predlažemo brisati u cijelosti odredbu stavka 6. Obrazloženje: Regulirane profesije EU temeljno određuju način izobrazbe i stjecanja statusa regulirane profesije. Stečena prava rješavana su u reguliranim profesijama danom stupanja Hrvatske u EU. Nedopustivo je omogućavanje stjecanja kompetencija regulirane profesije kako je u ovom stavku predloženo te je isto potrebno brisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4520 | Natalija Dedić Plavetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. | Prema stavku 3. i 4. ovog članka prijedloga Zakona, ispada da su uvjeti za biti ispitivač na dodiplomskom studiju za studente medicine stroži od uvjeta za ispitivača na specijalističkim i ispitima iz uže specijalizacije, s obzirom da je izbačen dio koji se odnosi na znanstveno nastavna zvanja. Predlažem to to budu specijalisti i uži specijalisti u znanstveno nastavnim zvanjima te primarijusi. doc dr sc Natalija Dedic Plavetic, dr. med. spec internist, uži spec internističke onkologije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4521 | Natalija Dedić Plavetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. | Stavak 5. i 6. ovog članka Zakona dovodi pojedine kolege u neravnopravan položaj. Dok jedni zbog obavljanja specijalizacije i uže specijalizacije sele u druge gradove, preseljavaju djecu, itd...drugima će se specijalizacije i uže specijalizacije priznavati pravilnicima koji su se i do sada periodički "ukazivali" prema potrebi kako bi se određenim pojedincima priznale specijalizacije i uže specijalizacije bez obavljenog propisanog programa specijalizacije (tu se pozivalo na minuli rad) te bez izlaska na specijalistički ili ispit iz uže specijalizacije. Pitanje je krši li se time jednakost građana pred zakonom, odnosno ustavnosti stavaka 5. i 6. Osim nejednakosti pred zakonom, tu su i tri dodatna pitanja: 1. ako je netko navodno kompetentan za obavljanje poslova iz područja uže specijalnosti temeljem minulog rada, najmanji je problem izaći pred ispitnu komisiju i položiti specijalistički ispit ili ispit iz uže specijalizacije. 2. Ostaje pitanje i odslušanog cijelog stručnog poslijediplomskog ispita koji je sastavni dio specijalizacije, a koji se sastoji od 300 sati direktne nastave i ne vidim razloga da se nekima i taj dio "oprosti". 3. Ako moja važeća licenca kojom trenutno obavljam poslove iz područje svoje specijalizacije te područja uže specijalizacije, kako ja uopće smijem obavljati poslove iz područja druge specijalizacije koje mi onda netko prizna kao minuli rad, akoji zapravo nisam bila ovlaštena obavljati. Razumijem priznavanje novih programa koje do sada nisi mogao niti pohađati, ali priznavati cijele odavno etablirane specijalizacije i uže specijalizacije koje se može regularno savladati obavljanjem propisanog programa te specijalizacije ili uže specijalizacije te položiti propisani ispit i time dokazati kompetencije za obavljanje poslova iz područja te specijalizacije, zaista je veliki korak natrag. To je bilo razumljivo u ratnim uvjetima, uvjetima nepostojanja određenih programa koji su se onda priznavali temeljem minulog rada, itd.. ukratko, treba postojati čvrst i izniman razlog za to (obavljanje nekih poslova u uvjetima nedostatak kadra u nekim manjim sredinama, što svakako nije slučaj u kliničkim bolnicama gdje se program može regularno savladati uz sve propisane preduvjete). Priznavanje specijalizacija bez ispita i bez obavljenog propisanog programa predstavlja veliki nedostatak sustava specijalističkog usavršavanja i usavršavanja iz područja uže specijalizacije koji se i do sada preslobodno interpretirao. doc dr sc Natalija Dedic Plavetic, dr. med. spec internist, uži spec internističke onkologije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4522 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. | Podržavam stav: Članak 184. Predlaže se u članku 184. brisati stavak 1. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4523 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. | U članku 184. brisati stavak 1. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4524 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. | • Članak 184. Predlaže se u članku 184. brisati stavak 1. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4525 | Natalija Dedić Plavetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 185. | U članku 184. predlažemo brisati u cijelosti odredbu stavka 6. Obrazloženje: Regulirane profesije EU temeljno određuju način izobrazbe i stjecanja statusa regulirane profesije. Stečena prava rješavana su u reguliranim profesijama danom stupanja Hrvatske u EU. Nedopustivo je omogućavanje stjecanja kompetencija regulirane profesije kako je u ovom stavku predloženo te je isto potrebno brisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4526 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 186. | Vezano uz predloženi tekst odredbe članka 186. stavka 2. smatramo da u ugovorima o međusobnim pravima i obvezama ne bi trebala biti propisana nikakva obveza rada nakon završetka specijalističkog usavršavanja i položenog specijalističkog ispita. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4527 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 187. | Ovakvim uređenjem se ograničavaju prava poslodavca za ugovorno određivanje prava i obveza specijalizanata, iako očito troškovi specijalizacije i dalje padaju na teret poslodavca. Logično je da, ako zdravstvena ustanova osigurava sredstva za plaće i sve ostale troškove specijalizacije, onda i sama uređuje i uvjete pod kojima će liječnike slati na specijalizacije. Predlaže se ispuštanje regulative na temu ugovornih odnosa između poslodavca i kandidata te prepuštanje utvrđivanja međusobnih prava i obveza ugovorom jer se u protivnom direktno zadire u poslovni odnos poslodavca i radnika. Ovakvim ograničavanjem prava poslodavca direktno se utječe na poslovnu politiku zdravstvene ustanove, onemogućava se upravljanje kadrovskim resursima te dovodi u pitanje dugoročna opstojnost zdravstvene zaštite na području Krapinsko-zagorske županije. Što se tiče pitanja troškova specijalizacije, neprihvatljivo je da se ne uvažava stvarni trošak specijalizacije koji realno iznosi 800.000 do 1.200.000 kn za zdravstvenu ustanovu koja upućuje djelatnika na specijalizaciju, a prema Nacrtu Zakona prihvatljiv je tek višestruko manji iznos od svega cca 200.000 kn u slučaju odlaska specijalizanta na rad u drugu zdravstvenu ustanovu. Predlaže se ovo pitanje urediti na način da, ako specijalizant ili specijalist otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi s kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru. Istom odredbom stavlja se ravnatelje zdravstvenih ustanova u nezavidan položaj. Svaki ugovor sklopljen prema ovom Nacrtu Pravilnika potencijalno može bolnici donijeti štetu od gotovo 750.000 kuna (iznos stvarnih troškova specijalizacije za bolnicu umanjen za Pravilnikom predviđenu naknadu i Pravilnikom definirane troškove specijalizacije) za koje nema nikakvog osiguranja da će se kroz rad specijaliste ili na bilo koji drugi način vratiti. Ovakvo uređenje imao bi eventualno smisla kada bi troškove specijalizacije snosilo Ministarstvo zdravlja ili HZZP ili čak i kad bi svaka ustanova isplaćivala plaću za one mjesece koje je specijalizant u njoj i odradio. Međutim, nikako nije primjenjiv u situaciji kad ustanova sama iz vlastitih sredstava osigurava sredstva za specijalizacije, a liječnici veći dio specijalizacije odrađuju izvan te iste ustanove. Također, ovakvim Pravilnikom se neke ustanove stavljaju u povoljniji položaj (situacija kada specijalizant cijelu specijalizaciju odrađuje u matičnoj ustanovi) od ostalih. Istim člankom definirano je da specijalizant/specijalist odnosno zdravstvena ustanova u koju odlazi dužna nadoknaditi troškove specijalizacije i naknadu zbog neizvršene obveze rada u roku od 1 godine. Smatramo da je takav rok neprimjereno dugačak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4528 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 187. | U članku 187. Stavak 2. Nacrta prijedloga Zakona predlažemo unijeti dopunu tako da glasi: „(2) Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka specijalizant je obvezan priložiti suglasnost zdravstvene ustanove u kojoj će zasnovati radni odnos i suglasnost ustanove za koju se specijalizant usavršava.“ Navedeno smatramo potrebnim stoga što iz sada predloženog proizlazi kako ustanova za koju se specijalizant usavršava nema nikakvog utjecaja na odlazak specijalizanta, a čak možda niti saznanja o namjeravanom odlasku dok ju o tome ne obavijesti Ministarstvo zdravstva donoseći svoju prethodnu suglasnost. Može se dogoditi da je mogući nedostatak zdravstvenih radnika određenog profila koji bi nastupio odlaskom specijalizanta u drugu ustanovu bitniji argument od ponuđene financijske kompenzacija, a o tome najmeritornije može suditi ustanova za koju se specijalizant usavršava te stoga mora imati mogućnost iznijeti svoj stav o namjeravanom otkazu ugovora o radu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4529 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 187. | Članak 187. brisati stavak 4. „ Ako ministarstvo u roku iz stavka 3. ovoga članka ne odluči o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti, smatra se da je prethodna suglasnost dana.“ Davanje suglasnosti protekom roka ne smatramo dobrim rješenjem, te se predlaže brisati ovaj stavak. Članak 187. stavak 1. izmijeniti tako da glasi: Zdravstvena ustanova u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona stvarne troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona nastale do zasnivanja radnog odnosa i naknadu u iznosu tri proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu trajanja specijalističkog usavršavanja do dana prestanka radnog odnosa u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalizantom. Obrazloženje Sadašnja formulacija ove odredbe propisuje obvezu zdravstvene ustanove u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva na isplatu naknade po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, što znači da se ta ugovorna obveza odnosi na cjelokupno ugovorenu obvezu rada (odnosno jednostruko vrijeme trajanja specijalizacije) neovisno o tome koliko je specijalizant proveo na specijalizaciji do zasnivanja radnog odnosa u drugoj zdravstvenoj ustanovi. Primjerice, ako specijalizant nakon 10 mjeseci specijalističkog usavršavanja zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi temeljem prethodne suglasnosti ministarstva iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, obveza naknade iznosi jedna proračunska osnovica za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije što znači da je to naknada za 4 ili 5 godina (ovisno o trajanju specijalizacije). Stoga se predlaže utvrditi obvezu samo za vrijeme koliko je specijalizant proveo na specijalističkom usavršavanju do prestanka radnog odnosa. Naknada u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj nedovoljna je i tu je očiti nesrazmjer, te se predlaže utvrditi naknadu od najmanje tri proračunske osnovice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4530 | Jelena Rakić Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | Predlaže se dopuniti čl. 188 nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4531 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | St 2.: između riječi "roku" i "od" dodati: "koji će se urediti ugovorom iz članka 186. stavka 1., a ne može biti kraći" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4532 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | St. 4. između riječi "ravnatelj" i "donio" dodati: "ustanove u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4533 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | Brisati točku na kraju stavka 3 i dodati: "odnosno ne zasnuje radni odnos u ordinaciji u smislu Članka 46. ovoga zakona koja je u mreži javne zdravstvene službe tj. ima ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom." Obrazloženje: u slučaju specijalizacije za područje rada u PZZ, specijalizant se ne mora nužno zaposliti u ustanovi (domu zdravlja), već će služiti na korist društvu i ako putem ordinacije u smislu ovoga prijedloga zakona popuni upražnjeno mjesto u Mreži javne zdravstvene službe - na taj način također "vraća svoj dug specijalizacije" društvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4534 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | St. 2.: brisati tekst "i naknadu iz stavka 1. ovoga članka" - podržavam komentar HLK St. 3.: "Obveza iz stavka 1. ovoga članka..." ne treba li glasiti: "Obveza iz stavka 2. ovoga članka..."? (analogno članku 190. st. 3.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4535 | Miro Benčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | Predlažem da se dopuni čl. 188 nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4536 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | U članku 188. stavku 1. predlažemo iza riječi "radnog odnosa" staviti točku i brisati dio stavka koji glasi: "i naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalizantom." U stavku 2. predlažemo brisati dio odredbe koji glasi: "i naknadu iz stavka 1. ovoga članka". Obrazloženje: Hrvatska liječnička komora smatra skandaloznim unositi kaznene odredbe u postupcima stručnih usavršavanja kroz paušalne iznose obeštećenja. Hrvatska liječnička komora smatra kako realni iznosi troškova specijalizacija nisu sporni, a nerazvidni paušal u oblicima kazni nisu dopustivi u modernom demokratskom društvu već su vezani u totalitarističkim okružjima, a koje je Hrvatska napustila. U stavku 4. predlažemo iza riječi "radu" dodati riječi "ili ukoliko ustanova nema ugovorenu djelatnost iz područja specijalizacije". Obrazloženje: Ravnateljima ustanova ministarstvo prilikom usvajanja plana specijalizacija odobrava i specijalizacije izvan djelatnosti rada ustanova kada se navodi kako je u planu uvođenje novih djelatnosti. Ukoliko se nova djelatnost ne uvede. pitanje je kako riješiti spor s specijalizantom koji tada nije u mogućnosti nastaviti rad u ustanovi i to ne svojom krivnjom. Prijedlog rješava i to pitanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4537 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | Gradski ured za zdravstvo: Ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi sa kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4538 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | Predlažemo da se u članak 188. koji govori o obvezama specijalizanata, ugradi odredba prema kojoj je specijalizant, u slučaju otkazivanja ugovora o radu u zdravstvenoj ustanovi s kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen, dužan nadoknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4539 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | Što je sa situacijom kada specijalizacija i ugovor o radu budu prekinuti po sili zakona ili zbog bolesti/smrti? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4540 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | U stavku 2 jasno navesti da plaća i putni troškovi (sukladno Zakonu o radu) nisu dio troškova specijalizacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4541 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | PRIJEDLOG: Ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi sa kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4542 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | Članak 188. PRIJEDLOG : Ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi sa kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru. (1) Zdravstvena ustanova u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona stvarne troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona nastale do zasnivanja radnog odnosa i naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalizantom. (2) Ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona bez prethodne suglasnosti ministarstva, obvezan je naknaditi troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona nastale do otkaza ugovora o radu i naknadu iz stavka 1. ovoga članka, u roku od godine dana od dana otkaza ugovora o radu. (3) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona, a ne zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad. (4) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na specijalizanta za kojeg je ravnatelj donio odluku da nije zadovoljio na probnom radu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4543 | Koordinacija hrvatske obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | Predlaže se dopuniti čl. 188. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi u mreži javne zdravstvene službe na istom području koje pokriva zdravstvena ustanova iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4544 | Koordinacija hrvatske obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | Predlaže se izmijeniti čl. 188. st. 3. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a ne zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili ne nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi u mreži javne zdravstvene službe na istom području koje pokriva zdravstvena ustanova iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4545 | Boris Žulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. | . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4546 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189. | Sukladno prethodnim komentarima Komore u članku 189. stavku 1. predlažemo brisati dio odredbe koji se odnosi na " ugovorenu obvezu rada". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4547 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189. | Gradski ured za zdravstvo Prijedlog nadopuniti članak : Ako specijalist otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi sa kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4548 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189. | U članku 189. Stavak 2. Nacrta prijedloga Zakona predlažemo unijeti dopunu tako da glasi: „(2) Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka specijalist je obvezan priložiti suglasnost zdravstvene ustanove u kojoj će zasnovati radni odnos i suglasnost ustanove za koju se specijalist usavršavao.“ Navedeno smatramo potrebnim stoga što iz sada predloženog proizlazi kako ustanova za koju se specijalist usavršavao nema nikakvog utjecaja na odlazak specijalista, a čak možda niti saznanja o namjeravanom odlasku dok ju o tome ne obavijesti Ministarstvo zdravstva donoseći svoju prethodnu suglasnost. Može se dogoditi da je mogući nedostatak zdravstvenih radnika određenog profila koji bi nastupio odlaskom specijalista u drugu ustanovu bitniji argument od ponuđene financijske kompenzacija, a o tome najmeritornije može suditi ustanova za koju se specijalist usavršavao te stoga mora imati mogućnost iznijeti svoj stav o namjeravanom otkazu ugovora o radu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4549 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189. | Predlažemo i da se člankom 189. propiše da ako specijalist otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi s kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je nadoknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4550 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189. | Što je sa situacijom ako do otkaza ugovora o radu dođe po sili zakona ili zbog drugih okolnosti a ne zbog volje specijalista? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4551 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189. | PRIJEDLOG: Ako specijalist otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi s kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4552 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189. | Članak 189. PRIJEDLOG : Ako specijalist otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi sa kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru. (1) Ako specijalist prije isteka vremena ugovorene obveze rada iz članka 186. stavka 2. ovoga Zakona namjerava otkazati ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona i zasnovati radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad, obvezan je zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva. (2) Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka specijalist je obvezan priložiti suglasnost zdravstvene ustanove u kojoj će zasnovati radni odnos. (3) Ministarstvo je obvezno odlučiti o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, uvažavajući pri tome sljedeća mjerila: ◊ potrebu za zdravstvenim radnikom specijalistom na području osnivača zdravstvene ustanove iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona i ◊ ugovorenu specijalističku djelatnost poslodavca kod kojeg specijalist namjerava zasnovati radni odnos u mreži javne zdravstvene službe. (4) Ako ministarstvo u roku iz stavka 3. ovoga članka ne odluči o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti, smatra se da je prethodna suglasnost dana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4553 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | Smatram da pravilnik specijalističkog usavršavanja ne treba biti dio ovog Nacrta. Ako već mora onda nikako nije motivirajuće za mlade liječnike obveza novčane penalizacije za prekidanje ugovora kod poslodavca koji ga je uputio na spacijalizaciju. Eventualno treba ostat obveza ostanka u RH. Mladi specijalisti će uz druge političke odluke vezane uz prvenstveno stambeno pitanje ostajat i u manje "atraktivnim" bolnicama. "Specijalizacije za područje rada u PZZ, specijalist može skrbiti za istu populaciju ne samo kao djelatnik ustanove (DOMA ZDRAVLJA), nego i putem ordinacije u smislu ovoga prijedloga zakona te na taj način također "vraća svoj dug specijalizacije" društvu." - izvor BB | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4554 | Jelena Rakić Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | „Obveza iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ Naime, svrha specijalizacije je pružanje kvalitetnije zdravstvene skrbi, a postojeće odredbe djeluju destimulirajuće za pretežno mlade liječnike koji se imaju namjeru specijalizirati budući ih se pritom vrlo rigidno ograničava u daljnjoj karijeri. U slučajevima kada zdravstvene ustanove nisu uložile vlastita sredstva u usavršavanje liječnika nemaju pravo ta sredstva potraživati od liječnika koji bi nastavio pružanje zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj stoga se kao logično postavlja pitanje da li je svrha specijalizacije kontinuirano i kvalitetnije pružanje zdravstvene zaštite ili je svrha specijalizacije zadržavanje mladih liječnika u domovima zdravlja?! Ovakvim nepovoljnim odredbama koje su zapravo preuzete iz postojećih pravilnika o specijalističkom usavršavanju položaj liječnika koji se namjeravaju specijalizirati ili se već specijaliziraju ostaje isti, a to se već odražava kroz sve veći broj mladih liječnika koji odlaze u inozemstvu čime će nažalost u konačnici najviše biti pogođeni pacijenti. Radi navedenog, od iznimne je važnosti za budućnost zdravstva izmijeniti postojeće odredbe o specijalizaciji kako bi se prvenstveno mlađim liječnicima omogućili bolji uvjeti za rad i ostanak u Republici Hrvatskoj, a građanima posljedično kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4555 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | Brisati točku na kraju stavka 3 i dodati: "odnosno ne zasnuje radni odnos u ordinaciji u smislu Članka 46. ovoga zakona koja je u mreži javne zdravstvene službe tj. ima ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom." Obrazloženje: u slučaju specijalizacije za područje rada u PZZ, specijalist može skrbiti za istu populaciju ne samo kao djelatnik ustanove, nego i putem ordinacije u smislu ovoga prijedloga zakona te na taj način također "vraća svoj dug specijalizacije" društvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4556 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | St 2.: između riječi "roku" i "od" dodati: "koji će se urediti ugovorom iz članka 186. stavka 1., a ne može biti kraći" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4557 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | St 2.: brisati tekst "i naknadu iz stavka 1. ovoga članka" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4558 | Miro Benčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | Predlažem da se dopuni čl. 190 nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ Svrha specijalizacije je pružanje kvalitetnije zdravstvene skrbi, trenutno postojeće odredbe djeluju destimulirajuće za mlade liječnike koji se imaju namjeru specijalizirati jer ih se rigidno ograničava u daljnjoj karijeri. U slučaju da zdravstvene ustanove nisu uložile vlastita sredstva u usavršavanje liječnika nemaju pravo potraživati ta sredstva od liječnika koji bi nastavio pružanje zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj. Ovakvim nepovoljnim odredbama položaj liječnika koji se namjeravaju specijalizirati ili su na specijalizaciji ostaje isti, izrazito je destimulirajući i odražava se tako da sve veći broj mladih liječnika izražava želju o odlasku u inozemstvo, u konačnici time naviše gube korisnici zdravstvene zaštite odnosno pacijenti. Od iznimne je važnosti za budućnost zdravstva izmijeniti postojeće odredbe o specijalizaciji kako bi se prvenstveno mladim liječnicima omogućili bolji uvjeti za rad i ostanak u Republici Hrvatskoj i na taj način u konačnici građanima osigurala kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4559 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | U članku 190. stavku 1. predlažemo brisati dio stavka koji glasi: "i naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu neodrađene ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije,". Obrazloženje: Hrvatska liječnička komora smatra skandaloznim unositi kaznene odredbe u postupcima stručnih usavršavanja kroz paušalne iznose obeštećenja. Hrvatska liječnička komora smatra kako realni iznosi troškova specijalizacija nisu sporni, a nerazvidni paušal u oblicima kazni nisu dopustivi u modernom demokratskom društvu već su vezani u totalitarističkim okružjima, a koje je Hrvatska napustila. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4560 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | Članak 190. stavak 1. izmijeniti tako da glasi: „Zdravstvena ustanova u kojoj specijalist zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona stvarne troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona i naknadu u iznosu tri proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu neodrađene ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, s tim da se prigodom izračuna neodrađene ugovorne obveze, kao ugovorna obveza računa samo vrijeme provedeno na specijalističkom usavršavanju izvan ustanove iz članaka 186. stavaka 1. ovog Zakona, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalistom.“ Obrazloženje Naknada u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj nedovoljna je i tu je očiti nesrazmjer, te se pradlaže najmanje tri proračunske osnovice. Ukoliko naknada ostane u iznosu jedne proračunske osnovice, očito je da će doći do odljeva specijalističkog kadra iz manjih zdravstvenih ustanova u zdravstvene ustanove u velikim gradovima, koje će svoje potrebe za specijalističkim kadrom u velikom mjeri popunjavati „povlačenjem“ specijalista ili specijalizanata iz manjih gradova i „manjih“ zdravstvenih ustanova, što će za njih biti daleko povoljnije i „jeftinije“ od upućivanja na specijalizaciju. „Male“ zdravstvene ustanove trošit će znatna vlastita sredstva za specijaliziranje potrebnih specijalista, a bez njih će ostati uz minimalnu naknadu. Predlaže se prigodom izračuna neodrađene ugovornu obveze, kao ugovornu obvezu računati samo vrijeme provedeno na specijalističkom usavršavanja izvan ustanove iz članaka 186. stavaka 1. ovog Zakona. Vrijeme provedeno na radu u samoj ustanovi koja je uputila na specijalizaciju smatramo da se ne bi moglo računati u ugovornu obvezu ostanka na specijalizaciji po završetku specijalizacije. Navedena odredba se odnosi i na slučaj kad specijalista otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona, a ne zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad, te smatramo da je tim više potrebno napraviti predloženu izmjenu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4561 | Dunja Stolnik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | Zašto nijedan pravnik, ekonomist, politolog, učitelj, viša medicinska sestra, teoretski fizičar, elektrotehničar, psiholog, logoped itd. ne mora vraćati novce utrošene za svoje školovanje nego se u bilo kojem trenutku može odseliti u drugu državu i tamo raditi? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4562 | Koordinacija hrvatske obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | Svrha specijalizacije je pružanje kvalitetnije zdravstvene skrbi, a postojeće odredbe djeluju destimulirajuće za pretežno mlade liječnike koji se imaju namjeru specijalizirati budući ih se pritom vrlo rigidno ograničava u daljnjoj karijeri. Smatramo da mijenjanje statusa liječnika iz radnika u domu zdravlja u status radnika kod privatnog zdravstvenog radnika ili samostalnog privatnog zdravstvenog radnika, na istom području javno zdravstvene mreže gdje je liječnik i do sada radio, sa istim pacijentima, ne može biti penalizirano kako je to predviđeno predloženim nacrtom zakona budući domovima zdravlja, koji su mahom davatelji specijalizacija, ne nastaje nikakva šteta prvenstveno iz razloga što se mreža koju popunjavaju, na ovaj način održava ali isto tako i zbog činjenice što domovi zdravlja u velikom broju slučajeva za specijalizaciju nisu uopće utrošili vlastita sredstva. Mišljenja smo da je upravo zbog navedenih razloga potrebno napraviti distinkciju slučaja kada specijalizant ili specijalist ostaje u mreži javne zdravstvene službe koje pokriva davatelj specijalizacije od slučaja kada ne ostaje u mreži. Iz izloženog se kao logično nameće pitanje da li je svrha specijalizacije liječnika kontinuirano i kvalitetnije pružanje zdravstvene zaštite na području određene mreže javne zdravstvene službe ili je svrha specijalizacije zadržavanje mladih liječnika u domovima zdravlja?! Postojećim odredbama koje su zapravo preuzete iz postojećih pravilnika o specijalističkom usavršavanju položaj liječnika koji se namjeravaju specijalizirati ili se već specijaliziraju ostaje isti, a to se već odražava kroz sve veći broj mladih liječnika koji odlaze u inozemstvu čime će nažalost u konačnici najviše biti pogođeni pacijenti. Radi navedenog, smatramo da je od odlučne važnosti za budućnost zdravstva izmijeniti postojeće odredbe o specijalizaciji kako bi se prvenstveno mlađim liječnicima omogućili bolji uvjeti za rad i ostanak u Republici Hrvatskoj, a građanima posljedično kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita u budućnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4563 | Koordinacija hrvatske obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | Predlaže se dopuniti čl. 190. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi u mreži javne zdravstvene službe na istom području koje pokriva zdravstvena ustanova iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4564 | Koordinacija hrvatske obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | Predlaže se izmijeniti čl. 190. st. 3. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a ne zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili ne nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi u mreži javne zdravstvene službe na istom području koje pokriva zdravstvena ustanova iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4565 | Branko Križić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. | Poštovani, računanje "duga" u visini jedne proračunske osnovice za svaki neodrađeni mjesec nakon završetka specijalizacije je izrazito diskriminatorno od strane Zakona pri čemu je liječnik/specijalist oštećen u odnosu na poslodavca. Pri tome napominjem kako u RH nedostaje izraziti broj liječnika specijalista zbog čega su specijalizanti tijekom 5 godina i 3 mjeseca specijalizacije primorani pokrivati specijalistička dežurstva uz naknadu plaće za koeficijent specijalizanta. Navedena dežurstva nerijetko budu i po 4x mjesečno (prosjek 2-6 x mjesečno) čime liječnik na specijalizaciji svome poslodavcu odradi i do 96 h mjesečno pokrivajući nedostatak specijalista na štetu vlastite specijalizacije. Također bitno je napomenuti kako specijalizanti tijekom specijalizacije često budu "povlačeni" (osobito u ljetnim mjesecima) na rad kod poslodavca koji mu je omogućio specijalizaciju. Sukladno navedenom prisutno je konstantno kršenje Pravilnika o specijalističkom usavršavanju kojim nisu propisana obavezna dežurstva već usavršavanje od 40 sati tjedno, neprekidno. Stoga, da Zakon ne bude diskriminirajuć za liječnike na specijalizaciji predlažem da se vrijeme (satnica) specijalizanta provedeno u dežurstvima te tijekom povlačenja u matične ustanove evidentira te da se time umanji odrada specijaliste nakon odrađene specijalizacije i položenog specijalističkog ispita poštujući 40 satni radni tjedan. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4566 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 191. | U članku 191. stavku 1. predlažemo brisati dio odredbe koji glasi: ”, trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje,”. Obrazloženje: Navedeno je potrebno brisati jer iz zakonskog prijedloga ne nalazi se koji je to trošak ustanova, pogotovo što je trošak specijalizacija na teret Zavoda, a iskazano kao jedan od mjerila za utvrđivanje bolničkih limita. Sukladno prethodno navedenom predlažemo brisati odredbu stavka 2. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4567 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 191. | Stavak 1. - što je TOČNO "trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje"? Prema ovome svaka ustanova može zaračunati od sapuna do troška konca za šivanje rezne rane pri praktičnoj nastavi uz mentora (koji je i tako već naplatila HZZO-u). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4568 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 191. | U čl. 191. smatramo da stvarni troškovi nisu 200.000,00 kuna, koliko proizlazi iz Prijedloga Nacrta Zakona, već oni realno iznose od 800.000,00 do 1.200.000,00 kuna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4569 | Alen Piralić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 191. | Osvrnuo bih se kraće na trošak knjižice i zdravstvenih ustnaova. Barem za pripravnički staž doktor medicine SAM kupuje knjižicu i dnevnik u Narodnim novinama, pa pretpostavljam da je tako i u slučaju specijalizanata. U tom slučaju, ne razumijem kako je to trošak specijalizacije iz perspektive ustanove. ''(2) Trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje utvrđuje se za cijelo razdoblje trajanja specijalizacije u visini četverostrukog iznosa proračunske osnovice koja je važeća na početku obavljanja programa.'' Može li to netko iz Ministarstva objasniti? I opravdati taj ''trošak'' prikazujući transparentno strukturu troškova zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalizacija - pada mi na pamet cijena za vodu potrošenu za pranje ruku... Možemo li očekivati slične troškove za studente medicine koji taođer praksu odrađuju u zdravstvenim ustanovama? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4570 | Lada Rumora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Naziv primarijus pod istim uvjetima trebao bi se moći dodijeliti i specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4571 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4572 | Marko Ris | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4573 | Tihana Herceg Brlek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Obrazloženje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4574 | Amalija Bunjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedlog HKMB-a, HFD-a i HLJK-a. Predlažem da se članak 192, stavak 1 izmjeni na način da glasi: "(1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus." Predlažem da se članak 192, stavak 2 izmjeni na način da glasi: "(2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka." Objašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4575 | Sanja Zlodre | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4576 | Dubravka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4577 | Maja Dolčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4578 | Anamarija Đuras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4579 | Martina Prkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4580 | Mirjana Špehar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4581 | Sanja Krtanjek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4582 | Adriana Bokulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4583 | Sandra Židak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4584 | Željkica Jakoplić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. HKMB predlaže da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ Obrazloženje: HKMB se slaže sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4585 | Nikolina Benc | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4586 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4587 | Renata Laškaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4588 | Aida Hadži-Egrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4589 | Đurđa Winkler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Slažem se s komentarom HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4590 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4591 | Tomislav Rukavina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U članku 192. stavku 2. predlažemo brisati riječi: „i istaknutih medicinskih i dentalnih stručnjaka“, a zarez iza riječi: „fakultet“ zamijeniti s riječi: „i“. Iza stavka 2. predlažemo dodati stavak 3. koji bi glasio: „Kratice naziva primarijus pišu se iza imena i prezimena osobe kojoj je priznat naziv primarijus“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4592 | Ana Helena Lukšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4593 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U članku 192. stavak 1. predlaže se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ tako da glasi: - „(2)Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ i „farmaceutskih i medicinsko biokemijskih“, tako da glasi: - „(2)O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ OBRAZLOŽENJE: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi koji te zdravstvene struke (magistri farmacije i magistri medicinske biokemije) treba isključiti i negativno diferencirati u odnosu na ostale visokostručne zdravstvene struke. U nama susjednim zemljama ove struke imaju te mogućnosti i prava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4594 | Miljenka Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4595 | Ivana Horvat, KBC Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ Obrazloženje: Slažem se sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije treba isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4596 | Ivana Maradin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4597 | Barbara Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam u potpunosti prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4598 | Monika Doželenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4599 | Josip Knežević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4600 | Andrea Tešija Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4601 | Tajana Tunjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4602 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U članku 192. stavku 2. predlažemo brisati riječi: „i istaknutih medicinskih i dentalnih stručnjaka“, a zarez iza riječi: „fakulteta“ zamijeniti s riječi: „i“. Iza stavka 2. predlažemo dodati novi stavak 3. koji bi glasio: „Kratice naziva primarijus pišu se iza imena i prezimena osobe kojoj je priznat naziv primarijus“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4603 | LORENA HONOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4604 | Dahna Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Slažem se s prijedlogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da se magistrima farmacije specijalistima prizna naziv primarijus koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4605 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U članku 192. stavku 3. predlažemo brisati točku te dodati riječi "uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora". Predlažemo dodati stavak 4. koji glasi: "(4) Ako tijelo iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.” Obrazloženje: Kao i ranije kada se radi o pitanjima struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4606 | Tina Brenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4607 | Ana-Katarina Kralj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Slažem se s komentarom HKMB. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4608 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | HKMB predlaže da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ Obrazloženje: HKMB se slaže sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4609 | Ines Vukasović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4610 | Alenka Pezo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog da se magistrima farmacije i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine omogući stjecanje naziva primarijus uz ispunjene navedene uvjete. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4611 | Sandra Drmić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“. Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Objašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4612 | Tara Rolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Predlažem da se članak 192. stavak 1 izmjeni na način da se "doktorima dentalne medicine specijalistima" dodaju: "magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima" "Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju znanstvenih radnika, može se priznati naziv orimarijus." Članak 192., stavak 2 iza riječi "medicinskog i dentalnog fakulteta" dodati riječi "i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta" te iza riječi "medicinskih i dentalnih stručnjaka" dodati "farmaceutskig i medicinsko-biokemijskih" da glasi: "O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih te medicinsko-biokemijskih stručnjaka." Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi zbog kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (posebice specijalisti ove dvije zdravstvene struke) trebali isključiti iz ove mogućnosti. (HKMB, HLJK, HFD) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4613 | Leida Tandara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog da se magistrima farmacije i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine omogući stjecanje naziva primarijus uz ispunjene navedene uvjete. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4614 | Dario Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Predlažem da se članak 192, stavak 1 izmjeni na način da glasi: "(1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus." Predlažem da se članak 192, stavak 2 izmjeni na način da glasi: "(2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka." Objašnjenje: Nema argumentacije da bi magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijaliste i magistre farmacije specijaliste trebalo tretirati drugaćije nego druge dvije priznate kategorije zdravstvenih radnika (doktore medicine specijaliste i doktore stomatologije specijaliste). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4615 | Josipa Raguž | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko- biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4616 | Ana Pocrnja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4617 | Josipa Periša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4618 | Gordana Juričić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Članak 192, stavak 1. podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore; nakon „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima“ Obrazloženje: ne vidim objektivnog razloga zbog kojeg bi ove zdravstvene struke bile isključene | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4619 | Višnja Jureša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Članku 30 U stavku (1) treba dodati podstavak ''izvođenje laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine.'' Pojašnjenje: Budući se preko 80% kliničkih odluka liječnika danas (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije) zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, opravdano je uvrstiti ovaj podstavak. U stavku (2) termin ''laboratorijska djelatnost'' treba zamijeniti s ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03) i ravnopravan je s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Pojašnjenje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrte laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Članak 33. Termin ''laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost'' bi trebalo zamijeniti terminom ''medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost''. Pojašnjenje: Ponovno se upotrebljava termin ''laboratorijska djelatnost'' koji nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja, tj. nositelju djelatnosti: magistru medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. Predlažem termin u Stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: Puni naziv je u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 54. U stavak (5) predlažem se brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 96. U stavku (2) predlažem dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku (1) ovog članka se navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu učestalo koristi medicinske proizvode. Članak 103. Kako i u Članku 30., stavku (2) i u Čl. 103., stavku (2) se ponovno nabrajaju djelatnosti iz PZZ. Na isti način je u ovom slučaju potrebno naziv ''laboratorijska dijagnostika'' u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, potrebno zamijeniti s nazivom ''medicinsko-biokemijska djelatnost''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti, na nivou PZZ, radi. Članak 116. U stavku (2) predlažem zamijeniti ''medicinsko-biokemijska'' u ''specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 120. Predlažem izmjenu termina ''medicinske biokemije'' u ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' Pojašnjenje: Puni naziv je usklađen s točnim nazivljem studija i zanimanja koje se pod istim nazivom nalazi u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. U stavku (2), podstavku 5 termin ''medicinske biokemije'' predlažem zamijeniti terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnom pojašnjenju. Članak 146. Predlažem da se u Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje se sastoji od 9 članova uključe sve 4 zdravstvene struke integriranih zdravstvenih sveučilišnih studija sa specijalizacijama, tj. doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Poput kolega iz HLJK smatram kako se navedenim profesijama treba priznati status zdravstvenih suradnika, a ne kao zdravstvene radnike budući im primarni stupanj srednjoškolskog i/ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. U stavku (2) nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Članak 171 U članku se predlaže izmjena termina ''medicinske biokemije'' s terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnim pojašnjenjima. Članak 179 U stavku (2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine te im izdaje odgovarajuća odobrenja za samostalni rad. Struka ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Osim toga, od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine su uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. Predlažem da se u stavku (1) izmijeni na način da se iza riječi ''doktorima dentalne medicine specijalistima'' dodaju riječi ''magistrima farmacije, specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima''. Predlažem da se u stavku (2) iza riječi ''medicinskog i dentalnog fakulteta'' doda tekst ''te farmaceutsko-biokemijskog fakulteta'', a da se iza riječi ''medicinskih i dentalnih stručnjaka'' doda tekst ''te farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka''. Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od dobivanja ove titule. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4620 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4621 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4622 | Emilija Katarina Lozo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4623 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4624 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4625 | Katarina Vilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4626 | Ante Orbanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4627 | Iva Matkovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4628 | Darija Kuruc Poje | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4629 | SLAVEN FALAMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | Apsolutno podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore jer nema razlog da se isto primjenjuje samo na liječnike a ne i na druge zdravstvene djelatnike a naročito na doktore dentalne medicine specijaliste, magistre farmacije specijaliste i magistre medicinske biokemije specijaliste koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalist. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4630 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | U članku 192. stavak 1. predlaže se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ tako da glasi: - „(2)Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ i „farmaceutskih i medicinsko biokemijskih“, tako da glasi: - „(2)O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ OBRAZLOŽENJE: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi koji te zdravstvene struke (magistri farmacije i magistri medicinske biokemije) treba isključiti i negativno diferencirati u odnosu na ostale visokostručne zdravstvene struke. U nama susjednim zemljama ove struke imaju te mogućnosti i prava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4631 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. | • Članak 192. Predlaže se u članku 192. stavku 1. iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi: „magistrima farmacije specijalistima“ Predlaže se u članku 192. stavku 2. iza riječi „dentalnog“ dodati riječi: „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta“, te iza riječi: „dentalnih“ dodati riječi: „i farmaceutskih“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4632 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193. | Skreće se pažnja da Zakon o radu omogućava najduže ukupno trajanje radnog vremena od 50 sati. Istovremeno, prema Nacrtu prijedloga prekovremeni rad ne može iznositi više od 180 sati godišnje. Navedene odredbe su značajno ograničavajući faktor u zakonitoj organizaciji rada obzirom na stanje liječnika na „tržište“ i stvarno odrađivane prekovremene sate. Smatramo da je iznos od 180 sati godišnje, odnosno maksimalno 250 sati godišnje prekovremenog rada, premali iznos, pogotovo kad smo svjesni da često nedostaje kadra (osobito liječnika), a rad je u određenim djelatnostima u zdravstvu potrebno organizirati u kontinuitetu, dakle kroz 24 h dnevno. Uglavnom, djelatnici žele raditi prekovremeno jer im se isto i uredno plati, međutim tada obično ravnatelji zdravstvenih ustanova bivaju prekršajno odgovorni za premašivanje prekovremenih sati, a s druge strane su pak odgovorni ako pučanstvu ne osiguraju zdravstvenu zaštitu. Valja navesti da niti u Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, a niti u Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nismo uočili mogućnost trajanja prekovremenog rada u maksimalnom iznosu od 250 sati godišnje. Stoga, predlaže se barem povećanje satnice od 48 na 50 sati tjedno i omogućavanje zaposlenicima, koji to žele, da rade i više. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4633 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193. | U članku 193. stavku 8. predlažemo brisati točku i dodati riječi "prosječno kroz četiri mjeseca.” Obrazloženje: Obzirom na posebnosti radnog vremena (dežurstva, pripravnosti, rad po pozivu) utvrđivanjem referentnog vremena od četiri mjeseca osiguralo bi se pridržavanje zakonskih odredbi. Predlažemo brisati predloženi tekst stavaka 9.i 10. te unijeti potpuno nivi tekst stavaka 9., 10., 11. i 12. kako slijedi: ”(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, zbog potrebe posla, a uz prethodni pisani pristanak radnika, ukupno trajanje radnog vremena u tjednu može iznositi i više od 48 sati, ali ne više od 180 sati godišnje osim ako je kolektivnim ugovorom ugovoreno drugačije, ali ne duže od 250 sati godišnje. (10) Evidenciju pisanih pristanaka radnika vodi poslodavac. (11) U izuzetim slučajevima ukoliko je ugroženo pružanje zdravstvene zaštite građanima prekovremeni rad radnika godišnje može trajati i duže od utvrđenog u stavku 9. ovog članka, ali samo uz pisanu suglasnost radnika. (12) Za prekovremni rad radniku pripada dodatak od 50% uvećanja uobičajene plaća radnika koja uključuje osnovnu plaću i dodatke na osnovnu plaću, obračunata za svaki pojedini sat rada." Stavci 11.-13. postaju stavcima 13.-15. Obrazloženje: Problem velikog manjka liječnika u pružanju zdravstvene zaštite kompenzira se prekovremenim satima u broju većem broju od dopuštenog nadležnim zakonom. EU direktiva omogućava izuzeća, u skladu s direktivom (opt-out sustav). Poštujući EU direktivu o radnom vremenu i izuzeća, ovim prijedlogom riješiti će se dio pravnih problema u pružanju zdravstvene zaštite. Prekovremeni sati više ne bi predstavljali nelegalan rad, već izvanredan rad kada je on neophodan uz pristanak radnika i evidenciju utvrđenih pristanaka od strane poslodavca. Istom, riješiti će se i pitanje plaćanja prekovremenih sati kako su to uredile neke od država EU. Sve navedeno postaje Lex specialis u odnosu na Zakon o radu te se time osigurava nesmetano pružanje zdravstvene zaštite građanima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4634 | Leonardo Bressan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193. | U stavku 8. dodati tekst " uključujući i rad u posebnom dežurstvu" ... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4635 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193. | Prema Zakonu o radu jasno su definirani uvjeti za prekorad - kada, tko i koliko smije raditi prekovremeno. Ovaj članak je u jasnoj koliziji sa tim uvjetima jer se prekorad definira kao rad ZBOG VANREDNIH UVJETA. S obzirom kako je organiziran rad naših zdravstvenih ustanova dežurstvo, pripravnost i rad po pozivu su dio REDOVNOG RADA ZDRAVSTVENIH USTANOVA i ni na koji način ne predstavljaju VANREDNE UVJETE. Budući da je već bilo sudskih sporova vezano za ovu jasnu koliziju zakona apeliram na pisca ovog prijedloga da uskladi terminologiju i pravila koja propisuje sa postojećim zakonima - prije svega sa Zakonom o radu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4636 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193. | (1) Zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost u mreži javne zdravstvene službe obvezne su pružati zdravstvenu zaštitu sukladno ugovorenim uslugama sa Zavodom. Rad u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost može se organizirati u jednoj ili više smjena, turnusu i na druge načine u skladu s potrebama stanovništva i oblicima pružanja zdravstvenih usluga. Predlažem da se ne propisuje "neprekidnost" pružanja zdravstvenih usluga za sve ustanove s obzirom da su samo bolnice ustanove koje su dužne pružati uslugu 24 sata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4637 | Boris Žulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193. | Treba dodati članak (14) Neopravdani nedolazak na vrijeme zamjene na radno mjesto na kojemu se pruža zdravstvena zaštita zbog čega je potrebno duže ostati na radnom mjestu iako je radno vrijeme proteklo, predstavlja teži oblik kršenja radne discipline. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4638 | Ante Božidar Jurić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193. | (4) Dežurstvo jest oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno vrijeme u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Valjalo bih u ovom stavku nadodati, način (sukladno Pravilniku kao i Ugovoru sa HZZO i poslodavcem) naknade za rad dežurstva u bolničkim i vanbolničkim ustanovama u dežurstvu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4639 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 194. | dodati nakon ◊ u primarnoj zdravstvenoj djelatnosti organiziranjem rada u jednoj ili dvije smjene, pomicanjem radnog vremena te pripravnošću i dežurstvom prema potrebama stanovništva ◊ u djelatnosti palijativne skrbi osigurati pripravnost mobilnog palijativnog tima tijekom vikenda, blagdana i praznika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4640 | Vinko Pešić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | svakako dodati članak koji će obvezati ministra da donese Pravilnik kojim će se definirati način i uvjeti za sklapanje ugovora. Dosadašnja iskustva govore da svaka županija ima drugačiji pogled na posebna dežurstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4641 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | S obzirom da je raspored lokacija i provođenja posebnog dežurstva u domeni JPS, a njegovo obavljanje u domeni Zavoda, događa se u praksi da su uvjeti rada u takvim dežurstvima ekstremno različiti u pojedinim krajevima RH. Naime, budući da je ovako podijeljena odgovornost za organizaciju između lokalnih (JPS) i državnih (Zavod) čimbenika, najčešće se "sklepa" nekakav prostor u kojem, često bez osnovnih sredstava za rad, u provincijskim mjestima gdje nema nikakvih uvjeta za standardan (a kamoli kvalitetan!) rad liječnika (nepostojanje osnovne dijagnostike, a često nema u blizini ni dežurne ljekarne, o bolnici da ne govorimo!) cijena rada (koju kao jedinstvenu za RH određuje Zavod!) ni približno ne pokriva troškove rada. Da zaključim, jedna od mogućnosti osiguravanja koliko-toliko pravednijeg načina ugovaranja bilo bi propisivanje uvjeta ugovaranja pravilnikom Ministarstva i svakako ostavljanjem na izbor zainteresiranim stranama hoće li se posebno dežurstvo zbilja ugovarati ili ne - iako je to i prema trenutno važaćem zakonu obaveza, ima krajeva RH gdje ono nikad nije zaživjelo (većinom zbog nedovoljnog broja zdravstvenih djelatnika već i za redovni rad!) Posebno dežurstvo ne smije biti nametnuto kao obaveza, već se radi o nadstandardu. Uvrštavanjem istoga u prijedlog Zakona ne smatram da je nametnuta obaveza pošto st. 4. određuje da se isto uređuje ugovorom na što, pak, nitko ne može biti prisiljen. Ipak, nije zgorega zato početak 1. stavka promijeniti da glasi "Posebno dežurstvo, kao oblik zdravstvene zaštite iznad standarda," | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4642 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | U članku 195. iza stavka 3. predlažemo dodati novi stavak 4. koji glasi: (4) ”Lokacije posebnog dežurstva iz stavka 3. moraju ispunjavati sve propisane minimalne uvjete u pogledu prostora i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti.” Stavak 4. postaje stavak 5. Obrazloženje: Ovom dopunom spriječila bi se praksa dežuranja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u uvjetima koji ne ne zadovoljavaju niti minimalne standarde. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4643 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | U stavku 1. predlažemo brisati dio kojim je propisano točno radno vrijeme, obzirom da se ono regulira ugovorom s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a na temelju odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite. U stavku 2. predlažemo da se umjesto riječi „obavljaju“ navede „dužni su obavljati“, i na taj način jasnije propiše da se radi o obvezi domova zdravlja i privatnih zdravstvenih radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4644 | Dom zdravlja Čakovec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | Liječnici domova zdravlja uvijek sudjeluju u posebnim dežurstvima jer je to jedini način da taj nadstandard funkcionira, pa smtaramo da u tom smislu treba uvesti obvezu, odnosno u st. 2. navesti da posebno dežurstvo moraju obavljati domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4645 | Suzana Posavčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | Posebno dežurstvo je nadstandard te predstavlja rad izvan ugovorenog radnog vremena s HZZO- om. Jasno naznačiti da je potreban ugovor dviju strana te treba osim cijene rada prema HLK, definirati i sve druge obveze - osiguranja, povrede i sl. U takvom obliku dežurstava trebaju sudjelovati svi doktori medicine s važećom licencom (isljkučujući bolničke liječnike koji dežuraju) da bi svi podnijeli " rasterećenje" HMP i hitnih prijema u bolnicama , a ne samo i opet PZZ. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4646 | Leonardo Bressan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | St. 4. izmijenti na način da se "Obavljanje posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom između županije odnosno Grada Zagreba i dom zdravlja/privatnog zdravstvenog radnika koji obavlja zdravstvenu djelatnost u ordinaciji." obzirom da takvu vrstu potreba utvrđuje upravo županija odnosno Grad Zagreb, te se cijena takvog nadstandarda mora urediti tim ugovorom, izvan ugovorenog odnosa sa Zavodom, a po minimalnoj cijeni sata rada koju određuje nadležna Komora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4647 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | Gradski ured za zdravstvo Članak 195. stavak 3 nadopuniti - Potreban broj lokacija kao i raspored provođenja posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju tijela nadležna za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave, u suradnji s nadležnim domom/domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4648 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | U stavku 1. predlažemo brisati dio kojim je propisano točno radno vrijeme, obzirom da se ono regulira ugovorom s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a na temelju odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite. U stavku 2. predlažemo da se umjesto riječi „obavljaju“ navede „dužni su obavljati“, i na taj način jasnije propiše da se radi o obvezi domova zdravlja i privatnih zdravstvenih radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Predlažemo da se u stavku 3. navede da potreban broj lokacija kao i raspored provođenja posebnog dežurstva utvrđuju tijela nadležna za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave „u suradnji s nadležnim domom zdravlja“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4649 | Alen Stojanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | Podržavam prijedlog Koordinacije hrvatske obiteljske medicine kao najkorisniji. Pisac ovog prijedloga zakona nije uzeo u obzir da već sada u ustanovama za Hitnu medicinsku pomoć imamo ugovorom o djelu "zaposlene" liječnike djelatnike bolnica i drugih zdravstvenih ustanova. Jednako tako bi trebalo omogućiti ugovaranje rada u posebnom dežurstvu domova zdravlja sa svim zainteresiranim liječnicima koji imaju važeću licencu (odobrenje za samostalan rad) - bez potrebe odobrenja poslodavca. Ovime se olakšava administracija a ne ulazimo u područje sukoba interesa jer posebno dežurstvo je specifična djelatnost i ne ulazi u domenu rada niti jedne druge zdravstvene ustanove - osim doma zdravlja (koji je organizator i ugovaratelj). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4650 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | Članak 195. stavak 2 treba dopuniti tako da glasi: „Posebno dežurstvo iz stavka 1. ovoga članka obvezni su obavljati domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4651 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | (2) Posebno dežurstvo iz stavka 1. ovoga članka obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Umjesto obavljaju staviti moraju obavljati | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4652 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | Članak 195. (1) Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 – 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 – 20.00 sati. (2) Posebno dežurstvo iz stavka 1. ovoga članka obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Umjesto obavljaju staviti moraju obavljati (3) Potreban broj lokacija kao i raspored provođenja posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju tijela nadležna za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave. (4) Obavljanje posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom između Zavoda i doma zdravlja/privatnog zdravstvenog radnika koji obavlja zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4653 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | U stavku 2. umjesto "obavljaju" staviti "moraju obavljati". S obzirom na iskustvo u organiziranju rada posebnog dežurstva za vrijeme " koncesija" potrebno je staviti obvezu, a ne mogućnost izbora kao do sada jer nema organiziranih dežurstava zbog nezainteresiranosti privatnih zdravstvenih djelatnika (koncesionara) za rad u ovom obliku organiziranja zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4654 | Koordinacija hrvatske obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | Predlaže se dopuniti čl. 195. st. 4. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će se sklapati ugovori za obavljanje posebnog dežurstva iz ovog članka.„ Smatramo da je potrebno dopuniti odredbu koja se odnosi na obavljanje posebnog dežurstva iz razloga što zakonom nisu definirani način i uvjeti obavljanja posebnog dežurstva ponajprije pitanje naknade za sudjelovanje u dežurstvu, osiguranja od odgovornosti i osiguranja za slučaj ozljede na radu, putnih troškova, potrošnje uputnica, recepata itd. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4655 | Ante Božidar Jurić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. | u ovom Članku, potrebito je dopuniti Stavak 1 ovog Članka 195. i to: " Valjalo bih u ovom stavku nadodati, način (sukladno Pravilniku kao i Ugovoru sa HZZO i poslodavcem) naknade za rad dežurstva " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4656 | Ante Božidar Jurić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 199. | U ovom Članku, Stavak 1 valjalo bih nadodati iza riječi "štrajku" slijedeće: " kako je to sporazumno određeno Kolektivnim Ugovorom između ministarstva i sindikata. " Tako da bih u konačnici Stavak 1 glasio: " (1) Štrajk u zdravstvenim djelatnostima zdravstvenih ustanova ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja prema općim propisima o štrajku kako je to sporazumno određeno Kolektivnim Ugovorom između ministarstva i sindikata. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4657 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 202. | (3) izbacuje se Predlažem da se izbaci obveza slanja godišnjeg plana unutarnjeg nadzora ministarstvu. Radi se o nepotrebnom birokratiziranju i papirologiji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4658 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 203. | U članku 203. stavku 3. predlažemo iza riječi "medicinske" dodati riječ "etike i". Obrazloženje: Nije dovoljno samo utvrđivati propuste s pozicije deontologije već i etike sukladno Etičkom kodeksu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4659 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 203. | U stavku 3. članka 203. iza riječi „načela“ dodaju se riječi „etike i“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4660 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 204. | Viši zdravstveni inspektor, zdravstveni inspektor i drugi službenici ovlašteni za provedbu nadzora ne mogu biti osobe koje: – nisu državljanin Republike Hrvatske, – su članovi političke stranke, – su osuđeni ili se protiv njih vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – su osuđeni ili se protiv njih vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4661 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 206. | dodati: Stručnjak iz stavka 1. ovog članka ne može biti osoba koja: – nije državljanin Republike Hrvatske, – je član političke stranke, – je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4662 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 208. | U čl. 208. st. 8. koji glasi: „Inspektor obavlja inspekcijski nadzor bez prethodne najave, ali je prije početka obavljanja nadzora obvezan o svojoj nazočnosti obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, ako je dostupna.“ predlaže se da se riječi „bez prethodne najave ali je prije početka obavljanja nadzora obvezan o svojoj nazočnosti obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, ako je dostupna“ brišu te da se zamijene riječima „uz prethodnu najavu.“ Obrazloženje: Inspekcijski nadzor se može provesti jedino uz prethodnu najavu, uzimajući u obzir prirodu i način rada nadziranih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4663 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 209. | U čl. 209. st. 1. točka 3. koji glasi:“U provedbi inspekcijskog nadzora u nadziranom subjektu inspektori imaju sljedeće ovlasti: 3. obaviti nadzor u nazočnosti zdravstvenog radnika kojeg je zatekao na radu i bez prisustva odgovorne osobe“ predlaže se da se iza riječi „radu“ stavi „.“ te da se brišu riječi „bez prisustva odgovorene osobe“. Obrazloženje: Odgovorna osoba mora biti prisutna nadzoru budući je ista odgovorna za sve moguće nepravilnosti koje se mogu naći prilikom nadzora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4664 | Poliklinika Medikol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 209. | Članak 209. stavak 1. točka 3. predlažemo da se mijenja i glasi: 3. obaviti nadzor u nazočnosti zdravstvenog radnika kojeg je zatekao na radu i uz obvezno prisustvo odgovorne osobe. Obrazloženje: Smatramo da je nedopustivo da se nadzor provodi bez nazočnosti odgovorne osobe. Zdravstveni radnik zatečen na svom radnom mjestu dužan je znati i dati informacije vezano uz svoje radno mjesto, ali nikako nije upoznat niti ovlašten iznositi podatke u ime ustanove. Točno se zna tko su odgovorne osobe ustanove koje odgovaraju kazneno i materijalno za cjelokupno poslovanje, pa tako i za zakonitost i stručnost rada ustanove. Ovakvim rješenjem se u praksi daje ovlast zatečenim zdravstvenim radnicima da poduzimaju radnje i daju izjave u ime ustanove, za što svakako nisu ovlašteni. Točkom 10. i 11. dane su prevelike ovlasti inspektorima, koje su moguće samo za iznimne situacije i teške povrede a koje je potrebno jasno definirati Pravilnikom, stoga predlažemo dopunu stavka 2. na način da glasi: Stavak 2. „Ovlasti iz stavka 1. točke 10. i 11. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4665 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 209. | U članku 209. stavku 1. predlažemo točku 10. izmijeniti na način da glasi: "10. privremeno oduzeti predmete i presliku ili fotografiju izvorne medicinske i druge dokumentacije koja može poslužiti kao dokaz” Obrazloženje: Sukladno pozitivnim zakonskim propisima postoje odredbe o čuvanju medicinske dokumentacije. Oduzimanje izvorne medicinske dokumentacije upitno je ne samo iz pozicije obveze čuvanja medicinske dokumentacije, već i pozicije sigurnosti podataka sukladno novim propisima o tajnosti podataka, a što uskoro stupa na snagu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4666 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 216. | U čl. 216. koji glasi: „Protiv rješenja koje donosi inspektor nije dopuštena žalba već se protiv tog rješenja može pokrenuti upravni spor. „ predlaže se da se brišu riječi „nije dopuštena žalba već se protiv tog rješenja može pokrenuti upravni spor,“ te da se zamijene riječima „ dopuštena je žalba koja se podnosi ministarstvu nadležnom za zdravstvo“. Obrazloženje: Hrvatska komora primalja smatra da se protiv rješenja koje donosi inspektor mora omogućiti žalba drugostupanjskom tijelu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4667 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 220. | U čl. 220. koji glasi: „Inspektor je odgovoran: 1. ako pri nadzoru propusti poduzeti, odnosno narediti mjere koje je po zakonu bio obvezan poduzeti, odnosno narediti, 2. ako prekorači svoje zakonske ovlasti, 3. ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nepravilnostima, odnosno nedostacima.“ predlaže se iza točke 3. dodati točku 4. koja glasi: „4. ako ne postupa u skladu s etičkim kodeksom državnih službenika“ Obrazloženje: Postupanje inspektora mora biti u skladu sa pravilima struke i njegovo ponašanje mora biti u skladu sa etičkim i moralnim načelima iz Etičkog kodeksa državnih službenika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4668 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4669 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4670 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. | U članku 221. predlaže se izmjena teksta tako da isti glasi: - „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE:Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori. | Nije prihvaćen | Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora. |
| 4671 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. | HKMB predlaže izmijeniti članak 221. na način da glasi : “Ministarstvo provodi upravni nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa te zakonitošću rada i postupanja komora i drugih pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u skladu s odredbama posebnih zakona.“ Predlaže se brisati članke 222.-228. | Nije prihvaćen | Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora. |
| 4672 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4673 | Željana Leskur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4674 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. | Podržavam stav Hrvatske ljekarnčke komore i Hrvtskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4675 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. | Pdržavam stav. Članak 221., Predlaže se mijenjati članak 221. tako da glasi: „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori | Nije prihvaćen | Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora. |
| 4676 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. | U članku 221. predlaže se izmjena teksta tako da isti glasi: - „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE:Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori. | Nije prihvaćen | Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora. |
| 4677 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. | • Članak 221., Predlaže se mijenjati članak 221. tako da glasi: „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori | Nije prihvaćen | Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora. |
| 4678 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4679 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. | U čl. 222. st. 1. t. 1. brisati riječ "osobito" i u t. 4. brisati riječi "svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4680 | HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. | Članak 222. potrebno je brisati Obrazloženje: Ovaj članak brisati te ga uskladiti sa člankom 69. Zakona o sustavu državne uprave koji je definirao odnos ministarstava i pravnih osoba sa javnim ovlastima u provedbi mjera po provedenom stručnom nadzoru. | Nije prihvaćen | Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave. |
| 4681 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. | Članak 222. predlažemo izmijeniti u cijelosti na način da glasi: "U provedbi upravnog nadzora iz članka 221. ovoga Zakona ministarstvo je ovlašteno osobito;: 1. nadzirati zakonitost, pravodobnost i pravilnost obavljanja povjerenih poslova državne uprave 2. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave, a osobito obustaviti od izvršenja akte tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u povjerenim im poslovima državne uprave te predložiti Vladi Republike Hrvatske poduzimanje mjera propisanih posebnim zakonom, predložiti razrješenje čelnika pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zakonom kojim je ovlaštenje preneseno, 3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, 4. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. Ministarstvo je u obavljanju poslova državne uprave dužno surađivati s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave.” Obrazloženje: Predloženo je u skladu sa člankom 69. Zakona o sustavu državne uprave premda se pri tome zanemaruju odredbe Zakona o liječništvu koje samo govore o obvezi dostave izvješća: Članak 40. U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za zdravstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke vodeći računa o samostalnosti i neovisnosti liječničke profesije. Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti ministru nadležnom za zdravstvo u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih nije u mogućnosti dostaviti. Ovim prijedlogom unaprijedilo bi se ne samo koordinacija ministarstva i komora već bi dovelo do poboljšanja rada komora u područjima javnih ovlasti. | Nije prihvaćen | Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave. |
| 4682 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. | Predlaže se brisati predloženi članak 222. Obrazloženje: Ovaj članak brisati te ga uskladiti sa člankom 69. Zakona o sustavu državne uprave koji je definirao odnos ministarstava i pravnih osoba sa javnim ovlastima u provedbi mjera po provedenom stručnom nadzoru. | Nije prihvaćen | Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave. |
| 4683 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. | Predlaže se brisati predloženi članak 222. | Nije prihvaćen | Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave. |
| 4684 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. | Podržavam prijedloge HLJK I HFD | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4685 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. | Predlaže se brisati predloženi članak 222. | Nije prihvaćen | Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave. |
| 4686 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. | • Članak 222. Predlaže se brisati predloženi članak 222. | Nije prihvaćen | Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave. |
| 4687 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4688 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223. | Predlaže se brisati predloženi članak 223. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4689 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223. | U članku 223. potrebno je propisati kojim aktom Ministar imenuje Povjerenstvo. U članku 223. dodaje se stavak 3. koji glasi „Osoba koja je imenovana u Povjerenstvo za upravni nadzor mora imati najmanje isti stupanj obrazovanja sukladno odredbama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“ broj: NN 22/13, 41/16) kao i osoba nad čijim se radom provodi nadzor unutar Komora i drugih pravnih osoba koje imaju javne ovlasti te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji imaju javne ovlasti u zdravstvenoj djelatnosti u povjerenim im poslovima državne uprave.“. Obrazloženje: Uvođenjem navedene odredbe osigurava se da osobe koje provode nadzor imaju barem identične kompetencije kao i osobe čiji se rad nadzire. Propisivanjem navedenog minimuma osigurao bi se određeni kvalifikacijski minimum koji bi provoditelji nadzora trebali ispunjavati. | Nije prihvaćen | Stavkom 2. članka 223. propisano je da ministar pravilnikom propisuje uvjete koje moraju ispunjavati ovlašteni državni službenici imenovani u Povjerenstvo za upravni nadzor. Članovi Povjerenstva imenuju se posebnom odlukom ministra. |
| 4690 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223. | Podržavam prijedloge HFD, HLJK | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4691 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223. | Podržavam prijedloge HFD, HLJK | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4692 | Domagoj Križaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223. | dodati: Ovlašteni državni službenik imenovan u Povjerenstvo za upravni nadzor ne može biti osoba koja: – nije državljanin Republike Hrvatske, – je član političke stranke, – je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4693 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223. | Predlaže se brisati predloženi članak 223. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4694 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223. | • Članak 223. Predlaže se brisati predloženi članak 223. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4695 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4696 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224. | U članku 224. stavku 2. izraz "može privremeno izuzeti predmete i" predlažemo zamijeniti izrazom ”može uzeti” Obrazloženje: Osim u slučajevima kaznenih djela, izuzimanje izvorne dokumentacije upitnog je pravnog osnova već i uslijed tajnosti podataka i profesionalnih tajni, a što je uređeno drugim zakonima. | Nije prihvaćen | Ova odredba je u skladu s odredbama istog sadržaja u drugim zakonima. |
| 4697 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224. | Predlaže se brisati predloženi članak 224. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4698 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224. | U stavku 2. članka 224. brišu se riječi „predmete“ jer takve ovlasti nisu propisane Zakonom o sustavu državne uprave niti ih se može provoditi bez sudskog naloga. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da se izvorna dokumentacija izuzima samo privremeno, što je potrebno zbog mogućeg prikrivanja dokaza. Privremenim izuzimanjem izvorne dokumentacije ne postupa se suprotno odredbam pozitivnih propisa koji definiraju čuvanje dokumentacije Zaštita i sigurnost osobnih podataka mora biti osigurana bez obzira da li se izuzima izvorna dokumentacija ili preslika dokumentacije. |
| 4699 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224. | Podržavam prijedloge HLJK I HFD | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4700 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224. | Predlaže se brisati predloženi članak 224. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4701 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224. | • Članak 224. Predlaže se brisati predloženi članak 224. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4702 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4703 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225. | Čl. 225. st. 3. brisati. Obrazloženje:Izvanredni upravni nadzor mora biti jasno definiran jer u protivnom može biti predmet zloporabe. U ovom stavku nije jasno definirano kada se može provesti stoga predlažemo da se ovaj stavak biše. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4704 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225. | U članku 225. u stavku 3. izraz "drugih državnih tijela, pritužbi pravnih i fizičkih osoba ili u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama" predlažemo zamijeniti izrazom "zainteresiranih tijela". Obrazloženje: Predloženo bolje osigurava mogućnost provođenja izvanrednog upravnog nadzora. Predlažemo brisati u cijelosti stavak 5. Obrazloženje: Postupci upravnih nadzora bilo koje vrste usmjereni su na poboljšanje rada i sustava te se ne bi smjelo koristiti u mogućim drugim pravnim procesima, a što bi se primjenom predloženog stavka moglo događati. Radi se o obvezi koja se nameće Povjerenstvu za upravni nadzor, a kojom se ”utvrđeno činjenično stanje” izlaže pravnim procesima umjesto ispravljanja eventualno utvrđenih nepravilnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4705 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225. | Predlaže se brisati predloženi članak 225. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4706 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225. | U stavku 1. članka 225. brišu se riječi:“kontrolni“ te se u istom članku briše stavak 4. U stavku 2. članka 225. iza riječi: „godinu“ dodaju se riječi: „koji se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva najmanje 30 dana prije provođenja nadzora“ Stavak 3. članka 225. mijenja se i glasi: “Izvanredni upravni nadzor može se provesti povodom zahtjeva drugih državnih tijela. Ministarstvo će prethodno zatražiti očitovanje od prijavljenih pravnih osoba“ U stavku 5. članka 225. brišu se riječi: „i drugih zainteresiranih pravnih ili fizičkih osoba“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4707 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225. | Podržavam stav HFD,HLJK | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4708 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225. | Predlaže se brisati predloženi članak 225. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4709 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225. | • Članak 225. Predlaže se brisati predloženi članak 225 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4710 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4711 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226. | Predlaže se brisati predloženi članak 226. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4712 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226. | U stavku 1. članka 226. Iz izvješća je potrebno brisati mjere i rokove za izvršenje mjera, jer izvješće ne sadrži pouku o pravnom lijeku temeljem koje bi se nadzirana stranka imala pravo žaliti ili pokrenuti upravni spor i zaštiti svoja prava i interese. U stavku 2. članka 226 iza riječi „nadzora“ dodaju se riječi“ na koje se je nadležna pravna osoba dužna očitovati u roku od 30 dana od zaprimanja izvješća" | Nije prihvaćen | Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora. |
| 4713 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226. | Podržavam prijedloge HLJK I HFD | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4714 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226. | Predlaže se brisati predloženi članak 226. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4715 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226. | • Članak 226. Predlaže se brisati predloženi članak 226. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4716 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4717 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227. | Čl. 227. st. 1. predlaže se da glasi: "Ministarstvo rješenjem naređuje pravnoj osobi s javnim ovlastima otklanjanje nezakonitosti ili većih nepravilnosti u donošenju općih akata pravne osobe i rješavanju upravnih stvari u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti e postupanje protivno Statutu i općim aktima pravne osobe, koje se utvrde u provedbi upravnog nadzora u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti te rok za njihovo otklanjanje." Čl. 227. st. 2. t.4. i t. 5. predlaže se da glase. "4. narediti pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti pravne osobe, čelnika nadziranog tijela ili odgovorne osobe u pravnoj osobi te radnika u pravnoj osobi u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti 5. podnijeti prijavu nadležnom tijelu za utvrđivanje kaznene ili prekršajne odgovornosti radnika i čelnika nadziranog tijela ili odgovorne osobe u pravnoj osobi u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti" | Nije prihvaćen | Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora. |
| 4718 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227. | Članak 227. predlažemo izmijeniti u cijelosti na način da glasi: ” (1) Ako u provedbi upravnog nadzora Povjerenstvo za upravni nadzor ministarstva ocijeni da postoje određene nezakonitosti ili nepravilnosti u obavljanju povjernih poslova državna uprave, od nadzire pravne osobe i tijela može zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave, te predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave. (2) Ministarstvo može poduzeti i druge mjere utvrđene u članku 222. ovog Zakona. (3) Mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obvezujuće su i odgovorne osobe nadzirane pravne osobe i tijela obvezne su osigurati provedbu istih u zadanim rokovima.” Obrazloženje: Članak 222. kako je naveden u prijedlogu Zakona komplicira upravni nadzor, pogotovo što neke od odredbi navedenog članka prema Zakonu o sustavu državne uprave pripadaju inspekcijskom nadzoru, a ne upravnom nadzoru. Predložena izmjena članka 222. sukladna je članku 22. Zakona o sustavu državne uprave i pravno se odnosi na odredbe istog zakona u dijelu upravnog nadzora | Nije prihvaćen | Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora. |
| 4719 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227. | Predlaže se brisati predloženi članak 227. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4720 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227. | Članak 227. u potpunosti je potrebno uskladiti sa Zakonom o sustavu državne uprave i stoga se predlaže: Stavak 1. mijenja se i glasi: „Ministarstvo rješenjem određuje pravnoj osobi s javnim ovlastima otklanjanje nezakonitosti u donošenju općih akata pravne osobe i rješavanju upravnih stvari u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti“. Potrebno je definirati pojam „veće nepravilnosti“ u slučaju zadržavanja postojeće formulacije. Korištenje pojmova čiji sadržaj i domašaj nije u potpunosti moguće odrediti objektivnim kriterijima može dovesti do arbitrarnog tumačenja i pravne nesigurnosti prilikom provođenja nadzora. Stavak 2. - brisati t. 1. - Budući da ne može nitko obustaviti Statut ili drugi opći akt osim Suda, a Ministarstvo može uskratiti suglasnost prilikom donošenja ili izmjena općih akata i Stututa. Ovakvo blokiranje rada institucije je nedopustivo bez odluke Ustavnog suda je li neki propis u skladu da Zakonom. - brisati t. 4. - Navedeno je potrebno brisati iz razloga što se zakonskom odredbom protupravno intervenira u organizaciju samostalne pravne osobe te njezine institucije čija je unutarnja organizacija utemeljena na zakonskoj ili podzakonskoj odredbi odnosno vlastitim aktom donesenim na temelju zakonske ili podzakonske odredbe. Također postupak utvrđivanja odgovornosti državnih službenika i namještenika definiran je odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Narodne novine“ broj: 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17). Pored navedenog pojedine institucije unutar pravnih osoba koje su podvrgnute nadzoru temeljem odredaba ovog zakona imaju utvrđenu odgovornost prema svojem članstvu koje ga bira te razrješuje u slučaju nastupanja određenih okolnosti. t. 5. podnijeti prijavu nadležnom tijelu za utvrđivanje kaznene ili prekršajne odgovornosti radnika i čelnika nadziranog tijela ili odgovorne osobe u pravnoj osobi. Temeljem članka 204. Zakon o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17) propisano je kako je svatko dužan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti koje mu je dojavljeno, ili za koje je saznao. Slijedom navedenog ovakva odredba je nepotrebno definirana u zakonu koji bi trebao biti temeljni propis za reguliranje zdravstvene zaštite. Stavak 3. - Protiv rješenja ministarstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. PRIJEDLOG - U stavku 3. članka 227. dodaje se rečenica koja glasi: „Ukoliko je protiv Rješenja Ministarstva pokrenut upravni spor, Ministarstvo može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje Rješenje iz razloga radi kojih bi Sud moga poništiti takvo Rješenje ili oglasiti Rješenje ništavim.“ Stavak 4. članka 227. mijenja se „odgovorne osobe nadzirane pravne osobe i upravnog tijela“ i glasi „nadzirana tijela“. i riječ "zadanim" mijenja se i glasi "zakonskim" | Nije prihvaćen | Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora. |
| 4721 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227. | Podržavam prijedloge HLJK I HFD | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4722 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227. | Predlaže se brisati predloženi članak 227. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4723 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227. | • Članak 227. Predlaže se brisati predloženi članak 227. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4724 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4725 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228. | Predlaže se brisati predloženi članak 228. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4726 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228. | U članku 228. dodaje se t. 4. koja glasi: „4. ako prekrši odredbe Zakona o državnim službenicima.“ U istom članku dodaje se stavak 2. koji glasi: „2. Član Povjerenstva čija odgovornost bude utvrđena čini tešku povredu službene dužnosti te će se provesti postupci propisani Zakonom o državnim službenicima.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom na činjenicu da su odredbama Zakona o državnim službenicima jasno propisane povrede službene dužnosti (lake i teške) pa tako i ponašanje suprotno Etičkom kodeksu državnih službenika, kao i vođenje postupka za povrede službene dužnosti. |
| 4727 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228. | Podržavam stav HLJK.HFD | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4728 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228. | Predlaže se brisati predloženi članak 228. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4729 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228. | • Članak 228. Predlaže se brisati predloženi članak 228. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4730 | Suzana Posavčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230. | Mrtvozorstvo mora biti dobrovoljno. Činjenica da se i do sada liječnike nije kontaktiralo prije imenovanja i mnogi su saznali da su mrtvozornici iz sredtava priopćavanja (moj primjer). Ukoliko mrtvozore doktori medicine, onda to trebaju biti svi s važećom licencom bez obzira na mjesto rada, au slučaju drugih zdravstvenih radnika definirati koji su to. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4731 | Leonardo Bressan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230. | U st. 1. nakon teksta "imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove." dodati tekst "te s njima sklapa poseban ugovor o obavljanju takve poslove, po cijenama koje iutvrđuje nadležna Komora." | Nije prihvaćen | Organizaciju i rad mrtvozorničke službe provodi jedinica područne (regionalne) samouprave. |
| 4732 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230. | Predlažemo da se u stavku 1. umjesto „na prijedlog općinskih, odnosno gradskih vijeća“ navede „na prijedlog nadležnog tijela jedinica lokalne samouprave za zdravstvo“ ili „na prijedlog gradonačelnika odnosno općinskih načelnika“. | Nije prihvaćen | Općinska, odnosno gradska vijeća najbolje mogu procijeniti potrebe za imenovanjem doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove. |
| 4733 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230. | Člankom 230. stavkom 1, propisano je da predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave na prijedlog općinksih, odnosno gradskih vijeća imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove. Obezu je važno odgovarajuće utvrditi i za nositelje ordinacija, čak i u slučaju kada nema prijedloga općinskog/gradskog vijeća. | Primljeno na znanje | Obveza utvrđivanja nastupa smrti, vremena i uzroka smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove, sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosi se i na privatne zdravstvene radnike – doktore medicine koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. |
| 4734 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230. | Predlaže se izmjena članka 230. stavak 1. tako da glasi: „Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove po prijedlogu župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba.“ te da se u stavku 2. istog članka doda da su obvezni obavljati poslove utvrđivanja nastupa smrti, uzroka i vremena smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove samo privatni zdravstveni radnici u ordinacijama u mreži javne zdravstvene službe, a ostali zdravstveni radnici u privatnoj praksi to mogu | Nije prihvaćen | Općinska, odnosno gradska vijeća najbolje mogu procijeniti potrebe za imenovanjem doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove. |
| 4735 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230. | (1) Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave na prijedlog općinskih, odnosno gradskih vijeća imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove. Obvezu odgovarajuće utvrditi i za nositelje ordinacija, čak i u slučaju kada nema prijedloga općinskog/gradskog vijeća. | Primljeno na znanje | Obveza utvrđivanja nastupa smrti, vremena i uzroka smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove, sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosi se i na privatne zdravstvene radnike – doktore medicine koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. |
| 4736 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230. | Članak 230. (1) Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave na prijedlog općinskih, odnosno gradskih vijeća imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove. Obvezu odgovarajuće utvrditi i za nositelje ordinacija, čak i u slučaju kada nema prijedloga općinskog/gradskog vijeća. (2) Obveza utvrđivanja nastupa smrti, vremena i uzroka smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove, sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave iz stavka 1. ovoga članka, odnosi se i na privatne zdravstvene radnike – doktore medicine koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. (3) Vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih u zdravstvenoj ustanovi, utvrđuje doktor medicine te ustanove. | Primljeno na znanje | Obveza utvrđivanja nastupa smrti, vremena i uzroka smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove, sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samuprave, odnosi se i na privatne zdravstvene radnike – doktore medicine koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. |
| 4737 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. | Predlažemo promjenu stavka 7. na način: "Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica lokalne samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe." | Nije prihvaćen | Prijedlogom izmjena neće se ujednačiti cjelovitost pristupa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave. |
| 4738 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. | Člankom 232. stavkom 7. propisano je da troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica područne (regionalne) samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe. Smatramo da bi troškove trebala snositi općina ili grad u kojoj se osoba ukapa ili nadležni Centar za socijalnu skrb. | Nije prihvaćen | Prijedlogom nije jednoznačno utvrđena nadležnost institucije koja snosi troškove pokopa. |
| 4739 | Zagrebačka županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. | U članku 262. predlažemo promjenu stavka 7. "Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica LOKALNE samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe." | Nije prihvaćen | Prijedlogom izmjena neće se ujednačiti cjelovitost pristupa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave. |
| 4740 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. | U članku 232. stavak 7. predlaže se izmijeniti tako da glasi: „Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi nadležni centar za socijalnu skrb.“ | Nije prihvaćen | Prijedlogom izmjena neće se ujednačiti cjelovitost pristupa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave. |
| 4741 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. | Stavak 6. i 7. izmijeniti na način da se umjesto "jedinice područne (regionalne) samouprave", stavi "jedinice lokalne samouprave" | Nije prihvaćen | Prijedlogom izmjena neće se ujednačiti cjelovitost pristupa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave. |
| 4742 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. | (7) Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica područne (regionalne) samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe. Troškove snositi grad/općina u kojoj se osoba ukapa ili nadležni CZSS (RH) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4743 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. | Članak 232. (1) Pokop umrle osobe obavlja se nakon što je smrt utvrđena, a u pravilu u vremenu od 24 do 48 sati od nastupa smrti. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na temelju posebnog odobrenja sanitarnog inspektora, pokop se može obaviti i prije isteka roka od 24 sata, odnosno nakon isteka roka od 48 sati od nastupa smrti. (3) Nakon isteka roka od 48 sati od nastupa smrti može se obaviti i pokop posmrtnih ostataka umrle punoljetne osobe koja je za života dala suglasnost za korištenje njezinoga tijela u znanstvene ili nastavne svrhe nakon smrti. (4) Tijelo umrle osobe koja nije dala suglasnost za korištenje svojega tijela u nastavne i znanstvene svrhe može se koristiti u te svrhe ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: ◊ ako se umrla osoba tome za života nije protivila u pisanom obliku ◊ ako u roku od 48 sati nije podnesen zahtjev za pokop ili kremiranje, i ◊ ako etičko povjerenstvo nadležne visokoškolske ustanove suglasno s korištenjem tijela umrle osobe u nastavne i znanstvene svrhe. (5) Pokop umrle osobe iz stavka 3. i 4. ovoga članka obavlja visoko učilište zdravstvenog usmjerenja o svom trošku, uz poštovanje pijeteta prema umrloj osobi, a prema mjesnim i vjerskim običajima. (6) U slučaju nepreuzimanja tijela umrle osobe u roku od 48 sati od nastupa smrti, pokop posmrtnih ostataka umrle osobe obavit će se u suradnji zdravstvene ustanove, nadležnog centra za socijalnu skrb i jedinice područne (regionalne) samouprave nadležne prema mjestu prebivališta umrle osobe. (7) Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica područne (regionalne) samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe. Troškove snositi grad/općina u kojoj se osoba ukapa ili nadležni CZSS (RH) (8) Ministar pravilnikom propisuje postupak i način davanja suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka. | Nije prihvaćen | Prijedlogom nije jednoznačno utvrđena nadležnost institucije koja snosi troškove pokopa. |
| 4744 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. | U Nacrtu prijedloga Zakona ponovno nije jasno određeno pitanje podmirenja troškova obdukcije u slučaju neprirodne smrti ili smrti nepoznatog uzroka. Predlažemo članak 235. stavak 3. dopuniti odredbom koja glasi: „Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, koja je obavljena po nalogu imenovanog mrtvozornika jedinice područne (regionalne) samouprave, osiguravaju se iz državnog proračuna. | Nije prihvaćen | Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 4745 | Specijalna bolnica za psihijatriju i palijativnu skrb Sveti Rafael Strmac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. | Stavkom 2. točkom 4. određeno je da se obdukcija provodi "kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi ili u prostoru trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili u ordinaciji". Smatramo da je potrebno iz ove odredbe izuzeti osobe koje su umrle u zdravstvenim ustanovama primajući palijativnu skrb, osnosno izuzeti palijativnu djelatnost, osim ako postoje i razlozi za provođenje obdukcije određeno točkama 1. do 3. istoga članka. Iz dosadašnjega iskustva osobe na palijativnoj skrbi umiru u pravilu radi osnovne bolesti radi koje je i indiciran prijem na palijativnu skrb te je postupak traženja ne provođenja obdukcije (propisan u članku 236.) u koji se uključuje i patolog dodatno opterećenje i neugodnost za članove obitelji, koje obitelj ne očekuju budući da su upoznati sa značenjem palijativne skrbi, a samo provođenje obdukcije u ovim slučajevima nepotrebno je oskvrnuće tijela umrle osobe čija se dostojanstvena smrt kroz palijativnu skrb osigurava. Predlažemo da se pitanje obdukcije posebno uredi za djelatnost palijativne skrbi obzirom na njezine specifične postavke te da se obdukcija predvidi kao iznimka, a ne kao obveza, i to za slučajeve određene čl.235. st.2 točkama 1-3. i čl.236 st.2. Zakona, a da se u uobičajenim okolnostima kada nastupi prirodna smrt radi uzroka pružanja palijativne skrbi obdukcija ne provodi, bez administracijskog postupka za neprovođenje obdukcije (čl.236. st.1. Zakona), a uzimajući u obzir činjenicu da je smrt očekivani ishod na kraju pružanja palijativne skrbi. | Nije prihvaćen | U navedenim situacijama obdukcija se mora provesti. |
| 4746 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. | Člankom 235. stavkom 3. utvrđeno je da se sredstva za obdukciju osiguravaju iz državnog proračuna. Predlažemo da se sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, koja je obavljena po nalogu imenovanog mrtvozornika jedinice područne (regionalne) samouprave, osiguravaju iz državnog proračuna i doznačavaju temeljem podnesenog zahtjeva jedinice područne (regionalne) samouprave. | Nije prihvaćen | Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 4747 | Zagrebačka županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. | U članku 235., stavku 2., predlaženo izmjenu točke 2. tako da glasi "kada je to potrebno radi utvrđivanja uzroka smrti po zahtjevu mrtvozornika imenovanog od strane jedinice područne (regionalne) samouprave radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi." | Nije prihvaćen | Predložena izmjena obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 4748 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. | U članku 235. stavku 2. dodaje se točka 5. koja glasi: „5. u slučajevima iz drugih medicinskih razloga, a koji mogu biti sumnja na nasilnu smrt, iznenadna smrt kod koje je uzrok nepoznat, odnosno nejasan“. Uz to, dodaje se stavak 6. koji glasi: „Obdukcija iz stavka 2. točke 5. obavlja se po nalogu mrtvozornika, a sredstva za obdukciju osiguravaju se u proračunu jedinice područne (regionalne) samouprave.“ Ovo pitanje treba regulirati s obzirom da je u Pravilniku o načinu pregleda umrlih te utvrđivanja vremena i uzroka smrti („Narodne novine“ 46/11., 6/13. i 63/14.) u članku 13. stavak 1. utvrđeno je da je mrtvozornik obvezan uputiti tijelo umrle osobe na obdukciju kako je navedeno u predloženoj točki 5. stavka 2., a niti jednim propisom nije utvrđeno tko osigurava sredstva za tu namjenu pa su županije, s obzirom na obvezu organizacije mrtvozorničke službe na svom području, to plaćale. | Nije prihvaćen | Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 4749 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. | (3) Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 1. ovoga članka osiguravaju se iz državnog proračuna. Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, koja je obavljena po nalogu imenovanog mrtvozornika jedinice područne (regionalne) samouprave, osiguravaju se iz državnog proračuna i doznačavaju temeljem podnesenog zahtjeva jedinice područne (regionalne) samouprave. | Nije prihvaćen | Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 4750 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. | Članak 235. (1) Radi utvrđivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrle osobe. (2) Obdukcija se provodi: 1. kada postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u vezi s izvršenjem kaznenog djela 2. kada je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi 3. kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrle osobe 4. kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi ili u prostoru trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnosti ili u ordinaciji. (3) Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 1. ovoga članka osiguravaju se iz državnog proračuna. Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, koja je obavljena po nalogu imenovanog mrtvozornika jedinice područne (regionalne) samouprave, osiguravaju se iz državnog proračuna i doznačavaju temeljem podnesenog zahtjeva jedinice područne (regionalne) samouprave (4) Obdukcija iz stavka 2. točke 4. ovoga članka provodi se na trošak obveznika plaćanja troškova liječenja umrle osobe, a obdukcija iz stavka 2. točke 3. ovoga članka na zahtjev i trošak obitelji umrle osobe kada je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u slučaju kad je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi, a sudjelovala je u kliničkom ispitivanju lijeka ili medicinskoga proizvoda, odnosno drugom znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi, obdukcija se provodi na trošak nositelja odobrenja za provođenje kliničkog ili znanstvenog ispitivanja sukladno posebnome zakonu. | Nije prihvaćen | Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 4751 | Boris Žulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. | Stavak (2) treba dodati riječ "obavezno" na način: Obdukcija se obavezno provodi: ........ Isto tako treba dodati stavak (4). Izuzeće od obaveznog obavljanja obdukcije moguće je samo ukoliko se umrla osoba za života o tomu pisano izjasnila što je evidentirano u osobnom kartonu kod liječnika obiteljske medicine ili usmeno liječniku tijekom liječenja u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je preminula. | Nije prihvaćen | U navedenim situacijama obdukcija se mora provesti. |
| 4752 | Mirjana Stupnišek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4753 | Martina Kramar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4754 | Katarina Pajtak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4755 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4756 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4757 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | * točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4758 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4759 | Silvia Arbanas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi. | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4760 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4761 | HRVATSKA UDRUGA LABORATORIJSKE MEDICINE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | Stavak 1: Potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4762 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | Točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4763 | Neven Sučić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | Točka (1) Potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4764 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4765 | Sanela Mišetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | Točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4766 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | Točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi. | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4767 | Matea Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4768 | Erna Mirković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | Članak 236. (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4769 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4770 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4771 | Doris Lulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4772 | Maja Šare | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi. | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4773 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4774 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4775 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. | - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi | Nije prihvaćen | Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik. |
| 4776 | Mateja Anđel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239. | HUKPZZ Hrvatska udruga koncesionara PZZ 18.04.2018 22:25 12 1 Čl 239 : Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine.......Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska komora primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u u zdravstvu ....... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4777 | Jelena Matoković-Bistrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239. | čl. 239 dodati Hrvatska komora liječnika PZZ i ostale komore u zdravstvu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4778 | Dijana Mršić Novački | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239. | Podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4779 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239. | Tražimo zakonsku mogućnost osnivanja vlastite komore svih zdravstvenih struka koje su nezadovoljne statusom unutar postojećih ili izlazak iz postojećih, te pridruživanje srodnim, što ovim Člankom nije predviđeno, već je automatski onemogućeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4780 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239. | Čl 239 : Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine.......Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska komora primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u u zdravstvu ....... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4781 | Mateja Anđel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. | HUKPZZ Hrvatska udruga koncesionara PZZ 18.04.2018 22:27 11 0 ČL 240: Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem ....... ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, dragovoljno se učlanjuju u komore iz Čl 239 ovoga Zakona 1 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4782 | Jelena Matoković-Bistrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. | čl. 240....umjesto riječi obavezno, staviti DOBROVOLJNO se učlanjuju u komore, te izdavanje licenci prebaciti na MZ uz naknadu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4783 | Dijana Mršić Novački | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. | Podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ-a - DRAGOVOLJNO UČLANJIVANJE U KOMORE | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4784 | HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. | Članak 240 potrebno je definirati na ovaj način: Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem, prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost kao i oni koji obavljaju djelatnost temeljem rješenja Ministarstva zdravstva, na području Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona. Obrazloženje: ovaj članak potrebno nadopuniti na način da se propiše obveza članstva u Komorama svima pripadnicima reguliranih profesija u zdravstvu koju obavljaju djelatnost svoje profesije u sustavu zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4785 | Megi Pavletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. | Članak 240. Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diploskim studijem ili specijalističkim preddiplomskim i diplomskim stručnim studijem, sveučilišni i stručni prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske kao i oni koji obavljaju zdravstvenu djelatnost temeljem rješenja Ministarstva zdravstva, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona. Obrazloženje: mišljenja smo da je ovaj članak potrebno nadopuniti da obuhvati sve razine obrazovanja zdravstvenih radnika kako smo ovdje i naveli te kako je potrebno dodatno definirati da članovi komora moraju biti i svi oni koji obavljaju poslove temeljem rješenja Ministarstva zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4786 | HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. | Članak 240 treba glasiti ovako: ''Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diploskim studijem ili specijalističkim preddiplomskim i diplomskim stručnim studijem, sveučilišni i stručni prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske kao i oni koji obavljaju zdravstvenu djelatnost temeljem rješenja Ministarstva zdravstva, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona.'' Obrazloženje: mišljenja smo da je ovaj članak potrebno nadopuniti da obuhvati sve razine obrazovanja zdravstvenih radnika kako smo ovdje i naveli te kako je potrebno dodatno definirati da članovi komora moraju biti i svi oni koji su dio reguliranih profesija u zdravstvu a zdravstvenu djelatnost obavljaju temeljem rješenja Ministarstva zdravstva. Odnosno ovaj članak potrebno je nadopuniti na način da se propiše obveza članstva u Komorama svima pripadnicima reguliranih profesija u zdravstvu koju obavljaju djelatnost svoje profesije u sustavu zdravstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4787 | Andrija Lesar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. | Potrebno je nadopuniti i obuhvati sve razine obrazovanja zdravstvenih radnika te je potrebno definirati da članovi komora moraju biti i svi oni koji obavljaju poslove temeljem rješenja Ministarstva zdravstva. Članak 240. bi trebao glasiti: "Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomski i diplmoskim studijem ili specijalističkim preddiplomskim i diplomskim stručnim studijem, sveučiliãni i stručni prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske kao i oni koji obavljaju zdravstvenu djelatnost temeljem rješenja Ministarstva zdravstva, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4788 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. | Tražimo da se umjesto obveznog učlanjivanja u komore, stavi dobrovoljno članstvo čime bi se komore borile za svoje članove i time ih kvalitetnije predstavljale i zastupale. Na taj način bi se onemogućio monopol komore nad jednom strukom (kao do sada HKDM nad dentalnim tehničarima) i osigurala opcija izlaska ili izdvajanja nezadovoljnih članova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4789 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. | ČL 240: Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem ....... ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, dragovoljno se učlanjuju u komore iz Čl 239 ovoga Zakona | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4790 | Udruga fizioterapeuti u kući | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 241. | Želimo istaknuti primjere iz dosadašnje prakse iz kojih je razvidno da se u Zakon o zdravstvenoj zaštiti trebaju ugraditi kaznene odredbe prema institucijama sa javnim ovlastima, a posebice prema komorama u zdravstvu. Osnivanjem komora Ministarstvo zdravstva komorama daje javne ovlasti i iznimno visok stupanj samostalnosti u radu što podržavamo. No s druge strane dobivene javne ovlasti moraju biti adekvatno nadzirane. Svjedoci smo prakse npr. Hrvatske komore fizioterapeuta koja ne provodi mjere izrečene nakon upravnog nadzora provedenog od strane Ministarstva zdravstva (npr Izvješće o provedenom nadzoru 06. studeni 2015, KLASA 040-01/14-01/12, mjera 22,23,24 i 25). Samim time se postavlja pitanje koja je svrha upravnog nadzora osim savjetodavne ukoliko se izrečene mjere ne provode u praksi. Samostalnost komora je tolika da u praksi npr. Hrvatska komora fizioterapeuta, čak ni kada se u upravnom postupku na Visokom upravnom sudu potvrde donesena rješenja različitih institucija, ne postupi po presudama suda (npr: Presuda poslovni broj UsII-2/16-8). Također – u individualnom slučaju produžetka licencnog razdoblja za članove ili postupku izdavanja licenci, te priznavanja inozemne stručne kvalifikacije komora donosi pogrešna rješenja te osporava članovima pravo na rad (npr: Presuda poslovni broj UsI-5161/13-24). Kako se članovi u takvom slučaju obraćaju Ministarstvu zdravstva kao nadležnoj isntituciji, tako od istoga traže pravnu zaštitu. Svjedoci smo da se niti nakon provedenog Upravnog nadzora nad radom komore ne vrše korekcije netočno izdanih rješenja te se članovi za daljnu zaštitu prava moraju obračati Upravnim sudovima. Smatramo da Ministarstvo mora imati bolju kontrolu i efikasnije metode korekcije procesa u komorama u zdravstvu. Također smatramo da je važno istaknuti da kaznene odredbe ne bi smjele biti financijske jer se komore financiraju iz članarina članova koji to po zakonu moraju biti. Smatramo da bi ministarstvo nakon učinjenog nadzora, a posebice nakon završenog upravnog postupka, moralo moći izvršiti smjenu odgovorne osobe, ili tijela komore te korigirati uočene nepravilnosti. Ministarstvo mora moći efikasno kontrolirati instituciju sa javnim ovlastima koju je osnovalo. I tu se ne može govoriti o autonomiji struke, jer su sve zdravstvene struke sudionici procesa kojim upravlja Ministarstvo zdravstva u skladu sa zakonskim propisima. Osnivanjem komora Ministarstvo je delegiralo dio posla kojega je godinama obavljalo, na komore koje sada rade kao autonomni sustavi, potpuno izvan kontrole osnivača. Samoregulacija kroz delegatske principe se pokazuje nedostatna posebice u dijelu provođenja izbornog procesa za delegate, tijela ili predsjednika komore. Transparency international je u slučaju Hrvatske komore fizioterapeuta na to posebno upozorio u svojim dopisima. Povjerenik za pravo na pristup informacija jasno je, u donesenim rješenjima, upozorio na netransparentnost u postupanju. Zbog svega navedenoga smatramo da je neophodno potrebno pronači načine kontrole rada i procesa u komorama u zdravstvu, te nači načina da ministarstvo u slučaju potrebe može promtno reagirati i korigirati propuste posebice u slučaju kada se isti odnose na pravo na rad članova komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4791 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 241. | U članku 241. riječ „zakon“ mijenja se i glasi „zakonima“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4792 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 241. | Tražimo ingerenciju i nadzor komora od strane resornog ministarstva koje im je dalo javne ovlasti, zbog jamčenja zaštite svih onih koji su argumentirano i s razlogom nezadovoljni i izloženi nezakonitom postupanju i nejednakosti ( kao dentalni tehničari u HKDM). Tražimo Zakonom zajamčenu jednakost svih članova komora, osiguravanje jednakog statusa i potpunu autonomiju pripadajućih struka unutar istih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4793 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 242. | U članku 242. stavku 1. u točki 12. izraz "visoke stručne spreme" predlažemo izmijeniti sukladno ranijim obrazloženjima. U točki 16. iza riječi "staž" predlažemo dodati riječi "ili sekundarijat". Obrazloženje: Usklađivanje s odredbama prijedloga zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4794 | Hrvatski zavod za telemedicinu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 242. | Molimo dodati nove stavke 23. i 24. "23. postupa protivno odredbama članka 38. stavka 6., 7. i 13. ovog Zakona. 24. postupa protivno odredbama članka 137. stavka 3. ovog Zakona. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4795 | Hrvatska komora fizioterapeuta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 245. | U stavku 1. članka 245. iza riječi "trgovačko društvo" dodati riječi "ili privatna ustanova" OBRAZLOŽENJE: Ustanovu može osnovati pravna ili fizička osoba (članak 70. ovog NPZ). Člankom 245 su propisani prekršaji za trgovačko društvo (opisano čl. 147.-154. ovog NPZ), a člankom 246. prekršaji koji se odnose na privatnog zdravstvenog radnika (opisani u članku 47.-49. ovog NPZ), dok je ovim prijedlogom preskočeno utvrditi prekršaje za ustanove koje mogu osnovati pravna i fizička osoba s obzirom da nije uvjet da osnivač ustanove fizička osoba mora biti zdravstveni radnik a niti je uvjet da pravna osoba mora biti trgovačko društvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4796 | Hrvatski zavod za telemedicinu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 245. | Molimo dodati nove stavke 18. i 19. "18. postupa protivno odredbama članka 38. stavka 6. 7. ovog Zakona. 19. postupa protivno odredbama članka 137. stavka 3. ovog Zakona." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4797 | Hrvatska zajednica županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246. | Člankom 246. stavcima 27. i 30. propisuje se novčana kazna za prekršaje privatnih zdravstvenih radnika. Smatramo da se za oba stavka treba primijeniti dvostruka kazna za ponovljeni prekršaj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4798 | Željko Caruzzi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246. | Uočljive su mnogobrojne prekršajno-kaznene odredbe zakona: Članak 242. do Članak 252. Gdje su Članci zakona kojima se nagrađuje i stimulira zdravstvene radnike? Radi uravnoteženosti zakona trebalo bi ih biti sličan broj inače ostaje dojam da su zdravstveni radnici skloni počinjenju prekršaja i kaznenih djela, a to je neprihvatljivo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4799 | Virovitičko-podravska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246. | Dodati točku 31. koja glasi: Za ponavljanje prekršaja iz točke 27 i 30 privatni zdravstveni radnik kaznit će se kaznom u dvostrukom iznosu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4800 | požeško-slavonska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246. | 27. ne obavi posebno dežurstvo protivno rasporedu provođenja posebnog dežurstva koje utvrđuje tijelo nadležno za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave (članak 195.st.3.) PRIJEDLOG: dvostruka kazna za ponovljeni prekršaj 30. ne utvrdi nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osobe umrle izvan zdravstvene ustanove protivno odredbi članka 230.st.2. ovoga Zakona. PRIJEDLOG: dvostruka kazna za ponovljeni prekršaj | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4801 | SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246. | Članak 246. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj privatni zdravstveni radnik ako: 1. uskraćuje osobama jednakost u cjelokupnom postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite (članak 26. stavak 1. točka 1.) 2. uskraćuje osobama zdravstvenu uslugu standardizirane kvalitete i jednakog sadržaja (članak 26. stavak 1. točka 3.) 3. uskraćuje osobama prvu pomoć i hitnu medicinsku pomoć kada joj je ona potrebna (članak 26. stavak 1. točka 4.) 4. uskraćuje osobama odbijanje liječenja od strane studenata i odbijanje svih drugih intervencija koje bi samostalno obavljali zdravstveni radnici prije stečene stručne kvalifikacije, odnosno ishođenog odobrenja za samostalan rad (članak 26. stavak 1. točka 5.) 5. uskraćuje osobama prihvaćanje ili odbijanje pojedinog dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo njezin život i zdravlje ili izazvalo trajna oštećenja njezina zdravlja (članak 26. stavak 1. točka 6.) 6. ne postupi po prigovoru osobe koja je zatražila zaštitu svojih prava s obzirom na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge i o poduzetim mjerama ne obavijesti podnositelja prigovora najkasnije u roku od osam dana (članak 27. stavak 4. i 5.) 7. obavlja privatnu praksu bez odobrenja za samostalan rad (članak 47. stavak 1. točka 2. i članak 49. stavak 4.) 8. obavlja privatnu praksu bez radne sposobnosti (članak 47. stavak 1. točka 3. i članak 49. stavak 4.) 9. obavlja privatnu praksu bez potpune poslovne sposobnosti (članak 47. stavak 1. točka 4. i članak 49. stavak 4.) 10. obavlja privatnu praksu, a pravomoćnom sudskom presudom izrečena mu je mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite, odnosno zaštitna mjera udaljenja, dok te mjere traju (članak 47. stavak 1. točka 5. i članak 49. stavak 4.) 11. obavlja privatnu praksu za vrijeme trajanja radnog odnosa, odnosno dok obavlja drugu samostalnu djelatnost (članak 47. stavak 1. točka 6. i članak 49. stavak 4.) 12. obavlja privatnu praksu, a ne raspolaže odgovarajućim prostorom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne prakse u pogledu prostora (članak 47. stavak 1. točka 7. i članak 49. stavak 4.) 13. obavlja privatnu praksu, a ne raspolaže odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne prakse u pogledu medicinsko-tehničke opreme (članak 47. stavak 1. točka 8. i članak 49. stavak 4.) 14. započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno ispunjenje uvjeta s obzirom na prostor, radnike i medicinsko-tehničku opremu (članak 51. stavak 3.) 15. ima više od jedne ordinacije, ljekarne ili medicinsko-biokemijski laboratorija, odnosno jedne privatne prakse u svojoj struci (članak 54. stavak 1.) 16. ne obavlja poslove privatne prakse osobno (članak 54. stavak 2.) 17. primi u radni odnos više zdravstvenih radnika iste struke (članak 54. stavak 3.) 18. obavlja privatnu praksu s više od dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu (članak 54. stavak 5.) 19. za opredijeljene osigurane osobe ne osigura zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim radnikom iste struke koji obavlja privatnu praksu ili zdravstvenom ustanovom, odnosno trgovačkim društvom koje obavlja zdravstvenu djelatnost (članak 61.) 20. ne pruži hitnu medicinsku pomoć svim osobama u sklopu svoje stručne spreme (članak 62. točka 1.) 21. se ne odazove pozivu nadležnog tijela u radu na sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti kao i na zaštiti i spašavanju stanovništva u slučaju katastrofe (članak 62. točka 2.) 22. ne vodi zdravstvenu dokumentaciju i drugu evidenciju o osobama kojima pružaju zdravstvenu zaštitu ili ne podnese izvješće o tome nadležnoj zdravstvenoj ustanovi u skladu sa zakonom kojim se uređuje područje podataka i informacija u zdravstvu (članak 62. točka 3.) 23. ne postupi po zahtjevu nadležnog tijela za davanjem podataka o radu (članak 62. točka 4.) 24. privremeno obustavi rad bez rješenja ministra (članak 65. stavak 4.) 25. ne postupi po rješenju ministra o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse (članak 68. stavak 2.) 26. obavlja privatnu praksu u djelatnosti u kojoj nije dopuštena (članak 69.) 27. ne obavi posebno dežurstvo protivno rasporedu provođenja posebnog dežurstva koje utvrđuje tijelo nadležno za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave (članak 195. stavak 3.) PRIJEDLOG : dvostruka kazna za ponovljeni prekršaj 28. inspektoru onemogući obavljanje inspekcijskog nadzora i odbije pružiti potrebne podatke i obavijesti (članak 209. stavak 3.) 29. ne izvrši naređene mjere iz članka 213. stavka 1. točki 1., 2., 3., 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona 30. ne utvrdi nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osobe umrle izvan zdravstvene ustanove protivno odredbi članka 230. stavka 2. ovoga Zakona. PRIJEDLOG : dvostruka kazna za ponovljeni prekršaj | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4802 | Hrvatski zavod za telemedicinu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246. | Molimo dodati nove stavke 31. i 32. "31. postupa protivno odredbama članka 38. stavka 6. 7. ovog Zakona. 32. postupa protivno odredbama članka 137. stavka 3. ovog Zakona." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4803 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 253. | U prijelazne i završne odredbe predlažemo unijeti novi članak koji će izričito propisivati obvezu zdravstvenih ustanova da specijalizantima i specijalistima ponude sklapanje izmijenjenih ugovora o međusobnim pravima i obvezama, sukladno novoutvrđenom sadržaju ugovora, propisanim ovim Zakonom. Obrazloženje: Odlukom Ustavnog suda RH ukinute su pojedine odredbe Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine koje se sada uvrštavaju u sam zakonski tekst kako bi se otklonili izneseni prigovori prekoračenja zakonom utvrđene granice uređivanja međusobnih prava i obveza liječnika i zdravstvenih ustanova vezanih uz specijalističko usavršavanje. Povratno djelovanje nove zakonske odredbe na već sklopljene ugovore o međusobnim pravima i obvezama nužno je radi otklanjanja diskriminacije prema liječnicima koji u ugovorima o međusobnim pravima i obvezama i dalje imaju obvezu naknade troškova specijalizacije koji obuhvaćaju i bruto plaću liječnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4804 | Dom zdravlja Primorsko - goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 253. | Članci 253. - 263. - uredba o mjerilima i načinu isplate dodatka za natprosječne rezultate rada i pravilnici iz članka 263. biti će doneseni u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu zakona. Svi provedbeni propisi trebali bi biti doneseni istovremeno s zakonom zbog njegove učinkovitije primjene. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4805 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 253. | Članak 253. NPZ -a prilagoditi promjenama vezanim za primjedbe na članak 162. NPZ-a. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4806 | Koordinacija hrvatske obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 263. | Predlaže se dopuniti članak 263. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Pravilnike iz članka 23. stavka 2., članka 24. stavaka 2. i 3., članka 28. stavka 3., članka 31. stavka 4., članka 38. stavaka 10., 11. i 12., članka 42. stavka 3., članka 50. stavka 6., članka 51. stavak 2., članka 57. stavka 5., članka 60. stavka 2., članka 63. stavak 3 toč. 3 članka 76. stavka 5., članka 77., članka 100. stavka 4., članka 101. stavka 2., članka 105., članka 107. stavaka 2. i 3., članka 108. stavka 3., članka 117. stavaka 1. i 2., članka 122. stavka 3., članka 123. stavka 4., članka 130. stavka 3., članka 135. stavka 6., članka 139. stavka 5., članka 140. stavaka 1., 2. i 3., članka 143. stavka 10., članka 152. stavka 5., članka 157. stavka 1., članka 167. stavka 2., članka 174., članka 175. stavaka 2. i 3., članka 178. stavka 12., članka 181. stavka 4., članka 183. stavka 3., članka 184. stavaka 5. i 6., članka 192. stavka 3., članka 193. stavka 13., članka 195. stavak 4., članka 196. stavka 4., članka 206. stavka 3., članka 207. stavka 2., članka 208. stavaka 9. i 10., članka 209. stavka 4., članka 218., članka 223. stavka 2., članka 229. stavka 3., članka 232. stavka 8., članka 234. stavka 2., članka 237., članka 238. stavka 3. čl. 268. st. 2., čl. 271. st. 2. i čl. 275. st. 3., ovoga Zakona nadležni ministar donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4807 | Domagoj Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva te komentare kolegica/kolega magistara farmacije koji obavljaju svoju djelatnost u zakupu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4808 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4809 | Mirna Jelić Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva te komentare kolegica/kolega magistara farmacije koji obavljaju svoju djelatnost u zakupu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4810 | SANJA STIPANOV | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam mag.pharm. koje već više od 20 godina obavljaju svoju djelatnost u zakupu i suglasna sam sa prijedlozima i primjedbama koje je uložila Hrvatska ljekarnička komora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4811 | Jasna Perman-Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva te komentare kolegica/kolega magistara farmacije koji obavljaju svoju djelatnost u zakupu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4812 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | St. 2.: Uvjete pod kojima UV donosi ovu odluku potrebno je definirati pravilnikom Ministarstva kako bi se izbjeglo široko tumačenje i proizvoljno odlučivanje svake pojedine ustanove o npr. novoj cijeni zakupa prema tržišnim vrijednostima (o čemu je već bilo najava, dok cijene zdravstvenih usluga ostaju daleko ispod tržišnih) pošto se tako otvara put blokiranju namjere zakona, a to je omogućavanje nesmetanog nastavka obavljanja djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4813 | Karla Katalenac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam kolegice mag.pharm. koje već više od 20 godina obavljaju svoju djelatnost u zakupu! Također, suglasna sam sa prijedlozima i primjedbama koje je uložila Hrvatska ljekarnička komora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4814 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Molimo pojašnjenje uz stavak 3., jer nije jasno na koji poslovni prostor se to odnosi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4815 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Predlaže se mijenjati članak 268. stavak 4.tako da glasi: „Zdravstveni radnici iz stavka 1. i 3.ovog članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse u ordinaciji.“ OBRAZLOŽENJE: Pozivanje na članak 50. u stavku 4. povlači za sobom sve predradnje kao da se prvi puta traži rješenje za osnivanje privatne prakse. Kako su zakupci privatnici već 20 godina ,a sada samo nastavljaju obavljati privatnu praksu u istom prostoru u kojem su obavljali privatnu praksu, nema potrebe za takvim postupanjem. Važno je napomenuti da sadašnji koncesionari kada su iz zakupa prelazili u koncesiju nisu morali zadovoljiti takve uvjete. Uvjet za dobivanje koncesije je bio odobrenje za samostalni rad,dokaz o raspolaganju prostorom i ugovor o radu u timu, člana tima ovjeren kod javnog bilježnika te potvrda da koncesionar ne obavlja drugu samostalnu djelatnost. Budući da obavljanje ljekarničke djelatnosti u zakupu po odredbama sadašnjeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti traje do kraja 2018., a i ovaj prijedlog Zakona predviđa taj rok, smatramo da se po sadašnjem prijedlogu navedene odredbe u stavku 4., postupak ne bi mogao završiti do kraja godine. Isto tako smatramo da uvjeti koje su sadašnji koncesionari morali zadovoljiti prilikom izlaska iz zakupa mogu i moraju biti uvjeti i za preostale zakupce. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4816 | Dom zdravlja Primorsko - goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Članci 268. - 277. - regulirano je postupanje nakon stupanja na snagu zakona za radnike domova zdravlja koji namjeravaju podnijeti zahtjev za privatnu praksu, koncesionara i zakupaca. - odredbama nisu definirani postupanje, način određivanja zakupnine, mogućnost otkupa medicinske opreme i inventara od strane budućih "zakupaca" niti ostala pitanja važna za budući status i način funkcioniranja ordinacija. Iako je možda predetaljno za zakon kao vrstu pravnog akta potrebno je predvidjeti da se upravna vijeća prilikom donošenja odluke o davanju poslovnog prostora i opreme u zakup mogu rukovoditi tržišnim kriterijima. - članak 275. - treba jasno definirati da li upravna vijeća temeljem zahtjeva moraju donijeti odluku o davanju prostora u zakup ili je to mogućnost, obzirom na formulaciju da radnici doma zdravlja koji podnesu zahtjev za obavljanje privatne prakse „djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru koji im je dan u zakup na temelju odluke Upravnog vijeća o zakupu tog poslovnog prostora, a u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona“. Navedenu formulaciju potrebno je izmijeniti i dopuniti riječju "ukoliko", tako da glasi "djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ukoliko Upravno vijeće donese odluku o zakupu tog poslovnog prostora“. - nije uređena opcija pod kojim uvjetima zakupac ili koncesionar kojemu je temeljem zahtjeva odobren povratak u dom zdravlja može podnijeti zahtjev za ponovni odlazak u ordinaciju roku od dvije godine od stupanja na snagu zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4817 | LJEKARNA MILICA LOVRIĆ MAG.PHARM. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog HLJK i HFD. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4818 | Željko Galler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4819 | DUBRAVKA GALLER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog u potpunosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4820 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4821 | Miro Benčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Predlažem dopuniti čl. 268 st. 2., nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će upravna vijeća domova zdravlja donositi odluke o zakupu poslovnog prostora iz ovog članka.„ Smatram da je potrebno dopuniti odredbe koje se odnose na donošenje odluka upravnih vijeća domova zdravlja, naime te odredbe su nedovoljno precizne i ostavljaju domovima zdravlja mogućnost nametanja viših cijena zakupnine i najma opreme. To može rezultirati napuštanjem prostora domova zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4822 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | U članka 268. stavak 1. predlažemo da se riječi „a u kojem su“ „ zamijene riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: U članku 268. iza stavka 2.predlaže se dodati novi stavak 2a. koji glasi: - „(2a)Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu smatrati u pravnom prometu kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom postupku ugovaranja pa temeljem nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. U članku 268. iza predloženog novog stavka 2a. tražimo da se doda novi stavak 2b. koji glasi: - „(2b)Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2. ovog članka je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese odluku ministar svojim rješenjem zamjenjuje istu.“ U članku 268. stavak 3. predlažemo da se iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brišu riječi „na osnovi zakupa“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4823 | HELENA VIČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore te kolegice u zakupu! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4824 | DRAGICA RADIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam komentare Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu,Zagreb,Rugvička 1.(UPPUZ) na članke 268. i 269.predloženih izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4825 | Ljiljana Grahek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedloge kolegice Ane Soldo, HLJK i HFD-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4826 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | U stavku 2. predlažemo naglasiti da se navedeno odnosi i na ljekarničku djelatnost, tako da se navede „Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka nastavljaju obavljati djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji ili ljekarni (...)“. Molimo pojašnjenje uz stavak 3., jer nije jasno na koji poslovni prostor se to odnosi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4827 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Članak 268. i 269. prilagoditi Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, NN, 125/11. i 64/15. Ako se privatiziraju ti prostori u kojem zakupci obavljaju registriranu djelatnost, nastavno kao privatnici, tada djelatnost, prema citiranom Zakonu iz 2011.g., kao i imovinu nasljeđuju nasljednici , prema svim pravilima iz Zakona o vlasništvu i drugih stvarnim pravima i Zakona o nasljeđivanju. Ako je država već jednom propisala „A“ i taj „A“ je i dalje pozitivna norma, onda ga drugim zakonom , npr. NPZ.om, koji je u odnosu na prethodni u inferiornoj poziciji ne može mijenjati, niti je potrebno posebno regulirati. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4828 | Rajka Medved-Majstorović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedloge kolegica , Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4829 | Ivana Antunica Povrženić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i komentare i prijedloge magistara farmacije sa dugogodišnjom praksom obavljanja svoje djelatnosti u zakupu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4830 | Grozdana Habek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | U potpunosti podržavam prijedloge HRVATSKE LJEKARNIČKE KOMORE i HRVATSKOG FARMACEUTSKOG DRUŠTVA te svih kolegica magistara farmacije koji su kao i ja već više od 20 godina u sustavu zakupa koji je zastario i treba ga kao i koncesije modernizirati u privatnu praksu koja se u ovih 20 godina pokazala uspješna u prvom redu za naše korisnike tj. pacijente. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4831 | Renata Friščić, mag.pharm. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i komentare i prijedloge kolegica,magistara farmacije sa dugogodišnjom praksom obavljanja svoje djelatnosti u zakupu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4832 | Nada Vrebčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i komentare i prijedloge kolegica,magistara farmacije sa dugogodišnjom praksom obavljanja svoje djelatnosti u zakupu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4833 | SILVA KOVAČIĆ TUKEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva i komentare kolegica magistara farmacije koje obavljaju svoju djelatnost u zakupu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4834 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva i komentare kolegica magistara farmacije koje obavljaju svoju djelatnost u zakupu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4835 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva i komentare kolegica magistara farmacije koje obavljaju svoju djelatnost u zakupu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4836 | IVANA BOROVČAK PRŠA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Komentar na članak 268 dajem u svoje osobno ime i u ime kolegica koje obavljaju privatnu praksu u zakupu u proteklom razdoblju od dvadesetak godina Dušanka Kopajtić Borovčak,mag.pharm., Ingrid Tomljanović,mag.pharm., Neda Banić,mag.pharm., Ankica Huljev.mag.pharm., Jelka Janeš,mag.pharm., Merica Juretić,mag.pharm., Alenka Tomac,mag,pharm., Jadranka Pojer – Ivančić,mag.pharm., Jasna Jakupak,mag.pharm., Milanka Ivandić,mag.pharm., Dragica Matejčić,mag.pharm., Jelena Boras Devčić,mag.pharm., Mirna Stjepčević,mag.pharm., Milica Žužić,Mag.pharm., Zorka Muvrin,mag.pharm., Ornela Majetić,mag.pharm., Marija Kovač,mag.pharm., Nadica Malnar,mag.pharm., Dubravka Galler,mag.pharm., Snježana Muškardin,mag.pharm., Radmila Načeta,mag.pharm. Iz teksta članka 268 više je nego razvidno da je predlagač novog zakona namjerava riješiti položaj magistara farmacije koji više od 20 godina obavljaju privatnu praksu na temelju zakupa i to na način da se omogući njihov nastavak rada kao privatna praksa , a da se spominjanje riječi „zakup“ temelji samo na „zakupu poslovnog prostora“ pa se predlaže , radi jasnoće definiranja u stavku 3 članka 268 da se iza riječi u privatnoj praksi „na osnovi zakupa u prostoru“ zamjene riječima „na osnovi zakupa prostora“. Naime, tekst koji se predlaže istovjetan je tekstu iz stavka 1 članka 268, tako da je nedvojbeno da se nastavak rada u privatnoj praksi temelji na činjenici da se zakupljuje prostor koji jest u vlasništvu doma zdravlja odnosno ljekarničke ustanove ili se radi o prostoru kojim dom zdravlja ili ljekarnička ustanova raspolaže na drugi način pa ga de facto daje magistru farmacije u podzakup, odnosno magistar farmacije ima valjani dokument da on raspolaže prostorom , kad dom zdravlja ili ljekarnička ustanova nema valjani dokument o raspolaganju prostorom. Ujedno smatramo kad je već jednom donijeta odluka Upravnih vijeća kao i odluka županija koje su bile suglasne s davanjem „ljekarni u zakup“ nema potrebe ponovno tražiti odluku Upravnog vijeća sada vezano uz zakup poslovnog prostora. Naime, sadržajno postojeći ugovori o zakupu , sa kojima se već raspolaže sadrže sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora kako to propisuje Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora, i mogu se samo aneksirati u dijelu kojim će se utvrditi da se zaključuju za naredno razdoblje u trajanju od 5 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4837 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Tražimo nadopunu ad ( 1) …..u jedinici zakupa sukladno članku 215. i 216, 216 a i dentalnih tehničara Zakona o …….. Bez ove nadopune bit će opet onemogućen povratak dentalnih tehničara zakupaca u domove zdravlja, jer su radili u jedinici zakupa bez ugovornog odnosa s HZZO, tj. bez koncesije. Također će biti nesiguran i upitan ostanak dentalnih tehničara koji žele nastaviti obavljati svoju praksu u jedinici zakupa koji je u vlasništvu doma zdravlja. Naglašavamo da je odlazak u zakup bio prisilan, nasilan i diskriminirajući čin države i zdravstva prema dentalnim tehničarima, jer po Čl.10. Pravilnika iz 1995.g. u zakup nisu mogli ići oni koji nisu imali ugovor s HZZO . Svi doktori dentalne medicine su imali te ugovore, a s dentalnim tehničarima takvi ugovori nikad nisu sklopljeni ( zbog toga su dentalni tehničari i dovedeni u robovski položaj u zdravstvenom sustavu). U nekim DZ-a nikad i nije proveden prelazak tehničara u zakup, što je također pokazatelj nejednakosti u provođenju zakonskih odredbi. Odredbom čl.216a, iz 2012.g. nekolicina ravnatelja je ispoštovala Zakon i vratila dentalne tehničare u DZ-a. Ukoliko se ne uvede tražena dopuna , doći će do ponovne diskriminacije dentalnih tehničara, koji su prisilno otjerani u zakup bez bilo kakve mogućnosti izbora, prigovora, pravne i radne sigurnosti). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4838 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | U članka 268. stavak 1. predlažemo da se riječi „a u kojem su“ „ zamijene riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: U članku 268. iza stavka 2.predlaže se dodati novi stavak 2a. koji glasi: - „(2a)Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu smatrati u pravnom prometu kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom postupku ugovaranja pa temeljem nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. U članku 268. iza predloženog novog stavka 2a. tražimo da se doda novi stavak 2b. koji glasi: - „(2b)Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2. ovog članka je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese odluku ministar svojim rješenjem zamjenjuje istu.“ U članku 268. stavak 3. predlažemo da se iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brišu riječi „na osnovi zakupa“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4839 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Članak 268. Predlaže se u stavku 1. članka 268. riječi „a u kojem su“ „ zamijeniti riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: Predlaže se iza stavka 2. članka 268. dodati novi stavak 2a koji glasi: „Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa Domom zdravlja ili Ljekarničkom zdravstvenom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu tretirati kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom ugovoru pa stoga nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. Predlaže se iza stavka 2a članka 268. dodati novi stavak 2b koji glasi: „Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2 je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese rečenu odluku zamijenit će je Rješenjem Ministar zdravstva.“ Predlaže se u stavku 3. članka 268. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Nadalje, nije jasan tekst "nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovu zakupa u prostoru koji...." te da li su sadašnji ugovori dokaz o raspolaganju prostorom jer zakupac nema druge , a nije ni u mogućnosti davanja zahtjeva ministarstvu dostaviti drugačije jer ne može direktno sklapati ugovor s vlasnikom prostora pošto je sklopljen s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom, koja ga "de facto" sad daje u podzakup. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4840 | Koordinacija hrvatske obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. | Predlaže se dopuniti čl. 268. st. 2., čl. 271. st. 2. i čl. 275. st. 3. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će upravna vijeća domova zdravlja donositi odluke o zakupu poslovnog prostora iz ovog članka.„ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4841 | Domagoj Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. | Čl. 269. st. 2. treba se promijeniti tako da se predvidi mogućnost vraćanja ljekarni u domove zdravlja odnosno ljekarničke ustanove uz uvjet preuzimanja cjelokupne zalihe lijekova i medicinskih proizvoda kao i vraćanja uloženih sredstava u rad ljekarne tijekom dugogodišnjeg zakupa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4842 | Mirna Jelić Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. | Čl. 269. st. 2. treba se promijeniti tako da se predvidi mogućnost vraćanja ljekarni u domove zdravlja odnosno ljekarničke ustanove uz uvjet preuzimanja cjelokupne zalihe lijekova i medicinskih proizvoda kao i vraćanja uloženih sredstava u rad ljekarne tijekom dugogodišnjeg zakupa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4843 | Jasna Perman-Hrgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. | Čl. 269. st. 2. treba se promijeniti tako da se predvidi mogućnost vraćanja ljekarni u domove zdravlja odnosno ljekarničke ustanove uz uvjet preuzimanja cjelokupne zalihe lijekova i medicinskih proizvoda kao i vraćanja uloženih sredstava u rad ljekarne tijekom dugogodišnjeg zakupa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4844 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. | Prestankom obavljanja privatne prakse zakupaca, radnici zaposleni kod zakupaca vraćaju se u dom zdravlja odnosno ljekarnu. Što će Dom zdravlja s tim radnicima ako više neće biti zainteresiranih za zakup? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4845 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. | Članak 269. - stavak 3. - otkup "potrošnog materijala zatečen u jedinici zakupa" treba biti predviđen kao mogućnost, a ne kao obveza dom zdravlja. - stavak 5. - nije regulirano prenošenje ugovora o radu na dom zdravlja u situaciji kada dom zdravlja nije prethodni poslodavac što nije rijetkost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4846 | Nada Vrebčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. | Članovi tima zdravstvenih djelatnika iz čl.268. nikad nisu radili, ili ih je neznatan broj,kod zdravstvene ustanove iz koje je ljekarna u zakupu s obzirom na dvadesetak godina trajanja zakupa,pa ta ustanova nije prethodni poslodavac. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4847 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. | Čl. 269. toč. 5. propisano je da prestankom obavljanja privatne prakse zakupaca, radnici zaposleni kod zakupaca vraćaju se u dom zdravlja odnosno ljekarnu. Postavljamo pitanje što će Dom zdravlja s tim radnicima ako više neće biti zainteresiranih za zakup? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4848 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. | Nadopuna stavka 1.: iza riječi „215“ dopuniti sa riječima: ...„216. i 216. a. i dentalnih tehničara“.. Bez ove nadopune bit će opet onemogućen povratak dentalnih tehničara zakupaca u DZ-a, a koji su radili u jedinici zakupa bez koncesije tj. ugovora s HZZO. Naglašavamo da je odlazak u zakup bio prisilan, nasilan i diskriminirajući čin prema dentalnim tehničarima, jer po Čl.10. Pravilnika iz 1995.g. u zakup nisu mogli ići oni koji nisu imali ugovor s HZZO (svi doktori dentalne medicine su imali navedene ugovore, a s dentalnim tehničarima takvi ugovori nisu sklopljeni. U nekim DZ-a nikad i nije proveden prelazak tehničara u zakup, što je također pokazatelj nejednakosti u provođenju zakonskih odredbi). Odredbom čl.216.a., Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2012.g., neki DZ-a su vratili dentalne tehničare u sustav. Ukoliko se ne uvede predložena dopuna, doći će do ponovne diskriminacije i isključivanja preko 200 dentalnih tehničara, bez mogućnosti njihovog povrataka u DZ-a. Dentalni tehničari prisilno su otjerani u zakup bez ikakve mogućnosti izbora, prigovora te pravne i radne sigurnosti. Takvo diskriminirajuće ponašanje sustava punih 23.g spram dentalnih tehničara izazvalo je kaos u struci, neodrživost zakupaca, zatvaranja laboratorija, veliki pobol tehničara te teškog socijalnog statusa njih i njihovih obitelji. Također je dozvolilo netransparentan pristup dentalnih tehničara u HKDM ( samovoljom 15 tehničara), što je rezultiralo monopolom komore nad strukom i djelatnosti. U konačnici je došlo do totalnog kaosa u struci (postojanja 10 kategorija zaposlenika), manipulacije radnim nalozima i proračunskim sredstvima, rada na crno, mobinga, diskriminacije i svih oblika manipulacija zakonskih odredbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4849 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270. | Stavkom 3. propisuje se prednost zdravstvenih radnika iz stavka 1. ovoga pri zapošljavanju u domu zdravlja. Obzirom da se prednost pri zapošljavanju propisuje i drugim zakonima (npr. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) nejasno je što ako jedan kandidat ima prednost po ovoj odredbi, a drugi po odredbama nekog od drugih zakona kojim se propisuje prednost pri zapošljavanju, tj. što ako dođe do kolizije odredbi o pravu na prednost sukladno ovom prijedlogu zakona i drugim zakonima koji propisuju pravo na prednost pri zapošljavanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4850 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270. | U Domu zdravlja Krapinsko-zagorske županije je najviše dentalnih tehničara, za koje nema više potrebe u Domu zdravlja s obzirom na privatne suvremeno opremljene zubotehničke laboratorije! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4851 | Dom zdravlja Primorsko - goranske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270. | Članak 270. stavci 2. i 3. i članak 272. stavci 2. i 3. - odredbe o raspisivanju natječaja kod zasnivanja radnog odnosa koncesionara i zakupaca koji podnesu pisane izjave o namjeri zasnivanja radnog odnosa u domu zdravlja treba brisati jer liječnici koji su obavljali privatnu praksu na temelju zakupa ili koncesije zadovoljavaju uvjete za obavljanje istih poslova i u domovima zdravlja. Ukoliko se raspisuje natječaj potrebno je provesti cijelu proceduru (ishoditi suglasnost za zapošljavanje Upravnog vijeća i ministarstva, objaviti natječaj i provesti postupak izbora), što predstavlja nepotrebno administriranje i trošak | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4852 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270. | Stavkom 3. propisuje se prednost zdravstvenih radnika iz stavka 1. ovoga pri zapošljavanju u domu zdravlja. Obzirom da se prednost pri zapošljavanju propisuje i drugim zakonima (npr. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) nejasno je što ako jedan kandidat ima prednost po ovoj odredbi, a drugi po odredbama nekog od drugih zakona kojim se propisuje prednost pri zapošljavanju, tj. što ako dođe do kolizije odredbi o pravu na prednost sukladno ovom prijedlogu zakona i drugim zakonima koji propisuju pravo na prednost pri zapošljavanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4853 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270. | U članak 270. NPZ-a ugraditi i odredbu prema kojem se pisana izjava dostavlja, ne samo ravnatelju DZ, o namjeri zasnivanja radnog odnosa u DZ, nego i ravnatelju ljekarničke ustanove. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4854 | Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270. | Čl. 270. govori o mogućnosti povrata zdravstvenih radnika iz čl. 268. st. 1. i 3. u dom zdravlja. Mi tu imamo najviše dentalnih tehničara, za koje nema više potrebe u Domu zdravlja s obzirom na privatne zubotehničke laboratorije suvremeno opremljene, a to su sve više-manje radnici pred mirovinom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4855 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270. | Ukoliko ne dođe do izmjene Članka 268. stavka 1. iza riječi : ........članka 215. dopuniti sa riječima: ...„216. i 216. a. i dentalnih tehničara“..........opet će biti onemogućen povratak dentalnih tehničara zakupaca u DZ-a, koji su radili u jedinici zakupa bez koncesije tj. ugovora s HZZO. Naglašavamo da je odlazak u zakup bio prisilan, nasilan i diskriminirajući čin prema dentalnim tehničarima, jer po Čl.10. Pravilnika iz 1995.g. u zakup nisu mogli ići oni koji nisu imali ugovor s HZZO . Odredbom čl.216.a., Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2012.g., neki DZ-a su vratili dentalne tehničare u sustav. Ukoliko se ne uvede predložena dopuna, doći će do ponovne diskriminacije i isključivanja preko 200 dentalnih tehničara bez mogućnosti povrataka u DZ-a. Dentalni tehničari su prisilno otjerani u zakup bez bilo kakve mogućnosti izbora, prigovora te pravne i radne sigurnosti. Takvo diskriminirajuće ponašanje sustava punih 23.g spram dentalnih tehničara izazvalo je kaos u struci, neodrživost zakupaca, zatvaranja laboratorija, veliki pobol tehničara te teškog socijalnog statusa njih i njihovih obitelji. Također je dozvolilo netransparentan pristup dentalnih tehničara u HKDM ( samovoljom 15 tehničara), što je rezultiralo monopolom komore nad strukom i djelatnosti. U konačnici je došlo do totalnog kaosa u struci (postojanja 10 kategorija zaposlenika), manipulacije radnim nalozima i proračunskim sredstvima, rada na crno, mobinga, diskriminacije i svih oblika manipulacija zakonskih odredbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4856 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4857 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Nastavno na stavak 2., molimo potvrdu da li to znači da će se sa postojećim koncesionarima sklapati novi ugovor o zakupu samo na temelju odluke Upravnog vijeća, a bez natječaja, obzirom da članak 106. ovog prijedloga Zakona propisuje da dom zdravlja može sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora, na temelju odluke upravnog vijeća može, dati poslovni prostor u zakup obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4858 | LJEKARNA MILICA LOVRIĆ MAG.PHARM. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Podržavam prijedlog HLJK i HFD. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4859 | Željko Galler | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Podržavam | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4860 | DUBRAVKA GALLER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Podržavam prijedlog u potpunosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4861 | Suzana Posavčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Potrebno je unijeti u Zakon da će se Pravilnikom definirati maksimalna cijenu zakupa i najma opreme, ako treba i kategoriziranjem prostora jer je poznato da neki prostori DZ ne udovoljavaju Pravilniku o minimalnim tehničkim uvjetima za ordinacije niti u pogledu prostora niti opreme. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4862 | Miro Benčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Predlažem dopuniti čl. 271 st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će upravna vijeća domova zdravlja donositi odluke o zakupu poslovnog prostora iz ovog članka.„ Smatram da je potrebno dopuniti odredbe koje se odnose na donošenje odluka upravnih vijeća domova zdravlja, naime te odredbe su nedovoljno precizne i ostavljaju domovima zdravlja mogućnost nametanja viših cijena zakupnine i najma opreme. To može rezultirati napuštanjem prostora domova zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4863 | Ljiljana Grahek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Podržavam prijedloge kolegice Ane Soldo, HLJK i HFD-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4864 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Smatramo potrebnim voditi računa o postojećim prostorima Doma zdravlja koji su dani u zakup sadašnjim koncesionarima, te osigurati da ti prostori i dalje budu u funkciji stvaranja prihoda Doma zdravlja na način kako je to bilo i do sada. Formulacija članka 271. Stavak 3. Nacrta prijedloga Zakona ukazuje na mogućnost odljeva sadašnjih zakupaca iz doma zdravlja jer je propisano: (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu zdravstvenu djelatnost nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovi zakupa u prostoru koji nije u vlasništvu doma zdravlja, odnosno s kojim dom zdravlja ne raspolažu temeljem valjanog dokaza o pravu raspolaganja prostorom, a za koji zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka raspolažu valjanim dokazom o vlasništvu ili o raspolaganju prostorom u kojem su obavljali tu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4865 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Nastavno na stavak 2., molimo potvrdu da li to znači da će se sa postojećim koncesionarima sklapati novi ugovor o zakupu samo na temelju odluke Upravnog vijeća, a bez natječaja, obzirom da članak 106. ovog prijedloga Zakona propisuje da dom zdravlja može sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora, na temelju odluke upravnog vijeća može, dati poslovni prostor u zakup obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4866 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | U članak 271. NPR-a ugraditi i odredbu da i zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu ljekarničku praksu imaju ista prava kao i koncesionari iz članka 40. Zakona o zz, jer prema članku 34. istog Zakona obavljaju djelatnost samo/isključivo za potrebe Mreže JZS. Zašto su privatni ljekarnici isključeni iz statusa koncesionara, to vjerojatno zna samo autor teksta Zakona, iako formalno-pravne logike nije bilo. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4867 | SILVA KOVAČIĆ TUKEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4868 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Članci 271. i 273. - reguliraju proces transformacije privatnih praksi koje su u sustavu koncesija u sustav privatnih praksi na osnovi zakupa odnosno privatnih praksi u ordinacijama. U oba slučaja propisan je dvogodišnji rok u kojem su koncesionari u mogućnosti podnijeti ministru zdravstva odgovarajući zahtjev za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse u zakupu ili ordinaciji. Međutim, ni u jednom ni u drugom slučaju nije predviđen način raskida valjanih i važećih ugovora o koncesiji koje te prakse imaju sa županijama u slučaju kada ministar zdravstva izda rješenje o nastavku obavljanja privatne prakse . Logičnim se čini ugovore o koncesiji raskinuti izvršnošću rješenja bilo da se nastavak privatne prakse odobrava ili da se uskraćuje. Odredbe također ne određuju kada bi ta izvršnost imala nastupiti. (Npr. članak 50. Nacrta sugerira da bi izvršnost rješenja mogla nastupiti dostavom rješenja stranci budući protiv rješenje ministra o odobrenju za obavljanje privatne prakse u ordinaciji žalba nije dopuštena). Sličan je problem i sa zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu na osnovi koncesije, a koji podnesu pisanu izjavu ravnatelju doma zdravlja o namjeri zasnivanja radnog odnosa u domu zdravlja (Članak 272. Nacrta). Predlaže se stoga predmetne članke Nacrta dopuniti odredbama kojima će na precizan način biti utvrđen dan kada se koncesijski ugovori za obavljanje javne zdravstvene službe koje su privatne prakse zaključile sa županijama imaju smatrati raskinutima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4869 | Nada Vrebčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4870 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4871 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | U članku 223. stavak 3. predlažemo da se iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brišu riječi „na osnovi zakupa“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4872 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | • Članak 271. stavak 3. Predlaže se u članku 223. stavku 3. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4873 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. | Čl 271 st 4 : Zdravstveni radnici iz st 1.i 3. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od dvije ( zamjeniti riječju: jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona ....... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4874 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 272. | Stavkom 3. propisuje se prednost zdravstvenih radnika iz stavka 1. ovoga pri zapošljavanju u domu zdravlja. Obzirom da se prednost pri zapošljavanju propisuje i drugim zakonima (npr. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) nejasno je što ako jedan kandidat ima prednost po ovoj odredbi, a drugi po odredbama nekog od drugih zakona kojim se propisuje prednost pri zapošljavanju, tj. što ako dođe do kolizije odredbi o pravu na prednost sukladno ovom prijedlogu zakona i drugim zakonima koji propisuju pravo na prednost pri zapošljavanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4875 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 272. | Stavkom 3. propisuje se prednost zdravstvenih radnika iz stavka 1. ovoga pri zapošljavanju u domu zdravlja. Obzirom da se prednost pri zapošljavanju propisuje i drugim zakonima (npr. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) nejasno je što ako jedan kandidat ima prednost po ovoj odredbi, a drugi po odredbama nekog od drugih zakona kojim se propisuje prednost pri zapošljavanju, tj. što ako dođe do kolizije odredbi o pravu na prednost sukladno ovom prijedlogu zakona i drugim zakonima koji propisuju pravo na prednost pri zapošljavanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4876 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 273. | Članci 271. i 273. - reguliraju proces transformacije privatnih praksi koje su u sustavu koncesija u sustav privatnih praksi na osnovi zakupa odnosno privatnih praksi u ordinacijama. U oba slučaja propisan je dvogodišnji rok u kojem su koncesionari u mogućnosti podnijeti ministru zdravstva odgovarajući zahtjev za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse u zakupu ili ordinaciji. Međutim, ni u jednom ni u drugom slučaju nije predviđen način raskida valjanih i važećih ugovora o koncesiji koje te prakse imaju sa županijama u slučaju kada ministar zdravstva izda rješenje o nastavku obavljanja privatne prakse . Logičnim se čini ugovore o koncesiji raskinuti izvršnošću rješenja bilo da se nastavak privatne prakse odobrava ili da se uskraćuje. Odredbe također ne određuju kada bi ta izvršnost imala nastupiti. (Npr. članak 50. Nacrta sugerira da bi izvršnost rješenja mogla nastupiti dostavom rješenja stranci budući protiv rješenje ministra o odobrenju za obavljanje privatne prakse u ordinaciji žalba nije dopuštena). Sličan je problem i sa zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu na osnovi koncesije, a koji podnesu pisanu izjavu ravnatelju doma zdravlja o namjeri zasnivanja radnog odnosa u domu zdravlja (Članak 272. Nacrta). Predlaže se stoga predmetne članke Nacrta dopuniti odredbama kojima će na precizan način biti utvrđen dan kada se koncesijski ugovori za obavljanje javne zdravstvene službe koje su privatne prakse zaključile sa županijama imaju smatrati raskinutima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4877 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 273. | Čl 273 st 2 : Zdravstveni radnici iz st 1 ovog članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji ako u roku dvije ( zamjeniti rječju : jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu...... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4878 | Mirela Ganza | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4879 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | U članku 275. stavku 1. predležemo brisati dio teksta koji glasi: ”u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona”. Obrazloženje: Postavljanje roka od dvije godine diskriminatorna je odredba prema kojoj mladi liječnici, pogotovo liječnici na specijalizaciji iz opće obiteljske medicine neće imati mogućnost podnositi zahtjeva premda su zaposlenici domova zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4880 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Nastavno na stavak 3., molimo potvrdu da li to znači da će se sa postojećim koncesionarima sklapati novi ugovor o zakupu samo na temelju odluke Upravnog vijeća, a bez natječaja, obzirom da članak 106. ovog prijedloga Zakona propisuje da dom zdravlja može sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora, na temelju odluke upravnog vijeća može, dati poslovni prostor u zakup obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. S postojećim koncesionarima će se sklapati novi ugovor o zakupu samo na temelju odluke Upravnog vijeća na koju suglasnost daje predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb. ZZZ je posebni propis koji regulira na koji način se ostvaruje pravo na zakup prostora u zdravstvenim ustanovama te je ovim člankom reguliran izuzetak od općeg propisa koji nalaže provođenje natječaja radi davanja u zakup poslovnog prostora. |
| 4881 | Krapinsko-zagorska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Smatramo nužnim da izdavanju rješenja ministra o početku obavljanja privatne prakse prethodi suglasnost župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba. Isto tako, smatramo neophodnom zadržavanje odredbe Zakona prema kojoj u sastavu doma zdravlja treba biti najmanje 30% ordinacija u svakoj zdravstvenoj djelatnosti kako bi domovi zdravlja mogli ispunjavati svoju zadaću temeljnog nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini i stabilno poslovati. Kroz dosadašnju primjenu ovakvog rješenja pokazalo se da se jedino na taj način može organizirati zdravstvena zaštita na cijelom području županije, odgovoriti na krizna stanja (poplave, migranti i dr.) i voditi brigu o svim objektima. Ukoliko bi bio manji broj ordinacija u domovima zdravlja, posebice ako bi to bile ordinacije s malim brojem osiguranika, a što je realno za očekivati, postoji opasnost da domovi zdravlja neće moći financirati djelovanje ovakvih timova koji su do sada u sklopu doma zdravlja financirani preraspodjelom sredstava između timova s većim brojem osiguranika u korist timova s manjim brojem osiguranika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4882 | Jelena Jelaska | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4883 | Darko Takač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim zakonskim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. U tom sadržajnom procesu treba ravnopravno, sa svim ustavnim pravima, ukljućiti sve magistre farmacije i magistre medicinske biokemije koji su zaposlenici doma zdravlja ili ljekarničke zdravstvene ustanove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4884 | Miro Benčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Predlažem dopuniti čl. 275. st. 3. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će upravna vijeća domova zdravlja donositi odluke o zakupu poslovnog prostora iz ovog članka.„ Smatram da je potrebno dopuniti odredbe koje se odnose na donošenje odluka upravnih vijeća domova zdravlja, naime te odredbe su nedovoljno precizne i ostavljaju domovima zdravlja mogućnost nametanja viših cijena zakupnine i najma opreme. To može rezultirati napuštanjem prostora domova zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4885 | Istarska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | U navedenom članku nejasno je odnose li se odredbe i na zdravstvene radnike u ljekarničkim zdravstvenim ustanovama. Sukladno članku 46. stavku 3. ovog prijedloga zakona, odredbe zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa. Međutim, smatramo da se to ne odnosi i na prijelazne i završne odredbe, te se u prijelaznim i završnim odredbama prijedloga zakona u člancima 268., 269. i 270. ukazuje izrijekom na dom zdravlja i na ljekarničku zdravstvenu ustanovu. No u članku 275. prijedloga zakona, izrijekom se upućuje samo na dom zdravlja i pravo zdravstvenih radnika koju su da mogu u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o obavljanju privatne prakse u ordinaciji. Iz navedenog proizlazi da se to ne odnosi i na ljekarničke zdravstvene ustanove. Moli se pojašnjenje, vezano uz navedeno mišljenje. Nastavno na stavak 3., molimo potvrdu da li to znači da će se sa postojećim koncesionarima sklapati novi ugovor o zakupu samo na temelju odluke Upravnog vijeća, a bez natječaja, obzirom da članak 106. ovog prijedloga Zakona propisuje da dom zdravlja može sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora, na temelju odluke upravnog vijeća može, dati poslovni prostor u zakup obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe. | Primljeno na znanje | S postojećim koncesionarima će se sklapati novi ugovor o zakupu samo na temelju odluke Upravnog vijeća na koju suglasnost daje predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb. ZZZ je posebni propis koji regulira na koji način se ostvaruje pravo na zakup prostora u zdravstvenim ustanovama te je ovim člankom reguliran izuzetak od općeg propisa koji nalaže provođenje natječaja radi davanja u zakup poslovnog prostora. |
| 4886 | LJEKARNA ČAKOVEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Ljekarna Čakovec Podržavamo prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4887 | Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Prava zdravstvenih radnika iz članka 275. NPZ-a dana onima koji su u radnom odnosu u DZ i koji ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje privatne prakse, proširiti i na zdravstvene radnike koji rade u ljekarničkoj ustanovi na radnom mjestu u ljekarničkoj jedinici, ako takav zahtjev podnesu svi ljekarnici koji su ugovorom o radu raspoređeni na rad u tu ljekarničku jedinicu (kako to propisuje Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4888 | Ivanka Živković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4889 | INES KRAJAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4890 | Željko Caruzzi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Kako vlasnik prostora nekih ambulanti/ordinacija nije Dom zdravlja, predlaže se da se stavak (3) Članka 275. izmijeni tako da glasi: (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koji im se daje u zakup u skladu sa odlukom Upravnog vijeća ili drugog nadležnog tijela o zakupu tog ili sličnog poslovnog prostora, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. | Nije prihvaćen | Članak 275. odnosi se na zakup prostora ordinacija u domu zdravlja. Nema zapreke za sklapanje ugovora o zakupu s drugim vlasnicima prostora ukoliko prostor za rad ordinacije nije vlasništvo doma zdravlja a isto nije potrebno regulirati u ovom članku jer je navedena materija regulirana propisima koji uređuju zakup poslovnog prostora. |
| 4891 | Željko Caruzzi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | S obzirom na komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva: Ovdje se ne radi o „privatizaciji“ već o PRAVU IZBORA liječnika primarne zdravstvene zaštite zaposlenika „Doma zdravlja“ koji je zapravo već sada „Ugovorni liječnik“ sa HZZO-om da li želi direktan ugovor sa HZZO-om ili želi da mu posrednik u ugovornom odnosu sa HZZO-om bude „Dom zdravlja“. Dom zdravlja pri tome od liječnika PZZ ubire znatnu materijalnu korist naplaćujući to posredovanje koje troši prema vlastitom nahođenju bez utjecaja liječnika nositelja i time umanjuje obim zdravstvene zaštite i prava pacijenata određene ordinacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4892 | Marija Vinković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | 0 1 Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4893 | Davorka Jakšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4894 | Luka Markulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4895 | Doris Tomljanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | U stavku 1 treba jasno navesti da i radnici u ljekarničkoj ustanovi imaju pravo na podnošenje zahtjeva Ministarstvu za izdavanje rješenje o obavljanju privatne prakse u ordinaciji. Zbog čega se u ovom članku stavljaju u nejednaki položaj magistri farmacije u ljekarničkim ustanovama u odnosu na doktore medicine i magistre farmacije koji rade u domovima zdravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4896 | Hrvatsko farmaceutsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4897 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | • Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4898 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | Čl 275. st 3: Zdravstveni radnici iz st 1. ovog članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru koji im je dan u zakup na temelju odluke Upravnog vijeća o zakupu tog poslovnog prostora odluka se mora izdati u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, a u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost od dana stupanja na snagu ovog Zakona | Djelomično prihvaćen | Upravno vijeće je obvezno donijeti odluku od 60 dana. |
| 4899 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. | ČL 275 st 1: Zdravstvenio radnici koji su u radnom odnosu u domu zdravlja i koji ispuinjavaju uvjete za obavljanje privatne prakse iz ČL 47.st1.točke 1.-8. ovog Zakona mogu u roku dvije ( zamjeniti riječju : jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnjeti zahtjev ministarstvu..... | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 4900 | LJEKARNA ČAKOVEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 276. | Ljekarna Čakovec Podržavamo primjedbe HLJK i HFD osim čl. 268. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4901 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4902 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4903 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4904 | BERISLAV BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Pozdravljam konačnu evoluciju zakupa/koncesije u ordinaciju, no potrebno je uvažiti komentare struke (posebice onih kojih se to neposredno tiče - trenutnih koncesionara) o poboljšanjima definicije ovog entiteta. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4905 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4906 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4907 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4908 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4909 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4910 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4911 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4912 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4913 | PETRA MEDAČ ČORAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4914 | Hrvatska udružba obiteljske medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Među najbitnijim točkama za donošenje ovog zakona navodi se unapređenje, osnaživanje i jačanje primarne zdravstvene zaštite. Glavna intencija zakona je da na nivou PZZ-a svi koji žele odu u privatne ordinacije, a domovi zdravlja moraju osigurati zdravstvenu zaštitu u onim mjestima gdje nitko ne želi pokrenuti privatnu ordinaciju. Iz ovoga se može izvući zaključak da je zdravstvena zaštita na nivou PZZ-a organizirana putem privatnih ordinacija bolja i jača (stalno se provlači teza da privatnici (današnji koncesionari) rade bolje i više). Ovaj zaključak onda povlači slijedeće pitanje: odakle predlagačima zakona pravo da takvu „bolju“ zdravstvenu zaštitu uskrate onim osiguranicima gdje je zdravstvena zaštite organizirana kroz dom zdravlja (navodno lošija prema tezama koje se često provlače od strane onih koji žele privatne ordinacije u PZZ-u). AKO JE PRIVATNO „BOLJE“ ONDA SVI MORAJU IĆI U PRIVATNIKE NA NIVOU PZZ-A I NITKO NEMA PRAVO STANOVNICIMA RH USKRATITI USTAVNO PRAVO NA NAJBOLJU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU. S druge strane ako je teza da je privatno „bolje“ pogrešna ovo predloženo zakonsko rješenje je jako loše jer potpuna liberalizacija odlaska ordinacija iz sustava domova zdravlja u privatne ordinacije, regionalnu i lokalnu upravu dovodi u nezavidan položaj nemogućnosti organiziranja zdravstvene zaštite u depriviranim sredinama. Ovo će samo pogoršati jaz između razvijenih i depriviranih područja. Puno bolje zakonsko rješenje bi bilo da u sustavu domova zdravlja bude postotkom određen broj ordinacija (na primjer, najmanje 20% i najviše 30%, znači i donji i gornji postotak ordinacija unutar doma zdravlja reguliran zakonom). Nadalje, iako se deklarativno navodi financiranje specijalizacija u djelatnosti obiteljske medicine, pedijatrije i ginekologije ovaj Prijedlog Zakona ipak u bitnim člancima NE REGULIRA OBVEZU SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA IZ OBITELJSKE MEDICINE te nije usklađen sa Europskom regulativom! Uvodno se spominje u čl. 3. da se ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose direktive EU te se doslovce navodi Direktiva 2005/36 EU Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (u čijem Poglavlju III se navodi obveza posebne edukacije odnosno specijalizacije za pristup obiteljskoj medicini te definiraju minimalni uvjeti za specijalističko usavršavanje liječnika iz obiteljske medicine), u članku 47. navodi se da „privatnu praksu može obavljati zdravstveni djelatnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem... ako ima: 1. odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja...“ Neophodno je dodati: ZA DJELATNOST OBITELJSKE MEDICINE kao i za specijalističko konzilijarne ordinacije neophodno je imati odgovarajuću specijalizaciju. ZAKON NE REGULIRA NASTAVNU DJELATNOST KOJA SE PROVODI NA PRIMARNOJ RAZINI za studente visokih učilišta kao i za specijalizante i polaznike poslijediplomskih specijalističkih studija! Stoga je u čl.46. neophodno je dodati: „U ordinaciji se provodi i nastavna djelatnost za visoka učilišta medicinskog usmjerenja. Sveučilište može ordinaciji dodijeliti naziv sveučilišna ordinacija. Mjerila za dodjelu naziva sveučilišna ordinacija su: - obavljanje djelatnosti na specijalističkoj razini - provođenje obrazovanja zdravstvenih radnika na svim obrazovnim razinama - organiziranje, provođenje specijalističkog i poslijediplomskog usavršavanja zdravstvenih radnika - provođenje znanstveno-istraživačke djelatnosti - nositelji timova imaju znanstvena ili znanstveno nastavna zvanja na fakultetu za koji se provodi nastava“ ČLANAK 63. I ČLANAK 64. JE POTREBNO BRISATI jer kako će netko prenijeti posao u javnoj službi na nekog drugog (najdrastičniji primjer i usporedba je da li predsjednica RH može na nekoga (supruga ili sina) prenijeti obavljanje svoje djelatnosti). Nitko ne spori privatno vlasništvo nad prostorom i opremom, ali ugovor sa HZZO-om je javna služba od posebnog državnog interesa i ona se ne smije prenositi. Članak 67. stavak 2. umjesto „kad navrše 70 godina života“ treba stajati „navršavanjem dobi odlaska u mirovinu kao i za sve druge zaposlenike javnih službi“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4915 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4916 | Ines Hrkač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4917 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4918 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4919 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) - Riječi: "medicinsko-biokemijske laboratorije" zamijeniti riječima: "dijagnostičke laboratorije". Članak 48. Točka (1) - brišu se riječi: " (...) a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima" i zamjenjuju riječima: " (...) a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike". Članak 54. Točka (1) - riječi: "medicinsko-biokemijski laboratorij" zamjenjuju se riječima: "dijagnostički laboratorij". Točka (5)- riječi: "medicinsko-biokemijskom laboratoriju" zamjenjuju se riječima: "dijagnostičkom laboratoriju". Članak 68. Točka (2) - Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. - Riječi: "medicinsko-biokemijskog laboratorija" zamjenjuju se sa riječima: "dijagnostičkog laboratorija" Stavak 5. - Riječi: "medicinsko-biokemijski laboratorij" zamjenjuju se riječima: "dijagnostički laboratorij". Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4920 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4921 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4922 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4923 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4924 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4925 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4926 | Renata Skala | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4927 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4928 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4929 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4930 | Mia Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4931 | Maja Šare | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4932 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4933 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4934 | Josipa Ivić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4935 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4936 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4937 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4938 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4939 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4940 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4941 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4942 | Sanja Kuštreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4943 | Ante Božidar Jurić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. | Obratiti pozornost na prijedlog dopune u Članku 49. a sukladno Članku 50. ,Članku 51. te Članku 55. ovog Zakona | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4944 | Hrvatska strukovna udruga fonetičara (HSUF) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 102. – 111. | U OBRAZLOŽENJU uz članke 102.-111. u drugom odjeljku koji započinje Dom zdravlja je nositelj zdravstvene zaštite... u rečenici koja započinje: Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti...” dodati: fonetske rehabilitacije slušanja i govora Obrazloženje: U svom znanstvenom i umjetničkom području Humanističke znanosti i polju Filologija 6.03 grane 6.03.15 fonetika Diplomirani fonetičar smjera rehabilitacije slušanja i govora po stečenoj sveučilišnoj diplomi Filozofskog fakulteta u Zagrebu (dopusnica MZOŠ RH od 28.7.2011.) stječe radne kompetencije koje su u području klasifikacije i rehabilitacije jezično-govornih poremećaja, oštećenja sluha, poremećaja glasa. Podrazumijeva se da shvaćanje zdravstvene kvalitete uključuje i područje mozga, neuroloških, senzoričkih i motoričkih kompetencija koje je ljudska vrsta razvila u filološkom usponu svojih komunikacijskih sposobnosti na kojima počivaju gotovo sva područja suvremenog rada i života i da je njihova specifična dijagnostika i rehabilitacija sastavni dio shvaćanja suvremene zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4945 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4946 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4947 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4948 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4949 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4950 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4951 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4952 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4953 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4954 | Tea Markulak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4955 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4956 | PETRA MEDAČ ČORAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4957 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4958 | Iva Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4959 | Ines Hrkač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4960 | Helena Hrkač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4961 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4962 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4963 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120. Točka (4) - Riječ: "dijagnostike" zamijeniti riječima: "laboratorijske dijagnostike". Točka (5) - Izbaciti riječi: " (...) i medicinske biokemije". Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4964 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4965 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4966 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4967 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4968 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4969 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4970 | Renata Skala | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4971 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4972 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4973 | Mia Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4974 | Maja Šare | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4975 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4976 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4977 | Josipa Ivić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4978 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4979 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4980 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4981 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4982 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4983 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4984 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4985 | Sanja Kuštreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. | Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4986 | Ljubomir Flajšman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Radi zaštite od nasilja NUŽNO je da se napad na zdravstvenog radnika tretira kao napad na SLUŽBENU OSOBU!!! Uvesti u zakon ! | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4987 | Ivana Lazar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4988 | Mateja Andrašek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4989 | Ivona Đumlija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4990 | Ana Miotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4991 | Romina Paliska Banišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4992 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu podržava i ovim putem se zahvaljuje Ministarstvu zdravstvu što je prepoznalo i započelo proces usklađivanja stručnjaka koji rade u sustavu zdravstva s izmijenjenom Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. godine u naš nacionalni sustav kroz St. 2 Članka 155. Pozivanje u komentarima na stari zakon iz 1993., nepostojanje komore, specijalizacije i licence pokazuju da pravi argumenti protiv svrstavanja stručnjaka drugih fakulteta u zdravstvene radnike uopće ne postoje. Upravo se iz tog razloga i traži promjena Zakona, kako bi se regulirala prava, ali i obveze ovih struka, kojima bi se omogućila daljnja specijalizacija u skladu s europskim normama po kojima su biolozi u zdravstvu (kao i ostale struke) zdravstveni radnici i imaju licencu i specijalizaciju. Republika Hrvatska kao punopravna članica EU dužna je implementirati standardizaciju biološke struke, prvenstveno priznavanjem statusa biologa u zdravstvu kao zdravstvenog radnika, što je Ministarstvo zdravstva prepoznalo kao neophodno i neodgodivo. Zaštita struke ne smije se temeljiti na podcjenjivanju i neuvažavanju multidisciplinarnih struka, već na jačanju kompetencija vlastite struke. Niti jednim pravnim propisom nije isključeno pravo magistara iz područja biologije na obavljanje dijagnostičke i preventivne djelatnosti u zdravstvu, u zdravstvenim ustanovama, pa i laboratorijima kao njihovim sastavnim jedinicama. U sustavu zdravstva postoji preko 30 suradničkih struka, pa je prema tome postojanje Članka 167. neophodno i nije u koliziji sa Stavkom 2. Članka 155. Komentari pokazuju koliko je nepoznavanje različitih profila stručnjaka koji rade u sustavu zdravstva, već ograničavanje samo na svoju struku što je u eri personalizirane medicine i interdisciplinarnih timova neshvatljivo. Poštujući pravnu normativu nema kontradiktornosti između st.1. i st. 2 , već u stavovima određenih interesnih skupina. Uvažavajući argumente za i protiv moramo naglasit da su nam različita stručna društva HLZ-a pružila apsolutnu podršku i kroz prethodna e-savjetovanja. Drago nam je da imamo podršku najvećih Kliničkih bolničkih centara u RH. Također drago nam je i naglasiti da je u prethodnim kontaktima Hrvatska komora medicinskih biokemičara dala službenu podršku rješavanju našeg statusa citiram „ HKMB podržava aktivnosti usmjerene ka rješavanju statusa biologa zaposlenih u zdravstvu, te smo nedvojbeno zainteresirani za uključivanjem biologa zaposlenih u zdravstvu kao ravnopravnih članova Komore sa svim pravima i obvezama, uz zadovoljavanje svih uvjeta za upis u HKMB koji su propisani i za magistre medicinske biokemije (pripravnički staž, stručni ispit itd.“ Ur.br 01-13-51/14). Sukladno citiranim Direktivama EU medicinski biokemičari ne spadaju u profesiju koja je automatizmom priznata, već su svrstani u opći sustav priznavanja kvalifikacija, kao i struka magistara biologije u zdravstvu ( definirani kao kategorija znanstvenika). Stručna društva koja djeluju na europskoj razini u području laboratorijske medicine ukazuju na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija. Iz djelovanja udruga vidljivo je da je usvojen jedinstven naziv profesije: specijalist laboratorijske medicine, koju djelatnost u Europi obavljaju liječnici, znanstvenici (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceuti. Prema hrvatskom kvalifikacijskom okviru naše kompetencije su neosporne posebice u području novih genomskih tehnologija, što se može i vidjeti udjelom kolegija iz biomedicinskih područja tijekom diplomskih studija iz područja biologije. Jasna nam je frustracija magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike u pogledu njihovog statusa, ali nam je neprimjeren način izražavanja njihovog stava, uzimajući da smo mi struka koja je prisutna posljednjih trideset godina u sustavu zdravstva, a oni se školuju posljednjih nekoliko godina. Treba naglasiti činjenicu da su biolozi u Nacionalnom registru pružatelja zdravstvene zaštite (NRPZZ), koji predstavlja Registar svih zdravstvenih djelatnika posljednjih 30 godina. Hrvatski zavod za javno zdravstvo vodi ovaj Registar prema odluci Ministarstva zdravlja. Upisom magistara biologije u Registar pridjeljuje im se registarski broj (šifra) koji se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje koristi u zdravstvenom informacijskom sustavu, dodjelu vjerodajnica i kontrolu korisničkih i poslovnih ovlasti za rad u CEZIHu (prijava u sustave CEZIH, BIS, uputnica, kod ugovaranja, i druge HZZO dokumentacije, voditelji timova). Upravo biolozi čine nezamjenjiv kako dio mreže Eurotransplanta provodeći različite imunogenetičke testove tkivne snošljivosti, tako i područja prenatalne citogenetike i kliničke embriologije. Ovim putem Ministarstvo zdravstva će konačno regulirati obavljanje djelatnosti magistara iz područja biologije, ali i drugih visokoobrazovanih struka u sustavu kao i polaganje državnog ispita, što je poželjno i za druge profesije u zdravstvu, ali isto tako pokrenuti donošenje strukovnog zakona kojim bi se propisao standard, obrazovanje i licenciranje magistara iz područja biologije. Dakle ne samo prava, već i obveze koje nam slijede. Također treba naglasiti da je preko 40% biologa u zdravstvu sa znanstvenim stupnjem doktora znanosti, a isto tako značajan broj njih je uključen u diplomsku i poslijediplomsku nastavu sadašnjih zdravstvenih radnika. Stav kojim se pojedine interesne skupine žele proglasiti jedinim kompetentnima nije u interesu napretka hrvatskog zdravstva niti zaštite pacijenata. Stoga prestanimo živjeti u prošlosti i krenimo u budućnost tako da omogućimo sveučilišnim stručnjacima dostojanstven rad u hrvatskom zdravstvu koji zaslužuju. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4993 | Sanja Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4994 | Željko Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4995 | Dino Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4996 | Iva Ljubanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4997 | Marijan Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4998 | Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 4999 | Antony Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5000 | PETRA MEDAČ ČORAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5001 | Jelena Lozić Erent | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5002 | Iva Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5003 | Ines Hrkač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5004 | Helena Hrkač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5005 | Mirna Kovačević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5006 | Matea Zdravčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5007 | Lucija Žuvela | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) - Izbaciti riječi: "medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri". Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH. Članak 168. Točka (2) - iza riječi: "prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike" dodati riječi: "magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike". Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5008 | Martina Hrvačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5009 | Marijana Koić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5010 | Ana-Marija Popović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5011 | Monika Galić Krnjaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5012 | Blaženka Slavulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5013 | Matea Rebrina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5014 | Renata Skala | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RHObrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5015 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5016 | Mirna Glegj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5017 | Mariana Penava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5018 | Mia Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5019 | Maja Šare | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5020 | Dragutin Furdi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5021 | Viktorija Kretić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5022 | Josipa Ivić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5023 | Ana Banović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5024 | Ljiljana Majić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5025 | Antoneta Sekulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5026 | Magdalena Galinec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5027 | Klara Alduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5028 | Petar Šušnjara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5029 | Josipa Legac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5030 | Sanja Kuštreba | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. | Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5031 | Specijalna bolnica za psihijatriju i palijativnu skrb Sveti Rafael Strmac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 229. – 238. | Člankom 235. stavkom 2. točkom 4. određeno je da se obdukcija provodi "kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi ili u prostoru trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili u ordinaciji". Smatramo da je potrebno iz ove odredbe izuzeti osobe koje su umrle u zdravstvenim ustanovama primajući palijativnu skrb, osnosno izuzeti palijativnu djelatnost, osim ako postoje i razlozi za provođenje obdukcije određeno točkama 1. do 3. istoga članka. Iz dosadašnjega iskustva osobe na palijativnoj skrbi umiru u pravilu radi osnovne bolesti radi koje je i indiciran prijem na palijativnu skrb te je postupak traženja ne provođenja obdukcije (propisan u članku 236.) u koji se uključuje i patolog dodatno opterećenje i neugodnost za članove obitelji, koje obitelj ne očekuju budući da su upoznati sa značenjem palijativne skrbi, a samo provođenje obdukcije u ovim slučajevima nepotrebno je oskvrnuće tijela umrle osobe čija se dostojanstvena smrt kroz palijativnu skrb osigurava. Predlažemo da se pitanje obdukcije posebno uredi za djelatnost palijativne skrbi obzirom na njezine specifične postavke te da se obdukcija predvidi kao iznimka, a ne kao obveza, i to za slučajeve određene čl.235. st.2 točkama 1-3. i čl.236 st.2. Zakona, a da se u uobičajenim okolnostima kada nastupi prirodna smrt radi uzroka pružanja palijativne skrbi obdukcija ne provodi, bez administracijskog postupka za neprovođenje obdukcije (čl.236. st.1. Zakona), a uzimajući u obzir činjenicu da je smrt očekivani ishod na kraju pružanja palijativne skrbi. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5032 | Monika Galić Krnjaić | PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 1. PROBLEM | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5033 | Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ | PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 1. PROBLEM | 1. Primarna zdravstvena zaštita 1.6. Palijativna skrb Nakon rečenice Usvajanjem Strateškog plana razvoja palijativne skrbi 2014.-2016. planirano je pružanje palijativne skrbi i u stacionarima domova zdravlja, kao i pružanje palijativne skrbi na tercijarnoj razini zdravstvene zaštite kako bi se i kliničke ustanove uključile u mrežu bolnica koje osiguravaju specifične oblike liječenja pojedinih skupina palijativnih pacijenata. treba dodati Nacionalni program razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017.-2020. predstavlja nastavak provedbe uspostave sustava palijativne skrbi i nadovezuje se na Strateški plan razvoja palijativne skrbi za razdoblje 2014-2016., koji je usvojila Vlada Republike Hrvatske s ciljem poboljšanja kvalitete života bolesnika i njihovih obitelji suočenih s problemima uslijed neizlječive, uznapredovale bolesti. Strateški plan izrađen je prema Bijeloj knjizi o standardima i normativima za hospicijsku i palijativnu skrb u Europi - Preporuke Europskog udruženja za palijativnu skrb, te preporukama Rec (2003) 24 Povjerenstva ministara Vijeća Europe državama članicama o organiziranju palijativne skrbi (2,3,4). Nakon rečenice Izmjenom Mreže javne zdravstvene službe 2015. uvedeni su koordinatori palijativne skrbi koji imaju važno mjesto u koordiniranju svih dionika palijativne skrbi, a koji su dio djelatnosti doma zdravlja. treba dodati Mrežu javne zdravstvene službe svakako treba prilagoditi jer se u praksi pokazala nepotpunom i nedostatnom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5034 | Hrvatska udružba obiteljske medicine | PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 1. PROBLEM | Među najbitnijim točkama za donošenje ovog zakona navodi se unapređenje, osnaživanje i jačanje primarne zdravstvene zaštite. Glavna intencija zakona je da na nivou PZZ-a svi koji žele odu u privatne ordinacije, a domovi zdravlja moraju osigurati zdravstvenu zaštitu u onim mjestima gdje nitko ne želi pokrenuti privatnu ordinaciju. Iz ovoga se može izvući zaključak da je zdravstvena zaštita na nivou PZZ-a organizirana putem privatnih ordinacija bolja i jača (stalno se provlači teza da privatnici (današnji koncesionari) rade bolje i više). Ovaj zaključak onda povlači slijedeće pitanje: odakle predlagačima zakona pravo da takvu „bolju“ zdravstvenu zaštitu uskrate onim osiguranicima gdje je zdravstvena zaštite organizirana kroz dom zdravlja (navodno lošija prema tezama koje se često provlače od strane onih koji žele privatne ordinacije u PZZ-u). AKO JE PRIVATNO „BOLJE“ ONDA SVI MORAJU IĆI U PRIVATNIKE NA NIVOU PZZ-A I NITKO NEMA PRAVO STANOVNICIMA RH USKRATITI USTAVNO PRAVO NA NAJBOLJU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU. S druge strane ako je teza da je privatno „bolje“ pogrešna ovo predloženo zakonsko rješenje je jako loše jer potpuna liberalizacija odlaska ordinacija iz sustava domova zdravlja u privatne ordinacije, regionalnu i lokalnu upravu dovodi u nezavidan položaj nemogućnosti organiziranja zdravstvene zaštite u depriviranim sredinama. Ovo će samo pogoršati jaz između razvijenih i depriviranih područja. Puno bolje zakonsko rješenje bi bilo da u sustavu domova zdravlja bude postotkom određen broj ordinacija (na primjer, najmanje 20% i najviše 30%, znači i donji i gornji postotak ordinacija unutar doma zdravlja reguliran zakonom). Nadalje, iako se deklarativno navodi financiranje specijalizacija u djelatnosti obiteljske medicine, pedijatrije i ginekologije ovaj Prijedlog Zakona ipak u bitnim člancima NE REGULIRA OBVEZU SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA IZ OBITELJSKE MEDICINE te nije usklađen sa Europskom regulativom! Uvodno se spominje u čl. 3. da se ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose direktive EU te se doslovce navodi Direktiva 2005/36 EU Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (u čijem Poglavlju III se navodi obveza posebne edukacije odnosno specijalizacije za pristup obiteljskoj medicini te definiraju minimalni uvjeti za specijalističko usavršavanje liječnika iz obiteljske medicine), u članku 47. navodi se da „privatnu praksu može obavljati zdravstveni djelatnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem... ako ima: 1. odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja...“ Neophodno je dodati: ZA DJELATNOST OBITELJSKE MEDICINE kao i za specijalističko konzilijarne ordinacije neophodno je imati odgovarajuću specijalizaciju. ZAKON NE REGULIRA NASTAVNU DJELATNOST KOJA SE PROVODI NA PRIMARNOJ RAZINI za studente visokih učilišta kao i za specijalizante i polaznike poslijediplomskih specijalističkih studija! Stoga je u čl.46. neophodno je dodati: „U ordinaciji se provodi i nastavna djelatnost za visoka učilišta medicinskog usmjerenja. Sveučilište može ordinaciji dodijeliti naziv sveučilišna ordinacija. Mjerila za dodjelu naziva sveučilišna ordinacija su: - obavljanje djelatnosti na specijalističkoj razini - provođenje obrazovanja zdravstvenih radnika na svim obrazovnim razinama - organiziranje, provođenje specijalističkog i poslijediplomskog usavršavanja zdravstvenih radnika - provođenje znanstveno-istraživačke djelatnosti - nositelji timova imaju znanstvena ili znanstveno nastavna zvanja na fakultetu za koji se provodi nastava“ ČLANAK 63. I ČLANAK 64. JE POTREBNO BRISATI jer kako će netko prenijeti posao u javnoj službi na nekog drugog (najdrastičniji primjer i usporedba je da li predsjednica RH može na nekoga (supruga ili sina) prenijeti obavljanje svoje djelatnosti). Nitko ne spori privatno vlasništvo nad prostorom i opremom, ali ugovor sa HZZO-om je javna služba od posebnog državnog interesa i ona se ne smije prenositi. Članak 67. stavak 2. umjesto „kad navrše 70 godina života“ treba stajati „navršavanjem dobi odlaska u mirovinu kao i za sve druge zaposlenike javnih službi“ Članak 10. stavak 1. iza točke 9. DODATI „osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, a sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe“ Članak 181. stavak 2. dopuniti sa slijedećim „koji mora sadržavati i Odluku o financiranju specijalističkog usavršavanja.“ | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5035 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 1. PROBLEM | Nastavno na opisano u Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o zdravstvenoj zaštiti iznosimo kako slijedi: U izradi zakonskog rješenja treba voditi računa da se razvija i jača cjelokupni zdravstveni sustav, a ne (samo) privatno poduzetništvo. Dokazano je brojim EU studijama da tržišno orijentirana zdravstvena reforma ne povećava efikasnost u zdravstvu, a pogotovo ne poboljšava zdravstvene ishode naroda u cijelosti, nego onih koji imaju mogućnost platiti za te zdravstvene usluge. Nadalje, obavljaju se brojne “zdravstvene usluge” a koje nisu korelirane sa zdravstvenim ishodima istih bolesnika, niti je dokazana bolja kvaliteta zdravlja tih ljudi, a istovremeno dokazano je da se povećava udio skupljih zdravstvenih usluga, čime se produbljuje socijalna nejednakost. Liječnici koji rade po principu Plaćanje po usluzi („fee for service“) najčešće razlikuju pacijente koji imaju novaca od onih koji nemaju a profitno i tržišno orijentiran zdravstveni sustav značajno ograničava mogućnosti da se osigura dobra zdravstvena skrb za sve (odnosno za većinu!). Takav sustav usmjeren je pojedincima i regijama koje imaju novaca i time značajno urušava solidarnost poznatu u javnozdravstvenom sustavu Hrvatske. Objava analize stanja zdravstva u Hrvatskoj nije prethodila ovom prijedlogu Zakona, što se može smatrati značajnom metodološkom pogreškom, a niti su prikazani ikakvi podaci javnozdravstvenih ustanova ili stručne analize profesionalaca koji se bave strateškim planiranjem u zdravstvu. Novi prijedlog Zakona ne ispunjava ciljeve koji su istaknuti u Ustavnoj osnovi za donošenje novog Zakona. (NN 85/2010.- pročišćeni tekst i NN 5/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) Nacrtom se privatizira primarna zdravstvena zaštita koja se financira javnim sredstvima. Nacrtom domovi zdravlja ostaju samo slovo na papiru. Povećava se broj upravljačkih radnih mjesta u ustanovama. Nacrtom se legalizira financiranje sekundarne zdravstvene zaštite izvan mreže javnim sredstvima. Nacrt umanjuje odredbe općih propisa. Nacrtom zakona ne omogućava se: jačanje primarne zdravstvene zaštite, racionalizacija troškova poslovanja ustanova, funkcionalna integracija (svi mogu raditi sve), povezivanje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, jasan položaj hitne medicine. U izradu Nacrta krenulo se s jasno iskazanim ciljem da se ojača primarna zdravstvena zaštita, uredi zdravstveni sustav koji će omogućiti održivo financijsko poslovanje, zaustavi odljev zdravstvenih radnika, osigura učinkovita i dostupna zdravstvena zaštita stanovništva te rastereti bolnički sustav. Ako analiziramo odredbe članaka 28. i 98. možemo zaključiti da zakon ne podržava odredbu po kojoj se djelatnost zdravstva obavlja kao javna služba niti su domovi zdravlja nositelji zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini. Ovaj Nacrt (čl. 46.) omogućava svim zdravstvenim djelatnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (osim čl. 67. patronaže, epidemiologije, školske medicine, hitne medicine, javnog zdravstva) da obavljaju svoju djelatnost kroz privatnu praksu u ordinacijama. Nositelji zdravstvene djelatnosti privatnom praksom u ordinacijama imaju ugovore i sa Zavodom i sa 8 drugih izvora prihoda, radno vrijeme mora biti u skladu s Zakonom, rade u mreži i izvan mreže za svoj račun, svoje prihode ne vraćaju u sustav za jačanje djelatnosti i ostvaruju profit na javnim sredstvima. Javne službe se ne organiziraju radi ostvarivanja profita nego kao službe građanima jer ih građani plaćaju iz svojih doprinosa na načelima solidarnosti. Nacrt zakona koji se predlaže i model financiranja ne jača primarnu zdravstvenu zaštitu i ne čini je dostupnijom. Lokalna-regionalna uprava će morati, tamo gdje nitko ne želi imati privatnu praksu, putem domova zdravlja osigurati zdravstvenu zaštitu stanovništvu i osigurati predviđene djelatnosti. (čl. 103. Zakona) Nacrt zakona u čl. 103. navodi da je dom zdravlja nositelj pružanja zdravstvene zaštite na primarnoj razini. (opća/obiteljska medicina, dentalna zdravstvena zaštita, dentalna tehnika, zdravstvena zaštita žena, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetski prijevoz, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene djelatnosti, zdravstvena njega, palijativna skrb, obavljanje specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite Na temelju kojih odredbi će dom zdravlja biti nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti? ako svi zdravstveni djelatnici koji obavljaju zdravstvenu zaštitu odu u privatnu praksu... Dom zdravlja u načelu neće imati upravljačke ovlasti, osim možda na područjima koja nisu atraktivna za privatnu praksu ili se ne mogu privatizirati po zakonu Novim zakonom predviđeno je da dom zdravlja ima ravnatelja, zamjenika i četiri pomoćnika. (članak 85), a nisu predviđene upravljačke ovlasti za efikasnost i učinkovitost sustava? U Nacrtu zakona se terminološki na različite načine nazivaju nositelji primarne zdravstvene zaštite: zdravstveni radnik privatne prakse u ordinaciji, privatni zdravstveni radnik, izabrani liječnik, zdravstveni radnik privatne prakse i zdravstveni radnik u ordinaciji, što treba doraditi. Zdravstveni djelatnici kojima je odobrena privatna praksa u ordinacijama (čl. 55. novog zakona) imaju mogućnost stjecanja prihoda iz 9 različitih izvora, a u novom zakonu (čl. 193.) navodi se da mogu raditi 40 sati tjedno, uz prekovremeni rad do 48 sati tjedno prosječno u četiri mjeseca. HZZO će plaćati rad zdravstvenog djelatnika za cijelo ugovoreno radno vrijeme, mada u isto vrijeme zdravstveni djelatnici kojima je odobrena privatna praksa mogu raditi i druge poslove temeljem ostalih ugovora do ukupno 48 sati tjedno, ostvarujući profit sve do 70. godine života ako žele. Protivno svim načelima javnog zdravstva je prenošenje djelatnosti s jednog na drugog zdravstvenog djelatnika kao da se djelatnost javne službe može prenositi, a ordinacije se mogu naslijediti ili … (prodati?) Zakonski i pravno je nedorečeno rješenje s aspekta osiguravanja prostora i opreme s obzirom na dosadašnji model i potpisane koncesijske ugovore u odnosu na samu odredbu o zakupu poslovnog prostora. Predložena rješenja u novom zakonu ne osnažuju primarnu zdravstvenu zaštitu prema aktima koji proizlaze iz zakona (Plan i program mjera zdravstvene zaštite, Mreža javne zdravstvene službe). Na područjima na kojima ni do sada nije bilo interesa za zasnivanje radnog odnosa ni za privatnu praksu potrebno je osigurati uvjete za ostvarivanje adekvatnih kapaciteta s područja primarne i specijalističko-konzilijarne djelatnosti s ciljem održavanja ravnoteže sustava i ostvarivanja proklamiranih načela. U važećem sadašnjem zakonu jasno je potencirana razlika između javnog i privatnog sektora u pogledu financiranja. U čl. 68. i 79. nacrta zakona izjednačavaju se opće i specijalne bolnice u mreži i izvan nje i u pogledu obavljanja djelatnosti (osim hitne medicine) i u pogledu sklapanja ugovora sa Zavodom, a u nacrtu novog zakona se na temelju suglasnosti ministra i opće i specijalne bolnice mogu financirati javnim sredstvima. U izradi finalnog zakonskog rješenja treba nužno voditi računa da se razvija i jača cjelokupni zdravstveni sustav, a ne (samo) privatno poduzetništvo. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5036 | Dubravka Pezelj Duliba | PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 1. PROBLEM | Kao problem navodi se učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima u zdravstvu. U Prijedlogu Nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ljudski potencijali u zdravstvu, kao niti ljudski resursi kao takvi se niti jedno ne pojavljuju kao pojam. Tako ostaje nejasno kako će Zakon napraviti okvir za učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima kada se oni niti ne spominju. Stimuliranje kroz nagrađivanje za koje nije jasno na čemu će se temeljiti ne može se smatrati učinkovitim upravljanjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5037 | Hrvatska udružba obiteljske medicine | PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 2. CILJEVI | Među najbitnijim točkama za donošenje ovog zakona navodi se unapređenje, osnaživanje i jačanje primarne zdravstvene zaštite. Glavna intencija zakona je da na nivou PZZ-a svi koji žele odu u privatne ordinacije, a domovi zdravlja moraju osigurati zdravstvenu zaštitu u onim mjestima gdje nitko ne želi pokrenuti privatnu ordinaciju. Iz ovoga se može izvući zaključak da je zdravstvena zaštita na nivou PZZ-a organizirana putem privatnih ordinacija bolja i jača (stalno se provlači teza da privatnici (današnji koncesionari) rade bolje i više). Ovaj zaključak onda povlači slijedeće pitanje: odakle predlagačima zakona pravo da takvu „bolju“ zdravstvenu zaštitu uskrate onim osiguranicima gdje je zdravstvena zaštite organizirana kroz dom zdravlja (navodno lošija prema tezama koje se često provlače od strane onih koji žele privatne ordinacije u PZZ-u). AKO JE PRIVATNO „BOLJE“ ONDA SVI MORAJU IĆI U PRIVATNIKE NA NIVOU PZZ-A I NITKO NEMA PRAVO STANOVNICIMA RH USKRATITI USTAVNO PRAVO NA NAJBOLJU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU. S druge strane ako je teza da je privatno „bolje“ pogrešna ovo predloženo zakonsko rješenje je jako loše jer potpuna liberalizacija odlaska ordinacija iz sustava domova zdravlja u privatne ordinacije, regionalnu i lokalnu upravu dovodi u nezavidan položaj nemogućnosti organiziranja zdravstvene zaštite u depriviranim sredinama. Ovo će samo pogoršati jaz između razvijenih i depriviranih područja. Puno bolje zakonsko rješenje bi bilo da u sustavu domova zdravlja bude postotkom određen broj ordinacija (na primjer, najmanje 20% i najviše 30%, znači i donji i gornji postotak ordinacija unutar doma zdravlja reguliran zakonom). Nadalje, iako se deklarativno navodi financiranje specijalizacija u djelatnosti obiteljske medicine, pedijatrije i ginekologije ovaj Prijedlog Zakona ipak u bitnim člancima NE REGULIRA OBVEZU SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA IZ OBITELJSKE MEDICINE te nije usklađen sa Europskom regulativom! Uvodno se spominje u čl. 3. da se ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose direktive EU te se doslovce navodi Direktiva 2005/36 EU Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (u čijem Poglavlju III se navodi obveza posebne edukacije odnosno specijalizacije za pristup obiteljskoj medicini te definiraju minimalni uvjeti za specijalističko usavršavanje liječnika iz obiteljske medicine), u članku 47. navodi se da „privatnu praksu može obavljati zdravstveni djelatnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem... ako ima: 1. odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja...“ Neophodno je dodati: ZA DJELATNOST OBITELJSKE MEDICINE kao i za specijalističko konzilijarne ordinacije neophodno je imati odgovarajuću specijalizaciju. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5038 | Dubravka Pezelj Duliba | PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 2. CILJEVI | Iščitavajući prijedlog Nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ne može se naći poveznica između ciljeva i unesenih izmjena (li već postojećih odredbi). 1. "Jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite" trebalo bi se prepoznati kroz nove funkcije, odnos prema bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, a ne kroz uvođenje novog organizacijskog oblika za koji nije jasno kako će pridonijeti jačanju te uloge 2. Uloga doma zdravlja nije drukčije definirana nego li je bila do sada, osim što više nije temeljni nositelj već samo nositelj primarne zdravstvene zaštite, te su pridodane neke djelatnosti koje nemaju učinak na zdravstvenu zaštitu u zajednici (dentalna tehnika npr. 3. U Zakonu se ne vide odredbe koje se odnose na jačanje preventivne zdravstvene zaštite - na svim razinama, osim što se predlaže da ugovorne ordinacije ostvaruju sredstva za rad sklapanjem ugovora sa zavodima za javno zdravstvo za preventivnu zz, pri čemu nije riješeno u koje vrijeme i iz čijih (kojih) sredstava 4. Za djelatnost hitne medicine nisu navedene nikakve promjene, osim što je hitna medicina stavljena kao jedna od osnovnih djelatnosti opće bolnice (uz dosadašnju 4 - internu medicinu, kirurgiju, ginekologiju i pedijatriju) 5. I do sada je palijativna medicina bila regulirana Zakonom, pa nije puno učinjeno na njezinom razvoju 6. Nema naznake reorganizacije sustava bolničke skrbi niti je jasno što bi to značilo. Novine kod bolnica su definiranje nacionalne bolnice i sveučilišnih bolnica no reorganizacija kao takva ne postoji. 7. Nije jasno na koji način će promjene u zakonu pridonijeti jačanju dnevnih bolnica 8. HZJZ će voditi Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, a nije predviđeno da daje mišljenje na plan specijalizacija 10. Zdravstveni turizam nije reguliran već samo spomenut kao mogućnost i još uvijek nije jasno što je to zapravo 11. Redefiniranje djelatnosti pojedinih zdravstvenih zavoda u slučaju ovog prijedloga znači proširivanje poslova i dodavanje mjera kojima nije mjesto u zakonu već u programu mjera ili statutu ustanova. 12. Reguliranje provođenja upravnog nadzora bi trebalo pretpostavljati i mjere u slučaju ne postupanja prema nalozima provoditelja nadzora | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5039 | Dubravka Pezelj Duliba | PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 4. USPOREDBA OPCIJA | U obrazloženju je ostalo osnivanje Zavoda za transplantaciju i biomedicinu što je relikt iz studenog 2017., budući da ga u novom prijedlogu nema. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 5040 | Dubravka Pezelj Duliba | PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA | Promjena radno-pravnog statusa nije jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite, već jačanje pozicije izabranih doktora u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite. Ako su indikatori broj izdanih rješenja i popunjenost Mreže, bilo bi potrebno preciznije definirati primjerice - popunjenost Mreže u ruralnim područjima ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, odnos timova domova zdravlja i ordinacija u takvim područjima i u gradovima itd. Što se tiče preventivne zdravstvene zaštite, nije jasna uloga i odnos zavoda za javno zdravstvo i ostalih pružatelja zdravstvene zaštite. Mislili se ovdje pod popunjenošću Mreže javne zdravstvene službe na cjelokupnu Mrežu ili na javnozdravstvene djelatnosti koje provode zavodi za javno zdravstvo (a nisu taksativno pobrojane u prijedlogu nacrta zakona)? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5041 | Monika Galić Krnjaić | PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 8. PRILOZI | Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5042 | Anita Breški | PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 8. PRILOZI | Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. | Primljeno na znanje | Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e. |
| 5043 | Dubravka Pezelj Duliba | PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 8. PRILOZI | U kojem dijelu prijedloga nacrta zakona se konkretno vidi reorganizacija djelatnosti hitne medicine i što to znači? Ostaje dojam da ciljevi nisu povezani s izmjenama, odnosno ne nalazi se uzročno posljedične veze između ciljeva izmjena i samih izmjena stavljenih u prijedlog nacrta zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |