Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Opći osvrt na područje laboratorijske medicine s komentarima na članke 30, 33, 48, 54, 68, 117, 155, 171 i 179. Republika Hrvatska će u svoj pravni sustav adekvatno transponirati EU Direktivu 2005/36/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. godine o priznavanju stručnih kvalifikacija, čime će biolozima koji rade kao visoko obrazovani laboratorijski stručnjaci u zdravstvu (u području transplantacije organa i stanične terapije, reproduktivne medicine, medicinske genetike, laboratorijske imunologije, metaboličkih bolesti te drugim područjima laboratorijske medicine) biti omogućena regulacija profesije, daljnja edukacija i usavršavanje kroz specijalističko usavršavanje. Navedenim se indirektno utječe na prava i sigurnost pacijenata u pogledu pružanja sigurne, kvalitetne, učinkovite i količinski zadovoljavajuće zdravstvene zaštite građanima na svojem državnom području (Direktiva 2011/24/EU o Primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi) iz svih područja zdravstvene zaštite u kojima sudjeluju biolozi u zdravstvu. Takva praksa kosi se s Konvencijom o jednakosti plaće radnika i radnica za rad jednake vrijednosti (NN MU-3/00) koju je ratificirala i Republika Hrvatska. Sukladno citiranim Direktivama EU medicinski biokemičari ne spadaju u profesiju koja je automatizmom priznata, već su svrstani u opći sustav priznavanja kvalifikacija, kao i struka magistara biologije u zdravstvu. Stručna društva koja djeluju na europskoj razini u području laboratorijske medicine ukazuju na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija. Iz djelovanja udruga vidljivo je da je usvojen jedinstven naziv profesije: specijalist laboratorijske medicine, koju djelatnost u Europi obavljaju liječnici, znanstvenici (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceuti. Iz dostupne dokumentacije Europske organizacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (EC4 European Communities Confederation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine) koja je ogranak Europske federacije kliničke kemije i laboratorijske medicine (EFCC), danas Europskog udruženja laboratorijske medicine (EFLM) i Međunarodne federacije kliničke kemije i laboratorijske medicine (IFCC), a čiji je član i Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju kemiju i laboratorijsku medicinu, vidljivo je da navedena organizacija naglašava da treba priznati jednaku specijalizaciju svim gore navedenim strukama. Self and Co-regulation for Science and Pharmacy Specialists in Clinical Chemistry and Laborataory Medicine, izvor: http://www.eesc.europa.eu/resources/docs/120-ec4_self_and_co-regulation_position_paper_20080120.pdf The EC4 European Syllabus for Post- Graduate Training in Clinical Chemistry and Laboratory Medicine: version 4-2012, izvor: https://www.ec-4.org/downloads/CCLM-Syllabus-2006.pdf Laboratory medicine in the European Union, Wytze P.Oosterhuis and Diomone Zerah, izvor: https://www.degruyter.com/downloadpdf/j/cclm.2015.53.issue-1/cclm-2014-0407/cclm-2014-0407.pdf, Magistri biologije su aktivno uključeni u multidisciplinarne timove gdje se obavljaju najsloženiji oblici zdravstvene zaštite, a time i u različite referentne centre. Pružanje visokospecijalizirane zdravstvene zaštite, kao jedan od kriterija koji referentne mreže moraju ispuniti značajnim dijelom ovisi o dostupnosti visoko obrazovanog kadra različitih profila, i napredne medicinske opreme ili infrastrukture. Oko 70 % postavljenih dijagnoza i terapija su bazirane na laboratorijskim nalazima koje naprave različiti profili visokoobrazovanih laboratorijskih stručnjaka (magistri biologije, biokemije, kemije, farmacije, biotehnologije i drugi). U skladu sa delegiranom odlukom komisije оd 10. ožujka 2014. o utvrđivanju kriterija i uvjeta koje moraju ispuniti europske referentne mreže i pružatelji zdravstvene zaštite koji se žele pridružiti europskoj referentnoj mreži (Tekst značajan za EGP) (2014/286/EU). EUROPSKA KOMISIJA, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, uzimajući u obzir Direktivu 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, navodimo da „Multidisciplinarni tim za zdravstvenu zaštitu znači skupina zdravstvenih stručnjaka iz nekoliko područja zdravstvene zaštite, s kombinacijom različitih vještina i resursa, od kojih svatko pruža točno određene usluge i koji surađuju na istom slučaju, te koordiniraju zdravstvenu zaštitu koju treba pružiti pacijentu". Definiranje profesionalnih vještina i zajedničkih platformi obveza je država članica kroz pravilnike europskog kvalifikacijskog okvira, a time i hrvatskog kvalifikacijskog okvira koji je usvojen u lipnju 2014. godine. Sve države članice Europske unije dužne su transponirati obveze koje proizlaze iz Direktiva u svoj nacionalni sustav, što između ostalog uključuje i izuzetno važan proces ocjene i donošenja novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Darko Richter NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U načelu, ovaj prijedlog ZZZ pretvorit će sve primarne liječnike u koncesionare s pravom nasljedstva (ordinacije u statusu begluka ili feuda). U Hrvatskoj je bitno razgraničiti javno od privatnoga. U javnom sektoru treba jamčiti ono što se treba i može kao zajednički standard zdravstvene zaštite (a sigurno NIJE SVE MOGUĆE, kao što se demagoški izvikuje već desetljećima, i cenzurira svakoga tko se usudi reći da možemo imati samo ono i onoliko za što imamo novca). Svake se godine, u Saboru i u medijskoj tišini, donosi popis usluga koje pokriva HZZO, ali se, preko leđa liječnika, i to prvenstveno bolničkih liječnika, usmeno demagoški narodu nudi i ono što nije u tom popisu, a vodi se briga i borba jedino o tome kako namiriti materijalne troškove koji eventualno pri tome nastaju (farma-industrija). Nemoralno je graditi se privatnikom, a musti državne jasle (HZZO). Ova najava „privatizacije“ PZ-e nije ništa drugo nego darovanje koncesija svim primarcima, tako da imaju ugovore s HZZO-om, da im bude lagodno i stabilno, i da od privatluka kao problem imaju SAMO I JEDINO KAKO NAĆI ZAMJENU ZA GODIŠNJE ODMORE, i ništa drugo. Za sve ostalo primarnoj je zaštiti „outlet“ bolnička hitna služba, samoposluga po njihovm izboru. Javljam vam da je u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti u KBC Zagreb, koju vodim, broj slučajeva u prvom tromjesječju porastao za 32% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je odraz s jedne strane proklamiranih prava mimo popisa osiguranih usluga HZZO, a s druge strane to je očiti poraz primarne zaštite. Koncesijama će se takvo stanje potpuno nezasluženo nagraditi. Je li normalno da doktori iz zagrebačkih bolnica idu dežurati u Zabok, Bjelovar, Dubrovnik i uskoro, valjda, svi iz svih bolnica, posvuda u sve druge bolnice, jer preko jednog dežurnog u županijskoj bolnici kroz 24 sata protutnji i do 100 pacijenata, a i nema dovoljno bolničkih doktora u tim (županijskim) bolnicama da pokriju dežurstvima sve dane u mjesecu? O tome nitko ne govori. Ovo sada mi se čini kao prijedlozi ZZZ i ZZO iz 2015. godine, osim što su ispušteni oni čuveni privatni fondovi od javnog zdravstvenog novca. Sada će se javni novac svečano preliti koncesionarima. Javni novac – pirvatnicima??? Svi će u primarnoj zaštiti biti koncesionari, a u ime privatizacije će se omogućiti i „pravim“ privatnicima da se još više oslanjaju na HZZO, da ime ne bude teško. A bolje neće biti ništa. U zadnje su vrijeme novi prijedlozi zakona kao po pravilu kamuflirane akcije privatnog zaimanja u javni novac, ništa više, ništa manje. Dakle, da zaključim: 1. Bitno je da se primarci pod obavezno uključe u dežurstva po domovima zdravlja subotom i nedjeljom, bez ikakvih iznimaka 2. Čini mi se da je je bitno da se Zakonom uredi da primarci moraju sudjelovati i u bolničkim dežurstvima u dane vikenda i blagdana, i, ako je potrebno, u ostale dane ravnomjerno podnoseći teret hitne službe, jer, zbog čega bi teret hitne službe podnosili samo bolnički liječnici – javni službenici: dakle, primarci treba da dežuraju i u domovima zdravlja subotom i nedjeljom, ali i u bolnicama. Ako se sve svaljuje na bolničku hitnu službu, preselimo i primarnu zaštitu u bolnice, i samo potvrdimo ono što se u stvarnosti događa: primarna ne rješava nijedan medicinski problem, sve se prelijeva u bolnice i to preko bolničkih hitnih službi. 3. Mislim da zakonom treba jasno i glasno reći da je radno vrijeme ordinacija primarne zdravstvene zaštite 8 h: tj. od 6-14 h, i od 14-22 h. Nema nikakvih kućnih posjeta koje se ne obavljaju, ali se na račun tih imaginarnih radnji ili imaginarnih obaveza skraćuje radno vrijeme na mizernih 6 sati, a nakon što istekne 5. sat, dijele se uputnice C2 za bolničke hitne službe, ili se samo napomene: „idite vi na Rebro, ... „. Trebamo li sve te očitosti dokumentirati? Možemo vam pokazati raspored dolazaka pacijenata po satima u danu: vršci su od 12-15 i od 18-21 h. 4. Ordinacije/koncesije ne mogu biti nasljedne – za njih se moraju raspisivati javni natječaji, i to u redovitim vremenskim razmacima (mandatima) – npr. svakih 4 ili 5 godina,i osobito nakon odlaska koncesionara u mirovinu. 5. Tražim jasno odjeljivanje javnog i privatnog, i protivim se podjeli javnog novca bilo kakvim privatnicima. Dakle, javni zdravstveni sektor treba se alimentirati iz javnog novca, a privatni, iz privatnoga, i tu u RH ne može biti nikakvog ustupka, odnosno, vrijeme je da se stvari vrate na zdravi početak. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 22. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Članak 30. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 40. Predlaže se izmjena stavka 1. ovog članka na način da glasi: „Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu, u skladu s odredbama ovog zakona i ostalih relevantnih propisa, mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici. Obrazloženje: Bez obzira provodi li se zdravstvena usluga u turizmu ili izvan njega, sve što je regulirano za svaku pojedinačnu djelatnost u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ili posebnim propisima koji prizlaze iz njega, potrebno je poštivati. Članak 46. Slažemo se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ponovno ukazujemo na činjenicu kako je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) Članak 48. Stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicibe u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 49. Smatramo kako bi privatnu praksu mogli obavljati zdravstveni radnici iz stavka 1. ovog članka (uz iznimku dentalnih tehničara koji i u postojećem sustavu mogu obavljati svoju djelatnost u privatnoj/grupnoj praksi prema Zakonu o dentalnoj medicini („Narodne novine“ br. 121/2003, 117/2008, 120/2009)) ako su minimalno prvostupnici, a iz razloga razine obrazovanja i sigurnosti pacijenata. Mnogi strukovni zakoni reguliraju ovo područje, primjerice Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti („Narodne novine“ br. 120/2008) u članku 22. određuje kako privatnu praksu može obavljati samo fiziotreapeut sa završenim studijem fizioterapije, Zakon o sestrinstvu („Narodne novine“ br. 121/2003, 117/2008, 57/2011) u članku 14. navodi kako voditelj tima zdravstvene njege jest medicinska sestra koja je završila najmanje preddiplomski studij sestrinstva, dok medicinska sestra koja je završila strukovno obrazovanje za zanimanje medicinska sestra provodi zdravstvenu njegu kao član tima, nadalje Zakon o primaljstvu („Narodne novine“ br. 120/2008, 145/2010) također člankom 14. navodi kako voditelj tima primaljske srbi može biti primalja koja je završila najmanje preddiplomski studij. Slijedom navedenog, smatramo da bi se naš prijedlog trebao uvažiti. Članak 50. predlaže da se dopuni članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. Članak 51. Ministarstvo bi trebalo definirati podzakonskim propisom uvjete i kriterije za davanje suglasnosti župana. Također smatramo da bi suglasnost trebao dati i Hrvatski zavod za zdrastveno osiguranje iz razloga što jedino HZZO raspolaže točnim podatkom na kojem je području ugovoreno koliko pacijenata. Članak 54. Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istom medicinsko-biokemijskom laboratoriju dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatramo da bi trebalo članak formulirati na ovakav način. Članak 56. Predlažemo da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Članak 63. Predlažemo dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li doista proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. Članak 74. HKMB predlaže da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinijeti ovom procesu. Članak 103. Predlažemo u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Članak 112. Predlažemo da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ HKMB predlaže da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista. Članak 116. Predlažemo stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 117. Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Članak 120. Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 124. Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 146. Smatramo kako kako u Nacionalnom zdravstvenom vijeću moraju svakako biti najmanje uključeni predstavnici djelatnosti: medicine, dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Predlaže se u stavku 2. ovog članka posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja je definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi i biotehnolozi nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računalstva u Zagrebu. Članak 163. Podržavamo komentar Udruge pravnika u zdravstvu koji navodi kako je potrebno u člancima 163. do 165. uz obvezu čuvanja profesionalne tajne dodati i obvezu čuvanja osobnih podataka, upravo radi osjetljive naravi podataka s kojima se susreću zdravstveni radnici. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 179. Molimo dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima). Članak 192. HKMB predlaže da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ Obrazloženje: HKMB se slaže sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije treba isključiti od ove mogućnosti. Članci 221-228. HKMB predlaže izmijeniti članak 221. na način da glasi : “Ministarstvo provodi upravni nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa te zakonitošću rada i postupanja komora i drugih pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u skladu s odredbama posebnih zakona.“ Predlaže se brisati članke 222.-228. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping (dalje HZTA) je na 7. sjednici održanoj 5.04.2018. zadužilo predstojnika Službe za antidoping HZTA da sačini prijedlog za osnivanje nove ustanove za borbu protiv dopinga. Temeljem toga, a vezano za predloženi Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, HZTA dostavlja očitovanje i prijedloge u postupku e-savjetovanja, naročito u odnosu na predložene članke 128 i 138 Nacrta Zakona kako slijedi: - Uz članak 128: Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping upozorava na potrebu usklađivanja pravnog statusa nacionalne organizacije za borbu protiv dopinga s odredbama Zakona o potvrđivanju međunarodne Konvencije protiv dopinga u športu, a koje bi se trebale ostvariti kroz izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako slijedi: Hrvatski sabor je, na sjednici održanoj 06.07 2007. godine, donio Zakon o potvrđivanju Međunarodne konvencije protiv dopinga u športu (NN Međunarodni ugovori 07/2007). Navedeni Zakon predstavlja pravnu osnovu i obvezu države članice Konvencije na primjenu i provedu mjera za borbu protiv dopinga u sportu, tako da navedena Međunarodna konvencije protiv dopinga u športu određuje: „…“Organizacija za borbu protiv dopinga“ označava pravnu osobu koja je odgovorna za usvajanje pravila o uvođenju, pokretanju ili provođenju svih faza postupka dopinške kontrole.“ Odredbom 20.5 Svjetskog antidopinškog kodeksa, koji predstavlja sastavni dio navedene Konvencije kao Prilog I. uz Konvenciju, određena je obveza formalne i stvarne nezavisnosti nacionalne organizacije za borbu protiv dopinga tako da ta organizacija mora biti nezavisna u operativnim odlukama i aktivnostima. Obzirom da se predloženim tekstom Nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti, temeljem članka 128. i 138, djelatnost antidopinga i dalje predviđa unutar organizacijske jedinice Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping (dalje HZTA), moramo ukazati da ovakvom organizacijom nije ispunjena obaveza pravne i stvarne nezavisnosti antidoping organizacije. U tom smislu potrebno je u Nacrtu Zakona o zdravstvenoj zaštiti predvidjeti osnivanje samostalne pravne osobe za borbu protiv dopinga, kako bi se pravni status nacionalne organizacije za antidoping uskladio sa preuzetim obvezama iz navedene Konvencije. Samostalnost pravne osobe za borbu protiv dopinga može se žurno ostvariti osnivanjem ustanove ili osnivanjem društva sa ograničenom odgovornošću bez ikakvih daljnjih ili novih troškova jer bi se dosadašnja organizacijska jedinica Službe za antidoping HZTA unijela kao gospodarska cjelina u novoosnovanu pravnu osobu, sa pravima i obavezama dosadašnje Službe za antidoping koja raspolaže poslovnim prostorom, osobljem i ostalim nužnim sredstvima za obavljanje djelatnosti kao samostalna pravna osoba. - Uz članak 138: U skladu sa navedenim, još jednom molimo da se u prijedlogu izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti predvidi usklađivanje pravnog statusa nacionalne organizacije za borbu protiv dopinga u skladu s odredbama Zakona o potvrđivanju međunarodne Konvencije protiv dopinga u športu (NN Međunarodni ugovori 07/2007) osnivanjem samostalne pravne osobe za borbu protiv dopinga koja će provoditi sve postupke vezane za borbu protiv dopinga u skladu sa preuzetim obvezama iz Zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije protiv dopinga u sportu te donositi sve opće akte, pravilnike, pojedinačne odluke i ostalo što je potrebno u provođenju borbe protiv dopinga u suradnji sa Svjetskom antidopinškom agencijom (WADA). U tu svrhu bi iz članka 138. trebalo brisati sljedeće djelatnosti i uvrstiti ih u novi članak koji bi definirao poslove ustanove ili društva sa ograničenom odgovornošću za borbu protiv dopinga: – praćenje i provođenje međunarodnih konvencija protiv dopinga u sportu u Republici Hrvatskoj, – sustavno praćenje i koordiniranje akcija vladinih i nevladinih organizacija u borbi protiv dopinga u sportu, – predlaganje i provođenje mjera u borbi protiv dopinga u sportu, – primjenu Kodeksa Svjetske antidopinške agencije i Međunarodnih standarda, te pravila Hrvatskog olimpijskog odbora, Međunarodnog olimpijskog odbora i međunarodnih sportskih saveza. Tim poslovima bi trebalo dodati i slijedeće poslove: - donošenje Pravilnika za borbu protiv dopinga, te svih ostalih općih akata te provođenje pojedinačnih postupaka i donošenje mjera u slučajevima kršenja pravila za borbu protiv dopinga. - druge poslove u borbi protiv dopinga propisane Statutom i posebnim propisom. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Željko Caruzzi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI 1. PACIJENTI (osiguranici) žele još kvalitetnije i BESPLATNO liječenje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i to im ovaj zakon pruža. 2. Ovim zakonom motiviraju se zdravstveni radnici za nabavku što bolje opreme i što širim i boljim BESPLATNIM dijagnostičko-terapijskim postupcima u svojoj ordinaciji. 3. Prijenos ordinacija je do sada bila „bolna točka“ sustava, a određivanje nasljednika je (bilo?) diskrecijsko pravo ravnatelja doma zdravlja za SVE ordinacije. Dakle, „nasljeđivanje“ ordinacija već postoji. Prema ovom zakonu pacijenti će se prethodno upoznati sa liječnikom koji će nastaviti pružati zdravstvenu zaštitu i neće im biti nametnut kao do sada. 4. Podrška ministru za uvođenjem ovog zakona, osobito onog dijela koji se odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Zoran Zoričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U članku 155. vidim nedostatak, pošto su socijalni radnici isključeni iz popisa zdravstvenih djelatnika. Kao voditelj kliničkog odjela i predsjednik stručnog društva HLZ-a čvrsto stojim iza tvrdnje da su socijalni radnici u najmanju ruku potpuno ravnopravni dijelovi multidiscipliranrih timova, i svakako bi trebali biti uključeni pod ovaj članak, odnosno dobiti status zdravstvenih radnika. Koliko mi je poznato, socijalni radnici su visoko školovani, imaju komoru, redovno se stručno usavršavaju. Sa štovanjem, prof dr Zoran Zoričić Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Hrvatsko logopedsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Sukladno otvorenoj raspravi vezanoj uz prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti ( u daljnjem tekstu : Prijedlog zakona), dajemo sljedeće prijedloge uz obrazloženje istih. 1. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 35. Kako magistri logopedije već sada pružaju usluge terapije i dijagnostike u području otorinolaringologije, neurologije, fizijatrije, maksilofacijalne kirurgije, interne medicine,psihijatrije, pedijatrije, gerontologije, a od travnja 2015.godine i kroz samostalnu šifru logopedske djelatnosti (2230000) i u tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti i to u klinikama i u kliničkim bolnicama i u kliničkim bolničkim centrima predlažemo u članku 35. stavku (3) dodati: „ i logopedska djelatnost.“ tako da glasi : „ (3) Na tercijarnoj razini može se obavljati djelatnost palijativne skrbi i logopedska djelatnost.“ 2. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 46. U članku 30. stavku (2) prijedloga Zakona navedeno je da se Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti, između ostalih i logopedije. Budući da članak 46. u stavku (1) navodi da zdravstveni radnik na primarnoj razini obavlja zdravstvenu djelatnost kroz ordinacije pod uvjetima koje propisuje ovaj Zakon predlažemo da se u stavku (2 ) doda riječ: „ logopedije“ prije specijalističko-konzilijarne djelatnosti kako bi se djelatnost logopedije mogla obavljati u ordinaciji. Potrebno je jasno definirati mogu li magistri logopedije obavljati djelatnost logopedije u privatnoj praksi pod uvjetima propisanim prijedlogom zakona, člankom 155. stavkom (2) koji propisuje se da se logopedi smatraju zdravstvenim radnicima. Znači li to da logopedi ispunjavaju uvjete iz članka 46, stavak 1 za obavljanje privatne prakse. Mi predlažemo izmjenu u članku 46. tako da glasi: „(2) U ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije te specijalističko-konzilijarna djelatnost. „ 3. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 47. Sukladno EU direktivi 2013/55 koja naglašava potrebu prilagođavanja jezičnih kompetencija specifično za svaku profesiju, a posebno za logopediju, minimalna razina poznavanja jezika za nesmetano obavljanje logopedske djelatnosti je razina C2. Dodati stavak (3) tako da glasi: „Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom, a iznimno za djelatnost logopedije minimalno razinu stupnja C2 (samostalni korisnik), osim ako je jezik dodiplomske izobrazbe bio hrvatski ili ako je srednjoškolsko obrazovanje završeno na hrvatskom jeziku.“ 4. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 48. Budući da je propisano da se djelatnost logopedije obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini predlažemo da se u stavku (1 ) doda iza medicinsko-biokemijskim laboratorijima, „a magistri logopedije obavljaju privatnu praksu u logopedskim kabinetima/ordinacijama.“ Tako da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, a magistri logopedije obavljaju privatnu praksu u logopedskim kabinetima/ordinacijama.“ 5. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 155. Magistri logopedije koji rade u sustavu zdravstva određeni su kao zdravstveni radnici i u Republici Hrvatskoj (Nacionalna klasifikacija zanimanja – NKZ-10 (NN 147/10): logopedi su klasificirani u okviru vrste 22 (Zdravstveni stručnjaci/zdravstvene stručnjakinje), podvrsta 226, skupina 2266) što je u skladu s dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation, 2010. Classifyng health workers. Geneva) i preporukom EU (COMMISSION RECOMMENDATION of 29 October 2009 on the use of the International Standard Classification of Occupations (ISCO-08) (Text with EEA relevance) (2009/824/EC) Magistri logopedije su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 82/13) definirani kao zdravstveni radnici. Temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti, tijekom protekle dvije godine Ministarstvo zdravlja je uskladilo i podzakonske akte i to: Pravilnik o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/13) u čl. 3 jasno navode i logopeda; Pravilnik o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13) u čl. 9 se navodi logoped; Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN9/14) logopedi su izdvojena kategorija 5e. Magistar logopedije je stručnjak koji završetkom diplomskog sveučilišnog studija logopedije (3+2) stječe sve potrebne kompetencije za pružanje usluga dijagnostike i terapije i jedini je stručnjak u sustavu zdravstva koji ima stručne kompetencije za postavljanje dijagnoza iz područja poremećaja govorno-jezične komunikacije navedenih u MKB-u i samostalno provođenje svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka kod poremećaja neverbalne i verbalne komunikacije, jezika, glasa, govora, gutanja i oštećenja sluha pacijenata svih dobnih skupina. Stoga predlažemo da se uvrsti tekst iz važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti »Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, studijskom smjeru logopedije te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja.«. Tako da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, studijskom smjeru logopedije te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje obrazovnog programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ 6. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 168. Kako bi magistri logopedije uz mentora usavršili dobivene kompetencije za provođenje logopedske djelatnosti koja uključuje dijagnostiku, terapiju i savjetovanje i osposobili se za samostalan rad predlažemo dodatak u stavku (2) ovog članka, a to bi bilo u skladu s važećim Pravilnikom o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13). Tako da glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: magistri logopedije, primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser-kupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni inženjeri, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar. 7. PRIMJEDBE VEZANE UZ ČLANAK 169. Smatramo da magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita. U članku 169. predlažemo dodati stavak (3) Tako da glasi: „Iznimno od stavka 1. ovog članka magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita.“ Vjerujemo da će se predložene promjene razmotriti i uvažiti i da će time biti omogućen nastavak razvoja logopedije u okrilju zdravstvenog sustava i nastavak pozitivnih promjena koje posljednjih godina usklađuju hrvatsku sa svjetskom i europskom praksom, a sve na dobrobit pacijenata i podizanja kvalitete života djece i odraslih osoba s komunikacijskim, govorno-jezičnim i glasovnim poremećajima te poremećajima gutanja odnosno problematikom čija je pojavnost u svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj u porastu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Josipa Mijulkov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Strategija u zdravstvu usmjerena na razvoj zdravstvenog turizma također implicira potrebu za psiholozima koji svojim kompetencijama u području medicinskog wellnesa, a naročito u području promjena zdravstveno nepoželjnog ponašanja, mogu značajno doprinijeti kvaliteti usluga zdravstvenog turizma i razvoju tog područja zdravstva u RH Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Jelena Mladenić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Obzirom da klinički psiholozi samostalno provode dijagnostičke postupke te psihoterapiju kojima liječe djecu, adolescente i odrasle osobe, nužno ih je i prepoznati kao zdravstvene djelatnike (čl. 155) Jelena Mladenić Centar za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju KBC Rijeka Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Krapinsko-zagorska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI izražavamo svoje veliko nezadovoljstvo i zabrinutost istim, posebice u dijelu Nacrta prijedloga koji uređuje pitanje organiziranja primarne zdravstvene zaštite. Općenito, stječe se dojam da je predloženi koncept organizacije primarne zdravstvene zaštite usmjeren u cijelosti njezinoj privatizaciji. Domovi zdravlja kao nositelji primarne zdravstvene zaštite dugi su niz godina bili pouzdani i stabilni pružatelji zdravstvene zaštite stanovnika u svakom kutku županija, čak i onom najudaljenijem i najmanje naseljenom. Dobrom organizacijom i kvalitetnim radom, već 15 godina Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije bilježi stabilno i pozitivno poslovanje. Ovim Nacrtom prijedloga Zakona u članku 103. su odredbe koje i dalje definiraju domove zdravlja kao nositelje zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite. No, odredbe Nacrta prijedloga kojima se uređuju organizacijski oblici zdravstvene djelatnosti, predviđaju sasvim drugačiju ulogu domova zdravlja pa se ovo čini kao definicija bez temelja za njezino istinsko ostvarivanje. Postavlja se pitanje kako će ovakav organizacijski oblik zdravstvene djelatnosti funkcionirati u udaljenijim, slabije nastanjenijim sredinama s manjim brojem osiguranika? Dom zdravlja mora osigurati zdravstvenu djelatnost i u takvim sredinama. Za očekivati je da će privatnu praksu zasnovati gotovo svi liječnici u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite koje imaju broj pacijenata isti ili veći od standarda za ugovaranje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Prema tome, u sastavu domova zdravlja djelovali bi uglavnom timovi s nedovoljnim brojem osiguranika koji u odnosu na sredstva doznačena od strane HZZO-a djeluju s „gubitkom“, obzirom da često sredstva koja oni ostvaruju nisu dovoljna niti za podmirenje osnovnih troškova tima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Uglavnom su to ambulante u udaljenijim mjestima za koje liječnici ne iskazuju spremnost za zapošljavanje. Obzirom da bi domovi zdravlja morali osigurati provođenje zdravstvene djelatnosti upravo za takve ambulante, postavlja se pitanje s kojim sredstvima bi domovi zdravlja podmirivali razliku između prihoda i rashoda ovakvih ambulanti? U organizaciji zdravstvene djelatnosti kakva se predviđa ovim Nacrtom, ovakvo poslovanje je nemoguće i izvjesno je da će domovi zdravlja negativno poslovati obzirom da će u svom sastavu imati samo ordinacije koje imaju veće troškove od prihoda koje ostvaruju. U ovom trenutku u sastavu Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije je ukupno 26 timova u djelatnosti opće (obiteljske) medicine, od kojih njih polovica – 13 timova ima broj osiguranika manji od standardnog tima i dobiva manji iznos sredstava od strane HZZO-a. U okolnostima kada Dom zdravlja ima u svom sastavu jednaki broj timova koji imaju jednak ili veći broj osiguranika od standardnog za ugovaranje, pažljivim financijskim upravljanjem uspijeva se podmiriti mogući manjak u poslovanju. U buduće to više neće biti moguće. Mišljenja smo da postojeći sustav koncesija nije bilo potrebno mijenjati sustavom ordinacija, već ga eventualno unaprijediti dodatnim odredbama. Inicijativa promjene koncesija u oblik privatnih praksi bez vremenskog ograničenja kako bi se osigurao trajniji i sigurniji oblik pravnog statusa nositeljima djelatnosti, smatramo neopravdanim. Unutar postojećeg sustava koncesija pitanje vremenskog uređenja jednostavno se moglo urediti minimalnim izmjenama zakonskih odredbi koja uređuju pitanje koncesija. Odredbama Nacrta prijedloga dato je ovlaštenje Ministru zdravstva da donese čak 48 pravilnika kojima će se regulirati pojedina područja zdravstva i to u roku od 6 mjeseci od donošenja novog zakona. Ovakav način uređenja smatramo jačanjem već i sad pretjerane centraliziranosti sustava zdravstva. Rok od 6 mjeseci čini se nerealnim. Zaključno, ovaj Nacrt prijedloga ostavlja dojam jačanja centralizacije kroz značajno veću ulogu ministarstva vezano uz regulaciju i organizaciju zdravstvene zaštite te privatizacije javne zdravstvene djelatnosti, dokidanja uloge domova zdravlja kao nositelja primarne zdravstvene zaštite, rasta financijskih obveza županija, a s druge strane, značajnog smanjenja utjecaja županije u organizaciji zdravstvene zaštite na svom području i upravljanju zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač. Slijedom navedenog, za Krapinsko-zagorsku županiju je neprihvatljiv. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U ime Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora u općem komentaru imamo potrebu dostaviti opće informacije o Studijskom programu edukacijske rehabilitacije, kao jednom od tri studijska programa na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu kako bismo pojasnili i potrebu za izmjenama u nekim člancima (stavcima) Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i eventualno utjecali na pojedina neinformirana mišljenja o stručnjacima - magistrima edukacijske rehabilitacije. O STUDIJSKOM PROGRAMU REHABILITACIJA / EDUKACIJSKA REHABILITACIJA IZVOR: iz dokumenta samoanaliza http://www.erf.unizg.hr/images/dokumenti/Reakreditacija/ERF-samoanaliza2014.pdf / stranici pristupljeno 4. svibnja 2018.g. Studijski programi rehabilitacija/edukacijska rehabilitacija usmjereni su na inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju temeljenu na suvremenom pristupu invaliditetu u kontekstu ljudskih prava i razvijanju razumijevanja invaliditeta kao posljedice međudjelovanja oštećenja i utjecaja socijalnog konteksta. Program se sastoji od tri međusobno povezana tematska područja kroz koja se izučavaju fenomenologija, značajke razvoja i funkcioniranja osoba s teškoćama u razvoju u različitim okruženjima, obuhvaćajući cjelokupni kontinuum dobnih skupina, od djece i mladih do odraslih osoba s: motoričkim poremećajima i kroničkim bolestima, osoba s poremećajem vizualne percepcije, intelektualnim teškoćama, teškoćama učenja, deficitom pažnje/ hiperaktivnim poremećajem (ADHD), poremećajima iz autističnog spektra i višestrukim teškoćama. U okviru ovog studijskog programa studenti stječu znanja o dijagnostičkim edukacijskim, rehabilitacijskim i terapijskim postupcima, modelima i programima u zajednici utemeljene podrške, timskom radu, profesionalnoj etici i interdisciplinarnoj komunikaciji. Magistri edukacijske rehabilitacije su kompetentni za odabir i primjenu primjerene tehnike procjene te razumijevanje, povezivanje i tumačenje podataka iz različitih izvora procijene temeljem kojeg samostalno kreiraju individualizirani program edukacijskorehabilitacijske podrške primjerene specifičnim potrebama pojedinca. Stječu i kompetencije za: profesionalnu interdisciplinarnu suradnju (u edukaciji, rehabilitaciji i kliničkoj praksi), osnaživanje osoba za samozastupanje kao i njihova prirodnog kruga podrške, neposredni odgojno-obrazovni rad i rad u okviru stručnih službi podrške u zajednici, savjetovanje drugih stručnjaka i roditelja, kao i za superviziju rada prvostupnika koji je završio preddiplomski studij Rehabilitacije. U članku 155. Stavku 2 navodi se: 2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi,… Predlaže se izmjena stavka 2 u dijelu iza “Zdravstvenim radnicima smatraju se i…”, na način da on glasi: (2) Zdravstvenim radnicima smatraju se i stručnjaci koji se obrazuju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu: magistri edukacijske rehabilitacije, magistri logopedije te magistri socijalne pedagogije. Obrazoženje: Logopedi koji se navode u prijedlogu obrazuju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu jednako kao i edukacijski rehabilitatori koji za razliku od logopeda imaju svoju komoru, na čiji je Statut 2011. godine dao suglasnost tadašnji ministar zdravstva i socijalne skrbi (www.hker.hr) te imaju Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11) koji u članku 2. opisuje što sve obuhvaća edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost. Diplomski studijski program Edukacijske rehabilitacije organiziran je kroz tri modula: Inkluzivna edukacija i rehabilitacija, Rehabilitacija osoba oštećena vida i Rehabilitacija, sofrologija, kreativne i art/ekspresivne terapije. http://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/diplomski-edukacijska-rehabilitacija Na istom fakultetu dostupan je navedenim diplomiranim strunjacima ovog (i drugih fakulteta) i jedini sveučilišni poslijediplomski studij Rane intervencije: http://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/poslijediplomski-rana-intervencija-u-rehabilitacijskoj-edukaciji; odnosno doktorski studij http://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/poslijediplomski-prevencijska-znanost-i-studij-invaliditeta. Nositelj doktorskog studija "Prevencijska znanost i studij invaliditeta" je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Izvoditelji doktorskog studija (istraživački i nastavni dio) su : sa Sveučilišta u Zagrebu: Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" i drugi; te Sveučilišta i centri u Europi, SAD-u i Kanadi, od kojih navodimo izbor sljedećih: Radboud University Nijmegen, Department of Clinical Psychology & Academic Center of Social Sciences, The Netherlands, Radboud University Nijmegen, Prevention Research Center for Mental Health Promotion & Mental Disorder Prevention, The Netherlands, University of Maactricht, Faculty of Health Sciences, Department of Health Education and Promotion, The Netherlands, Pennsylvania State University, College of Health and Human Development, Department of Human Development and Family Studies, SAD,Pennsylvania State University, Prevention Research Center for the Promotion of Human Development, SAD. Prisutstvo edukacijskih rehabilitatora u zdravstvu dio je samog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14 , 154/14, 70/16, 131/17) koji u okvir zdravstvene zaštite uključuje i usluge i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i rehabilitaciju. Članak 17. u mjerama zdravstvene zaštite navodi (2) provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja s ciljem unapređivanja duševne i tjelesne sposobnosti osoba, (3) otkrivanje i otklanjanje uzroka, odnosno sprečavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica, (5) mjere specifične zdravstvene zaštite radnika), (6) liječenje i rehabilitacija oboljelih, tjelesno i duševno oštećenih i ozlijeđenih osoba te osoba s invaliditetom i (9) osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži. Nadalje, kao što smo napomenuli u čl. 155., stavku 2 kao zdravstveni radnici navedene su i osobe koje su završile studijski smjer logopedije. U cilju izjednačavanja prava ( ne diskriminacije ) i pristupa radu ponavljamo: Studijski program logopedije jedan je od tri studijska programa na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Na istom fakultetu zvanje stječu i edukacijski rehabilitatori isocijalni pedagozi te je u usporedbi koja je dostupna uvidom u Raspored predavanja (http://www.erf.unizg.hr/docs/ERF_Raspored_LJETNI_2017-18.pdf) vidljivo je da studijski program Edukacijske rehabilitacije i Logopedije imaju iste ili slične kolegije na preddiplomskoj razini, s jednakim sadržajima, izlaznim ciljevima i kompetencijama, a razlike su vidljive na diplomskoj razini u medicinskim ( i drugim kolegijima) koji obuhvaćaju područja rada svakog od tri stručnjaka: magistara edukacijske rehabilitacije, logopedije i socijalne pedagogije. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Hrvatsko farmaceutsko društvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI PREDMET: OPĆI KOMENTAR HFD-a I KOMENTARI PO ČLANCIMA SA OBRAZLOŽENJIMA NA TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Hrvatsko farmaceutsko društvo vezano za stav i mišljenje izneseno na sastancima Radne grupe MZ RH za izradu Nacrta prijedloga predmetnog zakona te analizom objavljenog teksta Nacrta u sklopu e-savjetovanja Vlade RH daje sljedeće opće komentare i pojedinačne komentare na članke s obrazloženjima i konkretnim izmjenama i dopunama odredbi javno objavljenog Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, i to: • Članak 9. U članku 9. predlaže se mijenjati alineju 7. tako da glasi: - „ osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po razinama uključujući izobrazbu i usavršavanje radnika u sustavu zdravstva u suradnji s komorama u koje su udruženi zdravstvenih radnici obuhvaćeni planom zdravstvene zaštite“ • Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineja 3. OBRAZLOŽENJE: Iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. • Članak 22. U članku 22.predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: U optimalnom i sadržajnom kreiranju i definiranju mjera zdravstvene zaštite u obliku primjedbi i mišljenja svoj učinkoviti doprinos osim Hrvatskog liječničkog zbora mogu dati i ostale krovne nacionalne zdravstvene strukovne udruge (društva). Takav stav uz potporu predstavnika Hrvatskog liječničkog zbora, drugih zdravstvenih strukovnih udruga i komora u zdravstvu zauzeli smo svi dionici na radnom sastanku Radne grupe MZ RH u listopadu 2017., pa nema razloga da se isto ne uvaži i uvrsti u tekst Zakona. • Članak 23. U članku 23.predlaže se u stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: - „5. mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksićne, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ U članku 23. predlaže se dodati stavak 3.( pri čemu postojeći stavak 3. postaje stavak 4.), a koji glasi: - „(3) Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksićne, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ U članku 23. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Ako tijelo iz stavka 2. i 3. ovog članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 2. ili 3. ovog članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.“ OBRAZLOŽENJE: U Republici Hrvatskoj nije donijet niti je na snazi preuzeti obvezujući provedbeni propis EU koji uređuje problematiku zdravstvene zaštite u svezi s radom i radnim okolišem te sa sprječavanjem oštećenja zdravlja kod rukovanja i uporabe lijekova koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari. Zdravstveni radnici svakodnevno rade te su u kontaktu sa citotoksičnim lijekovima i drugim lijekovima koji sadrže opasne djelatne tvari, bez zakonski propisanih temeljnih i specifičnih mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. Za donošenje provedbenog propisa koji uređuje to područje potrebno je stvoriti pravni temelj u odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Provedbenim propisom - Pravilnika o rukovanju s lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari, normativno bi se uredio sadržaj temeljnih i specifičnih mjera za zaštitu zdravlja i siguran rad sa lijekovima koji sadrže citotoksične i druge opasne tvari. • Članak 30. U članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“predlaže se dodati riječi: - „(1)…ljekarničku skrb“ • Članak 33. U članku 33. predlaže se dopuniti stavak 3. tako da glasi; - „(3)Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“ • Članak 34. U članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ predlaže se dodati riječi: - „i ljekarničku skrb“ • Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 3. koji glasi: - „(3)Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti“ • Članak 42. U članku 42.predlaže se dodati stavak 3. (pri čemu postojeći stavak 3. postaje stavak 4.), a koji glasi: - „(3)Strukovne komore mogu voditi za pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a u sklopu vođenja registra svojih članova, Poseban nacionalni registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar).“ U članku 42. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Način vođenja Nacionalnog registra i Posebnog registra te podatke koje će ti registri sadržavati pravilnikom propisuje ministar.“ • Članak 50. U članku 50. u stavku 2. predlaže se dodati alineja 3. koja glasi: - „ﬤmišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: Komore zbog stalnog uvida u stanje zdravstvene djelatnosti iz svoje strukovne nadležnosti te kontakta sa članstvom i pacijentima mogu stručno procijeniti potrebu za organiziranjem i dostupnošću zdravstvene skrbi te potrebu dodatnih zdravstvenih timovima na određenom području. • Članak 51 U članku 51. predlaže se brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu izbjegavanja i eliminacije eventualno mogućih zlouporaba. • Članak 54. U članku 54. predlaže se mijenjati stavak 3. tako da glasi: - „(3)Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Ne postoji potreba i opravdanje za ograničavanjem zapošljavanja, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi, Zapošljavanjem više magistara farmacije-ljekarnika u ljekarni pruža se bolja i kvalitetnija ljekarnička skrb/usluga pacijentu, posebice ako to dozvoljavaju ekonomske i materijalne mogućnosti ljekarne. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8-satno radno vrijeme. Zapošljavanjem magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom stvaraju se uvjeti za dostupniju i kvalitetniju ljekarničku uslugu/skrb poglavito u turističkoj sezoni, a da se pri tome ne opterećuje troškovima i dodatnim obvezama lokalna zajednica niti državni proračun. • Članak 56. U članku 56. predlaže se mijenjati stavak 2. tako da glasi: - „(2)Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ U članku 56. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: - „(3)Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti i višu cijenu zdravstvene usluge iz stavka 2. ovoga članka, uz suglasnost nadležne komore i ministra.“ • Članak 63. U članku 63. stavku 3. alineji 3. predlaže se iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“, tako da ista alineja glasi: - „ﬤsuglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava za obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: Nužno je u proces prenošenja prava uključiti i nadležnu komoru. Tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, zbog eventualnog mogućeg sukoba interesa, može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je opravdano i objektivno potrebno zatražiti mišljenje komore koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. • Članak 67. U članku 67.predlaže se dodati novi stavak 5. koji glasi: - „(5)U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ • Članak 68 U članku 68. stavku 2., točki 3. Predlažu se brisati riječi: - „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8-satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. • Članak 70. U članku 70.predlaže se mijenjati stavak 3. tako da glasi: - „(3)Specijalnu bolnicu može osnovati jedinica područne (regionalne)samouprave, grad i druga pravna osoba te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja.“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ tako da glasi: - „(5)Polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu i ustanovu za palijativnu skrb mogu osnovati jedinica područne (regionalne)samouprave, grad i druga pravna osoba te fizička osoba.“ U članku 70.iza stavka 5. treba dodati novi stavak 6.(stavci 6.-10. postaju 7.-11.), a koji glasi: - „(6)Ljekarničku ustanovu mogu osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave i druga pravna osoba koja je u većinskom vlasništvu magistara farmacije koji neposredno obavljaju ljekarničku zdravstvenu djelatnost te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem farmacije.“ OBRAZLOŽENJE: Ovakvim definiranjem odredbi Zakona u dijelu osnivanja ljekarničkih ustanova želi se zaustaviti proces deregulacije ljekarničke djelatnosti u Hrvatskoj kao djelatnosti od posebnog javnog interesa. Dosadašnje stanje „deregulacije ili loše regulacije ljekarništva“, koje traje duže od 15 godina, ima za posljedicu slabljenje „etičkog modela ljekarništva i ljekarničke skrbi koja treba biti usmjerena na javni i društveni interes zaštite zdravlja i prava svakog pacijenata“. Pri tome stalno i neopravdano jača „trgovački ili bolje rečeno profitno usmjereni model poslovanja i rada u ljekarništvu“. Cilj ovako predloženih zakonskih odredbi, odnosno nove regulacije ljekarništva u RH, je usmjerenost na vrijednosti i ishode racionalnog i dostupnog liječenja lijekovima. Procesi regulacije ljekarništva u istom okviru i cilju koji mi zastupamo ovim predloženim zakonskim odredbama ili sličnima kroz svoju nacionalnu legislativu i regulativu u zadnjih nekoliko godina provode nama susjedne EU države (Mađarska, Slovenija, Češka i dr.). • Članak 74 U članku 74. stavak 1. predlaže se iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ tako da glasi: - „(1)Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obavezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ • Članak 85. U članku 85. stavak 4. predlaže se iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi: - „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatramo da mora definirati/utvrditi mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada. Treba se onemogućiti da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samouprave bez obzira na kvalitetu i učinkovitost njihovog rada. U članku 85. stavak 6. predlaže se iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi: - „na području zdravstva“ • Članak 96. U članku 96. stavku 5. alineji 4. predlaže se iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “odnosno kliničkog farmaceuta.“ U članku 96. stavku 5. alineji 6. predlaže se iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “odnosno kliničkog farmaceuta.“ • Članak 97. U članku 74.stavak 3. predlaže se iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: - „(3)U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. • Članak 103. U članku 103. stavak 2.predlažu se brisati riječi: - “ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organiziranu/osnovanu ljekarničku ustanovu čiji je osnivač ista jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. U članku 103. stavak 9. i 10. predlažemo i tražimo da se precizno navede tko čini tim u pružanju palijativne skrbi, odnosno navesti koje su sve zdravstvene djelatnosti i zdravstveni radnici u timu. Pri tome navesti magistra farmacije kao koordinatora za opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima te za pružanje specifične redovne i potporne ljekarničke skrbi. OBRAZLOŽENJE: Ljekarnička skrb u palijativnoj skrbi pacijenata, procjena farmakoterapije , pogotovo kod poli-pragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralnog pripravka-lijeka za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim palijativne skrbi. • Članak 113. U članku 113. stavak 1. iza riječi „zdravstvene njege“ predlažu se dodati riječi: - “i ljekarničke skrbi“. • Članak 116. U članku 116. stavak 2. alineja 2. iza riječi „medicinskim proizvodima “ predlažu se dodati/staviti riječi„“i magistralnim/galenskim pripravcima.“, tako da glasi: - „- opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim proizvodima“ OBRAZLOŽENJE: Radi se o ujednačavanju ovog pojmovnog sadržaja teksta/navoda sa već ranije uporabljenim u ovom Nacrtu prijedloga Zakona (čl.30.). • Članak 130. U članku 130. stavku 1. predlaže se brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE:Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima. • Članak 143. U članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ predlaže se dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da isti glasi: - „(2)Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ • Članak 155. U članku 155. stavku 2. predlaže se posebno reguliranje zdravstvenih radnike u odnosu na zdravstvene suradnike pa se traži brisanje rečenice „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ . Njih treba kao zdravstvene suradnike s normiranim profesijskim nazivom prikazati, opisati i naznačiti u članku 167. ovog Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. • Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. • Članak 169. U članku 169. iza stavka 2. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: - „(3)Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“. • Članak 174. U članku 174. stavku 1. iza riječi: „pribavljeno“ predlaže se dodati riječi: „pozitivno“ • Članak 175. U članku 175. stavku 1. predlažu se brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ • Članak 178. U članku 178.predlaže se mijenjati stavak 12. tako da glasi: - „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ U članku 178. predlaže se dodati novi stavak 13.(12.a.) koji glasi: - „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. U članku 178. predlaže se dodati novi stavak 14. (12.b.)koji glasi: - „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. • Članak 179. U članku 179. stavak 2. predlaže se iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ tako da glasi: - „(2)Nadležne komore izdaju potvrde .... , magistre farmacije, magistre farmacije specijalista i primalje ........ “ • Članak 181 U članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ predlažu se dodati riječi „na prijedlog nadležne komore, Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih nacionalnih zdravstvenih stručnih društva“ • Članak 183. U članku 183. stavak 2. predlaže se na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ tako da glasi: - „(2)Za potrebe ljekarničke djelatnosti dio specijalizacije može se obavljati kod pravnih osoba koje provode proizvodnju ili kontrolu lijekova te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode. “ • Članak 184. U članku 184. brisati stavak 1. • Članak 192. U članku 192. stavak 1. predlaže se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ tako da glasi: - „(2)Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ i „farmaceutskih i medicinsko biokemijskih“, tako da glasi: - „(2)O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ OBRAZLOŽENJE: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi koji te zdravstvene struke (magistri farmacije i magistri medicinske biokemije) treba isključiti i negativno diferencirati u odnosu na ostale visokostručne zdravstvene struke. U nama susjednim zemljama ove struke imaju te mogućnosti i prava. • Članak 221., U članku 221. predlaže se izmjena teksta tako da isti glasi: - „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE:Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori. • Članak 222. Predlaže se brisati predloženi članak 222. • Članak 223. Predlaže se brisati predloženi članak 223. • Članak 224. Predlaže se brisati predloženi članak 224. • Članak 225. Predlaže se brisati predloženi članak 225. • Članak 226. Predlaže se brisati predloženi članak 226. • Članak 227. Predlaže se brisati predloženi članak 227. • Članak 228. Predlaže se brisati predloženi članak 228. • Članak 268. U članka 268. stavak 1. predlažemo da se riječi „a u kojem su“ „ zamijene riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: U članku 268. iza stavka 2.predlaže se dodati novi stavak 2a. koji glasi: - „(2a)Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu smatrati u pravnom prometu kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom postupku ugovaranja pa temeljem nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. U članku 268. iza predloženog novog stavka 2a. tražimo da se doda novi stavak 2b. koji glasi: - „(2b)Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2. ovog članka je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese odluku ministar svojim rješenjem zamjenjuje istu.“ U članku 268. stavak 3. predlažemo da se iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brišu riječi „na osnovi zakupa“ • Članak 271. U članku 223. stavak 3. predlažemo da se iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brišu riječi „na osnovi zakupa“ • Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. OPĆA NAPOMENA: Ove primjedbe, kao izmjene i dopune teksta Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, predstavljaju stav i komentare koje je Hrvatskog farmaceutskog društva izradilo u strukovnoj suradnji i zajedništvu s Hrvatskom ljekarničkom komorom. POSEBNA NAPOMENA: Mišljenja smo da model i pitanja privatizacije dijela javnog sustava zdravstvene zaštite RH, na primarnoj i sekundarnoj razini, treba cjelovito kreirati i rješavati, sagledavajući sve aspekte i učinke tog procesa, prvenstveno kroz poseban zakonski propis o ograničenoj privatizaciji u zdravstvu. Takav zakonski propis trebao bi se temeljiti na širokom nacionalnom, strukovnom, socijalnom i političkom konsenzusu. Nije primjereno u kontinuitetu temeljni pravni-legislativni zdravstveni propis Republike Hrvatske „opterećivati“ materijom privatizacije, a da pri tome „izravno i neizravno kočimo“ razvojnu i stvaralačku komponentu našeg zdravstvenog sustava . ZA HRVATSKO FARMACEUTSKO DRUŠTVO Doc.dr.sc. Maja Jakševac Mikša, mag.pharm. Izvršna direktorica HFD Mr.sc. Darko Takač, mag.pharm.spec.oblik.lijekova Predsjednik HFD Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI DODACI I PRIJEDLOZI HRVATSKE UDRUGE ZA PROMICANJE PRAVA PACIJENATA 1. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Pacijenti moraju imati mogućnost evaluacije / ocjenjivati svoje liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer pacijenti u manjim mjestima nemaju izbora promijeniti liječnika. ovisno o ukupnoj ocijeni liječnik bi mogao biti nagrađivan na plaći, a sve programe moraju raditi besplatno I biti dostupni svojim pacijentima, bez obzira placa li HZZO dodatno tu uslugu, npr konzultacije. Pacijenti bi mogli ispunjavati ankete koje mogu biti smjernice upravi zdravstvene ustanove za podizanje kvalitete pružene zdravstvene usluge. Bitno je izjednačiti sve liječnike u primarnoj, pa ili da svi rade u domu zdravlja ili svi imaju privatnu praksu . Treba zaustaviti svaku vrstu dodatne naplate od strane stomatologa ( bijeli ispun) te uzv kod ginekologa koji su već ugovoreni sa hzzom. A pacijentima se naplaćuju kako tko želi. Obavezno uvesti dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ( koja sada funkcioniraju samo u pojedinim mjestima) kako bi se rasteretila hitna služba. 2. BOLNIČKI LIJEČNICI Potrebno je uvesti elektronsku kontrolu ulaska i izlaska iz bolnice radi obostrane koristi i za liječnike, medicinske sestre i za pacijente. Time bi se spriječila dvostruka dežurstva specijalista; time se znatno povećava mogućnost pogreške i neželjenih događaja) A isto tako kontrolirali bi se pojedinci koji izlaze u 12 sati sa svog radnog vremena , postaju nedostupni za pacijente , često obavljajući privatnu praksu i druge poslove na uštrb pacijentima. PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA Obvezuje poslodavce na uredno vođenje radnog vremena za svakog zaposlenika, pa tako i početak i završetak rada (čl. 8.). Dakle i ovo pitanje rješavanja prijevremenih odlazaka s posla je u domeni poslodavca i evidencija iz čl. 8. Pravilnika predstavlja osnovu za obračun plaće. Potrebno je izaći način reguliranja izbivanja liječnika i zdravstvenih radnika koji su u kumulativnim radnim odnosima sa kbc-ovima, pa sukladno obvezama u nastavi ostvaruju mogućnost ranijeg završavanja s poslom u bolnicama. U praksi neki to koriste tijekom cijele godine, premda im nastavni angažman nije svakim danom. Ovo pitanje treba sustavno riješiti radi iznimaka koji se ovako ponašaju. Većina ih ipak ostaje i puno duže, pa i nakon dežurstava, kako bi odradili svoje bolesnike. Nažalost, često se radi iznimaka donosi opsežna i detaljna regulativa.. Opet ovisi o poslodavcu – smije li radnik, bez odobrenja napustiti radno mjesto, mora li predočiti raspored o nastavi koju ima pa zbog toga izbiva s posla ili neki drugi opravdani razlog… ali uvijek uz suglasnost pretpostavljenog. Znam da neke bolnice u Zagrebu imaju stroga pravila i zna se gdje je tko. Neki su uveli odjavne sastanke u 15 sati tako da se vidi jesu li svi na svom radnom mjestu. 3. NACIONALNE KAMPANJE, HITNA SLUŽBA I PREVENTIVNA MEDICINA Treba napraviti nacionalne kampanje osvještavanja I podizanja svijesti/ edukacija građana o prepoznavanju simptoma kada trebaju ici na hitnu pomoć, ne penalizacijom već promicanjem važnosti aktivnog sudjelovanja pacijenata. Također od velike važnosti su preventivni programi za razne bolesti, a prvenstveno rano otkrivanje raka. Dostupniji preventivni pregledi u cijeloj RH. 4. DOPUNSKA OSIGURANJA Police dopunskog osiguranja strogo kontrolirati, ako već ulaze u sustav zdravstva onda ne smiju ograničiti dob osiguranja sto sada gotovo svi rade. Najviše prevara s osiguranjima se događa upravo s policama dopunskog osiguranja gdje postavljaju limite na dostupnost lijekova , a osiguranik ne može raskinuti policu bez penalizacije. 5. LISTE ČEKANJA Jedinstveni upis na preglede, informatizacija gdje se na jednom mjestu može vidjeti popis svih ustanova koje pružaju određeni dijagnostički ili terapijsku uslugu pacijent sam izabere datum i ustanovu Znatno smanjenje liste čekanja. ( kompletni calendar na jednom mjestu, umrežene sve ustanove, kontrolira HZZO.) 6. ŠKOLSKA MEDICINA Školsku medicinu unaprijediti da se ne bavi samo prevencijom već i liječenjem školske djece. Trenutno je veliki problem nedostatka pedijatra, pa su djeca upisana kod obiteljskih liječnika. Također omogućiti tranziciju iz pedijatra specijaliste u specijaliste za odrasle, u prijelaznom razdoblju 17/ 18 godina. 7. PRAVA I STATUSI Omogućiti suradnju te lakše dobivanja prava , od centra za socijalnu skrb odakle proizlaze Prava na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja te prava iz HZZO/a: Dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, Pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Također suradnja Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje - Medicinsko vještačenje, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. 8. FONDOVI Odštetni fondovi za lijekove I nuspojave: Fond za skupe lijekove i inovativne terapije sakupljao bi se novac od postojećih davanja( postotak od turističke takse, duhana, alkohola, nezdrave hrane) 9. PALIJATIVNA MEDICINA Palijativna skrb: omogućiti svakom pacijentu dostojnu smrt, a pogotovo kada je riječ o palijativnoj skrbi za djecu koja trenutno ne postoji. 10. NADRILJEČNIŠTVO Uvesti sankcije / Borba protiv nadriliječništva/ bioenergetičari, kiropraktičari, terapeuti i ostale privatne prakse koje imaju svoje tkz. ordinacije. Zakonski treba riješiti tko smije liječiti, a svi ostali koji pružaju zdravstvenu uslugu spadaju u kazneno djelo nadriliječništva (č. 184. Tko se nemajući propisanu stručnu spremu bavi liječenjem ili pružanjem druge medicinske pomoći, kaznit će se kaznom …..) 11. PRAVA PACIJENATA Implementirati zakon o zaštiti prava pacijenata u zakon o zdravstvenoj zaštiti, I u ovom zakonu definirati prava I obveze pacijenata. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
INGRID TOMLJANOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedloge i komentare HLJK I HFD-a. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
dragica matejčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u potpunpsti prijedloge HLJK vezano uz članke 51,268 i 271. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
dragica matejčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u potpunosti prijedloge HLJK i HFD vezano uz čl. 51.268. i 271. Dragica Matejčić Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Neda Banić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam stavove Hrvatske ljekarničke komore i Hrvarskog farmaceutskog društvaPodržavam članak 54,109 i 268 Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Međimurska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Međimurska županija U potpunosti se slažemo sa svim prijedlozima i komentarima upućenim iz Hrvatske zajednice županija, Radna skupina za pitanja iz djelokruga zdravstva. Također podržavamo: Članak 31.st.2. Usluge zdravstvene zaštite koje pružaju psiholozi trebaju biti dostupne u Domovima zdravlja, odnosno na razini primarne zdravstvene zaštite. Stoga ocjenjujemo pozitivnim što su u provođenje pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja uključeni psiholozi, socijalni radnici, odnosno drugi stručnjaci za pojedina specifična pitanja te zaštite. Čl.155.st.2. Klinički psiholozi i drugi navedeni stručnjaci koji rade u zdravstvenim ustanovama i pružaju usluge zdravstvene zaštite, dijagnostike i liječenja, trebaju biti zdravstveni radnici sa svim pravima i dužnostima i pri pružanju svojih usluga trebaju se pridržavati pravila zdravstvene struke, što je u interesu korisnika njihovih usluga. Ovaj prijedlog prati suvremene trendove prepoznavanja struka koje pružaju zdravstvene usluge u modernim zdravstvenim uslugama u skladu s potrebama korisnika. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Međimurska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Međimurska županija Poštovani, podržavamo prijedloge Doma zdravlja Čakovec: Članak 16. (1) Dostupnost zdravstvene zaštite ostvaruje se takvim rasporedom zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i zdravstvenih radnika na području Republike Hrvatske koji će omogućiti stanovništvu podjednake uvjete zdravstvene zaštite, naročito na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. (2) Dostupnost zdravstvene zaštite na svom području jedinica područne (regionalne) samouprave, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, osigurava koordiniranjem i organiziranjem rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na njezinom području obavljaju zdravstvenu djelatnost e sudjelovanjem u osiguravanju sredstava za provođenje zdravstvene zaštite na svom području. Da li predloženim sustav privatnih ordinacija ide u prilog ostvarivanju tog načela? Po sadašnjem sustavu domovi zdravlja osiguravaju zdravstvenu zaštitu u ruralnim mjestima kako bi svi stanovnici imali dostupnu primarnu zdravstvenu zaštitu, a pitanje je hoće li tako biti u budućnosti. Članak 63. (1) Zdravstveni radnik iz članka 50. stavka 3. ovoga Zakona može prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. Pitanje je što će se desiti sa ordinacijom i pacijentima u slučaju da nema takvog prijenosa. Da li tada ordinaciju preuzimaju domovi zdravlja? Članak 103. (1) Dom zdravlja je nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Smatramo da bi dom zdravlja i nadalje morao biti temeljni nositelj zdr. zaštite, kao i do sada, jer predloženi nacrt zakona ne ide ka jačanju primarne zdravstvene zaštite. Velika većina domova zdravlja ulaže, odnosno investira u adaptaciju prostora, a uz pomoć županija i u opremu, dok bi privatizacijom moglo doći do neadekvatne brige o tome. (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. Ukoliko svi doktori osnuju privatne ordinacije, domovima zdravlja preostali bi samo sanitetski prijevoz (a i to je upitno) te djelatnost patronaže, što dovodi u pitanje opstojnost domova zdravlja. (3) Dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. Članak 195. (1) Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 – 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 – 20.00 sati. (2) Posebno dežurstvo iz stavka 1. ovoga članka obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Liječnici domova zdravlja uvijek sudjeluju u posebnim dežurstvima jer je to jedini način da taj nadstandard funkcionira, pa smatramo da u tom smislu treba uvesti obvezu, odnosno u st. 2. navesti da posebno dežurstvo moraju obavljati domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Slavka Blaško NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, U sklopu ove javne rasprave htjela bih podržati iznesene primjedbe i prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva . Ovaj prijedlog Zakona donosi niz novina i kao kod svih promjena izaziva različita mišljenja ovisno tko iz kojeg kuta gleda i sa kakvim interesima .Smatram da trebamo staviti pacijenta u središte i da je njemu bitna kvaliteta ,dostupnost i kontinuitet u pruženoj zdravstvenoj usluzi , a nije bitno vlasništvo .Ono što je bitno je uvođenje standarda u pružanju zdravstvene usluge i stručna kontrola. Privatna praksa onih zdravstvenih djelatnika koji su u Mreži javne zdravstvene službe nije zapravo prava privatna praksa jer većinu stvari dirigira HZZO u svojim ugovorima na čiji sadržaj nositelj privatne prakse uopće ne utiče. Plašenje pacijenata da će se "privatizacijom"ordinacija smanjiti njihova prava nije točna već je bitan paket usluga koji će pacijentu pokrivat HZZO u financijskom smislu , a privatizacija PZZ-e može donijeti zdravu konkurenciju u kvaliteti pružanja zdravstvene usluge među zdravstvenim djelatnicima. Moramo spriječiti odljev zdravstvenog kadra i omogućiti mladim zdravstvenim stručnjacima da vide perspektivu, a to se ovim prijedlogom Zakona želi postići. Druga pozitivna stvar u ovom prijedlogu Zakona je da se želi što više izjednačiti radno pravni status između zdravstvenih struka na pojedinim nivoima zdravstvenog ustroja jer je dugogodišnjim parcijalnim i nedorečenim zakonskim rješenjima nastao nered koji je doveo do animoziteta među kolegama. Kao ljekarnik privatne prakse u zakupu godinama slušam priče o zakupu u negativnom kontekstu jer se uglavnom ne pozna suština ili se gleda kroz financijski aspekt. Liječnici, stomatolozi, ljekarnici,medicinski biokemičari , specijalisti u domovima zdravlja, dentalni tehničari su otišli u zakup na osnovu tadašnjeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti i odluke Poglavarstva županija ili grada Zagreba te su morali raskinuti radni odnos s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom,preuzeti sve ostale djelatnike u jedinici zakupa te iz sigurnog radnog statusa krenuti u neizvjesnost.Zdravstveni radnici nisu imali utjecaja na te zakonske odluke.Najveća prednost ovog modela je ta što zdravstveni radnik upravlja sam svojom djelatnošću , a najlošije što pravno nije do kraja definirano godinama te što je model prekinut pa je onemogućeno mladim zdravstvenim djelatnicima da nakon odlaska dotadašnjeg zakupca u mirovinu nastave zakup kao što je bilo predviđeno u Pravilniku ali su ravnatelji,upravna vijeća i političke strukture ignorirali navedeni pravilnik. I na kraju htjela bih dati prijedlog da se uloga kliničkog farmaceuta u ovom zakonu bolje istakne te da se zakonskim rješenjem omogući otvaranje ordinacija kliničkog farmaceuta koji bi mogli biti izvan Mreže ili u većim ustanovama kao dio tima koji bi HZZO financirao,a stručnim radom kliničkog farmaceuta HZZO bi uštedio na troškovima za lijekove. Klinički farmaceut treba svakako biti dio tima u bolnicama kao što je to u drugim zemljama EU. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI HUBOL O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI ▪ u članku 4. poglavlja o Zdravstvenoj zaštiti predlažemo dodati kako zdravstvena zaštita, uz navedeno, obuhvaća i “PALIJATIVNU SKRB” (Obrazloženje: palijativna skrb kao takva ne može pripasti liječenju, pa pripada zdravstvenoj zaštiti) ▪ u članku 9., kao dio plana zdravstvene zaštite predlažemo da se navedu i “OSNOVE ORGANIZIRANJA TRAUMA SUSTAVA ZBRINJAVANJA OZLJEĐENIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ” (Obrazloženje: Potrebno je stvoriti osnovu za osnivanje nacionalnog registra traume te trauma centara gdje će će se propisno utemeljeno organizirati zbrinjavanje ozljeđenika radi smanjenja smrtnosti i nastanka invaliditeta) ▪ u članku 10. stavak 1., uz navod kako RH iz državnog proračuna osigurava uvjete za edukaciju, predlažemo dodati “I STRUČNO USAVRŠAVANJE” zdravstvnih djelatnika. ▪ (Obrazloženje: Potrebno je stvoriti osnovu za financiranje specijalističkog usavršavanja iz državnog proračuna) ▪ u stavku 3. i 4. članka 10. i stavku 3. članka 11. pojam “gradovi” zamijenili bismo pojmom “JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE” (Obrazloženje: U svrhu postizanja ujednačenog izričaja) ▪ HUBOLov komentar na stavak 8. članka 11.: UKOLIKO SE IZRAZ TIM/TIMOVI HITNE MEDICINSKE SLUŽBE ODNOSI NA TIMOVE ŽUPANIJSKIH ZAVODA ZA HMP ILI USTANOVE ZA HMP GRADA ZAGREBA TAD ĆE BITI, VJERUJEMO, DOVEDENA U PITANJE DOSTUPNOST HMP DRUGIM GRAĐANIMA ▪ U članku 17. (poglavlje o Načelima zdravstvene zaštite) osiguranju cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite, uz navedeno, predlažemo dodati i “PALIJATIVNOM SKRBI” (Obrazloženje: Potrebno je istaknuti palijativnu skrb jer nedostaje u popisu djelatnosti objedinjenih mjera) ▪ U članku 28., stavak 1. (poglavlje o Zdravstvenoj djelatnosti) predlažemo izostaviti termin “javna služba” ▪ (Obrazloženje: 9 % liječnika koji pružaju zdravstvenu zaštitu građanima RH rade u svojstvu privatnika te su vjerojatno greškom izuzeti ovakvim prijedlogom odredbe) ▪ U stavku 2. članka 36. (poglavlje Razine zdravstvene djelatnosti) predlažemo dodati i “DJELATNOST TELEMEDICINE” (Obrazloženje: Djelatnost na razini državnih zdravstvenih zavoda je i djelatnost telemedicine, a koja je ovdje greškom izostavljena) ▪ HUBOLova prijedba na stavak 1. članka 49. (poglavlje Ordinacija): NEJASNO JE ODNOSE LI SE ODREDBE PRIJEDLOGA ZAKONA NA OSOBE OSPOSOBLJENJE STRUKOVNIM OBRAZOVANJEM ZA POSLOVE MED.SESTRE OPĆE NJEGE/MED.TEHNIČARA ILI NA PRVOSTUPNICE/MAGISTRE SESTRINSTVA/DR.SESTRINSTVA ILI NA SVE NAVEDENE. ▪ U stavku 4. članka 50. predlažemo dodati: “UKOLIKO UNUTAR 30 DANA MINISTARSTVO NE RIJEŠI PREDMET SMATRAT ĆE SE RIJEŠENIM U KORIST PODNOSITELJA ZAHTJEVA” ▪ U članku 95. (poglavlje Etičko povjerenstvo) predlažemo dodati “ETIČKIH” i deontoloških načela… (Obrazloženje: Etičko povjerenstvo treba pratiti primjenu i etičkih načela) ▪ HUBOLova primjedba na tekst stavaka 2. članka 155. (poglavlje Zdravstveni radnici): LOGOPEDI, MED.TEHNOLOZI ...FONETIČARI I NUTRICIONISTI NE MOGU BITI ZDRAVSTVENI RADNICI JER NISU OBRAZOVANI NA UČILIŠTIMA I ŠKOLAMA ZDRAVSTVENOG USMJERENJA POTREBNO JE PREPOZNATI IH KAO ZDRAVSTVENE SURADNIKE I OSIGURATI IM PRAVA KOJA UŽIVAJU ZDRAVSTVENI RADNICI TEMELJEM OVOG ZAKONA. ▪ HUBOLova primjedba na tekst stavaka 1. članka 162. (poglavlje Zdravstveni radnici): S OBZIROM NA NEDOSTATAK VREMENSKO KADROVSKIH NORMATIVA TE NEUJEDNAČENOST EVIDENCIJE RADA NEMOGUĆE JE BEZ STANDARDIZIRANJA POSTUPAKA PROVODITI PRAVEDNO I POTREBNO NAGRAĐIVANJE IZNADPROSJEČNIH REZULTATA POJEDINACA. ▪ U stavcima 1. i 2. članka 177., radi ujednačenosti izraza, predlažemo specificirati radi li se o “DIJELU” ili “CIJELOM” stručnom ispitu, ili pak “STRUČNOM DIJELU STRUČNOG ISPITA”. ▪ HUBOLov komentar na tekst stavka 1. članka 185.: ZAKON O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA (PISK) POZNAJE NADLEŽNO TIJELO KAO RJEŠAVATELJA U SVIM ČLANCIMA KOJIMA SE UREĐUJE PREDMETNA TEMATIKA. NAIME, TEMELJEM VAŽEĆEG ZAKONA PRIZNAVANJE STAŽA PROVEDENOG U INOZEMSTVU, SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA PROVEDENOG U INOZEMSTVU, KAO I PROVEDBU STRUČNIH ISPITA ZA LIJEČNIKE KANDIDATE U PISKU OBAVLJA MINISTARSTVO, A POSTUPKE PRIZNAVANJA INOZEMNE OBRAZOVNE KVALIFIKACIJE OBAVLJAJU NADLEŽNE KOMORE U ZDRAVSTVU. OVIM PRIJEDLOGOM ZAKONA PONOVNO SU PREDMETNI POSTUPCI PODIJELJENIH NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA I KOMORA. PODIJELOM NADLEŽNOSTI IZMEĐU MINISTARSTVA I KOMORE PRODULJUJU SE POSTUPCI I SMANJUJE U KONAČNICI IZGLEDNOST POVEĆANJA BROJA LIJEČNIKA U DOLASKU IZ EGP I TREĆIH ZEMALJA. SMATRAMO KAKO BI OBJEDINJAVANJE POSTUPAKA U JEDNOM RJEŠAVATELJU ZNATNO UBRZALO POSTUPAK I POVEĆALO IZGLEDE KANDIDATA ZA BRZ NASTUP I RAD U ZDRAVSTVENOM OKVIRU RH. ▪ HUBOLov komentar na tekst stavka 2. članka 185.: ▪ IZ OVOG JASNO PROIZLAZI DISKRIMINACIJA KANDIDATA KOJI U SLUČAJU ŽALBE NA RJEŠENJE HLK IZJAVLJUJU ŽALBU MINISTARSTVU U ODNOSU NA ONE KANDIDATE KOJI U SLUČAJU ŽALBE NA RJEŠENJE MINISTARSTVA NE MOGU ULOŽITI ŽALBU, NEGO POKREĆU UPRAVNI SPOR. ▪ Iz stavka 1. članka 190. predlažemo ukloniti: “… naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu neodrađene ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalistom.” (Obrazloženje: Neosnovanost i neopravdanost uvođenja osnovice za obračun naknada u ovim predmetima.) ▪ HUBOLov osvrt na problem privatizacije: Zakon nudi svima slobodu odlaska u privatnike, a jasno je zašto se počinje s primarnom zdravstvenom zaštitom - jer na taj način država predaje brigu o funkcioniranju tog dijela sustava u ruke privatnih liječnika. To svugdje funkcionira pa će, na ovaj ili onaj način funkcionirati i kod nas. Uostalom, liječnici PZZ se moraju pobrinuti tko će im preuzeti ordinacije. ▪ HUBOLov osvrt na problem specijalističkog usavršavanja doktora medicine: Ostaje nam činjenica da se pravilnik o specijalizaciji integrirao u Zakon, taj dio nije ni loš u odnosu na prethodne, ali je daleko od onoga što želimo da specijalizacije budu - centralizirane prema planu potreba Ministarstva, a da ljudi budu na slobodnom tržištu, bez ugovora i mjenica kod javnog bilježnika. Uostalom, tržišna konkurencija najbolje iskristalizira kvalitetu. Ako županije žele bolnice za svoje stanovništvo neka odrade posao ponude. U krajnjoj liniji ne mogu svi raditi na KBC-ima, pa neka KBC-i izaberu najbolje djelatnike, a na tržištu će ostati oni koji će morati raditi i negdje drugdje. ▪ HUBOLov osvrt na institut rada za drugog poslodavca i prekovremene sate: Ono što bismo voljeli za bolničke liječnike u javnom sustavu, a da bude u ovom Zakonu, je mogućnost rada u više ustanova u zakonskim okvirima radnog vremena. To je i sada moguće, ali nije uređeno, pa liječnici rade mjesečno i po 100 sati u drugim ustanovama. To se ne evidentira u COP-u i država nadoknađuje nedostatak liječnika. To je dio zakona koji govori o radu za drugog poslodavca, koji je ponovo nedefiniran, s imaginarnim kriterijima ugovora s ustanovom drugog poslodavca i ostavljen ravnateljima na osobnu odluku. ▪ HUBOLov osvrt na “nagrađivanje” i stažiranje: Gdje postoji nagrađivanje, postoji i kažnjavanje. Ponovo bez kriterija, bez normativa i ikakve strukture. Ministar će donijeti Pravilnik o tome, ali nije defininirano pod kojim uvjetima. Liječnici bez staža su način na koji država pokušava uštedjeti vrijeme i kompenzirati nedostatak liječnika te kolege, bez ikakvog iskustva, gurnuti odmah u specijalizacije Zaključak: Općeniti komentar na Zakon je da opet nije na tragu prave reforme, niti uređenja sustava. Ponovo nemamo javne kriterije, normative i uvjete kako se nešto može, a kako ne može ostvariti, a propisano je zakonom. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
DUBRAVKA GALLER NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u potpunosti prijedloge HLJK i HFD vezano uz čl. 51. 268. i 271. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Istarska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Komentar Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata na području Istarske županije Slijedom nadležnosti i ovlaštenja iz Zakona o zaštiti prava pacijenata (Narodne novine broj 169/04 i 37/08) Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata Istarske županije u otvorenom roku na Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti daje slijedeće primjedbe na pojedine segmente koji uređuju: 1.Decentralizaciju zdravstva-potrebno je osigurati optimalan izvor prihoda za županije sukladno funkcijama koje je županija dužna osigurati temeljem pozitivnih propisa u djelatnosti zdravstvene zaštite,a sve u svrhu poboljšavanja kvalitete usluga za pacijente. 2.Primarnu zdravstvenu zaštitu-uvođenje ordinacija i ukidanje koncesija sukladno predloženim zakonskim odredbama predstavlja privatizaciju zdravstva. Na navedeni način dolazi do centralizacije zdravstva suprotno obrazloženju prijedloga zakona u kojem se kao jedan od glavnih ciljeva zakona navodi princip decentralizacije. Predloženim načinom propisivanja ordinacija, jedinice područne (regionalne) samouprave nemaju nijedan način kontrole i utjecaja nad zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu u ordinaciji. Paralelno s time je, potpuno neprovedivo, člankom 11. prijedloga zakona propisana obveza jedinica područne (regionalne) samouprave da koordiniraju i organiziraju rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost. 3.Djelatnost hitne medicine-Nacrt prijedloga Zakona ne sadrži nikakve promjene u području hitne medicine, iako su zbog načina dosadašnjeg funkcioniranja vrlo učestale primjedbe pacijenata upravo u tom dijelu zdravstvenog sustava zbog čega su potrebne značajnije promjene u regulativi koje bi dovele do kvalitetnije zaštite pacijenta, a koji koriste djelatnost hitne medicine vrlo često i životno ugroženi. Uvažavajući višegodišnje iskustvo u području zaštite prava pacijenata ovo Povjerenstvo je mišljenja da prema Nacrtu prijedloga nisu učinjeni kvalitetni pomaci u pravcu unaprijeđenja kvalitete, odnosno zaštite prava i interesa pacijenata te je u cijelosti suglasno sa primjedbama i prijedlozima koji su vrlo kvalitetno elaborirani u primjedbama Istarske županije dostavljenim na Nacrt prijedloga. Povjerenstvo za zaštitu pacijenata na području Istarske županije Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Istarska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatramo da u prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti nisu dovoljno odnosno kvalitetno razrađeni sljedeći segmenti, koji su jako važni u području zdravstvene zaštite 1. decentralizacija zdravstva 2. primarna zdravstvena zaštita 3. hitna medicina Ad 1. decentralizacija zdravstva Iako se u obrazloženju prijedloga zakona kao jedan od glavnih ciljeva ističe decentralizacija, prijedlog novog zakona ne donosi veću decentralizaciju u zdravstvu, već obrnuto, uvodi veću centralizaciju i smanjuje ovlasti i mogućnosti utjecaja županija na sustav zdravstvene zaštite. Smatramo da je potrebno obuhvatiti funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju. Predlažemo da se, u dijelu funkcionalne decentralizacije, županijama prenesu ovlasti minimalno za: - samostalno određivanje rasporeda zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe unutar županija odnosno po jedinicama lokalne samouprave; - provedbu postupka davanja koncesija (uključujući izradu dokumentacije, potpisivanje ugovora i svih slijedećih izmjena, određivanja naknade i sl.) ili bilo kojeg drugog načina popunjavanja mreže; - davanje suglasnosti na odluke upravnih vijeća (o zapošljavanju, određivanju viška poslovnog prostora, rasporedu sredstava za decentralizirane funkcije, nabavi velike vrijednosti i dr.). Sukladno funkcijama koje je županija dužna osigurati (temeljem zakona, nacionalnih programa i strategija i sl.) u djelatnosti zdravstvene zaštite, te činjenici da za iste ne ostvaruje namjenske prihode, a slijedom trenda izmjena propisa kojima se smanjuju prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predlažemo da se dio prihoda od doprinosa koje građani izdvajaju za zdravstveno osiguranje uplaćuje u proračun jedinica područne (regionalne) samouprave. Ad 2. primarna zdravstvena zaštita Iako u modelu koncesija kao i u načinu njegove provedbe postoje problemi, smatramo da on, do daljnjega, može funkcionirati. Barem dok se ne obrazlože i dokažu prednosti nekog drugog načina organizacije. Protivimo se uvođenju ordinacija i ukidanju koncesija jer smatramo da uvođenje ordinacija sukladno predloženim zakonskim odredbama znači privatizaciju zdravstva. Time se također centralizira zdravstvo, što se suprotno principu decentralizacije, a koji se navodi u obrazloženju prijedloga zakona kao jedan od glavnih ciljeva zakona. Naime, sukladno predloženom načinom reguliranja ordinacija, jedinice područne (regionalne) samouprave nemaju nijedan način kontrole i utjecaja nad zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu u ordinaciji, dok im je člankom 11. ovog prijedloga zakona propisana obveza da koordiniraju i organiziraju rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost. Podsjećamo da je po svojoj osnovnoj i zakonskoj definiciji zdravstvena zaštita - „sustav“. Prema jednoj od rijetkih analiza organizacije primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj koja je objavljena u radu „Utjecaj organizacije zdravstva na kvalitetu rada obiteljskog doktora“ autora Prim.mr.sc. B. Mazzi, spec. opće medicine i dugogodišnjeg predsjednika Hrvatskog društva obiteljskih doktora „... o sustavu zdravstva govorimo jedino u slučaju međusobno povezanih, međuzavisnih djelatnosti zdravstva, koje djeluju u zajedništvu, svrhovito i planski s ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.“ I dalje „Zdravstvo neke zemlje može biti organizirano i samo po pojedinim međusobno neovisnim i nepovezanim zdravstvenim djelatnostima, međutim to ne možemo nazvati zdravstvenim sustavom. Takvo je zdravstvo obično neracionalno, profitno i bez potrebnih socijalnih elemenata te ne može osigurati zdravstvenu zaštitu stanovništvu već samo imućnijim pojedincima.“ Već nas je model koncesija uvjerio da se koncesionari ponašaju kao dio sustava samo i isključivo po principu dobrovoljnosti i da nemamo učinkovitih mehanizama za njihovo povezivanje s ostalim dijelovima sustava. Posljedično tome, oni dijelovi sustava koji su ostali povezani trpe nova i sve veća opterećenja, naročito bolnički sustav s objedinjenim bolničkim prijemom, hitna medicinska pomoć i ambulante posebnog dežurstva jer sve navedene službe evidentiraju povećan pritisak pacijenata koji dolaze samostalno a u nemalom broju slučajeva i upućeni od strane liječnika opće/obiteljske medicine. Otežana je i organizacija ambulanti posebnog dežurstva kao i služba mrtvozorstva u kojima koncesionari nisu spremni sudjelovati. S druge strane, zakonska odredba da minimalno 30% ambulanti u svakoj djelatnosti moraju biti u sastavu doma zdravlja. tj. u dijelu sustava koji je reguliran obvezujućim i funkcionalnim pravilima, rezultirala je nizom prednosti od kojih navodimo samo nekoliko: - na sudjelovanje liječnika zaposlenih u domu zdravlja uvijek možemo računati, bez obzira da li se radi o posebnim dežurstvima, elementarnim nepogodama ili drugim kriznim situacijama, pa čak i neplaniranim iznenadnim zamjenama odsutnog koncesionara; - povećanje prihoda doma zdravlja koje se dogodilo zbog preuzimanja ambulanti nakon prestanka koncesije, omogućilo je investicije u prostor i opremu kojim se ravnopravno koriste svi, i zaposlenici i koncesionari u prostorima doma zdravlja, a te investicije ne bi bile moguće bez povećanih prihoda. Ističemo također i da su financijska sredstva iz naknada za koncesiju opet „vraćena“ u sustav zdravstva i to na način da se njime unaprijede i provode upravo one djelatnosti i programi za kojima u lokalnoj zajednici postoji najveća potreba i koje svi liječnici uključujući i koncesionare mogu koristiti na jednak način (sanitetski prijevoz, palijativna skrb, mamografski pregledi i sl.). U aktualnom trenutku naglašene potrebe za zadržavanjem liječnika u nacionalnom (javnom) zdravstvenom sustavu, poboljšanje uvjeta rada liječnika bilo uređenjem poslovnih prostora bilo nabavom opreme kao i dodatnim programima stručne i organizacijske podrške, predstavlja neke od značajnijih stimulativnih mehanizama koji ne bi bili mogući bez spomenutih izvora financiranja tj. povećanja ugovorenih djelatnosti u domu zdravlja i koncesijskih naknada Ad 3. hitna medicina Prijedlog nacrta zakona ne donosi nikakve promjene u području hitne medicine, iako su zbog nedosljedno i nikad do kraja provedene tzv. „reforme hitne medicinske pomoći“, u tom dijelu zdravstvenog sustava potrebne značajnije intervencije. Predlažemo: - izmjenu standarda i proširenje mreže hitne medicine sukladno potrebama specifičnim za županiju (sezonske oscilacije korisnika zbog turističke sezone, udaljenost od bolnica i sl.); - definiranje kompetencija Tima 2 (na dosljedan način u svim aktima); - omogućavanje mobilnost zdravstvenih kadrova između bolničke i izvanbolničke hitne medicinske pomoći kao i među zavodima za hitnu medicinu u Republici Hrvatskoj (zbog nedostatka liječnika posebno tijekom turističke sezone); - omogućavanje i drugih oblika funkcionalnog povezivanja bolničke i izvanbolničke hitne medicinske pomoći a radi racionalnijeg korištenja svih resursa (uključujući prostor i opremu) i efikasnije organizacije rada. Novim prijedlogom zakona također nisu riješena pitanja i postojeći problemi u određenim interdisciplinarnim područjima, koji se tiču zdravstvene zaštite ali i drugih sustava i područja, kao što su npr. pružanje zdravstvenih usluga u socijalnim ustanovama, zdravstveni turizam, autizam. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
LJEKARNA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Osvrt na cjelokupni Prijedlog Zakona Ovim Zakonom u cjelini se ostavlja mogućnost da djelatnici koji su obavljani privatnu praksu na osnovi zakupa nastave obavljati djelatnost privatne prakse u ordinaciji te time stječu sva prava koja im Zakon omogućava (prijenosa privatne prakse, rad do 70te godine života i sl.) Nije opravdano činjenicu obavljanja privatne prakse na osnovi zakupa po zahtjevu djelatnika „prebaciti“ na obavljanje privatne prakse u ordinaciji. Naime, poznata je činjenica da su određene ljekarne iz Doma zdravlja sukladno Zakonskoj mogućnosti te na temelju Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (NN 6/96…7/03) i Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova (NN 80/07) prešle na način obavljanja privatne prakse na osnovu zakupa. U tom trenutku djelatnik koji je tada i u toj ljekarni Doma zdravlja obavljao djelatnost, ukoliko je to bio voljan, je mogao obavljati privatnu praksu na osnovi zakupa, a to obavlja i danas. Potrebno je voditi interesa o tome da su takve ljekarne proizašle iz Doma zdravlja ili ljekarničke zdravstvene Ustanove te nije opravdano da se istima ovim prijedlogom Zakona omogućuje da stječu „vlasništvo“ (ordinacija) te iste ljekarne u kojoj su bile do tada u zakupu. Zakup nije isto što i vlasništvo, a ovim prijedlogom zakona se daje mogućnost zakupcima da osnuju privatnu praksu u ordinaciji, što je jedan oblik privatnog vlasništva jer sa tom privatnom praksom, nekadašnji zakupac može slobodno raspolagati te je prebaciti na drugog djelatnika. Primjera radi, Ljekarni Splitsko – dalmatinske županije su se 2003. godine pripojile sve one ljekarne iz Doma zdravlja SDŽ za koje nije postojao interes djelatnika koje bi se uzele u zakup. Sve te ljekarničke jedinice se redom nalaze na dislociranim područjima te nisu financijski profitabilne. Kod onih ljekarničkih jedinica koje su se izdvojile iz Doma zdravlja, a bile su financijski profitabilne, djelatnicima su dane su zakup sukladno gornjim Pravilnicima jer su za iste iskazale interes. Stoga smatramo, a uvažavajući gore navedene činjenice, da je nužno potrebno da sve ljekarne koje trenutno obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa, a tu istu praksu su zakupom preuzeli od Domova zdravlja, se danom stupanja na snagu ovog zakona vraćaju u sastav Doma zdravlja, odnosno u sastav Ljekarničke Ustanove koje su u pojedinoj jedinici regionalne samouprave jedine ovlaštene obavljati ljekarničku djelatnost. Pitanje privatizacije ljekarničke djelatnosti i općenito zdravstvene djelatnosti je kompleksno, te pri tom treba sagledati sve aspekte i posljedice takvog procesa. Privatizacija ljekarništva se treba rješavati posebnim propisom (Zakonom o ljekarništvu) koji će detaljno pripisivati postupke i način privatizacije zdravstvenog sustava. Ukupnu ljekarničku djelatnost je potrebno izdvojiti iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti, te istu sukladno zahtjevima struke, usluga te tržišta urediti posebnim Zakonom o ljekarništvu. Kroz protekli period ljekarništvo je uz stučnost i etičnost izloženo i tržišnom natjecanju. Upravo radi izloženosti tržišnom natjecanju ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač podliježu posebnim Zakonima koje nisu dužne provoditi ostale zdravstvene ustanove koje se financiraju iz proračuna ili sredstvima HZZO-a (Zakon o računovodstvu, Zakon o fiskalizaciji, Zakon o porezu na dodatnu vrijednost). Ljekarničke Ustanove kojima je osnivač jedinica regionalne samouprave su izložene djelovanjem na tržištu u konkurenciji sa ostalim ljekarnama u privatnom vlasništvu. Dakle, smatramo da posebno treba imati u vidu činjenicu da ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač treba izdvojiti iz ovog zakona, posebno uzimajući u obzir i činjenicu da se za iste ne osvaruju sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda već isključivo i jedino djelovanjem na otvorenom tržištu za razliku od ostalih Ustanova koje se reguliraju ovim Zakonom Čl. 11. str. 1. alineja 7 „- organizira provedbu postupaka objedinjene javne nabave za zdravstvene ustanove čiji je osnivač“ Dodati ... osim za one zdravstvene ustanove koje djeluju isključivo po tržišnim uvjetima na koje se primjenjuju pozitivno pravni propisi koji reguliraju djelovanje na tržištu, te se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika ne osiguravaju u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda. Obrazloženje: Određene zdravstvene ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač/vlasnik djeluju na tržištu te nisu proračunski korisnik, niti više od 50 % svojih prihoda ostvaruju Ugovorom sa HZZO-om. Čl. 11. str. 3. „Jedinice područne (regionalne) samouprave i gradovi osiguravaju sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe kao i za pokriće gubitaka zdravstvenih ustanova čiji su osnivač.“ dodati... osim za one zdravstvene ustanove koje djeluju isključivo po tržišnim uvjetima na koje se primjenjuju pozitivno pravni propisi koji reguliraju djelovanje na tržištu, te se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika ne osiguravaju u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda. Obrazloženje: Ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač, usprkos isključivom djelovanju na tržištu, se isključivo radi činjenice što im je jedinica regionalne samouprave osnivač stavljaju u neravnomjerni položaj pri obvezi provođenja određenih propisa. Samo proračunska sredstva ili drugi način javnog financiranja podliježe određenim posebnim zakonima (npr. javna nabava), međutim ako ljekarnička i/ili zdravstvena ustanova nije proračunski korisnik te djeluje isključivo na tržištu, te jedinica reginalne samouprave financijski ne sudjeluje u radu Ustanove onda i ne može postojati obveza jedinice regionalne samouprave za pokrićem eventualnih gubitaka. Čl. 59. Zdravstveni radnik u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe obvezan je prilikom određivanja plaće zdravstvenog radnika u svom timu usklađivati obračun plaća minimalno s odredbama kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Dodati riječ "minimalno" da bi se omogućilo da se odredi i plaća veća od one definirane kolektivnim ugovorom. Čl. 63. U istom članku st. 3. alineja 3 je potrebno nadodati i pozitivno mišljenje nadležnih Komora. Čl. 67. st. 2 Zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina života. Izmijeniti na način: Zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 65 godina života sukladno odredbama Zakona o radu. Obrazloženje: Prijedlog članka po kojem zdravstveni radnici imaju mogućnost obavljati privatnu praksu do 70 godine je protivna čl. 55 Ustava RH jer se navedenim ne omogućuje pravo na rad i slobodu rada radnicima određene zdravstvene ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač, koji su i dalje obvezni ići u mirovinu sa 65 godina, za razliku od djelatnika u privatnoj praksi. Čl. 74 Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obvezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Dodati Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obavezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora. Čl. 82 Ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova... Dodati: osim za one zdravstvene ustanove koje djeluju isključivo po tržišnim uvjetima na koje se primjenjuju pozitivno pravni propisi koji reguliraju djelovanje na tržištu, te se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika ne osiguravaju u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda. Obrazloženje: Ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač, usprkos isključivom djelovanju na tržištu, se isključivo radi činjenice što im je jedinica regionalne samouprave osnivač stavljaju u neravnomjerni položaj pri obvezi provođenja određenih propisa. Samo proračunska sredstva ili drugi način javnog financiranja podliježe određenim posebnim zakonima (npr. javna nabava), međutim ako ljekarnička i/ili zdravstvena ustanova nije proračunski korisnik te djeluje isključivo na tržištu, te jedinica reginalne samouprave financijski ne sudjeluje u radu Ustanove onda i ne može postojati obveza jedinice regionalne samouprave za pokrićem eventualnih gubitaka. Čl. 83. st. 7 Članovi upravnog vijeća moraju imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij te pet godina radnog iskustva. Dodati novi stavak: „Minimalno jedan član Upravnog vijeća iz reda osnivača mora imati pet godina radnog iskustva u zdravstvu“ Obrazloženje: Upravno vijeće nije stručno tijelo već upravljačko tijelo. Upravno vijeće po naravi stvari ne raspravlja i ne donosi Odluke vezano samo za zdravstvo, već i u području prava, financijske odluke, odluke o javnoj nabavi i slično, a sve unutar djelatnosti zdravstvene Ustanove. Dakle član Upravno vijeća nije nužno da bude iz djelatnosti zdravstva jer to ne jamči određene kvalitete pri donošenju odluke a izuzimanjem te odredbe ostavlja se mogućnost za širi dijapazon kvalitetnih članova Upravnog vijeća. Čl. 151 Zahtjevu za ocjenu sukladnosti ugovora, odnosno izjave o osnivanju trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti osnivači su obvezni priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Dodati... „te mišljenje nadležne komore o opravdanosti osnivanja Čl. 213 U stavku 1 alineja 1 nadopuniti „pri prvom nadzoru narediti uklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom roku,osim u slučajevima teškog kršenja relevantnih zakona“ Obrazloženje: Ostaviti mogućnost da prvi nadzor daje zdravstvenoj ustanovi mogućnost da ispravi nedostatke te potom poduzimanje daljnjih pravnih radnji iz Zakona Čl. 221-228 (Odredbe o upravnom nadzoru) Brisati Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom zdravstvenih Ustanove trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Ustanove- Zakon o ljekarništvu. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti Ustanove jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je osnivač povjerio određenoj zdravstvenoj Ustanovi. Čl. 268 Brisati iz razloga navedenim u poviše „Osvrtu na cjelokupni prijedlog Zakona“, odnosno iz istoga izbaciti ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
LJEKARNA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Osvrt na cjelokupni Prijedlog Zakona Ovim Zakonom u cjelini se ostavlja mogućnost da djelatnici koji su obavljani privatnu praksu na osnovi zakupa nastave obavljati djelatnost privatne prakse u ordinaciji te time stječu sva prava koja im Zakon omogućava (prijenosa privatne prakse, rad do 70te godine života i sl.) Nije opravdano činjenicu obavljanja privatne prakse na osnovi zakupa po zahtjevu djealtnika „prebaciti“ na obavljanje privatne prakse u ordinaciji. Naime, poznata je činjenica da su određene ljekarne iz Doma zdravlja sukladno Zakonskoj mogućnosti te na temelju Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (NN 6/96…7/03) i Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova (NN 80/07) prešle na način obavljanja privatne prakse na osnovu zakupa. U tom trenutku djelatnik koji je tada i u toj ljekarni Doma zdravlja obavljao djelatnost, ukoliko je to bio voljan, je mogao obavljati privatnu praksu na osnovi zakupa, a to obavlja i danas. Potrebno je voditi interesa o tome da su takve ljekarne proizašle iz Doma zdravlja ili ljekarničke zdravstvene Ustanove te nije opravdano da se istima ovim prijedlogom Zakona omogućuje da stječu „vlasništvo“ (ordinacija) te iste ljekarne u kojoj su bile do tada u zakupu. Zakup nije isto što i vlasništvo, a ovim prijedlogom zakona se daje mogućnost zakupcima da osnuju privatnu praksu u ordinaciji, što je jedan oblik privatnog vlasništva jer sa tom privatnom praksom, nekadašnji zakupac može slobodno raspolagati te je prebaciti na drugog djelatnika. Primjera radi, Ljekarni Splitsko – dalmatinske županije su se 2003. godine pripojile sve one ljekarne iz Doma zdravlja SDŽ za koje nije postojao interes djelatnika koje bi se uzele u zakup. Sve te ljekarničke jedinice se redom nalaze na dislociranim područjima te nisu financijski profitabilne. Kod onih ljekarničkih jedinica koje su se izdvojile iz Doma zdravlja, a bile su financijski profitabilne, djelatnicima su dane su zakup sukladno gornjim Pravilnicima jer su za iste iskazale interes. Stoga smatramo, a uvažavajući gore navedene činjenice, da je nužno potrebno da sve ljekarne koje trenutno obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa, a tu istu praksu su zakupom preuzeli od Domova zdravlja, se danom stupanja na snagu ovog zakona vraćaju u sastav Doma zdravlja, odnosno u sastav Ljekarničke Ustanove koje su u pojedinoj jedinici regionalne samouprave jedine ovlaštene obavljati ljekarničku djelatnost. Pitanje privatizacije ljekarničke djelatnosti i općenito zdravstvene djelatnosti je kompleksno, te pri tom treba sagledati sve aspekte i posljedice takvog procesa. Privatizacija ljekarništva se treba rješavati posebnim propisom (Zakonom o ljekarništvu) koji će detaljno pripisivati postupke i način privatizacije zdravstvenog sustava. Ukupnu ljekarničku djelatnost je potrebno izdvojiti iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti, te istu sukladno zahtjevima struke, usluga te tržišta urediti posebnim Zakonom o ljekarništvu. Kroz protekli period ljekarništvo je uz stučnost i etičnost izloženo i tržišnom natjecanju. Upravo radi izloženosti tržišnom natjecanju ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač podliježu posebnim Zakonima koje nisu dužne provoditi ostale zdravstvene ustanove koje se financiraju iz proračuna ili sredstvima HZZO-a (Zakon o računovodstvu, Zakon o fiskalizaciji, Zakon o porezu na dodatnu vrijednost). Ljekarničke Ustanove kojima je osnivač jedinica regionalne samouprave su izložene djelovanjem na tržištu u konkurenciji sa ostalim ljekarnama u privatnom vlasništvu. Dakle, smatramo da posebno treba imati u vidu činjenicu da ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač treba izdvojiti iz ovog zakona, posebno uzimajući u obzir i činjenicu da se za iste ne osvaruju sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda već isključivo i jedino djelovanjem na otvorenom tržištu za razliku od ostalih Ustanova koje se reguliraju ovim Zakonom Čl. 11. str. 1. alineja 7 „- organizira provedbu postupaka objedinjene javne nabave za zdravstvene ustanove čiji je osnivač“ Dodati ... osim za one zdravstvene ustanove koje djeluju isključivo po tržišnim uvjetima na koje se primjenjuju pozitivno pravni propisi koji reguliraju djelovanje na tržištu, te se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika ne osiguravaju u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda. Obrazloženje: Određene zdravstvene ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač/vlasnik djeluju na tržištu te nisu proračunski korisnik, niti više od 50 % svojih prihoda ostvaruju Ugovorom sa HZZO-om. Čl. 11. str. 3. „Jedinice područne (regionalne) samouprave i gradovi osiguravaju sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe kao i za pokriće gubitaka zdravstvenih ustanova čiji su osnivač.“ dodati... osim za one zdravstvene ustanove koje djeluju isključivo po tržišnim uvjetima na koje se primjenjuju pozitivno pravni propisi koji reguliraju djelovanje na tržištu, te se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika ne osiguravaju u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda. Obrazloženje: Ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač, usprkos isključivom djelovanju na tržištu, se isključivo radi činjenice što im je jedinica regionalne samouprave osnivač stavljaju u neravnomjerni položaj pri obvezi provođenja određenih propisa. Samo proračunska sredstva ili drugi način javnog financiranja podliježe određenim posebnim zakonima (npr. javna nabava), međutim ako ljekarnička i/ili zdravstvena ustanova nije proračunski korisnik te djeluje isključivo na tržištu, te jedinica reginalne samouprave financijski ne sudjeluje u radu Ustanove onda i ne može postojati obveza jedinice regionalne samouprave za pokrićem eventualnih gubitaka. Čl. 59. Zdravstveni radnik u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe obvezan je prilikom određivanja plaće zdravstvenog radnika u svom timu usklađivati obračun plaća minimalno s odredbama kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Dodati riječ "minimalno" da bi se omogućilo da se odredi i plaća veća od one definirane kolektivnim ugovorom. Čl. 63. U istom članku st. 3. alineja 3 je potrebno nadodati i pozitivno mišljenje nadležnih Komora. Čl. 67. st. 2 Zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina života. Izmijeniti na način: Zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 65 godina života sukladno odredbama Zakona o radu. Obrazloženje: Prijedlog članka po kojem zdravstveni radnici imaju mogućnost obavljati privatnu praksu do 70 godine je protivna čl. 55 Ustava RH jer se navedenim ne omogućuje pravo na rad i slobodu rada radnicima određene zdravstvene ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač, koji su i dalje obvezni ići u mirovinu sa 65 godina, za razliku od djelatnika u privatnoj praksi. Čl. 74 Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obvezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Dodati Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obavezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora. Čl. 82 Ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova... Dodati: osim za one zdravstvene ustanove koje djeluju isključivo po tržišnim uvjetima na koje se primjenjuju pozitivno pravni propisi koji reguliraju djelovanje na tržištu, te se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika ne osiguravaju u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda. Obrazloženje: Ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač, usprkos isključivom djelovanju na tržištu, se isključivo radi činjenice što im je jedinica regionalne samouprave osnivač stavljaju u neravnomjerni položaj pri obvezi provođenja određenih propisa. Samo proračunska sredstva ili drugi način javnog financiranja podliježe određenim posebnim zakonima (npr. javna nabava), međutim ako ljekarnička i/ili zdravstvena ustanova nije proračunski korisnik te djeluje isključivo na tržištu, te jedinica reginalne samouprave financijski ne sudjeluje u radu Ustanove onda i ne može postojati obveza jedinice regionalne samouprave za pokrićem eventualnih gubitaka. Čl. 83. st. 7 Članovi upravnog vijeća moraju imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij te pet godina radnog iskustva. Dodati novi stavak: „Minimalno jedan član Upravnog vijeća iz reda osnivača mora imati pet godina radnog iskustva u zdravstvu“ Obrazloženje: Upravno vijeće nije stručno tijelo već upravljačko tijelo. Upravno vijeće po naravi stvari ne raspravlja i ne donosi Odluke vezano samo za zdravstvo, već i u području prava, financijske odluke, odluke o javnoj nabavi i slično, a sve unutar djelatnosti zdravstvene Ustanove. Dakle član Upravno vijeća nije nužno da bude iz djelatnosti zdravstva jer to ne jamči određene kvalitete pri donošenju odluke a izuzimanjem te odredbe ostavlja se mogućnost za širi dijapazon kvalitetnih članova Upravnog vijeća. Čl. 151 Zahtjevu za ocjenu sukladnosti ugovora, odnosno izjave o osnivanju trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti osnivači su obvezni priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Dodati... „te mišljenje nadležne komore o opravdanosti osnivanja Čl. 213 U stavku 1 alineja 1 nadopuniti „pri prvom nadzoru narediti uklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom roku,osim u slučajevima teškog kršenja relevantnih zakona“ Obrazloženje: Ostaviti mogućnost da prvi nadzor daje zdravstvenoj ustanovi mogućnost da ispravi nedostatke te potom poduzimanje daljnjih pravnih radnji iz Zakona Čl. 221-228 (Odredbe o upravnom nadzoru) Brisati Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom zdravstvenih Ustanove trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Ustanove- Zakon o ljekarništvu. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti Ustanove jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je osnivač povjerio određenoj zdravstvenoj Ustanovi. Čl. 268 Brisati iz razloga navedenim u poviše „Osvrtu na cjelokupni prijedlog Zakona“, odnosno iz istoga izbaciti ljekarničke ustanove kojima je jedinica regionalne samouprave osnivač. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Mirjana Stupnišek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku - HKZR - Kolegica i kolega iz medicinsko laboratorijske dijagnostike PRIJEDLOZI ZA IZMJENE: Poglavlje III. ZDRAVSTVENA DJELATNOST RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 30., stavak (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Poglavlje V. ORDINACIJA Članak 46. - Stavak (3): riječ „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jedan segment laboratorijske dijagnostike –medicinsku biokemiju. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike koja je daleko šira laboratorijska djelatnost u odnosu na medicinsku biokemiju stavi u ravnopravan položaj, te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. Članak 48. stavak (1) brišu se riječi „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „ a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Dakle, medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ koja kao širi pojam obuhvaća i medicinsku biokemiju. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko - laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim, te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u specijalističkim dijagnostičkim laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju, tipizaciju tkiva i dijagnostiku nasljednih metaboličkih bolesti. Članak 49. - Dodati novi stavak koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 50. u stavku (2) dodati alineju (3) koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ . OBRAZLOŽENJE: Komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Članak 54. - stavak (1): riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ se brišu i izričajno usklađuju s riječima „dijagnostički laboratorij“. - stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ se brišu i izričajno usklađuju s riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 54. stavak (3) izmijeniti tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, jer se zapošljavanjem više zdravstvenih djelatnika pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi. Zapošljavanje stručnog kadra različitih zdravstvenih profila iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u određenom dijagnostičkom laboratoriju ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Vezano za članak 54. stavak (4) ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. Članak 68. stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Poglavlje VI. ZDRAVSTVENE USTANOVE Članak 90, stavak (2): iza riječi „zdravstveni suradnici“.. dodati i jedan predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove. OBRAZLOŽENJE: Navedeni prijedlog smatramo pragmatičnim rješenjem kao pomoć u radu Stručnog vijeća zdravstvene ustanove utoliko više, jer bi se osnažila i poboljšala komunikacija ovog tijela s Radničkim i Upravnim vijećem zdravstvene ustanove. Prijedlozi i rješenja bi se donosila konstruktivnije i uz sudjelovanje predstavnika radnika. Članak 97, stavak (3): iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „ U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Poglavlje VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 112. stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamijeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ . Članak 113. stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“. Članak 114. stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Poglavlje IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJALNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 120. stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske i radiološke dijagnostike“; stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. U protivnom, ukoliko nekim slučajem ipak ostane u tekstu, iza riječi „sestrinstva“ potrebno je dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva. Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Poglavlje XI. REFERENTNI CENTAR MINISTARSTVA Članak 143 stavak (2) iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Poglavlje XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 155. stavak (2) izmijeniti na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“. OBRAZLOŽENJE: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici VSS. Nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici) ne mogu se smatrati zdravstvenima, budući im primarni stupanj srednjoškolskog ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. Pa tako, još uvijek važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao i sam nacrt prijedloga Zakona ove kategorije radnika kao zdravstvene suradnike (nezdravstvene radnike) prepoznaje kao takve i regulira člankom 167. Slijedom rečenog, ovakav prijedlog zakonodavca u koliziji je s člankom 167. Nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju obvezu učlanjenja u strukovne komore, plaćanje članarine istim, odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor od strane nadležne strukovne komore, kao što ni po kojoj osnovi ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Obzirom da nezdravstveni radnik (zdravstveni suradnik) ne može raditi poslove iz područja kompetencija zdravstvenog radnika, jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (položen stručni ispit i odobrenje za samostalan rad - licencu), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici). KOMENATAR uz članak 162. stavak (1): Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i načina isplate dodatka za natprosječne rezultate rada iz stavka (1) ovog članka uređuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom – što je prilično nejasna formulacija obzirom da pojam natprosječnosti ili prosječnosti relativan pojam i nije dostupan na jednak način na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije, ne samo za one koje se ocjenjuje, već i za one koji ocjenjuju. Članak 167. - stavak (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. U službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke ističe se kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. Definicija zdravstvenog radnika razine 7. po HKO (VSS) nije se mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993). S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. U članku 171. Iza riječi „farmacije“ brisati riječi „i medicinske biokemije“. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. Članak 174. stavak (1) iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ Članak 175. stavak (1) brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno članku 147. stavak (3) nacrta prijedloga Zakona ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? Članak 178. mijenjati stavak (12) tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 181. u stavku (4) iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava/udruga. Poglavlje XVII. UTVRĐIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ličko-senjska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Ličko-senjska županija Primjedba se odnosi na praktički potpunu privatizaciju izvanbolničke zdravstvene zaštite te nedefiniranu ulogu domova zdravlja kojima i dalje ostaje obveza osiguranja kontinuiteta zdravstvene zaštite, upitna su financijska sredstva i ovlasti. Model "ordinacija" u odnosu na današnji sustav koncesija- treba pojasniti. Što je sa postijećim člankom 78. u kojem je propisano da po prestanku koncesije i privatne prakse, dom zdravlja obvezan je u svakoj odobrenoj djelatnosti imati najmanje 30% ordinacija, ovaj nacrt Prijedloga Zakona ne propisuje takav minimum.Nejasna je uloga domova zdravlja kada se ordinacije zatvaraju, što je sa doktorima koji će se vratiti sa specijalizacije i imaju Ugovore na neodređeno sa DZ? Na koji način će se financirati DZ ako ostanu samo timovi sa malim brojem pacijenata i u ruralnim područjima? Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Galić Skoko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa svim izmjenama koje je uputila HLJK, a koje su navedene u nastavku: • Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvez zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. 1 • Članak 23 Predlaže se u članku 23. stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: „mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ Predlaže se u članku 23. dodati novi stavak koji glasi: „Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ Predlaže se u članku 23. sadašnjem stavku 3. iza riječi:“iz stavka 2.“ dodati riječi:“i 3.“ 0 • Članak 30. Predlaže se u članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“dodati riječi: „Ljekarničku skrb“ • Članak 34. Predlaže se u članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ dodati riječi „i ljekarničku skrb“ 0 • Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti 0 • Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. • Članak 51 Predlaže se u članku 51. brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu sprečavanja eventualnih zlouporaba. Uzmimo primjer da zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu želi iz zakupljenog prostora preseliti u svoj poslovni prostor, a župan mu bez jasnih kriterija i iz samo njemu znanih razloga otkaže suglasnost. Ovim načinom je zdravstveni radnik doveden u situaciju da mu se može nerealno povećavati zakupnina ( što smo u ljekarništvu imali primjer 2006. god. gdje je moralo reagirati ministarstvo ), a istovremeno se ne može preseliti bez suglasnosti župana .Opet je pitanje da li se ovo odnosi samo na one zdravstvene radnike koji privatnu praksu obavljaju u mreži javne službe ili na sve . Nelogično je da će npr. jednom doktoru dentalne medicine koji nema ugovor s HZZO-om određivati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba može li se preseliti ili ne. 0 • Članak 54. Predlaže se u članku 54. mijenjati stavak 3. tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu 0 • Članak 56. Predlaže se u članku 56. mijenjati stavak 2. tako da glasi: „Minimalne cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ Predlaže se u članku 56. dodati stavak 3. koji glasi: „Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti višu cijenu zdravstvene usluge iz prethodnog stavka ovoga članka.“ 0 • Članak 63. Predlaže se u članku 63. stavku 3. alineji 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti mišljenje koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. 0 • Članak 67. Predlaže se u članku 67. dodati stavak 5. koji glasi: „U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ 0 • Članak 68 Predlaže se u članku 68. stavku 2., točki 3. brisati riječi: „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu 0 • Članak 70. Predlaže se u članku 70. stavku 3. iza riječi „fizička osoba“ dodati riječi „sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ . 0 • Članak 74 Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora • Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 4. iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatrame da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samopuprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku 6. iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „na području zdravstva“ 0 • Članak 96. Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 4. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 6. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi „ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ • Članak 97. Predlaže se u članku 74.stavak 3. iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. • Članak 103. Predlaže se u članku 103. stavku 2. brisati riječi“ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organizirane ljekarničke ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. Predlaže se u članku 103. stavku 9. i 10. . precizno navesti tko čini tim u pružanju palijativne skrbi i u timu navesti magistra farmacije. OBRAZLOŽENJE:Procjena terapije , pogotovo kod polipragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralno pripremljenog lijek za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim 1 • Članak 113. Predlaže se u članku 113. stavku 1. iza riječi „zdravstvene njege“ dodati riječi:“i ljekarničke skrbi“. 0 • Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. 0 • Članak 178. Predlaže se u članku 178. mijenjati stavak 12. tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 178. dodati stavak 13. koji glasi: „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. Predlaže se u članku 178. dodati stavak 14. koji glasi: „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. 0 • Članak 179. Predlaže se u članku 179. u stavku 2. iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ 0 • Članak 181 Predlaže se u članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava 0 • Članak 183. Predlaže se u članku 183. stavak 2. na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ 0 • Članak 192. Predlaže se u članku 192. stavku 1. iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi: „magistrima farmacije specijalistima“ Predlaže se u članku 192. stavku 2. iza riječi „dentalnog“ dodati riječi: „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta“, te iza riječi: „dentalnih“ dodati riječi: „i farmaceutskih“ • Članak 268. Predlaže se u stavku 1. članka 268. riječi „a u kojem su“ „ zamijeniti riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: Predlaže se iza stavka 2. članka 268. dodati novi stavak 2a koji glasi: „Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa Domom zdravlja ili Ljekarničkom zdravstvenom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu tretirati kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom ugovoru pa stoga nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. Predlaže se iza stavka 2a članka 268. dodati novi stavak 2b koji glasi: „Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2 je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese rečenu odluku zamijenit će je Rješenjem Ministar zdravstva.“ Predlaže se u stavku 3. članka 268. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Nadalje, nije jasan tekst "nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovu zakupa u prostoru koji...." te da li su sadašnji ugovori dokaz o raspolaganju prostorom jer zakupac nema druge , a nije ni u mogućnosti davanja zahtjeva ministarstvu dostaviti drugačije jer ne može direktno sklapati ugovor s vlasnikom prostora pošto je sklopljen s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom, koja ga "de facto" sad daje u podzakup. 0 • Članak 271. stavak 3. Predlaže se u članku 223. stavku 3. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ 0 • Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Dubravka Pezelj Duliba NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Na početku ću napisati par općih komentara na cjelokupan Nacrt. Donošenje nove inačice nekog zakona uvijek je prigoda da se stari zakon popravi i izbace nepotrebne stvari. U slučaju Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti tome nije tako. Već sama opsežnost samog nacrta prijedloga ukazuje na pretjeranu reguliranost područja zdravstvene zaštite. U odnosu na vrijedeću inačicu (verziju) Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ovaj prijedlog nacrta narastao je za kojih 90 članaka. (Ne čudi me da se ukida državni ispit za dotore medicine s polaganjem zakona, jer to nitko ne bi mogao savladati.) Kad netko pozna materiju u potpunosti onda ju prezentira na jednostavan način, u najmanju ruku, da razumije prosječan građanin, ako ne dijete. Ovako kompliciran prijedlog zakona implicira da niti oni koji su ga sastavljali nisu posve upoznati s onim što unutra piše, a s obzirom na pojedine odredbe, niti s postojećim stanjem, načinom organizacije zdravstvene zaštite i slično. Stječe se ujedno dojam da je zadatak pisanja zakona dodijeljen različitim službama unutar Ministarstva zdravstva koje su, svaka svoj dio pisale na svoj način, tako da je nacrt prijedloga zakona neujednačen u koncepciji i izričaju. Stoga bi nacrt prijedloga zakona trebala urediti jedna osoba koja nije sama izravno sudjelovala u njegovom pisanju. Vratit ću se još na "hiperreguliranost". U nacrtu prijedloga zakona ima stvardi, dijelova koji su regulirani do u najsitnije detalje, što znači da kada se bude nešto trebalo mijenjati, banalno, vezano uz određenu problematiku, to će trebati proći javnu raspravu i prihvaćanje na Saboru. Vidjela sam da autore muči veliki broj uputa i tumačenja, ali potrebno je razmisliti da se ipak jedan dio, osobito onaj oko kojih već sada postoje razmimoilaženja, riješi pravilnicima kako bi se lakše i jednstavnije mijenjali kada se vidi kako funkcioniraju (ili ne funkcioniraju) u praksi. Mišljenja sam također da nekim odredbama uopće nije mjesto u ovom zakonu već trebaju biti predmetom strategija, programa mjera, pravilnika i slično. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
MIRJANA JAMBROVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Željko Güttler NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa komentarima tj.prijedlozima HLJK i HFD kao i predsjednicom HLJK Anom Soldo, mag.pharm. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Betilija Fadi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske ljekarničke komore te Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Mario Đurić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Apsolutno podržavam primjedbe na nacrt prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je uputila Ana Soldo, mag. pharm. Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatsko farmaceutsko društvo. Mario Đurić, mag.pharm. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ivanka Sekošan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve prijedloge i komentare Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvez zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 15. Članak 15. stavak 1. Kontinuiranost zdravstvene zaštite je nemoguće ostvariti ako se ne promjene i propisi o radnom vremenu ordinacija. Po sadašnjoj regulativi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su dužni dva dana u tjednu raditi u popodnevnoj smjeni pa sad imamo praksu da npr. svi timovi rade u petak ujutro, a popodne nema nikoga. Ljekarnicima tada dolaze u petak popodne pacijenti koji su npr. otpušteni iz bolnice i trebaju terapiju. Ljekarnik može izdati lijek samo na osnovu recepta, a izdavanje lijeka na osnovu otpusnog pisma nije propisano. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 23 Predlaže se u članku 23. stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: „mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ Predlaže se u članku 23. dodati novi stavak koji glasi: „Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ Predlaže se u članku 23. sadašnjem stavku 3. iza riječi:“iz stavka 2.“ dodati riječi:“i 3.“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 30. Predlaže se u članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“dodati riječi: „Ljekarničku skrb“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 33. U članku 33. predlaže se dopuniti stavak 3. tako da glasi; „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 34. Predlaže se u članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ dodati riječi „i ljekarničku skrb“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 51 Predlaže se u članku 51. brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu sprečavanja eventualnih zlouporaba. Uzmimo primjer da zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu želi iz zakupljenog prostora preseliti u svoj poslovni prostor, a župan mu bez jasnih kriterija i iz samo njemu znanih razloga otkaže suglasnost. Ovim načinom je zdravstveni radnik doveden u situaciju da mu se može nerealno povećavati zakupnina ( što smo u ljekarništvu imali primjer 2006. god. gdje je moralo reagirati ministarstvo ), a istovremeno se ne može preseliti bez suglasnosti župana .Opet je pitanje da li se ovo odnosi samo na one zdravstvene radnike koji privatnu praksu obavljaju u mreži javne službe ili na sve . Nelogično je da će npr. jednom doktoru dentalne medicine koji nema ugovor s HZZO-om određivati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba može li se preseliti ili ne Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 54. Predlaže se u članku 54. mijenjati stavak 3. tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 56. Predlaže se u članku 56. mijenjati stavak 2. tako da glasi: „Minimalne cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ Predlaže se u članku 56. dodati stavak 3. koji glasi: „Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti višu cijenu zdravstvene usluge iz prethodnog stavka ovoga članka.“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 63. Predlaže se u članku 63. stavku 3. alineji 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti mišljenje koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 67. Predlaže se u članku 67. dodati stavak 5. koji glasi: „U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 68 Predlaže se u članku 68. stavku 2., točki 3. brisati riječi: „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 4. iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatrame da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samopuprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku 6. iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „na području zdravstva“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 96. Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 4. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 6. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi „ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 97. Predlaže se u članku 74.stavak 3. iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Predlaže se u članku 103. stavku 9. i 10. . precizno navesti tko čini tim u pružanju palijativne skrbi i u timu navesti magistra farmacije. OBRAZLOŽENJE:Procjena terapije , pogotovo kod polipragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralno pripremljenog lijek za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 113. Predlaže se u članku 113. stavku 1. iza riječi „zdravstvene njege“ dodati riječi:“i ljekarničke skrbi“. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 116. Predlaže se u stavku 2. mijenjati alineju 2. tako da glasi: - „Ljekarnu za opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima te galenskim i magistralnim pripravcima“ Predlaže se u stavku 2. dodati novu alineju koja glasi:“ljekarničku skrb Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 143 Predlaže se u članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 169. Predlaže se u članku 169. iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: „Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 174. Predlaže se u članku 174. stavku 1. iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 175. Predlaže se u članku 175. stavku 1. brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno čl.147 st.3 . ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 178. Predlaže se u članku 178. mijenjati stavak 12. tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 178. dodati stavak 13. koji glasi: „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. Predlaže se u članku 178. dodati stavak 14. koji glasi: „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 179. Predlaže se u članku 179. u stavku 2. iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 181 Predlaže se u članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 183. Predlaže se u članku 183. stavak 2. na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 184. Predlaže se u članku 184. brisati stavak 1. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 192. Predlaže se u članku 192. stavku 1. iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi: „magistrima farmacije specijalistima“ Predlaže se u članku 192. stavku 2. iza riječi „dentalnog“ dodati riječi: „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta“, te iza riječi: „dentalnih“ dodati riječi: „i farmaceutskih Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 268. Predlaže se u stavku 1. članka 268. riječi „a u kojem su“ „ zamijeniti riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: Predlaže se iza stavka 2. članka 268. dodati novi stavak 2a koji glasi: „Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa Domom zdravlja ili Ljekarničkom zdravstvenom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu tretirati kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom ugovoru pa stoga nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. Predlaže se iza stavka 2a članka 268. dodati novi stavak 2b koji glasi: „Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2 je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese rečenu odluku zamijenit će je Rješenjem Ministar zdravstva.“ Predlaže se u stavku 3. članka 268. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Nadalje, nije jasan tekst "nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovu zakupa u prostoru koji...." te da li su sadašnji ugovori dokaz o raspolaganju prostorom jer zakupac nema druge , a nije ni u mogućnosti davanja zahtjeva ministarstvu dostaviti drugačije jer ne može direktno sklapati ugovor s vlasnikom prostora pošto je sklopljen s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom, koja ga "de facto" sad daje u podzakup. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 271. stavak 3. Predlaže se u članku 223. stavku 3. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, bila sam članica radne grupe za izradu zakona o zdravstvenoj zaštiti. Na radnoj grupi je usvojen prijedlog sa kojim smo se mi zakupci složili.Međutim u prijedlogu koji je na ovom savjetovanju vidim stanovitu korekciju teksa koja bi nam svima mogla otežati rješavanje pitanja zakupa.Radi se o Čl.268. Stavku 4 u kojem ste iza riječi "mogu nastaviti obavljati privatnu praksu" dodali riječi "sukladno članku 50. ovog Zakona.Pozivanje na Čl.50 povlači za sobom sve predradnje kao da se prvi puta traži rješenje za privatnu praksu.Kako su zakupci privatnici već 20 godina,a sada samo nastavljaju obavljati privatnu praksu u istom prostoru u kojem su obavljali privatnu praksu i do sada nevidim potrebu za ovim postupanjem. Važno je napomenuti da sadašnji koncesionari kada su iz zakupa prelazili u koncesiju nisu morali zadovoljiti takve uvjete.Podsjetiti ću vas da je uvjet za dobivanje koncesije bio odobrenje za samostalni rad,dokaz o raspolaganju prostorom i ugovor o radu u timu člana tima ovjeren kod javnog bilježnika, a što se tiče ostalih odredbi samo točka 6 koja kaže da nije u radnom odnosu,odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost. Budući da zakup traje po sadašnjem Zakonu do kraja 2018. godine a i ovaj prijedlog Zakona predviđa taj rok smatram da kada bi se i inzistiralo na Čl.50 cijela procedura se nikako nebi mogla završiti do kraja godine.Isto tako smatram da uvjeti koje su sadašnji koncesionari morali zadovoljiti prilikom izlaska iz zakupa mogu i moraju biti uvjeti i za preostale zakupce. Predlažemo da čl.268 st.4 glasi:Zdravstveni radnici iz stavka 1. i 3.ovog članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnesu zahtjev ministrstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse u ordinaciji. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Jasenka Plantak Kotur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam stavove Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
tin darko takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u svemu opći komementar na Nacrt prijedloga Zakona o ZZ kao i komentare na članke koje je dalo Hrvatsko farmaceutsko društvo i Hrvatska ljekarnička komora. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Pučka pravobraniteljica, u svojim godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, redovito ukazuje na važnost očuvanja sustava javnog zdravstva kao strateške i neprofitne društvene djelatnosti koja se ne može i ne smije temeljiti na odnosu uloženog i ostvarene dobiti. Javno zdravstvo predstavlja civilizacijski doseg kojim se jamči pravednost i društvena odgovornost za jednaku dostupnost zdravstvene skrbi svim članovima društva te solidarnost zdravih sa bolesnima, bogatijih sa siromašnima i mladih sa starima. Zadiranjem u navedene postavke narušavaju se temelji javnog zdravstva što potencijalno otvara vrata koruptivnim djelatnostima, diskriminaciji i kršenju temeljnih ljudskih prava uključivo i pravo na zdravlje. Da bi se to spriječilo, potrebno je jasno razdvojiti javno zdravstvo od privatnog. Jedino odvojeni sustavi sa čvrstim pravilima mogu spriječiti konačno urušavanje javnog zdravstva koje, preusmjeravanjem značajnog dijela javnog novca u privatne interese, postaje sve ranjivije i podložno utjecajima privatnog kapitala i pojedinih interesnih skupina, čime se gubi status javnog zdravstva kao društvenog mehanizma koji svakom pojedincu u zajednici osigurava životni standard dostatan za održavanje zdravlja. U trenutku sve brojnijeg raseljavanja hrvatskih građana i napuštanja hrvatskih gradova i općina, očuvanje dostupnog javnog zdravstva može se i treba promatrati i kao mjera demografskog očuvanja. Sukladno članku 28. stavku 1. NPZZZ-a zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za RH koja se obavlja kao javna služba. Uvažavajući to, djelatnost primarne zdravstvene zaštite mora ostati isključivo u okvirima sustava javnog zdravstva, s domovima zdravlja u kojima su liječnici i drugo medicinsko osoblje u radnom odnosu i čija su prava i obveze koje proizlaze iz radno-pravnog statusa, jasno definirana i ujednačena. Zakonske odredbe koje se odnose na financiranje zdravstvene zaštite, investicijsko ulaganje i održavanje zdravstvenih ustanova iz državnog proračuna, kako je to predviđeno člancima 10. i 11. NPZZZ, prihvatljive su jedino u slučaju jasnog razdvajanja javnog zdravstva od privatnog poduzetništva u zdravstvu. U suprotnom, javni se novac ulaže u privatno poduzetništvo liječnika koji su nositelji/vlasnici ordinacija, stvarajući im profit, što je u suprotnosti i sa člankom 49. Ustava RH u kojem stoji kako svim poduzetnicima država osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Domovi zdravlja, čija je uloga i svrha u okvirima predloženim NPZZZ-om nejasna, takvom bi organizacijom vjerojatno ostali kadrovski i materijalno devastirani, iako su građeni javnim novcem, pretvarajući se u relativno jeftini servis privatnim liječnicima. Uz brojna druga pitanja, ulazak privatnika u domove zdravlja i predloženi sustav ordinacija, otvara i pitanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite pacijentima u ruralnim, neatraktivnim i često prometno odsječenim krajevima, u kojima je i sada teško pronaći liječnika i drugo potrebno osoblje. Lako se može pretpostaviti da bi većina zahtjeva za osnivanje ordinacije bila usmjerena na veće gradove u kojima je dostupan i veći broj pacijenata, dok bi slabije razvijena područja ostala nepokrivena. Obzirom da ordinacije predstavljaju oblik privatne prakse, nejasno je bi li njihovi nositelji, uz brigu o pacijentima putem ugovora sa HZZO-om, mogli nastupati i na slobodnom tržištu uz izravnu naplatu svojih usluga, a što je, ukoliko je riječ o obliku privatne prakse, jedino logično. U tom slučaju nejasan je i međusobni odnos samih pacijenata, odnosno prednost privatnih pacijenata u odnosu na pacijente preko HZZO-a, što bi moglo rezultirati i dugačkim listama čekanja u sustavu primarne zdravstvene zaštite, čak i u ordinacijama liječnika obiteljske medicine, i to prije svega onih pacijenata koji pravo na zdravstvenu zaštiti ostvaruju preko HZZO-a. Kada je riječ o zdravstvu, Ustavom zajamčena poduzetnička sloboda podrazumijeva slobodu liječnika da izabere hoće li, uz sve rizike koje sa sobom nosi poslovanje na slobodnom tržištu, obavljati privatnu praksu kroz osnivanje vlastite ordinacije. Međutim, osnivanje privatnih ordinacija u domovima zdravlja koji su nositelji sustava javnog zdravstva, stavlja njihove nositelje u povlašteni položaj i u odnosu na liječnike privatnike na slobodnom tržištu i u odnosu na liječnike koji su u radnom odnosu u domovima zdravlja. S jedne strane, mogućnost osnivanja ordinacija u okviru domova zdravlja osigurava jeftiniji i javnim novcem opremljeni radni prostor sa potpunom infrastrukturom koji, uz jeftinije troškove hladnog pogona i logistiku koju pruža dom zdravlja, osigurava stabilan broj pacijenata. U odnosu na liječnike koji su u radnom odnosu u domu zdravlja, nositeljima ordinacija dostupne su daleko veće plaće, veća sloboda organizacije rada ordinacije i druge pogodnosti koje sa sobom nosi status privatnog poduzetnika. Uvažavajući predloženi ustroj zdravstvene zaštite na primarnoj razini kojim se domovi zdravlja pretvaraju u skup ordinacija privatne prakse, nejasno je koja je njihova uloga. Stječe se dojam da se izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti pristupilo s ciljem jačanja pozicije liječnika u svim djelatnostima sustava zdravstvene zaštite, a posebice na primarnoj razini, a ne s ciljem jačanja i osnaživanja sustava javnog zdravstva koji svim osiguranicima jamči pravo na učinkovitu, pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Branka Šurina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa svim prijedlozima HLJK. Članak 9. U članku 9. predlaže se mijenjati alineju 7. tako da glasi: „ osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po razinama uključujući izobrazbu i usavršavanje radnika u sustavu zdravstva u suradnji s komorama u koje su udruženi zdravstvenih radnici obuhvaćeni planom zdravstvene zaštite“ Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvez zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. Članak 15. Članak 15. stavak 1. Kontinuiranost zdravstvene zaštite je nemoguće ostvariti ako se ne promjene i propisi o radnom vremenu ordinacija. Po sadašnjoj regulativi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su dužni dva dana u tjednu raditi u popodnevnoj smjeni pa sad imamo praksu da npr. svi timovi rade u petak ujutro, a popodne nema nikoga. Ljekarnicima tada dolaze u petak popodne pacijenti koji su npr. otpušteni iz bolnice i trebaju terapiju. Ljekarnik može izdati lijek samo na osnovu recepta, a izdavanje lijeka na osnovu otpusnog pisma nije propisano. Članak 22. Predlaže se u članku 22. stavku 1. iza riječi:“Hrvatskog liječničkog zbora“ dodati riječi: „i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: U optimalnijem i sadržajnijem kreiranju i definiranju mjera zdravstvene zaštite u obliku primjedbi i mišljenja svoj učinkoviti doprinos osim Hrvatskog liječničkog zbora mogu dati i ostale krovne nacionalne zdravstvene strukovne udruge (društva). Takav stav uz potporu predstavnika Hrvatskog lječničkog zbora, drugih zdravstvenih strukovnih udruga i komora u zdravstvu zauzeli smo svi dionici na radnom sastanku Radne grupe MZ RH u listopadu 2017., pa nema razloga da se isto ne uvaži i uvrsti u tekst Zakona. Članak 23 Predlaže se u članku 23. stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: „mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ Predlaže se u članku 23. dodati novi stavak koji glasi: „Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“   Predlaže se u članku 23. sadašnjem stavku 3. iza riječi:“iz stavka 2.“ dodati riječi:“i 3.“ Članak 30. Predlaže se u članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“dodati riječi: „Ljekarničku skrb“ Članak 33. U članku 33. predlaže se dopuniti stavak 3. tako da glasi; „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“ Članak 34. Predlaže se u članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ dodati riječi „i ljekarničku skrb“ Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti“ Članak 42. Predlaže se mijenjati članak 42 tako da glasi: „Pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a za koje strukovne komore ne vode registar članova, upisuju se u Poseban registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar) Poseban registar vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Način vođenja posebnog registra pravilnikom propisuje ministar.“ OBRAZLOŽENJE: Kako komore izdaju odobrenja za samostalan rad svojim članovima što je i uvjet za upis u registar i obavljanje zdravstvene djelatnosti nije jasno zašto će se voditi dva jednaka registra i hoće li zdravstveni radnici ili strukovna komora imati obvezu prijavljivati sve svoje podatke i u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, tim više što su navedeni registri javni i dostupni na službenim stranicama komora. Vođenje registra članova, odnosno zdravstvenih radnika javna je ovlast pojedine komore u zdravstvu koju utvrđuje strukovni zakon, a ne Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U 20 godina prakse koju komore imaju u vođenju gore navedenih registara ( što prema Zakonu o ljekarništvu spada u javne ovlasti) te velikom broju podataka koje skupljaju i čuvaju na propisane načine kao i uloženim sredstvima za tehnološka rješenja za vođenje registra, nije jasno kako bi to vodila samo jedan institucija za sve djelatnosti. Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Članak 51 Predlaže se u članku 51. brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu sprečavanja eventualnih zlouporaba. Uzmimo primjer da zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu želi iz zakupljenog prostora preseliti u svoj poslovni prostor, a župan mu bez jasnih kriterija i iz samo njemu znanih razloga otkaže suglasnost. Ovim načinom je zdravstveni radnik doveden u situaciju da mu se može nerealno povećavati zakupnina ( što smo u ljekarništvu imali primjer 2006. god. gdje je moralo reagirati ministarstvo ), a istovremeno se ne može preseliti bez suglasnosti župana .Opet je pitanje da li se ovo odnosi samo na one zdravstvene radnike koji privatnu praksu obavljaju u mreži javne službe ili na sve . Nelogično je da će npr. jednom doktoru dentalne medicine koji nema ugovor s HZZO-om određivati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba može li se preseliti ili ne. Članak 54. Predlaže se u članku 54. mijenjati stavak 3. tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Članak 56. Predlaže se u članku 56. mijenjati stavak 2. tako da glasi: „Minimalne cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ Predlaže se u članku 56. dodati stavak 3. koji glasi: „Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti višu cijenu zdravstvene usluge iz prethodnog stavka ovoga članka.“ Članak 63. Predlaže se u članku 63. stavku 3. alineji 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti mišljenje koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. Članak 67. Predlaže se u članku 67. dodati stavak 5. koji glasi: „U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ Članak 68 Predlaže se u članku 68. stavku 2., točki 3. brisati riječi: „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Članak 70. Predlaže se u članku 70. stavku 3. iza riječi „fizička osoba“ dodati riječi „sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ . U članku 70.predlaže se dodati novi stavak 6.koji glasi: „Ljekarničku ustanovu mogu osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave i druga pravna osoba koja je u većinskom vlasništvu magistara farmacije koji neposredno obavljaju ljekarničku zdravstvenu djelatnost te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem farmacije.“ OBRAZLOŽENJE: Ovakvim definiranjem odredbi Zakona u dijelu osnivanja ljekarničkih ustanova želi se zaustaviti proces deregulacije ljekarničke djelatnosti u Hrvatskoj kao djelatnosti od posebnog javnog interesa. Dosadašnje stanje „dereguliranosti ili loše reguliranosti ljekarništva“, koje traje duže od 15 godina, ima za posljedicu slabljenje „etičkog modela ljekarništva i ljekarničke skrbi usmjerene na javni i društveni interes zaštite zdravlja svakog pacijenata“, a stalnog jačanja „trgovački i profitno usmjerenog modela poslovanja i rada u ljekarništvu“. Cilj ovako predloženih zakonskih odredbi, odnosno regulacije ljekarništva u RH, je usmjerenost na vrijednosti i ishode racionalnog i dostupnog liječenja lijekovima. Procesi regulacije ljekarništva u istom cilju koji mi zastupamo ovim predloženim zakonskim odredbama ili sličnima kroz novu nacionalnu legislativu i regulativu provode u zadnjih nekoliko godina nama susjedne EU države (Mađarska, Slovenija, Češka i dr.). Opravdano je da i mi krenemo u tom smjeru. Članak 74 Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 4. iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatrame da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samopuprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku 6. iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „na području zdravstva“ Članak 96. Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 4. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 6. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi „ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Članak 97. Predlaže se u članku 74.stavak 3. iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Članak 103. Predlaže se u članku 103. stavku 2. brisati riječi“ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organizirane ljekarničke ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. Predlaže se u članku 103. stavku 9. i 10. . precizno navesti tko čini tim u pružanju palijativne skrbi i u timu navesti magistra farmacije. OBRAZLOŽENJE:Procjena terapije , pogotovo kod polipragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralno pripremljenog lijek za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim palijativne skrbi. Članak 113. Predlaže se u članku 113. stavku 1. iza riječi „zdravstvene njege“ dodati riječi:“i ljekarničke skrbi“. Članak 116. Predlaže se u stavku 2. mijenjati alineju 2. tako da glasi: „Ljekarnu za opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima te galenskim i magistralnim pripravcima“ Predlaže se u stavku 2. dodati novu alineju koja glasi:“ljekarničku skrb“ Članak 130. Predlaže se u članku 130. stavku 1. brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE:Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima. Članak 143 Predlaže se u članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Članak 155. Predlaže se u članku 155. stavku 2. posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inžinjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ . Njih kao zdravstvene suradnike sa normiranim profesijskim nazivom opisati i naznačiti u članku 167. ovog Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. Članak 169. Predlaže se u članku 169. iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: „Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“. Članak 174. Predlaže se u članku 174. stavku 1. iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ Članak 175. Predlaže se u članku 175. stavku 1. brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE:Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno čl.147 st.3 . ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? Članak 178. Predlaže se u članku 178. mijenjati stavak 12. tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 178. dodati stavak 13. koji glasi: „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. Predlaže se u članku 178. dodati stavak 14. koji glasi: „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. Članak 179. Predlaže se u članku 179. u stavku 2. iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ Članak 181 Predlaže se u članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava“ Članak 183. Predlaže se u članku 183. stavak 2. na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ Članak 184. Predlaže se u članku 184. brisati stavak 1. Članak 192. Predlaže se u članku 192. stavku 1. iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi: „magistrima farmacije specijalistima“ Predlaže se u članku 192. stavku 2. iza riječi „dentalnog“ dodati riječi: „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta“, te iza riječi: „dentalnih“ dodati riječi: „i farmaceutskih“ Članak 221., Predlaže se mijenjati članak 221. tako da glasi: „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE:Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori. Članak 222. Predlaže se brisati predloženi članak 222. Članak 223. Predlaže se brisati predloženi članak 223. Članak 224. Predlaže se brisati predloženi članak 224. Članak 225. Predlaže se brisati predloženi članak 225. Članak 226. Predlaže se brisati predloženi članak 226. Članak 227. Predlaže se brisati predloženi članak 227. Članak 228. Predlaže se brisati predloženi članak 228. Članak 268. Predlaže se u stavku 1. članka 268. riječi „a u kojem su“ „ zamijeniti riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: Predlaže se iza stavka 2. članka 268. dodati novi stavak 2a koji glasi: „Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa Domom zdravlja ili Ljekarničkom zdravstvenom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu tretirati kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom ugovoru pa stoga nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. Predlaže se iza stavka 2a članka 268. dodati novi stavak 2b koji glasi: „Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2 je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese rečenu odluku zamijenit će je Rješenjem Ministar zdravstva.“ Predlaže se u stavku 3. članka 268. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Nadalje, nije jasan tekst "nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovu zakupa u prostoru koji...." te da li su sadašnji ugovori dokaz o raspolaganju prostorom jer zakupac nema druge , a nije ni u mogućnosti davanja zahtjeva ministarstvu dostaviti drugačije jer ne može direktno sklapati ugovor s vlasnikom prostora pošto je sklopljen s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom, koja ga "de facto" sad daje u podzakup. Članak 271. stavak 3. Predlaže se u članku 223. stavku 3. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Maša Baturina Šušak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedloge i komentare HLJK i HFD-a. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Sonja Grbac-Stublić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, bila sam članica radne grupe za izradu zakona o zdravstvenoj zaštiti.Budući da sam ljekarnik zakupac moj doprinos u toj radnoj grupi je bio prvenstveno vezan na rješavanje pitanja zakupa.Jedinstven je stav svih sudionika da se zakup mora riješiti ovim Zakonom. Na radnoj grupi je usvojen prijedlog sa kojim smo se mi zakupci složili.Međutim u prijedlogu koji je na ovom savjetovanju vidim stanovitu korekciju teksa koja bi nam svima mogla otežati rješavanje pitanja zakupa.Radi se o Čl.268. Stavku 4 u kojem ste iza riječi "mogu nastaviti obavljati privatnu praksu" dodali riječi "sukladno članku 50. ovog Zakona.Pozivanje na Čl.50 povlači za sobom sve predradnje kao da se prvi puta traži rješenje za privatnu praksu.Kako su zakupci privatnici već 20 godina,a sada samo nastavljaju obavljati privatnu praksu u istom prostoru u kojem su obavljali privatnu praksu i do sada nevidim potrebu za ovim postupanjem. Važno je napomenuti da sadašnji koncesionari kada su iz zakupa prelazili u koncesiju nisu morali zadovoljiti takve uvjete.Podsjetiti ću vas da je uvjet za dobivanje koncesije bio odobrenje za samostalni rad,dokaz o raspolaganju prostorom i ugovor o radu u timu člana tima ovjeren kod javnog bilježnika, a što se tiče ostalih odredbi samo točka 6 koja kaže da nije u radnom odnosu,odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost. Budući da zakup traje po sadašnjem Zakonu do kraja 2018. godine a i ovaj prijedlog Zakona predviđa taj rok smatram da kada bi se i inzistiralo na Čl.50 cijela procedura se nikako nebi mogla završiti do kraja godine.Isto tako smatram da uvjeti koje su sadašnji koncesionari morali zadovoljiti prilikom izlaska iz zakupa mogu i moraju biti uvjeti i za preostale zakupce. Predlažemo da čl.268 st.4 glasi:Zdravstveni radnici iz stavka 1. i 3.ovog članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnesu zahtjev ministrstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse u ordinaciji. S poštovanjem Sonja Grbac-Stublić,mag.pharm Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Na primarnoj razini zdravstvene zaštite u modelu koncesija kao i u načinu njegove provedbe postoje problemi, ali unatoč tome smatramo da on, do daljnjega treba ostati sve dok se ne obrazlože i dokažu prednosti nekog drugog načina organizacije. Protivimo se uvođenju ordinacija i ukidanju koncesija jer smatramo da uvođenje ordinacija sukladno predloženim zakonskim odredbama znači privatizaciju primarne zdravstvene zaštite. Sustav koncesija se treba proširiti i na druge djelatnosti i odluku o postotku ordinacija u koncesiji ili domu zdravlja prepustiti županijama koje su sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te članku 11. prijedloga ovog Zakona nadležne za organizaciju primarne zdravstvene zaštite: Time se centralizira zdravstvo, što je suprotno principu decentralizacije, a koji se navodi u obrazloženju prijedloga Zakona kao jedan od glavnih ciljeva Zakona. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
DRAGICA RADIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Radni odnos radnika kod/za poslodavca, kada navrši 65 g života i minimum 15 godina mirovinskog staža Poslodavac odlučuje o prestanku radnog odnosa/ugovora o radu svom radniku po sili zakona, kada isti navrši 65 g života i ima minimum 15 godina staža osiguranja (pravno uporište – članak 112. stavak 1. podstavak 4. Zakona o radu, NN, 93/14 i 127/17 – u daljnjem tekstu: ZOR). Radnik kod takvog poslodavca može nastaviti rad, ako se on i poslodavac dogovore (isti članak 112. stavak 1. podstavak 4. ZOR-a – izvorno, tekst te norme glasi: (1) Ugovor o radu prestaje: „(4) kada radnik navrši 65 godina života i 15 g mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore.“ Citirana norma u suglasju je s odredbom članka 33. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju, NN, 1577/13., koji propisuje – citat: „Pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 01. 01. 2014. do 31.12. 2030. ima osiguranik kada navrši 65 g života i 15 g mirovinskog staža.“ (za osiguranice žene, primjenom članka 180., broj godina života za ostvarenje starosne mirovine za 2018.g. je 62 godine – minimalni mirovinski staž je identičan). Osiguranik koji stekne propisane uvjete za starosnu mirovinu, može nastaviti rad za istog poslodavca, ali sa ½ punog radnog vremena, ako podnese zahtjev za starosnu mirovinu, u smislu članka 99. Zakona o MO ili može zasnovati radni odnos kod drugog poslodavca s istim fondom sati rada/tjedan. U tom slučaju, takav radnik/osiguranik ostvaruje neumanjenu mirovinu i plaću prema ugovoru sa poslodavcem. Ako poslodavac postupi na opisani način, on rasporedom rada, kroz duže vremensko razdoblje u godini, može prilagoditi rad radnika, npr. farmaceuta, potrebama radnog procesa preraspodjelom njegovog rada i na taj način , u okviru mogućeg fonda sati rada/godina zadovoljiti svoj interes. Pomicanje godina života osiguranika za ostvarenje prava na mirovinu, sa 65 na 67 g života, koje je utvrđeno Zakonom o MO, sa početkom primjene od 2038.g., sigurno će se taj početak mijenjati, tj. primjena će početi prije, kako je naglašeno u javnoj raspravi o izmjeni i dopuni mirovinskog sustava. U tom slučaju, ili paralelno s tim, mijenjati će se i odredba članka 112. ZOR-a, ali uvijek sa mogućnošću prolongacije, suglasnošću volja poslodavca i radnika. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
DRAGICA RADIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve predložene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je uputila HLJK i HFD na ovo e-savjetovanje. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Svjetlana Mjehović-Antunica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam sve prijedloge i komentare HLJK i HFD-a. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Tanja Puharić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani,podržavam u potpunosti prijedloge HLJK ,kao i kolegice Sonje Grbac-Stublić. Tanja Puharić Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Jelka Janeš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam stavove HLJK I HFD. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Lorena Canciani Kapusta NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedloge i komentare HLJK i HFD-a Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ivana Antunica Povrženić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedloge i komentare HLJK i HFD-a. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Blaženka Vidović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Primjedbe koje su do sada iznesene mogu se podijeliti u dvije opcije: -one koji žele promjene, nastavak privatizacije i poboljšanje kvalitete zdravstvene usluge -one koji žele sve vratiti natrag i poništiti pozitivne učinke. Mislim da privatizacija nema alternative i podržavam prijedlog novog zakona o ZZ i konstruktivne nadopune koje su predložene. Problem je što privatizacija u dosadašnjem obliku ima previše ograničenja i onemogućila je ulaganje u unapređenje usluge. Konkretno, zakup ljekarni ostavio je previše neriješenih problema. Neizvjesna budućnost onemogućila je ulaganje u opremanje ljekarni i poboljšanje kvalitete usluge. Kada su ljekarne išle u zakup morale su preuzeti sve zaposlene, zalihe i svu opremu. Kada je zakup iz raznih razloga završavao Ustanove iz kojih su otišle u zakup tražile su da se prostor Ljekarne vrate bez zaposlenih i zaliha. Novi Zakon bi to trebao riješiti. Sada se ravnatelji ustanova javljaju da bi sve trebalo vratiti unazad i poništiti pozitivne učinke privatizacije. Ako smo željeli promjene i uvesti privatizaciju, zašto stalno pokušavamo zaustaviti kotač i vratiti ga unazad. Da je socijalizam bio najbolje rješenje zašto ga nismo zadržali? Dosadašnja privatizacija primarne zaštite, pokazala je da se usluga poboljšala i da zdravstveni radnici odgovorno i u korist pacijenata rade u sustavu. Ograničenja koja su im postavljena (broj zaposlenih, dodatne usluge, dijagnostika) razlog su da ta usluga nije još uspješnija. Čega se plašimo da neki liječnici, stomatolozi ili ljekarnici previše ne zarade? Zaustavimo one koji nas vuku unazad, kako bi zadržali svoje pozicije. Oni se koriste floskulama o borbi za prava pacijenata. Zadovoljani pacijenti će sami izabrati tko je najbolji i koga žele izabrati. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Jasminka Mišković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve prijedloge i komentare Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Gradska ljekarna Zagreb NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Molimo da se iz prijedloga Zakona čl. 46 st. 3 briše dio“...i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa.“ Molimo izuzimanje ljekarne od svih odredbi koje se odnose na ordinacije. Naročito se protivimo čl. 63 u kojem je navedeno da zdravstveni radnik iz čl. 50 st. 3 ovog Zakona može prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. predlaže usvajanje sljedećih odredbi koje se odnose na zakup. „Zdravstvenim radnicima, magistrima farmacije, kojima je dano odobrenje ministra za rad u jedinicama zakupa, bilo u ljekarničkim jedinicama u vlasništvu ljekarničke ustanove ili u ljekarničkim jedinicama u vlasništvu druge pravne osobe, koje su im dane u zakup, prestaje rad u privatnoj praksi zakupom u tim ljekarničkim jedinicama najkasnije u slučaju prestanka rada svih zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu. Ljekarničke jedinice dane u zakup magistrima farmacije, temeljem Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova tada se vraćaju u sastav ljekarničke ustanove iz kojeg sastava su dane u zakup. Nije moguće prenošenje prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti na radnika koji nije prvotno naveden kao jedini nositelj zakupa ili kao jedan od nositelja zakupa. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Nakon čitanja ovog opsežnog nacrta doista se mogu složiti sa jednim komentarom kojeg sam pročitao - ovo je zbirka tekstova nekoliko osoba koje se vjerojatno nisu nikada vidjele a nitko nakon toga nije posložio tekst u jedinstveno, stilom i formom cjelovito djelo. No, to su moje opaske o formi. Sadržajno - neću duljiti - komentirao sam na mjestima koja su me potaknula na komentar, ima ih... Najveći propust pisca ovog nacrta vidim u nedostatku vizije - što bi dom zdravlja trebao biti u 21. stoljeću. Ovo što je u ovom nacrtu opisano je malo proširen skup poslova koji se obavljaju u domovima zdravlja već preko pola stoljeća. U ono doba je najveći problem javnog zdravstva bila higijena i prehrana pa je shodno tome i kreirana paleta usluga koje je praiskonski dom zdravlja nudio. Danas su potrebe populacije bitno drugačije (mada je higijena još uvijek aktualna, na žalost). A osim potreba populacije na dom zdravlja se oslanjaju i srednja medicinska škola, medicinski fakultet, fakultet sestrinstva i drugi (vjerujem da sam propustio nekoga). Organizacija rada i paleta usluga koje se nude u domu zdravlja moraju zadovoljiti i ove novonastale potrebe jer će u suprotnome doći do degradacije struke (struka) što nikako nije na korist ni populaciji niti domu zdravlja kao deklarativnom centru ("nositelju") zravstva na primarnoj razini. Edukacija, koordinacija, specijalizacija i usavršavanje na razini PZZ svima koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području pojedinog doma zdravlja bi trebali biti novi ciljevi. Umjesto despotskog upravljanja primarnom zaštitom dom zdravlja bi mogao (trebao) delegirati poslove prema ugovornim ordinacijama a pružiti usluge specifične za pojedine lokacije - nekima infrastrukturu, nekima najam opreme, nekima tečajeve novih vještina, nekima administrativne usluge (pravni i ekonomski poslovi). Neki od mojih kolega prizivaju smrt doma zdravlja. Ja sam apsolutno protiv toga no transformacija nam svima treba a kako bismo ponovo dobili funkcionalno i efektivno (ne efikasno, postoji bitna razlika) zdravstvo. Primarna zdravstvena zaštita može biti naša vrlina i u međunarodnim komparacijama, i to uz malo truda od strane zakonodavca jer te promjene žele i čekaju svi. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Primjedbe Stručnog društva domova zdravlja Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske Stručno društvo domova zdravlja ima ozbiljne primjedbe na predloženi Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Većina domova zdravlja dati će pojedinačne primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona, u nastavku iznosimo sažetak glavnih primjedaba. Temeljna primjedba odnosi se na praktički potpunu privatizaciju izvanbolničke zdravstvene zaštite te nedefiniranu ulogu doma zdravlja koji bi i dalje imao obavezu osiguravati kontinuitet zdravstvene zaštite, za što ne bi imao niti financijskih sredstva niti ovlasti. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI: - Predlagač nije pružio niti jedan argument, a osobito ne dokaz o tome da je predloženi model „ordinacija“ kvalitetniji od sadašnjeg sustava koncesija. Smatramo da postojeći sustav koncesija treba zadržati i dograđivati na način da se i druge djelatnosti koje sad nisu obuhvaćene mogu obavljati kroz institut koncesije. Alternativno, ukoliko se uvede „ordinacija“, potrebno je definirati postotak ordinacija koje će ostati u domu zdravlja odnosno omogućiti osnivačima domova zdravlja da daju suglasnost na otvaranje privatnih ordinacija, odnosno odredbe kojima se određuje maksimalan broj privatnih ordinacija na području jedinica područne (regionalne) samouprave, sukladno svojim zakonskim ovlastima. - U Nacrtu prijedloga Zakona uvodi se termin „ ordinacija“ za privatnu ordinaciju, a za ordinacije u domu zdravlja koje obavljaju istu djelatnost (članak 130, stavak 6.) se uvodi pojam „ radna jedinica“. Nema razloga izbjegavati ispravne nazive: „privatna ordinacija“ i „ordinacija u domu zdravlja“. Članak 19. Uvodi se načelo supsidijarnosti, a ne provodi se i ne konkretizira u predloženim zakonskim odredbama, već suprotno, uvodi se veća centralizacija zdravstva. Članak 50. Predlažemo u stavak 2. dodati obvezu zdravstvenog radnika da, ukoliko se radi o zahtjevu za obavljanje privatne prakse u Mreži javne zdravstvene službe, priloži i suglasnost župana za obavljanje privatne prakse u Mreži javne zdravstvene službe za ordinaciju za koju podnosi zahtjev Ministarstvu. Članak 62. U obveze zdravstvenih radnika privatne prakse dodati i sudjelovanje u posebnim dežurstvima sukladno članku 195. Nacrta prijedloga Zakona. Članak 63. Ako se odlaskom u mirovinu ordinacija naslijedi ili proda najboljem ponuđaču, postavlja se i pitanje gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama? Posebno oni na specijalizacijama financiranim iz sredstava europskih fondova, a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u domu zdravlja, a morali su dobiti Ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Članak 103. Komparacijom članka 77. važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti i članka 103. Nacrta prijedloga Zakona, razvidna je značajna promjena, jer se u tekstu Nacrta prijedloga Zakona više ne navodi da je dom zdravlja temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Iz Nacrta prijedloga Zakona nije razvidno kako će se osigurati pretpostavke za obavljanje Zakonom propisanih poslova doma zdravlja ako se ne naglasi status doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini. Postojećim člankom 78. stavkom 2., propisan je minimalni postotak ordinacija (30%) u svakoj djelatnosti doma zdravlja čije se postojanje mora osigurati u okviru doma zdravlja, dok Nacrt prijedloga Zakona ne propisuje takav minimum. Zakonom propisani minimum broja ordinacija u sastavu doma zdravlja jamstvo je mogućnosti izvršenja Zakonom propisanih obveza doma zdravlja, kao i financijske mogućnosti da te obveze izvrši. Prekidom zakupa ili koncesije, ordinacija se treba vratiti u sklop zdravstvene ustanove, a zdravstveni djelatnik sukladno članku 47. Nacrta prijedloga Zakona, mogu zatražiti ponovno odobrenje za obavljanje privatne prakse, ako to žele i na način propisan Zakonom. Nejasno je postupanje koje se predviđa u slučajevima kada se ordinacija zatvara, odnosno kada liječnik privatnu praksu prekida na vlastiti zahtjev ili uslijed drugih okolnosti (smrt, preseljenje i sl.), odnosno nejasna je uloga doma zdravlja koji je i do sada u takvim iznenadnim okolnostima osiguravao zdravstvenu zaštitu za pacijente. Članak 270. Stavkom 3. propisuje se prednost zdravstvenih radnika iz stavka 1. ovoga članka pri zapošljavanju u domu zdravlja. Obzirom da se prednost pri zapošljavanju propisuje i drugim zakonima (npr. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) nejasno je što ako jedan kandidat ima prednost po ovoj odredbi, a drugi po odredbama nekog od drugih zakona kojim se propisuje prednost pri zapošljavanju, tj. što ako dođe do kolizije odredbi o pravu na prednost sukladno ovom prijedlogu zakona i drugim zakonima koji propisuju pravo na prednost pri zapošljavanju. Primjedbe domova zdravlja - članica Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske 1. Dom zdravlja Čakovec Stav je Doma zdravlja Čakovec da se predloženim nacrtom Zakona o zdravstvenoj zaštiti gasi inače dobro zamišljen sustav funkcioniranja domova zdravlja, koji je bio primjer drugim državama. Ističemo da je rok od mjesec dana koliko je dano na raspolaganje za e-savjetovanje, prekratak za kvalitetnu diskusiju građana o tako važnoj prekretnici u zdravstvenom sustavu. Svi smo tu zbog pacijenata, a pitanje je kakav će biti položaj pacijenata, ukoliko bude prihvaćen sistem privatnih ordinacija u ovom obliku. Tko će onda kontrolirati, organizirati i koordinirati takav sustav primarne zdravstvene zaštite? To pitanje postavljamo poučeni dosadašnjim iskustvom, jer pacijenti prvo zovu dom zdravlja kad imaju neki problem sa svojim ugovornim doktorom (kad njihov doktor ne radi, a ne znaju tko im je zamjenski doktor, kad ne mogu doći do svog doktora telefonskim putem, kad doktori ne rade u radnu subotu, kad su na bolovanju/godišnjem odmoru). I što je najbitnije od svega, dom zdravlja je takve probleme promptno rješavao. Što će biti sa domovima zdravlja ako svi sadašnji djelatnici domova zdravlja kojima se pruža takva mogućnost osnuju privatne ordinacije? Tko će pratiti nivo stručne edukacije i da li se radi po protokolu rada? Kako će se određivati cijena zakupnine, ako će se privatne ordinacije opredijeliti za prostore domova zdravlja? Kakav će biti status sadašnjih specijalizanata domova zdravlja? Na kraju možemo reći da nam nije jasno na koji način će se predloženim zakonom unaprijediti primarna zdravstvena zaštita. 2. Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije pažljivo je proučio Nacrt Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i daje svoje primjedbe, prijedloge i komentare na isti, s posebnim osvrtom na primarnu zdravstvenu zaštitu. Posebno bi napomenuli da je teško sagledati viziju zakonodavca iz Nacrta Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, budući je istim dato ovlaštenje Ministru zdravstva da donese 48 pravilnika kojima će regulirati pojedina područja zdravstvene zaštite i to u roku od šest mjeseci od donošenja novog Zakona, a na koji način nije nam poznato. Čl. 11. st. 1. toč. 3., 4. i 5. propisuje se da jedinice lokalne samouprave i gradovi osiguravanju na temelju planiranja potpora iz državnog proračuna, jednom godišnje, sredstava za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava, te informatizaciju. Tu se vjerojatno misli na decentralizirana sredstva koja ni iz daleka nisu dovoljna za isto. Dom zdravlja KZŽ djeluje na 31 lokaciji, znači da ima i toliko objekata, a da ne govorimo o opremi i drugome. Inače, slažemo se sa navedenim prijedlogom, ako je on ostvariv. U čl. 50. toč. 2. dodati novu treću alineu koja glasi: „ – suglasnost župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba, uz pribavljeno mišljenje Upravnog vijeća zdravstvene ustanove, ukoliko će se privatna praksa obavljati u sklopu zdravstvene ustanove.“ U čl. 52. iza riječi „ministarstvo“ treba dodati i riječi „župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba i zdravstvene ustanove u kojoj se nalazi ordinacija“. U čl. 54. toč. 4. iza riječi „zdravstvenih radnika“ riječ „ili“ briše se. U čl. 55. st. 1. alineji 8. iza riječi „samostalan rad“ dodati riječi „sukladno Zakonu o radu“. U čl. 59. iza riječi „obračun plaća“ dodati riječi „kao i ostala prava i obveze iz radnog odnosa s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja“. Čl. 63. i čl. 64. brišu se. Nije nam jasno kako bi „ordinacije“ koje se već sada daju po povlaštenim cijenama u zakup uskom krugu privilegiranih ljudi, isti dobili u trajno korištenje, gotovo vlasništvo, a iste su uglavnom građene samodoprinosom svih ljudi s određenog područja, sredstvima lokalne zajednice i domova zdravlja. Tko bi održavao infrastrukturu objekata, same objekte, osiguranje istih i sve ostalo što ide uz to. Nadalje, opće je poznata činjenica da kada zakupac ili koncesionar odlazi u mirovinu, zdravstvena ustanova u svaku od tih ordinacija ulaže znatna sredstva (čast iznimkama), kako bi ista ispunjavala osnovne uvjete za rad glede prostora i opreme. U većini ordinacija u zakupu i koncesiji nalazi se namještaj i medicinska oprema stara dvadesetak i više godina. Na koji način bi se prijenosom obavljanja zdravstvene djelatnosti osigurala bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite? Smatramo da prekidom zakupa ili koncesije, ordinacija se treba vratiti u sklop zdravstvene ustanove, a zdravstveni djelatnik sukladno čl. 47. Prijedloga Nacrta Zakona mogu zatražiti ponovno odobrenje za obavljanje privatne prakse ako to žele i na način propisan Zakonom. Ako ništa drugo to bi bilo pravednije u odnosu na druge zdravstvene radnike (specijaliste u bolnicama i dr.), kao i građane koji su izdvajanjem iz svojih plaća gradili navedene objekte u kojima se nalaze „ordinacije“. Postavlja se i pitanje, ako će većina doktora raditi u „ordinacijama“, a moći će zaposliti doktora da nastavi s radom nakon prestanka rada, gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama. Posebno se to odnosi na specijalizacije financirane iz sredstava europskih fondova koje će završiti 2023. godine, a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u DZ, a morali su dobiti Ugovora o radu na neodređeno vrijeme. U Domu zdravlja KZŽ takvih je 11, plus 6 koji se također nalaze na specijalizaciji. U čl. 105. iza riječi „Hrvatskog zavoda“ brišu se riječi „za hitnu medicinu“ i umjesto njih dodaje se „za zdravstveno osiguranje“. U čl. 106. nije jasno definirano da li se zakup odnosi i na ordinacije? U čl. 191. smatramo da stvarni troškovi nisu 200.000,00 kuna, koliko proizlazi iz Prijedloga Nacrta Zakona, već oni realno iznose od 800.000,00 do 1.200.000,00 kuna. Čl. 269. toč. 5. propisano je da prestankom obavljanja privatne prakse zakupaca, radnici zaposleni kod zakupaca vraćaju se u dom zdravlja odnosno ljekarnu. Postavljamo pitanje što će Dom zdravlja s tim radnicima ako više neće biti zainteresiranih za zakup? Čl. 270. govori o mogućnosti povrata zdravstvenih radnika iz čl. 268. st. 1. i 3. u dom zdravlja. Mi tu imamo najviše dentalnih tehničara, za koje nema više potrebe u Domu zdravlja s obzirom na privatne zubotehničke laboratorije suvremeno opremljene, a to su sve više-manje radnici pred mirovinom. Smatramo da u sastavu domova zdravlja treba ostati najmanje 30% ordinacija po djelatnostima, jer se pokazalo da se na taj način može organizirati zdravstvena zaštita na cijelom terenu, odgovoriti na krizna stanja (poplave, migranti itd.) i voditi brigu o svim objektima (izbačeno iz Zakona). Ukoliko bi bio manji postotak ordinacija u domovima zdravlja, postoji opasnost od nemogućnosti financiranja dijela timova koji će ostati u domovima zdravlja (timovi sa malim brojem osiguranih osoba), koji sadašnjim načinom financiranja bez preraspodjele sredstava unutar doma zdravlja ne bi mogli funkcionirati. 3. Dom zdravlja Nova Gradiška ''dr. Andrija Štampar'' Članak 32. – u stavku 2. BRISATI da se djelatnost medicine rada/medicine rada i sporta može obavljati i na sekundarnoj razini. Članak 63. – stavak 1. NE MOŽE se prenijeti pravo koje zdravstveni radnik ima od nadležnog tijela državne uprave-MINISTARSTVA ZDRAVSTVA Rješenje Ministarstva zdravstva se izdaje na ime i prezime doktora medicine, sa točno određenim nazivom pod kojim će se privatna praksa obavljati (ime i prezime doktora medicine, mjesto i adresa) Takvo pravo je NEPRENOSIVO!!!! Nezakonito je sklapati ugovor kod javnog bilježnika o prijenosu prava na obavljanje javne djelatnosti. Tako zamišljen prijenos prava na obavljanje privatne prakse povlači za sobom Pitanje netransparentnosti, diskriminacije, nepostojanje javnog natječaja itd… Članak 103.- ostaviti stavak 2. iz članka 78. postojećeg ZZZ Članak 270.- stavak 1. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. Članak 271.- stavak 6. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. Članak 272.- stavak 2. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. 4. Dom zdravlja Osijek ○ dom zdravlja bi i u nacrtu prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti i dalje trebao biti definiran kao temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini djelatnosti Prema čl.77. Zakona o zdravstvenoj zaštiti dom zdravlja je temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Prema čl.102. nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti dom zdravlja je nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti trebao bi sadržavati odredbu istovjetnu odredbi čl.78.st.2. važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti. ○ prema čl.103.st.3. nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti (obiteljske (opće) medicine, dentalne z.z., dentalne tehnike, z.z. žena, z.z. predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne z.z., zdravstvene njege te palijativne skrbi i specijalističko-konzilijarne djelatnosti) ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. Iz navedenog proizlazi da će dom zdravlja biti u obvezi organizirati djelatnosti na onom području na kojem neće postojati interes da se iste obavljaju u ordinaciji. Nesumnjivo, radi se većinom o ruralnim područjima na kojima je manji broj pacijenata te timovi na takvom području neće moći ostvariti maksimalni novčani iznos temeljem ugovora sa HZZO-om te će u tom dijelu domovi zdravlja poslovati sa gubitkom te je vrlo upitno i hoće li dom zdravlja moći pronaći radnike za rad u takvim radnim jedinicama (zakon nije definirao točan naziv takvih jedinica koje se u sadašnjim domovima zdravlja zovu ordinacije već koristi termin radne jedinice). ○ prema čl.106. nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti dom zdravlja na temelju odluke upravnog vijeća može, sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora, dati u zakup poslovni prostor pravnim i fizičkim osobama za obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe. Već postoji nezadovoljstvo sadašnjih koncesionara visinom iznosa isporučenih računa za zakup i troškove ordinacija koje se nalaze u prostorima domova zdravlja. Ukoliko zakon ne bude imao kvalitetno rješenje za način naplate zakupa i troškova (npr. obvezu plaćanju tržišne zakupnine), većina ordinacija više neće ostajati u prostorima domova zdravlja te će se sa te strane dodatno smanjiti prihod domova zdravlja. ○ prema čl.55. nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti privatni zdravstveni radnik kojem je odobrena privatna praksa u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe može, između ostalog, ostvariti novčana sredstva i ugovorom s domom zdravlja za osiguravanje z.z. na određenom području, odnosno vremenskom razdoblju pružanja z.z. Iz predložene zakonske formulacije nije razvidno pokušava li zakonodavac na ovaj način osigurati z.z. i na područjima u kojima dom zdravlja neće moći osigurati z.z. a interesa za ordinacijom neće biti te će postojati tzv. „timovi bez nositelja“? (prvenstveno se radi o ruralnim područjima). ○ prema čl.65. nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu mogu privremeno obustaviti rad. Ukoliko sa HZZO-om imaju sklopljen ugovor o provođenju z.z. i u mreži su javne zdravstvene službe, hoće li u tim slučajevima dom zdravlja biti obvezan organizirati rad takve ordinacije za vrijeme obustave? 5. Dom zdravlja Primorsko-goranske županije Članak 11., stavak 6. - predloženo rješenje koje se odnosi na pružanje zdravstvene zaštite turistima (tzv. turističke ambulante) isto je kao i u tekstu sada važećeg Zakona. Trebalo bi predvidjeti mogućnost da se u financiranje rada turističkih ambulanti uključi HZZO, kao što je to bilo do 2013. godine. Članak 35., stavak 4. - brisati riječ "iznimno" a dodati riječi "znanstveni rad" tako da bi predložena formulacija glasila: " Nastava i znanstveni rad mogu se obavljati i na primarnoj i na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti te na razini zdravstvenih zavoda" Članak 50. - u postupka ishodovanja odobrenja za obavljanje privatne prakse isključena je županija, a rješenje donosi ministarstvo. Suglasnost župana potrebna je jedino ukoliko se podnosi zahtjev za obavljanje privatne prakse u "novom prostoru", ili za prenošenje ordinacije (članak 63.). To je u neskladu s člankom 11. koji propisuje da jedinica područne (regionalne) samouprave osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na svom području, a odredbom članka 50. isključena je iz postupka izdavanja odobrenja za obavljanje privatne prakse. Članak 51. - povezano s primjedbom na prethodni članak postavlja se pitanje zašto je potrebna suglasnost župana kada se radi o "promjeni prostora obavljanja djelatnosti". Članak 54. - potrebno je regulirati radnopravni status medicinske sestre u timu koja ne želi prijeći u privatnu praksu - stavak 4.- predvidjeti mogućnost da u istoj ordinaciji privatnu praksu mogu obavljati dva tima različite djelatnosti u smjenskom radu ukoliko su zadovoljeni uvjeti u pogledu prostora i opreme Članci 57. i 58. - člancima 57. i 58. nije jasno definiran pravni status grupne prakse – da li je to samostalni pravni entitet ili skup više liječnika, te da li prihode ostvaruje kao grupna praksa temeljem ugovora s Zavodom ili liječnici u grupnoj praksi imaju zasebne ugovore s Zavodom. Članak 65. stavak 1. - stavak "Zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu mogu privremeno obustaviti rad" dopuniti riječima „ako su sukladno članku 61. osigurali zamjenu.“ Članak 98., stavak 2., alineja 4. - riječi "način izbora, sastav i rad stručnog kolegija" brisati ili izmijeniti u "način izbora, sastav i rad tijela zdravstvene ustanove" Članak 103. - stavci 1. i 3. - dom zdravlja i nadalje je definiran kao "nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti" i "mora osigurati provođenje djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području", a nije osigurano da će to kadrovski i financijski biti u mogućnosti. Brisana je odredbe da dom zdravlja u svakoj odobrenoj djelatnosti ima najmanje 30% ordinacija, te je otvorena mogućnost da radnici doma zdravlja podnesu zahtjve za otvaranje privatne prakse. Stoga se postavlja pitanje kako će dom zdravlja ispuniti obveze iz citiranih stavaka ukoliko to kadrovski ne bude u mogućnosti kao i pitanje pokrića manjka prihoda u odnosu na rashode. - stavci 4., 5., 6. i 7. - potrebno je redefinirati institut dispanzera koji se već duže vremena ne koristi kao ustrojbena jednica, a isto tako treba definirati kakvi oblici "radnih jedinica" se mogu organizirati za obavljanje pojedinih specijalističkih djelatnosti Članci 253. - 263. - uredbu o mjerilima i načinu isplate dodatka za natprosječne rezultate rada te pravilnici iz članka 263 biti će doneseni u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu zakona. Svi provedbeni propisi trebali bi biti doneseni istovremeno s zakonom zbog njegove učinkovitije primjene. Članak 269. - stavak 3. - otkup "potrošnog materijala zatečen u jedinici zakupa" treba biti predviđen kao mogućnost, a ne kao obveza dom zdravlja stavak 5. - nije regulirano prenošenje ugovora o radu na dom zdravlja u situaciji kada dom zdravlja nije prethodni poslodavac što nije rijetkost Članak 270. stavci 2. i 3. i članak 272. stavci 2. i 3. - odredbe o raspisivanju natječaja kod zasnivanja radnog odnosa koncesionara i zakupaca koji podnesu pisane izjave o namjeri zasnivanja radnog odnosa u domu zdravlja treba brisati jer liječnici koji su obavljali privatnu praksu na temelju zakupa ili koncesije zadovoljavaju uvjete za obavljanje istih poslova i u domovima zdravlja. Ukoliko se raspisuje natječaj potrebno je provesti cijelu proceduru (ishodovati suglasnost za zapošljavanje Upravnog vijeća i ministarstva, objaviti natječaj i provesti postupak izbora, što predstavlja nepotrebno administriranje i trošak Članci 268. - 277. - regulirano je postupanje nakon stupanja na snagu zakona za radnike domova zdravlja koji namjeravaju podnijeti zahtjev za privatnu praksu, koncesionara i zakupaca. - odredbama nisu definirani postupanje, način određivanja zakupnine, mogućnost otkupa medicinske opreme i inventara od strane budućih "zakupaca" niti ostala pitanja važna za budući status i način funkcioniranja ordinacija. - treba precizno definirati da li upravna vijeća temeljem zahtjeva moraju donijeti odluku o davanju prostora u zakup ili je to mogućnost, a obzirom na formulaciju da „djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru koji im je dan u zakup na temelju odluke Upravnog vijeća o zakupu tog poslovnog prostora, a u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona“. - nije uređena opcija pod kojim uvjetima zakupac ili koncesionar kojemu je temeljem zahtjeva odobren povratak u dom zdravlja može podnijeti zahtjev za ponovni odlazak u ordinaciju roku od dvije godine od stupanja na snagu zakona. 6. Dom zdravlja Požeško-slavonske županije Predloženim odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti u potpunosti se gasi vrlo dobro organizirana i osigurana dostupnost zdravstvene zaštite kojoj su sada nositelji Domovi zdravlja. Prvo pitanje koji možemo postaviti nakon temeljitog i razložnog iščitavanja predloženog Zakona jest: TKO ĆE KONTROLIRATI SUSTAV I TKO ĆE U SITUACIJAMA KADA SE NE BUDE MOGLA OSIGURATI ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ZBOG NEDOSTATKA LIJEČNIKA BITI ODGOVORAN ZA SMANJENJE KVALITETE I DOSTUPNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE? U sustavu koji predviđa zakon Dom zdravlja mora osigurati zdravstvenu zaštitu no odgovora na to tko će snositi trošak zdravstvene zaštite – nema! Daljnje pitanje svakodnevne borbe Uprava Doma zdravlja da u udaljenim i depriviranim područjima osiguraju pružanje zdravstvene zaštite ostaje na jedinicama područne i/ili lokalne samouprave koje ne posjeduju nikakve resurse da bi se uopće mogli suočiti sa ovakvim problemom. A problem je ogroman i bit će još veći ( depopulacija, demografska struktura, …) Odredbama Čl. 11. st. 1. toč. 3., 4. i 5. predloška Zakona propisuje se da jedinice lokalne samouprave i gradovi osiguravanju na temelju planiranja potpora iz državnog proračuna, jednom godišnje, sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava, te informatizaciju. Tu se vjerojatno smjeralo na decentralizirana sredstva koja ni iz daleka nisu dovoljna za isto. Dom zdravlja Požeško-slavonske županije djeluje na 20-tak lokacija, što znači da ima i toliko objekata, a da ne govorimo o opremi i drugome. Stalna briga o svim objektima iziskuje znatne materijalne i ljudske resurse ( vatrogasna zaštita, instalacije vode, struje grijanja (certificiranje), gromobranska zaštita, …) Kod Domova zdravlja postoji u svim županijama rad u dislociranim objektima- što znači da postoje desetci grijanja, krovova, fasada, stolarija, deseci instalacija, opreme i pokazalo se kako dodjela sredstava nikada o tim faktorima nije bila dobro raspoređena. Privatizacijom sustava primarne zdravstvene zaštite financijska sredstva odlaze u „privatne džepove“ dok briga o ovim javnim objektima o kojima sada skrbi Dom zdravlja više ne pripada nikome. Dom zdravlja na prihodovnoj strani gubi iznimno velika sredstva dok se dohodovna strana jednostrano prepušta privatnim interesima. Posebno napominjemo da je gotovo svaka djelatnost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ovisna o osobnom ili sanitetskom vozilu što znači uz održavanje objekata u Domovima zdravlja ostaju djelatnosti sve uključuju vozila za obavljanje zdravstvene zaštite poput patronaže, kućne njege, palijative… Ukoliko sve ordinacije odu iz Doma zdravlja ostaju veliki gubitaši koji se neće moći financijski pokriti. Trošak motornih vozila u urbanim sredinama možda i nije toliko značajan ali kada govorimo o velikim površinama na kojoj radi Dom zdravlja Požeško slavonske županije rad bez vozila je nemoguće izvršiti. Odgovor na pitanja financija za ove djelatnosti opet ostaje- bez odgovora! Nije nam do kraja jasno kako bi „ordinacije“ koje se već sada daju po povlaštenim cijenama u zakup uskom krugu privilegiranih ljudi, isti dobili u trajno korištenje, gotovo vlasništvo, a iste su uglavnom građene samodoprinosom svih ljudi s određenog područja, sredstvima lokalne zajednice i domova zdravlja. Tko bi održavao infrastrukturu objekata, same objekte, osiguranje istih i sve ostalo što ide uz to. Nadalje, opće je poznata činjenica da kada zakupac ili koncesionar odlazi u mirovinu, zdravstvena ustanova u svaku od tih ordinacija ulaže znatna sredstva (čast iznimkama), kako bi ista ispunjavala osnovne uvjete za rad glede prostora i opreme. U većini ordinacija u zakupu i koncesiji nalazi se namještaj i medicinska oprema stara tridesetak i više godina. Utvrdili smo kako su gotovo većina koncesionara ili nekadašnjih zakupaca svoje ordinacije koristili bez ulaganja u novu opremu ili prostor. Ordinaciju su se vraćale u sustav gotovo jednake kao što su i bile tijekom odlaska u zakup ili koncesiju. Na koji način bi se prijenosom obavljanja zdravstvene djelatnosti osigurala bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite? Smatramo da prekidom zakupa ili koncesije, ordinacija se treba vratiti u sklop zdravstvene ustanove, a zdravstveni djelatnik sukladno čl. 47. Prijedloga Nacrta Zakona mogu zatražiti ponovno odobrenje za obavljanje privatne prakse ako to žele i na način propisan Zakonom. Ako ništa drugo to bi bilo pravednije u odnosu na druge zdravstvene radnike (specijaliste u bolnicama i dr.), kao i građane koji su izdvajanjem iz svojih plaća gradili navedene objekte u kojima se nalaze „ordinacije“. Postavlja se i pitanje, ako će većina doktora raditi u „ordinacijama“, a moći će zaposliti doktora da nastavi s radom nakon prestanka rada (70 godina !?), gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama. Posebno se to odnosi na specijalizacije financirane iz sredstava europskih fondova koje će završiti 2023. godine, a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u Domu zdravlja, a jedno od gorućih pitanja je da su Domovi zdravlja na specijalizaciju poslali određeni broj liječnika čije se specijalizacije financiraju sredstvima EU i gdje su domovi zdravlja prihvatili pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da će snositi troškove specijalizacija (obiteljska medicina, pedijatrija, ginekologija ) ako dođe do povrede ugovornih obveza odnosno ako specijalizant može otići iz ustanove u koncesiju i nastaviti specijalizaciju neovisno o Domu zdravlja. Članak 63. – stavak 1. NE MOŽE se prenijeti pravo koje zdravstveni radnik ima od nadležnog tijela državne uprave-MINISTARSTVA ZDRAVSTVA. Rješenje Ministarstva zdravstva se izdaje na ime i prezime doktora medicine, sa točno određenim nazivom pod kojim će se privatna praksa obavljati (ime i prezime doktora medicine, mjesto i adresa) Takvo pravo je NEPRENOSIVO!!!! Nezakonito je sklapati ugovor kod javnog bilježnika o prijenosu prava na obavljanje javne djelatnosti. Tako zamišljen prijenos prava na obavljanje privatne prakse povlači za sobom pitanje netransparentnosti, diskriminacije, nepostojanje javnog natječaja itd… Na kraju pitanja o prenosivosti javne službe ostaje i pitanje poštenja, etičnosti i morala naše društvene zajednice. Naime, ako je prije 20 tak godina zdravstveni radnik otišao u „zakup“ pa potom u koncesiju uzevši od Doma zdravlja medicinsko tehničku opremu, pacijente i cjelokupnu infrastrukturu postavlja se pitanje što on zapravo „prodaje“ tj. predaje svom nasljedniku. U našoj županiji imamo višestruke primjere gdje doktori dentalne medicine rade na stomatološkim jedinicama starim 40-tak godina uz objašnjenje da ne žele ulagati jer to nije njihovo! A spremni su prodavati ordinacije! PITANJE: Što je na prodaju! (da li možda pacijenti?) Odredbama Čl. 269. toč. 5. Predloška Zakona propisano je da prestankom obavljanja privatne prakse zakupaca, radnici zaposleni kod zakupaca vraćaju se u dom zdravlja odnosno ljekarnu. Članak 271.- stavak 6. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. Članak 272.- stavak 2. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. Cijelu problematiku „preuzimanja“ radnika iz timova treba definitivno revidirati jer nije poznato iz kojih sredstava će „financijski osakaćeni“ Domovi zdravlja skrbiti o timovima koje nitko neće i nema interesa za njih kao i za njihove članove (poglavito sestre!). Postavljamo pitanje što će Dom zdravlja s tim radnicima ako više neće biti zainteresiranih za zakup? Zašto preuzeti radnika ako Dom zdravlja nema pravo preuzeti ordinaciju. Smatramo da u sastavu domova zdravlja treba ostati najmanje 30% ordinacija po djelatnostima, jer se pokazalo da se na taj način može organizirati zdravstvena zaštita na cijelom terenu, odgovoriti na krizna stanja (poplave, migranti itd.) i voditi brigu o svim objektima (izbačeno iz Zakona). Dom zdravlja Požeško slavonske županije u ovom trenutku raspolaže sa nešto manje od 20% ordinacija na području svoje nadležnosti. Organizacijski i financijski pred upravu Doma zdravlja je stavljen iznimno veliki teret i samo velikim entuzijazmom, znatnim prekovremenim satima uprave i dugoročnim odricanjem i štednjom uspijevamo u zakonskim rokovima isplaćivati plaće i doprinose za sve radnike. Razina zdravstvene zaštite niti u jednom trenutku nikada nije dovedena u pitanje ali znatni problemi sa privatnim zdravstvenim radnicima će bivati sve veći i veći. Primarni cilj i odrednica Doma zdravlja Požeško slavonske županije definiran Zakonom jest PRUŽANJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE POTREBITIMA, dok primarni cilj privatnim zdravstvenim radnicima jest OSTVARIVANJE PROFITA I MATERIJALNIH PROBITAKA. O načelima dostupnosti, kontinuiranosti, sveobuhvatnosti, … nitko ne govori. Javno zdravstvo je drugorazredna tema! Profit je primaran. Ukoliko bi bio manji postotak ordinacija u domovima zdravlja, postoji opasnost od nemogućnosti financiranja dijela timova koji će ostati u domovima zdravlja (timovi sa malim brojem osiguranih osoba), koji sadašnjim načinom financiranja bez preraspodjele sredstava unutar doma zdravlja ne bi mogli funkcionirati. Završno, predložak Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ukoliko u ovom tekstu ne bude promijenjen, će kao rezultat imati smanjenje dostupnosti zdravstvene zaštite, siromašenje javnozdravstvenih Ustanova- poglavito Domova zdravlja, smanjenje zdravstvene skrbi u ruralnim i depriviranim područjima ( u najsiromašnijim i najudaljenijim zdravstvenim stanicama će doći do potpunog gašenja jedinica i timova jer ih nitko neće financirati i naći interes), i posljedično kraj pružanja zdravstvene zaštite kakav znamo. Ovom „reformom“ sustava primarne zdravstvene zaštite najviše će biti pogođena područja koja su i danas najizoliranija, najsiromašnija i po sadašnjim demografskim intencijama najstarija po dobi. Sa druge strane, ipak ćemo „dobiti“ cca 2000 povlaštenih stanovnika RH koji će imati za naše prilike iznimno velika primanja. Svima nama koji upravljamo u zdravstvenom sustavu na savjest i razmišljanje! 7. Dom zdravlja Vinkovci "Dom zdravlja Vinkovci" kao ustanova koja organizira i provodi primarnu zdravstvenu zaštitu prvenstvenu primjedbu u prijedlogu novog zakona stavlja na organizaciju privatne zdravstvene zaštite kroz institut ordinacije. Naime, prilikom otvaranja privatnih ordinacija, domovi zdravlja kao niti županija neće imati utjecaja na dinamiku otvaranja privatnih ordinacija, što će u praksi predstavljati veliki problem u planiranju rada, nabave opreme, uređenja objekata i općenito organizacije rada. Nadalje, nejasno je postupanje koje se predviđa u slučajevima kada se ordinacija zatvara, odnosno kada liječnik privatnu praksu prekida na vlastiti zahtjev ili uslijed drugih okolnosti ( smrt, preseljenje i sl.), odnosno nejasna je uloga doma zdravlja koji je i do sada u takvim iznenadnim okolnostima osiguravao zdravstvenu zaštitu za pacijente. Nepredvidivi odlazak liječnika iz domova zdravlja u privatne ordinacije koje će se odvijati temeljem zahtjeva liječnika i odobrenja ( rješenja Ministarstva zdravstva) svakako će negativno utjecati i na planove kadrovskog usavršavanja liječnika, odnosno na planove specijalizacija, koje su dugoročan planski dokument, a koji je nemoguće kvalitetno osmisliti u situaciji kada se ne može predvidjeti potencijalni odlazak liječnika u privatne ordinacije. Također, organizacija posebnog dežurstva neće biti moguća ukoliko se putem zakona, podzakonskih propisa ili ugovora sa HZZO-om privatne liječnike ne obveže na sudjelovanje u radu dežurne ambulante. Dom zdravlja u kojem će potencijalno ostati ordinacije koje imaju poteškoća u poslovanju i koje u pravilu nemaju svog nositelja tima ( jer su u udaljenim mjestima, prometno izoliranim, sa premalim brojem osiguranika) sigurno neće biti u mogućnosti organizirati rad u posebnom dežurstvu samo sa svojim djelatnicima, bez sudjelovanja privatnih zdravstvenih radnika. Navedeno su samo najveći problemi i nedostatci koje smo uočili u prijedlogu novog zakona, te smatramo da, ukoliko se usvoji ovakav prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti kako će doći do ozbiljnih poteškoća u funkcioniranju jednog dijela primarne zdravstvene zaštite. 8. Dom zdravlja Virovitičko-podravske županije Čl. 103. stavak 3 bilo bi potrebito izmijeniti na način da se izbriše Dom zdravlja mora osigurati u organizirati provođenje djelatnosti… Dodati novi stavak u kojem bi se obvezalo koncesionare/zakupce/privatnike u osiguranju provođenja zdravstvene zaštite. To je jedina mogućnost osiguranja zdravstvene zaštite jer je više liječnika izvan sustava Doma zdravlja, a potrebito je osigurati zdravstvenu zaštitu u svim ambulantama u mreži. Nadalje, ima li radni staž, ili vrijeme rada u Domu zdravlja, odnosno u koncesiji kakovu odrednicu u zakupu/otkupu prostora koji je u vlasništvu Doma zdravlja. Cijena, ekonomska ili neka druga, preporuka? 9. Dom zdravlja Zagreb – Centar Komparacijom odredbe članka 77. Važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti u odnosu na članak 103. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje opisuju Dom zdravlja razvidna je značajna promjena jer se u tekstu prijedloga više ne navodi da je dom zdravlja temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Vezano na istaknuto navođenje unapređenja primarne zdravstvene zaštite redefiniranjem statusa i pozicije doma zdravlja kroz načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije te na uvođenje novog sustava privatne prakse u ordinacijama, iz Nacrta prijedloga Zakona nije razvidno kako će biti osigurane pretpostavke za obavljanje zakonom propisanih poslova Doma zdravlja ako se ne naglasi status doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Iz navedenog proizlazi da bi i u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti trebalo zajamčiti status doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite unošenjem postojeće navedene formulacije i u odredbe novog zakona. Nadalje, postojećim člankom 78. Stavak 2. Propisan je minimalni postotak ordinacija (30%) u svakoj djelatnosti doma zdravlja čije se postojanje mora osigurati u okviru doma zdravlja dok novi Nacrt prijedloga Zakona ne propisuje takav minimum. Zakonom propisani minimum broja ordinacija predviđenih Mrežom javne zdravstvene službe koje djeluju u sastavu doma zdravlja jamstvo je mogućnosti izvršenja zakonom propisanih obveza doma zdravlja kao i njegove financijske opstojnosti kao subjekta u pravnom prometu. Slijedom navedenog mišljenja smo da bi novi zakon i nadalje trebao propisivati navedeni minimum ordinacija koje obvezno moraju biti u sastavu doma zdravlja. Alternativno, moguće je u zakon unijeti odredbe kojom se određuje maksimalni broj privatnih ordinacija na području jedinica područne (regionalne) samouprave u mreži javne zdravstvene službe, a sve s ciljem održavanja ravnoteže sustava i ostvarivanja proklamiranih načela (supsidijarnost, funkcionalna integracija). Iz nove regulacije Nacrta prijedloga Zakona u glavi V. Ordinacija, članak 51. stavak 1. navedeno je da zdravstveni radnik zahtjev za odobrenje obavljanja privatne prakse u ordinaciji u novom prostoru podnosi ministarstvu. Navedena formulacija ne upućuje o kakvom se novom prostoru radi, a ako opisano znači i da će zdravstveni radnici koji sada u koncesiji obavljaju djelatnost kao zakupci u prostorima doma zdravlja moći prelaziti u neke nove prostore koji nisu prostori doma zdravlja postavlja se pitanje čime će se moći nadomjestiti kapaciteti koji se sada koriste. Stoga smatramo potrebnim voditi računa o postojećim prostorima Doma zdravlja koji su dani u zakup sadašnjim koncesionarima, te osigurati da ti prostori i dalje budu u funkciji stvaranja prihoda Doma zdravlja na način kako je to bilo i do sada. Na navedeno ukazujemo i zbog činjenice da nacrt prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti u čl. 47 st.1. točka 7. predviđa samo raspolaganje odgovarajućim prostorom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne prakse u pogledu prostora, a ne nastavak rada u privatnoj praksi u dosadašnjem prostoru Doma zdravlja. Isto tako formulacija članka 271. Stavak 3. Nacrta prijedloga Zakona ukazuje na mogućnost odljeva sadašnjih zakupaca iz doma zdravlja jer je propisano: (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu zdravstvenu djelatnost nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovi zakupa u prostoru koji nije u vlasništvu doma zdravlja, odnosno s kojim dom zdravlja ne raspolažu temeljem valjanog dokaza o pravu raspolaganja prostorom, a za koji zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka raspolažu valjanim dokazom o vlasništvu ili o raspolaganju prostorom u kojem su obavljali tu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Člankom 55. Nacrta prijedloga Zakona definirano je kako privatni zdravstveni djelatnik kojem je odobrena privatna praksa u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe može ostvarivati novčana sredstva za rad izvan ugovorenog punog radnog vremena sa Zavodom, u ordinaciji, za obavljanje poslova za koje mu je dano odobrenje za samostalni rad. Navedena formulacija omogućava zdravstvenom radniku u ordinaciji koja je u mreži javne zdravstvene službe izvan radnog vremena utvrđenog Zakonom i pravilnikom obavljati poslove iste vrste i ostvarivati prihod na opremi koju je odlaskom u privatnike dobio od doma zdravlja, odnosno za iste postupke vršiti naplatu od pacijenata. Slijedom navedenog trebalo bi propisati zakonom ako se rad izvan ugovorenog punog radnog vremena obavlja u prostoru doma zdravlja, da se privatna ordinacija obvezuje sklopiti poseban ugovor o zakupu prostora na tržišnim osnovama ili zakonom propisati obvezu takve ordinacije da dio prihoda ostvarenih na taj način (u privatnom radnom vremenu) uplaćuje ustanovi koja joj je omogućila prostor i opremu. U članku 187. stavak 2. Nacrta prijedloga Zakona predlažemo unijeti dopunu tako da glasi: „(2) Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka specijalizant je obvezan priložiti suglasnost zdravstvene ustanove u kojoj će zasnovati radni odnos i suglasnost ustanove za koju se specijalizant usavršava.“ Navedeno smatramo potrebnim stoga što iz sada predloženog proizlazi kako ustanova za koju se specijalizant usavršava nema nikakvog utjecaja na odlazak specijalizanta, a čak možda niti saznanja o namjeravanom odlasku dok ju o tome ne obavijesti Ministarstvo zdravstva donoseći svoju prethodnu suglasnost. Može se dogoditi da je mogući nedostatak zdravstvenih radnika određenog profila koji bi nastupio odlaskom specijalizanta u drugu ustanovu bitniji argument od ponuđene financijske kompenzacija, a o tome najmeritornije može suditi ustanova za koju se specijalizant usavršava te stoga mora imati mogućnost iznijeti svoj stav o namjeravanom otkazu ugovora o radu. Također, ova primjedbu ističemo i na odredbu članka 189. Stavak 2. Nacrta prijedloga Zakona koja se odnosi na specijaliste kojima nije isteklo vrijeme ugovorene obveze rada te ju treba primijeniti na isti način. Dom zdravlja Zagreb – Centar također podržava primjedbe i mišljenja pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo gospodina Vjekoslava Jeleča, MD PhD koje su iznesene kako slijedi: Novi prijedlog Zakona ne ispunjava ciljeve koji su istaknuti u Ustavnoj osnovi za donošenje novog Zakona. (NN 85/2010.- pročišćeni tekst i NN 5/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) Nacrtom se privatizira primarna zdravstvena zaštita koja se financira javnim sredstvima. Nacrtom domovi zdravlja ostaju samo slovo na papiru. Povećava se broj upravljačkih radnih mjesta u ustanovama. Nacrtom se legalizira financiranje sekundarne zdravstvene zaštite izvan mreže javnim sredstvima. Nacrt umanjuje odredbe općih propisa. Nacrtom zakona ne omogućava se: jačanje primarne zdravstvene zaštite, racionalizacija troškova poslovanja ustanova, funkcionalna integracija (svi mogu raditi sve), povezivanje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, jasan položaj hitne medicine. U izradu Nacrta krenulo se s jasno iskazanim ciljem da se ojača primarna zdravstvena zaštita, uredi zdravstveni sustav koji će omogućiti održivo financijsko poslovanje, zaustavi odljev zdravstvenih radnika, osigura učinkovita i dostupna zdravstvena zaštita stanovništva te rastereti bolnički sustav. Ako analiziramo odredbe članaka 28. i 98. možemo zaključiti da zakon ne podržava odredbu po kojoj se djelatnost zdravstva obavlja kao javna služba niti su domovi zdravlja nositelji zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini. Ovaj Nacrt (čl. 46.) omogućava svim zdravstvenim djelatnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (osim čl. 67. patronaže, epidemiologije, školske medicine, hitne medicine, javnog zdravstva) da obavljaju svoju djelatnost kroz privatnu praksu u ordinacijama. Nositelji zdravstvene djelatnosti privatnom praksom u ordinacijama imaju ugovore i sa Zavodom i sa 10 drugih izvora prihoda, Radno vrijeme mora biti u skladu s Zakonom, rade u mreži i izvan mreže za svoj račun, svoje prihode ne vraćaju u sustav za jačanje djelatnosti i ostvaruju profit na javnim sredstvima. Javne službe se ne organiziraju radi ostvarivanja profita nego kao službe građanima jer ih građani plaćaju iz svojih doprinosa na načelima solidarnosti. Nacrt zakona koji se predlaže i model financiranja ne jača primarnu zdravstvenu zaštitu i ne čini je dostupnijom. Lokalna-regionalna uprava će morati, tamo gdje nitko ne želi imati privatnu praksu, putem domova zdravlja osigurati zdravstvenu zaštitu stanovništvu i osigurati predviđene djelatnosti. (čl. 103. Zakona) Nacrt zakona u čl. 103. navodi da je dom zdravlja nositelj pružanja zdravstvene zaštite na primarnoj razini. (opća/obiteljska medicina, dentalna zdravstvena zaštita, dentalna tehnika, zdravstvena zaštita žena, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetski prijevoz, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene djelatnosti, zdravstvena njega, palijativna skrb, obavljanje specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite Na temelju kojih odredbi će dom zdravlja biti nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti? ako svi zdravstveni djelatnici koji obavljaju zdravstvenu zaštitu odu u privatnu praksu... Dom zdravlja u načelu neće imati upravljačke ovlasti, osim možda na područjima koja nisu atraktivna za privatnu praksu ili se ne mogu privatizirati po zakonu Novim zakonom predviđeno je da dom zdravlja ima ravnatelja, zamjenika i četiri pomoćnika. (članak 85), a nisu predviđene upravljačke ovlasti za efikasnost i učinkovitost sustava? U Nacrtu zakona se terminološki na različite načine nazivaju nositelji primarne zdravstvene zaštite: zdravstveni radnik privatne prakse u ordinaciji, privatni zdravstveni radnik, izabrani liječnik, zdravstveni radnik privatne prakse i zdravstveni radnik u ordinaciji, što treba doraditi. Zdravstveni djelatnici kojima je odobrena privatna praksa u ordinacijama (čl. 55. novog zakona) imaju mogućnost stjecanja prihoda iz 10 različitih izvora, a u novom zakonu (čl. 193.) navodi se da mogu raditi 40 sati tjedno, uz prekovremeni rad do 48 sati tjedno prosječno u četiri mjeseca. HZZO će plaćati rad zdravstvenog djelatnika za cijelo ugovoreno radno vrijeme, mada u isto vrijeme zdravstveni djelatnici kojima je odobrena privatna praksa mogu raditi i druge poslove temeljem ostalih ugovora do ukupno 48 sati tjedno, ostvarujući profit sve do 70. godine života ako žele. Protivno svim načelima javnog zdravstva je prenošenje djelatnosti s jednog na drugog zdravstvenog djelatnika kao da se djelatnost javne službe može prenositi, a ordinacije se mogu naslijediti ili … (prodati?) Zakonski i pravno je nedorečeno rješenje s aspekta osiguravanja prostora i opreme s obzirom na dosadašnji model i potpisane koncesijske ugovore u odnosu na samu odredbu o zakupu poslovnog prostora. Predložena rješenja u novom zakonu ne osnažuju primarnu zdravstvenu zaštitu prema aktima koji proizlaze iz zakona (Plan i program mjera zdravstvene zaštite, Mreža javne zdravstvene službe. Na područjima na kojima ni do sada nije bilo interesa za zasnivanje radnog odnosa ni za privatnu praksu potrebno je osigurati uvjete za ostvarivanje adekvatnih kapaciteta s područja primarne i specijalističko-konzilijarne djelatnosti s ciljem održavanja ravnoteže sustava i ostvarivanja proklamiranih načela U važećem sadašnjem zakonu jasno je potencirana razlika između javnog i privatnog sektora u pogledu financiranja. U čl. 68. i 79. nacrta zakona izjednačavaju se opće i specijalne bolnice u mreži i izvan nje i u pogledu obavljanja djelatnosti (osim hitne medicine) i u pogledu sklapanja ugovora sa Zavodom, a u nacrtu novog zakona se na temelju suglasnosti ministra i opće i specijalne bolnice mogu financirati javnim sredstvima. U izradi zakonskog rješenja treba voditi računa da se razvija i jača cjelokupni zdravstveni sustav, a ne (samo) privatno poduzetništvo. 10. Dom zdravlja Zagreb – Istok - Nacrt Zakona nema nikakve financijske pokazatelje koji bi opravdali donošenje istog jer se on uglavnom odnosi na „reformu primarne zdravstvene zaštite“ koja do sada čini cca 6% proračuna te koja u sadašnjem sustavu ne proizvodi nikakve gubitke (za razliku od bolničkog sustava koji „proizvodi“ ukupni gubitak u zdravstvu). Nasuprot tome, mišljenja smo da će donošenje ovakvog Zakona smanjiti državne prihode mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u privatnu korist (sada cca. 800 mil. Kn), a umanjit će se i iznosi PDV-a od redovnih i izvanrednih godišnjih investicijskih ulaganja domova zdravlja koja će u slučaju donošenja ovakvog Zakona izostati. - „Ordinaciji“ kao budućem novom pravnom subjektu, odnosno nositelju primarne zdravstvene zaštite, potrebno je precizno utvrditi obveze, što podrazumijeva poštivanje načela dostupnosti, obvezu sudjelovanja u dežurstvu, poštivanje radnog vremena, osiguranje kratkoročnih i dugoročnih zamjena. „Ordinacija“ (uključivo sadašnji koncesionari) organizacijski treba biti vezana uz dom zdravlja. - Ovlaštenja županija u provođenju primarne zdravstvene zaštite na svojoj razini su samo deklaratorna, a ne stvarna (čl. 6, st. 2. novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti) jer se Zakonom u buduće ne predviđaju provedbeni “alati“ koji bi i omogućili realiziranje navedenih obveza, što ne odgovara odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. - Pitanje financiranja budućih specijalizacija za liječnike Zakon uopće ne rješava na neki novi način, a činjenica je da domovi zdravlja i županije po novom prijedlogu Zakona neće imati sredstva za iste. 11. Dom zdravlja Zagreb – Zapad U čl. 30. nadodao bih - zdravstvenu njegu u kući i stacionaru doma za starije U čl. 103., i u prvoj i u drugoj točki u opis doma zdravlja bih dodao: „temeljni nositelj primarne zdravstvene zaštite koji koordinira potrebe svih oblika zdravstvene zaštite na svom području“, te „Dom zdravlja planira i koordinira provođenje specijalističko usavršavanje iz djelatnosti primarne i izvanbolničke sekundarne zdravstvene zaštite na svom području.“ U čl. 47. treba dodati kao uvjet za nositelja ordinacije: u području obiteljske medicine položen specijalistički ispit U poglavlju o zdravstvenom turizmu trebalo bi nadodati: ''Sve zdravstvene ustanove mogu obavljati djelatnosti zdravstvenog turizma iz područja zdravstvene zaštite kojima se bave.'' Primjedbe i komentari Stručnog društva ljekarni Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske 1. Članak 46. stavak 3. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti objavljenog na portalu e-Savjetovanja (u daljnjem tekstu: Nacrt Prijedloga Zakona) Predlažemo da se iz navedene odredbe briše: ''ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa'', kako bi odredba glasila: ''Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na medicinsko-biokemijske laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera i privatne prakse radnih terapeuta.'' 2. Članak 54. stavak 3. Nacrta prijedloga Zakona Predlažemo da se u navedenu odredbu doda: ''ili više'', kako bi odredba glasila: ''Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.'' Obrazloženje: Ne postoje potreba i opravdanje za ograničavanjem zapošljavanja, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi. Zapošljavanjem više magistara farmacije-ljekarnika u ljekarni pruža se bolja i kvalitetnija ljekarnička skrb/usluga pacijentu, a posebice ako to dozvoljavaju ekonomske i materijalne mogućnosti ljekarne. Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanjem magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog navedenim Pravilnikom stvaraju se uvjeti za dostupniju i kvalitetniju ljekarničku uslugu/skrb, poglavito u turističkoj sezoni, a da se pri tome lokalna zajednica i državni proračun ne opterećuju troškovima i dodatnim obvezama. 3. Članak 275. Nacrta prijedloga Zakona Predlažemo da se navedena odredba preformulira na način da se ne odnosi na ljekarne. Predlažemo da se pitanje privatizacije ljekarničke djelatnosti rješava cjelovito, sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom (Zakonom o ljekarništvu) koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. Primjedbe i komentari ljekarni - članica Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske 1. Gradska ljekarna Zagreb Gradska ljekarna Zagreb je već Ministarstvu zdravstva u kolovozu 2017. uputila dopis u kojem je navedeno kako se predlaže riješiti problematiku zakupa ljekarničkih jedinica. Kod svih navoda iz predmetnog dopisa Gradska ljekarna Zagreb ostaje i nadalje. Navedeni dopis nalazi se u privitku. Također, Gradska ljekarna Zagreb predlaže da se iz prijedloga Zakona čl. 46 st. 3 makne dio“...i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa.“ Dakle, moli se izuzimanje ljekarne od svih odredbi koje se odnose na ordinacije. Naročito se protivimo čl. 63 u kojem je navedeno da zdravstveni radnik iz čl. 50 st. 3 ovog Zakona može prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. Nadalje, ukoliko se ne usvoji prvotni prijedlog Gradske ljekarne Zagreb podredno se predlaže usvajanje sljedećih odredbi koje se odnose na zakup. „Zdravstvenim radnicima, magistrima farmacije, kojima je dano odobrenje ministra za rad u jedinicama zakupa, bilo u ljekarničkim jedinicama u vlasništvu ljekarničke ustanove ili u ljekarničkim jedinicama u vlasništvu druge pravne osobe, koje su im dane u zakup, prestaje rad u privatnoj praksi zakupom u tim ljekarničkim jedinicama najkasnije u slučaju prestanka rada svih zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu. Ljekarničke jedinice dane u zakup magistrima farmacije, temeljem Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova tada se vraćaju u sastav ljekarničke ustanove iz kojeg sastava su dane u zakup. Nije moguće prenošenje prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti na radnika koji nije prvotno naveden kao jedini nositelj zakupa ili kao jedan od nositelja zakupa.“ Pitanja potrošnog materijala, zaliha i ugovora o radu u ovom slučaju predlaže se riješiti kako je navedeno u prvotnom prijedlogu: Gradska ljekarna Zagreb predlaže da se novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ili izmjenama postojećeg Zakona uredi slijedeće, vezano za ljekarničke jedinice koje su dane u zakup od strane ljekarničkih ustanova. Predlaže se reguliranje materije kako slijedi: „Zdravstvenim radnicima, magistrima farmacije, kojima je dano odobrenje ministra za rad u jedinicama zakupa, bilo u ljekarničkim jedinicama u vlasništvu ljekarničke ustanove ili u ljekarničkim jedinicama u vlasništvu druge pravne osobe, koje su im dane u zakup, prestaje rad u privatnoj praksi zakupom, u tim ljekarničkim jedinicama, najkasnije 31. prosinca 2018. godine. Ljekarničke jedinice dane u zakup magistrima farmacije, temeljem Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova vraćaju se u sastav ljekarničke ustanove iz kojeg sastava su dane u zakup. Ljekarničke ustanove, kojima se ljekarničke jedinice iz zakupa vraćaju u sastav ustanove, obvezne su preuzeti u radni odnos zdravstvene radnike magistre farmacije i farmaceutske tehničare koji se, u trenutku povratka ljekarničke jedinice u sastav ustanove, nalaze u radnom odnosu na neodređeno vrijeme minimalno 1/3 godine, u jedinici u zakupu koja se vraća u sastav ustanove i koji ljekarničkoj ustanovi podnesu zahtjev za sklapanje radnog odnosa s ljekarničkom ustanovom. Ljekarničke ustanove dužne su preuzeti u radni odnos minimalan ljekarnički tim magistara farmacije i farmaceutskih tehničara potreban za rad ljekarne, minimalno 2 magistra farmacije i 1 farmaceutskog tehničara. Ljekarničke ustanove dužne su od ljekarne, koja se vraća u sastav ustanove, otkupiti lager lijekova bez robe široke potrošnje, za 1 mjesec obrtaja, prema izlistaju godišnjeg prometa i s rokom upotrebe najmanje godinu dana.“ Primjedbe i komentari Stručnog društva zavoda za javno zdravstvo Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske • Predlaže se iz odredbe članka 46. stavak 3. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti brisati riječi: ''privatne prakse sanitarnih inženjera'', s obzirom na činjenicu da sanitarni inženjeri mogu biti samo dio tima za kojeg su sredstva njihovog školovanja osiguravali zavodi. • Predlaže se da se razmotri mogućnost obavljanja djelatnosti patronaže u zavodima za javno zdravstvo. • Članice Stručnog društva će svoje primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona dostaviti Udruzi radi objedinjavanja istih ili ih proslijediti izravno na portal e-Savjetovanja. Primjedbe i komentari Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ''dr. Andrija Štampar'': U čl. 11., izmijeniti stavak 2. tako da glasi: (2) U ostvarivanju svojih prava, obveza, zadaća i ciljeva na području zdravstvene zaštite jedinica područne (regionalne) samouprave osigurava sredstva za: – provođenje javnozdravstvene, gerontološko-javnozdravstvene, epidemiološke i zdravstveno ekološke djelatnosti te prevenciju bolesti na svom području U čl. 21., izmijeniti točku 7. tako da glasi: 7. specifične mjere unapređenja zdravlja i zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina života U čl. 30., izmijeniti stavak 1. tako da se iza riječi „zdravstvenu njegu u kući“ doda: i stacionaru doma za starije, a u stavku 2. doda crtica: - gerontologije, a iza riječi „zdravstvene njege u kući“ doda: i stacionaru doma za starije Izmijeniti čl. 129. tako da glasi: Hrvatski zavod za javno zdravstvo jest zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti epidemiologije, zaraznih bolesti te kroničnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske medicine, gerontologije, mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti. U čl. 130., izmijeniti stavak 1. tako da se u stavku 1. doda crtica: -gerontologije Primjedbe i komentari Krešimira Rožmana, dipl.iur., urednika časopisa Radno pravo i vanjskog suradnika Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske Predlaže se izmijeniti članke na način da glase (uz obrazloženja): Članak 84. (1) Upravno vijeće zdravstvene ustanove: – donosi statut uz suglasnost osnivača – donosi druge opće akte – donosi program rada i razvoja – nadzire izvršenje programa rada i razvoja zdravstvene ustanove – donosi financijski plan i završni račun – analizira financijsko poslovanje zdravstvene ustanove najmanje jedanput mjesečno – u slučaju gubitka u poslovanju zdravstvene ustanove bez odgađanja obavještava osnivača – predlaže osnivaču promjenu ili proširenje djelatnosti – donosi odluke u drugom stupnju u predmetima u kojima se odlučuje o pojedinim pravima radnika U radnim odnosima (osim u državnoj upravi) ne postoji prvi i drugi stupanj. Radni odnosi su ugovorni odnosi i nisu upravni postupak pa to treba uskladiti sa Zakonom o radu. …………………………………………………. Članak 85. (1) Ravnatelj organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada. (2) Ravnatelj zdravstvene ustanove ima zamjenika, a može imati pomoćnika za pravne poslove, pomoćnika za financijsko poslovanje, pomoćnika za sestrinstvo – glavnu sestru zdravstvene ustanove te pomoćnika za kvalitetu sukladno zakonu kojim se uređuje kvaliteta zdravstvene zaštite. (3) Ravnatelj zdravstvene ustanove imenuje se na temelju natječaja. (4) Ravnatelja zdravstvene ustanove imenuje i razrješuje upravno vijeće. (5) Za ravnatelja zdravstvene ustanove može se imenovati osoba sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem te s najmanje pet godina radnog iskustva u struci koja ispunjava i druge uvjete propisane aktom o osnivanju, odnosno statutom. (6) Ako ravnatelj zdravstvene ustanove nema završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij zdravstvenog usmjerenja, njegov zamjenik mora biti osoba sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem zdravstvenog usmjerenja s najmanje pet godina radnog iskustva. (7) Zamjenika ravnatelja imenuje i razrješuje upravno vijeće zdravstvene ustanove na prijedlog ravnatelja. Ovim člankom nije regulirano kako se postavljaju pomoćnici ravnatelja. Propisuje se samo da upravno vijeće imenuje ravnatelja i zamjenika ravnatelja, a ništa se ne govori o pomoćnicima. Ako Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao posebni zakon tu ništa ne navodi, tada se primjenjuje Zakon o radu kao opći zakon, a prema Zakonu o radu nema nikakvih imenovanja. To znači da bi pomoćnici sklapali ugovore o radu, da ih nitko ne bi mogao imenovati niti razriješiti. Međutim, vjerojatno je da će praksa biti drukčija (kakva je i danas) tj. da će oni biti imenovati, što nije sukladno zakonu. Stoga ako se želi nastaviti sadašnja praksa (koja nije sukladna zakonu) treba jednostavno propisati da pomoćnike ravnatelja imenuje ravnatelj (ili upravno vijeće) na mandat, da ih se može razriješiti, a nakon prestanka mandata da se vraćaju na svoje poslove. Isto pravilo odnosi se i na voditelje zavoda i sl. koji se u praksi imenuju i razrješuju, iako za to nema zakonskog temelja. Stoga, ili takva imenovanja treba uvesti u Zakon o zdravstvenoj zaštiti ili napustiti takvu zakonom neutemeljenu praksu. Pri tome valja imati na umu da se isto ne može regulirati pravilnikom Ministarstva zdravstva (niti statutom ustanove) jer se tim nižim pravnim propisima ne može derogirati zakon tj. Zakon o radu. …………………………………. Članak 160. Poslodavac je obvezan opozvati odobrenje iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona zdravstvenom radniku koji za svoj račun obavlja poslove protivno ugovoru iz članka 159. ovoga Zakona. Ja bih predložio da se doda i mogućnost da poslodavac može opozvati odobrenje, kao što postoji za svaki dodatni rad u Zakonu o radu, pa u tom smislu odredba članka 160. glasi: Članak 160. Poslodavac može opozvati odobrenje iz članka 156. stavka 1. ovoga Zakona, a obvezan je to učiniti zdravstvenom radniku koji za svoj račun obavlja poslove protivno ugovoru iz članka 159. ovoga Zakona. ……………………. Članak 162. (1) Za natprosječne rezultate u radu radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka, mogu ostvariti dodatak uz plaću. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na radnike u djelatnosti zdravstva za koju se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda. (3) Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom. Ovaj članak bih tehnički preuredio jer ovako ispada da radnici u zdravstvenim ustanovama u kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom ili lokalnom proračunu manje od 50% nemaju pravo na uvećanje plaće. Oni to isto trebaju imati prava, samo mjerila i sredstva za to neće rješavati Vlada RH. Prijedlog: Članak 162. (1) Za natprosječne rezultate u radu radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka, mogu ostvariti dodatak uz plaću. (2) Vlada Republike Hrvatske uredbom uređuje. mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka za radnike u djelatnosti zdravstva za koju se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava Zavoda. ……………………… Članak 165. Prikupljanje, preuzimanje te korištenje podataka i informacija u zdravstvu, vođenje zbirki podataka i medicinske dokumentacije uređuju se posebnim zakonom kojim se uređuje područje podataka i informacija u zdravstvu. Takvog posebnog zakona pitanje je kada će biti. A već od 25. svibnja 2018. izravno se primjenjuje se Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, a bit će donesen i novi Zakon o zaštiti osobnih podataka. Prema postojećoj formulaciji članka 165. ispada da se sve to neće primjenjivati nego samo posebni zakon kojim se uređuje područje podataka i informacija u zdravstvu. Stoga bi članak 165. trebalo dopuniti. Prijedlog: Članak 165. Na prikupljanje, preuzimanje te korištenje podataka i informacija u zdravstvu, vođenje zbirki podataka i medicinske dokumentacije primjenjuju se svi propisi koji reguliraju zaštitu osobnih podataka, a dodatno će se urediti i posebnim zakonom kojim se uređuje područje podataka i informacija u zdravstvu. ………………………… Članak 186. (1) Ako je zdravstveni radnik iz članka 182. stavka 1. ovoga Zakona u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad, zahtjevu za donošenje rješenja o odobrenju specijalizacije obvezan je priložiti ugovor o međusobnim pravima i obvezama vezanim uz specijalističko usavršavanje, sklopljen s poslodavcem. (2) Pri sklapanju ugovora iz stavka 1. ovoga članka obveza rada u radnom odnosu na neodređeno vrijeme nakon završetka specijalističkog usavršavanja i položenog specijalističkog ispita ne smije biti ugovorena u trajanju duljem od propisanog vremena trajanja specijalizacije. Ja bih u stavku 2. naveo da ne smije biti duže od dvostrukog vremena. To je uobičajeno svugdje, i u drugim djelatnostima i u privatnom sektoru. ……………………….. Članak 187. (1) Ako specijalizant namjerava otkazati ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona i zasnovati radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad, obvezan je zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva. (2) Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka specijalizant je obvezan priložiti suglasnost zdravstvene ustanove u kojoj će zasnovati radni odnos. (3) Ministarstvo je obvezno odlučiti o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, uvažavajući pri tome sljedeća mjerila:  potrebu za zdravstvenim radnikom u specijalističkoj djelatnosti za koju se specijalizant usavršava na području osnivača zdravstvene ustanove iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona  odobreni plan specijalizacija zdravstvene ustanove u kojoj specijalizant namjerava zasnovati radni odnos i  ugovorenu specijalističku djelatnost poslodavca kod kojeg specijalizant namjerava zasnovati radni odnos u mreži javne zdravstvene službe. (4) Ako ministarstvo u roku iz stavka 3. ovoga članka ne odluči o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti, smatra se da je prethodna suglasnost dana. Dodao bih u stavku 2. i suglasnost odnosno razloge protivljenja ustanove s kojom specijalizant ima sklopljen ugovor. Prijedlog: (2) Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka specijalizant je obvezan priložiti suglasnost zdravstvene ustanove u kojoj će zasnovati radni odnos te suglasnost ili mišljenje s razlozima protivljenja ustanove s kojom specijalizant ima sklopljen ugovor o specijalizaciji. ……………. Članak 188. (1) Zdravstvena ustanova u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona stvarne troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona nastale do zasnivanja radnog odnosa i naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalizantom. (2) Ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona bez prethodne suglasnosti ministarstva, obvezan je naknaditi troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona nastale do otkaza ugovora o radu i naknadu iz stavka 1. ovoga članka, u roku od godine dana od dana otkaza ugovora o radu. (3) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona, a ne zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad. (4) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na specijalizanta za kojeg je ravnatelj donio odluku da nije zadovoljio na probnom radu. Odredba stavka 1. može ostati ako se izmijeni članak 186. Zakona u dvostruko vrijeme. U protivnom bih stavio u visini plaće koju je primao za vrijeme specijalizacije. Također treba rasčistiti da li se radi o neto davanju ili se na njega plaća još neki porez. Ovo osobito za slučaj ako treba plaćati sam specijalizant, a za njega to napravi privatna ustanova ili trgovačko društvo. To se može riješiti u drugom zakonu (npr. Zakonu o porezu na dohodak), ali trebalo bi se to znati. …………………. Prethodno se odnosi i na članak 190. Zakona. ……………….. Članak 193. (1) Zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost obvezne su neprekidno pružati zdravstvenu zaštitu. Rad u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost može se organizirati u jednoj ili više smjena, turnusu i na druge načine u skladu s potrebama stanovništva i oblicima pružanja zdravstvenih usluga. (2) Radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. (3) Puno radno vrijeme radnika u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost iznosi četrdeset sati tjedno. (4) Dežurstvo jest oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno vrijeme u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. (5) Pripravnost jest oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac, ali mora biti pripravan odazvati se pozivu poslodavca za zbrinjavanje hitnih stanja u medicini ako se ukaže takva potreba. (6) Rad po pozivu jest oblik rada kada radnik ne mora biti dostupan poslodavcu, ali ako primi poziv poslodavca za zbrinjavanje hitnih stanja u medicini i ako je u fizičkoj mogućnosti odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje tih poslova, mora se odazvati pozivu poslodavca. (7) Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca sukladno stavku 5. i 6. ovoga članka smatra se radnim vremenom. (8) Najduže ukupno trajanje radnog vremena, uključujući prekovremeni rad, ne može iznositi više od 48 sati tjedno. (9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, zbog potrebe posla, a uz prethodni pisani pristanak radnika, ukupno trajanje radnog vremena u tjednu može iznositi i više od 48 sati. (10) Prekovremeni rad radnika ne može iznositi više od 180 sati godišnje, osim ako se drukčije ne uredi kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje. (11) Isplata na osnovi rada po pozivu te naknade za rad u pripravnosti sastavni je dio plaće. (12) Zdravstveni radnici ne smiju napustiti radno mjesto dok nemaju zamjenu, iako je njihovo radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite. (13) Početak, završetak i raspored radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe propisuje pravilnikom ministar. Kao prvo ovdje se ne predviđa mogućnost preraspodjele radnog vremena niti nejednakog rasporeda radnog vremena koje propisuje Zakon o radu. Budući je ovim člankom sve u vezi radnog vremena u zdravstvu riješeno, a to je posebni zakon, ispada se preraspodjela i nejednaki raspored ne mogu primijeniti u zdravstvu. Trebalo bi navesti da se i u zdravstvu može koristiti preraspodjela radnog vremena i nejednaki raspored radnog vremena sukladno Zakonu o radu. Nadalje, vrlo važno – primjenom stavaka 5, 6. i 12. može doći do situacije da radnik radi više od 48 sati odnosno više od 50 sati tjedno (koliko je prekršaj prema Zakonu o radu), a samo zato što je zdravstveni radnik bio obvezan poštivati odredbe članka 193. stavaka 5, 6. ili 12. Npr. radnik je odradio već 48 sati a onda mu dođe poziv bilo po pripravnosti ili rada po pozivu, ili mora ostati raditi sukladno stavku 12. jer mu nije došla zamjena. Stoga bi takve iznimne situacije koje se dešavaju zbog obvezne primjene članka 193. Zakona o zdravstvenoj zaštiti trebalo isključiti iz prekršajne odgovornosti. Npr. da se doda novi stavak: (13) Rad zdravstvenih radnika koji nisu dali pisanu suglasnost iz stavka 8. ovoga članka, iznimno može trajati duže od 48 sati tjedno ako je razlog takvog dužeg rada nastao obveznom primjenom stavaka 5, 6. i 12. ovoga članka. Sadašnji stavak 13. bi postao stavak 14. ………………………… Iza članka 199. dodati novi članak koji regulira kolektivno ugovaranje. Prijedlog: 1. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u ustanovama kojima se plaće osiguravaju iz državnog proračuna odnosno iz proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave ili grada, sklapaju sindikati zdravstva koji imaju: a) najmanje …% članova ukupno zaposlenih u području sklapanja kolektivnog ugovora, ili b) najmanje … % članova pojedine struke (liječnika, medicinskih sestara i dr.). 2. Odredba točke b) stavka 1. ovoga članka primjenjuje se na sindikate koji imaju najmanje 1000 članova. 3. Na strani poslodavca kolektivni ugovor sklapa Vlada RH ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili grada sukladno posebnom zakonu koji uređuje reprezentativnost za sklapanje kolektivnog ugovora, te Udruga poslodavaca u zdravstvu. ……………………….. Članak 199. (1) Štrajk u zdravstvenim djelatnostima zdravstvenih ustanova ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja prema općim propisima o štrajku. (2) Za zdravstvene djelatnosti zdravstvenih ustanova, izuzev djelatnosti hitne medicine, na prijedlog ministarstva, ministarstvo i sindikat sporazumno određuju prijeko potrebne poslove koji se moraju neprekidno obavljati radi sprečavanja ugrožavanja života ili nastanka invalidnosti bolesnika. (3) Ako ministarstvo i sindikat ne postignu sporazum iz stavka 2. ovoga članka u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga ministarstva, ministarstvo, odnosno sindikat može u roku od daljnjih 15 dana tražiti da o tim poslovima odluči arbitraža. (4) Ako ministarstvo nije predložilo utvrđivanje poslova iz stavka 2. ovoga članka do dana okončanja postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može se pokrenuti do dana okončanja štrajka. (5) Na sve postupke vezane uz arbitražu iz stavka 3. ovoga članka te ostale postupke u vođenju štrajka primjenjuju se odredbe općeg propisa o štrajku. (6) Zdravstveni radnici koji obavljaju poslove za koje se po stavku 2. ovoga članka utvrdi da se moraju obavljati za vrijeme štrajka, dužni su za vrijeme štrajka provoditi naloge koje izdaje ministarstvo. Možda bi se vremenski mogao ograničiti štrajk, u smislu da ne smije trajati više od 30 dana godišnje ili slično. To je dovoljno za postizanje cilja, a da se ne dogodi višemjesečna paraliza zdravstvenog sustava. Ustav RH takvo ograničenje dopušta: Članak 61. Jamči se pravo na štrajk. U oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama određenima zakonom može se ograničiti pravo na štrajk. Prijedlog Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske ispred svojih članica - poliklinika U čl. 112., dodati stavak 5., koji glasi: "U poliklinikama može se obavljati i nastavno-edukacijska i znanstveno-istraživačka djelatnost, na temelju ugovora za potrebe nastavnih ustanova, te ako ispunjavaju uvjete prema posebnim propisima." OBRAZLOŽENJE: U odredbi stavka 4. čl. 35., Zakon predviđa da se nastava može obavljati i na primarnoj i na sekundarnoj razini, pa predlažemo da se preciznijom definicijom čl. 112. omogući obavljanje nastavne i znanstvene djelatnosti i u poliklinikama. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Lorena Honović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine.   Članak 33. U stavku 3) predlaže se izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Pojašnjenje: Riječ laboratorijska dijagnostika je pojam koji dovodi u zabludu, a sve ostala dijagnostička djelatnost je ionako navedena. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. Nužno je razlikovati Sveučilišne poslijediplomske specijalističke studije i specijalistička usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 50. U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Ovo se do sada pokazalo kao dobra praksa. Svima bi trebalo biti u interesu da mišljenje struke pomogne u procjeni potreba i poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Članak 54. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi MBL u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni. Nije moguće usporediti s načinom rada liječnika. Članak 96 U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Pojašnjenje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Lorena Honović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Zahvaljujem svim kolegama, magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalistima, na komentarima koji su itakako bili potrebni kako bi se barem donekle pojasnila pozadina ovakve, potpuno neosnovane "invazije" na medicinsko biokemijsku djelatnost i zdravstvene stručnjake koji tu djelatnost već godinama strpljivo vode i uspješno grade. Pa, onda još malo činjenica. Medicinsko laboratorijska dijagnostika je struka koja čitavo vrijeme prešućuje medijima ali i nadležnom Ministrarstvu zdravstva brojne bitne činjenice. Naime, Senat Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, kako stoji u priopćenju Agencije za znanost i visoko obrazovanje, na sjednici održanoj 15. srpnja 2013. god donio je Odluku o prihvaćanju studijskog programa Biomedicinsko laboratorijskih tehnologija. Završetkom sveučilišnog preddiplomskog studija Biomedicinsko laboratorijskih tehnologija stjecao se akademski naziv sveučilišni prvostupnik biomedicinsko laboratorijskih tehnologija, koji kao takav VEĆ tada nije bio uključen u Popis reguliranih profesija, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske 29. svibnja 2013. godine i Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj: 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 70/12 i 14/13) te je tako nastao problem da završeni studenti ne mogu polagati stručni ispit koji je reguliran Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika (Narodne novine broj: 2/11, i 14/13), pa je Senat Sveučilišta prihvatio donošenje Odluke o prihvaćanju promjene naziva: sveučilišnog preddiplomskog studija Biomedicinskih laboratorijskih tehnologija na način da novi naziv glasi: Sveučilišni preddiplomski studij Medicinsko laboratorijske dijagnostike koji obrazuje prvostupnike laboratorijske dijagnostike. Isto tako studijski program sveučilišnog diplomskog studija Biomedicinsko laboratorijskih tehnologija koji se nastavljao na prethodni također nije bio uključen u Popis reguliranih profesija pa se i za njih promijenio naziv. Dakle, svjesno se nastavljala produkcija kadrova koji godinama nemaju regulirani status. Međutim u odluci se navodi da promjena naziva studijskog programa ne zahtijeva promjenu sadržaja studijskog programa, postojećeg nastavničkog kadra i sredstava financiranja, odnosno izvođenje ovog studijskog programa neće potraživati sredstva iz državnog proračuna (dakle sastav isti, pakiranje drugačije). Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku temeljem svoje autonomije donijelo je Odluku o prihvaćanju spornog studijskog programa i kasnije ga i odobrilo bez obzira da naziv i titula magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike, stečena nakon završetka dvogodišnjeg diplomskog sveučilišnog studija, nije bila prepoznata u trenutno važećem Zakonu o djelatnostima u zdravstvu, budući da u istom nedvojbeno stoji kako je najviši stupanj obrazovanja navedena razina prvostupnika, a ne magistra. Isti nisu prepoznati niti u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, kojeg sada silno žele promijeniti, niti u bazi reguliranih profesija (dakle suprotno onome što tvrde u medijima), a kompetencije koje studenti stječu završetkom studija u određenim su segmentima (npr.“biti osposobljeni za samostalno upravljanje biomedicinskim laboratorijima) u direktnoj koliziji s onim kompetencijama i opisom posla koje prema Zakonu o medicinsko biokemijskoj djelatnosti imaju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Nadalje, u izjavama HKZR-a stoji kako su magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike kompetentni za organizaciju i upravljanje organizacijom rada u laboratoriju i osiguranja kvalitete rada, provođenjem postupaka kontrole i kvalitete te vođenje laboratorijske dokumentacije u skladu s dobrom laboratorijskom praksom i etičkim kodeksom ponašanja. Problem je ove definicije zanemarivanje timskog rada u laboratoriju i preuveličavanje ovlasti magistara MLD-a koji nedvojbeno smatraju kako s istim kompetencijama za obavljanje laboratorijske djelatnosti predstavljaju adekvatnu zamjenu liječnicima specijalistima pa tako i specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine te se i javno pitaju „zašto bi zdravstvo plaćalo liječnike specijaliste koji su daleko skuplji kadar za obavljanje laboratorijske djelatnosti za koje su kompetentni MLD-ovci, a jeftiniji su kadar?“ Pri svemu se ne naglašava dovoljno važnost timskoga rada u medicinsko biokemijskom laboratoriju čiji je voditelj upravo magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno istoimeni specijalist, kao ni u svim drugim dijagnostičkim laboratorijima čiji su voditelji liječnici specijalisti. U svima njima magistri MLD-a NE MOGU zaokružiti kompletan laboratorijski proces. Jedino magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine (ili specijalist) i liječnici specijalisti imaju kompetencije klinički rastumačiti nalaz, imaju znanja i vještine kojima će procijeniti je li neka vrijednost rezultat neke predanalitičke ili analitičke greške, odnosno nekog patološkog stanja koje pacijent ima. Drugim riječima, magistar medicinske biokemije/specijalist ili liječnik specijalist daju realnu kliničku vrijednost rezultatima analize koje je proveo laboratorijski tehničar. Prvostupnici i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike zaista rade u svim biomedicinskim laboratorijima, ali temeljem svojeg dvogodišnjeg diplomskog studija nikada neće moći zamijeniti ili se predstaviti jednakima magistrima medicinske biokemije ili liječnicima. Na umu treba imati opis i opseg poslova svakog člana tima te poštovati hijerarhiju rada u laboratoriju, što nikad prije nije bilo dovedeno u pitanje. Država nije odgovorna što studenti kontinuirano upisuju sporni studij niti je za to kriv Zakon, nego je odgovornost, barem, na sastavnici Sveučilišta koja je studij uvela i izvodi ga i dalje. (koliko je vidljivo na portalu "Postani student" sljedeće školske godine nema studija!) Na kraju ne treba zaboraviti i sve one koji su se izvanrednim studiranjem u Rijeci potpuno neprimjetno pridružili osječkim studentima koji i za njih bore bitke, a HKZR ih iz "strateških" razloga zaboravlja spomenuti. Sadržaj studija kojeg su završili potpuno je drugačiji od onog u Osijeku. doc.dr.sc. Lorena Honović, spec. medicinske biokemije i laboratorijske medicine (EuSpLM) Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Lorena Honović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Bravo Marija Milić, u potpunosti se slažem s vašim komentarom. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Vinko Bubic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Da mi se kao mladom liječniku ponudila koncesija i da budem nositelj tima, neovisno da li je u pitanju ruralan kraj (gdje sam radio) ili podrčuje grada (gdje sam također radio), izabrao bi ostanak u obiteljskoj medicini (PZZ-u općenito) jer ne bi morao odrađivati ono što sam bespogovorno morao kao zaposlenik na određeno, a i moje kolegice na neodređeno (samo u nešto manjoj mjeri). Koncesija bi mi bila motiv da si investiram u svoje znanje i ako treba i nabavim svu aparaturu te platim zamjene kad želim ići na kongrese, a ne da ja radim za sve koliko i koncesionar, a novac ode niti u prostor u koji radim , niti na moju plaću, niti na ikakvu moju edukaciju, a u vrijeme kongresa ne mogu ići nikamo jer pokrivam po dvoje troje kolega. Koncesija bi potakla moj inventivni duh da bude i moj pacijent pacijent zadovoljan, a i ja sa prihodima, no sad je za moj slučaj kasno. To što je 30% ambulanti (negdje i više) pod DZ iz perspektive mog rada izgleda kao biti rob, a kada vidim da kolege zarađuju više, osjećao sam da je moj rad bezvrijedan. Van RH nudile su mi se druge prilike, a drugačijom organizacijom možete zadržati osoblje. Regulirajte otkupnu cijenu ambulante po jedinstvnoj cijeni , da se ne dogodi da je neki mladi liječnik dobije zabadava, a neki drugi mora platit skupo ako to već tako mora biti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ines Vukasović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, Općenito podržavam primjedbe Hrvatskog farmaceutskog društva i ljekarničke komore koje se odnose na uključivanje ljekarničke djelatnosti na svim razinama zdravstvene zaštite. U svim člancima u kojima se spominje : magistar medicinske biokemije treba koristiti ispravan naziv magisatr medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: završetkom studija stječemo naziv magistar medicinske-biokemije i laboratorijske medicine. Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinsko biokemijska djelatnost“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine.   Članak 33. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Pojašnjenje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 40. Predlaže se izmjena stavka 1. ovog članka na način da glasi: „Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu, u skladu s odredbama ovog zakona i ostalih relevantnih propisa, mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici. Pojašnjenje: Bez obzira provodi li se zdravstvena usluga u turizmu ili izvan njega, sve što je regulirano za svaku pojedinačnu djelatnost u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ili posebnim propisima koji prizlaze iz njega, potrebno je poštivati. Članak 46. Uupotreba nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što se smatra odgovarajućim obrazovanjima zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i Ministarstva zdravlja i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava uz medijsku kampanju širokih razmjera u kojoj naglašavaju da im se nešto oduzima, a kako se onda nekome koga nije bilo išta može oduzeti. Nužno je razlikovati Sveučilišne poslijediplomske specijalističke studije i specijalistička usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva. Nadalje brojne srodne struke iz područja prirodnih znanosti i društvenih te kineziolozi također žele biti prepoznati kao zdravstveni radnici, a u zakonu se spominju malo kao zdravstveni suradnici (članci 31,. 90., 167.), a malo kao zdravstveni radnici (članak 155., stavak 2 ) „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“. Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje Članak 50. U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stanje na određenom području, te bi morale biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti samo zakonima tržišta. Članak 54. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinko-biokemijskog laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga uz poštivanje svih stručnih preporuka (optimalno vrijeme uzimanja uzoraka, priprema pacijenta,nastavak uzimanja terapije). Članak 56. članak 56. trebao bi se izmjeniti na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Pojašnjenje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge radi sprječavanja dampinških cijena. Članak 63. članak 63. stavak 3. alineja 3. treba douniti na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Pojašnjenje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. Članak 74. u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ potrebno je dodati: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Pojašnjenje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu Članak 96. U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju“. Pojašnjenje: U poliklinici se obavlja SKZZ Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) umjesto „medicinsko-biokemijsku“ u prvom retku i „patologiju“ u 5 retku „citološku i mikrobiološku dijagnostiku“ u šestom retku u „specijalističku laboratorijsku dijagnostiku (medicinsko-biokemijsku, citologiju, patologiju, mikrobiologiju)“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini laboratorijske dijagnostike radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Pojašnjenje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, doktori dentalne medicin, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. Pojašnjenje: članak 155 nije sukladan s člankom 167. U stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima i oni koji nemaju sustav izdavanja ovlaštenja za rad, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Zakon mora biti nedvosmislen i isključiti moguće zlouporabe. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 163. Uz obvezu čuvanja profesionalne tajne potrebno je dodati i obvezu čuvanja osobnih podataka, Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Premda je stari zakon o zdravstvenoj zaštiti zastario, i bilo je nužno donijeti Nacrt novoga mislim da se je više trebalo uključiti sve zdravstvene djelatnike prije iznošenja Nacrta zakona, te svakako novi Nacrt uskladiti s postojećim Zakonima i propisima važećim u sustavu zdravstva Republike Hrvatske. Općenitim i nepotpunim navođenjem zanimanja i struka ostavlja se prostor manipulacijama i što će zasigurno ostaviti najveći financijski ožiljak Minstarstvu zdravstva. članak 155. - jako se proširuje pojam zdravstvenog radnika i vrlo je teško jasno razumjeti koje su struke uistinu struke koje možemo nazvati zdravstvenim djelatnicima. članak 48. - naveden nepotpun naziv "magistar medicinske biokemije"; službeni naziv koji je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva je magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicin, zamimanje je priznato od strane Europske unije jer su specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine dio EFLM (Europska udruga laboratorijske medicine) Registra te im pripadaju ista prava kao i kolega u EU. Pojam "laboratorijska djelatnost" je vrlo širok te je moj prijedlog da se jasno definira o kojem laboratoriju u kojem sektoru zdravstvene zaštite se radi te ga se jasno navede u zakonu Prema Zakonu o medicinsko biokemijskoj djelatnosti NN 121/2003 i 117/2008, Pravilniku o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko biokemijski laboratoriji NN 197/2003, Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti NN 61/2011 i Odluke o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja NN 56/2017, puni naziv je medicinsko-biokemijski laboratorij i medicinsko-biokemijska djelatnost, voditelji su magistri odnosno specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Predlažem izmjene i/ili dopune u sljedećim člancima: Čl. 22 Predlažem da se stavak (1) članka 22 dopuni tako da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata (npr. Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu) isključila iz odredbi ovog članka. Čl. 30 Predlažem nadopunu članka 30. stavka (1), tako da se iza alineje 22 doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: očito je omaškom izostavljena jedna od temeljnih djelatnosti koju obuhvaća Zdravstvena zaštita na primarnoj razini. Predlažem izmjenu stavka (2), alineja 22 članka 30. na način da se umjesto "- laboratorijske dijagnostike" koristi nedvosmislen termin "- medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan i nedvosmislen naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Čl. 46 Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost je ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je definirano nizom propisa (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03) i dr.) kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18). Čl. 48 Predlažem izmjenu članka 48. stavka (1). na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Čl. 54 Predlažem izmjenu stavka (5) članka 54. na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Pojašnjenje: Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema stručnim kriterijima, čime bi na kraju bili uskraćeni i sami korisnici. Grupna praksa je specifični način rada timova u medicinsko-biokemijskim laboratorijima gdje su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće niti potrebno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Čl. 63 Predlažem dopunu članka 63. stavak (3) alineja 3. na način da glasi: "◊ suglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda i nadležne Komore." Pojašnjenje: Nadležne Komore imaju registre podataka u kojima mogu provjeriti ispunjava li zdrastveni radnik stručne krterije i druge uvjete propisane zakonom. Čl. 103 Predlažem izmjenu stavka (2) članka 103. na način da glasi: "Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti." Pojašnjenje: na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan i nedvosmislen naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Čl. 112 Predlažem da se stavak (3) članka 112 dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju.“ Pojašnjenje: Poliklinika je po definiciji u stavku (1) ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, što zahtjeva postojanje i specijalističkog medicinsko-biokemijskog laboratorija sa svim ostalim zahtjevima za laboratorij te razine djelatnosti. Čl. 116 Predlažem izmjenu članka 116. stavka (2), alineja 1 na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: dodavanjem "specijalističke" jasno se ukazuje o kojoj je razini medicinsko-biokemijske djelatnosti riječ, budući da je ona definirana prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Čl. 120 Predlažem izmjenu članka 120. stavka (5). na način da glasi: "Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva." Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Čl. 124 Predlažem izmjenu članka 124. stavka (2). podstavka 5 na način da glasi: "- zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, shodno odluci Sveučilišta u Zagrebu), prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Čl. 155 Čl. 155, stavak (2) je u direktnoj koliziji s člankom 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: "...osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci)." a koji u potpunosti odgovara strukama navedenim u stavku (2) čl. 155 ("Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.") Bez namjere da segregiram navedene struke koje sudjeluju u dijagnostici i liječenju, smatram da se ne mogu izjednačiti postojeći zdravstveni radnici koji su završili studij na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, čiji rad regulira i nadzire nadležna komora koja ima izdaje odobrenje za samostalan rad i koji imaju obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja s onima koji su navedeni u stavku (2) čl. 155 ovog zakona koji sve te obaveze nemaju. Ako se želi izjednaćiti te struke po pravima, mislim da ih se treba izjednačiti i prema obvezama koje imaju postojeći zdravstveni radnici. Čl. 171 Predlaže se izmjena ćl. 171. na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Pojašnjenje: Ispravan naziv akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu je magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, shodno odluci Sveučilišta u Zagrebu, prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Čl. 179 Predlažem stavak (2) promijeniti: "(2) Nadležne komore izdaju potvrde za državljane Republike Hrvatske ili EGP-a čiji dokaz o stručnoj kvalifikaciji doktora medicine, doktora medicine specijalista, medicinske sestre u djelatnosti opće njege, doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista, magistre farmacije, magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine i primalje nije sukladan zvanju (tituli) upisanom za Republiku Hrvatsku sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija." Pojašnjenje: Nadležna komora u RH za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacije u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine je HKMB. Čl. 192 U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Predlažem da se članak 192, stavak 1 izmjeni na način da glasi: "(1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus." Predlažem da se članak 192, stavak 2 izmjeni na način da glasi: "(2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka." Objašnjenje: Nema argumentacije da bi magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijaliste i magistre farmacije specijaliste trebalo tretirati drugaćije nego druge dvije priznate kategorije zdravstvenih radnika (doktore medicine specijaliste i doktore stomatologije specijaliste). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Višnja Jureša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 30 U stavku (1) treba dodati podstavak ''izvođenje laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine.'' Pojašnjenje: Budući se preko 80% kliničkih odluka liječnika danas (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije) zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, opravdano je uvrstiti ovaj podstavak. Predlažem izmjenu stavka (2) na način da se ''laboratorijske dijagnostike'' zamijeni s ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran u dokumentima Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine je ravnopravna s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Obrazloženje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrste laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navode se poimence standarde postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Članak 33. Termin ''laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost'' bi trebalo zamijeniti terminom ''medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost''. Pojašnjenje: Ponovno se upotrebljava termin ''laboratorijska djelatnost'' koji nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja, tj. nositelju djelatnosti: magistru medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. Predlažem termin u Stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: Puni naziv struke je u skladu s Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 54. U stavak (5) predlažem se brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 96. U stavku (2) predlažem dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku (1) ovog članka se navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu učestalo koristi medicinske proizvode. Članak 103. Kako i u Članku 30., stavku (2) i u Čl. 103., stavku (2) se ponovno nabrajaju djelatnosti iz PZZ. Na isti način je u ovom slučaju potrebno naziv ''laboratorijska dijagnostika'' u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, potrebno zamijeniti s nazivom ''medicinsko-biokemijska djelatnost''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti, na nivou PZZ, radi. Članak 116. U stavku (2) predlažem zamijeniti ''medicinsko-biokemijska'' u ''specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 120. Predlažem izmjenu termina ''medicinske biokemije'' u ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' Pojašnjenje: Puni naziv je usklađen s točnim nazivljem studija i zanimanja koje se pod istim nazivom nalazi u Puni naziv struke je u skladu s Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. U stavku (2), podstavku 5 termin ''medicinske biokemije'' predlažem zamijeniti terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnom pojašnjenju. Članak 146. Predlažem da se u Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje se sastoji od 9 članova uključe sve 4 zdravstvene struke integriranih zdravstvenih sveučilišnih studija sa specijalizacijama, tj. doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Poput kolega iz HLJK smatram kako se navedenim profesijama treba priznati status zdravstvenih suradnika, a ne kao zdravstvene radnike budući im primarni stupanj srednjoškolskog i/ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. U stavku (2) nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Članak 171 U članku se predlaže izmjena termina ''medicinske biokemije'' s terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnim pojašnjenjima. Članak 179 U stavku (2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine te im izdaje odgovarajuća odobrenja za samostalni rad. Struka ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Osim toga, od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine su uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. Predlažem da se u stavku (1) izmijeni na način da se iza riječi ''doktorima dentalne medicine specijalistima'' dodaju riječi ''magistrima farmacije, specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima''. Predlažem da se u stavku (2) iza riječi ''medicinskog i dentalnog fakulteta'' doda tekst ''te farmaceutsko-biokemijskog fakulteta'', a da se iza riječi ''medicinskih i dentalnih stručnjaka'' doda tekst ''te farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka''. Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od dobivanja ove titule. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Višnja Jureša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Budući da se u dosta komentara provlači teza kako zanimanje ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina u EU nisu regulirane profesije dodatno ću istaknuti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Što se tiče nacionalne regulacije zanimanja sve je navedeno u zakonima: Zakon o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Višnja Jureša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Laboratorijska medicina, koja se kao pojam spominje u nekolicini članaka je općeniti pojam koji obuhvaća brojne specijalističke laboratorijsko-dijagnostičke grane: medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika, citogenetika, molekularna dijagnostika i dakako medicinska biokemija - dakle sve ove laboratorijske djelatnosti vode specijalisti i/ili subspecijalisti (koji su obavezno specijalisti/subspecijalisti medicine ili specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine), tj. kao specijalističke laboratorijske djelatnosti spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Jedina laboratorijska djelatnost na razini PZZ je isključivo medicinsko-biokemijska djelatnost koja se provodi u općim i/ili specijalističkim medicinsko biokemijskim laboratorijima, a nositelji djelatnosti su magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine bez ili sa specijalizacijom. (NN 76/2014, NN 56/2017) Iz ovog tumačenja je razvidno kako korištenje termina ''laboratorijska dijagnostika'' nedovoljno jasno opisuje o kojoj se vrsti/specijalnosti laboratorijske dijagnostike radi te se termin treba ispravno i nedvosmisleno zamijeniti s terminom ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina'' u svim člancima gdje se radi upravo o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Galović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam i potpuno se slažem sa svim prijedlozima i komentarima HKMB, kolegica i kolege: Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Jelena Čargonja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare Ljiljane Mayer i Lorene Honović. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Kornelija Klenkar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam sve prijedloge HKMB i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Iva Đikić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, slažem se s prijedlozima i komentarima upućenih od strane dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Maria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih kolega te želim istaknuti još jednom nekoliko bitnih izmjena. Članak 30. U točki (2) predlažem da se umjesto naziva laboratorijska dijagnostika primijeni termin medicinska biokemija i laboratorijska medicina budući da su laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ (NN 76/2014, NN 56/2017). Članak 48. U točki (1) naziv magistri medicinske biokemije potrebno je prepraviti u magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 96. U stavku (2) potrebno je nadodati i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Obrazloženje: u stavku 1) ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103. Naziv laboratorijska dijagnostika u točki (2) koji se odnosi na djelatnosti koje se pružaju u Zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini potrebno je zamijeniti s izrazom medicinsko biokemijska djelatnost sukladno obrazloženju navedenom za izmjenu u stavku (2) članka 30. Članak 120. U stavku (5) potrebno je ispraviti riječi „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ tako da stavak glasi: Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Nataša Rebić Mergl NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI "Poštovani, u potpunosti podržavam komentare Lorene Honović, Gordane Juričić,Višnje Jureše,Ines Šahinović Josipe Periša Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Marija Milić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Ljiljane Mayer, Višnje Jureše, Lorene Honović, Darija Mandića, Sanje Mandić, Brankice Bojčić i Ines Šahinović. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Marija Milić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. U brojnim komentarima traži se da se umjesto naziva medicinske biokemije koristi naziv medicinsko laboratorijske dijagnostike. Nazivlje zbunjuje svakoga tko nije u bliskom doticaju s ovom strukom, a razlike su bitne. Medicinska biokemija i laboratorijska dijagnostika je struka s tradicijom i regulirana zakonski (Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) itd. U medicnsko biokemijskim laboratorijima nositelji struke i odgovornosti su magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine koji su ujedno naglašavam i specijalisti med biokem i lab medicine. Dakle, analogno liječnicima u granama medicine koja se bavi laboratorijskom dijagnostikom poput npr transfuzijske medicine, nositelj struke je liječnik sa specijalizacijom transfuzijske medicine. Suradnici VŠS i SSS u svim granama laboratorijske medicne pa tako i medicinske biokemije su prvostupnici medicinsko laboratorijske dijagnostike i zdravstveno laboratorijski tehničari jer je naravno u svakoj struci potreban timski rad uz različite razine stručne spreme i time odgovornosti. Unazad nekoliko godina pojavljuju se magistri laboratorijske dijagnostike jer neka sveučilišta pa tako i Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku, bez konzultacija sa strukom o potrebi za takvim kadrom, dodaje još dvije godine školovanja na postojeći trogodišnji izvanredni preddiplomski studij za prvostupnike medicinsko laboratorijske dijagnostike. Ti studenti su s pravom ogorčeni jer ih se školovalo za zvanje magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike koje ne postoji u sistematizaciji u zdravstvu i sada traže svoje mjesto u zdravstvu. Po običaju u našoj državi stvari se rade naopako. Treba li sada zdravsveni sustav i medicinsko biokemijska struka to "platiti" jer je nered u našem sustavu obrazovanja? Usporedila bih ovu izobrazbu magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike s izobrazbom medcinskih sestara do magistara sestrinstva (3+2) koijma niti u jednom trenu ne pada napamet osporavati liječničku struku niti pokušavaju zauzeti njihova mjesta. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Lovorka Đerek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem s prijedlozima i komentarima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Vukasović i Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Tatjana Mikulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam sve prijedloge i komentare Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Lucije Franin, Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). Uvesti dodatne godine na smjeru laboratorijske dijagnostike , a ne konzultirati Ministarstvo i struku o potrebi tog smjera i mogućnosti zaposlenja je apsurdno. Zašto se uvodi nepostojeće zvanje kad u isto vrijeme postoji zvanje magistra medicinske biokemije koji taj dio zdravstvene djelatnosti obavlja desetljećima i školuje se na Farmaceutsko - biokemijskom fakultetu i već je uvedeno kao legitimna djelatnost u zdravstvu. Uvesti dodatne godine školovanja na višoj i tvrditi da je to zvanje jednako zvanju stečenom na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu jednako je apsurdno kao doškolovati medicinske sestre i tehničare i dati im titulu doktora medicine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ivana Maradin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 22. stavak 1. predlažem na kraju stavka dodati „ i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Hrvatskog farmaceutskog društva, te ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava i udruga ". Objašnjenje: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu osigurava kvalitetu rada i doprinosi zdravlju pacijenata donošenjem niza preporuka i smjernica za rad i razvoj struke priznatih i na međunarodnoj razini. Članak 30. stavak 1. predlažem dodati podstavak „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: u popisu svega što obuhvaća zdravstvena zaštita na primarnoj razini jedino nije navedena „izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine″. Članak 30. stavak 2. predlažem pojam „laboratorijske dijagnostike″ zamijeniti pojmom „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji te stoga predlažem navedenu izmjenu (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika spada u sekundarnu zdravstvenu zaštitu , odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost); vidljivo u NN 56/17 Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, te u NN 76/14 Odluka o izmjeni Odluke o vrstama zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se ostvaruje na osnovi uputnice i rokovima važenja uputnice. Članak 33. stavak 3. „osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost″ predlažem izmijeniti u „osiguranu medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost″ Obrazloženje: naziv laboratorijska djelatnost je općenit i nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja nositelja djelatnosti – magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine; vidljivo u NN 121/03 Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Članak 48. stavak 1. „magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima″ predlažem zamijeniti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko biokemijskim laboratorijima ″ Obrazloženje: puni naziv u skladu je sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 50. stavak 2. predlažem dodati „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse″ Obrazloženje: mišljenje struke od izuzetne je važnosti u ovom segmentu. Članak 54. stavak 5. „U istoj ordinaciji, odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu″ predlažem zamijeniti u „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi″ Obrazloženje: rad medicinsko biokemijskog laboratorija u potpunosti se razlikuje od rada liječničke ordinacije; uzimanje uzoraka biološkog materijala je jasno definirano stručnim standardima koji propisuju redovno vrijeme uzorkovanja krvi koje se uvijek izvodi ujutro, na tašte, i samo tako dobiveni rezultati mogu se uspoređivati s pripadajućim referentnim intervalima. Rad u drugoj smjeni bio bi ograničen samo na jedan mali dio pretraga u PZZ pa se postavlja pitanje isplativosti rada jednog cijelog tima u popodnevnoj smjeni. Grupna praksa je isplativi oblik rada i u smisli ulaganja sredstava u prostor i opremu, održavanja prostora i opreme, kao i kontrole kvalitete koja je zajednički definirana i jasna. Članak 63. stavak 3. točka 3. predlažem iza „prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda" dodati „i prethodnog mišljenje nadležne Komore nositelja tima" Objašnjenje: nadležna Komora provjerava zadovoljava li zdravstveni radnik stručne kriterije. Članak 96. stavak 2. predlažem dodati „i specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u stavku 1. ovog članka navodi se „tijelo koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ a medicinsko-biokemijska djelatnost u svakodnevnom radu koristi medicinske proizvode. Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Objašnjenje: kao i u članku 30. stavak 2., na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji te stoga predlažem navedenu izmjenu (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika spada u sekundarnu zdravstvenu zaštitu , odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost); vidljivo u NN 56/17 Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, te u NN 76/14 Odluka o izmjeni Odluke o vrstama zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se ostvaruje na osnovi uputnice i rokovima važenja uputnice. Članak 112. stavak 3. izraz „laboratoriju" predlažem zamijeniti sa „specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju" Obrazloženje: poliklinika obavlja specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, vidljivo u istom članku stavak 1, pa prema tome medicinsko-biokemijski laboratorij mora biti specijalistički. Članak 116. stavak 2. izraz „medicinsko biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" predlažem zamijeniti sa „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" Obrazloženje: opće i specijalne bolnice su dio sekundarne zdravstvene zaštite stoga je djelatnost specijalistička. Članak 120. stavak 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija, te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. stavak 2. točka 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 155. u stavku 2. se navodi „ Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Predlažem da navedene profesije budu priznate kao zdravstveni suradnici kao što je navedeno u članku 167. stavak 1. „Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ Obrazloženje: navedene profesije nisu u skladu sa člankom 155. stavak 1. gdje se navodi „Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu.“ Članak 171. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija, te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 179. stavak 2. predlažem dodati iza magistra farmacije „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine " Objašnjenje: HKMB nadležna je za komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Treba također naglasiti da su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. stavak 1. predlažem iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima" dodati „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima". Članak 192. stavak 2. predlažem iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta" dodati „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta" te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka" dodati „i farmaceutsko i medicinsko biokemijskih stručnjaka". Obrazloženje: nema razloga zbog kojih bi navedene profesije trebale biti isključene od stjecanja primarijata. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
božica sokolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a) u kojem sudjeluju stručnjaci na polju medicinske biokemije i laboratorijske medicine!!!! Također u potpunosti podržavam stavove i prijedloge Hrvatskog sindikata medicinskih biokemičara! Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ivanka Ostroški NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. Predlažem izmjene i/ili dopune u slijedećim člancima: Članak 22. (1) Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora. (2) Ako tijelo iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Članak 30. odnosi se na provođenje zdravstvene zaštita na primarnoj razini. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Sve ostale laboratorijske djelatnosti u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Članak 33. (1) Specijalističko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije i medicinske rehabilitacije u kući korisnika, odnosno korisnika u ustanovama za socijalnu skrb te zdravstvene njege. (2) Specijalističko-konzilijarna djelatnost iz stavka 1. ovoga članka može se obavljati u dnevnoj bolnici i domu zdravlja. (3) Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osigurane specijalističke laboratorijske i druge dijagnostičke djelatnosti.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkim laboratorijskim i drugim dijagnostičkim djelatnostima jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade i nosioci djelatnosti su specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 46 Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost je ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je definirano nizom propisa (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03) i dr.) kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18). Članak 48 Predlažem izmjenu članka 48. stavka (1). na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica Članak 56. (1) Preporučenu cijenu zdravstvenih usluga koje pruža zdravstveni radnik u privatnoj praksi u ordinaciji izvan mreže javne zdravstvene službe utvrđuje nadležna komora. (2) Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja određuje društvo za osiguranje. Predlažem da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Članak 74. Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obvezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Predlaže da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. Članak 96 . U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Obrazloženje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Obrazloženje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Obrazloženje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ljiljana Mayer NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Sukladno Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03, 117/08), medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal (krv, mokraća, stanica, tkivo, likvor) sa svrhom ranog otkrivanja bolesti, prepoznavanja rizičnih čimbenika bolesti, postavljanja dijagnoze, praćenja tijeka liječenja i ishoda bolesti koristeći biokemijske, imunokemijske, molekularno biološke i fizikalne analitičke tehnike, te informacijsku tehnologiju. Medicinsko-biokemijska djelatnost pruža laboratorijske zdravstvene usluge na razini primarne, specijalističko-konzilijarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Pri tomu je mjesto obavljanja iste medicinsko-biokemijski laboratorij (opći, specijalistički, subspecijalistički, klinički). Neovisno o tomu da li je organizacijski medicinsko-biokemijski laboratorij u sastavu zdravstvene ustanove, ili samostalan, voditelj mora biti magistar medicinske biokemije s diplomom završenog integriranog studija Medicinske biokemije i laboratorijske medicine Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. To je studij koji se može pohađati isključivo redovito. Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika, medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/11, 128/12, 124/15 i 8/16) propisuje, između ostaloga, uvjete u pogledu radnika u laboratoriju: radnici u medicinsko-biokemijskom laboratoriju - magistar medicinske biokemije i s njim u timu prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike i zdravstveno laboratorijski tehničar, radnici u specijalističkom laboratoriju medicinske biokemije, kliničke mikrobiologije, citologije te patologije – specijalist medicinske biokemije odnosno odgovarajući specijalist doktor medicine i s njim u timu prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike i zdravstveno laboratorijski tehničar. Sukladno članku 60. Zakona o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/2009), dodatno usavršavanje stručnih prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike provodi se u slučaju kada opseg i složenost poslova i očekivanih rezultata zahtijevaju dodatnu edukaciju iz određenog područja zdravstvene zaštite, ali uvijek na temelju mišljenja Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Isti zakon kaže da stručni prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike svoju djelatnost provode u timu čiji je nositelj odgovarajući specijalist medicine ili medicinske biokemije, odnosno osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem medicinske biokemije na svim razinama zdravstvene zaštite, sukladno standardima koje će pravilnikom utvrditi ministar. Medicinsko-biokemijski laboratorij jest jedino mjesto obavljanja laboratorijske zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini. U zdravstvenim ustanovama na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite (poliklinika, opće i specijalne bolnice) temeljem članka 118. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti,pored medicinsko-biokemijske djelatnosti, postoji i druga laboratorijska dijagnostika: patologija, citološka i mikrobiološka dijagnostika. Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 159. i 162. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Hrvatski sabor na sjednici 19. lipnja 2015. donio je Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. Prema njemu, cijelom tekstu propisa upotreba jednog izričaja (terminologije) mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kada se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Ovdje je osobito važno JEDNAKO ZNAČENJE. Uzimajući u obzir gore navedeno, te članak 12. istog pravnog akta, prema kojemu je objašnjenje (definiranje) pojmova potrebno ako postoje dvojbe o značenju, ako su stručni ili dvosmisleni, odnosno ako se koriste u užem ili širem smislu od uobičajenog, u Članku 30. dopuniti Stavak 1. ovog članka na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljena u navodu. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se tamo zapravo jedino i obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U članku 33. koji se odnosi na Specijalističko-konzilijarnu djelatnost Stavak 3 je potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatra se uputnim definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti. Kroz članak 46. definirana je zdravstvena djelatnost na primarnoj razini. Slažem se s upotrebno nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Još jednom, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) U članku 48. definira se mjesto obavljanja zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini Upotreba nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga jest ispravna stoga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. U članku 50. predlaže se dopuna članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u europski registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima). S izuzetkom Malte, sve ostale zemlje članice EU (njih 27) imaju organizirana udruženja koja su punopravni članovi IFCC-a i EFLM-a (čiji je punopravni član i HDMBLM – dakle, magistri medicinske biokemije educirani na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, članovi HKMB); b) U 16 država članica EU, društva učlanjena u IFCC I EFLM su jedini predstavnici koji okupljaju visokoeducirano laboratorijsko osoblje. Te države su: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Francuska, Litva, Latvija, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija; c) u 12 od sveukupno 28 država, postoje organizirana udruženja koja su članovi IFBLS-a. Od ovih 12, 5 udruženja okupljaju laboratorijsko tehničko osoblje, a nalaze se u Grčkoj, Italiji, Njemačkoj, Portugalu i Španjolskoj. Koncepcija današnjeg zdravstvenog sustava u Hrvatskoj počiva na četiri nositelja zdravstvene djelatnosti. To su doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije. Studij medicinske biokemije je iznimno zahtjevan, te ga je kao i studij medicine, farmacije ili stomatologije nemoguće studirati izvanredno. To proizlazi iz činjenice složenosti i kompleksnosti studijskih programa, sva četiri gore navedena studija su Integrirani sveučilišni studiji s jasno definiranom predmetnom povezanosti i sljedivosti. To znači da je potrebno odslušati i položiti kolegije prirodnih znanosti nužnih za razumijevanje i nadograđivanje složenijih analitičkih i biomedicinskih kolegija na višim godinama studija. To je edukacijski preduvjet koji osposobljava magistre medicinske biokemije da organiziraju medicinsko-biokemijski laboratorij, vode sustav kvalitete, unaprijed predvide moguće izvore pogrešaka te ih na vrijeme spriječe i osiguraju izdavanje točnih nalaza za koje istodobno snose zakonsku odgovornost. Laboratorij jest pozadinski, ali vrlo značajan element zdravstvenog sustava koji sudjeluje u svim fazama dijagnostike, liječenja i praćenja bolesti. Nerijetko je upravo laboratorijski nalaz osnova na kojoj liječnik bazira svoju ključnu odluku po pacijenta koja se tiče uvođenja, promjene ili prekida terapije. Da bi nalaz bio pouzdan i objektivni pokazatelj, biokemičar mora poznavati i u cijelosti razumjeti svoj analitički sustav, ali isto tako i mehanizme, uzroke i manifestacije promjena laboratorijskih parametara uvjetovanih bolešću, fiziološkim stanjima, primjenom lijekova, promjenama u dijagnostičko terapijskim postupcima i dr. Magistar medicinske biokemije školovan na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je potrebna predznanja, za ispunjavanje navedenih zahtjeva za siguran rad u medicinsko biokemijskim laboratorijima, stekao kvalitetnom edukacijom koju im je njihov studij omogućio. Studenti medicinske biokemije Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imaju u svojoj satnici preko 400 sati temeljnih kolegija (Analitička kemija, Fizikalna kemija, Organska kemija, Matematika, Fizika). Za sigurno vladanje svim izazovima u medicinsko-biokemijskom laboratoriju oni su nužni, jednako kao što je liječniku za razumijevanje liječenja bolesti nužna anatomija i fiziologija u onom opsegu u kojem ih oni slušaju, a taj je neusporedivo širi od onoga u kojemu to, primjerice, slušaju medicinske sestre. Da bi netko danas, prije pet, deset i dvadeset godina uopće mogao upisati studij Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu trebao je imati izvrsne rezultate tijekom cijelog svojeg dotadašnjeg školovanja iskazane u jednako tako izvrsnim ocjenama i potvrđene odličnim znanjem pokazanim na A razini državne mature iz obaveznih predmeta (matematika, hrvatski jezik, engleski jezik), odnosno prije 2011. na prijemnom ispitu. Matematika, kemija i biologija nose po 20% bodova potrebnih za upis. Lako dobavljivi statistički podaci potvrđuju da iz godine u godinu Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuju najbolji maturanti. Da bi netko upisao stručni studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike (u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu), dovoljno je da položi B razinu mature. Opći uspjeh u srednjoj školi nosi čak 40% (Rijeka), odnosno 45% (Split) od ukupnog broja bodova. Za upis u Splitu od sveukupnog broja bodova matematika B razine nosi tek 10%. Sa jednako 10% je zastupljena kemija ili biologija ili fizika. Za upis u Osijek biologija i fizika nisu obvezatne. U Rijeci 10% ukupnih bodova nosi B razina matematike, uz neobaveznu kemiju i biologiju. Ovako visoke ulazne kompetencije doista su nužne kako bi se mogli slijediti visoko postavljeni standardi studija Medicinske biokemije koji uz to bilježi i dugu tradiciju. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu školuju se fakultetski obrazovani stručnjaci za vođenje, upravljanje i nadzor medicinsko biokemijskih laboratorija još od 1961. godine. Ogromna razlika s obzirom na kriterije upisa, kvantitetu, kvalitetu, edukacijski kadar, način studiranja (redoviti studij), EU prepoznatljivost studija Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu osnova je u građi sigurnosti pacijenta što nam zapravo, mora svima biti prioritet. Dogodila tendenciozna, svjesna i namjerna hiperprodukcija kadra koji u startu edukacije nije bio reguliran postojećim zakonskim aktima. Nije imao svoje mjesto u Popisu o reguliranim profesijama. Pored toga je učinjen presedan jer se početno upisane studente završenog stručnog studija „prevodi“ u diplomirane magistre sveučilišnog studija. Dodatni apsurd leži u činjenici da prije početka edukacije kadra u Osijeku i Rijeci nije načinjena analiza tržišta rada za ovu djelatnost angažmanom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje što je upravo nevjerojatno, jer zamisao je da po diplomi radi u okviru javnog/državnog zdravstva tj. na teret državnog proračuna. Pri tomu je u Rijeci isti kadar završio studirajući izvanredni studij pri Fakultetu zdravstvenih studija, a ne na Medicinskom fakultetu. Također, naravno uz plaćanje. Mnogo se takovih detalja prešućuje u učestalim medijskim istupima. Zbog zbunjujućeg i sličnog nazivlja, izjednačavaju jedino oni sami sebe s magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine s FBF; međutim razlike u opsegu, programu i načinu studiranja su goleme. Osobito je tragično da je većina njih platila studij. Suština je da su ti mladi ljudi i njihovi roditelji koji su financirali njihovo školovanje bili privučeni studirati studij po čijem završetku je jedna od obećanih kompetencija: „biti osposobljeni za samostalno upravljanje biomedicinskim laboratorijima“, što je apsolutno zakonski neutemeljena činjenica. To je činjenica koju oni sami moraju raspraviti s fakultetom. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Sanja Marević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam stavove i prijedloge Hrvatske Komore Medicinskih Biokemičara (HKMB), u čijem radu sudjeluju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Podržavam i stavove Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Lidija Baturina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Lidija Baturina, poštovani ,slažem se i podržavam prijedloge i komentare dr.sc.Ljiljane Mayer. i dr kolega članova HKMB,HDMBLM,koji su iznIjeli svoje komentare i stavove.Isto tako želim istaknuti moj komentar na -čl.30 -u točci (2)predlažem umjesto naziva laboratorijska dijagnostika uvrstiti i primjeniti naziv medicinska biokemija i laboratorijska medicina-potvrda-poziv na NN76/2014,NN56/2017 čl.48-u točci(1)naziv magistri medicinske biokemije,promjeniti i uvrstiti u naziv magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine,što je sukladno s nazivom zanimanja čl.54-u stavku (5)predlažem izmjenu dijela stavka.../odnosno med.biok.labor...,s tekstom " u istoj ordinaciji u smjenskom radu,mogu obavljati priv.praksu dva tima iste djelatnosti,dok timovi med-biok.laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi,što obrazlaže specifičnost i kavaliteta rada u lab.koji radi uzorkovanje u jutarnjim satima čl 96-u stavku(2)potrebno je nadodati i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine čl.103-naziv labor.dijagnostika u točci (2)koji se odnosi na djelatnosti pružene u primarnoj zdrav.zaštiti potrebno je zamijeniti s izrazom -medicinsko biokemijska djelatnost čl.120-u stavku (5)treba ispraviti riječi "medicinska biokemija"u "medicinska biokemija i laboratorijska medicina" što je u skladu s nazivom zanimanja magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Irena Kocijan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve prijedloge i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu. Činjenica je da je u ovom e-savjetovanju vrlo naglašena bipolarnost u stavovima o člancima koji reguliraju laboratorijsku medicinu. U uređenim i stabilnim sustavima kakvi nažalost nisu osigurani u našoj državi ne bi bilo moguće niti pokrenuti sveučilišni studij koji se po programskim i komeptencijskim ciljevima preklapa s već postojećim i zakonskom regulativom priznatim studijem. Studij medicinske biokemije i laboratorijske medicine postoji već gotovo 60 godina na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu i educira stručnjake čija je profesija regulirana svim važećim aktivnim zakonskim aktima iz područja zdravstva. Sada smo dovedeni u situaciju međusobnog pobijanja stavova i prijedloga sa stručnjacima kompetitivnog studijskog programa, umjesto da pri usvajanju nove zakonske regulative težimo samo kvalitativnim dijagnostičkim pomacima. Nadam se da razrješenje ove situacije neće završiti porazno po kvalitetu zdravstvene skrbi o pacijentima. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
MIRJANA PLAVETIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 22. predlažem. na kraju stavka 1. dodati tekst„ i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Hrvatskog farmaceutskog društva, te ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava i udruga ". Objašnjenje: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu osigurava kvalitetu rada i doprinosi zdravlju pacijenata donošenjem niza preporuka i smjernica za rad i razvoj struke priznatih i na međunarodnoj razini. Članak 30. stavak 2. pojam „laboratorijske dijagnostike″ zamijeniti pojmom „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: medicinako biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji na razini primarne zdravstvene zaštite (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika spada u sekundarnu zdravstvenu zaštitu , odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost); NN 56/17 Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN 76/14 Odluka o izmjeni Odluke o vrstama zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Članak 33. stavak 3. „osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost″ predlažem izmijeniti u „osiguranu medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost″ Obrazloženje: naziv laboratorijska djelatnost je općenit i nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja nositelja djelatnosti – magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine; NN 121/03 Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Članak 54. stavak 5 predlažem izmijeniti i to kako slijedi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.″ Obrazloženje: rad medicinsko biokemijskog laboratorija u potpunosti se razlikuje od rada liječničke ordinacije; uzimanje uzoraka biološkog materijala je jasno definirano stručnim standardima koji propisuju redovno vrijeme uzorkovanja krvi koje se uvijek izvodi ujutro, na tašte, i samo tako dobiveni rezultati mogu se uspoređivati s pripadajućim referentnim intervalima. Rad u drugoj smjeni stoga ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke. Članak 63. stavak 3. točka 3. predlažem iza „prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda" dodati „i prethodnog mišljenje nadležne Komore nositelja tima" Objašnjenje: nadležna Komora provjerava zadovoljava li zdravstveni radnik stručne kriterije. Članak 96. stavak 2. predlažem dodati „i specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u stavku 1. ovog članka navodi se „tijelo koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ a medicinsko-biokemijska djelatnost u svakodnevnom radu koristi medicinske proizvode. Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Objašnjenje: kao i u članku 30. stavak 2., na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji te stoga predlažem navedenu izmjenu (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika spada u sekundarnu zdravstvenu zaštitu , odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost); NN 56/17 Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN 76/14 Odluka o izmjeni Odluke o vrstama zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se ostvaruje na osnovi uputnice i rokovima važenja uputnice. Članak 112. stavak 3. izraz „laboratoriju" predlažem zamijeniti sa „specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju" Obrazloženje: poliklinika obavlja specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, vidljivo u istom članku stavak 1, pa prema tome medicinsko-biokemijski laboratorij mora biti specijalistički. Članak 116. stavak 2. izraz „medicinsko biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" predlažem zamijeniti sa „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" Obrazloženje: opće i specijalne bolnice su dio sekundarne zdravstvene zaštite stoga je djelatnost specijalistička. Članak 120. stavak 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija, te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. stavak 2. točka 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Mirta Alković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Kako je materija obilna i da se ne ponavlja puno istih komentara i citata-mogu u sudjelovanju u ovom savjetovanju samo reći da u potpunosti PODRŽAVAM izrečeno od strane Višnje Jureše, Anamarije Đuras i prethodnih sudionika na koje su se i one referirale (Ljiljane Mayer,Lorene Honović i dr.), te PODRŽAVAM komentare i prijedloge Ines Balint i LJiljane Ćenan u dijelu koji se odnosi na definiranje kriterija i pravila za Županije,Domove zdravlja i Gradonačelnike (sve vlasnike prostora) u svezi davanja suglasnosti na prostore te određivanja cijene za iste. U suprotnom se otvara ogroman prostor "sive zone" za manipulacije,politikantstvo,visinom cijene kao ucjene za povratak Koncesionara u Domove zdravlja i sl. Postupak ishođenja rješenja Ministarstva za postojeće Koncesionare nije opisan u ni u jednom članku Zakona, već samo dana natuknica u Predgovoru.Svakako urediti pažljivo svaki moment i spriječiti nedorečenosti i dvojako tumačenje istog Zakona. Apsolutno NE PODRŽAVAM prijedloge Petre Putak i ostalih sudionika koji su na tragu da je Laboratorijska dijagnostika=Medicinska biokemija i laboratorijska medicina.I još mijenjati tekst Zakona u tom smijeru... I metalurška industrija koristi svoju laboratorijsku dijagnostiku (kemijski sastav i čistoća legura,UZV i Rtg varova i sl.) Iza svega gore izrečenog stoji i kolegica Mirna Zrinski Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Mirta Alković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlog za izmjenu čl.54 st.5. 2 tima medicinsko-biokemijskog laboratorija u istom prostoru mogu/trebaju raditi u grupnoj praksi (ne u smjenskom radu,kako je u Prijedlogu Zakona za sve nositelje privatne prakse). Obrazloženje: Kompletan proces rada u djelatnosti medicinske biokemije i lab.medicine se prema pravilima struke odvija u prijepodnevnim-podnevnim satima (osim urgentne medicine ) radi zadovoljenja predanalitičkih kriterija-uzorkovanje i obrada skoro svih analita, a za koje su referentni intervali određeni iz jutarnjih vrijednosti. Nadalje-u PZZ postoji ugovoreni broj pacijenata listom određenih pripadajućih ordinacija za određeni tim-tehnički je nemoguće u procesu zaprimanja pacijenata dijeliti iste i obrađivati njihove uzorke u posljepodnevnim satima-to je grubo kršenje stručnih preporuka i činjenica o stabilnosti bioloških uzoraka i vremena u kojem se isti mora obraditi u cilju dobivanja pouzdanog nalaza. Nadalje: tehnička oprema i reagensi su vrlo skupi i kao takvi nedjeljivi u smislu odgovora na pitanje "koliko analiza je napravio koji tim u kojoj smjeni" radi podjele troškova na timove. Prijedlog za izmjenu čl.194. koji se odnosi na dežurstva i pripravnosti službi u privatnoj praksi-u tekstu se navodi "prema potrebi stanovništva".Prijedlog je da se definira tko ima ovlasti pozvati službu na obavezu dežurstva i po kojim kriterijima.To se posebno odnosi na medicinsko-biokemijske laboratorije, gdje je strukom i propisanim nivoima kompetencija određeno koje pretrage smije raditi određeni nivo stručne osposobljenosti. Predlažem da se ,ako se bude pristupilo izradi i razradi gore navedenog članka Zakona, obavezno konzultira Hrvatska Komora medicinsih biokemičara. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Sanja Krtanjek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, Ljiljane Mayer i Ines Vukasović. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Sandra Drmić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U skladu s tim slažem se sa prijedlozima: Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ . Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine.   Članak 33. U stavku 3) predlaže se izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Pojašnjenje: Riječ laboratorijska dijagnostika je pojam koji dovodi u zabludu, a sve ostala dijagnostička djelatnost je ionako navedena. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine . Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. Članak 48, stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica ("Narodne novine" broj 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) Članak 50. U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Ovo se do sada pokazalo kao dobra praksa. Svima bi trebalo biti u interesu da mišljenje struke pomogne u procjeni potreba i poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Članak 54. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi MBL u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni. Nije moguće usporediti s načinom rada liječnika. Članak 96 . U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Pojašnjenje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Đurđa Winkler NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureše, Ines Šahinović i Gordane Juričić. Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine.   Članak 33. U stavku 3) predlaže se izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Pojašnjenje: Riječ laboratorijska dijagnostika je pojam koji dovodi u zabludu, a sve ostala dijagnostička djelatnost je ionako navedena. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. Nužno je razlikovati Sveučilišne poslijediplomske specijalističke studije i specijalistička usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 50. U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Ovo se do sada pokazalo kao dobra praksa. Svima bi trebalo biti u interesu da mišljenje struke pomogne u procjeni potreba i poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Članak 54. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi MBL u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni. Nije moguće usporediti s načinom rada liječnika. Članak 96 U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Pojašnjenje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Marina Pavić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam sve prijedloge i u potpunosti se slažem s komentarima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Renata Laškaj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a) u kojem sudjeluju stručnjaci na polju medicinske biokemije i laboratorijske medicine!!!! Također u potpunosti podržavam stavove i prijedloge Hrvatskog sindikata medicinskih biokemičara! Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Vedrana Jukić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa prijedlozima HKMB i sindikata medicinskih biokemičara RH Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Matea Zorić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske te ostalih kolegica i kolega. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Bojana Kranjčec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se u potpunosti s komentarima dr sc Ljiljane Mayer Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Jasenka Trifunović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske i ostalih cijenjenih kolega koji svakodnevno rade na unapređenju i razvoju struke te najbolje razumiju probleme s kojima se naša struka susreće i zbog toga opravdano predlažu promjene i to sve s ciljem općeg boljitka naših pacijenata. Rad magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine ne uključuje samo rad s uzorcima kako mnogi misle, naš posao je multidisciplinaran i uključuje vođenje financija, nabavu, organizaciju rada laboratorija i neprestano usavršavanje na području laboratorijske medicine kako bismo svojim radom osigurali svim našim korisnicima kvalitetnu uslugu. Ne zaboravimo da gotovo 80% liječničkih odluka se temelji na nalazima čiju kvalitetu osiguravaju upravo magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Gordana Juričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 22. Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva prema kojem članak treba glasiti: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: mjere zdravstvene zaštite dovode se na temelju preporuka i smjernica radnih grupa stručnjaka koje postoje u okviru strukovnih društava/udruga svih djelatnosti u zdravstvu, ne samo Hrvatskog liječničkog zbora. U prilog tome govori više nacionalnih smjernica izdanih u okviru Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu. Članak 30, stavak 1. dodati „izradu pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u popisu je navedena sva dijagnostika koja se obavlja na razini PZZ, osim dijagnostike iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 30,s tavak 2. točka 22. pojam laboratorijska dijagnostika zamijeniti sa –„medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: laboratorijska dijagnostika preopširan je, višeznačan pojam kojeg se, u definiranju djelatnosti za područje primarne zdravstvene zaštite, mora jednoznačno definirati. U djelatnosti PZZ, jedini dijagnostički laboratorij je laboratorij medicinske biokemije i laboratorijske medicine, čiji su nositelji magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Mikrobiološki, citološki, patohistološki laboratoriji itd. koji mogli biti obuhvaćeni pojmom laboratorijska dijagnostika ne spadaju u djelatnosti obuhvaćene primarnom razinom zdravstvene zaštite i to mora biti raščlanjeno. Članak 33.stavak 3. umjesto „laboratorijsku i drugu djelatnost“ predlaže se „specijalističku medicinsko biokemijsku i drugu djelatnost“ Obrazloženje: budući da se definira medicinsko-biokemijska djelatnost na SZZ mora biti specificirano da se radi o specijalističkom medicinsko biokemijskom laboratoriju. Članak 48, stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica ("Narodne novine" broj 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) Članak 50. u stavak 2 dodati točku „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: važno zbog stručnog mišljenja o potrebi osnivanja dodatnih zdravstvenih timova na određenom području. Članak 54, stavak 5. predlaže se izmjena u „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: zbog specifičnosti organizacije rada i laboratorijske opreme u medicinsko biokemijskom laboratoriju, privatna praksa dvaju tima u istom u istom prostoru, u smjenskom radu nema smisla niti je u skladu sa stručnim standardima dobre laboratorijske prakse (uzorkovanje krvi mora biti natašte, ujutro) Članak 63, stavak 3, točka 3. iza „pribavljenog mišljenja Zavoda“ dodati „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Komora provjerava da li zdravstveni radnik zadovoljava stručne kriterije Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvodau zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103, stavak 2. „laboratorijske“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: sukladno članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti Članak 112, stavak 3. umjesto „laboratoriju“ treba pisati „specijalističkom laboratoriju“ Obrazloženje: poliklinika po definiciji spada u SZZ Članak 116, stavak 2, točka 1. „medicinsko-biokemijsku“ promijeniti u „specijalističku medicinsko biokemijsku“ Obrazloženje: opća i specijalna bolnica su dio sekundarne zdravstvene zaštite, te stoga su i djelatnosti specijalističke. Članak 120, stavak 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija Članak 124, stavak 2, točka 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija Članak 155. stavak 2 nije u skladu sa stavkom 1. U stavku 1 se kaže da zdravstveni radnici imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja a onda se u stavku 2 navode zanimanja koja to ne zadovoljavaju već zadovoljavaju definiciju iz članka 167. Predlažem brisanje rečenice iz stavka 2 „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: sukladno definiciji iz članka 167, stavak 1 Članak 167, stavak 1. predlažem umetanje rečenice „Zdravstvenim suradnicima smatraju se logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: sukladno objašnjenju članka 155 Članak 179, stavak 2. iza „farmacije“ nedostaje „magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Članak 192, stavak 1. podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore; nakon „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima“ Obrazloženje: ne vidim objektivnog razloga zbog kojeg bi ove zdravstvene struke bile isključene Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Snježana Hrabrić Vlah NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam sve prijedloge i komentare HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima HKMB, spec.med.biokem. Ivanke Ostroški, dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Magdalena Ravlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Tare Rolić, Gordane Juričić, Ede Karabana, Ines Šahinović, Daria Mandića, Ivane Maradin, Liljane Mayer, i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Danijela Polak Erceg NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, slažem se s prijedlozima i komentarima upućenih od strane dr.sc. Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, i drugih kolega te želim istaknuti još jednom izmjene i/ili dopune sljedećih članaka: Članak 22. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: U području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatram kako bi isti trebali biti uključeni u ovaj proces a ne samo Hrvatski liječnički zbor. Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. Pojašnjenje: Na primarnoj razini obavlja se i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U stavku 2) riječi „laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ Pojašnjenje: Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. Predlaže se stavak 3. ovog članka izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Pojašnjenje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatram da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 46. Slažem se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka. Članak 48. Stavak 1. ovog članka predlaže se dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“. Pojašnjenje: Svima bi trebalo biti u interesu da mišljenje struke pomogne u procjeni potreba i poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Članak 54. Stavak 5. ovog članka predlaže se izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Pojašnjenje: Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni). Članak 103. Predlaže se stavak 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Pojašnjenje: Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti. Članak 112 Predlaže se da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ Predlaže se da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalista“ Pojašnjenje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlaže se da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB pokazala se kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu specijalistu medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 116 Predlaže se stavak 2. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlaže se da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 120 Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Članak 124 Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Članak 146 Kako Nacionalno zdravstveno vijeće broji devet članova na prijedlog ministra, iz redova istaknutih stručnjaka u pojedinim strukama medicine smatram kako u Nacionalnom zdravstvenom vijeću moraju svakako biti uključeni predstavnici djelatnosti: medicine, dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Predlaže se u stavku 2. ovog članka brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Pojašnjenje: Stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zaposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci), koja definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Članak 171. Predlaže se članak izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Članak 186. Predlaže se članak izmijeniti na način da glasi: Pri sklapanju ugovora iz stavka 1. ovoga članka obveza rada u radnom odnosu na neodređeno vrijeme nakon završetka specijalističkog usavršavanja i položenog specijalističkog ispita ne smije biti ugovorena u trajanju duljem od propisanog vremena trajanja specijalizacije ali ni kraća od propisanog vremena trajanja specijalizacije. Članak 192. Slažem sa stavovima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistrima farmacije specijalistima i specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, isključila mogućnost da se prizna naziv primarijus. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Jasmina Aničin Jakšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureše, Ines Šahinović i Gordane Juričić. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Jasna Leniček Krleža NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam sve prijedloge i komentare HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Jasna Obuljen NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, ovim putem bih se osvrnula na nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti u dijelu koji se tiče djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine obrazuju se na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetetu, sastavnici Sveučilišta u Zagrebu koji je utemeljen na dugogodišnjoj tradiciji nastavnog i znanstvenog rada. Zajedno s Medicinskim, Stomatološkim i Veterinarskim fakultetom, Farmaceutsko-biokemijski fakultet tvori skupinu biomedicinskih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Službeni naziv djelatnosti reguliran je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03) i ravnopravan je s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni su u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Na nacionalnoj razini, zanimanje je regulirano zakonima: Zakon o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“ broj 87/09), Izmjenama i dopunama akademskih naziva,akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN37/2017) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/Naric) Shodno tIm činjenicama, imam slijedeće primjedbe na članke: Članak 30, stavak 1. dodati „izradu pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u popisu je navedena sva dijagnostika koja se obavlja na razini PZZ, osim dijagnostike iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 30, stavak 2. točka 22. pojam „laboratorijske dijagnostike“ zamijeniti sa –„medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U djelatnosti PZZ, jedini dijagnostički laboratorij je laboratorij medicinske biokemije i laboratorijske medicine, čiji su nositelji magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Mikrobiološki, citološki, patohistološki laboratoriji itd. ne spadaju u djelatnosti obuhvaćene primarnom razinom zdravstvene zaštite i to mora biti raščlanjeno. Članak 33.stavak 3. umjesto „laboratorijsku i drugu djelatnost“ predlaže se „specijalističku medicinsko biokemijsku i drugu djelatnost“ Obrazloženje: budući da se definira medicinsko-biokemijska djelatnost na SZZ mora biti specificirano da se radi o specijalističkom medicinsko biokemijskom laboratoriju. Članak 48, stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103, stavak 2. „laboratorijske“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: sukladno članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti Članak 112, stavak 3. umjesto „laboratoriju“ treba pisati „specijalističkom laboratoriju“ Obrazloženje: poliklinika po definiciji spada u SZZ Članak 116, stavak 2, točka 1. „medicinsko-biokemijsku“ promijeniti u „specijalističku medicinsko biokemijsku“ Obrazloženje: opća i specijalna bolnica su dio sekundarne zdravstvene zaštite, te stoga su i djelatnosti specijalističke. Članak 120, stavak 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija koji su već navedeni Članak 124, stavak 2, točka 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija Članak 162. stavak 1: „Za natprosječne rezultate u radu radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka, mogu ostvariti dodatak uz plaću“ – pozdravljam mogućnost nagrađivanja u zdravstvenoj djelatnosti, ali mislim da bi to trebalo jasnije definirati; tko i u kojim slučajevima Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Karolina Crneković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Vukasović, Gordane Juričić, Ljiljane Mayer i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ivana Zec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, slažem se s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Anđela Žic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Domagoj Marijančević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Suglasan sam s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Prateći dinamičnu medijsku kampanju zadnjih nekoliko mjeseci ostaje nam otvoreno puno pitanja, od kojih ću samo neka istaknuti; Budući da magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike naglašavaju kako su kvalificirani i kompetentni za sve grane laboratorijske medicine, Zašto istim žarom ne agitiraju na mjesta specijalista kliničke mikrobiologije, specijalista transfuzijske medicine, specijalista patologije i citologije, kao što to čine u odnosu prema specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine?, Zašto se medijska kampanja odvija u vrijeme izrade Zakona o zdravstvenoj zaštiti?, itd. Nadam se da će zdrav razum, stručnost i objektivnost nadvladati medijski senzacionalizam. Odgovorna Ministarstva pokazat će u kojem smjeru želimo razvijati laboratorijsku medicinu i njezin doprinos skrbi o bolesnicima. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Jelena Vlašić Tanasković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i navode Lorene Honović, Gordane Juričić, Višnje Jureše i Ines Šahinović Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Sandra Dundović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 22. stavak 1. predlažem na kraju stavka dodati „ i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Hrvatskog farmaceutskog društva, te ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava i udruga ". Obrazloženje: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu osigurava kvalitetu rada i doprinosi zdravlju pacijenata donošenjem niza preporuka i smjernica za rad i razvoj struke priznatih na domaćoj i na međunarodnoj razini. Članak 30. stavak 1. predlažem dodati „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: u popisu svega što obuhvaća zdravstvena zaštita na primarnoj razini treba navesti i izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine jer se kao takva i provodi. Članak 30. stavak 2. predlažem pojam „laboratorijske dijagnostike″ zamijeniti pojmom „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji, svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se zapravo jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatram da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine . Članak 48. stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 50. stavak 2. predlažem dodati „mišljenje nadležne Komore o nositelju tima i o opravdanosti osnivanja privatne prakse″ Obrazloženje: mišljenje krovne institucije u struci od izuzetne je važnosti u ovom segmentu. Članak 54. stavak 5 ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima). Članak 63. stavak 3. predlažem iza „prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda" dodati „i prethodnog mišljenje nadležne Komore nositelja tima" Obrazloženje: nadležna Komora provjerava zadovoljava li zdravstveni radnik stručne kriterije. Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: kao i u članku 30. stavak 2. Članak 112.Predlažem da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista. Članak 116. stavak 2. izraz „medicinsko biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" predlažem zamijeniti sa „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" Obrazloženje: opće i specijalne bolnice su dio sekundarne zdravstvene zaštite stoga je djelatnost specijalistička. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijsog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 124. stavak 2. točka 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 155. u stavku 2. predlažem posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike. Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 163. podržavam komentar Udruge pravnika u zdravstvu u svezi čuvanja osobnih podataka. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. stavak 2. predlažem iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta" dodati „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta" te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka" dodati „i farmaceutsko i medicinsko biokemijskih stručnjaka". Obrazloženje: nema razloga zbog kojih bi navedene profesije trebale biti isključene od stjecanja primarijata. I na kraju podržavam i sve prijedloge i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu. U potpunosti podržavam prijedloge Sindikata medicinskih biokemičara i komentare Ljiljane Mayer. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Donatella Čagljević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske kao i komentare Lorene Honović, Mirjane Mariane Kardum Paro, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i ostalih uvaženih kolegica i kolega medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ivan Ožvald NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem s prijedlozima i komentarima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Vukasović, Gordane Juričić, Ljiljane Mayer i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, Lorene Honović, Mirjane Mariane Kardum Paro, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i ostalih kolega medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureše i Ines Šahinović. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Lucija Franin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Šahinović, Gordane Juričić, Josipe Periša i Ane Pocrnja. Članak 30. U stavku 2) gdje se spominje laboratorijska djelatnost potrebno je navesti medicinska biokemija i laboratorijska medicina. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. U točki (1) magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima potrebno je ispraviti u magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 96. U stavku 2) članka 96. treba dodati i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Obrazloženje: u stavku 1) ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103. Naziv laboratorijska dijagnostika u točki (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, treba zamijeniti s: medicinsko biokemijska djelatnost. Obrazloženje: Medicinsko biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ (NN 76/2014, NN 56/2017). Članak 120., u stavku 5) potrebno je ispraviti riječi „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ tako da stavak glasi: Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Adinka Barbarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Liljane Mayer i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Mirjana Mariana Kardum Paro NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam prijedloge Sindikata medicinskih biokemičara i komentare Ljiljane Mayer, Suština problema je nastala nerazlikovanjem kriterija upisa, kvantitete, kvalitete, edukacijskog kadra i načina studiranja na stručnom studiju medicinsko- laboratorijske dijagnostike koji u startu edukacije nije bio reguliran postojećim zakonskim aktima i EU prepoznatljivosti studija Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nadalje, presedanom se upisane studente završenog stručnog studija naziva "diplomiranim magistrima MLD" iako su završili stručni, a ne sveučilišni studij? U učestalim medijskim istupima ističe se "diplomirani magistar MLD", ali se ne ističu i ne uspoređuju studijski programi "diplomiranog magistra MLD" i magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine s FBF-a. Zašto javnosti ne dati usporedan uvid u satnice i programe tih studijskih programa, a time i uvid u razinu „osposobljenosti za samostalno upravljanje biomedicinskim laboratorijima“ (zar zaista laboratorijima baš svih biomedicinskih struka???) jer je tada razvidno da ovdje upravo riječ "osposobljenost" prevladava, a kompetencije nedostaje. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Daniela Šupe Domić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 30 stavak 1: predlažem nadopunu: "izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine" budući se u okviru primarne zdravstvene zaštite obavlja izrada i laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine što nije navedeno. Stavak 2: predlažem: izmijeniti "laboratorijsku dijagnostiku" s "medicinske biokemije i laboratorijske medicine" budući su na primarnoj razini nositelji laboratorijske djelatnosti medicinsko-biokemijski laboratoriji. Stavak 3. članka 33: predlažem izmijeniti „specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ budući se odnosi na specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. Članak 46 stavak 3: predlažem bez izmjene. Članak 48 stavak 1: predlažem nadopunu "doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ jer se završetkom studija Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stječe naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Članak 54 stavak 5: predlažem nadopunu „u istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ budući da je rad u medicinsko-biokemijskim laboratorijima definiran stručnim standardima (uzorkovanje u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni bez stresa) postavlja se pitanje isplativosti druge smjene. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Lada Stanišić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Liljane Mayer i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Naizgled slično ime (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine / magistar laboratorijske dijagnostike) krije veliku razliku kurikuluma te stečenih kompetencija. Studiranjem na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadogradnjom specijalističkim stručnim obrazovanjem nije moguće završiti uz dodatan rad. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Pavica Šonjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima, prijedlozima i obrazloženjima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Marija Miloš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti sam suglasna i podržavam obrazloženja, prijedloge, nadopune i komentare Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, te brojnih kolega magistara i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Prijedlozi: Članak 30. stavak 2. predlažem pojam „laboratorijske dijagnostike″ zamijeniti pojmom „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Obrazloženje: na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji, svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se zapravo jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatram da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine . Članak 48. stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 112.Predlažem da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista. Članak 116. stavak 2. izraz „medicinsko biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" predlažem zamijeniti sa „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" Obrazloženje: opće i specijalne bolnice su dio sekundarne zdravstvene zaštite stoga je djelatnost specijalistička. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijsog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 124. stavak 2. točka 5. izraz „medicinske biokemije" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Objašnjenje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija te u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 155. u stavku 2. predlažem posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike. Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zasposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina je ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. stavak 2. predlažem iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta" dodati „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta" te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka" dodati „i farmaceutsko i medicinsko biokemijskih stručnjaka". Obrazloženje: nema razloga zbog kojih bi navedene profesije trebale biti isključene od stjecanja primarijata. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Sandra Županović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam sve prijedloge i komentare HKMB. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Dojder NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Mihovil Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureše i Ines Šahinović. Članak 30. U stavku 2) gdje se spominje laboratorijska djelatnost potrebno je navesti medicinska-biokemija i laboratorijska medicina. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. U točki (1) magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima potrebno je ispraviti u magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 96. U stavku 2) članka 96. treba dodati i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Obrazloženje: u stavku 1) ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103. Naziv laboratorijska dijagnostika u točki (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, treba zamijeniti s: medicinsko biokemijska djelatnost. Obrazloženje: Medicinsko biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017) Članak 120., u stavku 5) potrebno je ispraviti riječi „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ tako da stavak glasi: Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Karolina Novački NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima, prijedlozima i obrazloženjima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
SanjaDželajlija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, kolegica i kolege: Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Također se slažem sa komentarom Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Dubravka Živković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Josipa Periša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa komentarima Lorena Honović i Višnja Jureša. "Poštovani, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. " Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Predrag Grabusin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Članak 22. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Članak 30. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) svrstani su u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 40. Predlaže se izmjena stavka 1. ovog članka na način da glasi: „Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu, u skladu s odredbama ovog zakona i ostalih relevantnih propisa, mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici. Obrazloženje: Bez obzira provodi li se zdravstvena usluga u turizmu ili izvan njega, sve što je regulirano za svaku pojedinačnu djelatnost u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ili posebnim propisima koji proizlaze iz njega, potrebno je poštivati. Članak 46. Slažem se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ponovno ukazujemo na činjenicu kako je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03). Članak 48. stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 50. Predlaže se dopuna članka 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. Članak 54. Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istoj ordinaciji dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatramo da bi trebalo članak formulirati na ovakav način. Članak 56. Predlaže se da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Članak 63. Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. Članak 74. Predlaže se da u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinijeti u ovom procesu. Članak 103. Predlažem u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Članak 112. Predlažem da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ Da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažem da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. Članak 116. Predlažem stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažem da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 117. Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Članak 120. Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 124. Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Predlaže se u stavku 2. ovog članka posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Obrazloženje: Naime, stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zaposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ koja je definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Medicinski tehnolozi i biotehnolozi nisu postojeće zanimanje, a biomedicinski inženjeri se školuju na Fakultetu elektronike i računalstva u Zagrebu. Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ena Matišić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam sve prijedloge i komentare Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Lucije Franin, Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Valentina Šenjug NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Sven Komljenović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa prijedlozima iskazanih od strane HKMB, Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše... Zahvaljujem se i kolegama neovisno o struci na ukazanim dislajkovima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
Valentina Cesar Kocijan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, spec med.biochem Ivanke Ostroški, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. Predlažem izmjene i/ili dopune u slijedećim člancima: Članak 22. (1) Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora. (2) Ako tijelo iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Članak 30. odnosi se na provođenje zdravstvene zaštita na primarnoj razini. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Sve ostale laboratorijske djelatnosti u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Članak 33. (1) Specijalističko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije i medicinske rehabilitacije u kući korisnika, odnosno korisnika u ustanovama za socijalnu skrb te zdravstvene njege. (2) Specijalističko-konzilijarna djelatnost iz stavka 1. ovoga članka može se obavljati u dnevnoj bolnici i domu zdravlja. (3) Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osigurane specijalističke laboratorijske i druge dijagnostičke djelatnosti.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkim laboratorijskim i drugim dijagnostičkim djelatnostima jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade i nosioci djelatnosti su specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 46 Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost je ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je definirano nizom propisa (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03) i dr.) kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18). Članak 48 Predlažem izmjenu članka 48. stavka (1). na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica Članak 56. (1) Preporučenu cijenu zdravstvenih usluga koje pruža zdravstveni radnik u privatnoj praksi u ordinaciji izvan mreže javne zdravstvene službe utvrđuje nadležna komora. (2) Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja određuje društvo za osiguranje. Predlažem da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Članak 74. Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obvezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Predlaže da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. Članak 96 . U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Obrazloženje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Obrazloženje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Obrazloženje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Miljenka Maradin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam sve navedene prijedloge i komentare HKMB-a, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Edo Karaban NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ . Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine.   Članak 33. U stavku 3) predlaže se izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Pojašnjenje: Riječ laboratorijska dijagnostika je pojam koji dovodi u zabludu, a sve ostala dijagnostička djelatnost je ionako navedena. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine . Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: Zakon o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 50. U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Pojašnjenje: Ovo se do sada pokazalo kao dobra praksa. Svima bi trebalo biti u interesu da mišljenje struke pomogne u procjeni potreba i poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Članak 54. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi MBL u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni. Nije moguće usporediti s načinom rada liječnika. Članak 96 . U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Pojašnjenje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ivana Marković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Predlažem sljedeće izmjene i dopune: Članak 22. stavak 1 bi trebao glasiti: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Ostala strukovna društva, poput Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, bi trebala biti uključena u odredbe ovog članka pošto donose smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata. Članak 30. stavak 1, iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ dodati alineju: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine je izostavljena Članak 30. stavak 2, alineja 22: umjesto „laboratorijske dijagnostike“ staviti „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Izmjena i dopuna popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica („Narodne novine“ 37/17 ), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Neopravdano je na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. stavak 3 bi trebao glasiti: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ POJAŠNJENJE: uputno je definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti Članak 48. stavak 1: umjesto „magistri medicinske biokemije“ staviti „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Izmjena i dopuna popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica („Narodne novine“ 37/17 ), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 103. stavak 2. bi trebao glasiti: „Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Pojašnjenje: na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18)). Članak 112. stavak 3.: dopuniti na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ Pojašnjenje: Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. Članak 116. stavak 2 alineju 1 dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: laboratorij koji obavlja specijalističke pretrage za potrebe općih i specijalnih bolnica (specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita) treba imati naziv specijalistički Članak 120. Stavak 5, Članak 124. Stavak 2 alineja 1 i Članak 171: umjesto „medicinske biokemije“ navesti „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Izmjena i dopuna popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica („Narodne novine“ 37/17 ), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 192. Stavak 1: „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima“, nadalje Članku 192. Stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: slažem se sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti iz ove mogućnosti Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI HDMBLM: Opći komentar Predlaže se izmijeniti naziv „magistar medicinske biokemije“ u „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ jer je to službeni naziv prema Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva i kratica (NN 37/2017) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj (ENIC/NARIC). Članak 22. U stavku 1) predlaže se dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: HDMBLM kao strukovno društvo izrađuje preporuke i smjernice koje se uključuju se u mjere zdravstvene zaštite te smatramo da je potrebno uključiti i druga zdravstvena strukovna društva u donošenje mjera zdravstvene zaštite. Članak 30. U stavku 1) uza sve navode predlaže se dodati i „laboratorijske pretrage iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ Obrazloženje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji jedini su dijagnostički laboratoriji u PZZ (NN 76/2014, NN 56/2017). Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: usklađivanje sa službenim nazivljem Članak 54. Predlaže se promjena stavka 5) tako da glasi „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: rad tima u medicinsko-biokemijskom laboratoriju različit je od rada liječničkog tima. Zbog specifičnosti organizacije rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju privatna praksa dvaju timova u smjenskom radu nije u skladu sa stručnim standardima. Članak 96. U stavku 2) predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: S obzirom da stavak 1) ovog članka navodi „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ smatramo da medicinsko-biokemijska djelatnost mora biti uključena jer u svom radu koristi medicinske proizvode. Članak 103. U stavku 2) predlaže se „laboratorijske“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: članak 103. tada bi bio sukladan članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti Članak 112. U stavku 3) prelažemo dopunu s rječju „specijalističkom“ ispred riječi „laboratoriju“. Obrazloženje: Poliklinika je SKZZ i prema tome u laboratorijima se izvode specijalističke laboratorijske pretrage (iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, citologije, mikrobiologije i sl.) Članak 116 U stavku 2) predlaže se dopuna s rječju „specijalističku“ ispred „medicinsko-biokemijsku“ tako da glasi „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opća bolnica je SKZZ i u skladu s tim u medicinsko-biokemijskim laboratorijima se izvode specijalističke pretrage te smatramo da je važno razgraničiti naziv u skladu s razinom ZZ. Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje sa službenim nazivljem Članak 124 Stavak 2), alineja 5, predlaže se riječi „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje sa službenim nazivljem struke. Članak 155. Stavak 2) u suprotnosti je sa stavkom 1) i s člankom 167. Predlaže se ujednačavanje navedenih članka i stavaka. Obrazloženje: u stavku 2) nabrojani su svi stručnjaci različitih usmjerenja (prirodnih i društvenih) koji do sada u sustavu zdravstva rade kao zdravstveni suradnici pa ostaje nejasno koju vrstu stručnjaka podrazumijeva članak 167. Smatramo da u stavku 2) čl. 155. uključeni svi stručnjaci koju sudjeluju u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, a nemaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i koji su zaposleni u sustavu zdravstva te da članak 167. otvara prostor za zapošljavanje novih kategorija budućih zdravstvenih radnika. Članak 167. Predlažemo uskladiti sa čl. 155. Obrazloženje: dano uz čl. 155. Članak 171. Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: usklađivanje sa službenim nazivljem Članak 179. U stavku 2) nakon magistara farmacije predlažemo dodati „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Podržavamo prijedlog HLJK i HFD. HDMBLM Povjerenstvo za organizacijsko-pravna pitanja: Medicinsko- biokemijska djelatnost je prema članku 2.stavku 1.Zakona o medicinsko-biokemijskom djelatnosti, jedna od od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal sa svrhom ranog otkrivanja bolesti, prepoznavanja rizičnih čimbenika bolesti, postavljanja dijagnoze, praćenja tijeka liječenja i ishoda bolesti. Ta djelatnost pruža usluge na razini primarne, specijalističko-konzilijarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Zdravstvena djelatnost kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, obavlja se kao javna služba, ustrojava i uređuje na načelu sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti, načelu cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te načelu specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Medicinsko-biokemijske djelatnost se obavlja kao javna služba i dio je zdravstvenog sustava Republike Hrvatske. Medicinsko-biokemijska djelatnost podrazumjeva visoko specijaliziranu djelatnost koja zahtjeva visoki stupanj odgovornosti za izvršene pretrage, pa je način organizacije te djelatnosti uređen Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti i drugim zakonskim aktima. Zakonski je propisana stručna spremu osobe koja je voditelj medicinsko-biokemijskog laboratorija, budući da ta osoba odgovara za zakonit i stručan rad laboratorija. Također ona obavlja zdravstvenu djelatnost koja je visoko specijalizirana, vezana je uz zaštitu zdravlja ljudi, pa postoji javni interes da se uvjeti za obavljanje tog posla zakonom urede na jednak način, neovisno o tome tko je osnivač ustanove. Temeljem načela specijaliziranog pristupa u specijalističko konzilijarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti zakonski su regulirani medicinsko-biokemijski laboratoriji na tim razinama. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje u medicinsko.biokemijskim laboratorijima imaju ti stručnjaci, a nastavkom specijalizacije iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine (sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije) osigurava se sljedivost i kvaliteta obrazovanja medicinskih biokemičara kao nositelja djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine na svim razinama zdravstve zaštite. Upotrebom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi i nije opravdano koristiti druge pojmove jer se radi iskjučivo o obavljanju medicinsko-biokemijske djelatnosti. Također viša razina iste medicinsko-biokemijske djelatnosti obavlja se u specijalističko-konzilijarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti i ne mogu postojati različiti nazivi za istu djelatnost. Prema navodima, medicinsko-laboratorijskih djelatnici, osim u medicinsko-biokemijskim laboratorijima rade također u laboratorijima medicinske mikrobiologije s parazitologijom, nuklearne medicine, kliničke citologije, transfuzijske medicine, patohistološke dijagnostike i dr.. Sukladno navedenom ne traži se promjena nazivlja i kompetencija u navedenim djelatnostima, već su sastavni dio odgovarajućeg zdravstvenog tima. Dijana Bjelinski Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Gordana Matić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Liljane Mayer , Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske i HKMB. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Lidija Bilić-Zulle NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Suglasna sam i podržavam prijedloge koje su podnjeli Hrvatska komora medicinskih biokemičara i Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu te brojni kolege specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Obrazloženja su jasna i nedvojbena. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ines Dragoje Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
ZRINKA KOLIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani,u potpunosti sam suglasna sa svim navedenim komentarima i prijedlozima Hrvatske Komore medicinskih biokemičara te stavovima brojnih kolega i kolegica magistara i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Sanja Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 22. Budući da rad i drugih strukovnih društava predstavlja temelj plana i programa mjera zdravstvene zaštite ne vidim razlog zašto bi bila isključena iz odredbe ovog članka. Konkretno, HDMBLM je strukovno društvo medicinskih biokemičara koje kontinuirano donosi nove smjernice važne za razvoj struke. Članak 30. Predlažem da se u djelatnosti koje se obavljaju na primarnoj razini doda i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, jer se na primarnoj razini obavlja i ta djelatnost. U nastavku bi u skladu s tim umjesto „laboratorijske dijagnostike“ trebalo pisati „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“, jer se samo pretrage iz tog područja laboratorijske dijagnostike obavljaju i na primarnoj razini. Članak 33. Specijalističko-konzilijarna djelatnost može se obavljati samo uz osiguranu specijalističku laboratorijsku dijagnostiku, pa bi shodno tome u Stavku 3. Ispred laboratorijsku trebalo pisati „specijalističku“. Članak 40. Treba dodati da se sve usluge mogu pružati na način da su u skladu s relevantnim zakonima i propisima. Članak 48. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naziv magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Taj naziv proizlazi iz kompetencija koje se stječu po završetku studija. Sukladno tome u Stavku 1. bi trebalo pisati „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 55. Stavak 5. Medicinsko-biokemijski laboratoriji mogu raditi samo u grupnoj praksi, nikako drugačije zbog specifične organizacije rada. Članak 56. Stavak 2. U formiranju cijene bi se trebale poštivati minimalne cijene koje propisuje Komora. Članak 103. Umjesto laboratorijske dijagnostike trebalo bi stajati „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“jer jedino taj naziv jasno definira djelatnost koja se odvija na toj razini. Članak 116. U općoj i specijalnoj bolnici se rade specijalističke pretrage iz područja medicinsko-biokemijske dijagnostike, pa bi tako trebalo navesti i u Stavku 2. ovog članka. Članak 120. U Stavku 5. treba pisati „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ jer je to točan naziv studija za koji se izvodi nastavni program. Članak 124. U Stavku 25. treba pisati „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ jer je to točan naziv struke. Članak 155. Smatram da logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi, biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti koji obavljaju zdravstvenu djelatnost mogu biti samo zdravstveni suradnici. Članak 171. U Stavku 5. treba pisati „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ jer je to točan naziv studija. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ljiljana Dukarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem i podržavam prijedloge i komentare kolegica i kolega članova HKMB-a. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureše, Ines Šahinović i Gordane Juričić. Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Završetkom studija Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Medicinska biokemija i laboratorijska medicina je ispravan naziv i potrebno ga je uskladiti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Sanja Dumić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Liljane Mayer i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Danijela Županić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Vukasović, Gordane Juričić, Ljiljane Mayer i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Anja Jokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, Zbog važnosti zakona i posljedica koje će imati na cijelokupni zdravstveni sustave i sve njegove sudionike zamolila bih da se svi komentari upućeni na traženje zamijene „medicinsko-biokemijske djelatnosti“ s pojmom koji je posebno u kontekstu primarne zdravstvene zašite netočan „laboratorijske dijagnostike“ dobro i detaljno razmotre. Ta inicijativa je pokrenuta od strane koja zakonski u zdravstvu nije priznata, a svjesno je školovala kadar osam godina znajući da je potreba za takvim kadrom upitna i da svih ovih osam godina nema zakonsko uporište, ali i potrebe. Unatoč pozivanju na postojanje šifre dodijeljene od strane HZZO-a ostaje nejasno gdje danas u postojećoj organizaciji primarne zdravstvene zaštite ta struka radi. Stječe se dojam da je svrha očitog ignoriranja gore navedenih činjenica, stvaranja pritiska na zakonodavca da uvrštavanjem ponajprije u primarnu zdravstvenu zaštitu, gdje za njima nema potrebe, se dobije mogućnost privatne prakse kako se čini primarnog cilja ove inicijative. Kao i brojne kolege i kolegice magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine podržavam stavove: Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara. II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI • Unapređenje primarne zdravstvene zaštite Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike , sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti . PRIJEDLOG: Termin „laboratorijska dijagnostika“ zamijeniti s medicinsko– biokemijska djelatnost. OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je višeznačan, nejasan i u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan. U PZZ medicinsko-biokemijska djelatnost (NN 76/2014, NN 56/2017) je jedina „laboratorijske dijagnostika“ te je kao takva i zakonski regulirana. Također, NN 56/2017 u Odluci o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl. 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) dio su sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti. Prijedlog je također sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI • Unapređenje primarne zdravstvene zaštite Popunjavanje mreže javne zdravstvene službe, sufinanciranje medicinske opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu i financiranje specijalizacija u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, pedijatrije i ginekologije doprinijet će i povećanju kvalitete i opsega zdravstvenih usluga na primarnoj razini što bi u konačnici trebalo rezultirati smanjenjem upućivanja pacijenata na bolničku i specijalističku razinu zdravstvene zaštite i racionalizacijom troškova (smanjenje skupljih bolničkih troškova, putnih troškova…) u sustavu zdravstva. PRIJEDLOG: Uz navedene djelatnosti, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim se omogućava specijalističko usavršavanje dodati i medicinsko-biokemijsku djelatnost. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj je u članku 180., stavka 1 naveo „Zdravstveni radnici imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati radi održavanja i unapređivanja kvalitete zdravstvene zaštite.“ Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine jednako su vrijedni sudionici i nositelji primarne zdravstvene zaštite kao i kolege doktori medicine, doktori stomatologije i magistri farmacije te ne postoji razlog zašto se ne bi upućivali na specijalističko usavršavanje koje predlagatelj navodi kao pravo i obavezu. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Članak 22. (1) Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora. PRIJEDLOG: Dodati na kraju stavka „i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) donosi nacionalne smjernice iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine koje se primjenjuju u medicinsko – biokemijskim laboratorijima, na svim razinama zdravstvene zaštite i na cijelom području Republike Hrvatske. Smjernice HDMBLM temelj su dobre laboratorijske prakse, plodu su rada, znanja i stručnosti isključivo magistara (specijalista) medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Također, HDMBLM član je Europske federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (European Federation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, EFLM) krovnog udruženje stručnjaka na području medicinske biokemije i laboratorijske medicine te svjetskog udruženje, Internacionalne federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (The International Federation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, IFCC). EFLM na svojim mrežnim stranicama pruža mogućnost korištenja smjernica koje je izradilo HDMBLM. Iz svega navedenog, vidljiva je kvalitete i važnost tih smjernica, ali i stručnost društva koji ih donosi te bi u zakonu trebalo biti navedeno da i ostale nacionale strukovne udruge i društva sudjeluju u donošenju mjera (npr. HDMBLM, Hrvatsko farmaceutsko društvo), a s ciljem zaštite pacijenata i pružanja kvalitetne usluge. RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 30. (1) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini obuhvaća: PRIJEDLOG: Dodati u stavak „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ OBRAZLOŽENJE: U dijelu, Unapređenje primarne zdravstvene zaštite (II. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći) predlagatelj spominje dijagnostičke postupke kao i laboratorijsku dijagnostiku (ispravan nazivi bi bio medicinsko – biokemijska djelatnost kao jedina laboratorijske dijagnostika u PZZ-u) te zakonska rješenja o privatnoj praksi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Iz svega navedenog može se zaključiti da predlagatelj prepoznaje i priznaje medicinsko-biokemijsku djelatnost u PZZ-u pa iz toga razloga nije jasno zašto su u čl. 30. stavak 1. izostavljene laboratorijske pretrage iz medicinske biokemije i laboratorijske dijagnostike. Praksa, ali i podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se velika većina kliničkih odluka liječnika zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, što također govori u prilog uvrštavanju prijedloga u spomenuti članak. Članak 30. (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - laboratorijske dijagnostike PRIJEDLOG: Termin „laboratorijska dijagnostika“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je višeznačan, nejasan i u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan. U PZZ, medicinsko-biokemijska djelatnost (NN 76/2014, NN 56/2017) je jedina „laboratorijske dijagnostika“ te je kao takva i zakonski regulirana. Također, NN 56/2017 u Odluci o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl. 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) dio su sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti. Prijedlog je također sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) te odluci Sveučilišta u Zagrebu. Članak 33. (3) Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost. PRIJEDLOG: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ OBRAZLOŽENJE: S obzirom na to da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti potrebno je definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. V. ORDINACIJA Članak 47. (1) Privatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem ako: 1. ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju PRIJEDLOG: Potrebno je dodatno definirati što podrazumijeva odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja. OBRAZLOŽENJE: Dodatnim definiranjem jasno bi se naznačile i valorizirale visokoobrazovne ustanove koje na temelju sadašnjih zakonskih propisa obrazuju stručnjake čije djelatnosti su zakonski utemeljene i prepoznate. Tako bi se izbjegla „siva zona“ koja je nastala školovanjem kadra u zdravstvenom području, čija potreba i prepoznatost nema zdravstveno zakonsko uporište, a sličnim nazivom struke pokušava se odvratiti pažnja s činjenice da postoji velika razlika između sveučilišnog poslijediplomskog specijalističko studija i specijalističkog usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva čiji pohađatelji su zakonski prepoznati stručnjaci. Članak 48. (1) Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. PRIJEDLOG: Dio „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ preformulirati u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Treba napomenuti da sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. Kako je naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine točan i zakonski definiran nazivu kao takvog bi ga trebalo koristiti u svim pripadajućim člancima i stavcima ovog zakona. Članak 50. (2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik obvezan je priložiti: PRIJEDLOG: -mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse OBRAZLOŽENJE: Dodatkom navedene stavke osigurava se da nadležna Komora svojim stručnim mišljenjem pomogne prilikom procjenu opravdanosti i potrebe privatne praske. Članak 54. (5) U istoj ordinaciji, odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. PRIJEDLOG: Preinačiti stavak u „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ OBRAZLOŽENJE: U praksi nije moguće da u medicinsko-biokemijskom laboratoriju dva tima magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine rade u smjenskom radu kao što to rade kolege liječnici i stomatolozi. Razlog tome je što zbog specifičnosti djelatnosti nije moguće u vrijeme kada bi došla druga smjena prekinuti posao i nastaviti sutra. Također, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni). Sve navedeno utječe na pouzdanost laboratorijskih rezultata te radom u drugoj smjeni liječnici i pacijenti ne bi mogli dobiti sve pretrage te bi opet pacijent morao doći ujutro. TIJELA ZDRAVSTVENE USTANOVE Povjerenstvo za lijekove Članak 96. (2) Povjerenstvo za lijekove imenuje upravno vijeće i čini ga najmanje pet članova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, dentalne medicine ili farmacije. PRIJEDLOG: (2) Povjerenstvo za lijekove imenuje upravno vijeće i čini ga najmanje pet članova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, dentalne medicine, farmacije ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine. OBRAZLOŽENJE: U stavku 1 ovog članka spominju se medicinski proizvodi koje se u velikoj mjeri koriste u svakodnevnom radu medicinsko-biokemijskog laboratorija. Kako su specijalisti djelatnosti navedenih u stavku 2 ovog članka najbolje upoznati s kvalitetom medicinskih proizvoda koje koriste u svakodnevnom radu, tako su specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine najupućeniji u „svoje“ medicinske proizvode i mogu pružiti relevantnu informaciju o njihovoj kvaliteti i financijskoj isplativosti. Navedeno, govoru u prilog uvrštavanja specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine u stavak 2. Također, u članku koji slijedi, čl. 97, navedenoj je da u Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih djelatnosti. Kako je medicinsko-biokemijske djelatnost jedna od djelatnosti pa ako predstavnici te djelatnost sudjeluju u kontroli kvalitete nema razloga da ne sudjeluju u izboru medicinskih proizvoda koji se koriste u medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. VII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Dom zdravlja Članak 103. (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. PRIJEDLOG: Zamijeniti „laboratorijske“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan termin. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) pripadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Poliklinika Članak 112. (3) Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i laboratoriju. PRIJEDLOG: (3) „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ OBRAZLOŽENJE: Poliklinika pripada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga bi trebalo specificirati kako se radi o specijalističkom laboratoriju jer za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija laboratorij mora biti specijalistički. Bolnica Članak 116. (2) Zdravstvena ustanova iz stavka 1. ovoga članka mora imati osiguranu: – radiološku, medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku PRIJEDLOG: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ OBRAZLOŽENJE: Bolnica kao integralni dio sekundarne zdravstvene zaštite koja je po naravi specijalističko-konzilijarna, mora imati specijalistički medicinsko-biokemijski laboratoriji. Specificiranjem medicinsko-biokemijskog laboratorija kao specijalističkog, stavak ovog članka ne bi izgubilo na značenju već bi se jasno definiralo da za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Kliničke ustanove Članak 120. (5) Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, odnosno sestrinstva. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 124. - zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 171. Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. (1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus. (2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih i dentalnih stručnjaka. PRIJEDLOG: U stavak 1 dodati „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima“, a u stavak 2 dodati „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “. OBRAZLOŽENJE: Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Iz navedenog, nije jasno zašto mogućnost priznavanja naziva primarijus nije moguća za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijaliste i kolege magistre farmacije specijaliste. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Vladana Periša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, slažem se s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Matea Mijatović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, 4 Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Vesna Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 22. Predlažem da se na kraju stavka (1) doda uz Hrvatski liječnički zbor „... i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga“ jer npr. Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenta pa smatram da tako sva strukovna društva mogu dati svoj doprinos u procesu provođenja mjera zdravstvene zaštite i trebaju biti uključena u ovaj proces. Članak 30. Predlažem da se u stavku (1) doda podstavak „-izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ jer je dio primarne zdravstvene zaštite a nije naveden u stavku. U stavku (2) treba „– laboratorijske dijagnostike“ zamijeniti s „- medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ jer se jedina laboratorijska djelatnost koja se odvija na razini primarne zdravstvene zaštite odvija u medicinsko –biokemijskom laboratoriju što je i vidljivo iz NN 56/17 Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, te u NN 76/14 Odluka o izmjeni Odluke o vrstama zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se ostvaruje na osnovi uputnice i rokovima važenja uputnice. Članak 33. U stavku (3) svakako dodati „..uz osiguranu specijalističku medicinsko–biokemijsku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ jer je naziv laboratorijska djelatnost općenit i nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja nositelja djelatnosti – magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine; vidljivo u NN 121/03 Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti a osim toga treba i definirati da se radi o specijalističkoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 48. U stavku (1) dodati „..a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ jer je to puni naziv koji je skladu je sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 50. U stavku (2) predlažem dodati „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse″ jer strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području a mišljenje struke od izuzetne je važnosti u ovom segmentu. Članak 51. Predlažem stavak (5) izmijeniti u: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi″ jer se rad medicinsko biokemijskog laboratorija u potpunosti razlikuje od rada liječničke ordinacije. Uzimanje uzoraka biološkog materijala je jasno definirano stručnim standardima (uzorkovanja krvi se uvijek izvodi ujutro, na tašte te se samo tako dobiveni rezultati mogu uspoređivati s pripadajućim referentnim intervalima) te bi rad u drugoj smjeni bio ograničen samo na jedan mali dio pretraga u PZZ. Prema tome, postavlja se pitanje isplativosti rada jednog cijelog tima u popodnevnoj smjeni. Grupna praksa je isplativi oblik rada i u smisli ulaganja sredstava u prostor i opremu, održavanja prostora i opreme, kao i kontrole kvalitete koja je zajednički definirana i jasna. Članak 56. Predlažem stavak (2) dopuniti tako da se na kraju rečenice doda „..uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora.“ jer nije logično da privatna zdravstvena osiguranja imaju niže cijene od onih koje propisuje Komora radi sprječavanja dampinških cijena pa je svakako važno da Komore propišu minimalne cijene. Članak 63. Predlažem u stavku (3) na kraju podstavka 3 iza riječi Zavoda dodati i „.. i nadležne Komore“ jer jedino Komore imaju ažurirane podatke o svim svojim članovima pa lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni djelatnik potrebne stručne kriterije i je li uistinu proveo najmanje 1g u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti. Članak 74. Predlažem na kraju članka iza riječi prostorom dodati „te prethodno mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove.“ Jer nadležne Komore poznaju područje svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinijeti ovom procesu. Članak 103. Predlažem u stavku (2) iza logopedije dodati „, medicinske-biokemije i laboratorijske medicine,...“ jer zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo pogrešno tumačenje i neodgovarajuća primjena zakona ali i omogućavanje sivih zona koje bi dodatno opteretile sustav. Uostalom već sam ranije napomenula da je na razini PZZ jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Članak 112. Obzirom da poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu treba definirati da ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij u radnom odnosu na neodređeno vrijeme mora zapošljavati i specijalista medicinske-biokemije i laboratorijske medicine. Članak 116. Obzirom da opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu treba specificirati da takove ustanove moraju imati specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku (stavak (2), podstavak 1). Članak 120. Kao i u prethodnim člancima treba dodati uz medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (stavak (5) iza ...farmacije). Članak 155. Smatram da se osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja budu priznate kao zdravstveni suradnici kao što je navedeno u članku 167. stavak 1. „Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ jer navedene profesije nisu u skladu sa člankom 155. stavak 1. gdje se navodi „Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu.“ Članak 171. Kao i u prethodnim člancima treba dodati uz medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (znači „...farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine,...“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Vesna Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s komentarima kolegice Marije Milić i kolege Domagoja Marijančevića. Posebno s komentarima da medicinskim sestarama na studiju magistara sestrinstva (3+2) niti u jednom trenu ne pada napamet osporavati liječničku struku niti pokušavaju zauzeti njihova mjesta te stvarno, zašto istim žarom ne agitiraju na mjesta specijalista kliničke mikrobiologije, specijalista transfuzijske medicine, specijalista patologije i citologije, kao što to čine u odnosu prema specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine? Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
jasna Hanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
jasna Hanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam komentare i prijedloge upućene od strane HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Nikolina Pivac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa komentarima tj.prijedlozima HLJK i HFD kao i sa komentarima predsjednice HLJK Anom Soldo, mag.pharm. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Karla Baričević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa komentarima tj.prijedlozima HLJK i HFD. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
božena bećirović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI vjerujem da su prijedlozi i komentari HLJK i HFD u cilju poboljšanja rada , digniteta struke i bolje percepcije ljekarnika u javnosti.Nadam se da je zanimanje farmaceutskog/e tehničara/ tehničarke,uključeno kao zdravstveno i time definiran njihov status. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Goran Cvetojević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Izmjenama Zakona o ZZ treba regulirati nadzor nad radom komora u zdravstvu. Potrebno je uvesti kaznene odredbe prema komorama u slučajevima kada se ne provode mjere naložene inspekciskim nadzorima. Ministarstvo je delegiralo javne ovlasti na strukovne komore koje su potpuno (neke) izbvan kontrole te se u istima provode aktivnosti koje štete članovima. Stoga kako je Ministarstvo osnivač komora tako bi trebalo i brinuti da iste postupaju u skladu sa zakonskim propisima. Potrebno je uvesti kaznene odredbe na način da Ministarstvo ima pravo smjeniti odgovornu osobu ili tijelo komore ukoliko ne provede naložene mjere u zadanim rokovima, te postaviti ovlaštenog predstavnika kako bi se mjere provele i izabralo novo tijelo. Smatram da uvođenje novčanih kazni prema komorama neće ništa postići s obzirom da se komore financiraju iz obaveznih članarina. Stoga financiska kazna, ma kako velika bila, neće odgovornu osobu ili tijelo u komori smetati jer se kazne plaćaju novcima članova. Ministarstvo zdravstva mora biti odgovorno za postupanje komora s obzirom da ih je osnovalo i dalo im javne ovlasti. Stoga pozivam da se u Zakon o ZZ implementiraju kaznene odredbe prema odgovorinim osobama i tijelima u komorama ili da se istima ukinu javne ovlasti ili obavezno Zakonom propisano članstvo. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Siniša Antolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podrzavam sve primjedbe i sugestije izrazene od strane Hrvatske ljekarnicke komore. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
ustanova za zdravstvenu njegu u kući Ane Švarc NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani Podržavamo u potpunosti iznesene prijedloge Udruge medicinskih sestara zdravstvene njege u kući . i donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti . članak 280 Primjedba Nepotrebno je ostaviti dio Zakona , samo 3 članka , da važe još dvije godine Predlažemo U potpunosti staviti van snage NN 150 / 08 Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Udruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kući NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI Predmet : Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti Podržavamo poboljšanja u PZZ , ali i predlažemo dopune ili izmjene nacrta . Zdravstvena njega u kući je važan dio PZZ i pridonijeli smo racionalizaciji i smanjenju troškova zdravstvenih usluga . Uvažavanjem naših dopuna ili izmjena očekujemo : -kvalitetniju PZZ -bolje uvjete rada za medicinske sestre / tehničare -zaustavljanju odlaska medicinskih sestara / tehničara Članak 11 Stavak 4 Predlažemo : Uključiti i zdravstvenu njegu u kući koja je po Zakonu u mreži javnozdravstvene službe . Stavak 5 Jedinica područne ( regionalne ) samouprave i jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu Predlažemo : Jedinice područne i lokalne samouprave mora osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu . Članak 22 Stavak 1 Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera koji na prijedlog zdravstvenog Zavoda donosi ministar, po prethodnom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora Predlažemo : Nadodati i „ i strukovnih udruga“ Članak 26 Stavak 1 podstavak 2 Slobodan izbor doktora medicine i doktora dentalne medicine PZZ Primjedba : Bolesnik ima pravo na suodlučivanje . Predlažemo :nakon riječi dentalne medicine , nadodati riječi „ i zdravstvenu njegu Članak 50 Stavak 2 Podstavak 1 i podstavak 2 Predlažemo : Brisati Postojeće privatne prakse iz članka 49 imaju odobrenja za obavljanje privatne prakse i ispunjavaju sve navedeno iz članka 47 od točke 2 - 8 Članak 49 Stavak 3 Predlažemo : Iza riječi zdravstvena njega bolesnika , nadodati riječi „u kući“. Članak 51 Stavak 2 – brisati ili Jasno odrediti kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba daje suglasnost , a u svrhu izbjegavanja mogućih zloupotreba . Članak 70 Predlažemo : Iza stavka 5 dodati novi stavak 6 . ili 7 . koji glasi : Ustanovu za zdravstvenu njegu mogu osnovati jedinice područne uprave , medicinske sestre / tehničari , prvostupnice / k , diplomirane i mag . sestrinstva Obrazloženje : postojećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti dovedeni smo u neravnopravan i devastirajući položaj u odnosu na druge sudionike u PZZ . Od 1991 osnivane su Ustanove bez ijednog troška za zdravstveni sustav i s najjeftinijom uslugom u zdravstvenom sustavu . Članak 103 Predlažemo . Iza riječi Dom zdravlja je , dodati riječi „ Ustanove za zdravstvenu njegu i Privatne prakse „ . Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Privatna zdravstvena njega bolesnika Radmila Juras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima Udruge zdravstvene njege bolesnika u kući i HKMS. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Marija Tečer NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Marija Tečer dr.med. 26.04.2018. Predmet: Odobrenje za rad u područnoj ambulanti u djelatnosti obiteljske medicine u ruralnim i depriviranim područjima u kojima nije popunjena mreža javne zdravstvene službe Predlaže se dopuna Prijedloga zakona odredbama koje legaliziraju rad privatnog zdravstvenog radnika u djelatnosti obiteljske medicine iznimno na dvije ili više lokacija i to: u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe iz čl.46. Prijedloga zakona i dodatno još u jednoj ili više područnih ambulanti u ruralnom i depriviranom području na kojem nije popunjena mreža javne zdravstvene službe u djelatnosti obiteljske medicine Prijedlog izmjena i dopuna: Sadašnjem članku 55. izmijeniti redni broj u 56. i sukladno tome izmijeniti redne brojeve sljedećih članaka. Iza članka 54. dodati novi članak 55. koji glasi: Članak 55. (1) Iznimno od stavka 1. čl. 54. ovog zakona, privatni zdravstveni radnici u djelatnosti obiteljske medicine mogu u ruralnim i depriviranim područjima obavljati registriranu djelatnost na dvije ili više lokacija tj., osim u ordinaciji iz članka 46.ovog Zakona mogu obavljati djelatnost i u tzv. područnim ambulantama ako su kumulativno ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. ako je to stanje naslijeđeno organizacijom rada nadležnog doma zdravlja 2. ako na području područne ambulante nije popunjena mreža javno zdravstvene službe u obiteljskoj medicini 3. ako sa područja općine (grada ) u kojoj je sjedište ordinacije ugovorni liječnik-privatnik ima u skrbi manji broj opredijeljenih pacijenata od minimalnog broja propisanog aktima HZZO-a o ugovaranju PZZ-a (2) Pod pojmom obavljanje djelatnosti u ruralnom i depriviranom području iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se situacija u kojoj je sjedište ordinacije ili područna ambulanta u kojoj liječnik obavlja djelatnost na području jedinice lokalne samouprave koja je prema“ Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti“ (N.N. 132/17), a sukladno „Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske“ (N.N.147/14 i 123/17) razvrstana u I,II, i III skupinu ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave odnosno koje se nalaze u I,II, i III četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave: (3) Zahtjev za dozvolu za rad u područnoj ambulanti iz stavka 1. ovog članka zdravstveni radnik podnosi ministarstvu uz zahtjev za odobrenje obavljanja privatne prakse u ordinaciji iz čl. 50. ovog zakona. (4) Uz zahtjev za dozvolu za rad u područnoj ambulanti zdravstveni radnik obavezno prilaže: - rješenje ministarstva kojim se utvrđuje da su ispunjeni uvjeti za obavljanje djelatnosti obiteljske medicine s obzirom na prostor i medicinsko-tehničku opremu u područnoj ambulanti -ugovor kojim dokazuje pravo raspolaganja prostorom područne ambulante -prethodnu suglasnost župana za rad zdravstvenog radnika u područnoj ambulanti (5) Dozvola za rad u područnoj ambulanti prestaje važiti na dan popunjavanja mreže javne zdravstvene službe za područje na kojem se područna ambulanta nalazi. (6) Privatni zdravstveni radnik koji ima dozvolu za rad u područnoj ambulanti ne smije u skrbi imati veći broj opredijeljenih pacijenata od maksimalnog broja pacijenata propisanog aktima HZZO-a. (7) U slučaju većeg broja opredijeljenih pacijenata od maksimuma propisanog aktima HZZO-a ministarstvo može ukinuti dozvolu za rad u područnoj ambulanti. OBRAZLOŽENJE: Česta je situacija u ruralnim i depriviranim područjima da sadašnji koncesionari u djelatnosti obiteljske medicine pored ordinacije odnosno mrežnog mjesta za koju imaju koncesiju obavljaju djelatnost i u drugoj ambulanti, obično izvan općinskog središta u kojem imaju koncesiju ili čak na području druge općine. Ovo su u pravilu naslijeđene situacije iz vremena dok su zdravstvenu zaštitu provodili domovi zdravlja i liječnici koji su prešli u zakup odnosno kasnije u koncesiju samo su nastavili ovakav teritorijalni ustroj na terenu. Općine (gradovi) koje imaju ovakve ordinacije izvan mreže javnozdravstvene službe u naseljima izvan općinskog središta, na ovaj način osiguravaju dostupnost obiteljskog liječnika u naseljima koja su slabo prometno povezana s općinskim središtem te su obično same osigurale minimalne uvjete u pogledu prostora, a opremu je nabavio ili nadležni dom zdravlja ili sam koncesionar-zakupac. Ovakve su situacije obično u sredinama u kojima jedna općina ima znatno više osiguranika nego je dozvoljeni maksimum po timu , a nedovoljno za dva tima sa standardnim brojem osiguranika te je jedno mrežno mjesto upražnjeno. Zanimljivo je da su sve dosadašnje varijante zakona o zdravstvenoj zaštiti žmirile na ovu situaciju odnosno proglašavale je nezakonitom , a u prekršajnim odredbama i sankcionirale kaznom od 5000 do 10000 kuna za privatnog zdravstvenog radnika. Legalizacijom ovakvog načina rada osigurala bi se bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite u ruralnim i depriviranim područjima jer ne postoji nikakav interes mladih liječnika za popunjavanje mrežnih mjesta na području ovih općina kako zbog malog broja potencijalnih pacijenata tako i zbog njihove neatraktivnosti za mjesto života i rada što je vidljivo i iz njihove pozicije u rangu jedinica lokalne samouprave po indeksu razvijenosti prema „Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti“ (N.N. 132/17), a sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (147/14 i 123/17). Također i domovi zdravlja koji pokrivaju ova područja su apsolutno podkapacitirani brojem liječnika za popunjavanje ovih ambulanti. Na ovaj način pojedinim liječnicima se osigurava dovoljan broj pacijenata za rentabilno poslovanje i optimalno korištenje ljudskih resursa u uvjetima rastućeg deficita obiteljskih liječnika. Također, na ovaj način priznalo bi se i postojeće stanje na terenu, a stotinama liječnika omogućio rad bez stalnog straha da su u prekršaju. Treba također uzeti u obzir da ove ambulante liječnicima koji u njima rade stvaraju dodatni trošak i dodatni napor u radu i stavljaju ih ustvari u nepovoljniju situaciju od kolega koji rade samo na jednoj lokaciji te bi im na neki način ovu situaciju trebalo i bonificirati s obzirom da pridonose dostupnosti primarne zdravstvene zaštite u ruralnim i depriviranim područjima. Ograničenje maksimalnog broja pacijenata u skrbi jednog tima utvrđeno u aktima HZZO-a je brana nelojalnoj konkurenciji ugovorenim timovima u mreži javne zdravstvene službe na području općine u kojem se područna ambulanta nalazi. U vezi sa svime gore navedenim, a posebno progresivno rastućim depopulacijskim trendovima i s tim u vezi smanjenjem gustoće naseljenosti u ruralnim sredinama s jedne strane i manjkom obiteljskih liječnika s druge strane, zakonodavac mora zauzeti fleksibilniji stav u pogledu „broja radilišta“ na kojima nositelj privatne prakse može raditi jer će jedino na taj način osigurati, barem za dogledno vrijeme, normativno zajamčenu dostupnost primarne zdravstvene zaštite svim stanovnicima RH i donekle doprinijeti zaustavljanju depopulacijskih trendova u demografski devastiranim područjima. Također ne postoji niti jedan racionalan razlog kojim bi se argumentirala nužnost odobrenja za rad u samo jednoj ordinaciji, osim možda iracionalnog ideološkog, kao izraza „straha od bogaćenja“ liječnika –privatnika. Ovaj strah je neopravdan i iracionalan najmanje iz slijedeća dva razloga: 1.maksimalan broj pacijenata po timu, a onda indirektno i maksimalni prihod utvrđeni su aktima HZZO-a o uvjetima ugovaranje 2. svako obavljanje djelatnosti na više lokacija samo stvara dodatne troškove i uz limitirani broj pacijenata odnosno limitirane prihode rezultira smanjenim dohotkom nositelja privatne prakse. U vezi sa svime gore navedenim možda bi trebalo razmisliti i o revidiranju pojma mreže javne zdravstvene službe kao i kriterija za njezino formiranje . Marija Tečer dr.med. liječnica O.M. u Velikoj Kopanici Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poglavlje V. Ordinacija I. U članku 46. stavku 3. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijske ispred riječi laboratorije i zamijeniti s riječima dijagnostičke tako da stavak 3. glasi: „Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na dijagnostičke laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa.“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija predstavlja samo jedan segment medicinsko-laboratorijske dijagnostičke djelatnosti. Navedeno predstavlja općepoznatu činjenicu koja je ujedno navedena u prijedlogu Vlade prilikom donošenja Zakona o djelatnostima u zdravstvu 2009. godine. Naime, jedan od razloga donošenja zakona izričito navedenih u prijedlogu je bila činjenica da je tada važećim zakonodavstvom medicinsko-laboratorijska dijagnostička djelatnost bila regulirana samo u segmentu medicinsko-biokemijske djelatnosti (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti), dok nisu bila regulirana sva ostala područja medicinsko-laboratorijske dijagnostike (hematologija, citologija, transfuzija, patologija, mikrobiologija, imunologija, serologija, molekularna dijagnostika i druge), a time za brojne djelatnike te struke (oko 4800) nisu bili uređeni standardi i uvjeti za obavljanje djelatnosti. Isto je navedeno i u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji izričito navodi da je „medicinsko-biokemijska djelatnost jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal…“ S obzirom na navedeno, laboratorijska dijagnostika je širi pojam koji osim medicinsko biokemijske obuhvaća i druga područja laboratorijske dijagnostike (primjerice mikrobiologiju, imunologiju, citologiju, molekularnu dijagnostiku i druge). Člankom 55. Zakona o djelatnostima u zdravstvu propisano je da medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patalogije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Dakle, medicinsko-laboratorijski zdravstveni radnici osim u medicinsko-biokemijskim laboratorijima rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Stoga je potpuno nezakonito i protuustavno ograničavanje obavljanja primarne prakse u sklopu ordinacije samo na jedan segment djelatnosti laboratorijske dijagnostike – medicinsku biokemiju. U članku 30. stavku 2. samog nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da se „zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti laboratorijske dijagnostike“ stoga je nužno i potrebno da se ostale odredbe u daljnjim člancima Zakona sadržajno usklade s navedenim pojmom, jer se pružanje zdravstvene zaštite ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. II. U članku 48. stavku 1. predlaže se brisati riječi magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamijeniti s riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Ponavlja se da su medicinsko-biokemijski laboratoriji samo jedna vrsta dijagnostičkih laboratorija, a budući da je člankom 30. propisano da se zdravstvena zaštita obavlja kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (a ne medicinske biokemije) nužno je uskladiti jedinstveno značenje termina laboratorijske dijagnostike kroz cijeli nacrt prijedloga Zakona. Nadalje, nedvojbeno je postojanje diplomskog sveučilišnog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao i postojanje visokoobrazovanog kadra – magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji neupitno imaju kompetencije za obavljanje djelatnosti u više vrsta dijagnostičkih laboratorija. Akademski naziv magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike definiran je Integriranim popisom akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“, br. 50/15, 37/17) u području 3.02 – Kliničke medicinske znanosti, a navedeno zanimanje se nalazi i u Šifrarniku HZZO-a pod šifrom 774. Navedeni obrazovni standard postoji i u svim drugim državama članicama EU, a profesija spada u opći sustav priznavanja sukladno Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Potreba za navedenim obrazovanim kadrom u području medicinsko-laboratorijske dijagnostike je evidentna i to na razini najosnovnije zdravstvene zaštite koja je Ustavom zajamčena svim građanima Republike Hrvatske stoga je apsolutno nedopustivo da se u nacrtu prijedloga Zakona izostave navedeni visokoobrazovani zdravstveni radnici. Po završetku studija magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike ima usvojena znanja i vještine za samostalno obavljanje svih vrsta laboratorijske dijagnostike, pripremljen je za samostalno obavljanje najsloženijih rutinskih poslova i analitičkih postupaka, praćenje, prijenos i razvoj znanja na znanstvenom nivou, kao i samostalno rukovođenje laboratorijem. III. U članku 54. stavku 1. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. U stavku 3. predlaže se iza riječi jednog dodati riječi ili više. U stavku 4. predlaže se ispred riječi srednje dodati riječi visoke i. U stavku 5. predlaže se brisati riječ medicinsko-biokemijskom laboratoriju i zamijeniti s riječima dijagnostičkom laboratoriju iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Vezano za stavak 1. i stavak 5. obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II. Vezano za stavak 3., smatramo se u predloženom tekstu zakona potpuno neopravdano ograničava zapošljavanje u privatnoj praksi, budući da nema logičnog obrazloženja zašto bi se privatnom zdravstvenom radniku postavljalo ograničenje u broju ljudi koje želi zaposliti, a pogotovo ako bi se zapošljavanjem više stručnjaka osigurala bolja razina zdravstvene zaštite. Vezano za stavak 4., ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. IV. U članku 68. u točkama 4. i 5. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija, odnosno medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostičkog laboratorija iz određenog područja laboratorijske dijagnostike, odnosno dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II Poglavlje VIII. Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti V. U članku 116. stavku 2. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijsku i drugu. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II – nema nikakve potrebe posebno izdvajati medicinsko-biokemijsku dijagnostiku kada ista ionako spada pod viši pojam laboratorijske dijagnostike. Poglavlje IX. Zdravstvene ustanove na tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti VI. U članku 120. stavku 5. predlaže se nakon riječi sestrinstva u nastavku dodati riječi: i medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. VII. U članku 124. stavak 2. podstavak 5. predlaže se iza riječi medicine staviti zarez i dodati riječi medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama II i VI. Poglavlje XIV. Zdravstveni radnici VIII. Predlažemo da se članak 155. stavak 2. izmijeni na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici ne mogu se smatrati zdravstvenima, stoga je njihov status potrebno regulirati člankom koji se odnosi na suradnike u zdravstvu (čl. 167. nacrta prijedloga Zakona) Naime, zdravstveni radnici imaju obvezu trajnog usavršavanja, edukacije, stjecanja licence te brojne druge obveze koje nezdravstveni radnici nemaju te se nikako ne mogu izjednačiti sa zdravstvenim radnicima. IX. U članku 168. stavak 2. predlaže se izbaciti dio teksta Iznimno od stavka 1. ovog članka te nakon riječi dijagnostike dodati zarez i riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. Hrvatska komora zdravstvenih radnika kao regulatorno tijelo sudjelovalo je sa sveučilištima u izradi nastavnog plana i programa diplomskog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sve prema smjernicama krovne europske organizacije European Association for Professions in Biomedical Science (EPBS), čiji je punopravni član od 2013.g. U svim svojim službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke, navedena organizacija ističe kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. X. U članku 171. predlaže se izbaciti riječi i medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Zdtavstvena njega u kući "Kurina" NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavamo poboljšanja u PZZ , ali i predlažemo dopune ili izmjene nacrta . Zdravstvena njega u kući je važan dio PZZ i pridonijeli smo racionalizaciji i smanjenju troškova zdravstvenih usluga . Uvažavanjem naših dopuna ili izmjena očekujemo : -kvalitetniju PZZ -bolje uvjete rada za medicinske sestre / tehničare -zaustavljanju odlaska medicinskih sestara / tehničara Članak 11 Stavak 4 Predlažemo : Uključiti i zdravstvenu njegu u kući koja je po Zakonu u mreži javnozdravstvene službe . Stavak 5 Jedinica područne ( regionalne ) samouprave i jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu Predlažemo : Jedinice područne i lokalne samouprave mora osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu . Članak 22 Stavak 1 Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera koji na prijedlog zdravstvenog Zavoda donosi ministar, po prethodnom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora Predlažemo : Nadodati i „ i strukovnih udruga“ Članak 26 Stavak 1 podstavak 2 Slobodan izbor doktora medicine i doktora dentalne medicine PZZ Primjedba : Bolesnik ima pravo na suodlučivanje . Predlažemo :nakon riječi dentalne medicine , nadodati riječi „ i zdravstvenu njegu u kući“ . Članak 49 Stavak 3 Predlažemo : Iza riječi zdravstvena njega bolesnika , nadodati riječi „u kući“. Članak 51 Stavak 2 – brisati ili Jasno odrediti kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba daje suglasnost , a u svrhu izbjegavanja mogućih zloupotreba . Članak 70 Predlažemo : Iza stavka 5 dodati novi stavak 6 . ili 7 . koji glasi : Ustanovu za zdravstvenu njegu mogu osnovati jedinice područne uprave , medicinske sestre / tehničari , prvostupnice / k , diplomirane i mag . sestrinstva Obrazloženje : postojećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti dovedeni smo u neravnopravan i devastirajući položaj u odnosu na druge sudionike u PZZ . Od 1991 osnivane su Ustanove bez ijednog troška za zdravstveni sustav i imamo najjeftiniju uslugu u zdravstvenom sustavu . Članak 103 Predlažemo . Iza riječi Dom zdravlja je , dodati riječi „ Ustanove za zdravstvenu njegu i Privatne prakse „ . Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ustanova za zdravstvenu njegu Mira Fernbach NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavamo prijedloge Udruge medicinskih sestara zdravstvene njege u kući. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Tihomir Majić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedloge HUKPZZ ! Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Renata Zadro NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Šahinović, Gordane Juričić, Josipe Periša, Ane Pocrnje i Lucije Franin Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Renata Zadro NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Tajana Kušeta Antić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 147. Zašto bi trgovačko društvo a priori bilo isključeno iz mreže javne zdravstvene službe? Ordinacija dentalne medicine sa jednim zaposlenim doktorom dentalne medicine i zasposlenim dentalnim asistentom u startu je diskriminirana u odnosu na ordinacije otvorene kao samostalne djelatnosti. Mi kao trgovačka društva obavljamo isti posao kao i kolege, samo se razlikujemo u pravnom obliku. Zašto trgovačkom društvu onemogućiti ravnopravan status na tržištu? Zašto pacijenti dentalne ordinacije d.o.o. ne bi mogli biti pacijenti iste te ordinacije koja ima ugovor sa HZZO-om? mr.sc. Tajana Kušeta Antić, de.med.dent. vlasnica privatne ordinacije dentalne medicine Profident d.o.o. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Matea Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Matea Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Matea Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima upućenih od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Matica hrvatskih sindikata NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Nacrtom prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti ne ispunjavaju se ciljevi zbog koji se krenulo u donošenje novog Zakona: unapređenje primarne zdravstvene zaštite, racionalizacija troškova poslovanja ustanova niti povezivanje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Prijedlogom Zakona se gotovo u potpunosti privatizira primarna zdravstvena zaštita i uvodi se model kojim će se na teret javnih sredstava jačati privatno poduzetništvo, a ne zdravstveni sustav. Jačanje primarne zdravstvene zaštite zasigurno se neće ostvariti uvođenjem sustava privatne prakse u ordinacijama. Ne protivimo se privatnom zdravstvu koje počiva na poduzetništvu i slobodnom tržištu, no privatizacija korištenjem javnog novca nije prihvatljiva. U Zakonu se navodi kako je dom zdravlja nositelj zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini što pretpostavlja jačanje domova zdravlja, a ne njihovo uništavanje. Država je dužna kroz sustave domova zdravlja osigurati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini. Dvije glavne namjere ovog prijedloga Zakona su privatizacija primarne zdravstvene zaštite i komercijalizacija usluga, što je vidljivo i kroz odredbe o zdravstvenom turizmu kojim će se moći baviti sve zdravstvene ustanove pa i klinički bolnički centri. Stavljanje svih zdravstvenih ustanova na tržište u svrhu pružanja usluga u turizmu znači da će se ionako duge liste čekanja za rehabilitaciju na teret HZZO-a učiniti gotovo nedostupnima osiguranicima. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Hrvatska udružba obiteljske medicine NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Među najbitnijim točkama za donošenje ovog zakona navodi se unapređenje, osnaživanje i jačanje primarne zdravstvene zaštite. Glavna intencija zakona je da na nivou PZZ-a svi koji žele odu u privatne ordinacije, a domovi zdravlja moraju osigurati zdravstvenu zaštitu u onim mjestima gdje nitko ne želi pokrenuti privatnu ordinaciju. Iz ovoga se može izvući zaključak da je zdravstvena zaštita na nivou PZZ-a organizirana putem privatnih ordinacija bolja i jača (stalno se provlači teza da privatnici (današnji koncesionari) rade bolje i više). Ovaj zaključak onda povlači slijedeće pitanje: odakle predlagačima zakona pravo da takvu „bolju“ zdravstvenu zaštitu uskrate onim osiguranicima gdje je zdravstvena zaštite organizirana kroz dom zdravlja (navodno lošija prema tezama koje se često provlače od strane onih koji žele privatne ordinacije u PZZ-u). AKO JE PRIVATNO „BOLJE“ ONDA SVI MORAJU IĆI U PRIVATNIKE NA NIVOU PZZ-A I NITKO NEMA PRAVO STANOVNICIMA RH USKRATITI USTAVNO PRAVO NA NAJBOLJU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU. S druge strane ako je teza da je privatno „bolje“ pogrešna ovo predloženo zakonsko rješenje je jako loše jer potpuna liberalizacija odlaska ordinacija iz sustava domova zdravlja u privatne ordinacije, regionalnu i lokalnu upravu dovodi u nezavidan položaj nemogućnosti organiziranja zdravstvene zaštite u depriviranim sredinama. Ovo će samo pogoršati jaz između razvijenih i depriviranih područja. Puno bolje zakonsko rješenje bi bilo da u sustavu domova zdravlja bude postotkom određen broj ordinacija (na primjer, najmanje 20% i najviše 30%, znači i donji i gornji postotak ordinacija unutar doma zdravlja reguliran zakonom). Nadalje, iako se deklarativno navodi financiranje specijalizacija u djelatnosti obiteljske medicine, pedijatrije i ginekologije ovaj Prijedlog Zakona ipak u bitnim člancima NE REGULIRA OBVEZU SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA IZ OBITELJSKE MEDICINE te nije usklađen sa Europskom regulativom! Uvodno se spominje u čl. 3. da se ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose direktive EU te se doslovce navodi Direktiva 2005/36 EU Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (u čijem Poglavlju III se navodi obveza posebne edukacije odnosno specijalizacije za pristup obiteljskoj medicini te definiraju minimalni uvjeti za specijalističko usavršavanje liječnika iz obiteljske medicine), u članku 47. navodi se da „privatnu praksu može obavljati zdravstveni djelatnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem... ako ima: 1. odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja...“ Neophodno je dodati: ZA DJELATNOST OBITELJSKE MEDICINE kao i za specijalističko konzilijarne ordinacije neophodno je imati odgovarajuću specijalizaciju. ZAKON NE REGULIRA NASTAVNU DJELATNOST KOJA SE PROVODI NA PRIMARNOJ RAZINI za studente visokih učilišta kao i za specijalizante i polaznike poslijediplomskih specijalističkih studija! Stoga je u čl.46. neophodno je dodati: „U ordinaciji se provodi i nastavna djelatnost za visoka učilišta medicinskog usmjerenja. Sveučilište može ordinaciji dodijeliti naziv sveučilišna ordinacija. Mjerila za dodjelu naziva sveučilišna ordinacija su: - obavljanje djelatnosti na specijalističkoj razini - provođenje obrazovanja zdravstvenih radnika na svim obrazovnim razinama - organiziranje, provođenje specijalističkog i poslijediplomskog usavršavanja zdravstvenih radnika - provođenje znanstveno-istraživačke djelatnosti - nositelji timova imaju znanstvena ili znanstveno nastavna zvanja na fakultetu za koji se provodi nastava“ ČLANAK 63. I ČLANAK 64. JE POTREBNO BRISATI jer kako će netko prenijeti posao u javnoj službi na nekog drugog (najdrastičniji primjer i usporedba je da li predsjednica RH može na nekoga (supruga ili sina) prenijeti obavljanje svoje djelatnosti). Nitko ne spori privatno vlasništvo nad prostorom i opremom, ali ugovor sa HZZO-om je javna služba od posebnog državnog interesa i ona se ne smije prenositi. Članak 67. stavak 2. umjesto „kad navrše 70 godina života“ treba stajati „navršavanjem dobi odlaska u mirovinu kao i za sve druge zaposlenike javnih službi“ Članak 10. stavak 1. iza točke 9. DODATI „osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, a sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe“ Članak 181. stavak 2. dopuniti sa slijedećim „koji mora sadržavati i Odluku o financiranju specijalističkog usavršavanja.“ NAPOMENA: od iznesenih stavova i prijedloga se ograđuje podružnica HUOM-a Varaždinske županije Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Jelena Matoković-Bistrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se s kolegom Ljubotina te s komentarima KUZPZZ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Jelena Matoković-Bistrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Pozdravljam s nekim manjim izmjenama, novi zakon, koji će riješiti puno nelogičnosti dosadašnjeg,uglavnom što se tiče PZZ, jedino mislim da bi trebalo malo pojednostavniti i ubrzati proces do otvaranja ambulanti, zbog mnogih suglasnosti i dugotrajnog čekanja na svu administraciju.Previše suglasnosti i dugotrajno administriranje. Po principu- - imati odobrenje za rad, -broj pacijenata koji su se opredijelili za liječnika -te odobrenje Ministarstva zdravlja da se slaže s istim. Mislim da je sve drugo nepotrebno, jer ako nema pacijenata nebi se mogla niti otvoriti ordinacija a ako ih ima onda nema potrebe za silnom mrežom , u kojoj neke ambulante imaju 2000 pacijenata a neke 80-200. Takove ambulante nebi mogle biti niti otvorene s malim brojem pacijenata i sve riješeno. A sada to nije tako, jer znamo da u većim centrima imamo amb. s jako malim brojem pacijenata i to su uglavnom ambulante u DZ , te se DZ i bore za stari status. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Jelena Matoković-Bistrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Čl 11 st 5… lokalna samouprava može ( MORA ) osigurati sredstva... Čl 63 st 3 podst suglasnost ( MIŠLJENJE ) župana odnosno gradonačelnika… Čl 46 Ordinacija… dodati st 4… u ordinaciji se može odvijati stručna edukacija ( stažisti, specijalizacija … Čl 47 st 6…. Nije u drugom radnom odnosu osim u status uposlenika katedre primarnih djelatnosti ( kumulativni rad ) Čl 103 st 1 DZ je nositelj zdravstvene zaštite na primarnom nivou ( dodati: uz ugovorne ordinacije ) Čl 239 Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Komora liječnika primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u zdravstvu ( u daljnjem tekstu: komore ) strukovne su organizacije zdravstvenih radnika sa statusom pravne osobe. Čl 240 Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem, prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno ( dragovoljno ) se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona. Čl 271 st 4 Zdravstveni radnici iz stavaka 1. i 3. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 273 st 2 Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji ako u roku od dvije ( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse. Čl 275 st 1 Zdravstveni radnici koji su u radnom odnosu u domu zdravlja i koji ispunjavaju uvjete za obavljanje privatne prakse iz članka 47. stavka 1. točke 1. – 8. ovoga Zakona mogu u roku od dvije( jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o obavljanju privatne prakse u ordinaciji sukladno članku 50. ovoga Zakona. (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koji im se daje u zakup u skladu sa odlukom Upravnog vijeća ili drugog nadležnog tijela o zakupu tog ili sličnog poslovnog prostora. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Marija Mikulčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa komentarina HLJK i HFD Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Katja Puljčan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Alen Piralić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Nije mi jasna ideja posebnog dežurstva, s obzirom na činjenicu da dijagnostičke djelatnosti u to vrijeme najčešće NE rade. Pretpostavljam da moramo biti dostupni pacijentima zbog grlobolje i bolova u leđima... Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ines Balint NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Pozdravljam nacrt prijedloga Zakon te predlažem nadopunu s ciljem poboljšanja pravnog okvira vezano za djelatnost primarne zdravstvene zaštite. 1. Predlažem nadopunu čl. 51. st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ Ili Izbrisati dio čl. 51. st. 2. koji se odnosi na obvezu prilaganja suglasnosti župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba. Obzirom da u prijedlogu Zakona nije navedeno da će se kriteriji propisati posebnim Pravilnikom- ovako široka odredba članka 51 može dovesti do samovolje u davanju Suglasnosti za novu lokaciju ordinacije. Poznavajući način razmišljanja te medijske najave pojedinih lokalnih čelnika ukoliko se ova rečenica ne ugradi u Zakon liječnici pzz-a ovisit će o njihovoj dobroj volji . Stoga treba u ovaj članak ugraditi odredbu u kojoj se navodi da će se kriteriji i uvjeti definirati Pravilnikom 2. Predlažem da se dopuni čl. 63. koji se odnosi na st. 3. toč. 3. istog članka nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji kao i uvjete i način pod kojim će Zavod dati mišljenje iz ovog članka zakona. “ ili Izbrisati čl. 63. st. 3. točku 3. zakona. Primjedba je identična kao i za članak 51. 3. Predlaže se dopuniti čl. 268. st. 2., čl. 271. st. 2. i čl. 275. st. 3. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „.Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će upravna vijeća domova zdravlja donositi odluke o zakupu poslovnog prostora iz ovog članka.„ Predložene odredbe nacrta Zakona su nedovoljno precizne i ostavljaju domovima zdravlja široku mogućnost zlouporabe odnosno nametanja viših cijena zakupnine i najma opreme. Kako se ne bi dogodile ucjene treba definirati kriterije te raspon cijena zakupnine. 4. Predlaže se dopuniti čl. 188. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ 5. Predlaže se dopuniti čl. 190. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ U slučajevima kada zdravstvene ustanove nisu uložile vlastita sredstva u usavršavanje liječnika nemaju pravo ta sredstva potraživati od liječnika koji bi nastavio pružanje zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj stoga se kao logično postavlja pitanje da li je svrha specijalizacije kontinuirano i kvalitetnije pružanje zdravstvene zaštite ili je svrha specijalizacije zadržavanje mladih liječnika u domovima zdravlja. Predlažem da se dopuni čl.195 st 4. nacrta Zakona kako slijedi: "Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će se sklapati ugovori za obavljanje posebnog dežurstva iz ovog članka" Mišljenja sam da je potrebno dopuniti odredbu koja se odnosi na obavljanje posebnog dežurstva radi definiranja punktova, prostora i opreme, osiguranje od odgovornosti te osiguranje za slučaj ozljede na radu, putni troškovi, potrošnja recepata i uputnica, stanja koja se mogu zbrinjavati , naknada za rad ... Ukoliko Zakon ne donese kriterije i uvjete vezano uz članke koje sam navela ponovo obiteljski doktori mogu postati taoci politike što će dovesti do daljnje devastacije primarne zdravstvene zaštite koja je danas neatraktivna i služi samo kao" odskočna daska" mladim doktorima prije odlaska iz RH ili nastavka profesionalnog rada u specijalističko konzilijarnim djelatnostima. Nužno je omogućiti svima koji to žele da djelatnost obavljaju u privatnoj praksi obzirom da je to još jedan oblik poticaja liječniku da radi na kvalitetniji način i da se educira te razvija svoj rad i rad svojeg tima uz kontrolu i praćenje učinkovitosti rada. Cijeli postupak mora biti potpuno neovisan od bilo koje politike, bilo od strane županija bilo od upravnih vijeća domova zdravlja kako bi se izbacila mogućnost pogodovanja i ucjenjivanja zdravstvenih radnika. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Posebno bi napomenuli da je teško sagledati viziju zakonodavca iz Nacrta Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, budući je istim dato ovlaštenje Ministru zdravstva da donese 48 pravilnika kojima će regulirati pojedina područja zdravstvene zaštite i to u roku od šest mjeseci od donošenja novog Zakona, a na koji način nije nam poznato. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Marijana Peček-Vidaković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Vezano uz dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, smatram da se radi o nepotrebnom rasipavanju sredstava, osobito u manjim mjestima. Budući da postoje hitni bolnički prijemi na koje se može doći bez uputnice i da postoji vanbolnička hitna služba, dežurstva primarne zdravstvene zaštite bila bi treći oblik zbrinjavanja pacijenata, koji se u manjim mjestima ne može adekvatno organizirati zbog nedostatka kadra i neimanja pratećih službi (laboratorij, ljekarna) te bi ionako pacijente upućivali na hitni bolnički prijem. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Neven Sučić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedlog kolegice JASNE MATIĆ. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Neven Sučić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. Mikrobiologiju, citologiju, patohistologiju…).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54, Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. članak 155. stavak 2. izmijeni na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici ne mogu se smatrati zdravstvenima, stoga je njihov status potrebno regulirati člankom koji se odnosi na suradnike u zdravstvu (čl. 167. nacrta prijedloga Zakona) Naime, zdravstveni radnici imaju obvezu trajnog usavršavanja, edukacije, stjecanja licence te brojne druge obveze koje nezdravstveni radnici nemaju te se nikako ne mogu izjednačiti sa zdravstvenim radnicima. Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Patricia Vidas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Petar Šušnjara NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Sanela Mišetić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Lucija Žuvela NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić, voditeljice SR MLD - Hrvatske udruge laboratorijske medicine - Hrvatske udruge citotehnologa - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Aleksandar Džakula NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI OSVRT na nacrt PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI (travanj 2018.) U više smo navrata tijekom posljednjih godina i desetljeća svjedočili ovakvim primjerima intervencija u legislativi zdravstvene zaštite, stoga niti ovaj zakonski prijedlog nije nikakvo iznenađenje i iznimka, već potvrda jedne uobičajene prakse. Radi se o praksi neujednačenog interveniranja u zakon, koje nije jasno utemeljeno ni u nekom definiranom konceptu, niti strateškom dokumentu. Dvije su vrste takvih intervencija. Prvu čine točkaste korekcije u smislu preoblikovanja pojedinih formulacija. Većinom se radi o nekoliko riječi nadopuna pojedinih članaka zakona. Drugu vrstu intervencija čine teška zadiranja u temeljni koncept našeg zdravstvenog sustava. Primjer za to je intervencija kojom se želi iz temelja promijeniti sustav primarne zdravstvene zaštite. Međutim, u ovom slučaju treba ostaviti po strani neujednačenost u vrstama intervencija i ono što je u njima napisano. Jer, mnogo veći problem od onoga što je napisano jest ono što NIJE napisano u ovom zakonskom prijedlogu. Upravo ti propusti obilježavaju ga. Navest ću tri ključne kategorije propusta. Prvu kategoriju propusta predstavlja izostanak ozbiljne i sustavne analize postojećeg stanja u zdravstvenom sustavu. Naime, predložena nova rješenja tek površno i općenito spominju ključne probleme hrvatskog zdravstvenog sustava koje bi trebalo rješavati kao prioritete. Tako se općenito spominju problemi dostupnosti, kvalitete i efikasnosti sustava, a da ih se ničime ne obrazlaže, a pogotovo ne ozbiljnom analizom stanja ili nedvosmislenom i čvrstom argumentacijom. Umjesto toga, u zakonskom prijedlogu podastiru nam se formulacije o našem zdravstvenom sustavu koje u javnosti cirkuliraju već desetljećima. Radi se, dakle, o recikliranju koje je u pristupu problematici površno, a u sadržaju krajnje pojednostavljeno. Posebno zabrinjava što tu nisu uključeni postojeći izvori informacija koje imamo u javnozdravstvenim institucijama, kao niti same te institucije. Temeljni smisao postojanja javnozdravstvenih institucija upravo je osiguravanje informacija potrebnih za strateško planiranje i odlučivanje u zdravstvu. Za orijentaciju mogu poslužiti dokumenti: Country Health Profiles https://ec.europa.eu/health/state/country_profiles_en Drugu kategoriju propusta čime propusti u proceduri izrade zakonskog prijedloga. Naime, nedopustivo je da u vrijeme kad u svijetu dominiraju procesi tzv. otvorenog odlučivanja (open decision-making) kojim se aktivno nastoji uključiti što veći broj zainteresiranih skupina i pojedinaca, ovaj prijedlog zakona nastaje na posve suprotan način. To jest, nastaje kao proizvod male skupine stručnjaka, pri čemu ostaje posve nejasno kojom procedurom izrade su se koristili. Sudeći po rezultatu, očito nisu korištene ranije pripremljene analize politika (policy analysis) kojima bi se vrednovale različite opcije rješavanja problema s kojima je suočen naš zdravstveni sustav. Stoga je bez ekspertnog poznavanja problematike zdravstvenog sustava praktično nemoguće prosuditi jesu li predložene promjene zakona dobre ili loše. Iz zakonskog prijedloga nije razvidno niti kako se do navedenih prijedloga došlo (tj. između kojih alternativnih rješenja su odabrani), niti su predočeni izvori informacija kojima se služilo prilikom izrade prijedloga. Očito da iza takvog metodološkog pristupa stoji upitno poznavanje upravljanja zdravstvenom zaštitom, kao i nesnalaženje u korištenju stručnjaka pri izradi policy dokumenata. Za orijentaciju mogu poslužiti dokumenti: New policy brief provides guidance for assessing health system efficiency http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/news/news/2018/03/new-policy-brief-provides-guidance-for-assessing-health-system-efficiency Strengthening health system governance: better policies, stronger performance http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/publications/studies/strengthening-health-system-governance-better-policies,-stronger-performance-2015 Pisanje djelotvornih prijedloga za javne politike http://www.icpolicyadvocacy.org/sites/icpa/files/downloads/writing_effective_public_policy_papers_croatian.pdf Treću kategoriju čine propusti proizašli iz temeljnog nerazumijevanja hrvatskog zdravstvenog sustava i njegovih vrijednosti. Izostanak cjelovitog sagledavanja nasljeđa i vrijednosti hrvatskog zdravstvenog sustava najjasnije se ogleda u predloženim promjenama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje zadiru u temeljni koncept na kojem se zasniva primarna zdravstvena zaštita u Hrvatskoj. Za orijentaciju mogu poslužiti dokumenti: Building primary care in a changing Europe http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/publications/studies/building-primary-care-in-a-changing-europe-2015 Building primary care in a changing Europe: case studies http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/publications/studies/building-primary-care-in-a-changing-europe-case-studies-2015 Površnost pristupa u izradi ovog zakonskog prijedloga ogleda se također i u činjenici da taj prijedlog, ne samo što ne razrađuje stručne, profesionalne, društvene i organizacijske dimenzije zdravstvenog sustava, već ih ozbiljno brka, nasilno ih pokušava regulirati novim modelom, te ih u konačnici urušava. Među najvećim manjkavostima ovog zakonskog prijedloga sigurno su uvođenje komodifikacije te nejednakosti u zdravstvenom sustavu. Globalno prisutan proces komodifikacije kojim se zdravlje od javnog dobra pretvara u trgovačku robu, jedan je od ključnih generatora porasta nejednakosti u društvu. S obzirom na opće stanje države i društva u Hrvatskoj, daljnji proces komodifikacije zdravlja imao bi pogubne učinke ubrzanog osiromašenja, patnje i porasta društvenih razlika te, što je osobito važno, smanjivanje mogućnosti mlađim generacijama. Proces komodifikacije u pravilu uzrokuje porast nejednakosti među građanima, a u slučaju komodifikacije zdravlja, pak, porast nejednakosti među pacijentima. U Hrvatskoj se uslijed komodifikacije u zdravstvu dodatno javlja i snažan porast nejednakosti unutar zdravstvenog sustava. Te se nejednakosti povećavaju i unutar sustava kao cjeline, a također i između pojedinih profesija u zdravstvu - već prema tome jesu li zaposleni u privatnom ili javnom sektoru, odnosno na kojoj razini zdravstvene zaštite rade. Sve navedeno nastaje jer se već neko vrijeme u zdravstvu otvara prostor fiktivnim tržištima i fiktivnim nadmetanjima za pacijente, uz istovremeni krajnje površan pristup problemu ljudskih resursa. Nedomišljeno nametanje elemenata tržišnog natjecanja, nejasno definiranih modela plaćanja, a pogotovo nagrađivanja prema radu, samo produbljuje probleme našeg sustava. Naime, time se stvara ogroman rizik za rat sviju protiv svih: “privatnih” protiv “javnih”, “primarnih” protiv “sekundarnih”, “nekliničkih” protiv “kliničkih” - a sve zbog većeg tržišnog udjela, ili nekog oblika nagrade: zvučnije titule, ploče na ulazu ustanove ili odjela. Zaključno: Prijedlog zakona nije ispunio dvije temeljne pretpostavke:  Nema jasno određenje i utemeljenje u preciznoj analizi stanja i mogućnosti uvođenja promjena  Nema policy podlogu, tj. nema opisane “inpute” niti procese u kojima je ovaj prijedlog nastao Osim toga, u području primarne zdravstvene zaštite predlaže direktno urušavanje temeljnih načela našeg sustava i pozicije zdravlja kao javnog dobra. ________________________________________ Doc.dr.sc. Aleksandar Džakula, dr. med. Zagreb, 24. travnja 2018. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Mirna Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića.Tanje Leontić Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Anita Breški NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Komentari Hrvatske komore zdravstvenih radnika su smisleni, pojašnjavaju potrebe prilagodbe EU direktivama, pravno su jasno iskazani i uvažavanjem istih možemo uvesti reda i u laboratorijsku djelatnost RH. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Senka Toplak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Senka Toplak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Klara Alduk NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Klara Alduk NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Maja Koroman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Vladimir Kranjčević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54, Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Maja Matijević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI KARLOVAČKA ŽUPANIJA: Dom zdravlja treba ostati temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite ČLANAK 102. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti kaže: „Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite stanovništva određenog područja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini“. Važno je da se u prijedlogu Nacrta Zakona definira tko je temeljni nositelj ZZ na primarnoj razini. S obzirom da dom zdravlja nema alternative, jer se i ne izgrađuju alternativni oblici organizacije, logično je da to bude dom zdravlja. - Davanje domovima zdravlja da u svom sastavu imaju više specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite je dobar prijedlog, ali zbog nemogućnosti zapošljavanja specijalista, nedostatka prostora, blizine bolnica i sl. ne smije postati obveza domova zdravlja koju oni moraju ispuniti, već samo kao dodatna mogućnost - ČLANAK 46. pojam „ORDINACIJA“ - daljnja privatizacija PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, obezvređivanje domova zdravlja i liječnika domova zdravlja, kao i prodaja odnosno nasljeđivanje - privatizacija javnog zdravstva ne smije se dogoditi bez jasnih pokazatelja prednosti takvog postupka, a osobito se to ne smije dogoditi bez suglasnosti pravih vlasnika – tj. građana Slažu li se i vlasnici primarne zaštite (hrvatski građani) s pretvaranjem javnog zdravstva u isključivo privatnu djelatnost Privatizacija u okviru domova zdravlja je vrlo štetna za sve osiguranike, a "davanje" domova zdravlja odnosno ordinacija domova zdravlja u privatne ruke dovesti će u dogledno vrijeme do zapuštanja prostora odnosno zgrada, a eventualno i mogućnosti obavljanja djelatnosti koje nisu zdravstvene (članak 106. stavak 2). Budući su domovi zdravlja većinom u vlasništvu županija tj. županija im je osnivač, županije će time ostati bez vlasništva - prostora i udjela prihoda od koncesija s kojim su raspolagale za zanavljanje opreme, zgrada, vozila, financiranja udjela u projektima EU,.. U Nacrtu prijedloga Zakona postavlja se pitanje opstojnosti ordinacija na ruralnom području, a time i napuštanja načela sveobuhvatnosti, cjelovitog pristupa, dostupnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite. Ruralna područja ostat će bez liječnika (već ih i sada nema) time će građani srednje klase a pogotovo oni socijalno ugroženi ostati bez dostupne zdravstvene zaštite. I ono malo što su imali, neće imati! Zar će ponovno u domovima zdravlja ostati samo patronažna zdravstvena zaštita i sanitetski prijevoz kao prije 2009. godine (prije uvođenja koncesija)? ČLANAK 17. Nacrta prijedloga Zakona – „Načelo cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite osigurava se provođenjem objedinjenih mjera za unapređenjem zdravlja i prevencijom bolesti te liječenjem, zdravstvenom njegom i rehabilitacijom“- postavlja se pitanje tko će provoditi to načelo ako nema liječnika ? ČLANAK 19. „Načelo supsidijarnosti osigurava pružanje zdravstvenih usluga na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće, sukladno strategijama i planovima u području zdravstva“ - da li će to biti ostvareno privatizacijom javnog zdravstva? - Nacrtom prijedloga Zakona uređuje se posebno dežurstvo – postavlja se pitanje tko će obavljati posebno dežurstvo ako ne bude bilo liječnika u domovima zdravlja i ako ostanu nepopunjeni timovi na području koje pokrivaju domovi zdravlja u ruralnim područjima ? Također domove zdravlja ne treba tretirati kao ustanove u kojima rade ordinacije "koje nitko neće" jer nisu isplative, jer se na taj način zdravstvena zaštita u okviru domova zdravlja obezvređuje, a time i njeni zaposlenici, kao i osiguranici koji se liječe u tim ordinacijama A TO ĆE SE UPRAVO DOGODITI SA NOVIM ZAKONOM O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI !!! Do sada je Županija ulagala u primarnu zdravstvenu zaštitu za nabavu sanitetskih vozila, patronažnih vozila, medicinsku opremu, tekuća investicijska ulaganja u građevinske objekte, informatičku opremu, itd. koju su koristili svi - i zaposlenici doma zdravlja i koncesionari na dobrobit svih osiguranika na području Karlovačke županije. Postavlja se pitanje kako će Županija u budućnosti ulagati i na koji način u primarnu zdravstvenu zaštitu ako nema definiranog nositelja zdravstvene zaštite, ako su ordinacije privatne. Kako će uopće Županija zadržati građane tj. osiguranike na svom području ako nema u rukama potrebne alate i mehanizme da to učini! Smatramo da opstojnost domova zdravlja i ustrojstvo primarne zdravstvene zaštite trebaju ostati na razini dosadašnjeg rada i ustroja za dobrobit svih zdravstvenih radnika, građana i osiguranika! Članak 28., stavak 2. izmijeniti na način da se doda „zdravstvene ekologije“, te da isti glasi: „Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zdravstvenu djelatnost na području promicanja zdravlja, zdravstvene ekologije, prevencije bolesti te zaštite mentalnoga zdravlja mogu obavljati i nezdravstveni radnici.“ Obrazloženje: djelatnost zdravstvene ekologije obavljaju nezdravstveni radnici u zavodima za javno zdravstvo te je navedenu odredbu potrebno dopuniti. U članku 58., stavku 1, brisati alineju 2. koja glasi: „- ugovorom sa zavodom za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave/Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo za provođenje programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti“ Obrazloženje: unapređenje zdravlja, prevencija i rano otkrivanje bolesti u djelatnosti je zavoda za javno zdravstvo i ne može se prenositi na druge pravne subjekte. Osim toga, ova odredba u suprotnosti je s člankom 69. toč. 3, koja propisuje da se privatna praksa ne može se obavljati, između ostalog i za djelatnost javnog zdravstva, epidemiologije, školske i adolescentne medicine, zdravstvene ekologije i patronaže. U članku 71., stavku 1. brisati riječ „državnih“ „Zdravstvena ustanova čiji je osnivač pravna osoba te zdravstvena ustanova čiji je osnivač fizička osoba ne može obavljati djelatnost državnih (brisati) zdravstvenih zavoda.“ U članku 71., stavku 2. brisati „zdravstvenih zavoda“ Ovim promjenama osigurava se da djelatnost zdravstvenih zavoda ne može obavljati ustanova čiji je osnivač pravna ili fizička osoba. Postojeća formulacija članka 71. stavka 2. omogućuje da ustanova čiji je osnivač pravna ili fizička osoba djelomično može obavljati djelatnost zdravstvenih zavoda, što konkretno u slučaju županijskih zavoda za javno zdravstvo nije moguće prema članku 69. toč. 3., te su ove odredbe u koliziji. Članak 131. – djelatnost treba značajno izmijeniti na način da se Zavodi u nekim djelatnostima ne ograničavaju na područje samo svoje županije, to se naročito odnosi na regionalne zavode koji pružaju usluge i za okolne županije, u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo. Naročito se to odnosi na poslove ugovorene na tržištu, po čemu bi se tržište Zavoda ograničavalo samo na prostor jedne županije. Dio djelatnosti iz članka 130. (HZJZ) treba nadopuniti i u županijske Zavode. Dio djelatnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz članka 130., koje se predlaže nadopuniti u djelatnostima županijskih zavoda za javno zdravstvo: ◊ prati i evaluira prehrambeno stanje stanovništva te predlaže javnozdravstvene mjere za unapređenje prehrane, te predlaže normative organizirane prehrane pojedinih skupina stanovništva koje donosi ministar ◊ ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj čimbenika okoliša na zdravlje ljudi, izrađuje procjene rizika za zdravlje, procjenu utjecaja čimbenika okoliša na zdravlje te predlaže i sudjeluje u provođenju mjera za sprečavanje njihovih štetnih utjecaja ◊ obavlja stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima vezano uz osiguranje zdravog okoliša, zraka i zdravlja ljudi, uključujući i mjerenja čimbenika okoliša od utjecaja na zdravlje i njihovo praćenje ◊ sudjeluje u školovanju zdravstvenih radnika i drugih stručnjaka, provodi stručna i znanstvena istraživanja iz područja javnog zdravstva Stavke u odredbi članka 131. - u djelatnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo koje treba izmijeniti ili nadopuniti: (2) Zavod za javno zdravstvo obavlja djelatnosti epidemiologije zaraznih bolesti te kroničnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske i adolescentne medicine, mentalnog zdravlja (i – brisati) prevencije (i liječenja bolesti – dodati) ovisnosti, na području jedinice područne (regionalne) samouprave. (3) Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja sljedeće poslove: ◊ zdravstvenog prosvjećivanja s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti ◊ provodi specifičnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te fakultetima na svom području ◊ prati, proučava, evaluira i izvješćuje o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj onesposobljenosti starijih ljudi te predlaže zdravstvene mjere (za svoje područje – brisati) ◊ prikuplja, kontrolira i analizira statistička izvješća iz područja zdravstva uključujući bolesti ovisnosti, na razini jedinica područne (regionalne) samouprave za potrebe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ◊ na zahtjev (župana, odnosno gradonačelnika- brisati i umjesto toga dodati „čelnika jedinica lokalne uprave i samouprave“) , prati i ocjenjuje zdravstveno stanje stanovništva na tom području ◊ kontinuirano provodi mjere higijensko-epidemiološke zaštite s epidemiološkom analizom stanja (na području jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) i po potrebi provodi protuepidemijske mjere te nadzire provođenje obveznih imunizacija ◊ provodi mjere gerontološke zdravstvene zaštite ◊ analizira epidemiološko stanje, planira, predlaže i sudjeluje u provođenju mjera i aktivnosti za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje bolesti ovisnosti ◊provodi zaštitu mentalnog zdravlja, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti, što obuhvaća prevenciju, rano otkrivanje, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti kao i mjere očuvanja mentalnog zdravlja u zajednici ◊ surađuje sa zdravstvenim i drugim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provedbi dijagnostike i liječenja bolesti ovisnosti te rehabilitacije i društvene integracije ovisnika ◊ nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te provodi preventivne i protuepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (za područje jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ obavlja mikrobiološku djelatnost (od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ prati, proučava, analizira i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju, površinske i otpadne vode, stanje vodoopskrbe te zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta opće uporabe (za područje jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene zaštite u izvanrednim prilikama ◊ prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okoliša i hrane na zdravstveno stanje stanovništva (jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ sudjeluje u planiranju, predlaganju i provođenju mjera promicanja tjelesnog, mentalnog i spolnog/reproduktivnog zdravlja ◊ sudjeluje u planiranju, predlaganju i provođenju mjera za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje kroničnih nezaraznih bolesti uključujući bolesti ovisnosti ◊ obavlja raspodjelu obveznih cjepiva ordinacijama na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave ◊ može obavljati stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima (i ovlaštenjima – dodati) vezano uz zaštitu okoliša i zaštitu zraka ◊ obavlja i ostale poslove za potrebe obavljanja javnozdravstvene djelatnosti sukladno posebnim propisima. Ukoliko se navedena primjedba ne bi prihvatili, predlaže se dodavanje novog stavka u članku 131.: „Zavodi koji su tehnički i kadrovski potpuno opremljeni, osposobljeni i akreditirani, mogu obavljati dio djelatnosti i izvan područja jedinice područne (regionalne) samouprave.“ Članak 187. brisati stavak 4.: „ Ako ministarstvo u roku iz stavka 3. ovoga članka ne odluči o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti, smatra se da je prethodna suglasnost dana.“ Davanje suglasnosti zbog isteka roka za odlučivanje o zahtjevu nije dobro rješenje, te se predlaže brisati ovaj stavak. Članak 187. stavak 1. izmijeniti tako da glasi: Zdravstvena ustanova u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona stvarne troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona nastale do zasnivanja radnog odnosa i naknadu u iznosu tri proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu trajanja specijalističkog usavršavanja do dana prestanka radnog odnosa u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalizantom. Obrazloženje Sadašnja formulacija ove odredbe propisuje obvezu zdravstvene ustanove u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva na isplatu naknade po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, što znači da se ta ugovorna obveza odnosi na cjelokupno ugovorenu obvezu rada (odnosno jednostruko vrijeme trajanja specijalizacije) neovisno o tome koliko je specijalizant proveo na specijalizaciji do zasnivanja radnog odnosa u drugoj zdravstvenoj ustanovi. Primjerice, ako specijalizant nakon 10 mjeseci specijalističkog usavršavanja zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi temeljem prethodne suglasnosti ministarstva iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, obveza naknade iznosi jedna proračunska osnovica za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije što znači da je to naknada za 4 ili 5 godina (ovisno o trajanju specijalizacije). Stoga se predlaže utvrditi obvezu samo za vrijeme koliko je specijalizant proveo na specijalističkom usavršavanju do prestanka radnog odnosa. Naknada u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj nedovoljna je i tu je očiti nesrazmjer, te se predlaže utvrditi naknadu od najmanje tri proračunske osnovice. Članak 190. stavak 1. izmijeniti tako da glasi: „Zdravstvena ustanova u kojoj specijalist zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona stvarne troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona i naknadu u iznosu tri proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu neodrađene ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, s tim da se prigodom izračuna neodrađene ugovorne obveze, kao ugovorna obveza računa samo vrijeme provedeno na specijalističkom usavršavanju izvan ustanove iz članaka 186. stavaka 1. ovog Zakona, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalistom.“ Obrazloženje Naknada u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj nedovoljna je i tu je očiti nesrazmjer, te se pradlaže najmanje tri proračunske osnovice. Ukoliko naknada ostane u iznosu jedne proračunske osnovice, očito je da će doći do odljeva specijalističkog kadra iz manjih zdravstvenih ustanova u zdravstvene ustanove u velikim gradovima, koje će svoje potrebe za specijalističkim kadrom u velikom mjeri popunjavati odlaskom specijalista ili specijalizanata iz manjih zdravstvenih ustanova, što će za njih biti daleko povoljnije i od upućivanja na specijalizaciju. Male zdravstvene ustanove trošit će znatna vlastita sredstva za specijaliziranje potrebnih specijalista, a bez njih će ostati uz minimalnu naknadu. Predlaže se prigodom izračuna neodrađene ugovornu obveze, kao ugovornu obvezu računati samo vrijeme provedeno na specijalističkom usavršavanja izvan ustanove iz članaka 186. stavaka 1. ovog Zakona. Vrijeme provedeno na radu u samoj ustanovi koja je uputila na specijalizaciju smatramo da se ne bi moglo računati u ugovornu obvezu ostanka na specijalizaciji po završetku specijalizacije. Navedena odredba se odnosi i na slučaj kad specijalista otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona, a ne zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad, te smatramo da je tim više potrebno napraviti predloženu izmjenu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam komentare i prijedloge upućene od strane HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poglavlje V. Ordinacija I. U članku 46. stavku 3. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijske ispred riječi laboratorije i zamijeniti s riječima dijagnostičke tako da stavak 3. glasi: „Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na dijagnostičke laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa.“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija predstavlja samo jedan segment medicinsko-laboratorijske dijagnostičke djelatnosti. Navedeno predstavlja općepoznatu činjenicu koja je ujedno navedena u prijedlogu Vlade prilikom donošenja Zakona o djelatnostima u zdravstvu 2009. godine. Naime, jedan od razloga donošenja zakona izričito navedenih u prijedlogu je bila činjenica da je tada važećim zakonodavstvom medicinsko-laboratorijska dijagnostička djelatnost bila regulirana samo u segmentu medicinsko-biokemijske djelatnosti (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti), dok nisu bila regulirana sva ostala područja medicinsko-laboratorijske dijagnostike (hematologija, citologija, transfuzija, patologija, mikrobiologija, imunologija, serologija, molekularna dijagnostika i druge), a time za brojne djelatnike te struke (oko 4800) nisu bili uređeni standardi i uvjeti za obavljanje djelatnosti. Isto je navedeno i u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji izričito navodi da je „medicinsko-biokemijska djelatnost jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal…“ S obzirom na navedeno, laboratorijska dijagnostika je širi pojam koji osim medicinsko biokemijske obuhvaća i druga područja laboratorijske dijagnostike (primjerice mikrobiologiju, imunologiju, citologiju, molekularnu dijagnostiku i druge). Člankom 55. Zakona o djelatnostima u zdravstvu propisano je da medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patalogije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Dakle, medicinsko-laboratorijski zdravstveni radnici osim u medicinsko-biokemijskim laboratorijima rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Stoga je potpuno nezakonito i protuustavno ograničavanje obavljanja primarne prakse u sklopu ordinacije samo na jedan segment djelatnosti laboratorijske dijagnostike – medicinsku biokemiju. U članku 30. stavku 2. samog nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da se „zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti laboratorijske dijagnostike“ stoga je nužno i potrebno da se ostale odredbe u daljnjim člancima Zakona sadržajno usklade s navedenim pojmom, jer se pružanje zdravstvene zaštite ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. II. U članku 48. stavku 1. predlaže se brisati riječi magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamijeniti s riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Ponavlja se da su medicinsko-biokemijski laboratoriji samo jedna vrsta dijagnostičkih laboratorija, a budući da je člankom 30. propisano da se zdravstvena zaštita obavlja kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (a ne medicinske biokemije) nužno je uskladiti jedinstveno značenje termina laboratorijske dijagnostike kroz cijeli nacrt prijedloga Zakona. Nadalje, nedvojbeno je postojanje diplomskog sveučilišnog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao i postojanje visokoobrazovanog kadra – magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji neupitno imaju kompetencije za obavljanje djelatnosti u više vrsta dijagnostičkih laboratorija. Akademski naziv magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike definiran je Integriranim popisom akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“, br. 50/15, 37/17) u području 3.02 – Kliničke medicinske znanosti, a navedeno zanimanje se nalazi i u Šifrarniku HZZO-a pod šifrom 774. Navedeni obrazovni standard postoji i u svim drugim državama članicama EU, a profesija spada u opći sustav priznavanja sukladno Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Potreba za navedenim obrazovanim kadrom u području medicinsko-laboratorijske dijagnostike je evidentna i to na razini najosnovnije zdravstvene zaštite koja je Ustavom zajamčena svim građanima Republike Hrvatske stoga je apsolutno nedopustivo da se u nacrtu prijedloga Zakona izostave navedeni visokoobrazovani zdravstveni radnici. Po završetku studija magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike ima usvojena znanja i vještine za samostalno obavljanje svih vrsta laboratorijske dijagnostike, pripremljen je za samostalno obavljanje najsloženijih rutinskih poslova i analitičkih postupaka, praćenje, prijenos i razvoj znanja na znanstvenom nivou, kao i samostalno rukovođenje laboratorijem. III. U članku 54. stavku 1. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. U stavku 3. predlaže se iza riječi jednog dodati riječi ili više. U stavku 4. predlaže se ispred riječi srednje dodati riječi visoke i. U stavku 5. predlaže se brisati riječ medicinsko-biokemijskom laboratoriju i zamijeniti s riječima dijagnostičkom laboratoriju iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Vezano za stavak 1. i stavak 5. obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II. Vezano za stavak 3., smatramo se u predloženom tekstu zakona potpuno neopravdano ograničava zapošljavanje u privatnoj praksi, budući da nema logičnog obrazloženja zašto bi se privatnom zdravstvenom radniku postavljalo ograničenje u broju ljudi koje želi zaposliti, a pogotovo ako bi se zapošljavanjem više stručnjaka osigurala bolja razina zdravstvene zaštite. Vezano za stavak 4., ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. IV. U članku 68. u točkama 4. i 5. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija, odnosno medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostičkog laboratorija iz određenog područja laboratorijske dijagnostike, odnosno dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II Poglavlje VIII. Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti V. U članku 116. stavku 2. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijsku i drugu. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II – nema nikakve potrebe posebno izdvajati medicinsko-biokemijsku dijagnostiku kada ista ionako spada pod viši pojam laboratorijske dijagnostike. Poglavlje IX. Zdravstvene ustanove na tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti VI. U članku 120. stavku 5. predlaže se nakon riječi sestrinstva u nastavku dodati riječi: i medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. VII. U članku 124. stavak 2. podstavak 5. predlaže se iza riječi medicine staviti zarez i dodati riječi medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama II i VI. Poglavlje XIV. Zdravstveni radnici VIII. Predlažemo da se članak 155. stavak 2. izmijeni na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici ne mogu se smatrati zdravstvenima, stoga je njihov status potrebno regulirati člankom koji se odnosi na suradnike u zdravstvu (čl. 167. nacrta prijedloga Zakona) Naime, zdravstveni radnici imaju obvezu trajnog usavršavanja, edukacije, stjecanja licence te brojne druge obveze koje nezdravstveni radnici nemaju te se nikako ne mogu izjednačiti sa zdravstvenim radnicima. IX. U članku 168. stavak 2. predlaže se izbaciti dio teksta Iznimno od stavka 1. ovog članka te nakon riječi dijagnostike dodati zarez i riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. Hrvatska komora zdravstvenih radnika kao regulatorno tijelo sudjelovalo je sa sveučilištima u izradi nastavnog plana i programa diplomskog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sve prema smjernicama krovne europske organizacije European Association for Professions in Biomedical Science (EPBS), čiji je punopravni član od 2013.g. U svim svojim službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke, navedena organizacija ističe kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. X. U članku 171. predlaže se izbaciti riječi i medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Monika Galić Krnjaić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI I. U članku 46. stavku 3. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijske ispred riječi laboratorije i zamijeniti s riječima dijagnostičke tako da stavak 3. glasi: „Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na dijagnostičke laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa.“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija predstavlja samo jedan segment medicinsko-laboratorijske dijagnostičke djelatnosti. Navedeno predstavlja općepoznatu činjenicu koja je ujedno navedena u prijedlogu Vlade prilikom donošenja Zakona o djelatnostima u zdravstvu 2009. godine. Naime, jedan od razloga donošenja zakona izričito navedenih u prijedlogu je bila činjenica da je tada važećim zakonodavstvom medicinsko-laboratorijska dijagnostička djelatnost bila regulirana samo u segmentu medicinsko-biokemijske djelatnosti (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti), dok nisu bila regulirana sva ostala područja medicinsko-laboratorijske dijagnostike (hematologija, citologija, transfuzija, patologija, mikrobiologija, imunologija, serologija, molekularna dijagnostika i druge), a time za brojne djelatnike te struke (oko 4800) nisu bili uređeni standardi i uvjeti za obavljanje djelatnosti. Isto je navedeno i u Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti koji izričito navodi da je „medicinsko-biokemijska djelatnost jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal…“ S obzirom na navedeno, laboratorijska dijagnostika je širi pojam koji osim medicinsko biokemijske obuhvaća i druga područja laboratorijske dijagnostike (primjerice mikrobiologiju, imunologiju, citologiju, molekularnu dijagnostiku i druge). Člankom 55. Zakona o djelatnostima u zdravstvu propisano je da medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patalogije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Dakle, medicinsko-laboratorijski zdravstveni radnici osim u medicinsko-biokemijskim laboratorijima rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Stoga je potpuno nezakonito i protuustavno ograničavanje obavljanja primarne prakse u sklopu ordinacije samo na jedan segment djelatnosti laboratorijske dijagnostike – medicinsku biokemiju. U članku 30. stavku 2. samog nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da se „zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti laboratorijske dijagnostike“ stoga je nužno i potrebno da se ostale odredbe u daljnjim člancima Zakona sadržajno usklade s navedenim pojmom, jer se pružanje zdravstvene zaštite ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. II. U članku 48. stavku 1. predlaže se brisati riječi magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamijeniti s riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Ponavlja se da su medicinsko-biokemijski laboratoriji samo jedna vrsta dijagnostičkih laboratorija, a budući da je člankom 30. propisano da se zdravstvena zaštita obavlja kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (a ne medicinske biokemije) nužno je uskladiti jedinstveno značenje termina laboratorijske dijagnostike kroz cijeli nacrt prijedloga Zakona. Nadalje, nedvojbeno je postojanje diplomskog sveučilišnog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao i postojanje visokoobrazovanog kadra – magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji neupitno imaju kompetencije za obavljanje djelatnosti u više vrsta dijagnostičkih laboratorija. Akademski naziv magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike definiran je Integriranim popisom akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica („Narodne novine“, br. 50/15, 37/17) u području 3.02 – Kliničke medicinske znanosti, a navedeno zanimanje se nalazi i u Šifrarniku HZZO-a pod šifrom 774. Navedeni obrazovni standard postoji i u svim drugim državama članicama EU, a profesija spada u opći sustav priznavanja sukladno Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Potreba za navedenim obrazovanim kadrom u području medicinsko-laboratorijske dijagnostike je evidentna i to na razini najosnovnije zdravstvene zaštite koja je Ustavom zajamčena svim građanima Republike Hrvatske stoga je apsolutno nedopustivo da se u nacrtu prijedloga Zakona izostave navedeni visokoobrazovani zdravstveni radnici. Po završetku studija magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike ima usvojena znanja i vještine za samostalno obavljanje svih vrsta laboratorijske dijagnostike, pripremljen je za samostalno obavljanje najsloženijih rutinskih poslova i analitičkih postupaka, praćenje, prijenos i razvoj znanja na znanstvenom nivou, kao i samostalno rukovođenje laboratorijem. III. U članku 54. stavku 1. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. U stavku 3. predlaže se iza riječi jednog dodati riječi ili više. U stavku 4. predlaže se ispred riječi srednje dodati riječi visoke i. U stavku 5. predlaže se brisati riječ medicinsko-biokemijskom laboratoriju i zamijeniti s riječima dijagnostičkom laboratoriju iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Vezano za stavak 1. i stavak 5. obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II. Vezano za stavak 3., smatramo se u predloženom tekstu zakona potpuno neopravdano ograničava zapošljavanje u privatnoj praksi, budući da nema logičnog obrazloženja zašto bi se privatnom zdravstvenom radniku postavljalo ograničenje u broju ljudi koje želi zaposliti, a pogotovo ako bi se zapošljavanjem više stručnjaka osigurala bolja razina zdravstvene zaštite. Vezano za stavak 4., ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. IV. U članku 68. u točkama 4. i 5. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija, odnosno medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostičkog laboratorija iz određenog područja laboratorijske dijagnostike, odnosno dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II Poglavlje VIII. Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti V. U članku 116. stavku 2. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijsku i drugu. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama I. i II – nema nikakve potrebe posebno izdvajati medicinsko-biokemijsku dijagnostiku kada ista ionako spada pod viši pojam laboratorijske dijagnostike. Poglavlje IX. Zdravstvene ustanove na tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti VI. U članku 120. stavku 5. predlaže se nakon riječi sestrinstva u nastavku dodati riječi: i medicinsko laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Medicinsko-laboratorijska djelatnost regulirana je Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (Narodne novine, 87/2009). Sveučilišni studij Medicinsko-laboratorijske dijagnostike ustrojen je i izvodi se na Sveučilištu J.J. Strossmayera, Medicinskom fakultetu u Osijeku, i to od 2010. godine kao preddiplomski studij te od 2013.g. kao diplomski studij. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za ustroj i izvedbu akreditiranih studijskih programa te su navedeni studijski programi upisani u Upisnik studijskih programa, i to preddiplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 1843, a diplomski sveučilišni studij MLD pod šifrom 2069. Republika Hrvatska financira navedene studijske programe iz državnog proračuna na temelju sklopljenog ugovora s Ministarstvom, a za što je potrebno prethodno dobiveno pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, sve sukladno članku 20. st. 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Diplomirani magistri i sveučilišni prvostupnici uvršteni su u Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15), sukladno kojem sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv univ. bacc. med. lab. diag, a magistar/magistra medicinsko laboratorijske dijagnostike stječe naziv mag. med. lab. diag. S obzirom na navedeno, potrebno je uskladiti navedeni članak s postojećim i odobrenim studijskim programom koji se izvodi već 8 godina. VII. U članku 124. stavak 2. podstavak 5. predlaže se iza riječi medicine staviti zarez i dodati riječi medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano pod točkama II i VI. Poglavlje XIV. Zdravstveni radnici VIII. Predlažemo da se članak 155. stavak 2. izmijeni na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici ne mogu se smatrati zdravstvenima, stoga je njihov status potrebno regulirati člankom koji se odnosi na suradnike u zdravstvu (čl. 167. nacrta prijedloga Zakona) Naime, zdravstveni radnici imaju obvezu trajnog usavršavanja, edukacije, stjecanja licence te brojne druge obveze koje nezdravstveni radnici nemaju te se nikako ne mogu izjednačiti sa zdravstvenim radnicima. IX. U članku 168. stavak 2. predlaže se izbaciti dio teksta Iznimno od stavka 1. ovog članka te nakon riječi dijagnostike dodati zarez i riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. Hrvatska komora zdravstvenih radnika kao regulatorno tijelo sudjelovalo je sa sveučilištima u izradi nastavnog plana i programa diplomskog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sve prema smjernicama krovne europske organizacije European Association for Professions in Biomedical Science (EPBS), čiji je punopravni član od 2013.g. U svim svojim službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke, navedena organizacija ističe kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. X. U članku 171. predlaže se izbaciti riječi i medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Monika Galić Krnjaić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Monika Galić Krnjaić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Monika Galić Krnjaić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Monika Galić Krnjaić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Monika Galić Krnjaić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ljubica Farkaš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Darija Kuruc Poje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedlog Hrvatskog društva za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora o obavezi razvijanja i provođenja programa rukovođenja antimikrobnom terapijom te osnivanja Povjerenstva i Timova za rukovođenje antimikrobnom terapijom (skraćeno: timovi za antibiotike ili „A-timovi“). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
TEO DEPOLO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Neosporno je da u Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti postoji više poboljšanja koja predstavljaju pozitivan iskorak i svi ih pozdravljamo. U naredna 4 stavka namjera je argumentirano upozoriti na probleme i predložiti korekcije sa svrhom boljitka primarne zdravstvene zaštite, posebno obiteljske medicine. O načelu supsidijarnosti „načelo supsidijarnosti osigurava rješavanje zdravstvenog problema na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće, sukladno planovima i strategijama u području zdravstva...“ Sukladno tom načelu obiteljska medicina u Hrvatskoj, u daljnjem tekstu OM, značajno je rasteretila bolničku SKZ. Dostupni podaci iz naturalnih pokazatelja u godišnjim izvješćima HZZO kažu da je broj posjeta pacijenata OM rastao od 24,7 milijuna u 2005. g. na 32,8 milijuna u 2012. g. sve do 40,4 milijuna posjeta u 2016. g. Broj posjeta SKZ u Hrvatskoj je od maksimuma 44,5 milijuna u 2012 g. pao na 33,3 milijuna u 2014. g. (od tada se taj podatak za SKZ više ne bilježi). Istovremeno je u istraživanjima rada u OM u Hrvatskoj je zabilježeno, da je oko 2/3 posjeta obiteljskoj medicini povezano s nekim oblikom administrativnog posla. Iz naše prakse možemo potvrditi da administracija u poslu svakodnevno raste. Velika većina opomena od partnera iz HZZO-a dolazi upravo zbog administrativne, a ne stručne greške. Razvidno je da administrativnim radom OM u Hrvatskoj rasterećuje zdravstvenu birokraciju, a prema načelu supsidijarnosti trebalo bi biti upravo obrnuto! To je situacija koju treba legislativno promijeniti. O popunjavanju mreže javne zdravstvene službe „osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na svom području...“ Popunjavanje zdravstvene mreže u uvjetima kroničnog nedostatka liječnika i medicinskih sestara neizvodivo je bez pomoći jedinica lokalne samouprave. Takve, deficitarne, kadrove potrebno stambeno zbrinuti, omogućiti im bolje uvjete, napredovanje na poslu i time ih zadržati u svojoj sredini, što zdravstvo samo bez pomoći nije u stanju provesti. O obavljanju prakse u ordinaciji obiteljske medicine. „Privatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem ako ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju; “ U suvremenoj praksi OM je uz stručno znanje i specifične vještine, neophodno dobro poznavanje samog zdravstvenog sustava. Kompletnu nadgradnju moguće je dobiti jedino specijalizacijom OM. Samo specijalisti OM i specijalizanti OM uz nadzor specijalista, mogu kompetentno odgovoriti na količinu i heterogenost zdravstvene problematike u ordinaciji obiteljske medicine. Praksu u ordinaciji OM uspješno mogu obavljati i liječnici sa dugim stažom u OM. Liječnik - početnik ne bi trebao samostalno ući u mrežu OM. O posebnom dežurstvu u djelatnosti obiteljske (opće) medicine „Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 – 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 – 20.00 sati.“ Tema posebnih dežurstava usko je vezana s načelom supsidijarnosti. Pri tome se dodatnim radom OM pokušava rasteretiti i HMP kao dio PZZ. Tijekom 2016. godine HMP u Hrvatskoj je imala je ukupno 748.895 intervencija, od čega 327.794 intervencija na terenu (87.441 - 26,7% označenih kao hitnih), a 421.101 intervencija u prostorima HMP (3.909 - 0,9% označenih kao hitnih). Tih 99,1% nehitnih unutarnjih intervencija, brojkom 417.192, bio bi posao za OM u posebnom dežurstvu. To je svega 1,03% od 40.466.252 - ukupne godišnje brojke intervencija u OM u 2016. godini. Pa ipak... Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske medicine je nadstandard, koji se na dragovoljnom principu provodi u više sredina u Hrvatskoj. Nipošto ne bi trebalo postati obavezno, jer za to nema stručnih argumenata. Zdravstveni status nehitnih pacijenta je takav da može pričekati od subote popodne do ponedjeljka ujutro. U suprotnom se ne radi o nehitnim pacijentima. Većina obiteljskih liječnika ovaj prijedlog doživljava kao podcjenjivanje rezultata njihovog rada, kvalitativnog i kvantitivnog. Ne treba zaboraviti egzaktan podatak dostupan iz izvješća HZZO-a gdje se naglašava da 83% svih pacijenata LOM/SOM riješi sam! U koliko ne postoji suglasnost s ovim prijedlogom, lijepo molim argumentirani odgovor. O radu djelatnika HMP sve najbolje Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedlog HKZR i Jasne Matić Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Kod donošenja konačnog zakona molim da uzmete u obzir kako je studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike priznat u EU. I Hrvatska priznaje takav format studija iz EU. Samo u nasoj balkanskoj septickoj jami se dogadja ovakva prica da po zakonima iz proslog stoljeca ministar Kujundžić doslovno tjera akademski obrazovane gradjane, da bi zastitio svoju interesnu skupinu - magistre medicinske biokemije kojima je predavac. Primjeri studija sličnih formata kao MLD 3+2 iz EU : Magistrski program biomedicine-laboratorijska medicine Univerzitet u Lundu, Švedska Magistrski program medicinskih biotehnologij Univerzitet u Milanu, Bicocca, Italija Magistrski program klinčke biokemije Univerzitet u Dublinu, Irska Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Kristina Vrbančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Kristina Vrbančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Kristina Vrbančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI PRIJEDLOZI ZA IZMJENE: Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ Članak 114. Stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Damir Čiček NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, Ovim putem osvrnuo bih se na nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti u dijelu koji se tiče ljekarništva. Smatram da je članak 268., po kojem se ljekarnicima koji obavljaju privatnu praksu u ljekarnama na osnovu zakupa omogućava da djelatnost nastave obavljati kroz privatnu praksu, nepravedan, nastavak višegodišnje nejednakosti među ljekarnicima, pa čak i protuustavan, jer krši jednu od temeljnih ustavnih vrednota- jednakost. Problem zakupa u ljekarništvu koji je nastao prije dvadesetak godina dobro je poznat. Davanjem određenih ljekarni u zakup pojedinim ljekarnicima, tada je stvorena velika nepravda i nejednakost među ljekarnicima. Umjesto zaštite javnog interesa, tim činom pogodovalo se uskom krugu pojedinaca. Važno je istaknuti da već petnaestak godina zainteresirani ljekarnici nisu mogli ostvariti status zakupaca ili koncesionara, dok su pojedini drugi zdravstveni djelatnici na razini primarne zdravstvene zaštite imali na raspolaganju model koncesija, a prema nacrtu prijedloga Zakona, moći će ga koristiti još dvije godine od donošenja ovog Zakona. Mlađi ljekarnici koji bi željeli ostvariti privatnu praksu su u potpunosti onemogućeni. Ovakvim prijedlogom Zakona krše se i prava osnivača, domova zdravlja i ljekarničkih ustanova u vlasništvu županija i Grada Zagreba. Članak 268. omogućuje nastavak i ozakonjenje povlaštenog statusa zakupaca, te dovodi u diskriminirajući položaj ostale ljekarnike, pri čemu je upitna i zaštita javnog interesa. Bez nove evaluacije stanja i poslovanja ljekarni u zakupu, ugovori o zakupu ne bi se smjeli jednostavno preoblikovati u privatnu praksu. Smatram da je nužno dati šansu i ostalim ljekarnicima da ostvare privatnu praksu, kao što je to omogućeno u ostalim granama primarne zdravstvene zaštite. Zbog svega navedenog, predlažem: 1. Ukidanje članka 268. prijedloga Zakona 2. Povrat svih ljekarni u zakupu stupanjem na snagu ovog Zakona osnivaču, tj. domovima zdravlja i županijskim ljekarničkim ustanovama. 3. U skladu s člankom 269., povrat prostora i opreme matičnoj zdravstvenoj ustanovi. Za lijekove i medicinske proizvode u vlasništvu zakupca, u količini koja odgovara potrebnim zalihama jedinice zakupa za najviše mjesec dana, sklapanje ugovora o otkupu. Isto tako, sklapanje ugovora o otkupu za potrošni materijal zatečen u jedinici zakupa. Prijenos Ugovora o radu zaposlenih djelatnika na dom zdravlja, odnosno ljekarničku ustanovu u vlasništvu županije. 4. Procjenu uloženih sredstava zakupaca u održavanje prostora, te njihova nadoknada. 5. Nakon toga potrebno je izvršiti evaluaciju stanja i poslovanja pojedinih ljekarničkih jedinica, te raspisati natječaje za obavljanje privatne prakse, gdje bi, ako su zainteresirani, prednost trebali imati ljekarnici zaposleni u toj zdravstvenoj ustanovi. Na taj način izjednačio bi se status ljekarnika s ostalim zdravstvenim djelatnicima na primarnoj razini zdravstvene zaštite, koji mogu ostvariti privatnu praksu. Smatram da ni odredba članka 67., stavka 2., prema kojoj zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina života ne doprinosi kvaliteti zdravstvene zaštite i ostvarivanju ciljeva zdravstvene politike, te da bi primjerenije bilo da se granica postavi na 65 godina. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Suzana Hančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić, voditeljice SR MLD - Hrvatske udruge laboratorijske medicine - Hrvatske udruge citotehnologa - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Ivona Kalebić Miškulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa komentarima tj.prijedlozima HLJK i HFD. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
MARTINA RADETIĆ DORČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa komentarima,prijedlozima HLJK i HFD. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Petar Vehtersbah-Stojan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Vlatka Obadin-Dodlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedloge HLJK i očekivala sam da novi zakon donese poboljšanja,osvrnut ću se na članak 54 ne slažem se s ograničavanjem broja zaposlenih pogotovo za privatne ljekarne ,čemu ograničavati zapošljavanje,također zakonska rješenja za privatne ordinacije ne mogu biti ista za privatne ljekarne jer se razlikujemo u mnogo stvari počevši od načina financiranja pa i radnog vremena ordinacija u jednom danu radi jednu smjenu a ljekarna dvije itd. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona! Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike mogu se zaposliti samo u sustavu zdravstva. Već je mnogo puta naglašeno da medicinska biokemija nije jedina grana laboratorijske dijagnostike. Što je s magistrima koji rade ili će raditi u timovima s liječnicima specijalistima? Oni ne osporavaju naše obrazovanje i smatraju da možemo biti korisni kao njihovi prvi suradnici. Ja radim u mikrobiološkom laboratoriju. U susjednoj Sloveniji mikrobiološki tim čini liječnik specijalist, magistar, prvostupnik i tehničar. I tamo se magistri školuju po modelu 3+2. To je model koji Europa prepoznaje. Vjerujte, iako neki tvrde suprotno, meni i kolegama niti u jednom trenu ne pada napamet osporavati liječničku struku niti pokušavamo zauzeti njihova mjesta. Jasno da to niti ne možemo. Oni su specijalisti -liječnici kliničari, a naša radna mjesta vezana su uz složene analize, voditeljstvo kvalitete ili posao glavnog inženjera. Sada je odgovornost na vama. Molim vas, ne dopustite da mladi stručni kadar odlazi iz Hrvatske, a da mi koji smo svojom borbom stvorili našu zemlju zažalimo što to nismo učinili 1991. godine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Luka Markulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Antonio Barać NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
Antonio Barać NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laborato